close

Enter

Log in using OpenID

Broj 86, lipanj 2014

embedDownload
LIST GR ADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
30. LIPnja 2014.
BROJ 86 / GODINA IX.
Dan centra svijeta
Ivanec novi
grad prijatelj
Mladen Kerstner mlađi
Ludbreg u
posebnom
sjećanju
/str. 7./
DANI LUDBREŠKE SV. NEDJELJE
/str. 13./
Ludbreške mažoretkinje
20 godina
postojanja
/str. 16./
/str. 2./
ZAPOČELE PRIPREME
NK PODRAVINA
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
NK ZADRUGAR
Osnovna škola Ludbreg
Završena
školska
godina
/str. 8.-9./
Kupski pehar u Ludbregu
Prvak prve lige ŽNS
2
A KT U A L N O
Besplatni udžbenici,
roditelji kupuju
radne bilježnice
Teret nabavke školskih
udžbenika čija se cijena po
kompletu kreće od 500 kuna
za prvašiće do 1.300 kuna za
osmaše, ove godine, odlučeno je u Gradu Ludbregu, neće
biti svaljen na teret roditelja.
Svjesni teške situacije i visokih cijena udžbenika, no s
druge strane i važnosti kvalitetnog obrazovanja u Gradu
Ludbregu odlučili su započeti
projekt besplatnih školskih
udžbenika. Udžbenici će ostati u vlasništvu škola i sljedeće
četiri godine se neće mijenjati
sukladno Zakonu o udžbenicima. Cijena udžbenika za
740 ludbreških đaka iznosi
450 tisuća kuna, od čega će sa
68 tisuća kuna pomoći Varaždinska županija. Roditeljima
ostaje kupnja radnih bilježnica, odnosno radnih materijala.
Udžbenici koji se naručuju
preko Narodnih novina putem dobivenih narudžbenica podizat će se u Osnovnoj
školi Ludbreg. a o terminu će
obavijest roditeljima biti upućena kroz lokalne medije te na
internetskoj stranici Osnovne
škole Ludbreg.
Uz kupnju udžbenika,
Grad Ludbreg u proračunu
ima osigurana sredstva za
Osnovnu školu Ludbreg kojom se pomaže prehrana učenika u iznosu od 66.250,00
kuna, natjecanje učenika
u iznosu 15.000,00 kuna,
sportske aktivnosti 10.000,00
kuna, mala škola informatike 49.306,00 kuna i produženi boravak djece u iznosu
45.000,00 kuna, dok je predviđeni trošak za kupnju udžbenika oko 350.000,00 kuna. Uz
financijsku potporu Osnovnoj
školi Ludbreg, Grad Ludbreg
tijekom ove godine uložit će
ukupno 150 tisuća kuna za
Osnovnu glazbenu školu Ludbreg koju polazi više od 120
učenika.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: v.d. Iva Havaić
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
[email protected]
Tisak: Tiskara Zagreb
30. lipnja 2014.
RAZUMIJEVANJE I SOLIDARNOST
Na 20. sjednici Predsjedništva
Hrvatskoga sabora, održanoj 16.
lipnja 2014. godine, razmotrena
je Zamolba za pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad svečanostima
"Dani ludbreške Svete Nedjelje" u
Ludbregu. Nakon provedene rasprave zaključeno je da je Predsjedništvo odlučilo da Hrvatski sabor
bude i ove godine pokrovitelj najveće ludbreške svečanosti.
Kao što i sama povijest nalaže, u
Ludbregu će i ove godine biti održana manifestacija Dani ludbreške
Svete Nedjelje koja svoj vrhunac
ima prve rujanske nedjelje. Jedno
od najvećih proštenja u Hrvatskoj
uz duhovni dio obilježavaju i kulturni, gospodarski i sportski programi. Hrvatski sabor zavjetovao
se 1739. godine da će u Ludbregu
mjestu «najvećeg blaga hrvatskog
kraljevstva» izgraditi Zavjetnu kapelu u čast štovanja Predragocjene
Krvi Kristove. Kapela je izgrađena
tek 1994. godine i od tada zastupnici Hrvatskog sabora svake godine
u vrijeme trajanja ludbreške Svete
Nedjelje, hodočaste u ludbreško
svetište.
Tim povodom je u Gradu Ludbregu održan sastanak na temu
Dani ludbreške Svete Nedjelje
2014 na kojem su uz predstavnike
Grada Ludbrega, gradonačelnika
Dubravka Bilića, zamjenicu gradonačelnika Veru Jadanić i predsjednicu Gradskog vijeća Božicu Makar
nazočni bili predsjednik Hrvatskog
sabora Josip Leko, Đurđica Pralas,
predstojnica Ureda predsjednika
Hrvatskog sabora, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, ludbreški
župnik msgr. Josip Đurkan, saborski
zastupnik Mario Habek, zamjenik
župana Varaždinske županije Alen
Kišić i direktorica TZGL-a Andreja
Horvat.
- Ovo je jedna dobra hrvatska
tradicija kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor prema davnom zavjetu.
Potvrda je to da u Hrvatskom sa-
Sudionici sastanka obišli su Restauratorski centar
boru ima razumijevanja kako za civilno društvo tako i za crkvu koja je
važan segment hrvatskoga društva.
Porazgovarali smo kako ove godine
obilježiti ludbrešku manifestaciju
kako bi Hrvatski sabor ispunio ulogu koju mu je povijest namijenila. –
istaknuo je J. Leko.
- Sastanak je prošao u srdačnom
razgovoru i dogovoru oko svega
onoga što se može u Ludbregu učiniti ne samo za Svetu Nedjelju, već
i druge dane kada dolaze hodočasnici sa svih strana. Ove godine u
subotu uoči Svete Nedjelje ovdje
ćemo imati susret hrvatskih i slovenskih katolika, bit će slovenski i
hrvatski biskupi tako da će to opet
biti jedna manifestacija uoči središnjeg nedjeljnog slavlja. Važno je uvijek dogovoriti se o svemu, da mi u
crkvi mislimo na onaj duhovni vid,
a opet vodstvo grada na sve ostalo
što je ljudima potrebno kada dođu
na takvo mjesto. – kazao je biskup
Mrzljak.
Poslije sastanka gosti su obišli Re-
Predstavnici Grada, Biskupije i Županije
stauratorski centar Ludbreg, gdje su
ih dočekali Mario Braun, ravnatelj
HRZ i Venija Bobnjarić - Vučković,
voditeljica RC Ludbreg i prostor Zavjetne kapele gdje ih je s poviješću
upoznao monsinjor Josip Đurkan.
– Cilj sastanka bio je da zajednički
dogovorimo i usuglasimo neke pojedinosti. Smatram da je potrebno
započeti s dijalozima na svim nivoima jer oni moraju biti intenzivniji
i produbljeniji kako bismo ostvarili
što bolje međusobne odnose prožete razumijevanjem i solidarnošću, a
s ciljem da manifestacija protekne u
miru i dostojanstvu kako i dolikuje
svetkovini. – objasnio je ludbreški
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Manifestacija Dani ludbreške
Svete nedjelje temelji se na dugoj
tradiciji hodočašća u proštenište
Predragocjene Krvi Isusove koje
je kao takvo jedinstveno svetište u
Hrvatskoj.
Iz Ministarstva regionalnog
razvoja 930 tisuća kuna
Gradonačelnik Dubravko Bilić
potpisao je ugovor između Ministarstva regionalnog razvoja i
fondova Europske unije i Grada
Ludbrega za sufinanciranje radova i projekt: Obnova i prenamjena
zgrade stare škole u Ludbregu.
Gradu Ludbregu iz Ministarstva za ovaj je projekt odobren
iznos od 930 tisuća kuna. U dvorani Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture okupili
su se načelnici općina i gradonačelnici, župani i drugi predstavnici jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, među
kojima je bio i gradonačelnik
Ludbrega i saborski zastupnik
Dubravko Bilić.
– Zgradu će koristiti ludbreški
srednjoškolci, a i dalje će u njoj
biti i prostorije udruga. Vjerujem
da će ovo uređenje biti najviše na
dobrobit upravo udrugama, koje
će po izgradnji zgrade srednje
škole na raspolaganju imati znatno kvalitetnije uređene prostorije. Obzirom da je riječ o prostoru
u centru grada, uređenjem dobivamo jednu zaokruženu cjelinu
u kompleksu dvorca, a kako smo
turistički orijentirani grad dodatnu zanimljivost kojom se možemo ponositi. – objasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
U zgradu „stare škole“ bit će
uloženo još 240 tisuća kuna za
nove prozore za što je 175 tisu-
Potpisnici ugovora ministar B. Grčić i gradonačelnik D. Bilić
ća kuna osiguralo Ministarstvo
gospodarstva dok će razliku pokriti Grad Ludbreg.
Radovi kako se očekuje, zapo-
čet će uskoro tako da će ludbreški
srednjoškolci novu školsku godinu započeti u novouređenim prostorijama na drugoj lokaciji.
Mirno more ludbreškim srednjoškolkama
Dvije učenice Srednje škole
Ludbreg, učenice gimnazijskog
smjera, Ema Topkin i Valerija
Topkin, 1. a, sudjelovat će u rujnu
2014. godine u međunarodnom
projektu „Mirno more“.
Glavni organizator i pokretač
projekta je austrijsko humanitarno udruženje. Riječ je o projektu,
gdje djeca i mladi, različitog nacionalnog i socijalnog podrijetla i
statusa, uz upoznavanje naše obale i otoka, uče vrline ophođenja i
druženja, a uz to pruža mogućnost sklapanja novih prijateljstava
koja prerastaju i etničke i društvene granice.
Svake godine u okviru projekta „Mirno more“ hrvatskim Jadranom sedam dana mjeseca rujna
krstari više od 100 jedrenjaka s
900 sudionika iz 20 različitih zemalja. Projektom su obuhvaćeni
učenici srednjih škola kao nagrada za posebna zalaganja i dostignuća kao što su sudjelovanja na
natjecanjima u znanju, sportskim
i umjetničkim vještinama, domaćim i međunarodnim projektima
i sl.
Ema Topkin je u školskoj godini 2013./2014. osvojila 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz
geografije, dok je Valerija Topkin
osvojila 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz povijesti. Obje
učenice bile su kandidatkinje za
Državno natjecanje iz navedenih
predmetnih područja.
Ema Topkin
A KT U A L N O
30. lipnja 2014.
3
Smjehuljica postala ekovrtić!
U dvorištu Dječjeg vrtića
Smjehuljica zavijorila se nova
zastava, simbol ekovrtića – programa odgoja za okoliš i održivi
razvoj koji je namijenjen odgojno
obrazovnim ustanovama diljem
svijeta. U provedbu programa
uključeni su djeca, roditelji i djelatnici vrtića. U Dječjem vrtiću
Smjehuljica su svi sadržaji o zaštiti okoliša dio svakodnevnog
plana i programa. Cilj je promicanje brige za okoliš te razvoj odgovornog ponašanja prema prirodi.
Svečanost podizanja Zelene zastave održana je 13. lipnja, a polaznici vrtića tom su prigodom
izveli i kraći program.
- U Dječjem vrtiću Smjehuljica od 2013. godine provodi se
međunarodni program ekoškole/
vrtića. Cijeli tim vrtića je u programu, a djecu uče kako razumno
postupati s otpadom, kako ga reciklirati. Imamo i vrt u kojem
djeca siju, sade i kompostiraju.
Razumno troše energiju, a s vodom postupaju savjesno. Vrtić
jedanput tjedno obilazi patrola
koja vodi brigu o potrošnji vode
i struje. U planu nam je organizacija eko akcija u koje kanimo
uključiti širu zajednicu i gospo-
Svečanost podizanja zastave
Simbol ekovrtića je zelena zastava
darstvenike. – rekla je vlasnica
vrtića Gordana Vajagić.
Dječji vrtić Smjehuljica u projekt se uključio kako bi već kod
predškolaca započeli sa stvaranjem pravilnih navika ophođenja
prema prirodi i stvaranju eko svijesti. Otpadni materijal koriste i u
Polaznici vrtića pjevali su....
Projekt Zeleni krajolik predstavljen poduzetnicima
Projekt Zeleni krajolik, koji se
provodi u suradnji sa Slovenijom
u okviru bilateralnog programa
prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska u okviru IPA-e
predstavljen je u sklopu radionice koju su zajednički organizirali
Grad Ludbreg i Lokalna akcijska
grupa LAG Izvor zainteresiranim ludbreškim poduzetnicima.
- Cilj projekta je uvođenje novog
pristupa prema tržišnom sustavu poljoprivrednih proizvoda s
obje strane granice i sistematizacija distribucijskih kanala, koji
će proizvođačima omogućavati promociju proizvoda visoke
kvalitete i u krajnjoj instanci,
njihovu prodaju na širem tržištu
preko novih mehanizama, koji
će podjednako biti zastupljeni u
obje države sudionice. – objašnjava Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka za poduzetništvo,
turizam i razvojne projekte.
Ono što se ovim projektom želi
postići je inovativan pristup
promociji i prodaji proizvoda.
– Promocija će se obavljati preko informacijskih kanala koji su
većini proizvođača još uvijek
nepoznati, zatim distribucijskih
kanala preko interneta koji zahtijevaju minimalne troškove
plasiranja proizvoda na široko
tržište, povećavanje tržišnih
niša i reprezentativnosti proizvoda visoke kvalitete, nastalih
na temelju integrirane ili ekološke proizvodnje. Promocijom
proizvoda potiče se i promocija
proizvođača čime ostvaruju svojevrstan izlazak na strana tržišta
što je i jedan od glavnih ciljeva
projekta Zeleni krajolik. – ističe
Josipa Grđan. Predviđeno vrije-
me trajanja projekta je 15 mjeseci, njegova ukupna vrijednost je
469.470,67 eura, dok će Ludbreg
dobiti 53.334,70 eura.
Radionica je održana u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom „IZVOR“ tako da su okupljeni imali prilike čuti i nešto više
informacija o LAG i LEADER
mogućnostima, programu ruralnog razvoja 2014-2020 i izravnim
plaćanjima u poljoprivredi o kojima im je govorio voditelj ureda
LAG-a Izvor Matija Zamljačanec.
Organizatori radionice bili su Grad Ludbreg i LAG Izvor
svojim igrama i aktivnostima.
- U današnje vrijeme puno
slušamo o zaštiti prirode, ekologiji, ali postavlja se pitanje da
li dovoljno i radimo. Podizanje
zelene zastave kao simbola eko
vrtića pohvalan je primjer prenošenja znanja o očuvanju prirode
na naše nasljednike, na naše najmlađe. Da biste dobili ovu zelenu
zastavu potrebno je bilo provesti
određene projekte kroz koje ste
već puno naučili o tome kako čuvati našu Zemlju. Vrtić je mjesto
gdje djeca žive i uče. Stoga hvala
svima koji su pokrenuli ovaj projekt kako bi nam sutrašnjica svima bila ljepša, ugodnija i čišća!
– poručila je zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić prilikom
podizanja zastave.
Ovaj međunarodni ekološki
program u Hrvatskoj uspješno
vodi Udruga Lijepa naša u suradnji s nadležnim institucijama. Jedan od ciljeva na kojima se temelji program rada Udruge Lijepa
naša je upravo promicanje ekoloških spoznaja, posebno odgoj
djece i mladeži o potrebi i načinu
očuvanja okoliša. Kako bi se zadržao status Eko-škole, potrebno
je nakon dvije godine dokazati
dostignutu razinu prve godine,
ali i korak naprijed u provedbi
smjernica odgoja i obrazovanja
za zaštitu okoliša.
....a naravno i plesali
Ludbreško sunce odvažno prema naprijed
Novi ugovor za dodatnu sigurnost u radu
U petak 20. lipnja 2014. godine u dvorani Grand hotela International predsjednica udruge
Ludbreško sunce, Ruža Zlatar
potpisala je Ugovor u iznosu od
300 tisuća kuna godišnje kroz tri
godine s Ministarstvom socijalne politike i mladih.
Program je " PRUŽANJE PODRŠKE U ODGOJU I
OBRAZOVANJU DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I
NJIHOVIM OBITELJIMA NA
PODRUČJU GRADA LUDBREGA I ŠIRE OKOLICE", te
se time nastavlja kontinuitet u
radu pružanja pomoći učenicima s poteškoćama u razvoju,
te učenicima po prilagođenom
programu u redovitom sustavu
obrazovanja, njih pedeset.
Programom je osiguran sav
potreban školski pribor kroz
čitavu godinu, pomoć u učenju
i pisanju zadaća, usluga prijevoza, prehrane, uključivanje u
slobodne aktivnosti te organizirano provođenje slobodnog
vremena.
- Dobivenim programom zaista smo sretni i ponosni što je
naše resorno ministarstvo prepoznalo naš rad i dalo mu podršku, te što će naši učenici i roditelji kroz naredne tri godine biti
osigurani svim potrebnim, a da
pritom ne participiraju ni kune
već je sve osigurano programom.
- kazala je predsjednica udruge
Ludbreško sunce, Ruža Zlatar.
4
A KT U A L N O
Zdravko Pahor,
predsjednik Udruge
antifašista
Dan antifašističke borbe 22.
lipnja Ludbreg je obilježio polaganjem cvijeća na spomen-obilježja
narodno-oslobodilačke borbe. Iza
toga održano je druženje u spomen-području Gabrinovec, mjestu
nekadašnje partizanske bolnice
koje je priredila je Udruga antifašista Ludbrega. Zdravko Pahor dugogodišnji je predsjednik udruge,a
bio je inicijator obnove bolnice, te
za svoje djelovanje nedavno je primio javno priznanje – Zahvalnicu
grada Ludbrega.
-Pozvali smo na druženje sve
koji poštuju antifašizam i NOB.
Udruga ima 120 članova, a simpatizera je puno više. U našoj regiji
ima 30-ak spomen-obilježja na
poginule borce i žrtve fašizma o
kojima vodimo brigu, posebno na
groblju u Ludbregu, a obnovili smo
i Gabrinovec. Nužno je brinuti o
njima jer ona govore o našoj povijesti u 2. Svjetskom ratu i borbi
protiv fašizma što nas je svrstalo
na stranu pobjednika. Puno je godina od toga prošlo i naša je obveza
podsjećati na zlo protiv kojeg su se
borili naši preci – kaže Zdravko
Pahor.
U Gabrinovcu su članovi udruge baš imali radnu akciju da urede
okoliš za druženje na praznik.
-Svaku nedjelju dolazimo ovamo, a svaka dva tjedna su radne
akcije okoliša. A i želimo spriječiti
vandalizme, pa često dolazimo.
Jednom su na mramornoj ploči s
posvetom našli iscrtane kukaste
križevi i slovo U. To može napraviti
samo netko tko ne zna povijesti ili
zbog nepoštivanja žrtava. Žalosno
je što ima dosta onih koji ne priznaju antifašizam i njegove ideje
što dovodi do oštećenih spomenika u čitavoj Hrvatskoj, a u manjem
obimu i na našem području. Moramo mladima ukazati kako su NOB
oslobodili zemlju od fašizma, da je
to bila borba za pravedniju državu
u kojoj će svi biti jednaki bez obzira na nacionalnu, vjersku i bilo koju
drugu pripadnost, za bolji život.
Antifašizam je u Ustavu, pa oni
koji pričaju i rade suprotno krše
hrvatski Ustav. Mnogi ne znaju ili
ne poštuju da su na zasjedanju ZAVNOH-a udareni temelji današnje
neovisne demokratske Hrvatske.Gabrinovec su posjetili školarci
iz Varaždina, a antifašisti se nadaju
da će doći osnovci i srednjoškolci
ludbreškog kraja.
-Ludbreška regija dala je 500
boraca u NOB od kojih je polovica
poginula. Danas ih je malo živih, to
su ljudi u dubokoj starosti. Mi smo
30. lipnja 2014.
SPOMENICI GOVORE O NAŠOJ POVIJESTI
Nazvati za razgledavanje
Članovi udruge na jednoj od radnih akcija u Gabrinovcu
priredili susret na kojem je bilo 19
pripadnika NOB-a našeg kraja,
predali im poklone. Moramo biti
ponosni na njih i na sve one koji su
dali živote za slobodu. Osim poginulih boraca, više od 600 žitelja
poginulo je kao civilne žrtve fašizma, u njihovim pohodima čišćenja
terena i u logorima gdje su ljudi
obilježili dan konačnog oslobođenja Ludbrega. Bili smo na obilježavanju zasjedanja ZAVNOH-a
u Topuskom i na godišnjici Prvog
zagorskog odreda. Pored toga,
brinemo, posjećujemo i darivamo
najstarije članove.Iz Poljanca je, naselja jake antifašističke tradicije, a i osobno je o
B. Blagojević i Z. Pahor kod uređenog malog partizanskog groblja
mučeni, zaklani, streljani, vješani.
Antifašisti Grada i regije Ludbreg i dalje ćemo njegovati tradiciju antifašizma podsjećati i na
druge događaje i osobe iz NOB-a.
Ovog proljeća smo imali druženje
za Međunarodni praznik rada, posjetili smo Titov grob, vođe borbe
protiv fašizma, a u Kumrovcu bili
za njegov rođendan. Naši su članovi posjetili spomen-područje
logora Jasenovac gdje su stradali i
Ludbrežani, položili smo vijenac
na bistu Bože Leinera, prvog komandanta Kalničkog partizanskog
odreda, a 6. svibnja prigodno smo
NOB-u slušao iz 'prve ruke'.
-Od mladosti sam po uvjerenju
antifašist, otac mi je bil učesnik
NOB-a i puno mi je pričal o tome.
U udruzi sam od 1990., sedam godina bil zamjenik predsjednika, a
predsjednik sam od 2007. Imali
smo skupštinu i opet sam izabran
za predsjednika, moj zamjenik je
Franjo Novak, tajnica Božica Blagojević, a članovi Izvršnog odbora
su Katica Sačer, Dušica Kučeković,
Milivoj Dretar i Drago Pokos. I da
nešto razjasnim - članstvo se povezuje se s SDP-om, ali to je pogrešno. Član može biti svatko tko po-
Ciljevi ostvareni, Stolarija Kranjčec spremna za nove izazove
Stolarija Kranjčec prošle je godine
javnosti predstavila projekt u sklopu
kojeg su uspjeli dobiti bespovratna
sredstva u sklopu sheme Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva, koja je
financirana u okviru programa IPA
Europske unije za Hrvatsku - Regionalna konkurentnost. U hotelu Amalia odradili su i završno predstavljanje
projekta kojim su dobili bespovratno
105 tisuća eura dok je projekt vrijedan
148 tisuća eura. Rezultati projekta su
povećanje produktivnosti i smanjenje
potrošnje energije i smanjenje otpada.
- Projekt obuhvaća uvođenje međunarodnih eko i ostalih normi ISO
9001, ISO 14001 te ISO 18001, zatim ulaganje u tehnologiju nabavom
najnovijeg stroja za lijepljenje i kan-
Projekt obuhvaća uvođenje međ. eko i ostalih normi
tiranje rubova pločastih materijala. –
istaknula je Tomislava Kranjčec Sardelić, voditeljica poslovanja u Stolariji
Kranjčec.
U sklopu projekta kao što je bilo
najavljeno prošle godine napravljen
je i redizajn internetske stranice,
predstavljena proizvodna linija na
sajmu Ambienta i istraženo je tržište
za razvoj novih proizvoda i ostale aktivnosti.
Na natječaj je pristiglo preko
1000 prijava, a u konačnici su s njih
49 potpisani ugovori. Stolarija Kranjčec među tih 49 jedini je predstavnik
drvne industrije.
država antifašizam i poštuje NOB,
bez obzira na političku, vjersku ili
drugu pripadnost.Obnovi Konspirativne bolnice broj 1 Kalničkog partizanskog
područja Gabrinovec potpuno se
posvetio zadnjih godina.
-Spomen-područje je prvi put
uređeno 1979., a 90-ih potpuno je
devastirano. Mi smo ga zatekli u
katastrofalnom stanju – stabla srušena preko krovišta baraka, kiše su
'zacurevale' unutra, zidovi, podovi,
sve je bilo oštećeno i neuporabljivo.
Čak je nestala bista partizanke-bolničarke koja nikad nije pronađena.
U tri godine potpuno smo obnovili
dvije barake - podovi, zidovi, stolarija, kompletno krovišta s odvodom kišnice, sve je novo. Nabavili
smo inventar, krevete smo, starinski medicinski pribor i pomagala,
sve smo dobili na poklon. Jedna
baraka uređena je u bolnički odjel
kao muzejski dio, a druga kao prostor za sastanke, druženja, nastavu
u prirodi i slično. Postavljena je
spomen-ploča, uređeno malo groblje gdje su pokopani preminuli
ranjenici, očistili smo obližnji izvor
i uredili prilaz do njega. Vrijednost
Bolnica se počela graditi u kolovozu 1943. Odabir lokacije u bio je
strogoj tajnosti, čak ni borci određeni za gradnju nisu znali kamo
idu i s kojim zadatkom, tijekom
gradnje nije bilo udaljavanja, a naredbe su se prenosile usmeno da se
sačuva konspirativnost. Podignuta
su dva paviljona za 90 ranjenika, s
kuhinjom i bunkerom za namirnice, ambulantom s previjalištem,
dopremljeni lijekovi, instrumenti,
kreveti za ranjenike, pećima….
Voditelj bolnice bio je dr. Alojz
Ronko, mladi liječnik iz varaždinske bolnice, radile su još dvije liječnice i osmero ljudi. Partizani su u
jesen oslobodili Ludbreg i obližnje
gradove, a u prosincu se doznalo o
planu velike ofenzive Nijemaca i
ustaša na Kalnik. Počela je evakuacija, a zadnji ranjenici s osobljem
povukli su se 8. veljače 1944.
-U Gabrinovcu smo svake nedjelje, od 10 do 14 sati, pa građani
mogu doći i razgledati. No, uz najavu može se bilo kada, vikendom
ili radnim danom, pojedinačno i
grupno. Objekti su zaključani, pa
se treba javiti na broj 098 929 60
20, uvijek ćemo otvoriti zainteresiranima – poručio je Zdravko
Pahor.
obnove iznosi oko 120.000 kuna u
što su uključeno oko 2.000 radnih
sati članova. Puno smo prištedjeli
zahvaljujući sponzorima, općinama, Gradu Ludbregu i tvrtkama
našeg kraja. Država je vlasnik, a
Hrvatske šume su korisnik zemljišta. Zatražio sam da ga mi dobijemo na korištenje jer onda bismo se
mogli javiti na fondove za sredstva
za održavanje i daljnje uređenje.
Priznanje je dobio selidbom Poljanca u Grad Ludbreg.
-Malo sam razočaran što su me
zaboravili u bivšoj općini gdje sam
osam godina bio predsjednik Općinskog vijeća, ne zovu me čak niti
za Dan općine. Priznanja od Grada
Ludberga zato mi je posebno drago
– završio je Zdravko Pahor.
A KT US AU LS NR OE T
30. lipnja 2014.
25. lipnja – Dan državnosti
Republike Hrvatske
Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna
odluka Hrvatskoga sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora
o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991.
prethodila je takva odluka građana
Republike Hrvatske iskazana na
referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.
Na listićima su se građani trebali očitovati ZA ili PROTIV o dva temeljna
pitanja za budućnost. U velikom
postotku građani su tada kod oba
pitanja zaokružili DA.
„1. Republika Hrvatska, kao
suverena i samostalna država,
koja jamči kulturnu autonomiju i
sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti
u Hrvatskoj, može stupiti u savez
suverenih država s drugim republikama.“ – ZA je zaokružilo 93,24
posto glasača
„2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj
saveznoj državi.“ – ZA zaokružilo
92,18 posto glasača.
Na temelju takvog očitovanja
volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim
jugoslavenskim republikama o
izlasku iz državnopolitičke krize,
Sabor Republike Hrvatske, na za-
M. Prepelić, sviranje Tišine
jedničkoj sjednici sva tri tadašnja
saborska vijeća 25. lipnja 1991.
godine donio Ustavnu odluku o
suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Tom Ustavnom
odlukom utvrđuje se da "ovim
činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od
drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za
međunarodno priznavanje". Na
istom saborskom zasjedanju zastupnici su usvojili i Deklaraciju o
5
U spomen na stvaranje države
Položeni vijenci i upaljene svijeće kod Spomenika braniteljima
proglašenju suverene i samostalne
Republike Hrvatske. Podsjetimo
da je posredstvom međunarodne
zajednice, radi lakših pregovora o
razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, utvrđen
tromjesečni rok odgode primjene
Ustavne odluke od 25. lipnja 1991.
godine. No, istekom moratorija, 8.
listopada 1991. godine Republika
Hrvatska raskida državno-pravne veze s ostalim republikama i
postaje demokratska slobodna,
samostalna i neovisna država, a
taj datum danas obilježavamo kao
Dan neovisnosti. Prisjetimo se
ukratko kako je Ludbreg doživio
te povijesne dane i događaje pred
više od 20 godina. U svijesti žitelja
ovog kraja brzo je postalo je jasno
da se radi o povijesnom trenutku,
da je stiglo vrijeme promjena, te
da je pred njima povijesna prigoda ispunjenja više stoljetne težnje
naroda o stvaranju vlastite države.
Stoga ne čudi što su građani ludbreške Podravine bez posebnog
agitiranja izašli na referendum koji
je prethodio povijesnoj odluci 25.
lipnja 1991. i pristupili glasovanju
u velikom broju. Na referendumu
se skoro 94 posto punoljetnih žitelja tadašnje Općine Ludbreg pozitivno izjasnilo na referendumsko
pitanje o raskidu s Jugoslavijom, te
da se manjinama jamče sva prava.
Sam tijek glasovanja na ludbreškom je području protekao vrlo
mirni i dostojanstveno, bez ijednog incidenta.
U spomen
dr. Dubravko Tršinski
Prvi demokratski višestranački
izbori u Hrvatskoj provedeni su
1990. godine, ali Ludbreg nije dao
breške regije.
U Domovinski rat uključilo se
više od 1.800 ljudi ludbreške re-
svog zastupnika, već su s područja današnje Varaždinske županije
naši zastupnici postali Potrebica,
Vručina i Molnar. Tako je zaista
šteta što nitko iz Ludbrega i ludbreškog kraja nije bio nazočan povijesnom zasjedanju Hrvatskoga
sabora 25. lipnja 1991. koje je održano u zgradi INA-e u Zagrebu.
Nažalost, nakon toga je ove
povijesne odluke trebalo braniti oružjem i obraniti slobodnu,
samostalnu Hrvatsku. Počeo je
obrambeni Domovinski rat tijekom kojega su svoj doprinos dali
i mnogobrojni žitelji Hrvatske, a
mnogi su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku, a među njima
i branitelji s područja čitave lud-
gije kroz policiju, dragovoljačke
postrojbe i postrojbe Hrvatske
vojske, te su prošli sva bojišta. Naši
branitelji najzaslužniji su za slobodnu domovinu, nažalost, neki
nisu dočekali život u samostalnoj
državi, a njih se nikada ne smije
zaboraviti.
Praznik Dan državnosti, 25.
lipnja zato je prigoda da se cvijećem, upaljenim lampašima i
minutom šutnje prisjetimo da
su dali živote za domovinu, odamo im počast zahvalimo njihovim obiteljima. Tako je bilo i na
gradskom groblju u Ludbregu
kod spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata kojeg
je Grad Ludbreg podigao prije
10-ak godina. Počast poginulim
braniteljima odali predstavnici
braniteljskih udruga, te Grada
Ludbrega i političkih stranaka.
Na dane stvaranja samostalne
i neovisne države, slobodu izborenu kroz Domovinski rat i najveću žrtvu koju su dali za taj cilj
poginuli branitelji, gradonačelnik
Dubravko Bilić tom je prigodom
rekao:
- Okupili smo se da obilježimo najvažniji dan za jednu državu, dan državnosti. No međutim,
odluke ne stvaraju državu, nju
stvaraju ljudi. Republiku Hrvatsku
prije svega stvorili su branitelji koji
su stali u obranu odluka koje je donio Hrvatski sabor prije 23 godine.
Njihova žrtva, hrabrost i odlučnost su temelji na kojima je nastala
ova zemlja. No, prilika je ovo da se
prisjetimo svih onih koji su u ove
23 godine svaki dan stvarali Hrvatsku, demokratsku domovinu
dostojnu života svih građana. Nije
bilo lako oduprijeti se agresiji jugoslavenske narodne armije i svih
onih ljudi, čimbenika koji su htjeli
drugačiju budućnost za Republiku
Hrvatsku. Da bi se ovo što danas
imamo stvoreno, trebala je hrabrost, vizija, snaga i jedinstvo svih
građana Hrvatske. Naša je zemlja
rođena u krvi, kao i čovjek i zato je
ovaj dan, spomen na nastanak Republike Hrvatske posebno bitan
za sve nas. Kao država, ljudskim
životom usporedno, moglo bi se
reći da smo ušli u zrelost. Danas
je prilika da sva ona žrtva, ljudski
životi i tragedije koje su utkane u
temelje ove naše domovine budu
na posebnome mjestu, ali i da
budu podsjećanje da svaki korak
koji radimo u budućnosti mora
uvijek biti s prisjećanjem na ono
što su mnogi hrvatski građani dali
za domovinu Hrvatsku. – poručio
je gradonačelnik Bilić.
Uz spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata postavljena je ploča na s imenima poginulih. Božo Petrikovski i Mladen
Jendrić poginuli su kod Pakraca
kao pripadnici 104. brigade Hrvatske vojske, Josip Međimorec
poginuo je kao pripadnik 7. gardijske brigade u Slavonskom Brodu,
policajac Josip Kanižaj poginuo je
u obrani Vukovara, a ime njegovog
kolege Marijana Levaka još uvijek
je službeno na popisu nestalih nakon pokušaja proboja iz Vukovara.
Cvijeće i lampaši položeni su
na njihova posljednja počivališta
na grobljima u Ludbregu, Bolfanu,
Selniku i Sesvetama.
Zbogom, dragi doktore!
-Lijep je osjećaj primiti ovakvo
priznanje. Dobiti takvu nagradu,
naslov Počasnog građanina Ludbrega, u gradu u kojemu je čovjek
odrastao i gdje je počeo svoju karijeru stvarno je poseban osjećaj. Kad
pogledam sva priznanja koja sam
dosad dobivao za mnoge aktivnosti u svojoj struci, mislim da se ne
mogu uspoređivati s ovim jer ovo
mi je najdraže. Jer to je priznanje
od tvog grada i to puno govori. Najteže je biti priznat u svom gradu.
A Ludbreg je definitivno moj grad
bez obzira što ja već 10 godina ne
živim u njemu. Ali, još uvijek imam
puno kontakta s Ludbregom, često
dolazim u Ludbreg, većina mojih
prijatelja živi u Ludbregu, svi moji
pacijenti su u Ludbregu. Tako da ja
Ludbreg i okolicu i gdje god idem
definitivno uvijek nosim sa sobom,
oni su u meni, oko mene, s menom.
To je veza koja traje. Da, puno mi
znači priznanje moga dragoga grada.Tim mi je riječima svoje osjećaje
opisao dr. Dubravko Tršinski ispred
zgrade Pučkog učilišta neposredno
nakon što je primio javno priznanje
za Počasnog građanina Ludbrega.
Bilo je to 19. ožujka 2010. Malo
je tko vjerovao da ćemo se samo
nakon nešto više od četiri godine
zauvijek oprostiti od njega. Duga i
teška bolest bila je jača. Ispratili su
ga mnogobrojni prijatelji, znanci,
suradnici.
Rođen je 14. ožujka 1955. u Zagrebu, a doselili su u Ludbreg ubrzo
nakon njegova rođenja. Tu je pohađao osnovnu školu, iz Ludbrega je
putovao u Gimnaziju Varaždin, da
bi školovanje nastavio i završio na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Specijalizirao je internu medicinu,
a kasnije i kardiologiju. Kao vrstan
stručnjak promoviran je u titulu
europskog kardiologa, te u FESC.
Radio je u bolnici u Koprivnici,
Domu zdravlja Ludbreg i u Općoj
bolnici u Varaždinu kao liječnik i
voditelj Odjela za kardiovaskularne
bolesti. Potom je bio dugogodišnji
ravnatelj varaždinske bolnice. Bio
je član Upravnog odbora Hrvatskog kardiološkog društva, član
Europskog kardiološkog društva,
Europskog društva za zatajenje
srca, predsjednik Podružnice HKD
Sjeverozapadne Hrvatske, član
HLZ, predavač na studiju…. Istakao
se kao humanitarac, a bio i nositelj
Spomenice Domovinskog rata.
U mladosti je bio je aktivan u
više gradskih udruga, a posebno
u nogometnom klubu Podravina
gdje je slovio kao nepredvidivi, hitri napadač. Zauvijek je ostao vezan
za prijatelje, rodbinu i kolege, Ludbreg, te je Ludbrežanima koji su trebali medicinsku pomoć, pomagao
kao stručnjak, savjetnik, prijatelj.
U gradu kojem je proveo djetinjstvo i mladost, koji mu je dodijelio
odlikovanje Počasnog građanina
Ludbrega, dr. Dubravko Tršinski
ima svoje posljednje utočište, na
gradskom groblju u Ludbregu, gdje
je pokopan 9. lipnja.
6
DOGAĐAJI
30. lipnja 2014.
Antunovo proslavljeno u Selniku
– U Selniku nas okuplja sveti Antun Padovanski, bio je čovjek svoga vremena, bio je prosječan čovjek, ali ono u čemu je
bio velik, bilo je njegovo srce u
kojem je bio nastanjen Bog. –
tim je riječima kapelan Ivica
Cujzek opisao lipanjskog sveca,
Antuna Padovanskoga.
Povodom blagdana svetog Antuna Padovanskog koji
se slavi 13. lipnja u Selniku je
održana dvodnevna proslava.
Zaštitnik Selnika inače je sv.
Antun Pustinjak koji se slavi
17. siječnja, a u samoj crkvi u
Selniku, koja je uređena prije
nekoliko godina, je kip svetoga Antuna Padovanskoga.
Program proslave započeo je
još u četvrtak 12. lipnja veteranskom utakmicom u kojoj su
snage odmjerili NK Plitvica i
NK Dubrava. Nakon utakmice
uslijedilo je zajedničko gledanje utakmice Hrvatska - Brazil.
Centralno slavlje bilo je u petak 13. lipnja. Služene su svete
mise, igrao se nogomet, u središnjoj utakmici programa tzv.
"Selekcija Ludbrega" poražena
je od donedavnog prvoligaša
"Hrvatskog dragovoljca " s 5-1.
Brojni posjetitelji
Kapelan Ivica Cujzek na početku je opisao veličinu lipanjskog sveca
Kulturno-umjetnički program
pripremio je KUD "Anka Ošpuh". Posebni gosti večeri bili
su Krunoslav Kićo Slabinac i
Barbara Othman. Nakon koncerta brojne posjetitelje zabavljala je grupa Kontrast.
Sv. Antun Padovanski rodio
Vikend kasnije na red je došao Dan otvorenih podruma na
Ludbreškoj vinskoj cesti – cesti
Poštenjaka.
Posjetitelji su tako imali priliku kušati vino na šest lokacija: OPG i kušaonica vina obitelji Kežman, Vinski podrum
Makar, Vinarija Stručić, Restoran Arabela, Vinska kuća Kirić
i Restoran Črn-bel.
U cilju kvalitetnije i potpune promocije vina ludbreškog
vinogorja, članovi Vinske ceste
Ludbreg prošle su godine hrabro krenuli u brendiranje vina
koje su odlučili nazvati Poštenjak – vino bez zloće.
Posjetitelja je moglo biti i
više, no srećom ludbreške vinogradare krasi sve rjeđa osobina – strpljivost.
Uzdajući se u onu „strpljen,
spašen“ vjeruju da njihovi dani
tek dolaze, a prvi dokazi toga
već stižu.
Tako smo doznali da se glas
o Ludbreškoj vinskoj cesti pročuo, a neki ju nazivaju i malom
Toskanom.
Bilo kako bilo – sretno vinogradari i podrumari!
KUD Anka Ošpuh nasmijao je publiku
se 1195. godine u Lisabonu,
glavnom gradu Portugala. Krsno
mu je ime bilo Ferdinand. Ostavivši svijet i stupivši u red sv.
Franje, dobio je ime Ante, a jer
je umro u talijanskom gradu Padovi i tu počivaju njegovi ostaci,
dobio je naslov Padovanski.
Aktivni ludbreški vinogradari i podrumari
Udruga Trsek i Ludbreška
vinska cesta u lipnju su organizirali manifestaciju „Dani
vina…dobre kupaže“ koja je
bila podijeljena na dva dijela.
Dane ludbreškog vinogorja i
Dan otvorenih podruma.
Prvi program bio je zamišljen kao nedjeljno veselje kod
sv. Vinka – zaštitnika ludbreških vinogradara.
Predstavili su se proizvođači autohtonih ludbreških proizvoda, kušale su se ludbreške
“goričke” delicije te poznati
ludbreški peti element – vino.
Vrijedna donacija
Radio klubu Ludbreg
Varaždinska županija Radio
klubu Ludbreg donirala je vrijednu radio-komunikacijsku opremu
za krizne situacije u sustavu zaštite i spašavanja, a predstavljen je
i projekt ludbreškog Radio kluba
kojemu je na natječaju za udruge
od posebnog interesa Varaždinske
županije u sustavu zaštite i spašavanja dodijeljena potpora od 8 tisuća
kuna. Donaciju je uručio zamjenik
župana Alen Kišić. – Radio klub
Ludbreg javio se na natječaj kojim
smo ciljali baš na udruge koje mogu
pomoći sustavu zaštite i spašavanja
i u tom segmentu je ostvario potpo-
Lana Par
Dani vina....dobre kupaže
ARG - ovci spremni za Europsko natjecanje
Luka Par biti će jedan od predstavnika na Europskom natjecanju
ru. Nažalost ovih smo dana imali
prilike vidjeti važnost sustava za
zaštitu i spašavanje, u takvim trenucima potreban nam je ovakav vid alternativne komunikacije, upravo tu
su i velika potpora nama u Županiji,
radioklubovi. Nadamo se da nećemo u praksi morati ih vidjeti na djelu, no kao odgovorni ljudi moramo
biti spremni i na takve situacije i u
tom vidu kontinuirano radimo na
edukaciji stožera za zaštitu i spašavanje kako županijskog tako i gradskih. – istaknuo je Alen Kišić.
Radio klub Ludbreg postoji od
1954. godine. Kroz cijelo to vrijeme tehničko obrazovanje i odgoj
mladih konstantna su aktivnost u
klubu. – Drago nam je što je prepoznata naša uloga u sustavu zaštite i
spašavanja, uvršteni smo kao cijela
Zajednica tehničke kulture u gradski stožer zaštite i spašavanja, odnosno sve udruge tehničke kulture
sa svojim članstvom stavile su se
na raspolaganje. – pojasnio je Saša
Vincetić ispred Radio kluba Ludbreg.
Uručenje donacije nisu propustili ni ludbreški ARG-ovci. –
Amaterska radiogoniometrija je
sportsko-tehnička disciplina, naš
cilj je pronaći, ovisno o kategoriji,
određeni broj odašiljača, mi u juni-
orskim kategorijama tražimo po tri
odašiljača, oni u kategorijama do 14
godina traže odašiljače na udaljenosti 3-4 km zračne linije, a mi u kategoriji starijih juniora do 16 godina
tražimo tri odašiljača na udaljenosti
3-6 km. – objasnila nam je Lana Par
i otkrila kako bavljenje radiogoniometrijom pomaže i u školi. – Dosta
pomaže u tehničkoj kulturi, geografiji, a u nekim dijelovima čak i
u matematici. U Ludbregu se ovim
sportom bave osobe raznih dobnih
uzrasta, a ako ste jednom bili dio
ekipe, ni godine odmaka nisu prepreka za ponovni povratak. – S obzirom da se u Ludbregu održavalo
otvoreno prvenstvo Ludbrega bila
sam pozvana da se pridružim ekipi
i nisam odoljela tom iskušenju. Nakon tog prvog pokušaja ponovno
me sport privukao i poželjela sam
se malo više angažirati. – priča povratnica Ksenija Kovačić. Dodatan
poticaj sigurno je bilo i osvojeno
prvo mjesto već pri prvom pokušaju, a odlični rezultati nastavili su
se nizati i dalje. – Uz kondiciju koja
je potrebna da se pretrči teren, potrebno je i poznavanje karte, tehničko znanje. Riječ je o disciplini koja
iziskuje više znanja na jednom mjestu, ali prije svega potrebna je ljubav
prema prirodi. – dodaje Ksenija
Kovačić.
Ludbrežani ovih dana putuju i
na Europsko natjecanje u Bugarsku.
Bit će dio hrvatske reprezentacije,
iz cijele Hrvatske odlazi ih šest, od
njih je troje Ludbrežana – Lana Par,
Luka Štefančić i Luka Par. – Prošle
sam godine također sudjelovao na
Europskom prvenstvu u Češkoj,
a ove se godine nadam još boljim
rezultatima. No primijetio sam da
Hrvati uvijek tablicu gledaju od
dolje. – objasnio nam je Luka Štefančić.
Luka Štefančić
30. lipnja 2014.
Završna proslava
Dana centra svijeta
Dan centra svijeta najprije
obilježavamo zajedno s Ludberginim rođendanom 1. travnja
prigodnim kratkim programom.
Središnja proslava uvijek je prvog vikenda svibnja, ali kako su
se obistinile najave da će tada biti
'skoro pa snijeg' sve je otkazano
za kasnije. Točnije za subotu, 7.
lipnja nakon što sudionici Ludbreške biciklijade stignu do cilja
na glavni trg. Vrijeme je u lipnju
poslužilo, pa i više od toga jer je
30-ak celzija natjeralo posjetitelje da traže sklonište u hladovini.
Dok su gladni biciklisti navalili na grah, a izvođači programa
hrabro su se pržili na betonu
glavnog trga. –Kak je vruće! Mogli bi na tlakavcima s trga speći
jajca na oko! Ima još graha? Imaju i za spiti? Gle, deci kak da ništ
ne smeta vrućina – čudio se jedan od dežurnih domaćih ljubitelja manifestacija.
Na dijelu trga doista su hrabro
bez obzira na temperaturu pokazali što znaju mališani vrtića
Iskrica, Smjehuljica i Radost. I
napravili lijep uvod za središnji
dio programa. Taj dio odradili su
gosti iz Ivanca što je obveza svakog novog grada-prijatelja koji
dobiva privilegiju da mu se pločica postavi na krugove centra svijeta na podiju trga. Tamo su već
od ranijih godina pločice gradova Koprivnica, Čakovec, Varaždinske Toplice, Varaždin, Hum,
Tržič, Rijeka, Križevci, Vinkovci,
Zagreb, Vukovar, Prelogu, Tisno,
Lepoglava, Novi Marof, Laško, a
7
Pločica Ivanca na prvom obodu krugova
Testimonium kojim je potvrđeno prijateljstvo između Ludbrega i Ivanca
od lani Letenye i Ptuj. I pločica
na kojoj piše Ivanec 39 km (zračnom linijom) odsad se nalazi na
obodu krugova centra svijeta.
Gradonačelnici Milorad Batinić
iz Ivanca i naš Dubravko Bilić
toga su dana zbog velikih obveza bili spriječeni obaviti dužnosti
oko potpisivanja povelje o prijateljstvu i postavljanja pločica.
Ivančani u Ludbregu
Raznovrsnim programom predstavio se Ivanec, novi službeni prijatelji Ludbrega. Nastupom nas je oduševio plesni sportski par Ivana Matić
i Mateo Mudri. Bave se sportskim
plesom 10-ak godina, ali zajedno
kao par nastupaju tek 6 mjeseci, pa
su Ludbrežani među prvima vidjeli
njihov zajednički nastup. Vježbaju
obje discipline, latino-američke i
standardne plesove. Pokazali su nam
sambu, cha cha cha, rumbu i jive.
Ženski vokalni ansambl 'Sakcinski'
djeluje četvrtu godinu. Izvodi djela
domaćih i inozemnih autora od 16.
stoljeća pa do suvremene zborske
glazbe.
Djevojke godišnje ostvare 20-ak
gostovanja i više samostalnih koncerata, imaju već svoj nosač zvuka,
a ove je godine u župnoj crkvi sv.
Nikole u Varaždinu po treći put
izvele su 'Gloriu' Antonia Vivaldia.
Veliku su pozornost izazvala dvojica
pripadnika Ivanečke rudarske čete
koja djeluje u udruzi Ivanečki vitezovi. -Ivanečka rudarska četa djeluje
osam godina i broji 18 članova. Mi
smo nasljednici povijesne Rudarske
čete koja je u Ivancu osnovana 1900.
DOGAĐAJI
godina. Poznata je tradicija rudarstva u našem kraju, a pripadnici čete
prvi su priskakali u pomoć pri učestalim nesrećama u rudnicima. Rudari su puno stradavali zbog teških
uvjeta rada i primitivnih sredstava.
Odore smo dali šivati u Zagrebu, a sastoje se od kape s rudarskim
znakom u obliku hrastovih grančica.
Mesingani gumbi su ukrašeni rudarskim znakom, a odoru čine još
opasač, hlače, košulja i visoke cipele.
Sudjelujemo u gradskim svečanim
prigodama, a zovu nas i inozemstvo – kazali su nam dečki i priznali
kako se na vrućem suncu preznojavaju pod teškim crnim odorama.
Na štandu su se predstavile članice
Društvo prijatelja narodnih običaja
Maska.
-Udruga već 20 godina radi na
čuvanju stare običaja ivanečkoga
kraja. Evo, u Ludbregu smo pokazale
jela iz naše starinske kuhinje koje su
pripremale naše bake. To su zlevke,
štrukli, medenjaki, pogače, orehnjače, makovnjače – kažu Ivančanke. I
delicije neprestano nudile posjetiteljima trga. A sve je bilo besplatno, za
degustaciju. I ukusno.
No, njihovi zamjenici Vera Jadanić i Čedomir Bračko iz Ivanca,
više nego uspješno obavili su i
tehničke poslove s pločicom i 'šarafcigerima', kao i kod gradskog
notara Markusa Ludbreškog.
-Drago mi je što smo zaokružili prostornu cjelinu Varaždinske županije i sada ponosno možemo reći da su nam svi gradovi
s tog prostora i prijatelji. Tko će
vam u problemima pružiti ruku
ako ne oni najbliži, oni koji poznaju naš govor i naše običaje.
Vjerujem da to prijateljstvo neće
biti samo slovo na papiru jer
znam da su Ivančani jednako kao
i Ludbrežani vrijedni i marljivi
ljudi. Prijateljstvo je evo započelo
upoznavanjem kulturne baštine,
a nadam se da će se proširiti kroz
gospodarsku, sportsku i brojne
druge vidove suradnje. Vrata
Ludbrega bit će otvorena za dogovore, a nadam se da će sada
još više Ivančana naći vremena
doći k nama i turistički upoznati
znamenitosti našega grada. Jedni smo od rijetkih koji se mogu
pohvaliti toliko raznolikom ponudom – rekla je Vera Jadanić,
zamjenica našeg gradonačelnika.
Edo Rajh je predsjednik Gradskog vijeća Ivanca. Kaže da nije
važno što su zadnji od županijskih gradova dobili pločicu:
-Ha, čujte, netko uvijek mora
biti prvi, a netko zadnji. Tak da se
mi u Ivancu ne uzbuđujemo kaj
smo zadnji došli na red. Nama
je čast da smo dio ove nadaleko
poznate manifestacije. Gradovi
Ludbreg i Ivanec kao stari dugogodišnji prijatelji i povijesni gradovi sličnog su razvoja, približno
veliki i drugih sličnih karakteristika, pa sam siguran da bude to
potrajalo.
I mi se trudimo gospodarstvo
razvijati kroz malo i srednje obrtništvo, turizam i kulturu, isto
kak' i vi. Naši gradonačelnici već
duže surađuju, obojica su saborski zastupnici i znam da odlično
zastupaju Varaždinsku županiju i
naše gradove po vitalnim projektima za Ludbreg i Ivanec, rekao
bih i za sjever Hrvatske – rekao
nam je Edo Rajh. posebno je zamolio da prenesemo:
-Ludbrežanke i Ludbrežane
pozivam u Ivanec na jedan pravi turistički pohod. Nisam baš
(nogomet) vraća u natjecanja od
jeseni, da trenira puno mladih,
a iduće godine klub slavi 80. ro-
Mališani iz Radosti izveli prigodan program
siguran da vaši ljudi puno znaju kaj im sve možemo ponuditi.
Mi bismo ih svakako otpeljali na
vrh Ivančice odakle pogled seže
sve do Ludbrega, pa da malo
svog grad da vide s takve visine,
a kad je čisto nebo onda se vide
mađarski salaši sve do Balatona
– kaže Edo Rajh.
Rasplesani Ivančani
On je, usput rečeno, već 25
godina predsjednik košarkaškog
kluba u Ivancu, a bio je dugogodišnji košarkaš, pa smo se dotakli
i sporta. I doznali da se Ivančica
đendan.
Gosti su nam otkrili kako su
htjeli Ivanec i svoj kraj predstaviti Ludbrežanima još bogatijim
programom jer imaju puno toga
za pokazati, ali da mnoge udruge
imaju druge obveze.
Nakon svega je uslijedila i posebna zdravica, dakako, vinom
iz gradske fontane. Program u
organizaciji Turističke zajednica
Ludbrega i Grada Ludbrega time
nije završio. Grupa 100 posto je
zasvirala na pozornici, a članovi
udruge Gornji grad ogledali su se
u plesu srca, te brzom ispijanju
piva. Tu je čast muškom spolu
obranio Božo Pajnić, prigodno
odjeven u nogometnom duhu
uoči početka prvenstva u Brazilu.
Šteta je samo što se su zbog
vrućine mnogi sklonili na okolne terase ugostiteljskih objekta
ili u sjenu kuća. Doduše, tamo su
mlade umirovljenice imale mamac za nepce jer su bile zadužene za podjelu finog graha.
Nada, Katica, Katica, Brankica i druge dame podijelile su 500
porcija i kazale da je za sve bilo
dovoljno.
8
OŠ LUDBREG
Odlični učenici OŠ Ludbreg
1.A: Tin Blagus, Ilona Gavez,
Ivan Havaić, Noa Herega, Lora
Kemec, Teo Kladić, Patrik Klarić, Viktoria Makar, Ante Marić,
Tomislav Mužic, Ilona Rak, Nicol
Srpak, Lana Šalig, Julija Štabi, Leonardo Zlatar.
1.B: Vito Bačani, Ella Gerić,
David Havaić, Hana Herega, Lana
Kivač, Leonarda Marjanović, Nikola Mašić, Vanessa Parabić, Filip
Petrić, Zara Lu Sakač, Renee Somogji, Antony Šarić, Lucija Vađunec, Petar Vađunec, Petar Varga, Ivan Varga-Črepinko, Marko
Vrbanić, Zita Zmaić.
1.C: Anja Bačani, Zara Bilić,
Dea Busija, Ivona Dijanošić, Hana
Grgec, Roko Herega, Iva Jalšić, Rok
Kolak, Matej Kosec, Leon Križan,
Niko Krobot, Petar Kvar, Tara Novak, Luka Preskočil, Sanjin Sabol,
Lovro Šmaguc, Leon Štefanek, Vanja Vinković.
1.D: Vilim Cindori, Arthur
Gal-Vuković, Aleksandar Grabarić, Nina Grabarić, Patricija Kosec,
Jana Levanček, Dominik Maltarić,
Leona Margić, Lucija Međimorec,
Mislav Murić, Leon Njegovec, Iva
Štagar.
2.A: Natalija Busija, Ivan Dijanošić, Marija Grešić, Jelena Janušić, Emanuel Kralj, David Ledinko, Luka Lesar, Nikolina Oršulić,
Slobodan Popović, Karla Stančin,
Dora Strah, Leon Valek.
2.B: Lorena Anić, Elena Balažinec, Ema Borko, Angelina Gadže,
Petar Havaić, Hana Kajić, Teo Kolak, Olja Križanić, Una Križanić,
Ivan Matijević, Ema Munka, Elena
Murić, Josipa Nakić, Erin Obajdin,
Ida Pokos, Lori Premec, Olivera
Rak, Greta Rukelj, Dora Vidaković,
Leonardo Vručina.
2.C: Marta Cindori, Teo Detelj,
Leon Gizdavec, Noa Jug, Melani
Juratović, Anja Kelemen, Ivana
Križan, Simona Petrošanec, Enea
Požgaj, Ivano Šarić, Fran Šijak,
Ivona Šmitlehner, Korina Tukser,
Tara Turek, Lukas Vađunec, Nina
Varović.
2.D: Erik Gal-Vuković, Gabrijela Gotić, Mihael Harambaša,
Marko Horvat, Patricija Kolak,
Ivan Kovačić, Lana Križanić, Antonija Majhen, Marta Miroslav,
Dora Pretković, Niko Stančin, Nikola Stunjek, Rosana Turek.
3.A: Simeron Jagić, Lovro Jantol, Alessandro Kolak, Petar Majcen, Andreja Mesar, Mateo Mezga, Luka Murić, Luka Mužic, Jakov
Oblak, Matej Posavec, Noa Repić,
Lana Sabol, Ivana Šimunović, Tonka Šoša, Lara štefanec, Manuela
Vargović, Dorian Vuk, Tea Zember, Julia Zmišlja.
3.B: Simon Čižmešija, Ema Dežić, Ana Harambaša, Helena Horvat, Vilim Horvat, Marija Kokolek,
Borna Kolak, Lea Kovaček, Timon
Kovačić, Leon Munka, Andrijana
Ročkar, Barbara Šestak, Karlo Trojak, Stela Virag.
3.C: Natali Kelemen, Luka
Kolak, Janja Križanić, Marta Kuzman, Dora Međimorec, Fran Međimurec, Marta Melnjak, Lorena
Vrbanić, Vedrana Vrbanić.
3.D: Katja Balažinec, Patrik
Balija, Mia Danko Janeš, Mateo
Dožajić, Petar Habrka, Maja Jagić,
Matija Kos, Mirna Kosec, Nika
Kovač, Jelena Nakić, Hrvoje Novota, Alexandra Ostrognaj, Noa
Potnar, Matija Preskočil,Lea Sever,
Lukas Štefanec.
4.A: Patrik Belović, Corina Čanaki, Matija Đekić, Tin Grabrić,
Andrija Havaić, Veronika Kolak,
Monika Ljekaj, Melani Nikolaus,
Mateo Pokos, Roman Ružić, Viktor Šijak, Ralf Vegh, Mia Žunko.
4.B: Ema Androci, Hana Bilić,
Leona Bukovčan, Bruno Frančić,
Nina Gerić, Patricija Jadanić, Nika
Novosel, Domagoj Novota, Sara
Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever,
Marta Sever, Klara Štimac, Roko
Vugrinec.
4.C: Dominik Herenčić, Veronika Horvat, Klara Kolak, Antonija
Ledinko, Leona Lovrenčić, Matea
Mužic, Leona Novosel, Patricija
Petrić, David Puklavec, Mateja
Špoljarić, Antonio Vinković, Petra
Vrabec.
4.D: Marta Havaić, Matija Havaić, Lana Hladnić, Tea Horvat,
Andrej Huzjak, Lovro Huzjak,
Matea Kenđel, Karlo Kirić, Lea
Kirić, Viktorija Kivač, Josip Kokolek, Adriana Magdalenić, Ema
Mežnarić, Ema Sova, Teo VargaČrepinko.
5.A: Marija Havaić, Doroteja
Jadanić, Lana Maltarić, Antonija
Nakić, Mislav Novota, Maks Patafta, Tena Pavlović, Tomislav Radašić, Dejana Ročkar.
5.B: Marko Virag
5.C: Luka Balažinec, Vinko
Bohnec, Gašpar Haramija, Leon
Kivač, Filip Martinković, Leona
Petrić, Filip Piškor, Berislav Varović.
5.D: Petra Bačani, Robert Bačani, Damian Gotić, Nikolina Kiš,
Antonio Kuzman, Fran Matulić,
Patrick Ostrognaj, Mia Šimunić,
Matej Vidović.
6.A: Ivana Herenčić, Tin Horvat, Ilona Levanček, David Stančin.
6.B: Mihael Balaško, Luka Balažinec, Anja Belovari, Judita Havaić, Karla Kvezić, Filip Matijević,
Marta Škoro, Bojana Vrbanić, Tin
Tomašić.
6.C: Elena Busija, Nikolina Jadanić, Simon Jagić, Arijana Kosec,
Ema Krobot, Andro Pavković, Rok
Potočnik, Sabina Štimac, Teodor
Zlatar.
30. lipnja 2014.
Zasluženo na šk
Mada je bio 'nesretni' petak,
13. lipnja, učenicima OŠ Ludbreg
nije to nimalo smetalo u radosti.
Bio je to zadnji radni dan, ujedno
i Dan škole. Na priredbi u dvorani
okupili su se učenici, nastavnici,
osoblje škole, brojni gosti. Ravnateljica Kristina Stanko zahvalila se
Gradu, ustanovama, župi, institucijama i udrugama koje pomažu u
radu. Svi mogu biti zadovoljni na
rezultate na natjecanjima, na realiziranim projektima. Učenicima,
posebno osmašima, poručila je:
–Majka Tereza jednom je rekla:
'gotovo nitko ne priđe a da ne ode
od vas bolji i sretniji. Svi bi trebali
vidjeti ljubaznost na vašem licu, u
vašim očima, u vašem osmjehu.'
Nadovezat ću se: -i zaželjeti da
budete dobri i pošteni, da uvijek i
prema svakom budete dobronamjerni, želim vam puno uspjeha
u daljnjem školovanju, da budete
uporni. I da nikad, baš nikad, ne
odustanete od svojih snova – poručila je ravnateljica.
Osmaši su se šepurili sa svojim
zastavama, a Učiteljsko vijeće nagradilo je njih 18 koji su svih osam
godina bili odlikaši. To su: Ivana
Biškup, Tena Mužic, Marta Posavec, Antonela Zekić, Elena Crnković, Lea Miroslav, Petar Mihin,
Lucija Stanko, Lana Par, Melani
Krobot, Tihana Vuk, Janja Djura,
Ana Vrabec, Rolina Ljekaj, Filip
Koprek, Paula Dijanušić, Lucija
Grabovac i Petra Struški.
Osnovcima je čestitala Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika.
-Puno je učenika bilo na natjecanjima, pa u ime gradonačelnika
Dubravka Bilića i u svoje ime čestitam na uspjesima na području
znanja, naročito sporta. I onima
koji nisu bili na natjecanjima također čestitam jer stekli ste najdragocjenije – znanje. Stečeno
znanje bit će zauvijek vaše i nitko
vam ga ne može oduzeti. Dobili
ste i kvalitete da jednom budete
ljudi koji hodaju uzdignute glave i
biti će primjer svojoj djeci. Hvala
učiteljima i ravnateljici, bez njih
i vas učenika, mi u Gradu ne bismo bili tako ponosni, sretni i sigurni da imamo pravu budućnost
u vama – rekla je Vera Jadanić.
Ona je predala knjige kojima je
Grad nagradio učenike za uspjehe na natjecanjima. To su: Gašpar
Haramija, najuspješniji na natjecanjima (matematika, informatika,
geografija), Ivan Koprek (sportaš),
Marta Mihin (hrv. jezik, matematika, kemija, zbor), Lana Par (fizika, kemija i teh. kultura), Lucija
Stanko (teh. kultura, matematika,
sport), Luka Par (teh. kultura), Jelena Margić (njem. jezik), Petar
Tomiša (biologija), Rolina Ljekaj
(lik. kultura), Elena Beriša (eng.
jezik), Ivana Biškup (povijest), Iva
Kelek, te Elena Crnković (online
kviz).
Izmjenjivali su se izvođači, mlađi i stariji pjevački zbor koje vodi
Jasmina Malek-Križanec, plesna
grupa učiteljice Andreje Majhen,
te učenici 7.A pod vodstvom učiteljice Ljudmile Kladić, kao po-
6.D: Katarina Crnković, Matilda Hrastić, Lucija Ivanuša, Ira
Andrea Potnar, Željkica Stančin,
Marta Vincetić.
7.A: Karla Majhen, Marta Mihin, Lea Petrošanec, Vjekoslava
Petrić, Ian Novak, Petra Međimurec.
7.B: Dominik Bedenic, Bruno
Crnković, Doroteja Đekić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea
Havaić, Petar Horvat, Lea Kovačić,
Marta Sedlar, Filip Stjepić, Marta
Frančić, Denis Munka, Petra Šestak.
7.C: Sven Križanić, Sara Štimac, Lara Tečić, Antonia Vukina,
Lucija Zmaić
7.D: Klara Bohnec, Katarina
Kovačić, Ivona Novosel, Lorena
Šantavec, Fran Geršić.
Pobjednici projekta Tko je za ples?, učenici 7.A
8.A: Ivana Biškup, Tena Mužic,
Marta Posavec, Valentina Šuver,
Antonela Zekić.
8.B: Elena Crnković, Gabrijela
Kajzogaj, Petar Mihin, Lea Miroslav, Lucija Stanko.
8.C: Janja Djura, Filip Koprek,
Melani Krobot, Rolina Ljekaj, Lana
Par, Ana Vrabec, Tihana Vuk.
8.D: Matea Bobnjarić, Paula
Dijanušić, Lucija Grabovac, Viktorija Hadari, Patrik Mežnarić, Petra
Struški.
PRO1: Tomislav Cindori, Enis
Horvat, Fran Horvat, Irena Horvat, Željko Horvat, Nina Oršoš,
Robert Oršoš, Dražen Oršuš.
PRO2: Iva Kelek, Damjan Marijanović, Denis Oršoš, Karlo Šafarek.
Program uz Dan škole održan je u punoj sportskoj dvorani
Osmaši koji su svih osam razreda završ
bjednici projektnog dana.
Počeli su ljetni praznici. Osmaši? Oni će možda jednom opet u
klupe ludbreške škole, ali na nekoj
proslavi male mature.
OŠ LUDBREG
30. lipnja 2014.
kolskom odmoru
9
Kristina Stanko, ravnateljica
U školske klupe opet 8. rujna
Ravnateljicu OŠ Ludbreg Kristinu Stanko zamolili smo za nekoliko
podataka i kratku analizu završene,
te za najavu iduće školske godine.
-Nastavnu smo godinu završili sa
737 učenika u 34 razredna odjela, po
16 u razrednoj i predmetnoj nastavi,
te u dva posebna odjela. Osmi razred
završilo je 96 učenika. Prošla nastavna godina obradovala nas je rezultatima naših učenika.
Velik broj sudjelovao je na županijskim, a neki su bili i na državnim natjecanjima iz matematike,
informatike, tehničke kulture, velike
uspjehe na državnom natjecanju
ostvarili su naši zborovi, te brojni
sportaši škole, posebice rukometaši.
Naši učenici i škola bili najbolji i u
on-line kvizu o poznavanju Hrvatskoga sabora.
Zahvaljujem učenicima i učiteljima-mentorima što su na impresivan način predstavili našu školu i
Ludbreg. Pored toga, uspješno smo
priveli kraju Projektni dan 'Tko je
za ples'. Protekla nastavna godina
bila je u znaku projekta 'Humanost
na djelu' u sklopu kojeg smo proveli
više akcija čime su se učenici senzibilizirali za humanitarno djelovanje,
na važnost i vrijednost pomaganja
drugima - kaže ravnateljica.
U školi se već pripremaju za
2014./2015. školsku godinu.
-U ljetnom razdoblju predstoji
uređenje zgrade, osvježit ćemo radne prostore, popraviti i renovirati što
bude potrebno. Provjerit ćemo stanje
opreme, pribora, pomagala, te ćemo
nabaviti ono što nedostaje, dakako,
prema financijskim mogućnostima.
Također ćemo oformiti odjeljenja
prvih razreda i učiteljima podijeliti
zaduženja – kaže ravnateljica.
Nova školska godina? -Prvi dan
nastave bit će 8. rujna, a tada će u
klupe i 89 upisanih prvašića, učenika prvih razreda. Novost će biti novi
predmet - Građanski odgoj i obrazovanje koji se uvodi u šeste razrede
jedan sat tjedno. Građanski odgoj bit
će za ostale razrede integriran kroz
više drugih predmeta. – Roditelje je
obradovala vijest da će biti pošteđeni troškova nabavke školskih knjiga.
-Kupnju školskih udžbenika financira Grad Ludbreg i jednim malim
dijelom za više razrede Varaždinska
županija.
Škola će naručiti udžbenike za
sve, a učenici će ih najvjerojatnije
dobiti prvoga dana nove školske
godine. Udžbenici će biti vlasništvo
škole jer će se koristiti za više generacija. Zato koristim prigodu pa ću
već sada zamoliti učenike da paze i
čuvaju udžbenike koje će dobiti na
korištenje jer će ih vratiti dogodine
u lipnju. Učenici odnosno njihovi
roditelji morat će nadoknaditi štetu
ako knjige ne budu vraćene ili budu
toliko oštećene da ih nova generacija ne može koristiti. Roditeljima će
sigurno biti veliko financijsko olakšanje što ne moraju plaćati udžbenike.
No, ostaje im obveza kupiti radne
bilježnice i radni materijal za svoje
đake – poručila je Kristina Stanko,
ravnateljica OŠ Ludbreg.
šili s odličnim
Nastup pjevačkog zbora
Ivan Koprek – najbolji sportaš
Ivan Koprek predvodnik je nadarene
generacije učenika sportaša, proglašen za
najboljeg sportaša škole.
-Upravo sam završil 8. razred. Na natjecanjima sam bil u ekipama naše škole u
badmintonu, stolnom tenisu, odbojci, košarci, nogometu, rukometu i u atletici - kaže
Ivan.
Iznimno svestrani sportaš jedan sport
ozbiljno trenira.
-Treniram rukomet u Prelogu, to mi je
i najdraži sport. Jako mi je drago kaj smo
došli do finala državnog prvenstva u Poreču, finale smo izgubili od Umaga. Za nas je
finale veliki uspjeh, a i odlično smo se družili u Poreču – otkriva Ivan.
Pored rukometa voli i druge sportove.
-Odbojka je baš atraktivni sport, a volim
i atletiku. Nastupal u skoku u dalj, skočil
sam 5,46 m. Ma, obožavam sve sportove.Kad smo razgovarali još je bio u nedoumici što upisati.
-Još ne znam kaj upisati. Možda budem
odlučil u zadnji čas. Za nagradu sam dobil
enciklopediju, super poklon – rekao je Ivan.
Ravnateljica je predala poklone osmašima - odlikašima
Gašpar Haramija - najbolji učenik
Predstavljamo najboljeg učenika OŠ
Ludbreg.
-Zovem se Gašpar Haramija, završio
sam 5. razred. Iz Ludbrega sam. Bio sam na
županijskom iz geografije u Varaždinu, kao
i na državnom iz matematike u Šibeniku i iz
informatike u Primoštenu. Mentor iz matematike mi je učiteljica Ljubica Hajdarović,
iz informatike Stiven Šijak, a Ilija Kelava iz
geografije. Najteže je bilo iz informatike,
trebalo je raditi jako puno naredbi. Osvojio
sam 4. mjesto, a 11. iz matematike. Pripremao sam se na dodatno u školi, a i doma
sam malo više učil. Bilo je lijepo u Šibeniku
i Primoštenu, imali smo dosta vremena da
nešto vidimo, da se družimo i zabavljamo.
Upoznal sam nove prijatelje, uglavnom su
iz Zagreba – kaže Gašpar.
Tata Josip iz prikrajka je pratio razgovor
i dodao:
-On je dosta skroman, jer bio je odličan
i na festivalima matematike. Ima i brojne
druge obveze, slikanje u Koprivnici, tenis,
privatno uči francuski i njemački jezik. To
je bila njegova želja. Sve stigne, a nemam
ništa protiv sve dok ima vremena za igru.
Obveze mu ne smiju oduzeti igru i zabavu,
jer djetinjstvo se ne bude vratilo. Nadam se
da bude i dalje dobro učio. Naravno da sam
ponosan – kaže tata Josip.
Gašpar je preko Centra izvrsnosti bio 3.
na festivalu matematike u Puli, a i predvodio je ekipu škole na festivalu u Lipiku gdje
je osvojeno 5. mjesto u velikoj konkiurenciji.
-To što su me proglasili za najboljeg učenika samo budem me motiviralo za drugu
školsku godinu. Nagrada? Idem na more k
sestri u Rijeku, tamo studira – otkrio nam
je Gašpar.
10
S A S V I H ST R A N A
30. lipnja 2014.
Heljda – zaboravljena namirnica
Među prvima ju je u Americi
uzgojio George Washington, pomaže u izbacivanju viška estrogena iz tijela koji pridonosi rastu
hormonski ovisnih tumora, važan
je sastojak u detoksikaciji, bogata
je biljnim vlaknima. Od njezina
brašna možete praviti palačinke,
njoke, špagete. I to je tek mali dio
prednosti koje vam donosi korištenje heljde. Na tu danas pomalo
zaboravljenu no izuzetno hranjivu vrstu podsjetila nas je udruga Život za biološko-dinamičko
gospodarenje Ludbreg koja je u
društvenom domu u Čukovcu
ugostila udrugu Hajdina iz Donjeg
Kučana. – Odlučili smo napraviti
promociju jela od hajdine, te stare,
a nadasve hranjive namirnice koja
je nekada puno više se proizvodila
i koristila u prehrani. Hajdina koju
možemo naći na policama u našim
dućanima dolazi iz Ukrajine i drugih zemalja te želimo revitalizirati
upotrebu te vrijedne namirnice. –
objasnila je Nada Ivanić, predsjednica Udruge Život.
Uz degustaciju jela od heljde,
gosti su pripremili i kulturnoumjetnički program te izložbu
skulptura, slika i ručnih radova.
Posjetiteljima su podijeljeni i reRECEPTI:
Članovi udruge Hajdina pripremili raznovrsne delicije od heljde
cepti za pripremu jela od heljde, a
također moglo se kupiti heljdino
brašno i heljdina kaša OPG-a Pocedulić. - Bavimo se očuvanjem
kulturne, tradicijske baštine. Kučanci i Zbelavci tradicionalno su
bili poznati po uzgoju, još više i
preradi hajdine, prodavali je diljem naše županije. Drago nam je
što smo u Čukovcu predstavili i
Koščičjak – tradicijsko jelo koje je
naša udruga uspjela oživjeti, vratiti
Tanka zlevanka
Sastojci – 150 g heljdinog brašna, 150 g kukuruznog brašna, 4 dcl jogurta, 2 jaja, 100 g šećera, ½ praška
za pecivo, malo soli, 2 žlice ulja, mlijeka prema potrebi,
kiselo vrhnje.
Priprema: Izmiješati sve sastojke, dodati toliko
mlijeka da smjesa bude rjeđa od smjese za palačinke.
Izliti u podmazanu tepsiju, staviti par žlica kiselog vrhnja po vrhu te peći na 180 stupnjeva oko 15 min.
Heljdini kroasani
Sastojci – 30 dkg glatkog brašna, 30 dkg heljdinog
brašna, 3 dl jogurta, 1 kvasac, 1 žličica šećera, 2-3 žličice soli, 2 jaja, ½ dl mlijeka, na vrh noža soda bikarbone,
250 g margarina, ulje za premazati.
Priprema: Brašno prosijati, Pomiješati kvasac
sa šećerom, toplim mlijekom i malo brašna. Kada se
kvas digne, umiješati u brašno, dodati sol, jaja, sodu i
s toplim jogurtom zamijesiti tijesto. Staviti na toplo da
se diže, margarin izrezati na sedam dijelova i zalediti. Podijeliti tijesto na osam dijelova, napraviti loptice.
Razvaljati lopticu i na nju naribati zaleđeni margarin,
razvaljati drugu lopticu, prekriti prvu. Postupak ponavljati dok ima margarina. Tijesto ostaviti kratko dizati pa razvaljati na otprilike pola cm u krug, rezati na
24 kom. Malo izvući krajeve i rolati u kroasanu. Premazati kroasane uljem i ostaviti dizati 2 sata. Pred pečenje poškropiti slanom vodom, peći na 230 stupnjeva
dok ne dobiju zlatnu boju. Pečene vaditi na papirnate
ubruse da upiju višak masnoće.
Pčelarsko društvo
Ludbreg
Dvije godine bile su potrebne
da Pčelarsko društvo Ludbreg uspije uskladiti termin s nositeljem
programa pčelarskog turizma u
svjetskoj pčelarskoj organizaciji.
Riječ je o predavaču Francu Šivicu
iz Slovenije. – Održano predavanje
je početak upoznavanja s pčelarskim turizmom. U društvu imamo
mladih pčelara koji su zainteresirani za pokretanje ove grane privrede i turizma, a upravo Slovenci
slove za najorganiziraniju naciju u
tom sektoru. Franc Šivic je predavač broj jedan u svijetu po pitanju
pčelarskog turizma. – objašnjava
Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg. Na predavanju se moglo čuti koji su preduvjeti za pčelarski turizam, način
funkcioniranja, samo prilaženje
kupcu i predstavljanje. Pčelari su
bili iznimno zadovoljni dobivenim
na stolove Kučanaca i Zbelavaca
i šire i zaštiti ga individualnim žigom Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. To je jelo koje su
spremali naši stari, zbog toga jer
su se bavili hajdinom pa su je imali u izobilju pa su tako smisli jelo
koje se radi od hajdinskog brašna,
hajdinske kaše, bučinih koštica
i crnoga ulja i mi se kao udruga
spremamo predložiti ga za zaštitu
kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske. – pojasnila je Ruža
Levatić, predsjednica udruge Hajdina, a posjetitelji su za to vrijeme
uživali degustirajući prave delicije.
Ovaj program dio je nastojanja revitalizacije heljde. Inače ta je biljka
skromnih zahtjeva i idealna je za
tzv. biološki čistu proizvodnju.
Heljda biljka skromnih zahtjeva
PČELARSTVO NIJE SAMO MED
informacijama i kreću sa sljedećim
aktivnostima. – Imali smo priliku
obići početnički pčelarski turizam
u Grazu, a u rujnu planiramo u
Sloveniju u dogovoru s Francom
Šivicom da vidimo kako to kod njega funkcionira. – dodaje K. Piljak.
Za pčelarski turizam potrebna je i
odgovarajuća infrastruktura – od
pčelarstva, povijesne informacije o
pčelarstvu toga kraja, podaci o medenju i pčelarstvu. – Dvoje, troje
pčelara već je započelo s aktivnostima. Pčelarski turizam vidim kao
odličan spoj naše tradicije i obogaćivanja turističke ponude našega
kraja. Nadam se da ćemo već kroz
godinu dana imati otvorene prve
lokacije. – objašnjava K. Piljak.
Pčelarski turizam uključuje posjet – upoznavanje života pčela,
organiziranosti pčela, upoznavanje
pčelinjaka, zatim apisari gdje se
Koščičjak
Franc Šivic, Slovenija
može vidjeti kako pčele funkcioniraju, obilazak pčelinjaka, upoznavanje pčelarskog bilja i degustacija
pčelarskih proizvoda. – uz to, sv e
se više koriste tretmani koji upravo uključuju blizinu pčela, jer je
poznata njihova uloga kod raznih
bolesti.
Aktivnim ludbreškim pčelarima
ne nedostaje entuzijazma, trenutno ih jedino sputavaju vremenski
uvjeti. – Ovo je izrazito loša godina, imamo pčelara koji 60 godina
aktivno vodi sve bilješke i dosad je
1981.godina zabilježena kao najlošija, no ova ju nadmašuje. Bagremova paša koja je u našem kraju
osnovna paša uopće je nije bilo.
Pčelari koji su vrcali, dobili su 1kg,
2 kg po košnici što je potpuno zanemarivo i nije dovoljno čak ni za
preživljavanje pčelinjeg fonda. Proljetna paša je bila također nikakva,
očekujemo daljnje paše, no prema
riječima meteorologa nema dobrih
najava. – ističe K. Piljak.
Upravo zbog takvih nepogoda
na koje se ne može utjecati, pčelari
se nadaju da će pčelarski turizam
zaživjeti kako bi potaknuli razvoj
pčelarstva koji u našem kraju ima
dobre temelje. – Troškovi u pčelarstvu sve su veći i potrebno je napraviti zaokret u vrednovanju svoga
rada kako bi uspjeli pokriti ono
osnovno. Svi mi imamo samo med
kao osnovni proizvod, a nigdje više
gotovo u svijetu toga nema, potrebno je biti inovativan, imati široku
paletu proizvoda kako bi se ostvarila konkurentnost na tržištu. Pčelarski turizam nije dobrobit samo za
pčelara jer svaka posjeta uključuje
i obilazak grada, a u našem Ludbregu imamo dovoljno povijesnih znamenitosti za obilazak. – objašnjava
K. Piljak.
Ludbreški pčelari, njih 14 prošlo je i edukaciju u Pučkom otvorenom učilištu u Koprivnici. Nakon
165 odslušanih sati, podijeljena su
im Uvjerenja o osposobljenosti za
zanimanje pčelar/pčelarica.
S A S V I H ST R A N A
30. lipnja 2014.
Ludbreška biciklijada
Prve lipanjske subote po 27. put
održana je tradicionalna ludbreška
biciklijada. Vozilo se po sunčanom
vremenu uz lagani povjetarac koji
je vožnju učinio ugodnom. Najviše
je bilo djece raznih uzrasta, pokoja obitelj i podosta samaca treće
životne dobi. Po prvi put održana
su dva starta. Najprije je iz krugova Centra svijeta krenulo 15 najmlađih 'biciklista' iz dječjeg vrtića
Radost.
-Našoj dječici ovo je prva biciklijada u kojoj je naša ruta bila duga
svega 600 m. Tristo metara od vrtića do trga i sada isto toliko natrag
do vrtića. Posjedujemo pješačkovozačke dozvole no uz vožnju na
biciklima drugi cilj nam je bio međusobno druženje djece, njihovih
roditelja i naših odgajatelja – rekla
je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica
vrtića.
Svi koji su bili na biciklijadi i
prošle godine zamijetili su osjetno
manji broj sudionika na ovogodišnjoj.
-Ove godine sudjelovalo je svega 209 biciklista što je stotinjak sudionika manje nego prošle godine.
To je bilo za očekivati jer smo biciklijadu s nedjelje prebacili na subotu kako bi događaj spojili s proslavom Dana Centra svijeta. No, ja
sam u potpunosti zadovoljan jer
nije bilo nikakvih problema osim
što su dvojici sudionika tijekom
vožnje na biciklima pukle zadnje
gume – rekao je Josip Loparić, glavni organizator biciklijade.
Jedna od rijetkih obitelji bila
je ona Roberta Majhena koji je
uz suprugu Andreju i mlađu kćer
Antoniju biciklirao po sedmi put.
Međutim, starija kćer Karla zbog
drugih obaveza nije bila prisutna pa
smo za par riječi o utiscima s ovogodišnje biciklijade zamolili mladu
obitelj Mužic iz Ludbreških Vino-
PRVI PUTA ODRŽANA SU DVA STARTA
Najstariji sudionik
Božidar Pajnić je i ove godine
bio na čelu kolone biciklista. Njagova unuka Maja-Elena je sa svojih
16 mjeseci vjerojatno bila najmlađa sudionica biciklijade. Najstariji
je svakako bio Branimir Kanešić iz
Slanja.
-Imam 87 godina, žena mi je
umrla prije 20 godina i sada živim
sam s hiljadu kuna poljoprivredne
mirovine. Zdravlje me još uvijek
dobro služi i bez problema sam
prešel 12 kilometri dugu trasu. Ak
budem živ, došel bum i sljedeće
godine s kolegom Ivanom Herekovićem koji nekaj z sinom ziđe v goricam pa nije mogel dojti – rekao
je Branimir.
DV Radost - Prva biciklijada
grada koja je 'vozila' u kompletnom
sastavu.
-Ja sam Ana, ovo je moj suprug
Tomislav te sinovi Luka i Robert.
Na biciklijadi smo prvi put i nije
tako strašno kao što sam mislila.
Malo sam se bojala da dečki neće
izdržati, ali bilo je super, svidjelo
nam se i sljedeće godine sasvim sigurno ponovno dolazimo. Dobro
je što na okrjepnim stanicama nisu
bile duge stanke jer je tada teško
ponovno krenuti dalje. Inače, često
upotrebljavamo bicikle za Lukin
odlazak na košarkaške treninge, a
dvaput tjedno idemo s klincima
na 'sladač' jer se mlađi sin jako voli
igrati na novouređenom dječjem
igralištu kraj fontane – rekla je Ana.
Tricikl za jačanje mišića
Ivan Gložinić ove je godine završio četvrti razred Prve gimnazije
Varaždin u dislociranom odjelu
u Ludbregu. Od rođenja ima cerebralnu paralizu koja uzrokuje
poteškoće u njegovu kretanju. Zahvaljujući ljubaznosti njegovih roditelja, Ivana smo posjetili u njihovom obiteljskom domu u Sigecu.
-Cerebralna paraliza nije bolest
već stanje koje se kod mene manifestira kao poremećaj motorike
donjih udova. Dakle, zbog mišićno - koštanih problema s nogama
imam poteškoće s hodanjem pa
moram hodati sa štakama. U trgovinu idem sa starim triciklom
kojeg teško pokrećem jer nemam
snagu u nogama – rekao je Ivan.
11
Kako mu ne bi mišići potpuno
atrofirali, Ivan mora biciklirati što
više i jačati ih. Prva ideja je bila
da taj stari tricikl preuredi svojim
potrebama no jednom prigodom
susreo je Ivana Šmera, Romana
Čotru i Danijela Škvorca. To su
dečki koji se bave biciklizmom i
Ivanu su preporučili da nabavi tricikl specijalno konstruiran te prilagođen njegovim potrebama.
-Tu opciju mi je preporučio i
moj profesor geografije Krunoslav
Rukelj pa sam pretraživajući Internet naišao na trgovinu koja prodaje izložbeni primjerak. Taj drugi
tricikl, napravljen u Češkoj, koštao
nas je oko tisuću eura, a potpuno
novi košta dvostruko više. Većinu
Ivan triciklom planira i u Austriju ili Mađarsku
Ove godine ritam vožnje bio
je sporiji nego prošle pa je i time
zadovoljen rekreacijski karakter
biciklijade koja svakako mora biti
primjerena za najmlađe, ali i za najstarije sudionike. Nakon povratka
na glavnom ludbreškom trgu sudionici su mogli besplatno pojesti
grah s kobasicama, a organizirana
je i tombola. Najvrjedniju nagradu,
bicikl vrijedan 1430 kn dobio je
Ivan Šalamon iz V. Bukovca, vlasnik zastavice s brojem jedan. Ivan
je sudjelujući treći put na biciklijadi uspio spojiti ugodno s korisnim,
ali kaže da će bicikl ipak pokloniti
majci jer zbog korpulentnije građe
pod njegovom težinom ne bi dugo
izdržao.
Dražen Vađunec
novaca dao je moj djed Branko, a
ostalo su dali moji roditelji. Otac
Stjepan je dodatno uredio pedale
tako da mi noge ne ispadaju s njih,
a njega uvijek zovem mobitelom
ako mi negdje na putu padne lanac
ili ako imam neki drugi defekt –
pojasnio je Ivan.
S novim triciklom Ivan može
na duže relacije jer se njime lakše
vozi i upravlja. Često ga možete vidjeti i u centru Ludbrega iako ima
problema s prijelazom preko željezničke pruge.
-Tražili smo od Hrvatskih željeznica proširenje pružnog prijelaza na 'labirintu' u Sigecu kako ne
bi morao ići preko nadvožnjaka,
ali nitko nije reagirao. Zbog toga
razmišljamo da sami tamo barem
zbetoniramo pločnik kako bi se on
mogao nekako provući između tih
cijevi – rekla je mama Nevenka.
-Tricikl imam 3 godine i s njime sam prošao pola Varaždinske
i Međimurske županije, ukupno
oko 1200 km. Najduža relacija mi
je bila ona do Zelendvora i natrag
kada sam u jednom danu prešao
100 km. Kako ne mogu stalno biti
kod kuće između četiri zida i zbog
toga što moram 'vježbati', često
bicikliram s prijateljima, a najviše
s Juricom iz susjedstva – rekao je
naš sugovornik.
Ivanova je želja da se jednog
dana s prijateljima odveze čak u
Austriju ili Mađarsku npr. na jezero Balaton. Vjerujemo da će se njegova želja ostvariti jer upornost je
važan dio karaktera, a Ivan je druželjubiv i uporan. Dražen Vađunec
Obitelj Majhen na startu
Obitelj Mužic_Luka, Robert, Tomislav i Ana
Okrjepa u Sigecu
12
K U LT U R A
Početkom ožujka POU Dragutin Novak i haiku Urednički
odbor na čelu s mag. Brankom
Dijanošićem, raspisali su natječaj
i pozvali haikuiste da pošalju svoje radove za haiku zbornik. Pozivu se odazvalo 114 autora iz 6
zemalja s područja ex Jugoslavije
te Njemačke i SAD-a. Svaki autor
mogao je poslati najviše 6 svojih
haiku pjesmica od kojih je barem
jedna morala biti s erotskom tematikom.
18. haiku susret održan je
sredinom lipnja u Ludbregu. Na
susretu je promoviran novi 17.
haiku zbornik iz kojeg su čitani
najuspješniji haiku stihovi.
-U haiku zborniku tiskano je
220 pjesmica od 110 autora. Ove
godine smo po prvi put dodijelili
nagradu 'Afrodita' za najbolji haiku s erotskom tematikom. Tradicionalno smo dodijelili i 'Prijelazni stup haiku pjesnika 2014.'
kojeg je zaslužio Ivan Markulin te
nagradu 'Graševina' koju je primila Ana Dolenec Truban – rekao je
Željko Funda, urednik.
Spomenimo da je prvu nagra-
30. lipnja 2014.
18. haiku susret
Susret tradicionalno organizira POU “D. Novak”
du 'Afrodita' dobio poznati književnik Enes Kišević, dvije druge
nagrade dodijeljene su Rudiju
Stoparu i Dragutinu J. Ristiću, a
treću nagradu zaslužio je Boris
Nazansky, drugi urednik Zbornika. Posebna priznanja primili
su: Zlata Bogović, Zdenko Oreč–
Drevna Kina u Ludbregu
Konfucije plemenit čovjek vođen ljubavlju
Gradska knjižnica i čitaoninog u ovoj školskoj godini. Kao
ca Mladen Kerstner u suradnji s
zaključak nakon predavanja u
Novom akropolom iz Varaždina
parku dvorca Batthyany izvedena
zaključila je još jednu sezonu zaje i predstava koju su pripremili
nimljivih predavanja. Konfucije
članovi Kazališne družine Trio
– učitelj drevne Kine bio je naziv
V koja djeluje u sklopu Gradske
posljednjeg predavanja održaknjižnice i čitaonice Mladen Ker-
Gavran, Alenka Zorman te Ljiljana Lukačević. Prilikom dodjele
priznanja najpoznatiji ludbreški
haikovac i idejni začetnik susreta
Zdenko Oreč govorio je o svom
školovanju te o nastanku svojeg
drugog prezimena Gavran koje
je nekad koristio sve dok mu pristner također s nazivom „Konfucije“. Za Konfucija, plemenit
čovjek je onaj koji je vođen ljubavlju prema drugima i vlastitom
moralnom ispravnošću. Prilikom
jedne rasprave Konfucijevih učenika o biti njegove filozofije, on
im je u prolazu rekao: “Sva moja
učenja povezuje jedno načelo.”
Na to je Ceng Ce odvratio “Sasvim točno”. Kada je otišao, učenici su upitali Ceng Cea što je time
učitelj mislio, a on je odgovorio:
“Učenje našeg učitelja sastoji se u
načelu chung (“Čini drugima ono
što sebi želiš”) i shu(“Ne čini drugima što sebi ne želiš”) i to je sve.”
Predstavu su pratili brojni
posjetitelji, a već uhodana ekipa
ludbreških glumaca amatera ponovno se pokazala u punom sjaju.
Zanimljiva predavanja udruge Nova akropola iz Varaždina
održavana su jedanput mjesečno
tijekom školske godine i slijedi
pauza do rujna.
Zaljubila se u haiku
Haiku susret je imao ležerni karakter jer su sudionici-autori čitajući svoje
radove pričali zanimljive anegdote i viceve. Susretu je prisustvovala i poznata varaždinska recenzentica Lea Martinuš koja svoje recenzije objavljuje u e-medijima.
-Tjedno pročitam do 5 knjiga, a preporuke objavljujem na Goodreads.
com, zatim na portalu za knjigoljupce 'Čitaj knjigu' te u grupama na Fejsu
kao i na forumima koje posjećuje čitalačka publika. U Ludbreg sam došla
s kolegicom Natašom Ilić kojoj su u Zborniku objavljena dva rada. Moram
priznati da sam se zaljubila u ovu vrstu pjesništva pa obećavam da ću svakako, sljedeće godine, prijaviti svoje radove na natječaj – rekla je Lea.
Dok Leini haiku radovi ne ugledaju svjetlo dana, pročitajmo objavljeni
erotski haiku njezine kolegice Nataše.
Hladan poljubac
na vrelim usnicama
mala pahulja.
Pobjednički erotski haiku Enesa Kiševića glasi:
Svojim prstima
popunjava prazninu
njenih prstiju.
jatelj nije rekao da je 'pregrubo' i
kako ne odgovara njegovu karakteru.
Susret je završio performansom u kojem su sudionici susreta
napisali po jednu haiku pjesmicu
na papirić te ispod dopisali svoje
podatke. Zatim su smotuljak papira stavili u staklene bočice, zatvo-
rili ih i zajednički bacili s mosta u
Bednju u nadi da će ih netko 'upecati', otvoriti, pročitati te se javiti
autoru prije nego li se Bednja ulije
u Dravu, ona pak u Savu i tako putem Dunava sve do Crnog mora.
Možda još netko otkrije kratku
haiku 5-7-5 formu kao 'savršenstvo pisanja'.
Dražen Vađunec
PRIČE ZA LAKU NOĆ U SRPNJU – KOD FONTANE
2. srpanj – Mirko Čurić: Ženidba kraljevića žabe
9. srpanj – Kašmir Huseinović:
Neobična knjižničarka
16. srpanj – Hrvatske bajke:
Žabica djevojka
– Hrvatske usmene priče:
Kraljević i njegova žena
23. srpanj – Željka Horvat-Vukelja:
Petra uči plivati
30. srpanj – Želimir Hercigonja: Pripovijetka o rosi, srcu i snovima
Priče se čitaju srijedom u 19 sati na Trgu Svetoga Trojstva.
Žene iz Centra svijeta predstavile se u Mariboru
Članice udruge predstavile su Centar svijeta
Idemo otok je već tradicionalan međunarodni glazbeni festival
mladih koji će se ove godine održati od 4. do 6. srpnja na ludbreškom
Otoku mladosti uz brojne izvođače, umjetnike, aktiviste i udruge
mladih.
- Idejni začetnik festivala
je Ludbreška udruga mladih entuzijasta (LUMEN), a u posljednjih
9 godina Idemo otok je izrastao u
jedan od najvećih domaćih neprofitnih festivala. Najveća novost je
da se od ove godine Idemo otok
organizira u suradnji sa svjetskom
mrežom neprofitnih organizacija
MasterPeace – glazbom za mir u
svijetu s aktivnostima u više od 50
država. – objašnjava predsjednik
udruge Lumen Igor Dobec.
Ove godine će tijekom tri dana
na glavnoj pozornici nastupiti već
poznati bendovi, a uz njih i neafirmirani mladi bendovi kojima će
festival Idemo otok biti prva prilika za nastup na velikoj festivalskoj
pozornici pred brojnom međunarodnom publikom. Osim odlične
glazbe mladi će i ove godine moći
sudjelovati u radionicama o europskim projektima, umjetničkim radionicama, sportskim i kulturnim
aktivnostima, te u mnoštvu zabavnog i edukacijskog sadržaja.
Među ostalima ove godine
će nastupiti LET3, Medo&Fody,
Conquering Lion (Makedonija),
Narednik Lobanja i vod smrti te
mnogi brojni drugi domaći i strani
poznati izvođači.
Kao jedan od događaja unutar
MasterPeace pokreta u svijetu,
te jedini takve vrste u Hrvatskoj,
festival Idemo otok će se održati
pod geslom MasterPeacea „Glazbom protiv ratova, Dijalog umjesto
uvreda, Kruh umjesto oružja, Stvaranje umjesto uništenja“. Snimka s
festivala će biti emitirana u sklopu
posebnog 24-satnog programa povodom Svjetskog dana mira, 21.
rujna koji će se prikazivati u više
od 50 zemalja s predviđenom gledanošću od 400 milijuna ljudi.
Žene iz Centra svijeta u Međunarodni klub prijatelja Lepoglava predstavili su Hrvatsku
na Tjednu slovenske kulture
u Mariboru. Uz promidžbeni
materijal o samome Ludbregu,
posjetitelji su mogli razgleda-
ti i suvenire, a posebnu pažnju
plijenili su upravo radovi Žena
iz Centra svijeta. Predstavnice
ludbreške udruge prisustvovale
su programu svih sudionika te
večernjem koncertu i samoj ceremoniji otvorenja.
KALENDAR MANIFESTACIJA
5.07.2014.
6.07.2014.
VEČER
FOLKLORA,
DAN TRADICIJSKE
KULTURE,
OD 16,00 SATI NA
TRGU SVETOG
TROJSTVA
OD 19,00 SATI
NA TRGU
SVETOG
TROJSTVA
POSLIJEPODNEVNI
SATI, TRG SVETOG
TROJSTVA
NOVINARSKI KOTLIĆ
I CRTANJE NA ULICI,
19.07.2014.
30. lipnja 2014.
Razgovor s povodom:
Mladen Kerstner, mlađi
Mladen Kerstner - hrvatski novinar, pisac, režiser čije će ime trajno ostati zapisano u Ludbregu rođen je 8. srpnja 1928, a preminuo je
u Zagrebu 9.studenoga 1991. Obzirom da se približava godišnjica rođenja, razgovarali smo s njegovim
sinom imenjakom Mladenom.
Približava se godišnjica rođenja vašega oca Mladena Kerstnera, kakvo je bilo odrastanje
uz njega?
Odrastanje uz mojeg oca bilo
je lijepo. Vrijeme koje smo proveli
zajedno, a to je uglavnom predratno vrijeme, bilo je mirnodopsko,
pitomo. Doduše, bili smo djeca, pa
i nismo previše razmišljali o nekim
egzistencijalističkim i inim problemima.
Sjećate li se dolazaka u Ludbreg s ocem, i koliko mu je ovaj
kraj značio?
Sjećam se, kako ne. Sjećam se
boravaka u staroj kući na Trgu, potom u goricama kod tete Bojane,
pa opet kod tete Vlatke u centru
grada. Ja kao klinac nisam mogao
do kraja shvatiti koliko je ludbreški kraj značio mojem ocu. Bio sam
premlad. No danas sam posve svjestan da je moj tata ovaj kraj doživljavao na jedan poseban način: kao
zavičaj u heideggerovskom smislu.
Taj ludbreški zavičaj on je nosio u
sebi do kraja, makar bio stotinama
kilometara daleko od njega.
Kako su Gruntovčani osvojili
publiku?
Nisam siguran, no pretpostavljam da su bila bitna tri elementa:
izvrsna neposredna gluma, nemjerljiv doprinos redatelja Kreše
Golika koji je znao očev tekst posredovati glumcima, te dijalekt.
Mislim da su dijalekti prijemčiviji
za publiku od književnih tekstova.
Apsurdno je raditi dramski tekst
na književnom jeziku. Tko priča
književnim u birtiji ili kod brice?
Jednom je veliki Radoslav Katičić
rekao da su književni jezici umjetni
jezici, jezici forme i službe, a ne je-
K U LT
LTURA
13
“Iako nikada nisam živio u Ludbregu, i ja ga na neki način doživljavam svojim zavičajem.”
Mladen Kerstner mlađi rado se prisjeća trenutaka provedenih u Ludbregu
zici "stare majke" kojim svi pričamo
i mislimo. No da se vratim pitanju.
Mislim da se svako selo i mjesto u
bivšoj državi prepoznalo u Gruntovčanima. Svaki lik je paradigma,
Mladen Kerstner
a situacije među tim paradigmama
(likovima) su se mogle prenijeti u
svačiji zavičaj: ne samo kajkavski,
nego i u primjerice vojvođanski,
dalmatinski, slovenski, srpski, bo-
Iz obiteljskog albuma obitelji Kerstner
sanski... Ako gledatelj i nije mogao
sve riječi razumjeti (a naravno da
nije), mogao je iz konteksta razumjeti cijelu priču i poantu.
I dalje kada imamo priliku
gledati reprizu serije, gledanost
je velika. U čemu je tajna dugovječnosti serije?
Svaka epizoda traje gotovo sat
vremena. Danas epizoda neke domaće ili strane serije traje efektivno
po 18 ili 20 minuta. U Gruntovčanima svaka minuta ima neki svoj
značaj, koncentrat dijaloga je vrlo
velik, tako da gledatelj – kad prvi
put gleda seriju – ne može pohvatati i zapamtiti baš svaku minutu,
pa kada drugi puta gleda neku
epizodu, učini mu se da to nije vidio gledajući prvi put. Ta serija se
jednostavno vrlo dugo i brižno pisala, pripremala, svi glumci i ekipa
su živjeli mjesecima za nju, davali
sve od sebe. Rezultat nije mogao, ili
smio, izostati. Također, serija ima
i jednu dublju poruku koju mlađi
gledatelji shvaćaju tek kasnije, nakon dva ili tri gledanja. Prvo je komedija, pa tragedija, a na kraju ovo
što imamo i danas – svakodnevni
život. Promijenilo se nije ništa. I
neće.
Zašto je naziv sela baš Gruntovec?
Nemam pojma. Pretpostavljam
od grunt, zemlja. Otuda i naziv
serije. Eto, i Mejaši imaju veze s
zemljom. Uvijek problema s tom
zemljom!
Dudek je odabrao biti dobar,
zbog toga je često bio i predmet
ismijavanja, izigravanja… Što je
vaš otac želio poručiti kroz nje-
gov lik?
Posumnjao bih na svojeg oca
da je kao ideal napravio nekog zločestog stričeka. Ma, gledajte: zar
se koristoljublje i pohlepa isplate,
gledajući eshatološki? Za nekog
prokletog hedonista koji smatra da
je materija bitak bića (da se izrazim
filozofski), naravno da se isplati
muljati i "valjati" na svakom koraku. Stvar je u tome kaj je Dudek
cijelo vrijeme svjestan da ga muljaju i "valjaju", ali on na to pristaje,
bivajući svjestan neke druge, više,
stvarnosti. Dobro se dobrim vraća,
pa makar ta dobrota patila od zločestoće.
ime. Moram reći da je iznimno
zaslužan i današnji gradonačelnik
Dubravko Bilić koji je godinama
istraživao tatine radio-drame i
druge tekstove, te koji je inicirao
znanstven skup o njegovu djelu i
liku u listopadu 1998. godine.
Kada „danas“ dođete u Ludbreg, što on za Vas predstavlja?
Iako nikada nisam živio u Ludbregu, i ja ga na neki način doživljavam svojim zavičajem. Lijepo mi
je prošetati gradom, sjesti na kavu,
promatrati ljude, otići do svetišta,
sjetiti se naših starih s tetom Vlatkom i Janjom, sestričnom... Volio
bih češće dolaziti.
I za kraj, predstavite nam
malo sebe!
Živim u Zagrebu, radim u jednom privatnom učilištu kao voditelj srednje škole; inače sam završio
studij kroatologije i filozofije na
Hrvatskim studijima. Svoje polaznike motiviram da nastave svoje
školovanje dalje, tako da i sam sebe
tjeram da se dalje obrazujem (što
na studiju knjižničarstva, što na
poslijediplomskom iz filozofije).
Nama andragozima to je profesionalna deformacija: cjeloživotno se
obrazovati. No lako je raditi na sebi;
treba raditi i za druge. Čineći sebe
boljima, i druge oko sebe činimo
barem malo boljim. Vezu s Podravinom gajim tako što sam član Društva Podravec iz Zagreba, a vezu sa
svijetom i svemirom imam "kroz"
Platonovo društvo, udrugu u kojoj
sam upoznao sjajne mlade ljude,
entuzijaste i znanstvenike, koji kroz
Gruntovčani, uvijek popularna serija
Vrednuju li Ludbrežani dovoljno lik i djelo Mladena Kerstnera?
Da. Ne samo kroz manifestaciju
"Dani Mladena Kerstnera", već i u
neposrednim kontaktima s nama,
mojom mamom i braćom. Ljudi se
razvesele kada čuju da sam sin, a i
meni je drago da je njima drago. I
čitaonica i knjižnica nose njegovo
svoj pedagoški i humanitarni rad
ovaj svijet uistinu žele učiniti boljim i smislenijim mjestom za život.
Na samu godišnjicu rođenja
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizira
prigodan program. Početak je u
19,30 sati.
Ludbreg – grad partner u projektu Europske prijestolnice kulture
U mjesecu lipnju najavljen
je početak kandidature grada Varaždina i regije sjever za
Europsku prijestolnicu kulture
2020.godine. svečanost najave
održana je kod rotora na istočnoj varaždinskoj zaobilaznici,
koji je tom prigodom posebno
uređen u znaku već prepoznatljivog logotipa s devet cvjetnih
latica, okupili su se predstavnici
i svih devet gradova – partnera
u projektu: Koprivnice, Krapine, Čakovca, Preloga, Ludbrega,
Lepoglave, Ivanca, Novog Marofa i Varaždinskih Toplica, koji
su redom izrazili zadovoljstvo
što će sudjelovati u ovom europskom projektu.
Ludbreg je spreman za ovaj
izazov jer kulturni programi
sve su češći.
Tako smo samo u lipnju
imali prilike uživati u koncertima Osnovne glazbene škole
Ludbreg, ludbreške f lautistice
Andreje Vađon, pijanistički recital ludbreškoj publici izveo je
varaždinac Stjepan Habunek, a
djela Francesca da Milana, Luysa de Narváeza, Miguela Llobeta i Dušana Bogdanovića na
gitari je izvela Ema Stein koja
je gitaru počela svirati uz učiteljicu Mirjanu Supičić u rodnom
Zadru. Školovanje je nastavila u
Zagrebu na Glazbenom učilištu
„Elly Bašić“ u klasi prof. Ante
Čaglja.
U ovakvim programima rijetko se uživa i u većim gradovima.
Najavljen je početak kandidature
14
SP O R T
Kup NS Ludbreg
Izuzev prvaka Zadrugara iz
Hrastovskoga i preostala dva
naša predstavnika sasvim su
solidno odradili sezonu u Prvoj
županijskoj ligi. To se posebno
odnosi na Plitvicu iz Selnika
koja je sa 43 boda zauzela sedmo mjesto. Klub iz Selnika mora
biti zadovoljan premijernom sezonom, štoviše, dojma smo da je
za mjesto-dva bolji plasman plaćen nedostatkom iskustva velike
većine igrača Plitvice.
Sloga iz Slokovca s 38 bodova završila je kao deseta, što je
možda malo slabije od mogućnosti i kvalitete momčadi, te
onoga što su očekivali. No, kraj
sezone Sloga je začinila slavljem
i osvojenim peharom pobjednika kupa Nogometnog središta
Ludbreg. Potvrdila je u finalu
Pehar uručio V. Namjesnik
30. lipnja 2014.
SLOGI PEHAR POBJEDNIKA
10. mjesto začinili pobjedom u kupu nogometnog središta Ludbreg
na stadionu Podravine 15. lipnja
Odbojka u Ludbregu
ulogu favorita u susretu s Martijančanima, budućim 'drugoligaNovoosnovani Ženski odbojkaški
šima' iako se neočekivano dugo
klub Ludbreg 25. lipnja organizirao
mučila. Unatoč stalnoj premoći
je prvi Otvoreni odbojkaški turnir.
u redovima Sloge bilo je puno
Turnir se trebao održati na otvoreanemičnosti, pa je stvar u svoje
nim školskim terenima, ali zbog lošeg
noge preuzeo Damir Vađunec
vremena bio je preseljen u malu školkoji je osvojio loptu, izborio slosku dvoranu. Prijavilo se 8 ekipa, a u
bodnjak i iz njega zabio krajem
svakoj ekipi je morala biti barem jedna
prvog dijela, a tek uoči ulaska
igračica. Veseli raspon godina igrača i
u sudačku nadoknadu Sloga je
igračica, jer su se turniru priključili stapotvrdila premoć i pobjedu 2:0
riji odbojkaši i odbojkašice, ali i mlađe
preko mladog Havaića.
kadetkinje novoosnovanog kluba. Eki'Slogašima' je pehare i zlatne
pa "Glave skup" osvojila je prvo mjesto,
medalje predao Vitomir Namje"Mi tri" su bili drugi, a "Tri mušketira i
snik, član IO ŽNS-a, kao i utješdama" zauzeli su treće mjesto.
ne nagrade poraženima.
Dinamov
ekspresni povratak
Vrlo slična priča kao prije dvije
godine – Dinamo iz Apatije je nakon
jednogodišnjeg boravka u Drugoj ligi
NS Ludbreg odmah osvojio naslov,
pa je Grad Ludbreg za iduću sezonu
dobio još jednog prvoligaša ludbreškog Nogometnog središta.
U Apatiji oduvijek ima dobrih
nogometaša što traje više od osam
desetljeća. No, posljednjih se godina
klub redovito susreće s padom broja
žitelja u Apatiji što ima utjecaja i na
broj budućih nogometaša. Tu su i
visoki troškovi natjecanja na se koje
sve glasnije i sve tuže klubovi cijelog
kraja, pa danas u malo naselju kakva
je Apatije nije lako voditi nogometni
klub. Dejan Zrinski, predsjednik modrih iz Apatije, kao uspješni poduzetnik iskoristio poznanstva i doveo
provjerenu kvalitetu. Svakako da je
najatraktivniji Veldin Karić, ali tu su i
Podravina osvojila kup
Lađević, Hruškar, Kovačević, Mavriček i drugi, vratili su se neki 'odbjegli'
poput Marija Kivača.
-Uvjeren sam da je to bio pun pogodak. Oni prednjače ozbiljnošću i
još uvijek u ovoj ligi mogu pokazati
što znaju, a imaju ogromno iskustvo
što je za ove mlade igrače velika škola. Lađević je igrao i vodio momčad
kao trener. Radimo na tome da sve
zadržimo jer još nam mogu pomoći,
a nadam se da ćemo se i pojačati. Vjerujem da bismo uz ovaj kadar koji je
donio naslov i par pojačanja bili jako
konkurentni u Prvoj ligi NS - otkrio
nam je Dejan Zrinski.
Plan je tijekom ljeta organizirati
u Apatiji gostovanja kombiniranih i
veteranskih ekipa hrvatskih prvoligaša, susrete raznih selekcije i slične
nogometne poslastice za poklonike
nogometa kako bi se namaklo dovoljno kuna za novu sezonu.
U Apatiji žele 85. rođendan Dinama iduće godine dočekati kao stabilni ludbreški prvoligaš.
SNAGATORI U LUDBREGU
ko Žigrović i Dorijan Špikić, a suci
natjecanja su bili Denis Vujaklija,
Tomislav Gerić i Tomislav Ledenko.
Prvo mjesto osvojio je Marko Žigrović iz Zeline, a drugo i treće mjesto
osvojili su domaći natjecatelji Tomislav Vađon, odnosno Dino Slatki.
Natjecanje je bilo podijeljeno na dva
dijela, vanjski i dio koji se odvijao u
prostorijama teretane. Uključeni su
bili elementi snage i izdržljivosti, te
kondicijske pripreme. Neke od vježbi koje su suci odredili natjecateljima bili su : trčanje, zgibovi, bench
press i deadlift što dočarava težinu
i kompleksnost natjecanja. Tridesetak gledatelja i navijača koji su došli
podržati ove „moderne gladijatore“
moglo je uživati u skoro pet sati neizvjesne borbe, gdje su natjecatelji
pokazali izuzetnu snagu volje, fizičku pripremljenost i pravi sportski i
natjecateljski duh. (N. J.)
U subotu 31.5. u Ludbregu se po
prvi puta održalo natjecanje u fizičkoj spremnosti u organizaciji fitness i fizio centra IMPULS, odnosno
njegovih članova Denisa Vujaklije
i Tomislava Gerića. Pristupilo je
dvanaest natjecatelja koji su doš-
Moderni gladijatori
li iz ; Zeline, Koprivnice, Preloga,
Ludbrega te čak iz dalekog Metkovića. Natjecali su se: Dino Slatki,
Dino Horvat, Mario Kolak, Neven
Novak, Tomislav Vađon, Dario Petrinić, Vanja Ivanuša, Alen Mijoč,
Luka Molnar, Marko Jertec, Mar-
Veselje nakon pobjede
Nogometaši “Podravine” nakon
pet godina osvojili su Županijski
nogometni kup . Na stadionu ”
Varteksa” pred oko 800 gledatelja
s 3-1 je svladana ” Plitvica” iz Gojanca.
Bila je to repriza prošlogodišnjeg finala, ali s drugačijim raspletom. Iako igra i nije bila na nekom
vrhunskom nivou Ludbrežani su
ostvarili zacrtano. Donijeli su pehar u našu ludbrešku regiju, u kojoj
se igra najbolji nogomet u županiji.
Dva gola postigao je Matija Kosec,
a jednom se u listu strijelaca upisao Mate Milas , koji se specijalizirao za pogotke u kupovima, a i
pretkraj sezone jedan je od onih u
najboljoj formi.
Za “Plitvicu” pogodak je postigao Tomašić. Pehar i odličja igračima su predavali ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenik
župana Alen Kišić te varaždinski
dogradonačelnik Vjeran Radelić.
Obje ekipa plasmanom u finale
osigurale su nastup u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa.
Proteklih desetak godina na
kormilu NK „Podravina“ prodefiliralo je čak niz stručnjaka . Od Špikića u dva mandata, Sraka, Sertić,
Maretić, Lađević, Kastel, Blagaj,
a sad je bjelodano da će po drugi
put „plave bluze“ voditi Slobodan
Sudec „Suki“.
Iako su rezultati u navedenom
razdoblju bili na visokoj razini,
uvijek se htjelo još više i bolje, što
je bio jedna od glavnih razloga
ovih promjena. Slobodan Sudec
ostavio je veliki trag u prvom mandatu, osvojio je 2011.godine naslov
prvaka III. HNL istok, što je vjerojatno najveći uspjeh kluba u povijesti sada dugoj više od 95 godina.
A kako je opet stigao u redove
našeg trećeligaša „Suki“ kaže ; „ U
proljetnom dijelu sezone trenirao
sam prelošku „Mladost“. Mislim
da smo odigrali više dobrih partija.
Ljudima iz kluba rekao sam da ću
ostati ako dovedu pet-šest kvalitetnih igrača. S moje strane čini
mi se da se s tim odugovlačilo pa
sam se uslijed čestih razgovora s
emisarima iz „Podravine“ koji su s
menom često razgovarali, naravno
po uputama čelništva , odlučio za
povratak na poznati teren.
Igrače poznajem , vjerojatno
ćemo se malo osvježiti, a od sredine srpnja krećemo s pripremama
za sezonu u III. HNL istok“. Slobodane, ponovi gradivo otprije tri
godine..
Neven Jerbić
SP O R T
30. lipnja 2014.
NK Zadrugar, prvak
1. lige Županijskog
nogometnog saveza
Zadrugaru je u zadnjem kolu
trebala pobjeda na svom terenu
protiv gostiju iz Ladanja Donjeg
koji su se već oprostili od statusa
županijskog prvoligaša. Domaćini
su nizom promašenih zicera skoro već zabrinuli brojne navijače u
prvih pola sata, ali je onda Šegović
konačno zabio i unio mira u domaće redove. A u 5-6 minuta nastavka
dvaput je poentirao Peharda i brod
sigurno usmjerio prema naslovu'.
Iako je još bilo dosta do kraja kormilar s klupe Željko Vađunec počeo je raditi izmjene i dati prigodu
da uživaju u zadnjem poluvremenu
prvenstva koje se osvajalo. Jer gosti
niti u jednom trenutku nisu izgledali kao momčad koja bi to mogla iole
ozbiljnije dovesti u pitanje. Ušao je
tako i pričuvni vratar i mnogi drugi,
a među njima i legenda kluba povratnik Nedeljko Kolak.
Nakon što je sudac Dubravko
Pavlić označio kraj utakmice Zadrugar-Rudar 47' (4:0), domaćin je
postao prvak Prve lige ŽNS-a Varaždin. Na igralištu u Hrastovskom
počelo je pravo zdušno slavlje.
-I bolje kaj smo zgubili predzadnje kolo kod Zelengaja. Ovak
smo to mogli proslaviti doma, nikaj
lepšega - netko je dobacio nakon
prvih par minuta feštanja.
Odmah su se pojavile pripremljene majice s porukom 'Izađite
na balkone i pozdravite šampione –
Zadrugar prvak 1. ŽNL 2013/2014.'
S razglasa se orila 'košulja plava' i
razne navijačke pjesme za koje je
kao DJ snosio krivicu Antonio Štefanek, bivši dugogodišnji čelnik kluba. Ušli su u teren i brojni navijači
i veselili se zajedno s igračima. U
rukama igrača stvorio se neki pehar,
kao zamjena za onaj koji ŽNS nije
odmah predao 'zadrugarima' što je
zaista malo nejasno. I tako su 'kau-
15
Prosl ava s navijač ima
Zadrugar za vječnu uspomenu na 8. lipnja 2014.
boji' prošli kao i prvaci španjolske
Primere koji će pehar dobiti za oko
3 mjeseca!
'Šef struke' Željko Vađunec Špac rashlađen je kantom vode
prema običaju da se trenera prvaka
zalije vodom. I nije se ljutio, dapače,
hladno je rezonirao:
-Ako me već pitaš – da, to mi je
dosad najveći domet kao treneru.
Bil sam prvak i sa Strugom, ali to
nije isto, ovo je ipak Prva županijska. Ako malo pogledate povijest
Zadrugar baš i nije osvajal prva
mesta, pa mi je ovo tim draže. Ako
me sjećanje ne vara bili su prvi prije
nekih 10-ak godina u Dugoj ludbreškoj ligi. Zato mi je ovaj uspjeh
osobno jako drag i uživam u ovom
slavlju u svakom trenutku – kaže
Željko Vađunec.
Kaže da je presudila kvaliteta i
iskustvo njegove momčadi.
-Kvalitetni iskusni igrači dali su
jak vjetar u leđa mladosti i zato su
mladi bili jaka potpora, pa je njiho-
Antonio, dugogodišnji bivši predsjednik i DJ s fešte
Trener Željko Vađunec
va kvaliteta došla do izražaja. Bilo
je važno držati priključak s Gojančanima do nmeđusobnog derbija u
Gojancu pet kola prije kraja. A onda
smo hrabro ušli u derbi i pobijedili
usred Gojanca. Tu je vizija da možemo do naslova postala vrlo jasna.
Nije bilo lako ni u završnici, ali smo
na koncu kao gosti dobili još jedan
Počelo je zasluženo slavlje
derbi s vrha, onaj u Beletincu. Zato
nam nitko ne može osporiti naslov,
potpuno je zaslužen. Budućnost?
Navodno ostaju skoro svi igrači, pa
vjerojatno budem ja ostal s njima –
poručio je trener Željko Vađunec.
U slavljeničkoj gužvi, pjesmi i
veselju uspjeli smo pronaći predsjednika Zlatka Sabol. Tek je nepunu godinu dana na čelu kluba, pa
smo ga upitali je li očekivao da će
biti prvaci?
-Nisam se nadal da budemo ovo
doživjeli. Za mene osobno ovo je
neopisivo lijep osjećaj i velika radost, a vidite da slave svi ljudi iz kluba i oko kluba jer uspjeh je to mojih
prethodnika i svih bivših struktura
koji su gradili klub godinama. Jer
ovo se nije dogodilo slučajno. Svi
smo skupa stvorili taj uspjeh i on je
plod bivših uprava i bivših generacija igrača.
Ova momčad je prava, trener je
odlično vodil i tak je sve jasnije da
bi se ovo na kraju moglo dogoditi.
Više nego zasluženo. Upravi bi sigurno bilo lakše raditi da se nismo
borili za naslov. Ovak su nam rezultati nametnuli veće obveze, ali uz
upornost i marljivost ljudi i uz dečke na terenu nekako smo prebrodili. - kaže Zlatko Sabol, predsjednik
Zadrugara.
Promjene sustava natjecanja su
najavljene, konačnu potvrdu čekaju
i u Hrastovskom.
-Treća liga nas ne zanima, nemamo uvjeta za nju. Očekivali smo
Međužupanijsku i za nju se već
pripremamo neko vrijeme. Igrači
su zaslužili da uđemo u novu ligu,
uprava smatra da ako smo prvaci
je to i naša obveza prema igračima,
njima novi izazov.
Od uvjeta moramo formirati
još jednu momčad mlađeg uzrasta,
a ona je već pripremljena i to nam
nije problem. Financijski bi nova
liga bila skuplja, ali ja ne vidim logike da će biti puno većih troškova od
ove. Maksimalno se budemo trudili
da dobro funkcioniramo u novoj
ligi. Nadam da bude i Grad Ludbreg
imal sluha da nam više pomogne,
ne zato kaj je gradonačelnik iz našeg
mjesta, nego zato kaj mi ovime promoviramo Grad Ludbreg. Pa onda
je red da nas Grad nagradi makar
simbolično, a dobro će doći svaka
pomoć. Postojeći igrački kadar želimo zadržati, moguće je da jedan
domaći dečko ode, ali vraćamo 3-4
'svoja' igrača. Moramo sve točno
dogovoriti – kazao nam je Zlatko
Sabol, predsjednik Zadrugara.
Nedjelja, 8.lipnja ostat će zapisana u povijesti kluba, dan kada je Zadrugar osvojio naslov prvak 1. ŽNL.
Umornog DJ-a Antonija spremala
se zamijenit glazba uživo za nastavak fešte. Slavlje kakva dolikuje
prvaku – plavima iz Hrastovskoga.
Dva brza pogotka riješila su malu neizvjesnost
Podravcu titula Prve lige NS-a
Podravac iz Sesveta prvak je
Prve lige NS Ludbreg. Sesvećani
su kolo prije kraja osigurali naslov,
pa su zadnju utakmicu protiv susjeda iz Karlovca odigrali u slavljeničkom tonu, ali opet uspješno.
Podravac je na kraju je osvojio 59
bodova sa 17 pobjeda, 8 neriješenih rezultata i tek jedan poraz.
-Osvojili smo naslov bez proljetnog poraza, a zadnji put poraz
smo doživjeli lani 22. rujna na gostovanju u Čićkovini. Zanimljivost
je što smo više bodova osvojili na
gostovanjima u nego na domaćem
terenu, ali smatram da smo naslov
ipak osvojili kod kuće kad smo u
zadnjim trenucima nekih dvoboja
preokretali rezultat u našu korist.
Protivnici su k nama dolazili izrazito motivirani u želji da nas pobijede na domaćem terenu – rekao
je Siniša Vađunec, trener-igrač.
U drugom dijelu sezone iz borbe za naslov otpali su jesenki hit
Gora iz Globočeca, te Mladost
iz Sigeca, a ostale su ekipe iz Čićkovine i Šemovca. Velik doprinos
uspjehu Podravca dao je Mladen
Vađunec ponajbolji igrač i strijelac
s 35 pogodaka, više je dao samo
Sajko iz Šemovca.
Uspjeh Podravca je potvrda dobrog rada svih struktura u klubu,
uz ozbiljan pristup treninzima sa
po 16 prvotimaca što je san mnogih trenera u nižim ligama. Dodatno se uređivao teren, te prostorije
gdje je postavljena PVC stolarija,
zidane su nove svlačionice i kupaonice na katu. Radovi se još privode kraju. No, prije nekoliko dana u
Sesvetama su odlučili da odustaju
od ulaska u Prvu županijsku ligu.
-Želja igrača bila je da se opet
okušamo u višem rangu jer ne
zaboravimo da Podravac ima to
iskustvo, bio je i član 4. HNL i županijski prvoligaš do 2001. No, nakon niza sastanaka igrača, uprave i
K. Vađunec (tajnik), Valjak, Zember, S. Vađunec (igrač-trener), Novak, Sakač, N. Vađon, Horvat, Markulinčić, Međimorec i D.
Sabol (predsjednik), dolje: Oršulić, M. Vađunec, Nemec, F. Vađunec, G. Gložinić, Bačani, N. Gložinić, Jantol i G. Vađon
navijača ipak je odlučeno da se ne
ide u viši rang, pojaviše jer trenutačno nemamo pionirsku ekipu
koja je, uz juniorsku, obavezna
– kaže Damir Sabol, predsjednik
Podravca.
Sesvečani planiraju oformiti
pionirsku ekipu i oživjeti noć-
ni malonogometni turnir usred
srpnja. Prelazak u viši rang ostaje
opcija za bolja vremena koja će,
nadamo se, ubrzo doći. (dv)
16
O B L J ET N I C A
30. lipnja 2014.
MAŽORETKINJE, SRETAN VAM 20. ROĐENDAN!
Cijeli je Ludbreg u subotu 14.lipnja bio u znaku mažoretkinja koje su tog datuma slavile 20.rođendan. Uz brojne goste
i cjelodnevni program pripremile su i izložbe na otvorenome
– Izložbe se temelje na plesu, koreografijama, glazbi, lijepim
sjećanjima i brojnim uspjesima. Ludbreške mažoretkinje jedan su od najstarijih sastava mažoretkinja u Hrvatskoj i kroz
to smo vrijeme postale svojevrstan simbola Grada. Ime svojega grada promičemo i diljem svijeta kao jedan od najtrofejnijih klubova. Potvrda tome su i ovogodišnji rezultati. Posebno
smo ponosne što je dio naše ekipe i prvi hrvatski Supertalent
Tihomir Bendelja kao natjecatelj i trener. – priča predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg, Mirjana Pavičić.
Školske godine 1994./95. počela je s radom nova plesna
aktivnost – mažoretkinje koje su okupljale djevojčice od 1.do
8. razreda. Interes za novu aktivnost od samog početka je bio
velik tako da se uključilo preko 40 djevojčica zahvaljujući kojima je utrt put brojnim naraštajima ludbreških mažoretkinja.
– Tadašnji gradonačelnik Franjo Križanić prihvatio je ideju o
osnivanju udruge Ludbreške mažoretkinje. U tim počecima
pomagali su nam brojni ljudi, no moram istaknuti Tomu Filipa, Ružicu Antolić i Ružicu Bačani. Prvi smo puta ludbreškim ulicama prodefilirale 29. kolovoza 1995 u žuto-plavim
uniformama uz pratnju Limene glazbe Sesvete. I otada smo
neizostavni simbol našega grada. – prisjeća se osnivačica
Ludbreških mažoretkinja, Franciska Schubert.
U to vrijeme osnivao se Hrvatski savez mažoretkinja gdje
su Ludbrežanke članice od osnutka, a kasnije su se uključile i
u Europski NBTA mažoret i twirling savez.
Redali su se nastupi u Ludbregu, uz pratnju Puhačkog
orkestra grada Ludbrega, a potom su uslijedila i državna prvenstva te kontinuirano učenje i europska prvenstva. Mnogo
djevojčica prošlo je mažoret školu, seminare i treninge uz
europske trenerice. Usvojile su vrhunske pokrete, virtuozno
baratanje štapom, eleganciju i lijepo držanje. Osvajale su medalje i pehare.
– Posebno nam je ostao u sjećanju boravak u Sinju uz pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega – priča F. Schubert
i dodaje kako je posebno sretna kada danas vidi da mažoretkinje trenira osoba koja je članica udruge od prvoga dana.
Plesalo se i pleše se na smotrama diljem Hrvatske i promiče
se Centar svijeta.
Mažoretkinje na treningu
Ludbreške mažoretkinje na proslavi 20. rođendana
Mažoretkinje na nastupu 2003.godine
Jedan od prvih međunarodnih uspjeha
Rođendanska proslava ne može proći bez torte
Vjerna pratnja mažoretkinjama - Puhački orkestar grada Ludbrega
– Odrastale su djevojke od dječjeg, juniorskog do seniorskog sastava i njima posebna čestitka za 20 godina postojanja
udruge – od Ksenije, Karmen, Jelene do vrhunske solistice
Tee. Neke su djevojke položile ispit za suce i sudile državna
prvenstva kao primjerice i aktualna trenerica Kristina Mirčetić Petrin. Za uspjehe su zaslužni i roditelji, te predsjednice
udruge, prva među njima bila je Zvjezdana Klier. U sjećanju
nosimo najvjerniju pratiteljicu i stalnu suputnicu gospođu
Višnju Klier zvanu „Babek“ koja nam je bila velika pomoć na
dugim putovanjima, a zahvaljujem gospođi Treziki na stalnom radu s iglom i koncem za naše mažoretkinje.
Čestitke svim mažoretkinjama, kojih je bilo stotine u ovih
20 godina na uspješnom radu i postignućima. Hvala vam djevojčice, djevojke i žene! – završava Franciska Schubert koja
uvijek rado prelistava fotoalbume koji u njoj bude sjećanja na
dane plesa, glazbe i uspjeha.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
9
File Size
2 580 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content