close

Enter

Log in using OpenID

- Prof. Metka Kraigher Hozo

embedDownload
1
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.
Iluminacije Sent Gallena
Psalterium aureum
4.3.
4.1.
Uvod
4.2.
Bliţe odreĎenje srednjevjekovne iluminacije
Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o iluminiranju
Sent Gallen: Psalterium aureum
4.1.
U Samostanskoj biblioteci u St. Gallenu nalazi se ĉuveni Psalterium Aureum za kojeg se
pretpostavlja da je nastao u 9. stoljeću, pod rukovoĊenjem Toutila, u vrijeme, kada ova umjetnost dostiţe
svoj vrhunac, kada, polazeći od univerzalnog znaĉaja same poruke u tekstu, dolazi do izraţaja
apstraktna kvaliteta zapisa, tvoreći…
… jedinstvo teksta, kaligrafije i iluminacije…
To je vrijeme Karolinške renesanse, po mišljenju struĉnjaka, najvaţnije faze sjedinjavanja keltskogermanskog duha s duhom sredozemnog svijeta.
←4/ 1. PSALTERIUM AUREUM
sveti tekstovi
Kršćanska civilizacija je civilizacija pisma.
Sljedbenici Krista zapisuju, onako kako znaju i stvaraju svete tekstove, koji se kasnije u samostanima
prepisuju ...
Kasnije, kada se više koristi pergament u listovima, spojenim u kodekse, prepisuju se kao svete knjige.
Kršćanska kaligrafija i iluminacija imaju mistiĉno znaĉenje.
2
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Kaligraf i iluminator, polazeći od ĉinjenice da ĉitalac poznaje i razumije poruku danu u tekstu, izraţava apstraktne kvalitete zapisa, te tako stvara…
…jedinstvo teksta, kaligrafije i iluminacije…
Samostani postepeno uspiju preuzeti i upravljanje crkvom iz ruku episkopa.
U samostanima, - najprije u Irskoj, stvaraju uslove za razvoj nauke i umjetnosti ...
- to se kasnije širi, ne samo na Sjevernu Britaniju,
- nego i na kontinent.
benediktinski red
Već u 6. stoljeću samostani postaju središte kulture evropskih zemalja, i to pod vlašću benediktinskog reda.
Benedikt iz Nursije zapisao je u svojim Pravilima i sljedeće:
1
Zanatlije koji ţive u manastiru trebalo bi da s poniznošću obavljaju svoj posao
kako im je naloţio i dopustio opat ...
...ovo sve podrţi kao BENEDIKTINSKI RED papa Grgur Veliki i sam najprije kaluĎer…
U duhovnom smislu, ove i sliĉne rukopise diktira duhovna hijerarhija
( BENEDIKT iz Nursije (480/553) bio je osnivaĉ opatije u Monte Casinu)
Sent Gallen
4/ 2. Sent Gallen: Stiftsbibliothek
Karolinška renesansa, po mišljenju struĉnjaka, moţe se smatrati najvaţnijom fazom sjedinjavanja keltsko-germanskog duha s duhom sredozemnog svijeta.
U vrijeme monaha Tuotila ova umjetnost dostiţe svoj vrhunac.
1
H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006; primarni izvori ..30. Sv.Benedikt iz Nursije /480/554/iz Pravila: poglavlje 57.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
3
Kasnije se u Casus sancti Galli napisanom u XI stoljeću navodi znaĉaj monaha Tuotila za ovaj ĉuveni
samostan kojeg su osnovali irski misionari još za vrijeme Karolinga…
Naime, sv. Kolumban kreĉe već 590. iz Irske sa svojih 12 uĉenika na kontinent kao misionar, te osniva samostane
u Francuskoj, a njegov uĉenik Gallus u Gallenu 613.godine . Biskup Sent Gallena je u to vrijeme bio Salomon (
ujedno i biskup Constanze od 887-899) i povjerio je Tuotilu sve poslove, ne samo pisanje ...
ĉesto je za iluminiranje koristio i starije izvore .
U isto vrijeme spominje se u samostanu i- pisar Sintram kao i jedna
- ţena Amata ...
Tuotilo je bio svestrani umjetnik…
...izuzetan zlatar i slikar, pjesnik,
elokventan, briljantno je pjevao ...2
←4/ 3. Monah Toutilo: Evangelium Longum, prednja strana korica
Sent Gallen, Stiftsbibliothek; oko 900; TEMA: Krist na prijestolju; sam motiv u centru izveden je kao reljef
izrezbaren u slonovaĉi a zatim je sve uokvireno ukrasima u pozlaćenom srebru i umetnutim dragim kamenjem.
2
Enrico Castelnuovo: Artifex bonus;Roma-Bari, 2004 / Fabrizio Crivello: Tuotilo: l’artista in età carolinga / str. 26
4
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.1.1.
VAŢNIJI IZVORI
-
-
-
-
-
A.E.B.F. Pey: The hafkrnscheid Collection, Maltechnik 1987/2, …
Andrée Malreaux.: GOYA, Dessins de Goya au Prado, Geneve 1947.
AnĊelko Badurina: Minijature u Hrvatskoj, MINIJATURA;Umjetnost na tlu
Jugoslavije,Beograd, 1983.
Annie Berthier: L'art du livre ottoman
Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966.
Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb, 1959.
Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 195.
Brenda Rickman Vantrease: The Illuminator / prijevod;Beograd 2006.
Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas
Christa Schug- Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970.
Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970.
Carlo Giulio Argan: STUDIJE O MODERNOJ UMJETNOSTI, Beograd ,
198.
C.Cennini: The Craftsman's Handbook, New York, 1960.
Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955.
Emil Ploss: Ein Buch der alten Farben
Enrico Castelnuovo: Artifex bonus;Roma-Bari, 2004 / Fabrizio Crivello:
Tuotilo: l’artista in età carolinga
Ernst Bartelt: Maltechnik, 1981/2.
Germain Bazin: VRHUNSKA DELA SVETSKE UMETNOSTI ; Beograd,
1963.
Gettens Rutherford J.: Alumni/1950, XIX/ str.3-4.
Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968.
4.1.2.
IZVORI SLIKA
4/1. www.oficiostradicionales.net.
4/2. cooltext.com
4/3. Enrico Castelnuovo: Artifex bonus, Roma/Bari, 2004, sl. IV.
4/ 4, 16. Magnus Backes, Regine Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 249.
4/5, 20. Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas str.404.
4/6. Martin Judy&Miriam Stribley: The Complete guide to Calligraphy, New Jersey, 1988 /str. 7.
4/7. Germain Bazen : Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1960 , str.139, sl.202 .
4/8. Karl Schefold: Die Griechen und ihre Nachbarn; Propyläen, Berlin/ 1970.
4/9. Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970 .
4/10. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT, Ljubljana, 1969 / str. 148.
4/11. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970/ str.135 .
4/12. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970/ str.181.
4/13. Martin Kuckenburg: Die Kelten in Mitteleuropa, Stuttgart, 2004, str.78.
4/14. Magnus Backes, Regine Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 137 .
4/15. Martin Kuckenburg: Die Kelten in Mitteleuropa, Stuttgart, 2004 / str.123.
4/17. Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti/ Zagreb, 206/str. 137.
4/18. Talbot: Rani srednji vijek/ str. 71.
4/19. Germain Bazen : Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1960.
4/21. Germain Bazin : Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1960 , str.139 .
4/22, 23, 24, 25, Magnus Backes, Regine Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 51.
4/26, 27, Christa Schug-Wille: BIZANC IN NJEGOV SVET, Ljubljana, 1970 / str. 140.
4/28. Magnus Backes, Regine Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 51.
4/29. cooltext.com.
4/30. www.oficiostradicionales.com.
4/31. www.upaya.es.
4/32. cooltext.com.
4/33. www.oficiostradicionales.com.
4/34, 35. Magnus Backes, Regine Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 249 .
4/36. www.oficiostradicionales.com. 4/37. www.labyrinthdesigners.org.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
-
-
H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno
izdanje , Novi Sad 2006.
Karamehmedović: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006
Karl Schefold: Die Griechen und ihre Nachbarn; Propyläen, Berlin/ 1970.
Klaus Wessel: Koptische Kunst die Spätantike in Aegipten,
Recklinghausen, 1963.
Kraus: Das Römische Weltreich, PROPYLÄEN, Berlin, 1967.
Le Begue: Experimenti de coloribus, 1431.
Leo van Puyvelde: La Renaissance flamande de Eyck à Metsus, Beuxelles
1968.
Magnus Backes, Regine Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970.
Martin Judy&Miriam Stribley: The Complete guide to Calligraphy, New
Jersey, 1988.
Martin Kuckenburg: Die Kelten in Mitteleuropa, Stuttgart, 2004.
Maximilien Gautire: Louvre, Pariz/Novara, 1971.
Mayer Ralf:The Artist's Handbook of Materials and Techniques, New
York, 1948.
Milica Mihajlović: Minijature u hebrejskim rukopisima,
MINIJATURA;Umjetnost na tlu Jugoslavije,Beograd, 1983.
Milorad Medić: Stari slikarski priručnici, Beograd, 1999.
M.Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990.
Mošin: Minijature u ćirilskim rukopisima; MINIJATURA;na tlu
Jugoslavije,Beograd, 1983.
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L'art Calligraphique arabe, Paris, 1976.
Pierre la Mure: The private life of Mona Lisa, Collins USA 1976.
Xavier de Langlais: La technique de la Peinture à l'huile... Paris, 1959.
Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951.
4/38. Enrico Castelnuovo: Artifex bonus, Roma/Bari, 2004, sl. IV .
4/39. M. Backes, Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970 .
4/40, 41, 47, www.oficiostradicionales.net.
4/42. Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas
4/43, 44, 49, www.labyrinthdesigners.org.
4/45, 59, Janson, Istorija umetnosti, Beograd, 2004 /str. 319, sl. 421.
4/46. Maximilien Gautire: Louvre, Pariz/Novara, 1971, str.123/sl.140.
4/48, 52, M. Backes, Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970 / str.105.
4/50, 51. David Talbot Rice: Rani srednji vijek, Beograd, 1976 /str. 283.
4/53. Sherman E. Lee: Far Eastern Art / DALEKI ISTOK; Beograd, 1972/ str. 386/sl.508.
4/54. A. Malreaux: GOYA, Dessins de Goya au Prado, Geneve 1947 /str.9(album).
4/55. Werner Schmalenbach: JULIUS BISSIER , Köln, 1974 / str.107.
4/56. Kraus: Das Römische Weltreich, PROPYLÄEN, Berlin, 1967 /sl. XXVI (iza 364).
4/57. www.greenchairpress.com.
4/58. www.medievalmuseum.ru.
4/60. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968.
4/61, 73, Janson : Historija umetnosti, Novi Sad 2006/ str. 361/ sl. 497.
4/62. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968.
4/63, 76, Enrico Castelnuovo: Artifex bonus, Roma/Bari, 2004, sl. XII .
4/64, 77, 78, 80, 82, www.europeanaregia.eu.
4/65, 67, Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968 / str.144.
4/66, 68, 69, 71, 84, 87, www.europeanaregia.eu.
4/70. Roger Druet: La civilisation de l'ecriture, Ivry, 1976, st.96.
4/72. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968 / str.152.
4/74. Louvre, Paris, 1965.
4/75. Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951 , Plate 58.
4/79, 82, 83, Mošin: Minijature u ćir rukopi; MINIJATURA; Jugosl,Beograd, 1983 /str.124.
4/81. Metka Kraigher – Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007, str. 7.
4/85, 86, 89, 90. Mošin: Minijature u ćir. rukop.; MINIJATURA;na tlu Jugoslavije,Beograd, 1983.
4/88. Likovna enciklopedija, Zagreb, 1960.
4/ 91. Rojstvo Evrope ; Magnus, Backes, Regine Dölling, Ljubljana, 1970 / str. 118.
4/ 92. www.oficiostradicionales.com.
4/ 93. www.labyrinthdesigners.org.
5
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
-
-
René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955.
Robert Fuchs: Nolite manuscripta cruciare sed conservate potis,
Maltechnik,2, 1987.
Roger Druet: La civilisation de l'ecriture, Ivry, 1976.
Ruth Vuilleumier: Historische Holzbeizen, Maltechnik 1978/3.
Sigo Summerecker ( Tehnike emulzione tempere , Beograd 1975.
Talbot: Rani srednji vek/ Beograd, 1976.
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, Beograd, 1984.
Werner Schmalenbach: JULIUS BISSIER , Köln, 1974.
Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT, Ljubljana, 1969.
Wolfgang Schwahn: Vergleichende Untersuchungen an Biste und Sepia,
Maltechnik , 1987/3,4.)
Zagorka Janc: Uvod, MINIJATURA;Umjetnost na tlu Jugoslavije,Beograd,
1983.
4/ 94. www.europeanaregia.eu.
4/ 95, 96, www.labyrinthdesigners.org. 4/ 97. M18 002 * CB
4/ 98. Magnus Backes, Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970
4/99. David Talbot Rice: Rani srednji vijek, Beograd, 1976 /str. 283.
4/100. Milorad Medić: Stari slikarski priručnici, Beograd, 1999.
4/101. www.europeanaregia.eu.
4/102. www.oficiostradicionales.net.
4/103. www.labyrinthdesigners.org.
4/104. Francois Souchal: Visoki srednji vek, Ljubljana, 1968. / str.90 .
4/ 105. Miriam Stribley: CALLIGRAPHY, London/ New Jersey, 1984. / str.81.
4/106. Rojstvo Evrope ; Magnus, Backes, , Ljubljana, 1970 / str. 118.
4/107. www.europeanaregia.eu.
4/108. Martin Judy& Stribley: The Complete guide to Calligraphy, New Jersey, 1988 /str.7.
4/109. Germain Bazen : Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1960 , str.139, sl.202 .
4/110. www.oficiostradicionales.net.
4/112. Magnus Backes, Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970 / str.105.
4/113. Metka Kraigher – Hozo: Mtode slikanja i materijali, Sarajevo, str. 109 .
4/114. www.upaya.es.
4/115. www.oficiostradicionales.net.
4/116. www.upaya.es.
4/117. Enrico Castelnuovo: Artifex bonus, Roma/Bari, 2004.
4/118. Hozo Dţevad: Umjetnost multioriginala, Mostar, 1980.
4/119. Metka Kraigher – Hozo: Mtode slikanja i materijali, Sarajevo, str.278.
4/120. www.oficiostradicionales.net.
6
7
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.
Bliţe odreĎenje srednjevjekovne iluminacije
4.2.0. umjesto uvoda
4.2.1. historijske napomene
4.2.2. prethodnici benediktinske iluminacije
4.2.3 . benediktinski St. Gallen
4.2.4. utjecaj benediktinske i bizantske iluminacije na buduća kretanja
4.2.0 umjesto uvoda
Poznato je da je rad minijaturista odnosno kaligrafa bez vidnijeg prekida zadrţao svoju virtuoznost od
- Aleksandrita – irskih iluminatora, koji su uticali i na
- kaligrafe i iluminatore Karla Velikog, pa sve do
- renesansnih majstora, ne izostavljajući ni
- vrsne majstore perzijske baštine minijatura…; ali, i
bizantska zanatska iskustva bila su u kontinuitetu obogaćivana sa Istoka i sa Zapada; ( tako još u ĉetvrtom stoljeću historiĉar Malala priĉa da se carska
slika Konstantinova nosi u litiji i oboţava kao svetinja; cijenjeni su i medaljoni na slonovaĉi, mali minuciozni slikarski radovi…) : u to vrijeme zanatsko
savršenstvo je skoncentrirano prije svega u Carigradu, koji se za vrijeme krstaških ratova i privremenom okupacijom Zapada, samo obogatio nekim
iskustvima iluminatora sa dvorova i manastira Evrope… (evidentan je i utjecaj minijaturnog slikarstva latinske kraljevine u Jeruzalemu)…; dali je i monah
i zlatar Theophilus Rugerius ( benediktinac iz Helmershausena) bio u Carigradu ?
Moţda razmjenom svećenstva u vrijeme ţenidbe Otona II sa bizantskom princezom, stvorivši tako neposrednu vezu izmeĊu dva carska dvora ?
kaligrafi i iluminatori
Kaligraf ( grĉ. Kalos=lijep; grĉ. Grapho = pišem )
Iluminator ( lat. Iluminare = sveĉano rasvijetliti)
KALIGRAFI i ILUMINATORI uvijek su imali povlašteno mjesto meĊu majstorima likovnog umijeća. Umjetnik, polazeći od ĉinjenice da ĉitalac razumije
i poznaje poruku danu u tekstu, izraţava apstraktne kvalitete zapisa, te tako stvara jedinstvo teksta, kaligrafije i iluminacije. To je, dakle, umjetnost
dekorativne prirode, jer ovdje kompozicija podrazumijeva dekorativno rasporeĊivanje razliĉitih elemenata, koji su slikaru na raspolaganju, kako bi njima
izrazio svoje osjećaje. Ova umjetnost predstavlja vaţan segment u svim velikim kulturama… (od Egipta, Antike, Dalekog Istoka, Bizanta, srednje vjekovne
Irske do gotskog Sent Gallena ...)
4/ 4. Opatija Echternach , skriptorij
Minijatura se nalazi u knjizi Perikop Henrija III: minijaturna slika na pergamentu; v. 18,5 x 14,5 cm; Echternach 1039 – 1043; Staatsbibliothek C. 21, fol. 124 v, Bremen. Inaĉe, geografska središta u
kojima su se nalazile radionice za izradu minijatura i pisanje rukopisa bile su: Reichenau, Aachen, Echternach, Lotaringija, Fulda, Mainz, Hildesheim,…
8
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.1. historijske napomene
4.2.1.0. umjesto uvoda
4.2.1.1. kršćanski samostanski redovi
4.2.1.0. umjesto uvoda
Ono što predstavlja kontinuitet u kontekstu
- rimske umjetnosti uključujući i pozno antičku, ranokršćansku, bizantsku,
- ponekad, kasnije i islamskog utjecaja i
- keltsko-germanskog nasljeĎa,
sve to je sublimirano u zanatskim iskustvima kršćanskih samostanskih redova.
Srednjevjekovna gotska minijatura nastala je na tradiciji –
- Istoka ( koju su u Galiju prenijeli Cenobiti iz Egipta) i
- keltske tradicije ( ukrašavanja rukotvorina i nakita)…
Sliĉni dekorativni elementi nalaze se na minijaturama, tapiserijama i skulpturalnim dekoracijama…
Vremenom se otvaraju i trgovaĉki sredozemni putovi, u ĉemu prednjaĉe pogotovo flote Venecije, a kasnije i Genove, Amalfija, Pize i Riminija ...
Bolji putovi širom Evrope, jaĉanje gradova, ali i jaĉa papska duhovna vlast, objedinjuje sve zemlje gotskog zapada ...
4.2.1.1. kršćanski samostanski redovi
Kršćani - pustinjaci se najranije javljaju u egipatskoj pustinji, kasnije i u Siriji , a zatim se u ĉetvrtom stoljeću, oko ĉuvenih pustinjaka poĉinju formirati zajednice ... Poĉelo je rano: neki su odluĉili da
ţive poput pustinjaka, u zabaĉenim mjestima ... ( asketizam , koji je karakteristiĉan za hinduizam) ; drugi se okupljaju u manastirima ( karakteristiĉno za budizam i islam). Pustinjaka je bilo i kod
Ţidova u prvom vijeku ( Sv. Jovan Krstitelj).
Najstariji samostan osnovao je 320. godine Pahomije uz rijeku Nil, zatim u Siriji ... Sv. Pahomius je utemeljitelj cenobitizma …
Samostani su se redali , pogotovo uz hodoĉasniĉke putove.. Hodoĉasniĉki putovi koji su vodili prema velikom manastiru Kalat Siman ( Simeon Stilit ; moleći se na vrhu stupa). U Bizantskom svijetu
prvi manastir je osnovao Vasilije Veliki 330/79. u Cezareji u Maloj Aziji ... On je zaveo i ―pravila‖ ( kao što je to na Zapadu zaveo sv. Augustin (354/430), koji je ideju prenio i u Afriku ( iako nije
zaţivjela zbog vandalskih osvajanja); u Francuskoj: Sv. Martin iz Toursa ( 316/97); Irska: Sv. Patrik (385/461). Već u VI vijeku u Irskoj postoji strogi oblik pustinjaštva ...
Kako smo već napomenuli, BENEDIKT iz Nursije bio je osnivač opatije u Monte Casinu: nakon susreta sa opatom Servandom, na naĉelima cenobitizma je utemeljio Red sv. Benedikta.
3
On je uveo PRAVILA! ...ovo sve podrţi kao BENEDIKTINSKI RED papa Grgur Veliki i sam najprije kaluĎer.
3
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 297.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
9
Sačuvano je pismo iz 600. godine, koje je papa Grgur Prvi ( 590. – 604.) poslao biskupu Serenu iz Marseillea.
Naime, biskup Seren iz Marseillea okomio se na pretjerano oboţavanje slika u svojoj crkvi, te ih je uništio ... Ali, papa smatra da slike sluţe prosvjetljenju onih koji ne znaju ĉitati ... To je tokom ĉitavog
srednjeg vijeka ostalo uobiĉajeno sredstvo odbrane figurativnog slikarstva i skulpture u okviru Zapadne crkve ...T ako Papa Grgur u pismu napominje da je ...4
jedno klanjati se slikama, a pomoću njih poučavati ono što treba da se oboţava sasvim je nešto drugo !
Kasnije manastire podrţavaju kraljevi, pogotovo Karlo Veliki. Pored benediktinaca, vremenom se javljaju i drugi redovi ...
- 909. godine obnovljen je benediktinski red,
- cistercitski ( 1098. povratak prvobitnim naĉelima benediktinaca, namjerno na udaljenim mjestima; isposniĉki ţivot),
- kartuzijanski ( kaluĊer Bruno, Italija 1084. red pustinjaka ... ; podrţavali velikaši, davali sredstva da se mole za njih ...),
- franjevački ( 1209. Franjo Asiški : duhovna obnova, skromnost, ĉak prosjaci; njihov ţenski red ... sestre Klarise) ,
dominikanski redovi ( 1220. sv. Dominic , ranije ĉlan cistercitskog reda, Španjolac ...)
NOVA VJERA se širi sukcesivno. Sva evanĎelja su napisana krajem prvog vijeka ali širenje je jače tek nakon
izvjesnog vremena.
Najprije na grĉko govorno podruĉje, kasnije i latinsko ... U Rimu kršćane progone sve do 309. godine (edikt o
trpeljivosti).
312. godine slijedi preobraćanje Konstantina Velikog ( ali, i nakon toga traju borbe sa suparnikom u Rimu ... (
boţji znakovi ; krst na nebu) ... Konaĉno Konstantin naslika krst na šljem i na ratne zastave i pobjeĊuje Maksencija.
Nakon toga kršćanstvo uţiva poseban status. Konstantin sebi zadrţava uzvišenu nebesku ulogu ( po logici egipatske
institucije vladara ...). U to vrijeme egzistiraju i druga vjerovanja:
- mitraizam (kult Mitre ; glavno perzijsko boţanstvo, još od proroka Zoroastera / 628. pr.n.e.); kao glavna mistiĉna
sekta širom rimskog carstva; vrhunac dostiţe u II st. n. e.; glavne crte te religije su neprestana borba dobra i zla i
pobjeda ţivota nad smrću; svjetlost i tama; sunce i mjesec ... U Rimu je pronaĊen reljef iz II stoljeća - helenistiĉki ali
sa istoĉnjaĉkim elementima. Pored mitraizma tu je i
- manihejstvo, - gnosticizam, - ali i islam ...
Vjere su utjecale i jedna na drugu: imale su i mnogo zajedniĉkog: naglasak na otkriću istine, nada u spasenje,
postojanje glavnog proroka ili mesije, dualizam dobra i zla, ritual oĉišćenja od grijeha, ili osvještavanje ( krštenje) i
duţnost da se traţe preobraćenici meĊu inovjercima ... Pravi srednji vijek počinje u IV vijeku !
Milanskim ediktom 313. godine postaje oficijelna religija.
←4/ 5. Historijska karta: Istočno i zapadno kršćanstvo
4
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006; primarni izvori/II dio /str. 382.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
10
Kršćanstvo u prvobitnom uĉenju nije bilo sklono likovnoj umjetnosti. Moţda jer se javlja u Palestini meĊu Ţidovima, u sredini koja je bila daleko od plastike i slikarstva. Postojao je strah od
idolopoklonstva, analogno tome i od likovne umjetnosti; postupno se ova umjetnost ipak razvija ... Najstariji spomenici saĉuvani su u Rimu (katakombe; pojednostavljena, gruba imitacija helenistiĉkih
stilova iz Pompeja. Ali, slikarska sredstva svedena su na minimum, a stavovi pojednostavljeni:
- simbolika ,
- frontalnost ,
- gesta,
- jednostavnost ...
Kasnije je i utjecaj ikonoborstva potjecao razvoj iluminacije i kaligrafije : kako navodi Janson ...
5
...posledica zabrane svetih slika bila je ta da su umetničke energije na neko vreme usmerene prema svetovnoj i privatnoj umetnosti –
na primer, prema ukrašavanju rukopisa za privatnu upotrebu ...
Ali, u ranom kršćanskom periodu još uvijek paralelno ţive rana srednje vjekovna i antička kultura, iako se sada na istoku zove BIZANTSKA ...
Zatim dolazi do definitivnog rascjepa na rimokatoliĉku i pravoslavnu ...
Na Zapadu je nova vjera zvana barbarska , zatim proto romanska, romanska, gotska, dakle rimokatolička …
Zapadno rimsko carstvo je srušeno najezdom barbara:
GALIJA je rimsko ime za podruĉje jugozapadne Njemaĉke i istoĉne Francuske ... Tu su najprije boravili Kelti, ali su se kasnije, prodorom novih naroda , povukli na britanske otoke i Irsku ... Tu im se
pridruţe i Angli i Saksonci iz današnje Danske i sjeverne Njemaĉke.
Već u V. vijeku Huni protjeraju na podruĉje nekadašnje Galije Vizigote , prije nego što se obruše i na sam Rim ( Atila 416).
Proces selidbe naroda završen je tek u VIII vijeku , ili, bolje reĉeno 800. godine krunisanjem Karla Velikog za cara, ĉime je primat Bizanta, kao jedine carevine i nasljednice Rimske imperije, bio
osporen.
Ipak, ...6istini za volju, poslije pobjede pristalica ikona u VII vijeku, crkve su bile formalno ujedinjene do 1054. godine.
Tek karolinška era donosi prepoznatljiv drukĉiji stil.
To je vrijeme kada samostani postaju središte kulture evropskih zemalja, i to pod vlašću benediktinskog reda.
Irska postaje djelom kršćanska izmeĊu 425/460 ( 520. godina oznaĉena je kao godina konaĉnog odlaska Rimljana iz Engleske i dolazak Teutonaca).
Već krajem V. stoljeća u Irskoj je tri hiljade manastira. Nakon Durrowa 563. godine Sv. Kolomban osniva manastir Jona u Škotskoj ( kasnije je Sv. Kolomban kao misionar osnovao više samostana u
Galiji, te prešao preko Alpa. Zadnji manastir osnovao je u Bobbinu 615. gdje je i umro.
5
6
Janson str. 396 /Hronologija (u okviru: IKONOBORSTVO)
Karamehmedović: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 124.
11
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.2. prethodnici benediktinske iluminacije
4.2.2.0 umjesto uvoda
4.2.2.1. baština egipatske i euro azijske kulture
4.2.2.2. baština keltske kulture
4.2.2.3. baština koptske, bizantsko-orijentalne kulture
4.2.2.4. irski iluminirani rukopisi
4.2.2.5. antički uzori; razvoj pisma
4.2.2.0 umjesto uvoda
Od davnina se zanatsko umijeće prenosilo zajedno sa protokom ideja i robe, ponekad i posredstvom ratnih pohoda, asimilacijom strane tradicije, emigracijskim tokovima. Podsjetimo da je nekada
stjecište razliĉitih kultura bio Damask i Palmira.
Na tim prostorima je još za vrijeme Feniĉana ( tipiĉnih eklektika, asimilatora tuĊih iskustava) postojala zanatska tradicija, kasnije samo nadograĊivana iskustvom kršćanske Sirije, Bizanta, te konaĉno i
iskustvima islamske kulture.
Nezaobilazna karika u lancu transfera zanatskog umijeća kaligrafije i iluminacije svakako su i koptski cenobiti … Kopti su rano prihvatili kršćanstvo kao revolt protiv helenistiĉke civilizacije, ali su i
kasnije skloniji novim osvajaĉima, Sasanidima, sa kojima zajedno osvajaju Aleksandriju …
Naime, već smo napomenuli, da je do prekida organizirane edukacije i organizacije majstorskih radionica došlo, djelomiĉno, u vrijeme prvih kršćanskih slikara katakombi.
Ipak, kontinuitet je saĉuvan u Konstantinopolju, gdje zanat i trgovina nikada ne prestaju.
Zanatska iskustva su bez prekida saĉuvana i u Egiptu, zahvaljujući saĉuvanim organiziranim manufakturama, pisarnicama i drugim vidovima djelatnosti i u helenistiĉkom periodu. Kako smo već
napomenuli - nastavljajući tradiciju egipatskog svećenstva, ovdje Pahomij poĉetkom IV stoljeća osniva i prvi kršćanski samostan. Kasnije samostane osnivaju i Kopti ... Kada Abu Bekr osvaja bizantske
i koptske crkve, donosi i utjecaj Perzije i Kine ( iluminacija, fini zanati, emajl...) .
Kopti su uticali i na edukaciju u prvim srednje vjekovnim manastirima, koji su zatim kroz niz stoljeća jedini organizirali slikarsku edukaciju. CENOBITI (COENOBIUM) su prvi fratri koji su na
istoĉnoj obali Nila sjeverno od Tebe osnovali 322. godine ( grĉ. koinos= zajedniĉki + bios=ţivot; zajedniĉki ţivot: samostanska zajednica; pored cenobita u Egiptu su postojali i anahoreti – samotnjaci).
U kontekstu zanatskih iskustava – ne smijemo zaboraviti ni znaĉaj Aleksandrijske biblioteke: osnovana nakon smrti Aleksandra u ←IV stoljeću, imala je oko 700.000 voluma. Iako je 47. ←/ spaljena do dolaska Arapa Aleksandrija je bila i vaţan centar kršćanske civilizacije.
Mnogi cenobiti bijeţe ispred Arapa na Zapad, od Italije, Galije, do Irske, gdje su oĉito već i prije bili prisutni ... U Irskoj je osnovana monaška crkva udaljena od Rima i Konstantinopola; tako se neki
koptski monasi spominju u manuskriptima Irske ( pretpostavlja se da su bili konstantni kontakti; moţda su donijeli i tajne zanata, kao i tipiĉan plošni stil, što je i keltski uticaj).
Sv. Kolumban kreĉe već 590. iz Irske sa svojih 12 uĉenika na kontinent kao misionar, te osniva samostane u Francuskoj, a njegov uĉenik Gallus u Gallenu 613.godine .
Vezano za St. Gallen spominje se i legendarni kaluĊer iluminator TOUTIL – ustvari personifikacija umjetniĉkih djelatnosti: srednjevjekovni pandan grĉkoj legendi o Dedalu ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Zahvaljujući iluminaciji kontinuitet zanatskih iskustava je saĉuvan i u vrijeme ikonoklazma ( ikonoklazam je imao za posljedicu i
posvećivanje izuzetne paţnje onim minucioznim tehnikama primijenjene umjetnosti ... ). 7 Castelfranco donosi klasifikaciju vrsta
likovnih oblasti u VIII stoljeću: bojenje skulpture, bojenje vitraţa, mozaik San Vitale, minijature, freske Castesepria, skulpture i
kapiteli u Clunyju, gradnje katedrala (Chartres)... U pitanju su anonimni majstori (danas nazvani po djelu).
Tako je koptska post antička egipatska umjetnost prenijela euro azijskim kulturama inovirani oblik tradicionalne egipatske
umjetnosti, obogaćen helenistiĉkim, bizantskim kao i sasanidskim utjecajima.
Ovdje se raĊa onaj kontemplativan odnos do stvaralaštva u tišini samostanskog
ţivota, bliskog egipatskoj religioznosti i tradiciji stare egipatske civilizacije.
PREPISIVANJE i umnoţavanje starih tekstova ( svetih, knjiţevnih, nauĉnih ...),
već u Egiptu je raĊeno na papirusu u rotulusima, tako i tokom starog vijeka. Tek na
kraju helenistiĉkog perioda javlja se pergament ili VELUM. Tada se javljaju i
kodeksi ... koji su uticali i na razvoj ilustriranja (na rotulusima su ilustracije bile više
crteţi , jer bi boje savijanjem ispucale; u knjizi je moguće primijeniti i boju, ĉak i
zlato ...
Tako, ĉak i u naĉinu koloriranja irskih rukopisa moţemo zapaziti stara, predantiĉka zanatska iskustva, koja irski svećenici upoznaju preko koptskih
CENOBITA, ona koja su nam poznata na primjercima egipatskih Knjiga mrtvih na
papirusu:
←4/ 6. PAPIRUS:
Knjiga mrtvih: Posljednji sud, detalj
scena je iscrtana u konturama na papirusu, nakon ĉega su pojedina oiviĉena
„polja‖ ( inkarnat, odjeća, predmeti...) obojena ĉak i pokrivnim, pogotovo bijelim
bojama (tako da je gotovo nevidljiva struktura papirusa); u drugom sloju je na
obojenim mjestima ponovo crtano i pisano…
4/ 7. PERGAMENT: BOOK OF KELLS, detalj→
manuskript izraĊen u samostanu na otoku Jona, oko 760-820; 33 x 24,1 cm; ostao je nezavršen jer su otok osvojili Vikinzi izmeĊu
804/807; danas: Trinity College Library, Dublin.
7
Enrico Castelnuovo: Artifex bonus – Il mondo dell’artista medievale, Roma-Bari 2004.
12
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Dakle, koptski Cenobiti su emigracijama prenijeli svoja zanatska iskustva na Zapad, ĉak do Irske…( neki koptski monasi spominju se u irskim rukopisima, te se pretpostavlja da su postojali
konstantni kontakti ) .
Ali, sliĉni dekorativni elementi nalaze se i na
- minijaturama,
- tapiserijama,
- skulptorskim dekoracijama ...
Na iluminacije je, dakle, uticala tradicija dekorativne umjetnosti u cjelini.
U samostanima medievalne Evrope radili su zajedno, pored
- kaligrafa i iluminatora i drugi majstori –
- majstori zlatarskih radova,
- majstori emajla kao inkrustacija u metalu,
- majstori rezbarija ...
Horariji i drugi skupocjeni predmeti postaju traţeni pojavom bogatog plemstva, ĉiji su rafinirani ukus i navika putovanja zahtijevali da umjetniĉka djela budi lijepa, ali i prenosiva… Ukrašeni
molitvenici s dnevnim molitvama, kalendarima, i dijelovima evanĊelja bili su pomodni predmeti koji su jasno upućivali na bogatstvo, poboţnost, dobar ukus i rafiniranost vlasnika.
Zato je uputno razmotriti neke saĉuvane primjere vezane i za druge dekorativne oblasti kao što su staklo, emajl i druge ukrasne tehnike…
4.2.2.1. baština egipatske i euro azijske kulture
Plinius spominje staklane u Sidonu i Aleksandriji kao i prve staklane u Evropi već u prvom stoljeću naše ere, najprije u Španjolskoj i Francuskoj.
Staklenu masu spominju već stari mezopotamski zapisi.
Tako je u biblioteci kralja Assurbanipala ( 668-626) naĊen i recept proizvodnje ove mase, koja se koristila za stari emajl, kao i za izradu staklenih predmeta.
Recept Assurbanipala: 60 dijelova pijeska, 180 dijelova pepela od morskih biljaka, 5 dijelova salitre ( sal petrae – natrijev nitrat) i 3 dijela bijele krede.
Kasnije upute za proizvodnju stakla se u biti ne razlikuju od ovog arhaiĉnog recepta. Staklo je, dakle, smjesa silicijevih spojeva sa metalnim oksidima ( vrsta metalnih oksida daje specifiĉna svojstava
pojedinih vrsta: meko ili natrijevo, tvrdo ili kalijevo, kristalno ili olovno, jensko staklo, rubinsko staklo ...).
Stari kaldejski emajl stiţe preko Sirije u Egipat, te na drugu stranu - iz Mezopotamije direktno do Kine.
Grci su već vrsni majstori emajliranja, što je ovjekovjeĉio i Homer u opisu Ahilovog štita ...
... sa čupercima groţĎa iz niella i ogradicama od kalaja i ţljebovima od plavo-crnog čelika ...
Niello tehnika ( crni emajl ) je pronalazak Feniĉana.
13
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
14
Promotrimo najprije neke najstarije primjerke dekorativne umjetnosti, na Istoku – primjere dekorativnog emajla u Suzi, pektorala u Egiptu, te Sasanidske zdjele:
4/8.
4/9.
4/10.
4/ 8. SUZA: Reljef od pečene gline sa glazurom ; palaĉa SUZA; danas: Muzej, Berlin; prva ĉetvrtina 5. stoljeća ←/; v. 1,83 m; briţljivo projektiranje kompozicije, a zatim izrada pojedinih
opeka, oblikovanih reljefno, oslikanih emajl bojama i peĉenih, te konaĉno ugraĊivanih u zid ... Kao dekorativni element ma starim babilonskim i asrskim relikvijama, kao i na nekim sumerskim obojenim
skulpturama pronaĊen je prirodni ultramarin – lapis lasuli – u ĉvrstom stanju ili mljeven u prah.
4/ 9. Salomonova zdjela ; Cabinet des Médailles, Biblioteque Nationale, Pariz; Sasanidske dragocjenosti stiţu na Zapad i kao pokloni: prema legendi, raskošna zdjela, nekada zvana Salomonova
darovana je Karlu Velikom od Haruna al Rashida
4/ 10. Tutankamonovo blago: Pektorale Egipatski muzej u Kairu oko 1340. pr.n.e.; visina: 10 cm;TEMA: bog sunca, u simboliĉkom liku
Primjer egipatske pektorale ukazuje na zanatsku perfekciju u obradi ćelijskog emajla već od davnina : zlatne – ćelije – u koje je lijevana staklena masa uz dodatne umetke od kalcedona, lazurita,
karneola, i turkiza ... Pretpostavlja se da su Egipćani u poĉetku nabavljali staklo posredstvom Babilonaca ....
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
15
I raskoš i sjaj starog Bizanta nezamisliv je bez ovog bogatog nasljeĊa.
Tako je Justinijanova Hagia Sofia bila ukrašena i tkaninama sa dekorativnim
utkanim likovima (mnoge dvorske radionice zaduţene za ovaj tip dekoracija
nalazile su se u Egiptu i Siriji):
Vatikanska tapiserija od svilenog kepera na crvenoj osnovi dugo vremena
je smatrana za egipatski ili sirijski rad; tek u zadnje vrijeme, razmatranjem
samog stila i motiva, jaĉe su pretpostavke da je u pitanju rad, nastao u
Konstantinopolu; svakako su na ovu vrstu umjetnosti uticala i daleka
perzijska, sasanidska zanatska iskustva;
←4/ 11. Azijatski utjecaj:
Vatikanska tapiserija : BLAGOVIJESTI
Museo Sacro, Vatikan; datacija: oko 600. ( visina: 36 cm). emajla (današnji
konaĉni izgled - Pala je dobila tek za vrijeme duţda Andrea Dandola, ali su
njeni segmenti, u koje spada i naš primjer, nastali krajem 11. stoljeća u
Konstantinopolisu) .
Kontinuirano nasljeĊe ove zanatske perfekcije saĉuvano je dakle u Bizantu.
Tako oltarska ploĉa - Pala d'Oro - predstavlja vrhunac perfekcije u obradi
ćelijskog Carica Irena - - zadrţan je tipiĉan plošni, dekorativni karakter, tipiĉan za nasljeĊe istoĉnog Mediterana.
Sliĉnom tehnikom zlata i emajla izraĊene su i mnogobrojne krune, koje su bizantski carevi poklanjali savezniĉkim vladarima ...
4/ 12.
Pala d'Oro - ćelijski emajl; detalj: Carica Irena→
Ćelijski emajl sa inkrustacijama dragog kamenja (oltarska ploĉa, saĉuvana u crkvi Sv. Marka u Veneciji)
Inaĉe su u iluminaciji Konstantinopola utjecaji sa Istoka manje prisutni ( osjeća se kontinuitet antiĉkog stila, zahvaljujući saĉuvanim
primjercima rimskih kopista)...
Ali, dekorativna umjetnost Konstantinopola ( pogotovo ćelijski emajl, vezovi i tkanja) ipak je «pao na plodno tlo» u najudaljenijim zapadnim dijelovima nekadašnjeg rimskog carstva, gdje je još uvijek
ţivjela i stara keltska tradicija ... Kako je zapisao Bazin8 - dekorativna umjetnost…
…dolazeći iz dubina Azije ...gde cveta ne samo meĎu kasno-rimskim retorima Španije,
za koje se mislilo da po samoj svojoj prirodi vole da mnogo pričaju,
nego i meĎu Bretoncima, Ircima, britanskim Keltima ...
8
Germain Bazin: VRHUNSKA DELA SVETSKE UMETNOSTI, Beograd, 1963/127
16
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Mnogi su ovaj vid vizualne umjetnosti definirali kao ...
... azijanizam koji teţi naduvenom verbalizmu bez pravila,
traţenju neobičnog, upotrebi metafore i hiperbole ...
U drugom pravcu – od Istoka na Sjever - nomadskim putovima ova dekorativna umjetnost stiţe, kako smo već
naglasili, od Sumeraca do skandinavskih naroda, te preko Angla do Irske, dok sa druge strane - preko Sasanida
sve do egipatskih cenobita, te preko Sredozemlja do Španjolske i Irske. U Španjolsku stiţe kršćanstvo 550.
godine ( Španjolska je svega 200 godina kršćanska kada je 755. definitivno osvoje Mauri).
Tako se oblici na koje nailazimo na peĉatima Sumera - toĉak, vijak, rozeta, radijalno ispresijecan krug, svastika najzad javljaju u minijaturama isposnika irskih samostana.
4.2.2.2. baština keltske kulture
←4/ 13. Područje keltske kulture
Zna se da je posljednja domovina Kelta Irska, Škotska i Wales te na kontinentu Bretagne, iako su se nekad
prostirali na širem podruĉju Evrope, ali su potisnuti od Rimljana i Germana, na periferiju ...
Razliĉito ih nazivaju:
- grĉki historiĉari su za njih govorili da su KELTOI ; grĉki geograf Hekataios od Mileta , koji je ţivio u
grĉkoj koloniji Massiliji, naziva ih Keltikd ...), a
- Rimljani – da su GALLI ... Rimljani, kada spominju Galiju misle na podruĉje današnja Francuske,
Beneluxa, Juţne Njemaĉke oko Reine te podruĉje Austrije (oko Dunava ima i danas dosta toponima mjesta
keltskog porijekla ...) ; u Hallstattu su saĉuvani i mnogi arheološki nalazi
Intenziviranjem dodira sa civilizacijama na Jugu ( etrurskim, grĉkim ...) primjetan je stil
Sredozemlja, ali na autentiĉan naĉin:
literarni pristup,
uz dekorativnost,
- plošnost,
- fantastiĉni simbolizam koji vremenom stiliziranu figuraciju pretvara u apstrakciju ...
Tipiĉni keltski ornamenti su:
- spiralni uzorci,
tro spiralne vitice, kao karakteristiĉan Latenski stil; La Tène ( plitko mjesto, plićak);
prema nalazištu oĉito se tu nalazio most u plićaku na kojem su vršili razmjenu robe (
ţeljezno doba: oko 450←/)
- ornamentirani okviri, kao trake koje podsjećaju i na germanski utjecaj ...
17
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
U vrijeme, od petog do drugog stoljeća prije Krista, najvećeg procvata keltska kultura širi svoj utjecaj na Zapadu sve do Baskije, Irske i Engleske, na Jugu do Veneta, a na
Istoku do Crnog mora ... Strabon opisuje susret Kelta na Balkanu sa Aleksandrom Velikim ... Na Balkanu potiskuju Ilire i Traĉane ...
Kasnije Kelte potiskuju Rimljani sa Juga, ali i Germani sa Sjevera i drugi narodi sa Istoka. Zato keltska kultura ostaje nakon Krista prisutna još samo u Irskoj i Britaniji (
do Hadrijanovog zida).
Irska postaje djelom kršćanska izmeĊu 425/460 ( 520. godina oznaĉena je kao godina konaĉnog odlaska Rimljana iz Engleske i dolazak Teutonaca).
Već krajem V stoljeća u Irskoj je tri hiljade manastira. Nakon Durrowa 563. godine Sv. Kolomban osniva manastir Jona u Škotskoj. Irsku je vjerojatno posjetio već Grk
Piteja ( jer opisuje kako vadi , topi i rafinira kositar u ingote… ; kositar je vaţna komponenta kvalitetne bronze i nabavljaju ga već Sumerci iz Britanije, rijeĉnim putem ;
i Feniĉani uvoze kositar iz Cornwalla;
Irska je poznata i Ptolomeju – Grku iz Aleksandrije ( 150 godina prije n. e.). Njegov spis je u srednjem vijeku „zaboravljen― i ponovo otkriven 1407. godine posredstvom
Arapa, odnosno španjolskih sveuĉilišta arapskog svijeta…
Kasnije je Sv. Kolomban kao misionar osnovao više manastira u Galiji, te prešao preko Alpa; zadnji manastir osnovao je u
Bobbinu 615. gdje je i umro.
Isti motivi, stilizacije, dekorativni elementi, evidentni su u djelima širom t. z. galskih zemalja:
4/ 14.
Dio futrole za mač→
Schleswig-Holsteinisches Museum, dvorac Gottrop (pronaĊen u Nydamskoj moĉvari ; Jutlandija); 5. stoljeće; v.: 16 cm; srebro
sa niellom i klinastim urezima; adaptacija stare antiĉke tehnika i novih ţivotinjskih stiliziranih motiva ...
←4/ 15. Keltske zlatne narukvice
NaĊene su u Švicarskoj 1962. godine i datirane su ĉak u 4. stoljeće ←/. ove narukvice obogaćene su ljudskim i ţivotinjskim
likovima fantazijskih metamorfoza…
4/ 16. Čelijski emalj: Portret kralja Alfreda→
Oxford, Ashmolean Museum; 9.stoljeće; zlato i emajl; da je u pitanju kralj Alfred struĉnjaci pretpostavljaju prema natpisu,
koji se nalazi na vanjskom pojasu artefakta gdje piše…
...AELFRED MEC HEHT GEWYRCAN
( Alfred je naredio da me načine).
Oĉito je tehnika poznata i u galskim zemljama. Poznat je keltski smisao za obradu metala i germanski smisao za maštovitost nomadskog
ţivotinjskog stila. GALIJA je rimsko ime za podruĉje jugozapadne Njemaĉke i istoĉne Francuske. .... Tu su najprije boravili
Kelti, ali su se kasnije, prodorom novih naroda , povukli na britanske otoke i Irsku.....Tu im se pridruţe i Angli i Saksonci iz
današnje Danske i Sjeverne Njemaĉke.
Zato minuciozna izrada portreta kralja Alfreda nije iznenaĊenje: Irska umjetnost saţima i ĉuva i sva stara iskustva Kelta.
18
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.2.3. baština koptske, bizantsko-orijentalne kulture
Bizantski se stilovi i teme primjećuju na mnogim sitnijim koptskim umjetninama, od manjih slika na drvu, raznovrsnih drvenih intarzija, ali i minijatura u svetim knjigama, kao i u Jermenskom rukopisu,
nastalom na drugoj strani periferije Bizanta. Koptska umjetnost je umjetnost kršćana na podruĉju doline Nila u Egiptu, a u nekim sluĉajevima i u današnjoj Etiopiji. U njoj , meĊutim, nema utjecaja
staro egipatske umjetnosti zbog gotovo potpunog uništenja dinastijskih kultura do kojeg je došlo u Aleksandrovo vrijeme. Glavna su uporišta u tom starome svijetu bili Carigrad i Aleksandrija, pa se
njihov utjecaj proširio i na ovo podruĉje.
4/17.
4/ 17.
4/18.
Koptski rukopis, Dvije stranice iz EvanĎelja
Nastao u Kairu;danas:Vatikan, Biblioteca Apostolica Vaticana nastalo izmeĊu 1204-1205; tempera na pergamentu; u dekorativnosti i koloritu ima utjecaja Istoka; dakle, utjecaj će koptske umjetnosti
potrajati i nakon islamskog osvajanja ...
4/ 18.
Jermenski rukopis, Evangelije Mugni, detalj
Erivan; Matenadairan, Jermenija XI stoljeće; TEMA: dvije biblijske scene: Blagovijesti, Posjeta Bogorodice Jelisaveti; ima elemenata orijentalne dekorativnosti i kolorita.
Armenija je u to vrijeme djelomiĉno pod utjecajem Islama iz Perzije. Za razliku od ostalog islamskog svijeta u Perziji se razvila specifiĉna kultura, naklonjena ŠIITIMA. Perzija je već u antiĉkim
vremenima predstavljala most izmeĊu Istoka i Zapada.
Armenija se nalazila na periferiji Bizanta. U pitanju je umjetnost u kojoj se reflektiraju svi prethodni i susjedni utjecaji – bizantske, orijentalne sirijske1, koptske monaške; ovaj tip zapaţamo i na zidnim
slikama u Bugarskoj .
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.2.4. irski iluminirani rukopisi
Irski iluminirani rukopisi - kao da su obuhvatili sva dotadašnja zanatska i kreativna iskustva starih civilizacija.
Ova vrhunska dekorativna umjetnost oţivjela je zatomljena iskustva daleke prošlosti ...
...dolazeći9 iz dubina Azije sve do Zapada Evrope.
Iluminacija, nastala 675. iz Book of Durrov ukazuje na germanske keltske utjecaje ( spirale…):
←4/ 19.
Book of Durrov, stranica
I ovdje je sve svedeno na geometrijski uzorak, sastavljeno od pravilnih oblika koji se ponavljaju ...
I ovdje postoje „pravila igre”!
Umjesto da jednostavno podraţavaju ponuĊene klasiĉno-antiĉke uzorke, Irci baštine drevne tradicije Istoka, ali i tradiciju Kelta, te
razvijaju svoj vlastiti izraz.
Ova vrhunska dekorativna umjetnost oţivjela je zatomljena iskustva daleke prošlosti . Kako navodi Bazin ...
... dolazeći iz dubina Azije sve do Zapada Evrope ...
Ta „azijska“ estetika ...pokazuje tendenciju da pridobije atički svet pred sam njegov kraj ,
...ali taj svet nije ravnodušan što ona cveta, ne samo meĎu kasno-rimskim retorima iz Španije ...
nego i meĎu Bretoncima, Ircima, britanskim Keltima ...
Cvijeta, ustvari, meĊu svima onima koje su Rimljani zvali Skotovi, Skoti
9
Germain Bazin: VRHUNSKA DELA SVETSKE UMETNOSTI, Beograd, 1963
19
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4/ 20.
20
Historijska karta: Konačni prelazak Kelta sa kontinenta
na Britanske otoke →
Konaĉni prelazak Kelta na Britanske otoke dogodio se pod naletom Cezara ( od
58. d0 51. godine ←/) u t. z. Galskim ratovima…
Postoji „unutarnji red― - evidentan u rasporedima kompozicije unutar
iluminiranih stranica, gdje se prostor organizira u pojaseve, šahovnice, slojeve…
Kod Irskih iluminacija, sve je apstraktno ali sugerira kretanje „kozmos“... kako
je zapisao Huyghe - prisutna je…
...10opsesija gestom i akcijom: tu linija ne označava formu. Ona sugerira
snagu, moć, negirajući sve racionalne obrasce i metode ...
Pred nama je čisti grafizam, iz kojeg se razvilo i pismo ...Sve se to prije javlja
kod nomadskih naroda,
( Irska, Skandinavija, kao i Mongoli ... ) lovaca ...
Stepski narodi …ne oblikuju formu, već samo konturu !
Kako je zapisao Bazin ...
BOOK OF KELLS… je remek-delo te rafinirane, nefigurativne umetnosti.
Nekada je vaţilo kao najvaţniji spomenik zapadnog sveta ...
Iluminist maštovito koristi boju i crtaĉi i slikarski pribor, te stvara dekorativnu
kompoziciju, ritam, plošno stilizirane ruke, stopala, ornamentiranu odjeću na figurama, kao i stilizirane elemente kose ...
Sve su to, prije svega , crtački elementi – linije, konture, jednakomjerno pokrivene bojene plohe, tačke , ukrštene i krivuljaste linije u
funkciji dekorativnog obogaćenja , kao i u funkciji razigrane kompozicije.
←4/ 21. BOOK OF KELLS
Ostao je nezavršen jer su otok osvojili Vikinzi izmeĊu 804/807; danas: Trinity College Library, Dublin. izraĊen u samostanu na otoku
Jona, oko 760-820; 33 X 24,1 cm.
10
Rene Huyghe: Louvre, New York, 1951 , str. 183.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
←4/ 22.
21
Knjiga od Kellsa: Inicial
11
Knjiga od Kelsa je remek-delo te rafinirane, nefigurativne umetnosti ...
gde se lik tretira samo kao motiv.
AUTORSTVO: komparacijom više listova iz ove knjige struĉnjaci su zakljuĉili da je iluminiranje izvelo više umjetnika ... Strane sa
raskošnim inicijalima razmjenjuju se sa samostalnim minijaturama, gdje takoĊer prevladavaju dekorativni elementi, ali u njima moţemo
zamijetiti i simboliĉki znaĉaj ili ĉak stilizirane figure evangelista…
Dekoracija je komponirana od kruţnih i spiralnih dekorativnih elemenata, sa tipiĉnim trostrukim spiralama, karakteristiĉnim za Latènski
stil:
uz plošne pruge - karakteristiĉne germanske utjecaje. Selidba slobodnog keltskog stanovništva iz centralne Evrope prema britanskim
otocima zapoĉela je već u prvom stoljeću .
Naime, tako su Sasi ( saski su gusari još u III stoljeću pustošili juţne engleske obale, a u V. zauzeli velika podruĉja) ovamo stigli iz
podruĉja izmeĊu Labe i Wesera u Donjoj Saskoj, Angli iz Angelna , danas Schleswig-Holstein, a Juti s Jutlanda (Jyllanda) te moţda iz
juţne Skandinavije.
Neki su stigli kao plaćenici rimske vojske još u IV. i V. stoljeću, ali su, prema mišljenjima većine struĉnjaka najviše dolazili s namjerom
da provale u zemlju koju je Rimsko Carstvo potkraj svojega postojanja slabo branilo.
U Irskoj ovu tradiciju nisu zatrle ni rimske legije; bojena skala je ograniĉena na toplu crvenu, svijetlo-ţutu i zelenu, te crnu boju;
komparacijom više listova iz ove knjige struĉnjaci su zakljuĉili da je iluminiranje izvelo više umjetnika ...
Jedina tema minijatura, prema Bazinu…
... je komplikovan preplet linija u kojem mreţa apstraktnih i ţivih oblika sapinje
i drţi i samu ljudsku figuru u nekom svetu koji tek nastaje iz haosa, u kojem se sve raĎa ...
11
Germain Bazen : Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 19.. , str. 127.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
22
U Knjizi iz Kellsa najbogatiji su inicijali i predstavljaju vrhunac zanatskih iskustava iluminacije:
u bogatom ornamentu inkorporirana su i bića, ali i ona se svode na ornament - ne oduzimajući im ništa od ţivosti, zahvaljujući onom ritmu meĊusobno
uravnoteţenih krivulja ...
Ono što zadivljuje je fenomenalna stilizacija i interpretacija linija izvedenih iz ţivotinjskog oblika. To je t. z. ţivotinjski stil kojeg susrećemo u starom
Iranu, odnosno u Mezopotamiji.
―Ćilim-stranice‖ nazvane tako jer su potpuno prekrivene stiliziranim motivima, tipiĉne su za
ovu školu i predstavljaju ukrasni list na poĉetku evanĊelja.
Sloţenost njene stilizacije i detalji su ĉudesni.
←4/ 23.
Knjiga od Kellsa: Inicial , detalj
Kako smo već naglasili …postoje „pravila igre” !
Prema tim pravilima, na primjer, treba odvojiti organske oblike od geometrijskih, a iz polja sa
ţivotinjama svaka linija mora da postane dio ţivotinjskog tijela... ; postoje i druga pravila... još
sloţenija, vezana za simetriju, ponavljanje oblika i boja ...
Kako navode mnogi ...pred kraj srednjeg vijeka za ove knjige se smatralo da su djela, ne ljudi,
nego anĎela !
4/ 24. Irska: Codex Amiatinus I; Prorok Ezdra →
Oko 700; d. Firenze, Biblioteca Laurenziana
Znaĉaj ukrašavanja svetih knjiga naglašavan je i u kasnijim stoljećima. Tako biskup
Johannes Trithemius u svom manuskriptu Laude scriptorium, pisanom mnogo kasnije, u
XV. stoljeću, naglašava da se rukopisi ...
12
... moraju ukrašavati tako da će sam njihov izgled poticati pomno čitanje.
Znamo da su stari antički narodi dosta paţnje posvećivali tome,
da uklope sam sadrţaj sa vanjskom ljepotom.
Sveto pismo najviše zasluţuje to ukrašavanje !
12
Brenda Rickman Vantrease: The Illuminator ( prijevod;Beograd 2006, str. 69 /
23
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.2.5. antički uzori; razvoj pisma
antički uzori
Ako usporedimo tehniĉka iskustva pojedinih , već razmotrenih primjera u rasponu od keltskih – irskih rukopisa , pa do onih mediteranskih sklonih antiĉkim uzorima,
iznenaĊuje ĉinjenica da ne postoje bitne razlike u samom izboru likovne instrumentacije ali su uoĉljive znaĉajne razlike u pojedinim stilovima i principima gradnje:
4/25.
4/ 25.
4/26.
4/27.
BOOK OF KELLS
Irski iluminator maštovito koristi boju i crtaĉi i slikarski pribor, te stvara dekorativnu kompoziciju, ritam, plošno stilizirane ruke, stopala, ornamentiranu odjeću na figurama, kao i stilizirane elemente
kose ...Sve su to, prije svega crtački elementi – konture, jednakomjerno pokrivene bojene plohe, tačke , ukrštene i krivuljaste linije u funkciji dekorativnog obogaćenja , kao i u funkciji razigrane
kompozicije ...
4/ 26. Bečka geneza: Josip i njegova braća ova ĉuvena biblijska relikvija kao i drugi dragocjeni manuskripti nastali u dvorskim ili samostanskim radionicama evropskog juga ( odnosno
Bizanta), izraĊeni su – slikarskom metodom pokrivne svjetlosti u kontrastu sa transparentnim sjenama sa bezbroj refleksija a sve u funkciji trodimenzionalnosti ...U pitanju je dakle kontinuitet antiĉke
tehnike tonskog slikanja.
4/ 27. Bibliju iz samostana Albeares: početak Markovog evanĎelja
biblioteka u Leónu; iluminirana je fantastiĉno-iracionalnom vizijom krilatog lika evangeliste Marka; linearni, potpuno plošni stil sa uskim bojenim trakama podsjeća i na irske iluminacije; 920. ;
pergament; 36,8 x 23,9 cm; u kolofonu stoji da su rukopis naslikala dva svećenika Juan i Vimara za biskupa Maura ...( Kolofon: završni ili uvodni tekst., gdje obiĉno zapisuju imena kaligrafa i slikara,
24
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
kao i vrijeme nastanka rukopisa) . Dekorativni pristup i gradnja u vidu koloriranog crteţa evidentna je i u kasnijim periodima,
pogotovo na podruĉjima gdje su se susretale razliĉite kulture; tako je na podruĉju Katalonije, u dodiru sa Maurima nastala
umjetnost iluminacije u kojoj se naslućuju maurski, bizantsko-orijentalni , te ĉak i mezopotamski utjecaji.
Vizualna zvuĉnost, iako razliĉita u ova tri primjera - dovedena je do savršenstva, kao rezultat jedinstva duha i tehniĉkog
iskustva: kaligraf i iluminator biraju onaj materijal ĉiji karakter odgovara njihovom osjećanju. Za razliku od Juga, gdje su jaĉi
antiĉki utjecaji – u sjevernijim krajevima Evrope - na kaligrafiju i iluminaciju utjeĉu irski misionari , pogotovo u samostanskim
centrima kao što je St. Gallen …
razvoj pisma
←4/ 28. Dvorska škola Karla Velikog: Dagulfov psaltir,
detalj
783/795; d. Österreischische Nationalbibliothek, Wien; v. 19,2, š. 12
cm; Cod. 1861, fol. 25 r.
Kako navodi Roger Druet, razmatrajući razvoj pisma u srednje
vjekovnim samostanima ...
13
...paradoksalno jeste, da je u rimsko vrijeme utjecaj grčkog pisma bio značajan.
Mnoge grčke kolonije, pogotovo u juţnoj Francuskoj, uticale su na helenističku pismenost.
Latinsko pismo nema šireg utjecaja. Afirmirali su ga tek Kršćani u Rimu !
Tako se u samostanima sve do VIII stoljeća ( ĉak i kasnije) za manuskripte koristi i rimska kapitala.
Tako su pisani i irski rukopisi, te ukrašavane inicijale u strogom geometrijskom redu !
Za razliku od stila na kontinentu, ovdje se dugo zadrţala serioznost. Tek krajem stoljeća se javlja t .z. Anglo-saxonska minuscula koja
omogućuje leţernije pisanje i slobodnije iluminacije ...
Kako smo već više puta naglasili - kršćanska civilizacija je civilizacija pisma.
Sljedbenici Krista zapisuju, onako kako znaju i stvaraju svete tekstove, koji se kasnije u samostanima prepisuju ...
Kasnije, kada se više koristi pergament u obliku folia ukoriĉenih u kodekse, izraĊuju se i svete knjige.
4/ 29. Britanija: Anglo-saxonska minuscula→
13
Roger Druet: La civilisation de l'ecriture, Ivry, 1976, st.53
25
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Naĉin pisanja, kao i iluminacije, razlikuje se vremenom sve više. Tako se ...- u skriptorijima Karla Velikog …minuscula carolina, - u Irskoj javlja već spomenuta … Anglo-saxonska minuscula, - u
Italiji …lombardijska minuscula,
- u Španjolskoj …Wisigotika ...
4/30.
4/31.
4/32.
4/ 30. Dvorska škola Karla Velikog: Minuscula carolina
4/ 31. Italija: Minuscula lombarda
4/ 32. Španjolska : Visigotika
Ali, misionari iz Irske i Engleske uticali su na stil pisanja i iluminacije još dugo, pogotovo u poznatim skriptorijima samostana kao što je St. Gallen, Toledo ( gdje je bitan i direktan utjecaj islamske
kulture),
Cluny, Monte Cassino, te centri na Siciliji, odakle se preko Apulie i njenih veza sa Dubrovĉanima i Kotorom utjecaj prostire i na našu umjetnost… Tako je općepoznato da je i Miroslavljevo evanĎelje
kreirano više pod utjecajem benediktinske romanike nego samog Konstantinopolja.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
26
4.2.3 . benediktinski St. Gallen
Kao što smo već napomenuli - Karolinška renesansa, po mišljenju struĉnjaka, moţe se smatrati najvaţnijom fazom sjedinjavanja keltsko-germanskog duha s
duhom sredozemnog svijeta…
Zadivljuje jedinstvena vizualna zvuĉnost u detalju i cjelini, virtuoznost izrade, osloboĊena svake stege, stvaralaĉka spontanost uz potpunu harmoniju pojedinih
komponenti – od kaligrafije, iluminacije odnosno arabeske, izbora podloga, pribora, tuševa, tinti, pigmenata, veziva – dakle, vrhunske usklaĎenosti likovne
instrumentacije.
←4/ 32. St. Gallen : Psalterium aureum
MeĊu mnogim svjetskim riznicama umjetnina, utisnutim u moje sjećanje, po
svojoj ljepoti i likovnom savršenstvu posebno mjesto zauzimaju iluminirani
rukopisi viĊeni u zbirkama
- Centra umjetničkih rukotvorina u Istanbulu ( pored Plave dţamije) i
onih u
- biblioteci St. Gallena…
Ako krenemo u skriptorij St. Gallena , gdje se danas nalazi riznica iluminirane
baštine benediktinaca, moramo proći unutarnje dvorište te obići sakralni objekt
i popeti se u samo srce graĊevine, gdje se u potpunom miru, daleko od vanjskih
zvukova nalazi mjesto namijenjeno ovom najĉišćem i najpoštovanijem umijeću.
4/ 33. St. Gallen : Stiftsbibliothek →
U skriptoriju razlikuju više majstora; to su:
- antiquarii – kaligrafi,
- scriptores – pomoćnici,
- rubricatores – slikari iniciala,
ĉesto crvenim cinoberom, zvanim rubrika;
- miniatores – slikari minijatura; iako je termin minijature posluţio za imenovanje crvene od olovnog oksida – MINIUMA , u srednjem vijeku se pod razliĉitim imenima javljaju iste supstance i
obrnuto ( tako se pod imenima minium, rubrika... javlja i pravi minium, i cinober a ponekad ĉak i obiĉni alumosilikat sa ţeljezo oksidima); znaĉajne su i CRNE I SMEĐE TINTE – atramentum
nigrum (crna ĉaĊ) , atramentum sepiae ( visoko koncentrirana luĉevina obiĉne sipe, slabe svijetlo stalnosti) , kao i bistra (postojaniji tuš – ĉaĊ bukovog drveta, koja se naslaţe iznad mjesta gdje se kuha
...). Preko maurske Španjolske dolazi na zapad i indigo ( ĉesto je u Španjolskoj nazvan anil / staroindijsko NILAH, perzijsko NILA, arapsko AL NILA ); inaĉe se ovo bojilo u zapisima Pliniusa spominje
kao INDICO.
Svi oni u skriptoriju ... uvijek su imali povlašteno mjesto meĎu majstorima zanatskih umijeća…
27
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Jedinstvenu vizualnu zvuĉnost u detalju i cjelini, virtuoznost u samoj izradi , postizali su majstori skriptorija i iluminatori
vrhunskom usklaĊenošću timskog rada…
←4/ 34. St. Gallen , tlocrt samostana
usklaĎenost timskog rada
EvanĎelje iz Lindisfarnea ima kolofon, napisan 250
godina kasnije, u kojem se poseban značaj daje svakom
pojedincu koji je učestvovao u izradi ovog skupocjenog
djela. Navodi se , dakle, „ekipa“ u cjelini14… ; dakle, oko
950. godine);ipak, većina struĉnjaka smatra da su podaci
toĉni ...
u bilješki na kraju su navedeni pisac, knjigovezac, zanatlija
koji je izradio metalne ukrase na koricama, kao i pisac
engleskog prijevoda latinskog teksta, ali ne i slikar;
ĉini se da je slike izradio sam pisar po imenu Edfrit:
4/ 35. EvanĎelje iz Lindisfarna→
British Museum, London; oko 700; sve je minuciozno izvedeno, vrlo disciplinirano, ...kao preciznošću jednog zlatara ...
Bilješka glasi:Edfrit, biskup crkve u Lindisfarneu, prvobitno je napisao ovu knjigu za Boga i za sv. Katberta i
... za sve svece čiji su ostaci na ostrvu.
A Etevald, biskup ostrvljana Lindisfarnea, izradio ju je spolja
i napravio korice kako je samo on znao.
A pustinjak Bilfrit iskovao je ukrase na spoljašnjoj strani
i ukrasio ih zlatom, dragim kamenjem i pozlaćenim srebrom – čistim metalom.
A Aldred, neugledan i vrlo ponizan sveštenik,
preveo ga je izmeĎu redova na engleski uz pomoć Boga i sv. Karberta ...
14
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006/ primarni izvori: 26 / str. 384 .... 26. JevanĊelje iz Lindisferna / kolofon
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
28
4.2.4.
utjecaj benediktinske i bizantske iluminacije na buduća kretanja
4.2.4.1. karolinška i ottonska renesansa
4.2.4.2. Il-de-France
4.2.4.3. iluminacije Bizanta
4.2.4.4. iluminacije na Balkanu
4.2.4.1. karolinška i ottonska renesansa
←4/ 36. Sent Gallen: Psaltorium aureum,
Kako navode historiĉari KAROLINŠKA I
OTTONSKA renesansa nastojala je ...
...ne samo da uskrsne helenističko-rimsku civilizaciju
i tekovine Bizanta, već i da obnovi
rimska zanatska i umjetnička umijeća,
pored iluminiranja rade i intarzije, inkrustacije, iskucavanje i pozlate, emajl i obradu dragulja i ukrasnog kamenja…
u majstorskim radionicama se vrše i tehnološka istraţivanja; tako Theophilus navodi niz pronalazaka od pravljenja stakla, izrade vitraţa,
ĉak miješanja uljenih boja ...
I ĉuveni Codex aureus nije samo manuskript već je remekdjelo i samo njegovo koriĉenje - okov ( vjerojatno uraĊen u Reimsu ili
St.Denisu)…
Svaki je kamen briţljivo obraĊen i postavljen u arkadice i u okvir filigrana ...
Istina, ottonska umjetnost je više pod utjecajem Bizanta, jer su obnovljene veze sa Carigradom: posebno nakon braka Ottona II ( 955983) s kneginjom Teofanom, koji je sklopljen 972. godine. Umjetniĉki centar je bio Reichenau (prvi centar umjetnosti; pogotovo poznat po
izradi relikvija, kruna ...).
15
15
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, 155.
29
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
←4/ 37. Echternach: Codex aureus, korice
Nürnberg Germanisches Nationalmuseum ; izraĊen u Trieru izmeĊu 985 i 991, ali je umetak od slonove kosti ugraĊen nešto kasnije.
manastirske radionice
U manastirskim radionicama zapošljavaju , pored samih kaluĎera i svjetovnjake koji djelomiĉno rade i kod svojih kuća.
Organizacija je zavisna od manastira. Ukljuĉuje i edukaciju. Oni se bave:
- kaligrafijom,
- iluminacijom,
- finim zlatarskim radom,
- cloisonée radom ,
- izradom emajla,
- rezbarenjem slonovaĉe,
- keramikom, ali i
- izradom predmeta iz stakla ( gentilles hommes )…
Rad organiziraju i rukovode kaluĊeri, a ponešto i sami urade radi autoriteta.
U radionicama rade i putujući umjetnici, koji dolaze ĉak iz Bizanta i Italije.
Benediktinci uvode manualan rad kao oplemenjivanje ţivota. Ukljuĉuju se ĉak i pripadnici viših klasa ; organizacija je zavisna od
manastira; ukljuĉuje i edukaciju); po edukaciji su ĉuvenije škole u Fuldi i Hildesheimu ( sam biskup Bernard je tvorac bronĉanih vrata
na Hildesheimskoj katedrali), Solignac ( osnovao Sv. Elegije, najĉuveniji zlatar iz VII stoljeća), Sent Gallen ( osnovao legendarni
kaluĊer Tuotil; poznate pojedinosti iz njegovog ţivota su u stvari legenda – personifikacija umjetniĉkih djelatnosti – srednjovjekovni
pandan grĉkoj legendi o Dedalu).
Nije na odmet podsjetiti da je već sv. Benedikt iz Nursije ( oko 480 – 553 ) u svojim Pravilima, u 57. poglavlju odredio je odnos
zanatlija koji ţive u manastiru do same manastirske zajednice:
16
...Zanatlije koji ţive u manastiru trebalo bi da s poniznošću obavljaju svoj posao
kako im je naloţio i dopustio opat.
Ali, ako se ko od njih uzoholi na svoju veštinu i na dobit koju donosi zajednici,
treba mu oduzeti zanat i dati mu običan posao.
To će raditi sve dok ne postane skroman i dok opat ne bude zadovoljan.
Ako se bilo koje delo tih zanatlija proda, trgovac će pripaziti da ne doĎe do prevare ...
cenom se ne sme pokazati pohlepa, već treba prodavati ispod cene koja se postiţe izvan manastira.
16
Janson: Istorija umetnosti, Beograd 2004, str. 385.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Radionice kaligrafa i minijaturista se racionalno organiziraju. Zanat je podijeljen i racionalno organiziran.
Već smo naveli Hauserovu17 podjelu:
- miniatores – slikari minjatura,
- pictores – slikari ( ali u istom rangu su i kipari i arhitekti),
- antiquarii - kaligrafi
- scriptores - pomoĉnici
- rubricatores – slikari iniciala;
Raspored prostora vidljiv je na minijaturi koja se ĉuva u Madridu:
←4/ 38. Minijatura na pergamentu: Emeterius Beato di Távara: scriptorium
Arhivo Histórico Nacional, cod. 1097B,f.168r.; 970; minijatura na pergamentu…( Emeterius = manastir)
majstorske radionice na dvoru
U vrijeme Karla Velikog edukacija iluminatora se, pored onih u samostanima, poĉinje organizirati i u majstorskim radionicama na
dvoru.
Tako Karlo Veliki u Ex La Chapele organizuje
- knjiţevnu akademiju , gdje sam obrazuje svoju administraciju,
- umjetničku radionicu, gdje se prepisuju rukopisi i izraĊuju skupocjeni predmeti, ali i
- stimulira okupljanje naučnika , kojima pruţa bolje uslove za istraţivanje…
Kasnije se edukacija širi i u druge centre ( kao u biskupijama tako i u vojvodstvima).
Navedimo samo neke:
- dvorska škola Karla Velikog ; velika ţelja za preuzimanjem baštine klasiĉne starine iz druge ruke ( karolinška asimilacija)
- dvorska škola u Ingelheimu
- Renska škola
- škola benediktinskog reda koju je osnovao Sv.Benedikt u VI stoljeću u Monte Cassino, a zatim se red širi na Siciliju, Galiju,
Španjolsku, Rim, kasnije i do Irske, Engleske i Francuske.
Ukljuĉuju se ĉak i pripadnici viših klasa.
4/ 39. Dvorska škola Karla Velikog: Dagulfov psaltir →
783/795; d. Österreischische Nationalbibliothek, Wien; v. 19,2, š. 12 cm; Cod. 1861, fol. 25 r.
17
Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 / str.211
30
31
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Kasnije se znaĉaj samih iluminacija naglašava u 18 LAUDE SCRIPTORIUMU ( biskup Johann Heidenberg poznat kao Trithemius , po rodnom gradu Trittenheimu u Njemaĉkoj , gdje je roĊen
1462) : Koliko je to god moguće, rukopisi se moraju ukrašavati tako da će sam njihov izgled podstaći pomno čitanje.
Znamo da su stari antički narodi dosta paţnje posvećivali tome da uklope sam sadrţaj sa spoljnom lepotom. Sveto pismo najviše zasluţuje to ukrašavanje.
4/40.
4/41.
4/ 40. Johannes Trithemius: De Laude Scriptorium
U slavu kaligrafa ; završen 1492. i tiskan 1494.
4/ 41. : Evangelij Godeskalk : Krist na prijestolju i Pismo
Manuskript izraĊen po nalogu Karla Velikog i njegove ţene Hildegarde ; 781/783; d. Bibliotheque National, Paris.
19
…ovaj jevanĎelist, koji umočivši pero u mastilo, otvara ovo poglavlje, i sam je simbol one intimne manastirske ćelije, središta intelektualnog ţivota, „skriptorija“…
18
Brenda Rickman Vantrease: The Illuminator ; prijevod; Beograd 2006 str. 69 .
32
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Tu u manastirskoj tišini, prenosilo se kroz mračna stoleća ono što je ostalo od antičke kulture, izučavala biblija i raĎale nova filozofija i teologija…
Veliki Gerbert, budući papa Silvester II, traga za antičkim rukopisima kojima najpre snabdeva biblioteku škole episkopije u Remsu, zatim biblioteku svog lombardijskog manastira u Bobiou …
Ipak, u iluminaciji je evidentno oslobaĊanje od klasiĉnih uzora.
Bizantski utjecaj se širi sve do Engleske i Njemaĉke. Glavni posrednik je benediktinski red, koji je u 12. stoljeću bio na vrhuncu moći, evidentan i u Clunyju, sjedištu benediktinskog reda u
Francuskoj… (crkva je kasnije uništena ali je utjecaj evidentan na drugim saĉuvanim djelima) ...
Najintenzivnije podruĉje razvoja slikarstva iluminacije tog vremena je podruĉje La Manchea ( zapadna Francuska, Belgija i Juţna Engleska ; nema razlike, sa koje strane kanala je neko djelo nastalo ...).
←4/ 42. Svijet u srednjem vijeku
Starim tradicionalnim irskim elementima ( keltsko-germanskim) dodan je monumentalni
utjecaj Bizanta ... ( uskovitlane draperije, znaĉaj figure ...). Ovo se vremenom još
pojaĉava ... pogotovo u radionicama Clunyja gdje je izraţeno bizantsko divljenje
klasiĉnoj renesansi ...
Utjecaj na Cluny ( francuski centar Benediktinaca) dolazi i iz njemaĉkih radionica, gdje
su bili grĉki majstori ... )
Fanatiĉni monasi u Clunyju ne cijene ni antiĉke autore… Tako sv. Odilon iz Clunyja
naziva te autore otrovnim bićima , dok kasnije ukazuju i na „Vergilijeve laţi―…Naime,
tada su postojale dvije duhovne struje:
- antička ( uglaĊenog i prefinjenog temperamenta ; karolinški minijaturisti
Utrechtskog psaltira…) i
- barbarska ( dekorativna, metaforiĉna, koja podsjeća na prastara vjerovanja
Kelta… evidentna u Knjizi od Kellsa)
U Clunyju su se u trinaestom stoljeću izraĊivali i specijalni putujući oltari – slike na
platnu u tehnici CAMAÏEU: tople sive nijanse gvaš boje, kojima je na platnu imitiran
bareljef. Tehnika je sliĉna slikanju na tela rensa ...
Već od ottonske dobi iluminacije su raĊene i pod okriljem ţenskih samostana, kao
radovi od vrsnih slikarica.
Ubrzo se javlja i prvi ... tako zvani bajkoviti pejzaţ u rukopisu Karmina burana
19
Germen Bazen: VRHUNSKA DELA SVETSKE UMETNOSTI, Beograd, 1963, str 133.
33
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
,(pjesniĉka zbirka: latinski spjevovi iz ranog 13. stoljeća)...
Ovaj rukopis izraĊen je u jednom benediktinskom samostanu Gornje Bavarske…
Na novi naĉin slikanja uticali su majstori, koji su virtuozno radili u metalu ( ukljuĉujući lijevanje, izradu reljefa, ali i graviranje, emajliranje, kovanje, što je u srednjem vijeku, još od karolinškog doba
bilo pogotovo razvijeno u dolini Metza ... Kao da su crteţom na minijaturi uokvirene pojedine boje, na što ukazuje sljedeći primjer Minijaturist slika:
4/43.
4/ 43.
4/ 44.
Manuskript : Carmina burana ; bajkoviti pejzaţi
Manuskript : Miniaturist slika, detalj
Cambridge, Corpus Christi College, ms, 4,f 241 v. Dover Bible, minijatura na pergamentu; oko 1150.
4/44.
34
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Dakle, iluminacije su stilizirane sliĉno kao i skupocjeni radovi u zlatu i emajlu na primjera Nicolasa iz Verduna … I korice svetih spisa ukrašavaju se posebnom paţnjom, koristeći sva steĉena zanatska
iskustva i kombinacije skupocjenih materijala. Dobar primjer su Korice evanĎelja iz Maestrichta:
4/45.
4/46.
4/ 45. Nicolas iz Verduna: zlato i emajl - Prijelaz preko Crvenog mora, detalj
ploĉica s oltara u Klosternoiburgu. ...; Opatija Klosternojburg; 1181; v. ploĉice 14 cm; oltar sadrţi brojne gravirane i emajlirane ploĉe koje su prvobitno ukrašavale propovjedaonicu ali su poslije
poţara 1330. preureĊene kao triptih ... poredane su kao niz rukopisnih iluminacija ...; izuzetan crteţ ( figura, draperija, pokret ...); bitan utjecaj na slikarstvo budućih stoljeća ...
4/ 46. Korice evanĎelja iz Maestrichta
Louvre , Paris; X-XI stoljeće; visina: 0,38 cm; duţina: 0,32 cm.
Niello zlatarski rad, obogaćen smaltom i dragim kamenjem u tehnici champlevé ; korice svetih spisa i inaĉe su bogato ukrašavane i izraĊivane u razliĉitim materijalima …( NIELLO = lat. nigellum je
tehnika, poznata već Egipćanima; najĉešće je u površinu srebrne ploĉe ugraviran uzorak a zatim zapunjeno crnom masom, na bazi srebra, olova, bakra, sumpora i boraksa; metal se polira i sve djeluje
još kontrastnije ...
35
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
antička struja u karolinškoj i ottonskoj renesansi
Kao što smo već napomenuli - Karolinška renesansa, po mišljenju struĉnjaka, moţe se smatrati najvaţnijom fazom sjedinjavanja
keltsko-germanskog duha s duhom sredozemnog svijeta…
Dakle, kasnoantiĉki oblici ponovo oţivljavaju u doba Karlu Velikom, a zatim se nastavljaju u umjetnosti Ottonskog carstva, u
kojoj su obuhvaćene mnoge bizantske tradicije. Povijest je karolinške dinastije neraskidivo vezana s razvojem rano
srednjovjekovne civilizacije u zapadnoj Evropi. Teţnja Karla Velikog, da ponovo uspostavi Rimsko carstvo ukljuĉivala je i
oţivljavanje klasiĉnih stilova.
No tek u XI stoljeću, kad su hodoĉasnici poĉeli prenositi utjecaj samostana u Clunyju i Monte Cassinu, razvija se potpuno nov stil
– romanika. Za razvoj umjetniĉkih i arhitektonskih stilova veliku je vaţnost imao odnos izmeĊu karolinškog carstva i crkve, koji je
u tome odigrao i odluĉnu ulogu. Naime, tijekom VIII stoljeća Crkva je poĉela redovno svećenstvo smještati u samostanske
ustanove, ali su sve norme ţivota i djelovanja sankcionirali i postavljali vladari ...Evidentna je tijesna veza izmeĊu bogoštovlja i
carske ceremonije ...
Prijestolnica Karla Velikog je Aachen ( Aix- la-Chapelle), u kojem će se u razdoblju od 936. – 1531. krunisati njemaĉki carevi ...
Pored radova, koje su izvodili obiĉni svećenici, ĉak i svjetovnjaci u samostanskim pisarnicama , u ovo vrijeme se iz anonimnosti
već izdvajaju pojedine škole iluminatora, sa prepoznatljivim stilom…
←4/ 47. St. Gallen : Psalterium aureum
20
Crteţ se u tim djelima odlikuje snaţnim grafičkim elementima,
a boje su bogate tonskom raznolikošću…
Dok u irskim i merovinškim iluminiranim rukopisima nalazimo hotimiĉno fantastiĉna i apstraktna djela umjetnost na Kontinentu
teţi klasiĉnoj, realistiĉkoj predodţbi… Fanatiĉni monasi u Clunyju ne cijene na antiĉke autore… Tako sv. Odilon iz Clunyja
naziva te autore otrovnim bićima dok kasnije ukazuju i na „Vergilijeve laţi―…Naime, tada su postojale dvije duhovne struje:
- antiĉka ( uglaĊenog i prefinjenog temperamenta ; karolinški minijaturisti Utrechtskog psaltira…) i
- barbarska ( dekorativna, metaforiĉna, koja podsjeća na prastara vjerovanja Kelta… evidentna u Knjizi od Kellsa)
Na Zapadu zaţivi sasvim drukĉiji vid iluminirane kaligrafije , pogotovo na primjerima kao što je EvanĎelje biskupa Ebba,
gdje je crtaĉka komponenta prevladavajuća, odnosno ―agresivnija‖ od slikarske komponente … Ekspresivnost je evidentna u
cjelini i detalju…
Korištene su tanke linije sa kojima se prikazu daje trodimenzionalnost…Evidentna je naglašena treperavost !
20
Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti, Zagreb 2006, str. 143
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
36
4/ 48. EVANĐELJE BISKUPA EBBA / Ebona : Evangelista Marko , cjelina, detalj, makro detalj
Reims , danas: Bibliothèque Municipale, N.Ms.I,fol.60v, Epernay, Francuska; prije godine 835. ; visina: 26 cm, širina: 20,8 cm; pergament; tinta i boja na tankom pergamentu. Pisan je latinskim
jezikom . Ima 178 listova, ali su navaţniji prikazi – portreti ĉetiri evangelista. Uskovitlana odjeća i pejzaţ, ĉak i akantovo lišće na okviru nalikuje plamenim jezicima ... Tako Reimska škola razvija svoj
stil u carskom skriptoriju u Hautevillersu…
Slika ovdje više nije shvaćena kao znak strogo vezan za bukvalno i alegoriĉno znaĉenje predstave, već kao umjetniĉko djelo zanimljivo samo po sebi, sa naglašenim pikturalnim svojstvima i
uznemirenom fakturom ...Ĉesto je prisutna i izuzetna sloboda u potezima kista, kao i bogatstvo bojenih prijelaza. Ipak, sve je podreĊeno ekspresivnoj poruci – unutarnjem porivu evangeliste da što
osjećajnije ovjekovjeĉi svoju svetu pripovijest… Naime, iako je u pitanju slikanje kistom i vodenim, uglavnom prekrivajućim bojama, ipak je u pitanju kolorirani crteţ sa akcentom na izraţajnim,
ekspresivnim šrafurama…Ovaj, gotovo helenistiĉki naĉin slikanja, prema nekim teorijama potjeĉe od bizantskih utjecaja ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
37
Evidentna je –
izuzetna sloboda u potezima kista, kao i
- bogatstvo bojenih prijelaza ukazuje na znalaĉko korištenje kista i bogate palete boja. ..( oĉito su boje nanošene u više slojeva, u tanjim,
ponegdje i lazurnim nanosima, ali ima i pastoznijih nanosa…
šrafure kojima je modelirana helenistička odjeća, podsjećaju na one «oţivke» na ikonama, ali su za razliku od shematskih
dekorativnih linija ( ili u drugim prilikama uzdizanjima svjetlosti), sa kakvima se susrećemo na Carigradskim ikonama; ove šrafure nanesene
impulzivno i spontano…
- lepršavost u potezima evidentna je pogotovo kreiranju same figure Evangeliste Marka, kao i u detaljima pejzaţa, te konaĉno u ukrasima
na okviru.
- sve je podreĊeno ekspresivnoj poruci – unutarnjem porivu slikara da što osjećajnije ovjekovjeĉi svoju svetu pripovijest ...
←4/ 49. Psaltir iz Utrechta, 43. i 44. psalam
Utrecht; MS Bibl Rhenotraiectinae; najvrijedniji MS u Nizozemskoj (mnogi tvrde da je nastao kao narudţbe
biskupa Ebba; ponovo je pronaĊen u Utrechtu u 19. stoljeću ; prije toga bio je u Engleskoj u Canterbury
Cathedrale ; sve do 1640. godine, kada mu se gubi trag; imao je veliki utjecaj na anglo-saksonsku umjetnost t. z.
Utrecht stila …
Brojne likove na stranicama Utrechtskog psaltira, najznaĉajnijeg primjera ranog srednje vjekovnog crteţa, po
naĉinu rada moţemo uvrstiti u tehniku skiagraphije … Kao što smo već više puta napomenuli - skiagraphia,
disegno i disegno colorito su slikarske tehnike, kod kojih je crtaĉka komponenta jaĉa, odnosno ―agresivnija‖ od
slikarske komponente; gradnja disegna ili disegna colorita meĊusobno se ne razlikuje samo u zavisnosti od izbora
boje, tuša, tinte, već i od izbora naĉina nanošenja odnosno izbora crtaćeg pribora i prije svega – po samom pristupu
gradnji; tako na minucioznim iluminiranjima ĉak i crteţ perom moţe svojom razigranom šrafurom da djeluje
slikarski ...Već citirani Anoscia21 zapisuje da je ovdje…...sve proţeto smislom za ţivahno pripovijedanje.
Crteţ se u tim djelima odlikuje snaţnim grafičkim elementima…
22
Očito su slikari koji su iluminirali rukopise … po dinamizmu crteţa,
tretmanu prostora, perspektivnoj arhitekturnoj panorami i drugim osobinama,
bili upoznati sa rimskom slikarskom tradicijom ...
4/ 50. Psaltir iz Utrechta, detalj →
21
22
Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti, Zagreb 2006, str. 143
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, 155.
38
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Ovaj razigrani crtaĉki slog izveden perom i crnim tušem, sa ponegdje lagano laviranim partijama i jaĉim plohama, sa finim nijansiranjem linija i šrafurama od crnih do sivkastih nijansi, tipiĉan je
primjer briţljive gradnje, ali zaĉudno realistiĉkog stila bliţi renesansnom, nego gotiĉkom ...Evidentni su kratki, brzi , pomalo nervozni potezi pera…Svaki potez odiše vibrantnom energijom …
..i…uţurbanošću…
Umjetnici si daju slobodu kod prikazivanja pojedine scene…Analizom crteţa je utvrĊeno da je rad najmanje tri „ razliĉite ruke―…
4/ 51. Psaltir iz Utrechta, detalji
Zadivljujuća ritmiĉnost crteţa u Psaltiru iz Utrechta daje im takvu osjećajnu suptilnost kakvu nismo mogli naći ranije…Mogli bismo zakljuĉiti da je ovdje prvi puta, na Zapadu, primijenjena
spontana, ekspresivna igra materijom…
spontana, ekspresivna igra materijom
Analizirajući prije svega, specifiĉnosti kreativnih pristupa, ovom prilikom spontanog, ekspresivnog, u većoj mjeri iracionalnog pristupa ( pogotovo kod crteţa perom, a još više onih izvedenih kistom
ili trskom ) ove karakteristike moţemo uoĉiti i na oĉaravajućim fantazijskim crteţima srednjovjekovne Kine, kod Sesšuja ...
I tradicionalna kineska pravila stara više hiljada godina – kao što su definirana u…Diagramu gospoĎe Wei Fu-ren …o bojevom rasporedu kista…moţe , u ovom sluĉaju, postati samo osnovno polazište
za individualna „ pravila igre „ ...
39
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
I mnogo kasnije , ove karakteristike moţemo uoĉiti u spontanim potezima Rembrandtovih «slikarskih crteţa», bravuroznih crtaĉkih kreacija Goye ..., a u naše vrijeme kod Bissièra i drugih
suvremenih umjetnika:
4/ 52.
4/53.
4/54.
4/55.
4/ 52. Psaltir iz Utrechta, detalj
4/ 53. Sesshū: Portret sveštenika Zena Daruma razmišljajući o Budi
Japan ; 15. stoljeće ; nabaĉeni tuš na papiru; izvedeno brzo i smišljeno... TEMA: da ne bi zaspao, odsjekao je sam sebi oĉne kapke (što je majstor doĉarao vatreno uţarenim oĉima).
4/ 54. GOYA: La maja et le petit-maître
Museo del Prado, Madrid; Etude pour le Caprice n°7; 1796/97; kist, sepia i tuš na papiru; lavirna tehnika; iako je ovaj crteţ raniji, već je evidentna lepršavost i ekspresivnost, kao posljedica sigurnih i
snaţnih poteza, ĉesto slobodnim pokretanjem ruke ...
4/ 55. JULIUS BISSIÈR: Minijature
u pitanju je, dakle, spontani, narativni proces, pa se na kraju uništava i svaka simboliĉka implikacija ...umjetnost više nije semantiĉka.; ostaje samo gesta ... znak se formira u stvaralačkom činu,
postaje 23 etički impuls – način djelovanja ...
23
Carlo Giulio Argan: STUDIJE O MODERNOJ UMJETNOSTI, Beograd , 1982 , str.247
40
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.4.2.
Il-de-France
←4/ 56. Iluminacija:Vergilove Eneide, fol. 10. Iris i Turnus u Pilumnusovom gaju
Biblioteca Apostolica, Vatican; kopija iz V. stoljeća /→; 22,4 x 23 cm; tempera na finom pergamentu; mekano „uzdizanje‖; Vergilove Eneide,
vjerojatno su iz V. stoljeća. Vergilije je djelovao 70-19. godine ←/: bio je najveći latinski pjesnik i glavni predstavnik knjiţevnosti iz doba Augusta ( u
II knjizi govori o Minervinom kaţnjavanju Laokoona, zato što je pokušao upozoriti Trojance na prijevaru ) ; djelovao je izmeĊu 70-19. godine pr.n.e.
Vatikanski rukopis je kopija, ne najbolje oĉuvana ...( minijature nisu naroĉito kvalitetne, ali ukazuju na antiĉki stil).
Ova minijatura je naĊena u Saint Denisu, te mnogi pretpostavljaju da su moţda u pitanju kopisti u Galiji ( Janson smatra da je ova knjiga- kopija vjerojatno izraĊena u Italiji u vrijeme kad i mozaici u rimskoj crkvi Santa Maria Maggiore, dakle. oko 430. godine).
Ali, fanatiĉni monasi u Clunyju ne cijene antiĉke autore… Tako sv. Odilon iz
Clunyja naziva te autore otrovnim bićima dok kasnije ukazuju i na „Vergilijeve
laţi―… Naime, tada su postojale dvije duhovne struje: antiĉka ( uglaĊenog i
prefinjenog temperamenta ; karolinški minijaturisti Utrechtskog psaltira…) i
barbarska ( dekorativna, metaforiĉna, koja podsjeća na prastara vjerovanja Kelta… evidentna u Knjizi od Kellsa)…
4/ 57. Iluminacija: Abbé de Cluny, sveti Odilon nareĎuje→
Cluny, Borgogne, Tema: Pierre Damien je takoĎer rekao, da je sv. Odilon , opat Clunyja, odlučio da se slavi dan svih svetih ...
Tek Simone Martini će Petrarchinom kopijom Virgila Allegoria Virgiliana , minijaturom na pergamentu, naslikanom
1340/42. godine u Avignonu, ponovo afirmirati antiĉke uzore…
Procvat gotiĉke umjetnosti posljedica je osnivanja novih gradova i trgovaĉkih kolonija . Znaĉaj i slavu odreĊenog grada , u to
vrijeme, odreĊivala je sama veliĉina i bogatstvo katedrale. Monumentalne, bogato dekorirane graĊevine postaju simbol snage.
Formiraju se jake zanatske i umjetniĉke zajednice ali su znaĉajni i putujući majstori. Stil je još uvijek bizantski…
Dok su klasiĉni Grci uspjeli samom linijom izraziti i sugerirati formu i volumen, ĉak i onu konzistentnost , pa ĉak i pokret i
svjetlost, nasuprot tome Plotin potencira……UNUTARNJI POGLED ... EKSPRESIJU DUŠE…
24
…u pitanju je oţivljavanje misli sv. Augustina , iz IV stoljeća koji je potencirao – nasuprot antičkom materijalističkom stavu
spiritualnost, iluzionizam ... traţeći da afirmira duh nasuprot tjelesne slike…
I u Bizantu je još uvijek citirana Plotinova misao: otvoriti duhovne oči a zatvoriti one tjelesne !
24
René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 133.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
41
pariška i avignonska slikarska škola
Ponovno otkriće prirode javlja se tek u vrijeme t. z. Les primitives..oţivljavanjem Aristotelovih poruka u arapskim prijevodima ( pogotovo je
Franjo Asiški gledao drukĉije ... pun ljubavi za Boga ali on ga ne gleda samo kao duhovnost. Vidi ga i kao stvaraoca i stvoritelja ...( Les primitives
- nizozemski majstori : Flamanci se raduju pripovijedanju, prikazivanju dogaĊaja u pejzaţu; u njihovim radovima osjeća se nesputana
ovozemaljska radost… )Sliĉno razmišlja i Roger Bacon:
25
Duh je siguran i sada se osvjeţava potvrĎivanjem ( evidentiranjem ) istine…
Tu je sada i eksperiment, provjeravanje…
Roger Bacon roĊen je u Ilchesteru, Somerset 1214 – 1294, Oxford), uĉenjak,
filozof, kasnije i franjevac . IzmeĊu 1237 i 1245 predaje u Parizu, tada središtu
intelektualnog ţivota Evrope… Tek 1256. godine postaje franjevac ( ima i
problema zbog svojih filozofskih stavova). Kasnije se vraĉa kao franjevac u
Oxford, gdje i umire.
←4/ 58. Skulptura u Oxfordu: Roger Bacon
To je vrijeme, kada konzumenti umjetnina nisu više samo feudalci i crkva već i bogati graĊani. Dok je u ranoj epohi katedrala
znaĉajan , prije svega, vitraţ, kasnije se opet vraĉa interes za iluminaciju. Sve znaĉajnija postaje pariška škola iluminacije.
Psaltir Luja Svetog ...koga je slikao Honoré Pariski 1295. godine , primjer je rafiniranog ukusa koji je parišku dvorsku umjetnost postavio
kao uzor ĉitavoj Evropi…
Minijature u Psaltiru Luja Svetog primjer su rafiniranog ukusa, koji je parišku dvorsku umjetnost postavio kao uzor ĉitavoj Evropi.
Naime sve do X III stoljeća središte izrade minijatura bile su samostanske skriptorije , a sada je, zajedno sa mnogim drugim aktivnostima
koje su bile privilegije samostana, i ta djelatnost prenesena u gradske radionice koje su vodili svjetovnjaci…
Za razliku od njegovog ĉuvenog Molitvenika Filipa lijepog, izraĊenog više od tri desetljeća ranije, ovaj Psaltir se drţi još uvijek
gotskih shema: iako je plastiĉnost na figurama izraţena, ona prestaje na vanjskim obrisima, izvedenim debelim tamnim crtama sliĉno
olovnoj mreţi vitraţa.
4/ 59. Honoré Pariski: Psaltir Luja Svetog→
Paris, Nacionalna biblioteka; oko 1260. ; izraĊen je za francuskog kralja Louisa IX; u pitanju je prizor iz Knjige proroka Samuila (11:2)
u kojem Amonac Nas prijeti Jevrejima kod Javisa; 17,7 x8,9 cm; minijatura na pergamentu; psaltir je inaĉe ilustriran sa sedamdeset
osam minijatura preko cijele stranice, dok je na poleĊini bio ispisan tekst koji ih je objašnjavao.
25
René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 134.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Majstor Honoré je 1295. godine uradio i Molitvenik Filipa lijepog. Minijature ovog Molitvenika su slobodnije kompozicije i slobodnije modelacije ( nema
više «vitraţnih obruba»).
Francusku tradiciju iluminacije nastavlja i Broederlam Melchior , inaĉe poznat po svom tro krilnom Oltaru u Dijonu, nastalom 1392. godine…U minijaturi je
stilski povezan sa radovima minijaturista-iluminatora koji su djelovali u Parizu i na dvoru vojvode od Berrya. ( Melchior Broederlam roĊen je u Ypresu ; djeluje
izmeĊu 1381-1409 ; radio je u sluţbi flandrijskih grofova i burgundskih vojvoda prije braće Van Eyck; od njegovog tro krilnog oltara saĉuvana su samo dva
dijela).
Tako su Très riches Heures du duc Jean de Barry , kako napominje Puyvelde26 ...
…afirmirane minijature, koje već u X IV stoljeću najavljuju «realizam» ali ne odričući se formalne elegancije i kolorističke suptilnosti.
Osjeća se odjek vremena ...…u nekim minijaturama se već najavljuje i ekspresija pakla, sluteći vizije Boscha ...
←4/ 60. Minijatura: Très riches Heures du duc Jean de
Barry; dvorac Mehun-sur-Yèvre
Heurres de Duc Berry je na marginama ukrasio Jean Pucelle, a braća
Limbourg su ujedinila sve elemente u niz panoramskih slika ţivota u
prirodi. Minijature su konzervirane su u Chantillyu. Sam vojvoda od
Berrya bio je jedan od najizdašnijih zaštitnika umjetnosti u historiji i
okupljao je u Dijonu, za to vrijeme najmodernije umjetnike, talijanske,
flamanske, burgundske ...
Ova djela su vrhunac internacionalnog stila, koji je u iluminaciji bio
veoma rasprostranjen, u Engleskoj, Sieni, Ĉeškoj, Flandriji, Avignonu, sa posebnim doprinosom pariških
skriptorija i radionica.
Kod Jeana Pucellea evidentan je i utjecaj velikih Talijana. Tako je njegova iluminacija Molitvenika Jeanne
d'Euvreux ( francuske kraljice ) izvedena izuzetno plastiĉno, na naĉin koji drugi umjetnici neće koristiti još
idućih pedeset godina:
4/ 61. Jean Pucelle: Molitvenik Jeane d'Euvreux; Izdaja Krista i Blagovijesti →
New York, Metropolitan Museum; 1325/28; stranica: v.8,9, š. 6,2 cm; minijatura na gotovo prozirnom finom
pergamentu; tempera i zlatni listići … Molitvenik ima 209 listova ( 25 punih stranica minijatura te niz
ilustracija na marginama teksta ( ukupno preko 700; samo 10 listova je bez ukrasa)…Jeane d'Euvreux je bila
treća supruga Charlesa IV.
26
Leo van Puyvelde: La Renaissance flamande de Eyck à Metsus, Beuxelles 1968 / str. 68.
42
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
43
Evidentna je gradnja u maniri grisaillea ( zvanog i camaieu gris ) uz plastiĉnost koju drugi umjetnici neće koristiti još idućih pedeset godina. Iako se na
marginama javljaju takozvane Drolleries već ĉitavo stoljeće prije Pucellea, još uvijek su prisutne i kod njega, pogotovo u ukrasnim okvirima na
iluminacijama ...
evidentna je slobodna i kreativna razigranost ...
ipak, na marginama su vrpce ukrašene listovima crvene, modre i zlatne boje ...
Razliĉite su pretpostavke o tome da li je Jean Pucelle, Jehan Pucel, ( 1300 – 1355) bio samo iluminator ili i glavni majstor radionice. Svakako je ĉinjenica
da je zaĉetnik talijanskog utjecaja u Francuskoj ( pretpostavljaju da je boravio i u Italiji)
upravljao je radionicom u kojoj su na dvoru Filipa Lijepog Burgundskog, njegovi suradnici Jacquet Maci, Anciau de Cens i Jean Chevrier. Njegova
signatura je na djelima: - Bible de Robert de Billyng, Bréviare de Belleville, Petites heures …Stvorio je novu koncepciju iluminacije, osloboĊenu od gotiĉke
plošne stilizacije. Prvi je nastojao oblikovati ljudske likove s izvjesnom notom individualnosti. Napušta zlatne pozadine i pokušava pomoću svjetla i sjene
oblikovati prostor. Vjerojatno pod talijanskim utjecajem: moţda je slava Ducciovog oltara Maesta doprla i do njega.
Naroĉito je originalan dio njegovih iluminacija - ukrasi na rubovima i vrpce kojima je tekst uokviren. U njih su upletene genre scene, ĉesto proţete humorom,
cvijeće, ţivotinje ...
Pucelle i njegovi sljedbenici uticali su i na minijature braće van Eyck. Hubert van Eyck je oĉito bio i minijaturist, što je evidentno iz pisma iz Napulja od 20.
marta 1524. gdje se to tvrdi za oba Eycka. ( naime, Hubert van Eyck radio je i u atelieru princa Valoisa prije krvave bitke iz 1415. godine koja je otjerala
mnoge umjetnike te epohe u Francusku) .
←4/ 62. Jean Pucelle: Orarij Jeanne de Savoie
Evidentno je da se zanat širio putovanjem slikara odnosno stvaranjem sve više novih centara u kojima cvijeta takozvani meĎunarodni stil .
Tako je car Karl IV, koji se odrekao ĉeškog imena Vaclav , od svog Praga stvorio novo središte umjetnosti i uĉenosti ( Vaclav je dobio odliĉno obrazovanje u Parizu na francuskom dvoru Charlesa V ,
ĉijom se kćerkom oţenio .... ; bio povezan i sa papom Klementom VI u Avignonu, te je zahvaljujući tome Prag postao nadbiskupija a zahvaljujući tom papi proglasili su ga njemaĉki izborni kneţevi u
Achenu i za cara Svetog rimskog carstva; ta titula je potvrĊena krunisanjem u Milanu, a šest godina kasnije i u Rimu; za uzvrat Karlo je podrţao papu Urbana V u njegovim nastojanjima da se vrati u
Rim) . 1348. osnuje univerzitet, po uzoru na onaj u Parizu, privukavši mnoge sjajne duhove tadašnje Europe. Kao pokrovitelj umjetnosti osnovao je i umjetniĉki ceh. Oduševljen je talijanskom
umjetnošću. Ĉak je naruĉio više umjetniĉki djela iz Italije.
Internacionalnom gotičkom stilu pripada, pored Broederlamea i majstor Francke, Nizozemac koji je radio u Parizu i Vestfaliji, a zatim se nastanio u Hamburgu kao dominikanac…
MeĊunarodnom stilu pripadaju i
Gentile da Fabriano koji oĉito poznaje djela braće Limbourg ... Ovaj internacionalni majstor vlada umjetnošću Siene ali je savladao i fine slikarske efekte minijaturista Sjevera . Iluminacijom
se bavi i
Fra Angelico , kao dominikanski uluminator u samostanu u gradu Fiesole ; njegov stil je još gotiĉki ...Dante je opisao tehniku minijaturnog slikarstva kao onu umjetnost…
…koju u Parizu nazivaju ALLUMINAR ,
moţda - „ alluminar - osvjetljavanje“ zato jer je imao u mislima sjajenje gotskih minijatura na pergamentu, kod kojih su obimno korištene zlatne i srebrne folije…
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
44
I briţljivo nanošene boje nanesene u prethodno iscrtane površine tako da se ne dodiruju, doprinijele su ţivosti slike…Istina, vremenom je
zlato, kao tradicija Bizanta, nadomješteno ţutom i bijelom bojom…
Već smo naglasili da je termin miniare podrazumijevao ukrašavanje inicijala crvenom bojom ( minium).
Nasuprot gotskoj tradiciji, koja je njegovala bizantska stilska iskustva, Simone Martini u Avignonu ponovo oţivljava u iluminaciji
antiĉke stvarne oblike, gotovo realistiĉkog stila:
u njegovim minijaturama osjeća se spontana slobodna kompozicija suprotna strogim dekorativnim gotskim shemama njegovih oltarnih
slika.
Detalj frontospisa Petrarchine kopije Virgila Allegoria Virgiliana , minijatura na pergamentu, naslikana 1340/42. godine u Avignonu,
kada je tamo bio i Petrarca, nagovještava onaj vid umjetnosti iluminacije koji kasnije procvjeta na Sjeveru, gdje se osjeća nesputana
ovozemaljska radost , tako bliska, pogotovo Flamancima.
←4/ 63. Simone Martini: Allegoria Virgiliana
Pergament se danas nalazi u Milanu: Bibliotteca Ambrosiana, ms. Ambrosiano S.P. 10.27,f.1v ;Simone Martini je liĉno poznavao Petrarchu
(1304-74).
utjecaj avignonske slikarske škole na Il de France
Avignon je u vrijeme, kada ovdje boravi Simone Martini, sjedište papske drţave… Papa Klement V je 1309. odabrao Avignon kao svoju
rezidenciju ( Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791. godine). Nakon Klementa V u Avignonu je boravilo više papa, sve do
1377. godine, kada je Grgur XI vratio papsko sjedište u Rim ( ali zadrţava posjed u Avignonu… ( u vrijeme zapadnog raskola izmeĊu
1379 i 1411 vraćaju se pape privremeno u Avignon).
U to vrijeme stvoreni su uslovi, da se pored pariške škole, formira i t. z. avignonska škola… Kasnije su slikari avinjonske slikarske škole
koja se razvila pod utjecajem talijanske renesanse ali i Flamanaca Enguerrand Quarton i Nicolas Froment.
- Enguerrand Quarton je takoĊer poznavao umjetnost Rogiera van der Weydena. Njegova ĉuvena Avignonska PIETÀ spaja
veliĉanstvenu jednostavnost i istovremeno uravnoteţenu kompoziciju snaţnih osjećanja ( poznat po svojoj Pietà,)
- Nicolas FROMENT, prozvan i Avignonski van Eyck, najznaĉajnija liĉnost meĊu tako zvanim primitivcima provansalske,
odnosno avignonske škole , koji ... radi u hladovini samostana u blagonaklonom okruţenju dobrog kralja Renéja (1408 – 1480 , koji je i
sam bio i slikar; u njegovom naĉinu slikanja oĉit je talijanski utjecaj ali i flamanska preciznost…) koji tada vlada i u Napulju kao kralj Raniero …
Ipak, «novu» francusku slikarsku školu inaugurirati će tek Fontainbleau sa oĉitim nagovještajima baroka…
Ali, vratimo se slikarima gotike i renesanse !
45
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
narativnost Il-de-France-a
Il-de-France je u 15. stoljeću, kada stoluje Charles VII kulturni centar od posebnog znaĉenja. U ovo vrijeme dobivaju minijaturisti sve ĉešće i narudţbe za profane knjige, uglavnom kozmiĉke
tematike. Na uvodnoj minijaturi nepoznatog autora je Guerre de cent ans ( stogodišnji rat, koji je voĊe izmeĊu dinastija Capeti i Plantageneti u vrijeme izmeĊu 1337 i 1453).
Sa Sjevera prodire narativnost:
4/ 64. Braća Limbourg:
Orarij vojvode berryjskog ,
←cjelina i detalj →
Flamanci se raduju pripovijedanju,
prikazivanju dogaĊaja u pejzaţu.
U njihovim radovima osjeća se
nesputana ovozemaljska radost.
Naime, braća Limbourg, Paul de
Limbourg i njegova dva brata,
doselili su u Francusku poĉetkom
vijeka. Na dvor je braću Limbourg
doveo ujak Jean Malluaul ( inaĉe
Nizozemac, dvorski slikar na
francuskom dvoru) braća su
vjerojatno posjetili i Italiju što je evidentno u detaljima na njihovim djelima , gdje nalazimo brojne
motive pa i kompozicije pozajmljene od velikih toskanskih slikara.
Realistiĉki prirodni pristup u minijaturnom slikarstvu bitno je uticao i na druge oblasti slikarstva; javlja
se konkretan prostor. Utjecaj Siene otvorio je putove stvaranju t. z. meĎunarodnog stila u umjetnosti. Ali, utjecaj Flamanaca na francusku iluminaciju je još jaĉi:
46
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4/65.
4/66.
4/67.
4/68.
4/ 65. Livre de la Chasse
Pariz, Bibliotheque Nationale ; poĉetak 15. stoljeća; minijatura na pergamentu; TEMA: realistiĉki prirodni pristup u minijaturnom slikarstvu bitno je uticao i na druge oblasti slikarstva; javlja se
konkretan prostor !
4/66. Braća Limbourg: Orarij vojvode berryjskog, detalj
Chantilly, Musée Condé, 1416.; minijatura na pergamentu; zanatska perfekcija u kontekstu slikarskog izraţaja i tehnološke gradnje; TEMA: rad na polju i šetaĉi ispred pariškog Louvrea…
4/67. Livre de la Chasse, detalj
na detalju je evidentna lepršavost i spontanitet slikarskog poteza…
4/68. Braća Limbourg: Horarij vojvode berryjskog , detalj
Flamanci se, dakle, raduju pripovijedanju, prikazivanju dogaĊaja u pejzaţu. U kontekstu samog principa gradnje - u pitanju su sljedeće faze:
- crteţ i sjene definirane šrafurama i akvarelnim laviranjem,
- kontrastno definiranje formi prekrivajućim gvaš bojama,
- modeliranje pastoznim «uzdizanjem» temperom…
47
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Tako radi i Jehan Le Bègue ( 1368 – 1457) . Bio je iluminator, pisac, pravnik i notar.
Skupio je niz razliĉitih uputa iz raznih rukopisa: - tabele prema Presbiteru, - sinonimi prema latinskom rjeĉniku ( Catholicon), nepotpuna tabela
od 140 pojmova, opiti o bojama, drugi opiti o bojama …
Mnogi podaci iz manuskripti, koje mu je dao monah Dionisije iz monaškog reda sv. Marije zvane El Cako, mnogi prepisani u Bologni 1410,
zatim od Teodora iz Flandrije, koji je radio u Paviji ( a ranije ih dobio iz Londona), mnoge
zapise iz Pariza ( od majstora Johannesa) zatim od Normana koji je ţivio u Veroni ( i bila mu
je poznata proizvodnja ultramarina); tu je i kompletan prijepis majstora Petra de Sancto
Audemaro, kao i rukopis Eracliusa…Bio je i dvorski notar u Chambre des Comptes du Roi,
kada biljeţi na minijaturi i svoju prisutnost kod podjele kraljevstva Louisa II meĊu ĉetiri sina
…
4/ 69. Jehan Le Bègue: La Première Bataille punique→
Bibl.de l'Arsenal, Paris; X V. stoljeće; kaligrafija i minijatura na pergamentu;
←4/ 70. Jehan Le Bègue: Podjela kraljevstva
Jehan Le Bègue, je ĉuven i kao autor Zbirke rukopisa ( pisanih od 1409-1431. godine), kao
i drugih djela…Knjigu La Première Bataille punique je i preveo sa latinskog na francuski
sam Le Bègue, cijenjeni orator svog vremena;
Još znaĉajniji je Fouquet , u ono vrijeme najpoznatiji francuski iluminator, koji je,
izmeĊu ostalog obradio i istu temu kao Le Begue: Podjela kraljevstva:
4/ 71. Jean Fouquet: Podjela kraljevstva →
Paris, Nat. Biblioteque; 1455.
Istina, kasnije je Fouquet zaboravljen i ponovo otkriven kada je pronaĊeno 40 njegovih
minijatura iz brevijara Orarij Etiennea Chevaliera:
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
48
←4/ 72. FOUQUET: Orarij Etiennea Chevaliera; Mučeništvo sv. Apolonije
Chantilly, Musée Condé; 1452/1460; v.16,5 cm; š. 12 cm; minijatura na pergamentu.
TEMA: muĉenje svete djevice Apolonije, koju su vezali za dasku, te je vuku za kosu, dok joj dugim ţeljeznim klješticama vade zube, podsjeća na sliĉna dogaĊanja tog
vremena . Kako je zapisao Elie Faure …
…Jean Fouquet pripada istoj dobi kao i Jeanne d’Arc ...
U iluminacijama dolaze do izraţaja i njegove reminiscencije na boravak u Italiji. Realistiĉki prirodni
pristup u minijaturnom slikarstvu bitno je uticao i na druge oblasti slikarstva; javlja se konkretan prostor –
u ovom sluĉaju okolina Pariza ( pokušaji izvoĊenja perspektive u pejzaţu posljedica su utjecaja Italije:
Fouquet je boravio u Italiji 1445. godine) .
4/ 73. FOUQUET: Knjiga J.Flaviusa „Jevrejske starine“: Pad Jeruzalema→
Paris, Nat. Biblioteque; 1470 – 1475; v.42,8 cm; š. 29,8 cm; minijatura na pergamentu.
←4/ 74. FOUQUET: La Fuite de Pompé Pharsale
Louvre, pergament, 44 x 32,5 cm.
Kako je zapisao Elie Faure27...Jean Fouquet , otac i učitelj francuskog slikarstva u mladosti putuje
Italijom ali to ne ostavlja veći dojam.
Njegovo slikarstvo je tipično francusko. Pomno obraĎena i zbijena materija tvrde i guste harmonije.
Jean (Jehan) Fouquet je roĊen u Toursu 1420. godine . O njegovom ţivotu na Loiri se zna malo. Umire
1481. godine. Pripada istoj dobi kao i Jeanne d’Arc; zna se da je , nakon prvog naukovanja u domovini,
kao dvadesetpeto godišnjak, duţe boravio u Italiji; tako je njegov rad spoj flamanskih i talijanskih
ranorenesansnih elemenata. 1475. godine postaje dvorski slikar Louisa XI.
Formiran u tradiciji internacionalne gotike, bio je glavna liĉnost u francuskom slikarstvu 15. stoljeća, i
predstavlja kariku u lancu do već renesansnog Majstora iz Moulinsa, za kojeg mnogi misle da je u stvari
Jean Peréal… (1455-1528) slikar koji se spominje u Lionu 1483. Godine, uĉenik Jeana Fouqueta, koji je
u Parizu bio i pod utjecajem flamanskih majstora…
27
Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955/ str.140
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
49
Dorival28 , uvjeren da je , vjerojatno u dolini Loire, imao radionicu za izradu minijatura i portreta, zamijetio je kod Jeana Fouqueta
njegov izraziti osjećaj za ... prirodu, za «istiniti pejzaţ»…
Preuzeo je tendencije naturalistiĉkih tehnika flamanskih majstora, kao i talijanske ranorenesansne elemente Masaccia, Uccella i Lippija.
Iluminacije u Horariuj Etiennea Chevaliera ( rizniĉar a Charlesa VII.) slika Fouquet istim metodom, kojim gradi i svoje diptihe i
portrete . Poznat je njegov diptih od Moulina, kao i portreti kralja Karla VII i njegovog kancelara Juvénala de Ursins.
Minuciozni naĉin rada, tipiĉan za minijaturiste, mogli bismo komparirati prije sa zlatarskim radom nego sa slikarskim. Ovaj naĉin rada
postaje sveopći uzor , ĉak i za tapiserije i vitraţe. Umjetniĉko mjerilo sada nije više novi realizam, već i briţljiva virtuoznost same
izrade: evidentna je lepršavost i spontanitet slikarskog poteza; u pitanju je gradnja u sljedećim fazama: crteţ i sjene definirane
minucioznim šrafurama i finim nijansiranjem temperom, a modeliranje pastoznijim «uzdizanjem»…
←4/ 75. FOUQUET: Orarij Etiennea Chevaliera; Sv.Martin i prosjak
Pariz, Louvre; 1455.; 11,8 x 15,9 cm; tempera na pergamentu.
Realistiĉki prirodni pristup u minijaturnom slikarstvu bitno je uticao i na druge oblasti slikarstva: javlja se konkretan prostor – na
minijaturi Sv. Martin i prosjak - je okolina Pariza. Pokušaji izvoĊenja perspektive u pejzaţu posljedica su utjecaja Italije ( Fouquet je
boravio u Italiji od 1444. do 1448. Godine) . Uticao je na Fra Angelica i Pierra della Francesca. U Italiji je ĉitao Albertijev Traktat
Della Pitura.
Minuciozni naĉin rada, tipiĉan za minijaturiste, mogli bismo komparirati prije sa zlatarskim radom nego sa slikarskim. Ovaj naĉin rada
postaje sveopći uzor , ĉak i za tapiserije i vitraţe. Umjetniĉko mjerilo sada nije više novi realizam, već i briţljiva virtuoznost same
izrade…U njegovim iluminacijama dolaze do izraţaja i reminiscencije na boravak u Italiji. Fouquet je boravio u Italiji 1445. godine.
Putujući po Italiji odbacuje gotiĉki duh…
Da podsjetimo još jednom na stajališta gotičkog duha:
dok su klasiĉni Grci uspjeli samom linijom izraziti i sugerirati formu i volumen, ĉak i onu konzistentnost , pa ĉak i pokret i svjetlost,
nasuprot tome Plotin potencira…
UNUTARNJI POGLED ... EKSPRESIJU DUŠE… 29
u pitanju je oţivljavanje misli sv. Augustina , iz IV stoljeća koji je potencirao – nasuprot antičkom materijalističkom stavu spiritualnost, iluzionizam ... traţeći da afirmira duh nasuprot tjelesne slike. I u Bizantu je još uvijek citirana Plotinova misao:
otvoriti duhovne oči a zatvoriti one tjelesne !
28
29
Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb, 1959 / str. 45.
René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 133.
50
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Ponovno otkriće prirode javlja se tek u vrijeme Les primitives ... oţivljavanjem Aristotelovih poruka u arapskim prijevodima ( pogotovo je Franjo Asiški gledao drukĉije ... pun ljubavi za Boga ali on ga
ne gleda samo kao duh već i kao stvaraoca i stvoritelja ) ...Sliĉno i Roger Bacon smatra ( prema Huygheu) da je…
... duh siguran i sada se osvjeţava potvrĎivanjem ( evidentiranjem ) istine…
Tu je sada i eksperiment, provjeravanje…Nove ideje došle su pogotovo nakon 1453. godine sa izbjeglicama iz Konstantinopola ...
Tada se javlja ponovo Platonska akademija u Firenzi, a pogotovo Univerzitet u Padovi… Po svom gledanju na gradnju slike Jean Fouquet se nalazi na prijelazu iz kasne gotike u renesansu: njegov
naĉin izgradnje prostora predstavlja otklon od gotske linearnosti. Poznato je da je za vrijeme boravka u Italiji Fouquet uradio i portret pape Eugena IV.
Fouquet u Napulju
U Napulju boravi izmeĊu 1443/47. godine… Napulj je u to vrijeme stjecište mnogih slikara. Mnogi sugeriraju da je tu boravio i
- Jean Chapus Maestro dell’Annunciazione di Aix u vrijeme izmeĊu 1438-41. Alfonso Prvi d’Aragon je bio kolekcionar i imao je niz djela
- Jana van Eycka ( flamanski minijaturisti nalazili su se u diskreciji; ispred njih su slikari štafelajske slike; tako je i Jan van Eyck znaĉajan po svojim slikarskim ostvarenjima iako se bavio i
minijaturom),
- Rogiera van der Weydena . Pretpostavlja se da je i Rogier van der Weyden kod njega i boravio 1442. godine , kao i
- Jean Fouquet izmeĊu 1443/47, te su se mogli susretati sa
- Colantoniom i raspravljati sa njim o radovima (Colantonio je kao slikar imao u Napulju svoju radionicu u vrijeme Renéja d’Anjouja i Alfonsa Prvog d’Aragona ; bio je uĉitelj Antonella da
Messine),
- Fra Angelica i
- P.d.Francesca.
U slikarstvo Il-de-France-a Fouquet uvodi mekanu svjetlost koja figure povezuje u cjelinu prizora. Samim modeliranjem figura i inventivnom kompozicijom ( prema Huygheu) …
…ransformirao je minijaturni rad u monumentalnu umjetnost !
Ipak, Elie Faure potencira njegovo francusko porijeklo 30...
...Jean Fouquet , otac i učitelj francuskog slikarstva u mladosti putuje Italijom ali to ne ostavlja veći dojam.
( ipak, u Italiji je boravio od 1444 do 1448. i utiĉe na Fra Angelica i Piera della Francesca ;tu je ĉitao i Albertijev Trattato Della Pitura; tu je radio portret pape Eugena IV)
Njegovo slikarstvo je tipično francusko ... Pomno obraĎena i zbijena materija tvrde i guste harmonije.
30
Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955/ str.140
51
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.4.3. iluminacije Bizanta
Bizantska umjetnost iluminacije nastavlja kontinuirano tradiciju antiĉke iluminacije…
Primjer „Udţbenika“ iz XIII stoljeća, saĉuvanog na Sinaju, ukazuje na tradiciju ikonopisaca:
←4/ 76. Bizantski rukopis: stranica „Udţbenika“: Sveti Luka slika ikonu Bogorodice
Sinaj, samostan SV. KATARINA; 13. stoljeće; MS: ms. gr. 233 ; f. 87 v.; minijatura na pergamentu.
Kako zapisuje Bazin31…tradicija helenističke ljupkosti nastavlja se dosta uporno u umetnosti
iluminisanja knjiga, vekovnim ponavljanjem prototipova…
Ne odriĉu se ĉesto ni zlatnih pozadina, ni bogatih dekorativnih elemenata…
U t. z. dvorskim psaltirima i krajem prvog tisućljeća , još uvijek je prisutna klasiĉna forma iluminacije.
Ipak, evidentna je i tradicionalna forma, izraţena u samoj kompoziciji kao naĉinu oblikovanja figura,
pogotovo odjeće: još uvijek je prisutna ona monumentalnost, kao odjek davnih mozaika
Justinijana…Dobar primjer je Molitva Isaijina, iz jednog grĉkog psaltira, iz devetog vijeka:
4/ 77. Bizantski rukopis: stranica grčkog psaltira : Molitva Isaijina →
Pariz, Bibliotheque Nationale.
Posebno je znaĉajan period Vasilija II ( 976 – 1025) koji je naredio da se dvorski skriptorij premjesti u
Blahernsku palaču. Sa ovom novom blehernskom školom , poĉinje se mijenjati i stil: 32boje postaju
tamnije, sam oblik postaje manje bitan, vaţan je točan prikaz dogaĎaja, uz sve pojedinosti…
Svojim dvorskim slikarima je naredio da mu sastave menologion – historiju svetaca…Menologion je
imao za svaki dan crkvene godine sliku prizora iz Biblije ili iz ţivota muĉenika, uz popratni tekst…
Saĉuvan je dio ovog rukopisa ( 34 minijature). Do tada neuobiĉajeno , na ovim minijaturama su potpisi
umjetnika. Evidentan je individualni pristup: gdje god je moguće prikazana je i arhitektura Carigrada, ili
prikazi prirode, na našem primjeru pustinje…
←4/ 78. Bizantski rukopis: Menologion Vasilija II : Isposništvo sv. Martiniana u pustinji Cezareje u Palestini
31
32
Germain Bazin: VRHUNSKA DELA SVETSKE UMETNOSTI ; Beograd, 1963, str. 114.
Christa Schug- Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970, str. 172.
52
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.2.4.4. iluminacije na Balkanu
Srednjevjekovna iluminacija na prostorima Balkana je posebno poglavlje i odvija se, mogli bismo reći, kontinuirano od Miroslavljevog jevanĎelja u XII vijeku do Hvalovog zbornika u XV vijeku.
Iluminirani tekstovi koji se ĉuvaju u arhivima i muzejima kulturnih centara na Balkanu većinom su nastali pod utjecajem srednje vjekovnih škola iz Evrope i pripadaju razliĉitim stilovima…
miroslavljevo evanĎelje
4/ 79. Miroslavljevo evangelije, folio 1, i detalji folio 111, 74 i 45
Narodni Muzej, Beograd; oko 1190. godine; 41,8 x 27,8 cm; vodena boja i tempera uz pozlatu na pergamentu.
Zna se da su ovaj rukopis za humskog kneza Miroslava izradili dijak Grigorije i njegov suradnik-pisar sa nadimkom Varsanolom. Oĉito je prisutan utjecaj Apulije, sa kojom je Dukljanska kraljevina bila
u vezama…
Stupci koji poĉivaju na lavovima podsjećaju na jedno obiljeţje arhitekture langobardske Italije, koje u krajnjoj liniji vuĉe korijen iz antike.
Ali, fenomenalna je stilizacija i interpretacija linija izvedenih iz ţivotinjskog oblika ( to je takozvani ţivotinjski stil kojeg susrećemo u starom Iranu, odnosno u Mezopotamiji)…
Zapanjuje fantastiĉno-iracionalna vizija krilatih likova i fantastiĉnih zvijeri …
Oĉito je prisutan utjecaj Apulije, sa kojom je Dukljanska kraljevina bila u vezama.
53
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Kako navodi Mošin ...
...ukoliko je crteţ raĎen perom – to su delići premazani bojom; koloristički – ukoliko je sva ornamentika izvedena u tri boje, crvenoj, ţutoj i zelenoj uz dodatak zlata;
sadrţajno – ukoliko su sadrţaj i motivi tipični za tematiku romaničkog slikarstva i plastike 33;
Bosna, formirana u XI i XII stoljeću, razvila je specifiĉnosti stila koji se stoljećima odraţavao,
naroĉito u rukopisima i iluminacijama. Crkvene knjige, povelje o nasljeĊu i darovnice, akti
administracije i epigrafski natpisi najĉešće su pisani bosanskom ćirilicom BOSANČICOM.
Ĉak i kasnije, ljudi u Bosni i Hercegovini, koji su prihvatili islam, sluţe se povremeno
bosanĉicom u prepisci i komunikaciji sa Dubrovnikom i izmeĊu sebe, a pronaĊeni su i mnogi
epitafi na nišanima pisani takozvanim narodnim jezikom i bosanĉicom ...Zna se za dvadesetak
knjiga pisanih ovim pismom i rasutih po evropskim zbirkama. Jedino se t. z. Čajničko
evanĎelje nalazi u Bosni.
←4/ 80. Bosančica; Hvalov zbornik, tekst jedne stranice
Najbogatiji, ali pisan bosanskom ćirilicom , je Hvalov zbornik, nastao 1404. godine, kojeg
je, po zahtjevu Hrvoja Vukĉića-Hrvatinića vjerojatno u njegovoj rezidenciji u Omišu, pisao
krstjan Hval. U njegovim ukrasima prepliću se i pretapaju inicijali, ornamenti i figuralne
predstave u poznom gotiĉkom stilu:
4/ 81. Hvalov zbornik →
Pisan je na pergamentu, bogato iluminiran i ukrašen pozlatama…( 359 bogato ukrašenih
listova pergamenta ( pored minijatura kao ukrase sadrţi inicijale, iluminacije, zastavice…).
raĊen je na pergamentu ( kvijeru), formata 17 x 11 cm, dvostupaĉno i uvezan u smeĊi koţni
uvez; ĉuva se u biblioteci univerziteta u Bologni… ) Minijature su – u stilu kasne gotike
izvela, ĉini se, dva majstora:
jedan od njih je vjerojatno Splićanin školovan na venecijanskim uzorima ( na modroj pozadini
prizori smješteni u bogati arhitektonski prostor, finijeg crteţa, pastelnih boja, kvalitetnije
izrade), a drugi je, za sada, nepoznat, ali je evidentna razlika u stilu ( plastiĉne figure sa crnim
konturama, smještene u pravokutne okvire; gusta boja mjestimiĉno je oţivljena zlatom…;
evidentan je utjecaj gotskog slikarstva na dasci).
33
Vladimir Mošin: Minijature u ćirilskim rukopisima; MINIJATURA;Umjetnost na tlu Jugoslavije,Beograd, 1983 /str.40
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
54
Pored ćiriličkih rukopisa, odnosno onih pisanih bosanskom ćirilicom – bosančicom, u Bosni i Hercegovini se javljaju iluminirani rukopisi pisani
glagoljicom, pod utjecajem sjevernog primorja (Krk), a najĉuveniji je Misal Hercega Hrvoja (1403-1415).
Ĉuva se u Carigradu.
Hrvojev misal je napisao glagoljicom dijak Butko za vojvodu Hrvoja Vukĉića Hrvatinića, a ukrašen je u duhu kasne romanike i gotike. Vjerojatno je
inicijale, ornamente i minijature radio neki primorski majstor, za koga se misli da je bio pod jakim utjecajem firentinskih minijaturista…
←4/ 82. Misal Hercega Hrvoja
Spominje se i niz drugih iluminiranih rukopisa, koji su danas u raznim zbirkama ...
- Nikolajsko evanĎelje ide takoĊer u red dobro saĉuvanih spomenika. Pisano je potkraj 14. ili poĉetkom 15. stoljeća. Rukopis je pisao nepoznati
pisar , vjerojatno u kraljevskom skriptoriju u vrijeme Tvrtka I, a naĊeno je u Manastiru Sv. Nikole u Srbiji. Danas se nalazi u Dublinu u biblioteci Sir Chester
Beatty. RaĊen je na pergamentu, dimenzija 16,5 x 10,5 cm, jedno stupĉan, pisan bosanskom ćirilicom, lijepo iluminiran, novog poveza…Pred svakim
evanĊeljem dolazi simbol izraĊen zlatnom bojom i bojama. Sama evanĊelja poĉinju ukrasnim poljima s krunama i ljiljanima, a inicijali su izraĊeni crvenom
bojom…
- U Kopitarevoj zbirci je znaĉajan Mletački zbornik što ga je, kako se misli, iluminirao nepoznati bosanski slikar koji se manje osvrće na uzore, a
više je izvorni stvaralac ...
Simultana upotreba raznih pisama u Bosni je ustaljena pojava, pa su banovi i kraljevi imali kancelare, profesionalne pisare, ili ―dijake‖ koji su, pored
narodnog pisma, radili i latinske dokumente. Neki od tih ―dijaka‖ su nam poznati: na primjer - Radoje ( na Kulinovom dvoru),
- Desoje ( na Ninosavljevom),
- Vladoje ( na Tvrtkovom),
- Tomaš Luţac ( na Dabišinom),
- Stjepan Dubrinović i Hrvatin ( na Ostojinom dvoru),
kao što su poznata i imena nekih klesara i ―kovaĉa‖ natpisa i reljefa na stećcima.
Bosanski rukopisi predstavljaju, pored stećaka i najznaĉajniju cjelinu po kojoj moţemo da pratimo razvoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Ovi rukopisi
Crkve bosanske, ukratko reĉeno, imaju izvjesne zajedniĉke crte, i za razliku od Miroslavljevog evanĎelja izbjegavaju ljudski lik i najĉešće, umjesto njega,
upotrebljavaju jednu vrstu stihova, kao na primjer za Ivana ―angelus malus‖, zatim dodaju i primjedbe tamo gdje se spominje crkva ...
Posebna revolucija u iluminiranom rukopisu i emancipacija od klasiĉnih uzora odvijati će se u Otomanskom carstvu…
55
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
sarajevska hagada
U Sarajevu se nalazi u svijetu ĉuvena i jedinstvena tako zvana ‖ Sarajevska Hagada‖ u kojoj je iluminiran kompletan Stari
zavjet , uz dodane neke scene iz apokrifnih knjiga.
Hagada je zbornik priĉa, stihova, molitvi i ceremonijalne Biblije… Hagade se javljaju na evropskom tlu na dva diferencirana
teritorija:
njemaĉko francusko – aškenasko ( više figuracije), i
iberijsko provansalsko – sefardsko ( gdje je manje figuracije, vjerojatno pod utjecajem Maura sa kojima su zajedno
ţivjeli...)
←4/ 83. Sarajevska Hagada, dva lista
fini pergament ; 16 x22 cm; saĉuvan je 141 list, od kojih ĉak 81 ima kolorirana slova, razliĉite floralne i dekorativne ukrase te
motive sa figuralnim kompozicijama…
na gornjoj iluminaciji…A sinovi Izraela iĎahu po suhom…A Bog vrnu Egipćane (u more)…
kako navodi Karamehmedović 34
PASHALNA HAGADA je praznični spis, zapravo, popularna domaća jevrejska knjiga koja se čita uoči Pashe
Kao nezavisna knjiga ona se pojavljuje oko VII vijeka
motivi na ilustracijama su često pozajmljeni, francuski, španjolski ili talijanski,
jer su Jevreji, raseljavajući se, primili elemente naroda i zemalja u kojima su ţivjeli.
TakoĎer su primjetni i ranokršćanski utjecaji ...
francuski utjecaj je naročito primjetan po crteţima komičnih i fantastičnih scena i figura ( na margini),
ili po motivima i amblemima (ljiljan)…
ţidovske minijature bile su djelomiĉno pošteĊene , inaĉe stroge Mojsijve zabrane
“ne gradi sebi lika!”
predstavljanje Boga kod Jevreja bilo je dozvoljeno samo u kaligrafiji
što je izvedeno pomoću svetih slova koja ga simboliziraju
ali minijaturom su često ilustrirane svjetovne knjige – basne i filozofska djela ali su pashalne hagade najzanimljivije ...
34
Muhamed Karamehmedović: … str.28.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
56
Ovaj starozavjetni tekst sa isto tako fascinantnim inicijalima nastao je u Barceloni, krajem XV vijeka. U Sarajevo je stigao sa
ţidovskom porodicom Koen, kada su Ţidovi prognani iz Španjolske ...
ObraĊuje teme iz Starog zavjeta ali na naĉin da doĉarava ţivot sefardske zajednice… Neki detalji arhitekture podsjećaju na arhitekturu u
Barceloni…( sinagoga i Barceloni).
Crteţ je siguran i oštar, boje svijetle i intenzivne:
- uz pozlatu , tu je
- ultramarin,
- plava kobaltne obojenosti,
kraplak,
- cinober,
- ţuta i
- zelena…
Pored minijatura, tu je i tekst isprekidan brojnim ukrasima. Ovo mnoštvo ukrasa dolazi otuda što u hebrejskom pismu ne postoje velika
slova pa se i ne ukrašava slovo na poĉetku strane, već postoje inicijalne rijeĉi koje se cijele ukrašavaju na mjestu gdje se nalaze ( ne
mora biti na poĉetku stranice).
Pored ovih ukrasa, koji su zaokruţeni i izvedeni zlatnom i plavom bojom, tekst je protkan predstavama ptica, ţivotinja i fantastiĉnih
bića…
←4/ 84. Sarajevska Hagada, folio 65.
Kako zapisuje Milica Mihajlović…35
…Stilski se ova hagada moţe svrstati u primere italijanske gotike
i za period u kome je nastala predstavlja visoki umetnički domet…
…crteţ ţivotinja i ornamenata je besprekoran, potez slikara je lak i siguran…
35
Milica Mihajlović: Minijature u hebrejskim rukopisima, MINIJATURA;Umjetnost na tlu Jugoslavije,Beograd, 1983, str.56.
57
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
iluminacije zapadnog Balkana u XVI stoljeću
Kontinuitet iluminacije nastavlja se na prostorima zapadnog Balkana i u kasnijem periodu , kada se ukrašavaju sakralni i profani tekstovi
kod svih konfesija…
ćirilički rukopisi
Tako su ćiriliĉki rukopisi i minijature kasnije sve više pod utjecajem ukrasima izuzetno bogatih bizantskih rukopisa, iako su, kako navodi
Zagorka Janc36…
…u najvećoj meri autohtone, pošto su one sve nastala u domaćim radionicama
ipak su osjetna…
…umetnička strujanja koja su se kretala dolazeći iz Vizantije i manastira Hilandara,
koji se uvek smatrao delom srpske srednjevekovne drţave – i dopirući sve do njenih
severnih granica…
←4/ 85. Stara srpska crkva, Sarajevo: Leontijevo četvorojevanĎelje
hrvatski rukopisi
U razdoblju renesanse, u doba kada je tiskanje knjiga već u punom zamahu, broj rukom pisanih knjiga se smanjuje, ali, kako zapisuje AnĊelko
Badurina37…
…zato one bivaju raskošnije iluminirane…
…Hrvatska je dala dva velika renesansna iluminatora, ali su na ţalost, oba radila izvan domovine…
…jedan je dubrovčanin Feliks Petančić, koji je vodio skriptorij na dvoru Matije Korvina,
i bez premca najveći majstor iluminatorske vještine svih vremena,
a drugi Julije Klović, koji je (takoĊer) radio u Ugarskoj , a najveći dio svog plodnog opusa ostvario u Italiji…
←4/ 86. Feliks Petančić ; Petancius Ragusinus: Genealogia turcorum imperatorum→
Feliks Petanĉić ,humanist, turkolog, diplomat i minjaturist, (Dubrovnik, 1455-1517, MaĊarska).
Julije Klović; Giulio Clovio
36
37
Zagorka Janc: Uvod, MINIJATURA;Umjetnost na tlu Jugoslavije,Beograd, 1983, str.20.
AnĊelko Badurina: Minijature u Hrvatskoj, MINIJATURA;Umjetnost na tlu Jugoslavije,Beograd, 1983, str.30.
58
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Naš Julije Klović smatra se najvećim minijaturistom talijanske visoke renesanse i vjerojatno posljednji vrlo znaĉajan umjetnik u dugoj tradiciji izrade minijatura. Giuglio Clovio ,Jurije Klović bio je
minjaturista, ( Bribir; Griţane,1498-1578, Rim) i djelovao je u Rimu ( a kraće vrijeme i u Budimu kod kralja Louisa II, te u Firenzi). Njegovo najĉuvenije djelo Orario Farnese uradio je za svog drugog
mentora Alessandra Farnesea ( prvi mentor mu je bio kardinal Marino Grimani, kod kojeg stiţe u Rim sa 18. godina, studira kod Giulia Romana i Girolama Dai Libri…) . Već Klovićev prvi biograf,
njegov suvremenik i prijatelj Girgio Vasari iscrpno opisuje svaku pojedinu minijaturu ovog orarija … Oduševljen njegovim radom naziva ga…Piccolo e Nuovo Michelangelo… Diveći se orariu,
koji kao da je boţansko djelo, a ne djelo ĉovjeka…che ella pare cosa divina e non umana - sixtinska kapela malog formata !
4/87.
4/88.
4/89.
4/90.
4/87. Julije Klović : Orario Farnese *
(Rim, od 1537 do 1546); sadrţi 26 minijatura i više desetina stranica ukrašenih na marginama teksta… potomci porodice Farnese ga prodaju Bourbonima, zatim je prodan u Beĉ, te konaĉno Peerpointu
Morganu 1903. godine: danas se nalazi u Morgan Library&Museum, New York.
4/88. Julije Klović : Faksimil rukopisnog kodeksa - LEZIONARIO FARNESE ; original je uraĊen u Rimu 1550; danas se nalazi u Public Library, New York.
4/89. Julije Klović : Smrt Didone; Minijaura iz MS Stanze di Eurialo d'Ascoli, Beĉ, Nazionalbibliotheke.
4/90. Julije Klović : Orarij Stuarta de Rothesay: Kralj David ; Folio 91; British museum, London.
Od liturgijskih rukopisa renesansa je jasno prisutna i u nekim dijelovima misala Jurja de Topusko u riznici zagrebaĉke katedrale, koji se pripisuju Juliju Kloviću…
59
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.3.
Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o iluminiranju
Sent Gallen: Psalterium aureum
4.3.1. uvodne napomene
4.3.2. princip gradnje
4.3.3. instrumentacija
4.3.1. uvodne napomene
PSALTERIUM AUREUM predstavlja primjer slikarske tehnike, gdje je crtaĉka komponenta
prevladavajuća, odnosno ―agresivnija‖ od slikarske komponente.
←4/ 91. PSALTERIUM AUREUM; konjanici, uz psalam 60
MJESTO: Samostanska biblioteka, St. Gallen;
DATACIJA: kraj 9. stoljeća; kasnije se, u Casus sancti Galli napisanom u XI stoljeću navodi znaĉaj
monaha Tuotila za ovaj znaĉajan samostan kojeg su osnovali irski misionari još za vrijeme Karolinga;
Tuotilo je bio svestrani umjetnik ...
...izuzetan zlatar i slikar, pjesnik, elokventan, briljantno je pjevao ...38
38
Enrico Castelnuovo: Artifex bonus; Roma-Bari,2004 / Fabrizio Crivello: Tuotilo: l’artista in età carolinga / str. 26
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
60
biskup Sent Gallena je u to vrijeme bio Salomon ( ujedno i biskup Constanze od 887-899 ) i povjerio je Tuotilu sve
poslove, ne samo pisanje; ĉesto je za iluminiranje koristio i starije izvore ;
u isto vrijeme spominje se u samostanu i pisar Sintram kao i jedna ţena Amata ...;
pretpostavlja se da je pod njegovim rukovoĊenjem nastao i ovaj psaltir;
iako su iluminacije u ovom samostanu bile pod jakim utjecajem irskih misionara i njihovog potenciranja inicijala ,
ovaj primjer ukazuje već na utjecaj domaĉe reimske škole ...
←4/ 92. PSALTERIUM AUREUM; inicial i pozlata
4.3.2. princip gradnje
u gradnji je evidentan crteţ i koloriranje tintom, tušem i bojama na tankom pergamentu;
naime, iako je u pitanju slikanje kistom i vodenim, uglavnom prekrivajućim bojama, ipak je u pitanju kolorirani
crteţ sa akcentom na izraţajnim, ekspresivnim šrafurama;
ovaj, gotovo helenistiĉki naĉin slikanja, prema nekim teorijama potjeĉe od bizantskih utjecaja ... izuzetna sloboda u
potezima kista, kao i bogatstvo bojenih prijelaza ukazuje na znalaĉko korištenje kista i bogate palete boja. ..
oĉito su boje nanošene u više slojeva ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
61
princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:
4.3.2.1. pripremni radovi
4.3.2.2. nosilac
4.3.2.3. iscrtavanje
4.3.2.4. pozlata
4.3.2.5. po slikanje, slikanje, „uzdizanje“i lazure
4.3.2.6. lakiranje
4.3.2.7. koričenje
4.3.2.1. pripremni radovi
←4/ 93. PSALTERIUM AUREUM;
konjanici, uz psalam 60, detalj
█ precizan plan rasporeda
- teksta, bez i
- teksta sa inicijalima ,
- velikih minijatura,
- minijatura u gornjem dijelu, uz tekst, odnosno svih dekorativnih i slovnih elemenata ... ( svi
navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao kljuĉni pomak oznaĉeni su posebnom
oznakom █ ).
4/ 94. PSALTERIUM AUREUM: David, psalam 22; minijatura u gornjem dijelu, uz
tekst u donjem →
62
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
minuscula carolina
minuscula carolina te inicial
pozlata minijature kao pred list:
4/ 95. PSALTERIUM AUREUM; █ različite stranice ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
63
4.3.2.2. nosilac:
█ pergament je tako izglaĊen da je omogućeno fino iscrtavanje perom ...
■ ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom kljuĉnom primjeru, oznaĉeni su ovom oznakom ).
općenito je najcjenjeniji fini tanki pergament tako zvani vellum ; poznato je da je za pisanje bolja t. z. „dlakava strana‖, pogotovo ako se koristi tinta, ali zato tuševe i
vodene boje bolje prima „mesna‖ strana, koju i ne treba dodatno brusiti već je dovoljno polirati je ribljom košću i odmastiti volovskom ţući ( ako se oblikuje knjiga od
tankog pergamenta, slaţe se dlakava strana do dlakave i glatka do glatke – mesne; ipak, prije primjene, potrebno je pergament testirati , i ako je potrebno – još dodatno
brusiti pomoću vode i kreĉa, zatim i kredom te na kraju premazati goveĊom ţući, pogotovo ako će se iluminirati );
za bijeli pergament potrebno je briţljivije brušenje kredom - ĉak i premazivanje rastopinom krede ( 39 u nekim starim receptima spominje se premazivanje bijelim
lanenim sjemenom ( armenski rukopis spominje u vodi odstajale lanene sjemenke, pretvorene u sluz, kojom se premazuje a zatim ostruţe noţem ) , ili bijelom bojom od
bijelila i otopine tutkala; obojeni pergament bojen je purpurom ili šafranom;
biblijski tekstovi na pergamentu javljaju se tek u vrijeme trećeg roda nakon Krista ( kada su kršćani konaĉno shvatili da neće dići do kraja svijeta i da moraju
zapisivati svete tekstove na otpornijem iako mnogo skupljem nosiocu od papirusa); pisano je na magarećim, telećim, antilopskim, ovĉjim koţama, tako istanjenim da
nisu bile deblje od našeg papira…; za jedan jedini rukopis kompletnog biblijskog teksta bilo je potrebno ĉitavo stado ţivotinja; radi velike skupoće pergamenta kao
nosioca, susrećemo se i sa ponovo ispisanim rukopisima – na briţljivo sastruganom pergamentu – pod nazivom palimpsest (tekst se piše preko sastruganog starog
teksta); poznat je tako zvani Codex Ephraemi rescriptum ( grĉki rukopis iz 5. stoljeća koji je u 12. stoljeću izbrisan i pergament ponovo ispisan); ovaj kodeks sadrţi
radove sirijskog pisca Sv. Efrema …
4/ 96. Codex Ephraemi rescriptum; ■ detalj
39
Vera Radosavljević: Tehnika starog pisma i iluminacija, Beograd, 1984.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
■ pored pergamenta i kosti u kasnijim periodima se najviše susrećemo sa iluminacijama na papiru; papir je u ovu svrhu
bio specifiĉno prepariran – premazivan šafranovim prahom i poliran pomoću ahata ili kosti; ĉesto se impregnirao i
alaunom, bjelanjkom i ţelatinom ...
ĉak i Cennini, mnogo stoljeća kasnije, razlikuje ova dva elastiĉna nosioca kao –
- carta pecorina - pergament,
- carta banagina – papir;
u Glavi XXIIII savjetuje kako se od pergamenta moţe pripremiti tako zvani prozirni papir:
Primo modo di saper una carta lucida shiara
...uzmi jedan list jarećeg pergamenta, daj ga majstoru da ostruţe toliko,
da se jedva drţi skupa i postane transparentan ...
...naulji ga pomoću tampona i ostavi da se dobro osuši više dana i biće savršen i dobar.
4.3.2.3. iscrtavanje
←4/ 97. █ PSALTERIUM AUREUM; konjanici, uz psalam 60
█ na crno bijelom snimku dolazi još jaĉe do izraţaja
spontanitet samog crteţa !
■ općenito se crteţ nanosi pomoću kopiranja ( na naliĉje
crteţa nanese se ugljeni prah i prenosi crteţ pritiskom )
; eventualna kaligrafija je izvedena tradicionalnim dekorativnim stilom, koloristiĉkom sinkronizacijom
inicijala, kaligrafskog teksta i floralnog motiva;
- crteţ kistom i perom, sa finim nijansiranjem linija i šrafura od crnih, crno smeĊih do zelenkasto smeĊih
nijansi, a na nekim mjestima i laviranja,
- kaligrafiju, koja je orkestrirano ukomponirana u ornament,
- ĉesto i slobodno stojeću figuru, ĉime je uravnoteţena kompozicija;
4/ 98. ■ Psaltir iz Utrechta, detalj →
64
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
65
brojne likove na stranicama Utrechtskog
psaltira, najznaĉajnijeg primjera ranog srednje
vjekovnog crteţa, po naĉinu rada moţemo
uvrstiti u tehniku skiagraphije…
kao što smo već više puta napomenuli skiagraphia, disegno i disegno colorito su
slikarske tehnike, kod kojih je crtaĉka
komponenta jaĉa, odnosno ―agresivnija‖ od
slikarske komponente;
Psaltir iz Utrechta, dvije stranice→
gradnja disegna ili disegna colorita meĊusobno se ne razlikuje samo u zavisnosti od izbora
boje, tuša, tinte, već i od izbora naĉina nanošenja odnosno izbora crtaćeg pribora i prije
svega – po samom pristupu gradnji;
tako na minucioznim iluminiranjima ĉak i crteţ perom moţe svojom razigranom šrafurom
da djeluje slikarski ...; već citirani Anoscia40 zapisuje da je ovdje…
...sve proţeto smislom za ţivahno pripovijedanje.
Crteţ se u tim djelima odlikuje snaţnim grafičkim elementima…
←4/ 99. Psaltir iz Utrechta, ilustracija psalma 89/88; detalj
Utrecht; MS Bibl Rhenotraiectinae; najvrjedniji MS u Nizozemskoj
mnogi tvrde da je nastao kao narudţba biskupa Ebba;
ponovo je pronaĊen u Utrechtu u 19. stoljeću ; prije toga bio je u Engleskoj u Canterbury
Cathedrale ; sve do 1640. godine, kada mu se gubi trag; imao je veliki utjecaj na anglosaksonsku umjetnost t. z. Utrecht stila …; pripada reimskoj školi ; nastao je u carskom
skriptoriju u Hautevillersu oko 820/30. godine ( pisan je arhaiĉnom rustičnom kapitalom
40
Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti, Zagreb 2006, str. 143
66
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
u tri stupca, te se mislilo da je stariji ; ima 108 listova ali 166 ţivahnih ilustracija perom i smeĊom tintom).
Dojam je izuzetno slobodan, ali i narativan, pomalo naivnog stila i pripada tako zvanom narodnom, lokalnom
monaškom stilu ( za razliku od tako zvanih dvorskih škola, gdje se susrećemo sa raskošnim koloristiĉkim
likovnim rješenjima).
4.3.2.4. pozlata
←4/ 100. ■ Izrada zlatnih folija
opće informacije o pozlatama
SJAJNA POZLATA: ■ pergament i papir nisu idealne podloge za pozlaćivanje, pogotovo ako se ţeli
primijeniti tako zvana sjajna pozlata na poliment sa bjelanjkom ...
pozlata na poliment je jedina pozlata koja omogućuje poliranje metalne folije do obilnog metalnog sjaja.
POLIMENT je fina, naroĉito pripremljena glina sa specifiĉnim vezivima, kojima se omogućuje nanošenje,
vezivanje i naknadno poliranje zlata ( poliment – EMBOLI od grĉ. bolos = glina). Engleski iluministi, vrsni
majstori ovog specifiĉnog zanata, dodavali su pored uobiĉajenih komponenti polimentu i dodatne higroskopske
supstance, kao što su šećer ili med. ĉesto su umjesto gline koristili briţljivo preraĊeni gips. Judy Martin
preporuĉuje pripremu polimenta na sljedeći naĉin:
16 dijelova finog gipsa;
6 dijelova olovno bijele;
dva dijela šećera;
1 dio ribljeg mjehura;
8 dijelova destilirane vode.
Smjesa se formira u grumen, suši i kada je potrebno trvi sa vodom i bjelanjkom i nanosi.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
67
J. Martin 41 savjetuje i briţljivu pripremu bjelanjka; umuti se snijeg, stavi jednu jušnu ţlicu u ĉašu i dodaje istu koliĉinu vode,
izmiješa i ostavi da odstoji preko noći da se izbistri.
;zlatna folija nanosi se na osušeni poliment, najĉešće crveni jer je najelastiĉniji; obiĉno se nanosi u tri sloja bez brušenja ( jer
to ne dozvoljava elastiĉni nosilac);
ponekad se za izradu inicijala na pergamentu ili papiru – poliment toliko razrijedi jajetom da se moţe sa njim slikati te se tako
nanosi precizno na mjesta koja ţelimo da su sjajno zlatna; proces nanošenja zlatnih folija je standardan – dakle, nabubrenje
polimenta za fiksiranje i kasnije brušenje ...
iako se u mnogim recepturama spominje «aktiviranje» polimenta 40% alkoholnom otopinom, većinom se smatra da je za
«aktiviranje» dovoljno ...
...izdahnuti par puta sa odgovarajuće udaljenosti ...
←4/ 101. █ PSALTERIUM AUREUM; raskošni pozlaćeni inicial
otprilike tri sata nakon nanošenja zlato je spremno za poliranje; do 16. stoljeća poliralo se veprovim zubom, obraĊenim
kamenjem ametista, granita, rubina, safira i sliĉno; danas se proizvode specijalne alatke za poliranje od kamena ahata ...
preporuĉuje se najprije poliranje preko istanjene obraĊene koţice od tankog crijeva ( kasnije , kada se moţe nabaviti i tankog
papira) a kasnije se polira i direktno ...
■ ponekad se u ornamentima dekoracija veće pozlaćene plohe obogaćuju i punciranjem – utiskivanjem ornamenata u pozlaćenu površinu – pomoću alatki od ahata ili
specijalnim metalnim alatkama odnosno «peĉatima» sa uzorcima urezanim u šljivino drvo ( punciranje se moţe izvoditi odmah nakon poliranja zlata); uslijed
elastiĉnosti pergamenta i papira ( okretanjem listova, svitaka ...) ĉesto se na pozlaćenim mjestima javljaju krakelire (pukotine); starim majstorima najveće poteškoće
stvarali su oštri i egzaktni rubovi pozlata, pogotovo kod kompliciranih formi; zato danas Pelikan-Werke proizvodi specijalnu polimentnu masu namijenjenu za papir i
pergament, pripremljenu na «engleski naĉin», sa napomenom da uslijed svoje mekoće oteţavaju poliranje;
41
Miriam Stribley: CALLIGRAPHY, London/ New Jersey, 1984. / str.82.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
68
█ ĉesto se umjesto pozlate na poliment iluminacije zlatom izvode zlatnom bojom (zlatnim prahom vezanim
gumiarabikom) ; Lefranc&Bourgeois proizvodi ZLATO ZA ILUMINACIJU – DORURE POUR L'ENLUMINURE –
vezano gumiarabikom u gustu smjesu – tijesto, prilikom rada razrijeĊeno vodom;
u starim priruĉnicima za iluminiranje spominje se pored gumiarabike kao vezivo za zlatni prah – bijeli luk, sam bjelanjak,
riblji mjehur sa šafranom, gumigut, ili kombinacija navedenih veziva uz dodatak smokvinog mlijeka, šećera, ţući vola ...
ostali naĉini primjene pozlata, kao što su špiritne pozlate ( sa šelakom), mordent pozlate ( sa vezivom od gustog kuhanog
lanenog ulja), odnosno pozlate na mikstion ( ulje, smola i sikativ) nisu idealne i danas se izbjegavaju ; ĉesto primjećujemo
na pozlaćenim mjestima iluminirane kaligrafije na papiru zatamnjenja ili ĉak perforacije, kao posljedicu neadekvatnog
veziva pozlate, najĉešće nekog masnog oksidirajućeg ulja ...
←4/ 102. █ PSALTERIUM AUREUM; inicial obogaćen zlatnim linijama
Sjajna pozlata na gumi takoĊer se spominje u starim recepturama: █ otopina gumiarabike se miješala sa malo crvenog
bolusa i šećera, ostavljala da odstoji preko noći , zatim promiješala, zagrijala, ponovo procijedila i spremila u stakleni sud;
mogla se koristiti duţe vremena ( ĉak se mogla i polirati).
Pozlata na gumigut korištena je najĉešće za pozlate na pergamentu ; █ ovaj ţuti pigment sadrţi ujedno i boju i vezivo:
ţeljene površine se zasićeno oboje, osuše, a zatim nakvase da guma nabubri te uĉvršćuju metalne folije ...
Tečna pozlata koristila se ĉesto ■ kod minijatura ili preciznih i sitnih dijelova pozlata; listić se miješa sa gumiarabikom i
vodom i nanosi kistom ...
umjesto gumiarabike se spominju i druga veziva:
Bologna MS spominje specifiĉnu zlatnu boju dobivenu na sljedeći naĉin:
...uzmi sok celadonije , ostavi u boci u Ďubru mjesec dana,
zatim ga izvadi i dodaj malo auripigmenta, opet stavi u Ďubre još 51 dan;
zatim stavi malo ove tečnosti u školjku, dodaj foliju zlata ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
69
■ Mat pozlata – pozlata na mordent (ulje) koristi se, na ţalost, ponekada i kod iluminacija, pogotovo na bordurama ... prepoznajemo je na mjestima, koja su do te
mjere razgraĊena – „nagriţena―, da se javljaju i perforacije ...pogotovo na izvuĉenim linijama koje zaokruţuju
tekst i sliĉno ...
poznato je naime, da ulje, ako dolazi direktno u dodir sa celuloznim vlaknima ( u papiru, tkanju,...) razara ovu
materiju do konaĉnog definitivnog uništenja ... pergament je ipak otporniji na djelovanje ulja !
■ za imitaciju zlata Radosavljević navodi sljedeći stari recept:
nanosi cinober vezan gumom a osušen sloj premaţi štukinom ţuči ( od ţive štuke)...
biće kao zlato i lako glačaj ...
■ pozlate na sjeveru; specifičnosti
pisanje zlatom spominje i Heraclius u svom tekstu De Coloribus et Aetibus Romanorum, nastalom u 10.
stoljeću; u VII poglavlju savjetuje slikaru da ...
...izriba zlato čistim vinom, dok ne postane potpuno sitno,
zatim neka ga često ispira jer to traţe bijeli listovi knjiga ...
zatim neka ga učini tečnim sa goveĎom ţući, smolom ...
nešto kasnije o tome piše i benediktinac Theophil (u poglavljima 23, 28 i 31), kao i autori većine rukopisa
pisanih u vrijeme gotike;
to je vrijeme putujućih slikara: majstori sa Seine dolaze u Italiju, slikari putuju za poslom od Firenze u Pisu, iz
Pise u Sienu…; rade zajedno, predaju jedni drugima svoje tajne, završavaju eventualne nezavršene radove….;
na taj naĉin ţive još uvijek i Giotto, i Tadeo Gaddi i Fra Angelico; slikama se ukrašavaju ne samo crkve i kuće
nego i sanduĉići za svadbene poklone, ratna oruţja, korice manuskripata pa ĉak i sedla i konjske uzde…
pošto je društvu bilo potrebno toliko slika – prirodno je što je bilo mnogo slikara; u 14. stoljeću cijela Evropa u
Parizu kupuje retables – prenosive sakralne slike…
u to vrijeme većina slikara je ispoĉetka vršila nezahvalne poslove u zlatarskim dućanima i u prodavaonicama i
radionicama slika za oltare ...
...gdje je lebdjela zlatna prašina ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
70
←4/ 103. ■ Hildesheim: Sv. Bernard stavlja MS na oltar ...
Hildesheim, Dom-Museum, 1015; pozlata ne pergamentu, folio 16 v.
Theophil navodi i posebnu recepturu kao ţivino zlato42:
...zlato trvi zajedno sa ţivom i sa solju kao amalgam u zlatarskom lončiću ...
kasnije ţivu isperi kod blagog zagrijavanja i stalnog miješanja ...
za odstranjivanje ţive moţe se dodati sumpor pa se ţiva prilikom zagrijavanja spoji sa njim…
MS Strassbourg navodi sljedeći recept: ... poredaj listiće po ploči, dobro posoli,
poprskaj octom neka malo odstoji, zatim ih dobro istucaj,
isperi i miješaj sa gumiarabikom i dijelom obične vode ...
Laurie je našao na manuskriptu iz desetog stoljeća zlatnu boju za koju je oĉito korišten PRIRODNI ZLATNI
PRAH ( isprano zlato) miješano sa vezivom koje se inaĉe koristi u iluminaciji - uz dodatak ţući; vezivo je
ĉesto tutkalo uz neko bojilo ( šafran ili sliĉno) da se prepoznaje potez kista; nanosi se u dva sloja: kada prvi
sloj osuši – nanese se i drugi i odmah zlato ...; Bolz preporuĉuje za lakiranje korištenje gumiarabike sa
pivom;
■ pozlate u Engleskoj; specifičnosti
kako smo već naznaĉili u općim napomenama, ponekad se za izradu inicijala na pergamentu ili papiru –
poliment toliko razrijedi jajetom da se moţe sa njim slikati te se tako nanosi precizno na mjesta koja ţelimo
da su sjajno zlatna;
proces nanošenja zlatnih folija je standardan – dakle, nabubrenje polimenta za fiksiranje i kasnije brušenje ...
iako se u mnogim recepturama spominje «aktiviranje» polimenta 40% alkoholnom otopinom, većinom se
smatra da je za «aktiviranje» dovoljno ...
...izdahnuti par puta sa odgovarajuće udaljenosti ...
←4/ 104. ■ Inicial iz druge Mojzesove knjige
Winchesterska biblija; 1150-1160; Winchester, Cathedral Library; iluminacija sa pozlatom na pergamentu;
engleski manastirski scriptoriji oĉito nisu zaboravili stare upute irske umjetnosti iluminacije minijaturista je
42
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 229.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
znalaĉki kreirao mnoštvo arabeski i isprepletenih ukrasa, meĊu koje je ukomponirao ljudske likove: gore Egipćanina koji ubija Izraelca a dolje Mojzesovu osvetu ...
4/ 105. ■ SJAJNA POZLATA
FAZE:
poliranje preko tankog svilenog papira;
odstranjivanje papira i detaljno poliranje zlata pritiskivanje finih bridova slova;
nastavak poliranja;
izgled nakon završenog poliranja;
skidanje folije na mjestima gdje nije fiksirano polimentom;
eventualno «cizeliranje».
71
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
72
4.3.2.5. crtanje, pod slikanje, slikanje, „uzdizanje“ i lazure
█ ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao kljuĉni moment, oznaĉeni su posebnom oznakom █ ).
u našem primjeru - slikanju iluminacija u Psalteru Aureumu sve je izvedeno zanatskom perfekcijom u bezbroj slojeva:
- evidentna je minuciozna tonska gradacija !
- evidentni su fini potezi kista u maniri trattegia i strpljiva materijalizacija emulzionim pastoznijim «uzdizanjem»...
najĉešće se sve faze rada izvode akvarelnim bojama, iako se moţe uspješno slikati i drugim vezivima dakle, vezivo je najĉešće na bazi gumiarabike, malo goveĊe ţuĉi i
malog grumenĉića kandis šećera sa vodom; u novije vrijeme se prakticira sljedeći sastav:
u 10 kapi vode sa nekoliko kapi goveĊe ţuĉi dodaje se 5 kapi glicerina i 3 kapi gumiarabike ...
slika se najfinijim kistovima od dlaka crvene kune ili samurovine (br. 1-3);
traktat iz 1681. godine Traité de mignature navodi i popis korištenih pigmenata: karmin, auripigmentum, gumigut, massikot, indigo, slonovo koštana, ĉaĊavo crna,
orijentalni lak, minijum, ultramarin, cinober, oker ţuta ...
pigmenti se trve sa vodom na paleti; prema Gautier de Nisme – Die Kunst zu tuschen iz 1751. godine, kako navodi C.Moesec:
…43 za trvenje boje za iluminaciju minijatura potreban je dobar kamen trvač i lopatica od slonovače;
trvač je potrebno prije svakog trvenja izbrusiti sa kamenom plovućcem sa malo vode; pigmenti se prilikom trvenja kvase sa slijedećim vezivom:
bijela gumiarabika se fino usitni, kvasi u vodi jedan dan i procijedi kroz krpu; 40 kapi gumiarabike i komadić veličine graška kandis šećera stavi se u čašu;
vezivo se dodaje pigmentu koji se trvi pomoću pipete ( neki savjetuju da se vezivu doda i konzervans – malo kamfora);
nekim pigmentima potrebno je dodati veću količinu veziva ( okeru, umbri, engleskocrvenoj, zemljanim bojama)
a nekim pigmentima manju količinu veziva ( indigu, ultramarinu,..);
koncentracija otopine kontrolira se nanošenjem na podlogu i promatranjem suhog bojenog sloja;
što više gumiarabike je u boji, toliko je ona tamnija; jedino gumigut se moţe koristiti bez veziva; šećer povećava sjaj i daje dublji izgled;
u vodi za slikanje nalazi se i nekoliko kapi goveĎe ţuči koja daje veću sposobnost kvašenja pigmenta.
za slikanje se koristi se paleta od slonovaĉe iako je skupa i osjetljiva ako padne na pod (kist se vlaţio u ustima i oblikovao u šiljak);
nanošenje boja je minuciozno i prozraĉno; pomoću lupe su detalji nanošeni toĉkicama , crticama, finim šrafurama od svijetlog do tamnog.
43
Gautier de Nisme – Die Kunst zu tuschen iz 1751. godine ; navod: C.Moesec: Die Technologie der Miniaturmalerei auf Elfbein; Maltechnik 1977/2.
73
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
crtanje
4/106.
4/107.
4/ 106. PSALTERIUM AUREUM; konjanici, uz psalam 60, detalji
█ dakle, sama gradnja je podrazumijevala klasiĉne metode nanošenja lazurnih, polupokrivajućih i pokrivajućih vodenih ili emulzijskih boja ( pogotovo u fazi
«uzdizanja»); ove klasiĉne metode poznate su već antiĉkim iluminatorima i nisu se bitno izmijenile : evidentno je slikanje u slojevima, dakle – crtanje, pod slikanje,
slikanje, „uzdizanje“ i lazure
4/ 107. █ Psalterium aureum, Proprium sanctis, detalj
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
već smo više puta napomenuli vaţnost crtaĉke komponente, prisutne na miniaturama u ovom psaltiru – primjećujemo:
- crteţ kistom i perom, sa finim nijansiranjem linija i šrafura od crnih, crno smeĊih do zelenkasto smeĊih nijansi, a na nekim mjestima i laviranja,
- kaligrafiju, koja je orkestrirano ukomponirana u ornament ...
- ĉesto i slobodno stojeću figuru, ĉime je uravnoteţena kompozicija;
ali, ■ za razliku od dekorativnog koloriranja kod irskih rukopisa, ovdje je evidentno više slojeva slikanja ...
nije na odmet razmotriti ovu razliku:
naime, u naĉinu koloriranja irskih rukopisa moţemo zapaziti stara, pred-antiĉka zanatska iskustva, koja irski
minijaturisti upoznaju preko koptskih CENOBITA, dakle, ona iskustva koja su nam poznata na ■ primjercima
egipatskih Knjiga mrtvih na papirusu, te ona na ■ irskim iluminiranim rukopisima , koja, kao da su obuhvatila
sva dotadašnja zanatska i kreativna iskustva starih civilizacija… PREPISIVANJE i umnoţavanje starih tekstova (
svetih, knjiţevnih, nauĉnih ...), već u Egiptu je raĊeno na papirusu u rotulusima, tako i tokom starog vijeka; tek na
kraju helenistiĉkog perioda javlja se pergament ili VELUM; tada se javljaju i kodeksi ... kodeksi su uticali i na
razvoj ilustriranja (na rotulusima su ilustracije bile više crteţi , jer bi boje
savijanjem ispucale; u knjizi je moguće primijeniti i boju, ĉak i zlato ... )
←4/ 108. ■ PAPIRUS: Knjiga mrtvih, detalj
scena je konturno iscrtana na papirusu, nakon ĉega su pojedina oiviĉena
„polja‖ ( inkarnat, odjeća, predmeti ...) obojena ĉak i pokrivnim, pogotovo
bijelim bojama (pastozno da je gotovo nevidljiva struktura papirusa); u
drugom sloju je na obojenim mjestima ponovo crtano i pisano ...
4/ 109. ■ Book of Durrov, detalj stranice→
Iluminacija, nastala 675. ukazuje na germanske keltske utjecaje ( spirale);
ali, ■ za razliku od dekorativnog koloriranja kod irskih rukopisa, na
srednjevjekovnim minijaturama na kontinentu evidentno je više slojeva
pod slikanja, slikanja ...
█ dok je na nekim primjercima evidentno crno zeleno pod-slikanje, na
drugima je izvedeno ĉak pod slikanje u t. z. negativu,
74
75
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
kao što je to primjer na minijaturi Kralj David: evidentno je prekrivanje pozadine iza kralja purpurom i to tako, da ostavlja bjeline tamo gdje je prethodno iscrtana
figuracija ...
a)
b)
c)
4/ 110. PSALTERIUM AUREUM; █ a) Kralj David na prijestolju;b) Konjanici ;c) Napad na dvorac; detalji ...
█ evidentno je nanošenje lokalnih boja i dodatno iscrtavanje motiva
█ na našem primjeru – u manuskriptu Psalterium aureum nema prisutnosti bijele pokrivne boje, jer je paţljivo ĉuvana površina prirodnog tona pergamenta ...
ali, na drugom primjeru, ĉak iz istog doba, primjera reimske škole , evidentno je i uzdizanje: ■ iako je i u ovom sluĉaju crtaĉka komponenta prevladavajuća,
odnosno ―agresivnija‖ od slikarske komponente, slikar minijature se ne odriĉe ni mogućnosti naknadnog, takoĊer linearnog „uzdizanja― …; ekspresivnost je evidentna
u cjelini i detalju… Korištene su tanke linije sa kojima se prikazu daje trodimenzionalnost…; evidentna je naglašena treperavost !
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
76
4/ 111. EVANĐELJE BISKUPA EBBA : ■ Evangelista Marko, cjelina i detalji
Reims , danas: Bibliothèque Municipale, N.Ms.I,fol.60v, Epernay, Francuska; prije godine 835. ; visina: 26 cm, širina: 20,8 cm; pergament; tinta i boja na tankom
pergamentu. Pisan je latinskim jezikom . Ima 178 listova, ali su bitni prikazi – portreti ĉetiri evangelista…
Uskovitlana odjeća i pejzaţ, ĉak i akantovo lišće na marginama minijature , na okviru nalikuje plamenim jezicima … ; tako Reimska škola razvija svoj stil u carskom
skriptoriju u Hautevillersu…
naime, iako je u pitanju slikanje kistom i vodenim, uglavnom prekrivajućim bojama, ipak je u pitanju kolorirani crteţ sa akcentom na izraţajnim, ekspresivnim
šrafurama…
ovaj, gotovo helenistiĉki naĉin slikanja, prema nekim teorijama potjeĉe od bizantskih utjecaja ...
izuzetna sloboda u potezima kista, kao i bogatstvo bojenih prijelaza ukazuje na znalaĉko korištenje kista i bogate palete boja. ..( oĉito su boje nanošene u više slojeva,
u tanjim, ponegdje i lazurnim nanosima, ali ima i pastoznijih nanosa, onih „uzdizanja“… i to ne samo bijelom, već i drugim bojama…
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
77
šrafure kojima je modelirana helenistička odjeća, podsjećaju na one «oţivke» na ikonama, ali su za razliku od
shematskih dekorativnih linija ( ili u drugim prilikama uzdizanjima svjetlosti), sa kakvima se susrećemo na
Carigradskim ikonama, ove šrafure nanesene impulzivno i spontano…
lepršavost u potezima evidentna je pogotovo u kreiranju same figure Evangeliste Marka, kao i u detaljima pejzaţa,
te konaĉno u ukrasima na okviru…
o „uzdizanju svjetlosti govori i Theophilus:
■ tehnika «uzdizanja» svjetlosti izvoĊena je tradicionalno ali je posvećivana posebna paţnja elastiĉnosti samog
bojenog impasta; dragocjene upute o klasiĉnom naĉinu izvoĊenja iluminacija mogli su slikari naći i u mnogim
traktatima starijih « škola iluminacije « ; naime, tehnika iluminacije ĉesto se u tehnološkom smislu ubraja u tehnike
gvaša, ĉak i tempere, pogotovo kada je u pitanju naĉin dekoracija pastoznijeg karaktera; ■ tako je slikan i Göttinger
Musterbuch :
←4/ 112. ■ Zanatski pristup: Göttinger Musterbuch, makro detalj
■ Robert Fuchs44 naglašava da je slikanje u slojevima evidentno i na srednjevjekovnim manuskriptima ( gdje ĉesto
nije rijeĉ samo o koloriranju i sporadiĉnom modeliranju «uzdizanjem» kod figuracije) već o sistematskoj gradnji u
dva sloja i dekorativnih elemenata ; citirajući Theophilusa naglašava da ...u knjizi moraju sve boje biti nanesene
u dva navrata, najprije jako tanko, zatim deblje, ali kod slova samo u jednom nanosu ...
za pastoznije nanose . ..
... se uzme olovno bijela , koju treba izribati i uzdigne svijetlocrveno sa jednim kistom na zasjenjenom dijelu lista,
i to tako da su potezi sitni ...
←4/ 113. ■ Zanatski pristup:Göttinger Musterbuch, dva folia
Biblioteka, Göttingen, donja Saksonija; 15. stoljeće; akvarel, gvaš i tempera na pergamentu: akvarelom se iscrtani
detalji samo koloriraju, gvašem se dotjerava modeliranje i vrše korekture, temperom se izvode specifiĉni detalji;
na mjestima modeliranja ornamenata nanosila su se ĉak ĉetiri sloja jedan preko drugog; pošto su boje vodo topive,
dolazilo je i do meĊusobnog miješanja u slojevima ...
44
Robert Fuchs: Nolite manuscripta cruciare sed conservate potis; Maltechnik, 1987/2 str. 41.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
78
Pojedini segmenti kaligrafije i iluminacije raĊeni su razliĉitim bojama; već Heraclius govori u poglavlju 57. o bojama koje se podnose pa se mogu nanositi jedna preko
druge kao i direktno miješati ( na primjer auripigment sa foliumom, čak i sa zelenim kao i sa miniumom...); olovno bijela se ĉesto miješala sa bjelanjkom, ĉak i sa
ţumanjkom, te se na taj naĉin - ovim emulzijskim, tempernim vezivom - osigurala elastiĉnost i bolje prianjanje za donji sloj; za neke boje je vezivo bilo prisutno već u
samoj materiji ( gumigut je, na primjer, ujedno i boja i guma; kod Palomina nailazimo na GUTTO GAMBO – za iluminacije i GUTI AMBAR za tempere), a neke boje
su se pokazala najkvalitetnije u specijalno za njih predviĊenim vezivima ( aloa za zelenkaste tonove).
Bartelt 45spominje i primjenu gumiguta i zelenog laka, kao i neke ţivotinjske supstance ; kao vezivo spominje jaje, med, amidon, gumu, Ichthyocollon (riblji mjehur)
ĉesto dakle, nije rijeĉ samo o koloriranju i sporadiĉnoj modelaciji «uzdizanjem» kod figuracije, već i o sistematiĉnom slikanju u slojevima koristeći olovno bijelu za
«uzdizanje»; razmatrajući mnoge stare zapise, u recepturama su evidentne sugestije da se olovno bijela boja trvi masnijim vezivom, kako bi bila elastiĉnija i otpornija;
tako Cennini, prenoseći stara iskustva u svom Traktatu u XXXII poglavlju zapisuje upute...
...Come tu puoi biansheggiare con biacca, si com aombri d'aquerelle d'inchiostro
( kako moţeš osvjetljavati akvarelnom olovnobijelom kao da sjenčiš akvarelom od mastila)
46
Uzmi olovnu belu ribanu sa vodom i pomešaj je sa ţumancem i senči
kao što činiš akvarelom od mastila ...
priprema bijele boje bila je , već od davnina, poseban problem:
█ naime, olovno bijela - kao jedina bijela boja ( pored krede i gipsa), poznata od davnina, ne ponaša se najbolje ako je vezana samo tutkalom ili jajetom ( sve do kraja
19. stoljeća, kada se poĉinje koristiti cinkova bijela, a nešto kasnije i titanova ) ...
ĉak i minijaturisti su ovom pigmentu dodavali malo ulja…; prema Mayeru ...
…bijeli pigment se izmiješao sa cijelim jajetom u čvrstu pastu
a zatim se ova pasta izmiješala sa istrvenom uljenom olovno bijelom u omjeru 3:1...
tako se vjerojatno javlja i prva UMJETNA EMULZIJA; u prirodi se ponekad nalaze i PRIRODNE EMULZIJE – veziva, koja su već u prirodi kombinacije razliĉitih
lipofilnih i hidrofilnih materija; takve prirodne emulzije su mlijeko, mlijeĉni biljni sokovi (lateks), jaje ...
45
46
Ernst Bartelt , Maltechnik, 1981/2.
Medić: Stari slikarski priručnici, str. 349.
79
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
svaka emulzija sadrţi u sebi najmanje dvije tekuće komponente t. z. faze; po svom
poloţaju u emulzijskom sistemu dijelimo ih na unutarnji ili raspršeni i vanjsku ili
umotavajući, ĉesto i disperziranu ili otvorenu i zatvarajuću ili vanjsku ( zavisno od omjera);
od omjera vodene i uljene faze zavisi specifiĉan karakter emulzije ...
kao što je moguće disperzirati ulje u vodi, jednako je moguće raspršiti i vodu u ulju kao
vanjskoj omotavajućoj fazi ... najĉešće u vodi topivi emulgatori potpomaţu tvorenje
emulzije sa vodenom omotavajućom fazom, to jeste VODENE EMULZIJE, dok u ulju
topivi emulgatori omogućuju tvorenje emulzije sa uljenom omotavajućom fazom to jeste
ULJENE EMULZIJE; pored navedene dvije vrste, dakle onih koje su preteţno hidrofilne i
onih koje su preteţno lipofilne postoje i emulzije kod kojih je izmeĊu obadvije materije
hidrofilne i lipofilne uspostavljena ravnoteţa te se nalaze u NULTOJ FAZI; kod ovakve
emulzije postoje u stvari tri mogućnosti:
1. korištenje emulzije bez dodatka,
2. rijeĊenje emulzije lipofilnim otapalima,
3. rijeĊenje emulzije vodom.
lazure
u praksi slikar ne upotrebljava ni suviše masnu ni suviše razrijeĊenu emulziju;
←4/114. PSALTERIUM AUREUM; █ Kralj David na prijestolju, detalj
nanosila su se ĉak ĉetiri sloja jedan preko drugog; pošto su boje vodo topive , dolazilo je i
do meĊusobnog miješanja u slojevima ...
80
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
■ o tome posredno piše Heraclius, već u devetom stoljeću, u poglavlju 57 , napominjući da ima boja
47
...koje se podnose pa se mogu nanositi jedna preko druge kao i direktno miješati ...
(tako se moţe miješati)
...Auripigment sa Foliumom,
( crveni biljni pigment / Chrozophora tinct.Juss koji se kasnije više nije koristio )
čak i sa zelenim, kao i sa miniumom ...
█ evidentno je višestruku lazurno linearno oblikovanje figura, prostora, dekoracije ... slikar koristi lazurne, ali razliĉite
tonaliteta, nanošenjem jedne preko drugih, ne prekrivajući donje slojeve ...
←4/ 115. PSALTERIUM AUREUM; █ Kralj David na prijestolju ...detalj
4.3.2.6. lakiranje
iluminatori su od davnina za fiksiranje koristili bjelanjak ili gumiarabiku, ili ĉak kombinaciju ovih veziva ...
Bjelanjak i guma su se izmiješali, ostavili da se osuše, a kada nam trebaju, dodaje se čista izvorska voda
( ako treba i malo meda)...
■ Bolz Valentin von Ruffach preporuĉuje za „lakiranje―...pivo izmiješano sa gumom ...
A De Mayerne dozvoljava da se preko gume i bjelanca nanese, sekundarno i „masniji lak―...
47
Robert Fuchs: Nolite manuscripta cruciare sed conservate potis; Maltechnik, 1987/2, str. 42.
81
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.3.2.7. koričenje
iluminirani rukopisi su se na kraju uvezivali i koriĉili u dragocjene omote ...
█ Psalterium aureum je oĉito bio ukoriĉen u ojaĉanu koţu, obojenu purpurom ...
specijalni perforirani metalni umetci ukazuju, da je sa vanjske strane postojalo i dodatno obogaćenje, koje nije
saĉuvano ...
←4/ 116. PSALTERIUM AUREUM; █ korice
već smo u uvodu razmotrili korice Evangelija Longuma, koje je
vjerojatno uradio sam monah Toutilo:
■ sam motiv u centru izveden je kao reljef izrezbaren u slonovaĉi a
zatim je sve uokvireno ukrasima u pozlaćenom srebru i umetnutim
dragim kamenjem…; da ponovimo: u Casus sancti Galli napisanom
u XI stoljeću navodi se znaĉaj monaha Tuotila …
bio je svestrani umjetnik …
...izuzetan zlatar i slikar, pjesnik,
elokventan, briljantno je pjevao ...48
biskup Sent Gallena je u to vrijeme bio Salomon ( ujedno i biskup
Constanze od 887-899) i povjerio je Tuotilu sve poslove, ne samo
pisanje ...; u isto vrijeme spominju se u samostanu i pisar Sintram,
kao i jedna ţena Amata ...
4/ 117. Monah Toutilo: ■ Evangelium Longum, prednja strana korica→
Sent Gallen, Stiftsbibliothek; oko 900; Krist na prijestolju.
48
Enrico Castelnuovo: Artifex bonus;Roma-Bari, 2004 / Fabrizio Crivello: Tuotilo: l’artista in età carolinga / str. 26
82
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
4.3.3. instrumentacija
u razmatranju instrumentacije kod antičkih iluminacija , već smo elaborirali mnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor ... ; izvjesna poboljšanja kod već poznatih materijala, su sljedeća:
materijali koji su se koristili za pisanje i iluminacije bili su specijalno birani: vezivo, pigment, bojilo ...
4.3.3. 1. anatomija knjige
4.3.3. 2. boje
4.3.3.3. veziva
4.3.3.4. priprema boja
4.3.3.5. alatke i pribor
4.3.3. 1. anatomija knjige
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
k)
l)
m)
korica knjige
hrbat
za glavna vrpca
zatvaranje knjige bravicom
vanjski podstavni list
obrez
pregib
format lista
rub papira
veliĉina sloga
slog
naslov sloga
n)
o)
p)
r)
s)
t)
u)
v)
w)
x)
pagina; oznaka stranice
norma tabaka ( naziv djela)
oznaka tabaka
tjemeni ukras
slijepi strojni redak
inicijal
poĉetak sloga
margine
izloţna stranica
završni ukras
4/ 118. ■ Anatomija knjige prema Brockhausu
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
83
materijali koji su se koristili moraju, pored trajnosti, imati i svojstvo maksimalnog prianjanja, a ujedno i elastiĉnosti; (pogotovo kod
svitaka); istraţivanjem i prouĉavanjem predmeta koji su 1904. naĊeni u grobu kneginje ASE ( oko 800 . godine nove ere) pronaĊenom
u norveškom fjordu potvrĊuju visoki stepen razvijenosti manufakturne proizvodnje (kompletan proces proizvodnje u okviru „kućne
radinosti― izvodila jedna te ista osoba…) , meĊu ostalim i na podruĉju proizvodnje bojila, preĊe, tkanja, bojenja, proizvodnje veziva
...; Emil Ernst Ploss49 je u svom dugogodišnjim istraţivanjima prouĉio preko 1800 srednjevjekovnih recepata o proizvodnji bojila i
pigmenata, kao i naĉinu bojenja specifiĉnih materijala. Kao izvorne tekstove spominje manusktipte Theophilusa, Vasarija, a prije
svega Liber de coloribus, zbirku recepata Sloanea ( danas u Britanskom muzeju u Londonu); stare recepte nam se nekada ĉine
ĉudnim iako to nisu; isti je smisao i kada Vibert citira jedan recept na bazi pĉela istucanih sa kreĉem, što su koristili Benediktinci (
ovo je logiĉno jer je takva supstanca sadrţala komponente sa svojstvom veziva, ţelatine , vlakana, voska i meda)... tako Heraclius
podcrtava ...da se smije koristiti u mješavini samo urin i krv mladog jarca i mlijeko od koze čija su vimena prije toga istrljana
ţarom50, a misli se ustvari – da sve komponente moraju biti najĉišće ...
4.3.3.2. boje
tradicija se nastavlja i u srednjem vijeku; srednjevjekovni samostani strogo su ĉuvali tajne zanata – ukljuĉujući i tajne o bojama. Tek u
10. stoljeću se poĉinju masovnije formirati cehovi pa se i zanat toliko ne krije. Iz tog vremena potiĉu i manuskripti u kojima se nalazi
niz uputa o pigmentima – poznatim već Grcima i Rimljanima. Već Lucca MS iz osmog stoljeća prepisuje više bizantskih rukopisa –
sa saĉuvanim antiĉkim iskustvima ...
Kasnije se javljaju i „knjige― o umjetnosti iluminacije: knjiga o umjetnosti; dominikanski samostan Sv. Katharina, Nürnberg;
←4/ 119. ■ Manuskript: Kunstbuch
značaj boja u srednjovjekovnim tehnikama
u to vrijeme bilo je vaţnije da se naglasi da li je nešto sjajno, mat., glatko, hrapavo ... nego kakve je boje ...
i sam intenzitet boje je bio vaţniji od samog tona ...
u evropskoj etimologiji ... njemaĉki i francuski ... Blanc , njemaĉki Blank ...bijelo, sjajno, svjetlo, bjelina, kao i sjajno crno Black
ali, kod Nijemaca – bijelo bez sjaja Weiss nmt bijelo;
plavo ... venetus – sinji boja venetum ali u biti bez pridavanja većeg znaĉenja;
49
50
Emil Ernst Ploss ( Ein Buch von alten Farben
Xavier Langlais: La Technique de la peinture à l’huile, Paris, 1959 / str. 87
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
84
azur je arapska rijeĉ;
kod Grka je evidentna leksiĉka zbrka kada su u pitanju plavi i zeleni ...
interesantno je da za mat crnu u antici koriste termin ater a za sjajnu crnu niger
albus bijelo bez sjaja ( od tu i alabaster, albumin ...) i candidus blistava, sjajna bijela, jasna , blještava ... ( od rijeĉi CANDIDUS je nastala i rijeĉ kandidat, onaj koji odijeva blistavo bijelu haljinu da bi
se na izborima pojavio pred izbornicima) ; boje za tuševe, mastila, vodene i temperu
boje su bile gotovo identiĉne širom tadašnjeg svijeta; majstori su sebi pripremali boje prema tradicionalnim receptima, zapisanim u mnogim manuskriptima ili prenošenim iz generacije u generaciju;
komparacijom starih recepta veziva, popisa pigmenata i bojila, sve se više potvrĊuje da je zanatska predaja neprekidno ţiva od najstarijih vremena; nema bitnih novina tokom hiljadugodišnjeg iskustva:
iste boje se koriste i za minijature i kaligrafiju, kao i za oslikavanje skulptura, slikanje ikona i drugih likovnih obogaćenja;
u kontekstu kaligrafije i iluminacije termin BOJA podrazumijeva sve one supstance koje ostavljaju trag – nanesene na podlogu odgovarajućim kaligrafskim ili slikarskim priborom; najĉešće su to:
TINTE – tekućine, koje sadrţe otopljeno bojilo,
TUŠEVI – disperzije finih pigmenata u vezivu (ţelatini, gumi, bjelanjku, ţumanjku ...), a ĉesto i
SLIKARSKE BOJE – disperzije pigmenata u sliĉnim vezivima, spomenutim već kod tuševa, koje se po svojim svojstvima lazurnosti, snage prekrivanja kao i razliĉite refleksije svjetlosti svrstavaju u
grupu akvarelnih, gvaš i tempernih boja;
najĉešće su to, prema današnjoj klasifikaciji gvaš boje ...
ŢELATINA je ĉista bjelanĉevina – GLUTIN ( u preraĊenom kiselom mlijeku je to KAZEIN, a u jajetu i krvi ALBUMIN) ; pored ĉistih bjelanĉevina od davnina se koriste i ugljikohidrati – AMIDONI (
supstance koje se nalaze u ţitaricama, krumpiru ...); razne vrste bjelanĉevina kao i ugljiĉnih hidrata imaju zajedniĉko svojstvo da raspršene u vodi tvore KOLOIDNE OTOPINE; njihovi molekuli pri
―otapanju‖ u vodi u stvari lebde u njoj u obliku velikih molekul skupina: kako je ovo svojstvo razjasnio prof. Sigo Summerecker 51 …
molekul skupine tih koloidalnih otopina su električki negativno nabijene od jona koje su uz sebe vezale,
pošto se u takvim otopinama nalaze u suvišku negativni joni anorganskih ili organskih soli ili baza.
Uslijed toga se ove velike molekul.skupine meĎusobno odbijaju, a tim ujedno sprečavaju i slijevanje raspršenih kapljica druge komponente ( npr. ulja u emulzijama) koje se nalaze izmeĎu njih.
TUŠEVI i MASTILA ( tinte)
lat. tincta = obojena.
koriste se već u antiĉko vrijeme:
dakle, mastila su tekućine koje sadrţe otopljeno bojilo , za razliku od tuša gdje je pigment raspršen u vodi ...
razliku izmeĊu tinte i tuša Francuzi terminima –
- encre d'ecriture za tintu ( mastilo; pouzdano znamo da su Rimljani koristili dvije vrste tinti: crnu tintu ATRAMENTUM i crvenu CINNABARIS; ipak, kako je dobro uoĉio E.E.Ploss52
razmotrivši više od 1800 starih recepta, meĊu bojama starih majstora teţe je zacrtati granicu izmeĊu tinte i tuša, bojila i pigmenta ) i
51
Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere.
52
E.E.Ploss : Ein Buch von alten Farben, München, 1977.
85
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
- encre de Chine za tuš;
dok su tinte tekućine koje sadrţe uglavnom otopljeno bojilo, tuševi su disperzije finih ĉestica pigmenata u tekućini uz obavezan dodatak veziva; meĊu bojama starih majstora teţe je zacrtati granicu
izmeĊu tinte i tuša, bojila i pigmenta; tako se u starim receptima ĉesto spominje i priprema pigmenata prethodnim prokuhavanjem neke bojene tkanine ( dakle bojila) u luţini, kako bi se kasnije tom
obojenom teĉnošću ( ponekad i nepoznatog porijekla, jer je tkanina uvoţena) obojio pigment ...
Bologna manuskript spominje i bojila na krpicama tako zvane PAVONAZZO - krpice natopljene odreĊenim bojilom (krpice zasićene višekratnim sušenjem i ponovnim umakanjem u bojilo; kao
„krpice― su korišteni komadići istrošenog lanenog platna, preparirani najprije stipsom ; otopljenom u kipućoj vodi i ohlaĊenom za potapanje tkanine; krpĉići se umoĉe, suše, opet umoĉe…; na kraju
se ovi krpĉići još kuhaju u urinu…); ova bojila mogu se koristiti kao dodatak tintama kao i u kombinaciji sa pigmentima, odnosno kao lazurne akvarelne boje ... ; najĉešće se za akvarelnu boju
priprema otopina gumiarabike u koju se zatim umaĉe komadić ove tkanine sa bojilom, ostavi da odstoji jedan sat a zatim slika ...
pouzdano znamo da su Rimljani koristili dvije vrste osnovnih boja za kaligrafiju i iluminaciju:
- ATRAMENTUM - crnu tintu (iako je to više oznaka boje, termin se koristio i za crni tuš),
- CINNABARIS kasnije nazvan RUBRIKA - crvenu boju
kao i mnogi slikari – i kaligrafi su pripremali svoje boje individualno, metodama – strogo ĉuvanim – ponekad prenošenim jedino usmeno;
pojedine kulture ipak imaju i svoje specifiĉnosti;
CRNI TUŠEVI I MASTILA
KLASIČNI TUŠ: ATRAMENTUM NIGRUM ; su u srednjem vijeku sve smeĊe i crne ĉaĊi
pored klasičnih tuševa, meĊu kojima su najbolji oni kineski encre de la Chine, na zapadu se koristio i specijalni zagasito smeĎi tuš CALIGO
Tabula de vocabulis sinonimus et equivocis colorum spominje:
...caligo est color, videlicet, materia illa crocca obscura, quam famus igius generat sub caminatis sub cuibus continue fit ignis decoquendo fercula...
specijalni tuš od ĉaĊi bukovog drveta BISTRA se prema predaji dobivala tako da se ĉaĊ bukovog drveta ( nakupljena iznad kamina) kuhala u vodi sa nešto smole i manganovih soli…
kasnije se pod imenom BISTRA javljaju razliĉiti pisaći i crtaĉi materijali: moţe biti pigment od ĉaĊi, a moţe i kreda, tamnija od tako zvanog rötla, a moţe i tuš, odnosno mastilo, danas ĉesto krivo
nazvano SEPIA…; od 1625. godine53( Traité de la miniature) dalje, nazvan - bistra ; stari francuski rukopisi ovu smeĊe crnu ĉaĊ nazivaju noir de fumée ; ova ţuta do zasićeno smeĊa u umbrinim
tonovima javlja se i kao manganova bistra ili kao mineralna bistra , što je podrazumijevalo i bistru od ugljena-lignita koja se inaĉe zove kasselska smeĎa...
SEPIA
spominjana već kod Pliniusa – kao Atramentum sepiae, smeĊa boja za pisanje i crteţ, pripremljena od prirodnog pigmenta dobivenog preradom visoko koncentrirane izluĉine obiĉne sipe ( crno smeĊi
sok se vadi iz sipe, suši, otopi u luţini prokuhavanjem te zatim neutralizira solnom kiselinom; kao slikarski materijal spominje je već Plinius …) ..kasnije, u akvarelnim tehnikama je vezana gumom uz
dodatak kraplaka ...
53
Wofgang Schwahn: Braune Tinten…Maltechnik, 1987/3.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
86
ORIJENTALNI TUŠ
Sijelmassi54 navodi da je osnovna crna boja, korištena za pisanje na podruĉju Magreba, bila dobivena od vune, rezane s trbušne regije janjeta ( gdje ima više masnoće)...
...čuperci vune su naslagani odnosno raspršeni u sudu koji je stavljen na vatru; kasnije se ova vuna usitnjavala pomoću kamena, a zatim prije pripreme tuša ponovo zagrijavala.
Uz dodatak vode dobivala se masa – ohlaĎena – čvrsta i homogena, koja se prilikom rada razrjeĎivala vodom za postizanje crnih i tonova kestena ...
... odnosno onih finih tonskih gradacija, dramatiĉne ekspresije umjetnikovog osjećanja ...;
KLASIČNA MASTILA
Philo od Bizanta ( 200 ←) navodi tzv. domaću tintu – taninsko mastilo; prema analizama nekih renesansnih crteţa, pouzdano znamo da se u tadašnjem mastilu nalazio bakar sa primjesama Fe, K, Mg,
Ca, Zn, Si, Al te mikrokemijski sulfati, tanin i biljnu gumu ( kao galaktozu, glukozu i arabinozu) …
o korištenju galusa ( GALUN - stipsa, alaun = skupina izomorfnih kristaliziranih dvostrukih sulfata / kalija, aluminija, ponekad i ţeljeza; sredstvo za oĉvršćivanje ) , vitriola ( sulfati prisutni u starim tintama kao i u taninskom mastilu)
i gume za pripremu mastila govori i Isidor od Sevila (560-636);u manuskriptu Magistri Petri de Sancto Audemaro de Coloribus faciendis ( Ţivio je i 13. stoljeću, kako se pretpostavlja u Sjevernoj
Francuskoj. U njegovom manuskriptu su upute skupljene iz starijih manuskripti, izmeĊu kojih je oĉito imao uvid i u MS Mappaa Claviculla i Chedula diversum artium, Teophila Presbitera ) ;
, u okviru njegovih 60 uputa , nalaze se i recept za pripremu mastila:
Mastilo od čaĎi i ekstrakta od kore gloga
( ili umjesto gloga od šišarki):
nareţi gloga u aprilu ili maju ( nasjeckaj grane, ostavi da se osuše par nedjelja), zatim ga istuci da se odvoji kora, stavi koru u bure puno vode, neka odstoji osam dana,
zatim tu vodu kuhaj ... kuhaj da voda ispari, odnosno da se na površini pojavi crna skrama a ispod crveni talog ...
skini ovu crnu skramu, stavi u sašivenu vrećicu od pergamenta i drţi na suncu dok se sasvim ne osuši ...
prilikom pisanja, ako nije dovoljno crno uzmi komad ţeljeza i ubaci u vatru da se usija i ubaci u mastilo
ovo mastilo izmiješaj sa vinom nad vatrom uz eventualni dodatak čaĎi ...
TANINSKO MASTILO
Eisengallustinte - ţeljezo taninsko mastilo izraĊivalo se od rĊe ţeljeza ( spominje se i sljedeći recept: kuhanje ţeljeznih opiljaka sa samljevenom hrastovom korom ( za štavljenje); na istoku su pored
ţeljeznih opiljaka koristili i mnogo intenzivnije otopine dobivene sa bakarnim i cinkovim spojevima ; u Španjolskoj se , kako navodi Ploss, koristi Galitzenstein - otopina cinkovih soli…) ; : rastvara
se odgovarajuća koliĉina ferosulfata i tutkala, odnosno gumiarabike, u ekstraktu šišarki koje sadrţe jednu naroĉitu vrstu tanina ( TANIN je digalna kiselina - acidum tannicum – galus; digallicum;
sredstvo za štavljenje koţe ; otopina ĉistog tanina zgrušava i taloţi bjelanĉevine i alkaloide;zahvaljujući svojstvu da sa ţeljeznim spojevima stvara tamne soli, upotrebljava se u proizvodnji mastila; tanin
se dobivao od kvrgavih izraslina hrasta, kao posljedica ozljeda, pogotovo od osa šišaruša i drugih insekata ...)
kasnije se ovoj otopini poĉela dodavati, radi oĉuvanja bistrine odnosno spreĉavanja oksidacije, odgovarajuća koliĉina slobodne kiseline (solne ili sumporne) ;tanin smanjuje blijeĊenje ove smeĊe tinte ali,
moţe, ako ga ima u većim koliĉinama , da „nagriza― papir ( pogotovo onaj kvalitetniji – od krpa; drvni papir ima primjese tanina sa kojima je mastilo, u tom sluĉaju, kompatibilno ...);dakle, ove tinte
imale su dosta nedostataka ( loša svjetlo stalnost, «razjedanje « papira ...)... zato su im ĉesto dodavali i tuš;
54
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L'art Calligraphique arabe, Paris, 1976 / str. 86.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
u receptu miješanog mastila arapskog halife Ibn-Mukla savjetuje se priprema boje od ...
55
... 2 dirhema suhe čaĎi od lampe ( dakle finog crnog pigmenta),
2 dirhema gumiarabike,
2 dirhema šišarki ( tanina) i
½ dirhema turke galice ( ferosulfata).
ali, prema receptu iz perzijskog manuskripta – miješano mastilo se dobivalo od…
56
... od 6 dijelova čaĎi,
3 dijela aloe
2 dijela šafrana, indiga i verdigriza, rastvorenih u VODI OD MIRTE ...
4/ 120. ■ Behzad: Timur Egipćanin→
CINNABARIS- RUBRIKA
iako se od davnina kvalitetna vrsta crvene boje uvozila sa dalekog istoka Kine; ( Kineski CINOBER je najkvalitetniji: ima specifiĉnu
karminsku obojenost; po vrhunskom kvalitetu poznat je i holandski…; poznato je da se od najstarijih vremena proizvodio jednostavnim
zagrijavanjem ţive i sumpora a spominje se i peroksid ţive… ) geneza imena ove osnovne crvene boje minijaturista - CINOBERA
nije izvedeno iz rijeĉi KINA već je indijskog porijekla: sanskrit - chinavari ( podrazumijeva i zmajevu krv koja se ĉesto miješala sa
cinoberom) ; perzijsko ime - zanjifrah; Theophrast ga spominje kao kinnabari ... ; korišten je već u Asiriji i Egiptu, identificiran na
pompejanskim i romanskim zidovima, kao i na grĉkom zidnom slikarstvu ( Demetrias,...); dakle, iluminatori nazivaju ovaj pigment
RUBRIKA a dekorativne rukopise raĊene njim – RUBRAKATORUM... u mnogim receptima za iluminaciju spominje se kombinacija
CINOBERA sa MINIUMOM ili REALGAROM..; tako Bologna MS preporuĉuje miješanje cinobera za iluminiranje bjelanjkom,
šafrana sa smokvinim mlijekom a za gušću boju i malo ţumanjka i realgara ... ; već u rimsko doba spominje se i pod imenom
VERMILLION što podrazumijeva sam ton cinobera i moţe sadrţavati mješavinu, u kojoj vaţnu ulogu pored cinobera ima i kermez ( lat.
VERMES - VERMICULUM); pod tim imenom navodi se u Lucca MS; ĉesto se zamjenjuje i sa sinopiom - crvenim okerom...
VERMILLION je boja tonaliteta cinobera, koja moţe biti i minium sa dodatkom purpurne boje, ili sliĉne varijante… ; Mappae clavicula
navodi recept pripreme pod imenom Le vermiculo ...
55
56
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 42.
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 42.
87
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
88
CINOBER
ţivin sulfid, mineral kristalne romboidalne strukture, gotovo proziran, ali izvanredne pokrivnosti; nije postojan na zraku ...( zbog nepostojanosti – već Plinius naglašava zaštitu od … zraka, sunca i
mjeseca … premazom voska rastopljenog u ulju…)
; Cennini spominje da se cinober priprema u― retorti―...; arapski alkemist Geber (negdje Gibir-Jabir), koji je ţivio u 8. stoljeću u Sevilli, u svom djelu Summa Perfections Magisterii navodi dobivanje
cinobera od sumpora i ţive...; Radosavljević 57 navodi recept Padoeskog MS:
...uzmi jaje, kroz rupicu izvuci bjelanjak i na njegovo mjesto stavi ţivu ...
sve zalijepi i stavi u konjsko Ďubre da stoji 40 dana na ljetnom suncu ( ili pod kokoš)...
imaćeš sjajnu boju; jaje vrlo paţljivo izvadi da se ne razbije ... u njemu će naći ţutu ţivotinju ...
pusti da ţivotinja ugine i sačuvaj je ...
pretvoriće se u prah koji će biti najljepši karmin za slikanje minijatura, ali se moraš u početku čuvati njegovog mirisa.
prema 43. toĉki Hermeneiae - kinovar se dobivao ţarenjem:
...100 dijelova ţive, 25 dijelova sumpora i 8 dijelova ţeljezne rude ( murtasangi) ...
...sumpor i murtasangi sa zagrijavaju u sudu na vatri, zatim se dodaje ţiva i miješa dok masa pocrni.
( nastaje najprije amorfni ţivin sulfide, koji je crne boje…)
Zatim se ova crna supa saspe u grnčarski sud sa visokim grlom, stavi se sve na ţar ...
sud se izvadi (tek) iz ugašene vatre, razbije se, a crveni prah se skupi ...
sublimacijom u zatvorenom grlenom sudu dobivena je kristalna masa…
( promjena strukture izazvala je i promjenu boje a pri tome je kemijski sastav ostao isti…)
58
kao vezivo crvenog tuša Bologna MS savjetuje ...
... cinober, vezan bjelanjkom sa šafranom i smokvinim mlijekom uz malo ţumanjka te malo masti iz uha (ponekad i mira,ili azant smola i ruţina vodica);
BIJELA BOJA
najĉešće se u debljim nanosima nanosila - olovna bijela, ĉesto vezana bjelanjkom, nanesena odvojeno od ostalih boja ( pored kreĉa, te tek u baroku – kineske bijele, bila je jedina bijela boja sve do 19.
stoljeća); poznato je da svi pigmenti nisu kompatibilni sa olovno bijelom pa su se zato, dok nije bilo kineske bijele, za iluminaciju koristile i kalcinirane kosti ili peĉene ljuske od jajeta; u Hafkenscheidovoj
kolekciji ( intaktno saĉuvanoj – iz 18. stoljeća) nalazilo se 9 razliĉitih vrsta olovno bijele – i onih vrsta sa dodatkom barita, krede i sliĉno; u Bosni se olovno bijela u tursko vrijeme nazivala USTABADŢ i vezivala se bjelanjkom. Okeri su se zvali AŠI.
manuskript Heracliusa 59napominje vaţnost izbora onih boja ...
... koje se podnose pa se mogu nanositi jedna preko druge i miješati direktno.
57
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 231.
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 42.
59
Heraklius, poglavlje 57.: O bojama i vještinama Rimljana.
58
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
89
OSTALI PIGMENTI
u nešto kasnijim traktatima se uglavnom preporuĉuju sljedeći pigmenti:
- auripigmentum, realgar ( arapski naziv ; AURPIGMENT ; istoimeni mineral; sulfid arsena; Plinius navodi da se uvozi iz Sirije, odakle je moţda stizao iz Perzije…); ; poznato je da korodira
pergament i papir…; u Bizantu arseniki ; Eraclius navodi imitaciju u Glavi XV ... DE COLORE AURIPIGMENTO SIMILI ...
…zapamti dobro kako ćeš lako napraviti boju koja liči na arsenikon. Ţuč velike ribe upotrebljiva je za tu veštinu .
Tekućina ţuči mora biti sakupljena u mermernu posudu i moraš pomešati malo sirčeta s njom i tad dodaj malo bele ilovače i ta mešavina će učiniti boju izvanrednom ...
- massikot ,
- slonokoštana crna, noir de lumée ( i za tuš i za boje),
- orijentalni lak,
- minium ( antiĉki pigment, sluĉajno otkriven u Pireju, jedna od glavnih boja MINIJATURA ;
pogotovo je na cijeni zlatni satinober, ĉesto nazivan i disperzni minium) ; od organskih pigmenata sliĉan tonalitet ima BRASIL BOJA ( Ruth Vuillemeier: Historische Holzbeizen, Maltechnik, 3, 1978);
arapski braza = peĉen, vatren; u firentinskom manuskriptu iz 14. stoljeća SEGRETTI spominje se ĉak 10 vrsta ( a far brasil da fiori a penna; a far brasil finissimo – sa alkoholom i gumom; a distemper
il brasile – za gušće nanošenje...)
- ultramarin ( kao usitnjeni poludragi kamen lapis lasuli
identificiran je već na sumerskim obojenim skulpturama;
usprkos ponešto grubim ĉesticama, obzirom na njegove lijepe nijanse i transparentnost, koristili su ga i iluminatori;
i danas se pored umjetnog koristi i prirodni) ,
- azurit ( kojeg Plinius zove LAPIS ARMENIUS iz Armenije, proizvodio se i umjetno od kreĉa, bakarnih ploĉica prelivenih octom),
- cinober ; elaboriran već i u kontekstu osnovne crvene za kaligrafiju kao cinnabaris;
ţivin sulfid ( ime perzijskog porijekla zanjifrah) ; izvanrednog prekrivanja; nije postojan na zraku ... zbog nepostojanosti – već Plinius naglašava zaštitu od … zraka, sunca i mjeseca … ; premazom
voska rastopljenog u ulju…; arapski alkemist Geber (negdje Gibir-Jabir), koji je ţivio u 8. stoljeću u Sevilli, u svom djelu Summa Perfections Magisterii navodi dobivanje cinobera od sumpora i ţive;
iluminatori nazivaju ovaj pigment RUBRIKA a dekorativne rukopise raĊene njim – RUBRAKATORUM ; u mnogim receptima za iluminaciju spominje se kombinacija cinobera sa MINIUMOM ili
REALGAROM ; tako Bologna MS preporuĉuje miješanje cinobera za iluminiranje bjelanjkom, šafrana sa smokvinim mlijekom a za gušću boju i malo ţumanjka i realgara ...
- okeri (pogotovo crveni, iako nisu idealni uslijed grubljih ĉestica pigmenta).
- malahit - zelene boje uvijek su stvarale specifiĉne probleme kako kaligrafima, tako i iluminatorima i slikarima
( o naĉinu korištenja MALAHITA polu dragog kamena iz Afrike, u Evropu zvanog VERDIGRIS a
u Perziji ZANGAR , proizvoĊenog i od bakra i octa, postoji bezbroj savjeta u starim manuskriptima ...( Leonardo zapisuje u Traktatu ...
Ako se zelena boja od bakra pomeša sa alojom (guma od agave) kamilje boje ... postat će vrlo lepa, a koš bi lepša postala sa šafranom ... )
...u Bizantu je nazivan Chrysocolla jer je bio vezan tutkalom ; Sadik-beg Afšer, azerbejdţanski kaligraf, minijaturist i pjesnik iz XVI stoljeća navodi da Hadţi Mir Ali Narevij savjetuje, budući da nije
bilo octa za djelovanje na bakarne opiljke, da se opiljci miješaju sa kiselim mlijekom i ţući od bika, a ponekad i uz dodatak sira, ĉemu se kasnije kao vezivo dodaje i tutkalo ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
90
BOJILA STARIH MAJSTORA
uzimajući u obzir da je teško povući jasniju granicu izmeĊu bojila i pigmenata koje su koristili stari majstori, ipak, pogotovo u oblasti iluminacije, više se koriste bojila ...mnogi recepti priprema bojila
postoje od davnina ali su kasnije i zapisani: pored već više puta spominjanih Vasarija, Theophilusa i Sloanea, ovom se problematikom bave i neki drevni tekstovi vezani za odreĊenu oblast ...
tako u 15. stoljeću u Bolonješkom manuskriptu zapisan stariji recept ( vjerojatno poznat već benediktincima) za pripremu crnog moĉila za drvo;
- fra Giovanni da Verona spominje 1537. godine - bojenu intarziju koju dobiva kuhanjem furnira u bojilu te kasnijim natapanjem u ulju;
- Bruxelleski MS 1635. godine - objašnjava kako se moţe od razliĉitih vrsta drveta postići izgled abonosa…
- Kunst der Malerei Jochanna Scheffera takoĊer na više mjesta spominje i bojila…
- Treatise of Japanning – engleska studija iz 1688. prenosi u Evropu istoĉnjaĉko iskustvo (iako je moguće da je ono stiglo mnogo prije, posredstvom Arapa, kao i Marca Pola i sliĉnih
ekspedicija…);
- bojila i pigmenti sa istoka prisutni su u Evropi posredstvom Španjolaca ali, neke boje su uvezene sa Istoka već u helenistiĉkom periodu te i kasnije korištene, pogotovo u Bizantu ( ali i šire);
- L'art du menuisier Jacquesa Andrea Rouboa ( 1769—74) spominje, izmeĊu ostalog, i recepte za pripremu moĉila…
- studija anonimnog autora iz 1793. godine posvećena je, prije svega, pripremi bojenih tuševa…
u naše vrijeme ovom problematikom se bavi niz studija od kojih su u ovom razmatranju najĉešće korištene sljedeće:
- Emil Ploss: Ein Buch der alten Farben,
- Ruth Vuilleumier: Historische Holzbeizen, Maltechnik 1978/3,
- A.E.B.F. Pey: The hafkrnscheid Collection, Maltechnik 1987/2, …
BOJILA
- Tyrian purpurna; Murex; stara skupocjena antiĉka boja iz istoĉnog Mediterana ( Fenićani), dobivena od puţa – školjke ( u pitanju je obrambena tekućina … ; profesor Russel je pronašao ovo bojilo
meĊu egipatskim pigmentima…; zna se da je u Marseillesu postojala u 13. stoljeću manufaktura za proizvodnju ovog bojila… ; moţda se proizvodila sekundarno… od obojenih tkanina i vune ; spada u
pigmente dobivene koloriranjem supstrata ; ( COCHENILLE iz Meksika; Ime ESCERLATE koristilo se za razliĉite supstance crvene obojenosti i purpurna – TYRIAN PORPHYRA odnosno MUREX
feniĉansko antiĉki skupocjeni pigment koji se dobiva od morskih puţića i koristio se za bojenje pergamenta u skriptorijima Konstantinopolja); pored toga u starim tekstovima, već kod Pliniusa, Avicene,
Heracliusa i Theophila spominje se ZMAJEVA KRV koja, kao i gumigut sadrţi pored obojenosti i vezivo; spominju se i roza bojila od lišajeva, starorimskih bršljana ...
- karmin, escerlate ; krmez ; Qirmis = grimizan (arapski) ,COCHENILLE iz Meksika. Ime ESCERLATE koristilo se za razliĉite supstance crvene obojenosti ( i purpurna – TYRIAN PORPHYRA
odnosno MUREX feniĉansko antiĉki skupocjeni pigment koji se dobiva od morskih puţića i koristio se za bojenje pergamenta u skriptorijima Konstantinopolja). Pored toga u starim tekstovima, već kod
Pliniusa, Avicene, Heracliusa i Theophila spominje se ZMAJEVA KRV koja, kao i gumigut sadrţi pored obojenosti i vezivo; spominju se i roza bojila od lišajeva, starorimskih bršljana ... ; razliĉite
grimizne boje od kukaca60; poznata je već Grcima kao Kókkos , Rimljanima kao coccum; dobivala se od krmezne štitaste vaši, koja ţivi na drvetu Quercus coccifera na mediteranskom podruĉju; gubi
na vrijednosti pojavom kvalitetnijeg bojila sliĉne purpurne obojenosti koje dolazi iz Meksika nakon otkrića Amerike (Coccus cacti; Cochenille; osušena teĉnost larvi ...)
- Rubia tinctorum – prirodni organski pigment - Galium Palustro, mollugo, verum, boreale; Krapp spada u porodicu broćeva- Rubiaceae (kod nas kao livadska biljka – obiĉna ili mekušica
(G.mollugo ) i ţuta broćika (Galium verum ), a u primorju i Rubia peregrina, te pravi broć - Rubia tinctorum… ; dobiva se iz korijena broĉevine taloţene na glinu ( 250 g korijena broća se kuha u
15 litara vode dok ne dobije jaku crvenu boju, zatim se doda šalica kuhinjske soli i još jednom prokuha…; sliĉno se od suhog cvijeti i lišća kantariona dobiva naranĉasto bojilo), danas nadomješten
najĉešće umjetnim ALIZARINOM / ar. al asarah=sok) ; proizvodili su ga već stari Egipćani ( profesor Russel pronašao je Madder meĊu egipatskim bojilima…)
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
91
, a u Evropi se koristi od vremena Karla Velikog, ali mnogi struĉnjaci misle da je došao sa Orijenta u Evropu tek nakon kriţarskih ratova ( gajen kod Avignona) ...
- Brasil ( Braza = pečen, vatren (arapski) , ali i na staro francuskom rijeĉ brese znaĉi uţaren ugljen…; u pitanju je bojilo koje je u srednjem vijeku uvoţeno preko Aleksandrije…Kasnije je u Americi
otkriveno sliĉno drvo – Bahia; Caesalpina echinata te je po njemu dobio ime Brazil ); ; Caesalpina Sappan; Prisilien ( u Strassburškom MS) ; Verzina ( u manuskriptu Segreti - tajne i recepti
skupljeni i ĉuvani u Biblioteci Laurenziana u Firenzi; spominje se ĉak deset razliĉitih vrsta ove crvene boje – onih za pisanje, za pero, za slikanje sa alkoholom i gumom, za crtanje, za temperu…) ; vrsta
drveta azijatskog porijekla; u Evropi je poznata već od 9. stoljeća dalje
- crvena od bršljana – „krvava boja“ Heraclius u svom praktikumu (poglavlje 57.: O bojama i vještinama Rimljana) hvali ovu crvenu dobivenu tako da se iz ...izbušenih neplodnih izdanaka ispušta sok
koji, kada se skupi, treba kuhati...postepeno će se dobiti krvava boja ...
- alkanna, henna ; Anchusa tinctoria, Lavsonia inermis; ton cinobera ; poznata je već u antiĉko doba;
- crveni lišaj ; Lichen saxatilis, tartareus više se koristio na sjeveru, ali i juţnije ( roza tonovi od lišajeva evidentirani su u arheološkom nalazištu helenskog Demetriasa);
- crveni štir; Alopecurus pratensis, korišten i kao bojilo na supstrat (alaun); recept potiĉe još iz antiĉkog vremena;
- Le sang de boeuf; goveĎa krv - biljni crveni ekstrakt od plodova spominje se u starijoj literaturi...
- Sangue di dragone – Zmajeva krv - smolasta masa ; Theophilus u Ĉlanu 37 savjetuje da...se zlato potopi u zmajevu krv... ; Cennini, iako je ne cijeni kao boju, posvećuje joj Član XLIII: Della natura
d'un rosso ch'è chiamalo sangue di dragone ... napominjući da se koristi ponekad na papiru, to jeste u minijaturi...; Drakenbloed – Zmajeva krv / Sanguis draconis dobivena iz smolaste mase
istoĉnoazijskog drveta Dracaena draco ili Pterocarpus draco ( drvo, palma oblika zmajevih krila)... ; istoĉnjaĉke civilizacije koriste ovo vezivo i bojilo od davnina, pogotovo za zlatne lakove i politure
...( crvena lazura moţe biti otopina u alkoholu, lako hlapljivim i masnim uljima kao i u kreĉnoj vodi ...)
ŢUTA BOJILA
- gumigut ( od Garcinia drveta iz Indije i Indonezije); cijenjena za iluminaciju kao i za pozlatu,
- grains d'Avignon
jer je ujedno i vezivo,
- fruict de burguespine – Bruselleski MS ( 1635)
- šafran – Crocus sativus – jakog ţutog intenziteta i visoke cijene; za jedan kg osušenih listića
- bayes de Nerprum – De mayerne MS ( 1620)
cca 150 000 cvjetova ...
- bruckthorn Persian; Yellow berries; – engleska literatura
u poĉetku je dolazila iz Španjolske a kasnije i drugim putovima pod drugim imenima:
- granelli de sppingerbino – Bologna MS (1425)
- seuth crocum ortensem – iz Orta
- prugna merole - Napuljski kodex ( 14. stoljeće)
- pellgiersafran – iz katalonskog Balaguera,
- Le Begue ( 1431.) spominje dobijanje zelene uz dodatak luga i
- landtsafran – iz Austrije ( uz domaĉe primjese; najlošiji)
plave Azurrum de Almagna
- za'farän - arapski = ţuti cvijet
- Berberis vulgaris ţuta boja dobivena iz korijena mladih izdanaka;
- crnogo – arapski = ime biljke
u razliĉitim krajevima i razliĉitim epohama ima i razliĉita imena:
- azafran, zafferano ;
- paizzelpann – Innsbruck ( 14. stoljeće)
- Reseda luteola odn. prema Cenniniju ARSICA, u starijim tekstovima – ţuti cvijet ( koristi se
- erbsellen – Strassburger MS ( 15. stoljeće),;
ĉitava biljka bez korijena, a najviše ţute je u cvijetu…) u razliĉitim krajevima i razliĉitim
- luza – Lucca MS ( 8. st.) ; boja za koţu;
epohama ima i razliĉita imena:
- cortices Berberis - De Mayerne MS (1620/40);
- infectiva – Vitruvius, ali i Heraclius ( deset stoljeća kasnije)
- L'Epine- vinette – Roubo (1767/74)
- latum – Plinius ; za zelenu boju;
- luza – Lucca MS ( 8. st.) ; boja za koţu;
- ox gall , ţuta od ţuĉnog kamenca ( akvarelna boja),
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
- herba tinctorum - Napuljski kodex (14. stoljeće); za minijature;
- arzica – Cennini (1437) za minijature,
- Gaude – Roubo ( 1767-74); moĉilo za drvo;
- Rhamnus catharticus L. – pasdrijen, pasjak – plodovi trnovitog grma ( Bolonjski MS naglašava
da je boja ljepša od auripigmenta i massicotta ! ; jako zrele jagode ostave se da stoje 14 dana,
zatim se izmiješaju sa prokuhanim lugom i alaunom i ostave preko noći, a potom se dodaje bijela
zemlja da se dobije gusta pasta koja se osuši na suncu…( za bojenje tkanina i koţe koristila se
otopina ekstrakata i octa);
( u antiĉkoj literaturi kao - Rhamnus saxalilis, Rhamnus infectorius
(napomena: najbolja iz Perzije);zovu se i
92
- ţuč velike ribe – Hinc piscis magni spominje kao ţutu boju već Heraclius ( ali i kao sredstvo za
odmašćivanje vodene boje);
( koristi je samo uz dodatak bijele ilovaĉe i malo octa ili u kombinaciji sa šafranom)
- ţuč od vola,
- haraza – ţučni kamen iz ţuĉne kese bika ( bio je izgleda kuhanog ţumanjka – mogao se direktno
koristiti),
- bademovo proljetno lišće)
- koristilo se i niz drugih bojila, koja su se dobivala ĉesto i posredno – koristeći tako zvane
pavonazzo ( krpice boje)
uz dodatak olovno bijele ili kreĉa…
PLAVA I ZELENA BOJILA
- indigo (evidentan već u Harappi pod staroindijskim imenom NILAH / onila= perz.; ar. al nila=anil; u Bosni se zvala čivit; spominje se već u zapisima Pliniusa:
...Indico est auctoritas maxima, quad venit ex India... Indicum stercore colubino tingunt ... ( izmiješano sa golubljim izmetom);
u Evropi se u IX stoljeću koristi sliĉno bojilo – ISATIS TINCTORIA - sinjevica / kod Gota: Uuisdile,
ovo plavo bojilo evidentno je već u arheološkim nalazištima iz 9. stoljeća ( pripremalo se tako da se biljka najprije rezala, kvasila, sušila a zatim kuhala s manjom koliĉinom urina;
ohlaĊenoj otopini se dodavao sapun); spominje se i –
- borovnica – sok
- zovine jagode, Sambuscus nigra, - tamniji tonovi,
- blew water, Kornblumenblau – plavo bojilo od cvjetnih latica koje se u nekim manuskriptima spominju kao – rozal ( u 14. stoljeću za koloriranje crteţa)…
ultramarin ; lapis lasuli; lazurin – poludragi kamen, poznat od davnina kao nakit; kao skupocjeni usitnjeni pigment prvi put se spominje u Evropi 550. godine; spominje ga i Lucca MS ; tek u 15.
stoljeću moţe se nabaviti i kod trgovaca...; kako navodi Gettens61, ...ultramarin se mogao nabaviti u srednjem vijeku samo u rudnicima Hindu Kusha dok je kopala bilo bliţe – u Africi, ambre
čak u Baltiku... ;( Lazulus = plavo - latinizirana perzijska rijeĉ ; kao dekorativni element pronaĊen je na starim babilonskim i asirskim relikvijama, a identificiran je i na nekim obojenim sumerskim
skulpturama - već kao plava boja ( usitnjeni lapis lazuli); Grci ga upoznaju preko Aleksandra Velikog ... ),
kao zelene spominju se i organske zelene boje62 od jagoda uz obaveznu fermentaciju i dodatak alauna
; ako je boja kisela preporuĉuje se dodatak PERUNIKE zelenog bojila ...
- PERUNIKA - IRIS GERMANICA sadrţi zeleno bojilo CIANIN alkalnog karaktera ... ; CIANIN ima zelenu, odnosno plavu obojenost ako mu je pH vrijednost 11, ali, ako je crven - tada je
pomalo kiseo ...; ovu supstancu sadrţe i ljubiĉice, zumbuli, peršin,...; već Alcherius preporuĉuje kombiniranje bojila sa perunikom ( kasnije ,na primjer u Hafkenscheidovoj kolekciji, takvi pigmenti
61
62
Gettens Rutherford J.: Alumni/1950, XIX/ str.3-4.
Le Begue: Experimenti de coloribus, 1431.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
93
imaju ime SAPGROEN...) ; na Istoku se ĉesto PERUNIKA kombinirala sa verdigrisom i šafranom ( tako se postizala neutralnost: kiseli verdigris i alkalna perunika); ali, Sadik beg Afšar
(AzerbejĊan, XVI) preporuĉuje verdigriz sa octom, a Fadţi-Mir-Ali-Narevij savjetuje umjesto octa kiselo mlijeko i ţuĉ od bika …
- crna mješavina, ĉesto je pripremana od kombinacije crvenih i plavih bojila ...
BILJNA BOJILA
Ernest Bartelt63 u svojoj iscrpnoj studiji navodi i neke drevne biljne pigmente : pored indiga tu je i šafran i brazil ( koji je u to vrijeme dolazio iz Indije); spominje i primjenu gumiguta i zelenog
laka...od davnina se koristi i smeĎe bojilo od orahovih ljuski ...; zelena orahova ljuska ili zeleni orašĉići preliju se špiritusom ( 1 kg orašĉića u 1 litri) i ostave 24 sata, nakon ĉega se procijeĊena teĉnost
kuha sve dok ne ostane 1 dcl teĉnosti…
u francuskom manuskriptu Audemara – Magistri Petri di Sancto Audemaro de Coloribus faciendis iz 13. stoljeća, ali je moţda i mnogo ranije ( autor manuskripta Magistri Petri di Sancto
Audemaro de Coloribus faciendis iz 13. stoljeća oĉito je koristio starije zapise, kako iz Mappae Claviculle, tako i Schedulle Presbitera…)
, spominjana i MUMIA ...koja se moţe naći samo u apotekama ... ( prodavana kao skupocjen lijek) ... i da je dobra za sjenčenje cinobera ...; neki pigmenti pogodni su samo za jednokratno nanošenje
dok su drugi kvalitetni i kada se nanose sloj na sloj ... MUMIA je crna bituminozna materija – transparentni pigment od mumificiranih tijela, koji sadrţi i sve one zaĉine i aromate koji su se koristili
kod balzamiranja ...( u Perziji je to vrsta katrana iz Širaza ...)
METALNE FOLIJE
tanjenju zlata viĉni su i sumerski umjetnici; razvaljivanje i kovanje zlatnih listića poznato je već 7000 godina; poznato je da su zlatari u srednjem vijeku od jednog dukata mogli izraditi 100 do 145 tankih
folija…; istina, dosta uspješno se u novije vrijeme, tanji i srebro i aluminij, kao i neke legure neplemenitih metala…; danas se zlatne folije dobivaju usavršenijim postupkom , ali je princip tanjenja
ostao isti…; „knjige― u kojima se nalaze pakovane metalne folije obiĉno su od tankog svilenog papira; najĉešće se u jednom povezu nalazi 25 listića…
ZLATNI PRAH
koristi se za dodatne „oţivke― i druge dodatne akcente…
4.3.3.3. veziva
uvodne napomene
kao veziva srednjevjekovnih boja, pripremljenih za kaligrafiju i kolorirani crteţ i tonsko slikanje - minijaturu - na razliĉitim podlogama koriste se vodena i emulziona veziva, prije svega guma,
tutkalo, te emulzije
za tuševe, mastila, vodene i temperne boje već smo razmotrili u kontekstu pripreme boja; dakle u pitanju su uglavnom:
guma, riblji mjehur (Ichthyocollon) i bjelanjak. Bartelt 64spominje i jaje, med, dekstrin ...
svakako je dobro i u ovom kontekstu podsjetiti na PAPYRUS LEIDENS iz trećeg stoljeća nove ere otkriven je sluĉajno u 19. Stoljeću; u pitanju je dio omota mumije iz Tebe; pisan je na grĉkom
jeziku (riznica znanja o zanatu; naĉin kako je pronaĊen govori o tome da se autor poslije smrti nije htio odvojiti od svojih tajni) predstavlja kariku koja povezuje antiĉko sa srednje vjekovnim iskustvima:
110 uputa o kovanju zlata i drugih metala, o legurama, o postupcima topljenja, o bojenju purpurom i o minijaturama , zlatopisu ...
istina, stari recepti su pisani u nekim starim mjernim jedinicama, ĉesto i nerazumljivim terminima; mnogi termini ne podrazumijevaju isto danas i nekada ...
63
64
Ernst Bartelt: Maltechnik, 1981/2.
Ernst Bartelt: Maltechnik, 1981/2.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
94
Xavier de Langlais65 naglašava da ...
... sve ono što se čini čudno u starim receptima i nije bez osnove:
tako kada Heraclius podcrtava, da se smije koristiti u mješavini samo urin ili krv mladog jarca i mlijeko od koze
čija su vimena prije toga istrljana ţarom ; misli se na najčišće komponente !
Isti je smisao i kada Vibert citira jedan recept na bazi pčela istucanih sa krečem, što su koristili Benediktinci.
Ovo je bilo logično jer je takva supstanca sadrţala komponente sa svojstvom veziva, ţelatine, vlakana, voska i meda ...
Termin „bain-marie” podrazumijeva kupelj za grijanje tutkala i drugih supstanci.
Ime potječe od tradicije alkemičara još od Marie la Juive, koja je ţivjela u Aleksandriji u IV stoljeću.
već smo napomenuli da je nedostatak odgovarajućih bojenih supstanci imao ĉesto za posljedicu zamršeno kombiniranje vezivnih sistema ĉak i u istom slikanom sloju…zavisno od alkalne ili kisele
sredine samog bojila, postojanosti odreĊenog pavonazza – krpčiča, foliuma ( bojilom natopljenim krpicama koje su se ĉuvale meĊu listovima papira, pergamenta…
stari slikarski tekstovi potvrĊuju meĊuzavisnost bojene supstance i veziva ...
GUMA
kako smo već napomenuli - GUMA ; egip. gemai ; grč. kommi; koristila se već u starom Egiptu, kao i u antiĉko vrijeme ...
ime GUMIARABIKA odnosno arapska guma dobila je zato jer su je u Evropu uvozili Arapi ( poznato je da su njihovi kaligrafi pripremali listove papira tako da su ih umakali u otopinu arapske gume
...
66
...sušili u sjeni i glačali ...
najkvalitetnije vrste arapske gume ĉesto su se zvale Gummiarabica Albissimum u vidu prozirnih bezbojnih grumenova ...
nekada je bila na visokoj cijeni specijalna vrsta Gummiarabica Electum ( ali je kasnije ovo ime zbog trgovaĉke manipulacije podcijenjeno)...
pored već poznatih ĉinjenica moramo naglasiti da se sada, pored već razmotrenih vrsta u kontekstu antiĉke tradicije, javlja i niz vrsta guma koje dolaze sa Istoka, kao i neke domaĉe vrste ...
- Dorema Aureum ; koja se spominje u rukopisima o perzijskoj iluminaciji ...
- Gummigut; Gutti Offizinell – klasiĉno vezivo i boja; otrovna guma vez mirisa; sok biljke iz porodice Garcinia Hanburyl ( Cejlon, Borneo, Indija ...)
- Aloa, guma koju koriste već egipatski i antiĉki majstori, sada dobiva još veće znaĉenje: ova zeleno smeĊa tinktura gorkastog okusa, ĉesto se spominje zajedno sa mirtom i gumiarabikom ( pogotovo
u perzijskim manuskriptima); za pozlate u minijaturi koristilo se više vrsta: Aloe Ferox ( tamnija) , Aloe Hepatica ( još tamnije boje), Aloe Secotrina, Aloe Africana; Aloe Centrino ( boje limuna ili
crvenkasta) ; Aloe Cavallino ( sasvim tamna)...
- Gume voćki ( šljive, kajsije, višnje, badema ...) teţe se tope ali su se ponekad koristile ...
- Trešnjeva guma daje viskoznije otopine i tamnije je boje ...
65
66
Xavier de Langlais: La technique de la Peinture à l'huile... Paris, 1959 / str. 87.
Annie Berthier: L'art du livre ottoman.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
95
Vera Radosavljević67 navodi tako recept pripreme crvene boje za minijature:
...10 drama cinobera
2 drama gume
2 drama kandiranog šećera
rano se spominju i sredstva za bolje kvašenje - razne vrste ţuči...
ŢUČ je već od davnina imala i funkciju boljeg kvašenja boje…
mnogi stari autori navode i pripremu otopine ţuĉi:
na 1 litra ţuči doda se
25 g alauna
( kalijum i aluminijum sulfat; lat. alumen – galun; moţda se ranije i ovdje koristi tanin dobiven ekstrakcijom hrastovih šišarki …)
smjesa se više puta zagrijava u kupelji ( uz skidanje pjene) a zatim ohladi…
doda se 20 g meda i 1 g ruţmarinovog ulja ( na kraju se filtrira kroz gazu)
TUTKALO
kako smo već napomenuli, prilikom razmatranja egipatskih vodenih tehnika, postoje vjerodostojni podaci da je tutkalo bilo poznato u Egiptu još prije 3000 godina ... A.Lucas, kemiĉar i suradnik
Howard Carter prilikom istraţivanja u Tut-Ench-Amun-grobnici naišao je na stari komad egipatskog tutkala iz XVIII dinastije, sliĉnog današnjem …
nije na odmet još jednom ponoviti, da je TUTKALO, GLUTINSKO VEZIVO i spada u organska hidrofilna veziva ţivotinjskog porijekla – po kemijskom sastavu u proteine ( dok su albuminska
veziva proteidi); GLUTIN – lat. gluten = ljepilo koji nastaje kuhanjem ţivotinjskih tkiva koja sadrţe nerazgraĊenu bjelanĉevinu KOLAGEN – grč. kolla = ljepilo +genere = tvoriti.
glutin spada u grupu sklero-proteina ; proces proizvodnje, zavisio je od sirovina ...
- sirove (neštavljene) koţe, riblji mjehuri,
- štavljene koţe ( anorganskim štavom)
- kosti ( prije kuhanja brušene i mljevene, a ponekad tretirane i kiselinama za odstranjivanje kalcija)
vaţno je da se uklone masnoće, a zatim se prokuhava ( bolje indirektno, sa parom) i odvaja frakciono ( prva frakcija na 40ºC je prejaka za slikarstvo; najbolja je frakcija na 50 – 60 ºC) ; zatim filtriranje i
sušenje u razliĉitom obliku ( ploĉice, zrno, mljeveno,…).
osnovna svojstva tutkala poznata već najstarijim civilizacijama , zasnivaju se na ljepljivosti, kao i netopljivosti u hladnoj vodi ...
VEZIVNA MOČ zavisi od temperature na kojoj se pripremalo (snaga raste do 45ºC, a zatim opet opada…); u hladnoj vodi je netopljivo ali jako nabubri. U toploj vodi se otapa i daje viskoznu tekućinu
koja hlaĊenjem prelazi u gel…Ako je neutralno (riblja i koštana su ĉesto kisela,te je potrebna neutralizacija…) , dobro se podnosi sa svim supstancama sa kojima dolazi u dodir u procesu gradnje slike…
TUTKALO spominje i Plinius kao i kasniji mnogi srednjevjekovni manuskripti ...
srednjevjekovni majstori koriste razliĉite vrste tutkala, što je evidentno i u starim manuskriptima: tako Heraclius ( u desetom stoljeću u prvoj knjizi u IX poglavlju ...) piše o –
- ribljem mjehuru – u kontekstu lijepljenja zlatne folije na slonovaĉu: ...De petula auri, quamodo ine bore mittatur ... to je ... Huso, huson (Acipenser huso), ICHTIOCOLLA ...
67
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma; str. 53.
96
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Theophilus ( moţda deveto stoljeće; većina struĉnjaka smatra da je rukopis vjerojatnije iz kraja 11. ili poĉetka 12. stoljeća…djelo: SHEDULA DIVERSARUM ARTIUM; bio je benediktinac u
samostanu Helmershausenu, briţan kroniĉar svog vremena ; od 13. do 19. st. izraĊeno je 12 prepisa); u Glavi XXXI napominje da u nedostatku ribljeg mjehura…
za lijepljenje zlata moţemo koristiti i tutkalo od pergamenta,
ili od mjehura jegulje ili od kosti glave suhe štuke,
ali kod same pripreme dodaj jednu trećinu fine smole – gummi lucidissimi …
Theophilus spominje i –
- lijepilo od koţe i jelenjeg roga ; u uvodnom tekstu , gdje se Theophilus obraća Bogu, monaškom poniznošću podcrtava da, ako ove upute ...
… briţljivo ispitaš, naći ćeš koje vrste boja i njihovih mješavina posjeduju Grci, koje su emajle i raznovrsna niella savjesno otkrili Etrurci, što u filigranu, u odlivima ili u intarziji razlikuje
Arabiju,...
ovo potvrĊuje da je u pitanju manuskript u kojem su navedena i najstarija iskustva…; u Glavi XVIII piše o
lijepilu od koţe i jelenjeg roga –
De glutine corii et cornuum cervi68
…uzmi nekoliko komada iste koţe, skoro osušene, i iseci ih na male delove.
Uzmi rog jelena i kovačkim čekićem ga razbij u komadiće na nakovanjum napuni njima pola novoga lonca i potopi vodom, zatim zagrevaj dok trećina vode ne ispari, ali pazi da ne kipi…
Probaj ga na ovaj način: umoči prste u tu vodu, i ako su, kad se ohlade, prsti povezani, lepak je dobar…
Potom sipaj taj lepak u čistu posudu i opet napuni lonac vodom i kuvaj kao pre; učini tako četiri puta…
od davnina su se tutkalu dodavala i sredstva za učvršćivanje… sredstva protiv razgradnje, protiv vodo topivosti…
tutkalo se potapalo u neke vrste lukšiju od pepela bukovog drveta…
kasnije se koristi stipsa … Kal (SO4 )2 . 12 H2O
Valentin Bolz von Ruffach je 1549. štampao svoju Iluminierbuch koja je doţivjela više izdanja i cijenjena kroz stoljeća; o primjeni tutkala piše i sljedeće:
1. pergamentno tutkalo je puno jače od onog od jelenjeg roga,
2. riblji mjehur i riblje tutkalo su blaţi od pergamentnog i koriste se za suptilne bojice,
3. ţelatina je najprikladnija za pozlatu zlatnim prahom ( mnogi je preporučuju za zelene i plave pigmente ...
EMULZIJE
kako smo već napomenuli, prilikom razmatranja antičkih tehnika chiaro scuro - umjetne emulzije se vjerojatno javljaju već u vrijeme slikarice Jaje ...koju spominje Plinius ...
Umjetne emulzije – su one emulzije, u kojima nije uljena komponenta prisutna samo prirodno ( ulje ţumanjka, masnoća u mlijeku, colla grassetta ...) već se i dodatno emulgira ...
iako rukopis Heracliusa potiĉe iz ĉak 10. stoljeća naše ere, već i samim naslovom DE COLORIBUS ET ARTIBUS ROMANORUM sugerira, da su u pitanju stara iskustva…
kada se toĉno javlja primjena tutkalne emulzije ne znamo, ali moţda je i nju poznavala već Jaja sa Kizika ?
68
Milorad Medić: Stari slikarski priručnici, str. 261.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
97
Heraclius u Glavi XXVIII savjetuje sljedeću pripremu69:
De oleo, quomodo aptatur ad distemperandum colores…
…Sipaj umerenu količinu tutkala u ulje i zagrej neprekidno skidajući penu, dodaj olovnog belila prema količini ulja i ostavi na suncu mesec dana i više, mešajući povremeno.
I znaj da što duţe stoji na suncu, biće sve bolje; zatim skloni i čuvaj i mešaj boje sa tim
ali, u Glavi XXXII već Heraclius …za boju arsenicon – auripigment, za kojeg već Plinius navodi da se uvozi iz Sirije - savjetuje VEZIVO OD ŢUMANCA…
ali, ţumanjak kod minijaturista nije bio na cijeni kao bjelanjak:
BJELANJAK je već antiĉko vezivo minijatura tako da smo ovo albuminsko vezivo već razmotrili u kontekstu antičkog chiaro-scuro slikanja
bjelanjak se rano koristio za minuciozne obrade površina – pogotovo za rad minijatura i iluminacija, izlupan ili cijeĊen kroz krpu, kroz vunu ili dobiven cijeĊenjem spuţvom ...
u funkciji konzervansa stari majstori su mu dodavali realgar, ruţinu vodicu ili karanfil ...
Bolz, kako navodi Radosavljević70 , savjetuje kao konzervans... vodu bijelog ljiljana ...
CIJELO JAJE se koristi rjeĊe: Bolz, kako navodi Radosavljević , savjetuje cijelo jaje za ...
...rubrike, uz dodatak malo octa i cijeĎenje kroz spuţvu šest puta ...
VEZIVA ZA POZLATE
imaju funkciju da zlatnu foliju fiksiraju na odreĊeno mjesto ( privremeno ili trajno); koristio se bijeli luk ( prema Tipiku Nektarijevom sok od bijelog luka se zagrijavao, te zgusnut nanosio kistom ...;
ako se koristio za izvlaĉenje finih zlatnih linija, bilo je neophodno, nakon izvlaĉenja linija, uzoraka, sa samim vezivom, prije polaganja zlata sve ovlaţiti dahom iz usta ...; ubrzo će zlato na mjestima gdje
je ispod bijeli luk, toliko oĉvrsnuti za podlogu, da se nezalijepljen dio moţe oprašiti mekim kistom ...) , riblji mjehur…
riblji mjehur je na cijeni i kao vezivo za pozlatu na pergamentu…
Miriam Stribley i Judy Martin u svojoj studiji o kaligrafiji preporuĉuju POLIMENT SA RIBLJIM MJEHUROM :
6 dijelova fino mljevenog preraĎenog gipsa;
- 6 dijelova olovno bijele;
- 1 dio ribljeg mjehura pripremljenog sa
8 dijelova destilirane vode ;
najprije se na suho izmiješaju gips i bijela a zatim se sipaju u pripremljenu otopinu veziva).
za fiksiranje zlatne folije se koristio i , bjelanjak, gumigut, na istoku šelak, i t. d …
POZLATA NA GUMIGUT prakticirala se najĉešće za pozlate na pergamentu. ovaj ţuti pigment sadrţi ujedno i boju i vezivo. ţeljene površine se zasićeno oboje, osuše, a zatim nakvase da guma
nabubri te uĉvršćuju metalne folije.
69
70
Milorad Medić: Stari slikarski priručnici, str. 195
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 257.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
98
ako se ţeli pripremiti podloga za sjajnu pozlatu potrebno je obratiti posebnu paţnju na elastiĉnost ( da ne bi došlo do pucanja prilikom poliranja…);
Vera Radosavljević71 spominje ĉak 23 razliĉite varijacije ovih masa; one pored punila ( gips, kreda, jermenski bolus, bijela glina, sprašen crijep, usitnjeno staklo…), ĉesto i pigmenta ( olovno bijele,
minium, cinober, šafran,…), kao i veziva ( ţelatina, gumiarabika, bijeli luk, aloa, azant smola…), sadrţe i posebne dodatke za elastiĉnost ( med, šećer, sok smokvinog mlijeka…) kao i posebne dodatke
za bolje kvašenje ( pored goveĊe ţući i amonijak, odnosno salmijak, ali i sok svjeţe konjske balege, urin…), te neke specifiĉne masnoće ( mast iz uha,…); kao vezivo se spominje i pljuvaĉka, pogotovo
pljuvačka od puţa; ustima puţa se prinese svijeća i puţ će pustiti pljuvaĉku…
VEZIVA ZA lakiranje korica knjiga
pored domaćih veziva – lipofilnih smola i hidrofilnih guma ( koje se tradicionalno koriste već od antiĉkih vremena) već u osmom stoljeću se koristi i RHUS VERNICIFERA – lak Dalekog Istoka;
prevoze ga kineske dţunke sve do Perzijskog zaljeva, odakle već poznatim karavanima stiţe u Mediteran ( moţda je to bio i lak Stradivariusa oko kojeg su se stoljećima vodile polemike…);
4.3.3.4. priprema boja
AKVARELNE BOJE i tuševi u boji – u biti se ne razlikuju; istina, naĉin rada vodenim bojama u srednjem vijeku, pa ĉak i kasnije, ne razlikuje striktno lazurno slikanje od prekrivajućeg slikanja (
termini akvarel i gvaš javljaju se tek u 18. stoljeću); tako su pojedini detalji u iluminiranim rukopisima bliţi modernoj gvaš-tehnici, ali su ĉesta i lazurna koloriranja. Pored akvarelnih i gvaš-boja, kod
kojih se koriste ista veziva , ali razliĉiti pigmenti ( za akvarel – lazurni a za gvaš – pokrivajući) ...
klasiĉno vezivo akvarelne i gvaš boje je guma uz neophodne dodatke; prema starom receptu vezivo sadrţi72:
2 unče senegalske gume; 2 unče destilirane vode;
0,33 unče glicerina;
3/8 unče meda i vode;
0,5 kafene kašike volovske ţući;
0,25 kaf.kašike ortofenil fenata
uslijed svojstava nekih pigmenata kao i samih postupaka nanošenja, ĉesto su iluminatori koristili i emulziona – temperna veziva, elastiĉnija i u debljem nanosu, kako je zapisao još Theophilus 73...u knjizi
moraju sve boje biti nanesene u dva navrata, najprije jako tanko, zatim deblje, ali kod slova samo u jednom nanosu ... Fuchs naglašava da je slikanje u slojevima evidentno i na srednjovjekovnim
manuskriptima i citira Theophilusa ...
71
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 320.
Mayer Ralf:The Artist's Handbook of Materials and Techniques, New York, 1948, str.246.
73
Robert Fuchs: Nolite manuscripta cruciare sed conservate potis, Maltechnik,2, 1987 / str. 41.
72
99
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
KVALITET AKVARELNIH I GVAŠ BOJA
ne zavisi samo od kvalitetnog pigmenta već od svih drugih komponenti koje ĉine odreĊenu boju; bitna je i
- jasnoća boje, kroma ,
- finoća čestica pigmenta,
- laka kvaslijivost, agensi za bolje kvašenje potrebni su kako bi se smanjile tenzije izmeĊu pojedinih supstanci i omogućilo fino razmazivanje boje. Iako danas ima niz kemikalija koje se uspješno
koriste, pogotovo u fotografiji i tehnikama zraĉnog kista (tako zvani Water tension breakers), za akvarel se još uvijek preporuĉuje tradicionalna volovska ţuĉ kao 4% otopina ...
- izbor gume, ( u starim receptima spominju se pored gume i druga veziva za pripremu vodene boje ili za pozlatu: aloa, bijeli luk, bjelanjak, azant-smola, sok smokvinog mlijeka, tamjan, sok
vrbe ili sljeza, a kao dodaci ĉak i mast iz uha, kandis šećer, nišador (salmijak)... voda bijelog ljiljana, ĉak i pljuvaĉka od puţa ...),
- drugi aditivi ( od elastomera do konzervans; za razliku od boja koje se nanose na nositelje slika, boje za iluminaciju moraju imati još veću elastiĉnost, kako ne bi popucale prilikom okretanja
listova, ili prilikom zamotavanja svitaka; zato se u receptima boja za iluminaciju nalazi obavezno dodatak meda ili kandis šećera, za povećanje hidroskopiĉnosti; u novije vrijeme bojama se
dodaje glicerin … )
- ) ; (danas se proizvodi i niz specijalnih medijuma za specijalne efekte; Winston&Newton , na primjer, proizvodi GUMIARABIC SOLUTION ( za egzaktnost linije) , WATER COLOUR
MEDIUM (za otporniji namaz) , OX GALL LIQUID ( za bolje kvašenje i jednakomjerno razmazivanje boje) , ART MASKING FLUID (za specijalne efekte pisanja ili slikanja u negativu)
4.3.3.5. alatke i pribor
kistovi
kistove smo već razmotrili kod alatki za kaligrafiju na Dalekom Istoku, a zatim i u kontekstu antičke kaligrafije i iluminacije ...;
o tradicionalnoj izradi kistova kasnije piše Cennini u LXIIII glavi TRAKTATA 74 : Repovi vjeverica se skuhaju, što, kako kaţe Cennini, znaju krznari
( sliĉno rade Japanci i danas, koristeći fine dlaĉice iz krzna miševa)
Od više vrhova repova, spojenih, moţeš napraviti bogatu meku četku ...
Ostale dlake skini sa repa ... manje čuperke izreţi zajedno ...
više čuperaka spoji i uguraj u veće pero ...
kad ih spojiš, umotaj ih koncem ...kada uguraš u pero, oblikuj škarama ...
posebna paţnju poklanjala se i finom iscrtavanju, u samom procesu slikanja ...
tako su detalji motiva iscrtani najfinijim kistovima; prema specifikacijama novijeg datuma koje u biti preciziraju već od davnina poznatu - tradicionalnu anatomiju kista – the Anatomy of a brush –
kistovi se sastoje od tri baziĉne komponente:
- drţača ; nekada samo ptičje pero, a kasnije drveni (drvo breze, zaštićeno klasiĉnim lakovima / danas epoksidnim smolama),
- prstena; nekada šupljina ptiĉjeg pera ili od bambusovine, a kasnije metalni prsten ( danas većinom od mesinga),
- glave; najkvalitetnijih dlaka, ruĉno slaganih i lijepljenih inertnim vezivom, te prešanih ; u zadnje vrijeme se ponekad, kao armatura dodaju u sintetske dlake);
74
C.Cennini: The Craftsman's Handbook, New York, 1960, str. 40.
100
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
klasična pera
su elaborirana već kod antičkih iluminacija ...
pored navedenih klasičnih pera, sada se javlja i
- pero od stakla : iako se danas moţe naći još jedino u zbirkama starog pribora za pisanje, nekada je imalo svoju funkciju; imalo je oblik „kegle― sa odrezanim vrhom ( oštro odlomljenim); njime su
se postizale jednakomjerne tanke linije ...
kutija za pisaći pribor:
zahvaljujući ĉinjenici, da su se pisanje, kaligrafijom i iluminacijom, pored pisara i slikara, poĉeli baviti i sami imperatori, biskupi, plemići, trubaduri ...pribor za pisanje , neophodne potrepštine, već
mnogo prije renesanse , dobile su i posebnu ambalaţu ...; imajući u vidu, da je pisanje gušĉjim perom predstavljalo standardni edukativni pristup znanju kaligrafije – crtaći pribor za t. z. mokre tehnike
crtanja je bio isti kao i onaj za pisanje; zahvaljujući Pierreu la Mureu75, koji je u svojim romanima, koristio mnoge pisane izvore, dostupan nam je opis Mona Lizine dragocjene kutije za pisaći pribor,
ĉime je zorno prikazano koje su se sve materijale koristili kaligrafi već od davnina: kutija je bila ...od rezanog stakla s pregradom za drveni ugljen u prahu, s još jednom pregradom za gumiarabiku,
i još dvije za pijesak i pečatni vosak. Bila je tu još jedna dugačka i uska pregrada za dva labudova pera. Sama kutija imala je poklopac od čistog zlata, ukrašen kerubinima koji se igraju ...
pribor za tehnike pozlaćivanja u većoj mjeri je potreban kod pozlate ikona ( istoĉne i zapadne varijante); zato je razmotren u okviru bizantske ikone ...
materijali korišteni u gradnji pozlate i iluminacije u Bizantu:
Carigrad i kasnije Istambul je više koristio za iluminacije mat pozlatu ... LUCCA MS iz VIII stoljeća (otkriven u 19. stoljeću kao dio omota mumije iz Tebe) prema mišljenju većine struĉnjaka, obzirom
na veći broj grĉkih termina, predstavlja zbir ( 135 uputa) iz više bizantskih rukopisa ... Opširno govori o pozlaćivanju, o zamjenama za zlatne listiće,... o izradi zlatnih niti za vez, o dobivanju zlatnog
praha, o pripremanju zlatne teĉnosti za pisanje ...
u svom dugom bavljenju iluminacijama i kaligrafijama, Vera Radosavljević 76 je u kontekstu same gradnje zakljuĉila sljedeće:
skica kompozicije stilusom
( brisanje bajatim hlebom),
iscrtavanje perom, podrazumijevaju briţljivu pripremu same kompozicije –raspored teksta u dvije kolone po 35 redova; mjesta za iluminacije, iniciale ...
nanošenje zlata,
75
76
Pierre la Mure: The private life of Mona Lisa, Collins USA 1976, str.127.
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 300.
101
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
Vera Radosavljević u svojoj temeljitoj studiji77 tehnika starog pisma navodi ĉak dvadeset i ĉetiri razliĉite kombinacije podloga za zlatne listiće u iluminaciji:
redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
77
baza podloge
gips
gips
gips
gips
gips
gips i sprašen crijep
gips
gips ili kreda
olovna bijela
bijelilo ili crni pigment
oker
jermenska bola
bijela bola
bijela bola
kreda ( bijela bola), jermenska bola
kreda ( bijela bola)
gips , kreda
gips , jermenska bola
gips , jermenska bola
I - kreda
II – jermenska bola
I - kreda
II - oker
I - gips , bijela glina
II specijalna podloga:
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 320.
pigment
mrka boja
minium
jermenska bola
oker
cinober
šafran ili crvena boja
olovna bijela
minium, crvena boja
cinober
cinober, hematit
cinober
cinober
olovna bijela
olovna bijela
olovnobijela, minium
olovna bijela
šafran
vezivo
bjelanjak i ţelatina
ţelatina
ţelatina
ţelatina
bjelanjak
ţelatina
bjelanjak i Aloe hepatica)
ţelatina ili bjelanjak
gumiarabika
sok bijelog luka
guma
bjelanjak ili ţelatina
bjelanjak
bjelanjak
bjelanjak i guma
ţelatina, azant smola
bjelanjak ( guma-amonijak ili druge smole ili aloe
ţelatina
bjelanjak
ţelatina
bjelanjak
ţelatina
kvas
bjelanjak
bjelanjak
dodaci
med i mast iz uha
med ili šećer
med od ruţe, kandirani šećer i mast iz uha
kandirani šećer
med i nišador; tur. nišadyr = salmiak
nišador i kandirani šećer
kandirani šećer
kandirani šećer
šećer
sok smokvinog mlijeka
102
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
4. Benediktinska iluminacija
PSALTERIUM AUREUM
specijalna podloga: strukturirana sa staklom u koje je utrljano zlato kako navodi Vera Radosavljević …
78
…nanosi se sloj grube teksture pomoću mase koja sadrţi prah od stakla ili grubo kristalnog kamena (plovućca) vezan ţelatinom ili bjelanjkom
– sve je izmiješano u pastu ( ovom pastom moţe se i slikati odnosno pisati, te će trljanjem zlato ostati na tim odreĎenim mjestima…).
Pored zlata moţe se trljati i srebro, bakar, mjed… Osušeno se polira i ne razlikuje se od onog nanesenog u listićima ili u prahu…
prva boja (na pergamentu obavezno olovno bijela a ponekad i zeleno pod slikanje), drugi sloj boje, popravljanje kontura, do slikanje ornamenta na zlatu i srebru, detalji zlatom pomoću pera
( ako ne moţe listićima), u pitanju je direktno lijepljenje zlatnih folija, odnosno vezivo za zlatni prah, kao i za odreĊene pigmente; prema Veri Radosavljević u obzir dolazi ĉak jedanaest kombinacija:
redni direktno vezivo
Pigment; ako je bez navoda pigmenta podrazumijeva se da je korišteno za bilo koji
dodaci
pigment ili metalni prah…Kombinacije sa pigmentom ili bojilom su predviĊene za
broj
lijepljenje metalnih folija…
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
bjelanjak
bjelanjak
bjelanjak
gumiarabika
guma-amonijak
kandirani šećer + (urin)
bijela guma + (ocat ili vino)
sok svjeţe konjske balage
bjelanjak, guma
bjelanjak, guma
pljuvačka od puţa; ustima puţa prinesi svijeću
brazil
cinober
jermenska bola
oker
smokvino mlijeko
volovska ţuč
sok bijelog luka
tamjan +(kandirani šećer)
šafran
pigment brazil
sok smokvinog drveta
i on će pustiti pljuvaĉku…
eventualno lakiranje
( podrazumijeva najĉešće nanošenje sloja bjelanceta ili gume ili njihove mješavine – ovo se izmiješalo, ostavilo da sve zajedno osuši, a kada treba, dodaje se ĉista izvorska voda i malo meda ...).
78
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 230.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
10
File Size
8 808 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content