HR
2014
Tematsko izvješće
EUROPSKI
REVIZORSKI
SUD
BR. Financira li Europski fond
za regionalni razvoj
djelotvorno projekte
kojima se izravno promiče
biološka raznolikost
u okviru strategije EU‑a za
biološku raznolikost
do 2020.?
12
EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG
Tel. +352 4398-1
E-pošta: [email protected]
Internet: http://eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditorsECA
Youtube: EUAuditorsECA
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.
ISBN 978-92-872-0723-4
doi:10.2865/41925
© Europska unija, 2014.
Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Za uporabu ili umnožavanje slika 2., 3., 4., 5. i 13. dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
Printed in Luxembourg
HR
2014
Tematsko izvješće
BR. Financira li Europski
fond za regionalni razvoj
djelotvorno projekte
kojima se izravno promiče
biološka raznolikost
u okviru strategije EU‑a
za biološku raznolikost
do 2020.?
(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU‑a)
12
Sadržaj
02
Odlomak
Pojmovnik
I. – VIII.
Sažetak
1. – 12.
Uvod
1. – 2.
Opća važnost biološke raznolikosti
3. – 5.
Strategija EU‑a za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti
6. – 8.
Politike i zakonski akti EU‑a
9. – 12.
Sufinanciranje EFRR‑a za projekte kojima se promiče biološka raznolikost
13. – 17.
Revizijski opseg i ciljevi
18. – 40.
Opažanja
18. – 25. Jesu li države članice iskoristile dostupna financijska sredstva EFRR‑a za izravno promicanje
biološke raznolikosti?
19. – 25. Mogućnosti financiranja EFRR‑a nisu iskorištene u najvećoj mogućoj mjeri
26. – 40. Jesu li projekti namijenjeni izravnom promicanju biološke raznolikosti koje sufinancira EFRR
djelotvorni u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti?
27. – 28. Projekti su usklađeni s prioritetima biološke raznolikosti na nacionalnoj razini i na razini EU‑a, ali rashodi
EFRR‑a za biološku raznolikost nisu dobro definirani
29. – 31. Jedna trećina revidiranih projekata bila je usmjerena na pripremu zaštitnih mjera…
32. – 36. …te nije izvršena procjena koristi koje će ulaganja donijeti biološkoj raznolikosti
37. – 40. Održivost projekta temelji se na lokalnoj predanosti i ovisi o budućim javnim financiranjima
Sadržaj
41.– 45.
Zaključci i preporuke
41.
Opći zaključak
42.
Dodjela i upotreba financijskih sredstava EFRR‑a
03
43. – 45. Postignuća projekata EFRR‑a u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti
Prilog I.—Ciljevi i mjere strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020.
Prilog II. —
Raspodjela sredstava EFRR‑a za promicanje biološke raznolikosti i zaštite prirode
(uključujući mrežu Natura 2000).
Prilog III.—Uzorak revidiranih projekata
Prilog IV.—
Mogućnosti za strategiju biološke raznolikosti koje nude razni fondovi EU‑a
unutar financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine, kako ih je navela
Komisija
Odgovori Komisije
Pojmovnik
04
Korisnik: Javna ili privatna pravna osoba koja prima potporu EU‑a za projekte kojima se izravno promiče biološka
raznolikost.
Usluge ekosustava: Dobra i usluge neophodni za život koje pruža netaknuta biološka raznolikost kao što su hrana,
opskrba vodom i pročišćavanje zraka.
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): Financijski instrument osmišljen za promicanje gospodarske i socijalne
kohezije među regijama EU‑a. Doprinosi EFRR‑a uglavnom se primjenjuju putem operativnih programa koji
obuhvaćaju velik broj projekata. EFRR je jedan od strukturnih fondova.
Upravljačko tijelo: Državno, regionalno ili lokalno tijelo javne vlasti ili javno ili privatno tijelo koje je određena
država članica odredila za upravljanje operativnim programom.
Natura 2000: Najveća ekološka mreža posebnih zaštitnih područja očuvanja u svijetu koja obuhvaća gotovo 26 000
područja i pokriva gotovo 18 % kopnenog okoliša EU‑a kao i ključna morska područja. Natura 2000 ključna je
sastavnica strategije EU‑a za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosustava do 2020. godine.
Operativni program: Program koji je odobrila Komisija i kojim su obuhvaćena ulaganja određene države članice
koja prima sredstva iz strukturnih fondova te koji ima oblik jasnog niza višegodišnjih prioriteta i mjera kojima je
obuhvaćen velik broj projekata.
Programsko razdoblje: Višegodišnji okvir unutar kojeg se planiraju i provode rashodi strukturnih fondova.
Podijeljeno upravljanje: Okvir unutar kojeg države članice i Komisija zajedno izvršavaju proračun strukturnih
fondova. Dok se zadaće izvršavanja delegiraju državama članicama, Komisija zadržava opću odgovornost za
izvršavanje proračuna.
Strukturni fondovi: Fondovi EU‑a koje čine Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond
(ESF). Zajedno s Kohezijskim fondom njihove aktivnosti za programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine imaju
vrijednost od 308 milijardi eura (izraženo u cijenama iz 2004. godine), a cilj im je podupirati regionalni rast i poticati
otvaranje radnih mjesta.
05
Sažetak
I
Biološka raznolikost, odnosno raznolikost među živim
organizmima i njihovim ekološkim kompleksima
cijeni se kao prirodni kapital u svijetu. Gubitak bio‑
loške raznolikosti ima znatne učinke na gospodarstvo
i zdravlje, primjerice u vidu zagađene vode i zraka,
poplava, erozije i širenja bolesti.
II
Za EU je zaštita biološke raznolikosti ključan prioritet
u očuvanju okoliša. Nakon neuspjeha u zaustavljanju
gubitka biološke raznolikosti u Europi do 2010. godine,
Vijeće je u lipnju 2011. godine podržalo „Strate‑
giju EU‑a za biološku raznolikost do 2020.”. Krajnji
vremenski rok za glavni cilj zaustavljanja gubitka
biološke raznolikosti u EU‑u pomaknut je s 2010. na
2020. godinu.
III
Sredstva za očuvanje biološke raznolikosti pružaju
se putem nekoliko instrumenata EU‑a, što je također
primijenjeno i na mrežu Natura 2000, koja je temelj
očuvanja biološke raznolikosti u EU‑u.
IV
Revizija Suda usmjerila se na djelotvornost EFRR‑a
u financiranju projekata kojima se izravno promiče
biološka raznolikost. Sud je prvo ispitao mjeru u kojoj
su države članice iskoristile dostupna sredstva EFRR‑a
te zatim procijenio uspješnost 32 projekata iz uzorka.
VI
S ciljem povećavanja uporabe EFRR‑a u području
biološke raznolikosti, Sud preporučuje da bi Komisija
trebala:
(a) podupirati države članice u postavljanju priori‑
teta obnove biološke raznolikosti u operativnim
programima;
(b) procijeniti nadopunjavaju li mjere za promicanje
biološke raznolikosti koje su države članice utvr‑
dile u operativnim programima projekte koji se
financiraju iz drugih fondova EU‑a; te
(c) pratiti stvarnu provedbu operativnih progra‑
ma s ciljem ranog i proaktivnog prepoznavanja
poteškoća.
Kako bi ovo postigle, države članice trebale bi surađi‑
vati s Komisijom.
VII
Komisija bi također trebala:
(a) podupirati države članice pri naknadnom praće‑
nju pripremnih projekata imajući u vidu aktivnu
politiku zaštite, osobito u pogledu djelotvorne
provedbe posebnih planova zaštite i upravljanja za
staništa i vrste;
(b) zahtijevati da se operativnim programima pred‑
vide postupci za evaluaciju promjena u okolišu
u pogledu staništa i vrsta nakon intervencija;
(c) savjetovati države članice o primjeni pravila EFRR‑a
u međudjelovanju s drugim fondovima EU‑a.
V
Sud je zaključio da države članice nisu iskoristile
dostupne mogućnosti financiranja putem EFRR‑a
u najvećoj mogućoj mjeri. Iako se projekti iz pod‑
ručja biološke raznolikosti koje je sufinancirao EFRR
podudaraju s prioritetima država članica i EU‑a koji se
odnose na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti,
potrebno je uložiti napore u praćenje njihova stvar‑
nog doprinosa i osiguravanje dugotrajnosti njihovih
učinaka. Mnoge su se aktivnosti odnosile na pripremu
planova zaštite i upravljanja koje je sada potrebno
provesti kako bi se ostvarili konkretni rezultati.
VIII
Usto bi Komisija trebala osigurati stalno točno bilje‑
ženje sredstava potrošenih izravno ili neizravno na
biološku raznolikost (uključujući mrežu Natura 2000),
a države članice trebale bi to olakšati dostavljanjem
potrebnih podataka.
06
Uvod
Opća važnost biološke
raznolikosti
01
Prema Konvenciji o biološkoj raznoli‑
kosti1, biološka se raznolikost definira
kao raznolikost među živim organizmi‑
ma iz svih izvora, uključujući kopnene,
morske ili druge vodene ekosustave
i ekološke komplekse čiji su sastavni
dio. Konvencijom o biološkoj razno‑
likosti utvrđeno je nekoliko većih
prijetnji biološkoj raznolikosti kao što
su gubitak i cijepanje staništa2, preko‑
mjerno iskorištavanje šuma, oceana,
rijeka, jezera i tla, zagađenje, klimatske
promjene te pridošle vrste koje se na‑
tječu s domaćom florom i faunom.
02
Biološka raznolikost cijeni se kao pri‑
rodni kapital u svijetu putem kojeg se
pruža ključna roba i usluge kao što su
hrana, voda i pročišćavanje zraka ko‑
jima se podupire gospodarsko blago‑
stanje, društvena dobrobit i kvaliteta
života3. Gubitak biološke raznolikosti
vodi do znatnih gubitaka za gospo‑
darstvo i dobrobit, primjerice u vidu
zagađene vode i zraka, poplava, erozije
i širenja bolesti4.
Strategija EU‑a za zau‑
stavljanje gubitka bio‑
loške raznolikosti
03
Za EU je zaštita biološke raznolikosti
ključan prioritet u očuvanju okoliša,
što je izraženo u strategiji EU‑a za bio‑
lošku raznolikost i nizu odgovarajućih
politika i zakonskih akata EU‑a. Između
2001. i 2010. godine EU je pokušao po‑
stići cilj zaustavljanja gubitka biološke
raznolikosti te obnove staništa i prirod‑
nih ekosustava.
Komisija je 2010. godine zaključi‑
la da taj cilj nije postignut. Razlozi
neuspjeha u postizanju cilja EU‑a za
2010. godinu mnogostruki su i složeni5.
Procjenom očuvanja staništa i vrsta
pokazalo se da se opće stanje nastavilo
pogoršavati6.
1
Gotovo 200 stranki diljem
svijeta obvezalo se na
Konvenciju o biološkoj
raznolikosti koja se promicala
u okviru Programa Ujedinjenih
naroda za zaštitu okoliša i koja
je stupila na snagu 1993.
2
Stanište se odnosi na područje
u kojem organizmi žive.
Staništa se obično razvrstavaju
na kopnena, slatkovodna ili
morska. Studije su pokazale da
su urbanizacija, krčenje šuma
i širenje poljoprivrede znatno
ubrzali gubitak staništa.
3
Vidjeti Europska komisija,
Praćenje učinka politike EU‑a za
biološku raznolikost,
rujan 2010., str. 2.
4
Vidjeti Europska komisija,
Roba i usluge ekosustava,
rujan 2009., str. 2.
5
Komisija među najvažnijim
razlozima navodi sljedeće:
nedovoljno uključivanje
u politike koje se odnose na
druge sektore, nepotpuna
provedba postojećih
zakonskih akata te nedostatci
u politikama, nedostatci
u financiranju,
neodgovarajuća struktura
okvira i upravljanja te
ograničena svijest o biološkoj
raznolikosti (vidjeti
SEC(2011) 540 završna verzija
od 3. svibnja 2011.).
6
Vidjeti, primjerice, Temelji EU‑a
za biološku raznolikost
u 2010. godini, Europska
agencija za okoliš, 2010.
(http://www.eea.europa.eu/
publications/
eu-2010-biodiversity‑baseline).
7
COM(2011) 244 završna verzija
od 3. svibnja 2011. Naše životno
osiguranje, naš prirodni kapital:
strategija EU‑a za biološku
raznolikost do 2020.
8
Rezolucija Europskog
parlamenta od 20. travnja
2012. pod naslovom „Naše
životno osiguranje, naš
prirodni kapital”: strategija
EU‑a za biološku raznolikost
do 2020.
9
Indikativni ciljevi postavljeni
su na razini EU‑a te nije
predviđeno da se preoblikuju
u izričite i podrobnije
razvrstane nacionalne ciljeve
(vidjeti glavu 5.8. dokumenta
SEC(2011) 540 završna verzija
koji se nadovezuje na
dokument naveden pod
bilješkom 7.).
04
Vijeće je u lipnju 2011. godine podržalo
„Strategiju EU‑a za biološku raznolikost
do 2020.” koju je predstavila Komisi‑
ja7. Također je poticalo države članice
da novu strategiju uključe u svoje
nacionalne planove, programe i/ili
strategije. Europski parlament pozdra‑
vio je novu strategiju i izrazio svoju
podršku8.
05
Strategijom EU‑a za biološku raznoli‑
kost do 2020. postavljeno je šest općih
ciljeva9, kojim je obuhvaćeno 20 mjera
(vidjeti sliku 1. i Prilog I.).
07
Slika 1.
Uvod
Ciljevi strategije EU‑a za biološku raznolikost do 2020.
Strategija EU-a za biološku raznolikost
Vizija za 2050. Godinu
Biološka raznolikost Europske unije i usluge ekosustava koje biološka raznolikost pruža njezin prirodni kapital - zaštićeni su, cijenjeni i prikladno obnovljeni
Glavni cilj za 2020. Godinu
Zaustaviti gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU-u i obnoviti ih u mjeri u kojoj je moguće te povećati doprinos
EU-a u sprječavanju gubitka biološke raznolikosti
6 CILJEVA
1.
unaprjeđenje provedbe
zakonskih akata povezanih
s prirodom
2.
obnova ekosustava te
uspostava zelene
infrastrukture
4.
održivo
ribarstvo
3.
održiva poljoprivreda
i šumarstvo
MJERE
Izvor: Europska komisija.
5.
suzbijanje stranih
invazivnih vrsta
6.
doprinos sprječavanju gubitka
biološke raznolikosti na
svjetskoj razini
08
Uvod
Politike i zakonski akti
EU‑a
06
Biološka raznolikost međusektorsko
je i interdisciplinarno pitanje koje je
povezano s brojnim politikama koje
imaju svoje vlastite izvore financij‑
skih sredstava EU‑a: Europski fond za
jamstva u poljoprivredi (EFJP), Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(EPFRR), Europski fond za ribarstvo
(EFR), Europski fond za regionalni
razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF),
Financijski instrument za okoliš (LIFE)
i okvirni programi za istraživanje. Po‑
jam „integrirano financiranje” odnosi
se na paralelnu prirodu ovih različitih
izvora financijskih sredstava.
07
Zakonski akti koji se odnose na biološ‑
ku raznolikost imaju mnogo sastavnih
dijelova na različitim razinama:
(a) nekoliko međunarodnih spora‑
zuma o okolišu koji su povezani
s biološkom raznolikosti u kojima
su ugovorne stranke EU i/ili njezine
države članice, primjerice Konven‑
cija o biološkoj raznolikosti koja je
stupila na snagu 29. prosinca 1993.
kao prvi međunarodni sporazum
kojim su obuhvaćeni svi aspek‑
ti biološke raznolikosti (vidjeti
odlomak 1.);
(b) niz direktiva EU‑a (primjerice
Direktive o pticama i staništima10;
Okvirna direktiva o vodama11;
Okvirna direktiva o pomorskoj stra‑
tegiji12; posebne direktive kojima
je obuhvaćeno pitanje procjene
okoliša13 te posebne uredbe u vezi
s raznim fondovima EU‑a;
(c) razni nacionalni zakoni.
08
Slika 2. pruža pregled politika i zakon‑
skih akata EU‑a koji imaju utjecaj na
biološku raznolikost.
Sufinanciranje EFRR‑a za
projekte kojima se pro‑
miče biološka raznolikost
09
Prema podatcima Komisije, ­države
članice dodijelile su 2,8 ­milijardi
eura u programskom razdoblju od
2007. do 2013. godine za izravno pro‑
micanje biološke raznolikosti i zaštitu
okoliša u okviru EFRR‑a, uključujući
mrežu Natura 200014 (vidjeti Prilog II.)
10
Iako nisu izravno usmjereni na pro‑
micanje biološke raznolikosti, drugim
projektima EFRR‑a također se može
podupirati biološka raznolikost, pri‑
mjerice projekti u području turizma15,
komplementarne mjere koje su uklju‑
čene u infrastrukturne projekte kao
nadoknada štete koja je prouzročena
okolišu te projekti posvećeni pročišća‑
vanju otpadnih voda16.
10 Direktiva 2009/147/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća
od 30. studenog 2009.
o očuvanju divljih ptica
(kodificirana verzija) (SL L 20,
26.1.2010., str. 7.) i Direktiva
Vijeća 92/43/EEZ od
21. svibnja 1992. o očuvanju
prirodnih staništa i divlje faune
i flore (SL L 206, 22.7.1992.,
str. 7.).
11Direktiva 2000/60/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća
od 23. listopada 2000. godine
o uspostavi okvira za
djelovanje Zajednice
u području vodne politike
(SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
12Direktiva 2008/56/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća
od 17. lipnja 2008. godine
o uspostavljanju okvira za
djelovanje Zajednice
u području politike morskog
okoliša (SL L 164, 25.6.2008.,
str. 19.).
13 Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od
27. lipnja 1985. o procjeni
učinaka određenih javnih
i privatnih projekata na okoliš
(SL L 175, 5.7.1985., str. 40.)
i Direktiva 2001/42/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća
od 27. lipnja 2001. o procjeni
učinaka određenih planova
i programa na okoliš (SL L 197,
21.7.2001., str. 30.).
14 Ova se brojka temelji na
presjeku raspodjele
financijskih sredstava
strukturnih fondova (na dan
31.12.2012.) napravljene
u skladu s popisom
86 kategorija koji se nalazi
u Prilogu II. Uredbi Komisije
(EZ) br. 1828/2006 od
8. prosinca 2006. o utvrđivanju
pravila za provedbu Uredbe
Vijeća (EZ) br. 1083/2006
(SL L 371, 27.12.2006., str. 1.).
Člankom 11. predviđeno je da
države članice moraju
uspostaviti indikativni presjek
prema kategoriji planirane
uporabe sredstava iz fondova.
15 Mjere u području turizma
uključuju promicanje
prirodnih dobara i zaštitu
i razvoj prirodne baštine.
Vidjeti tematsko izvješće Suda
br. 6/2011 Jesu li turistički
projekti koje je sufinancirao
EFRR bili djelotvorni?
(http://eca.europa.eu).
09
Slika 2.
Uvod
Politike i zakonski akti EU‑a koji imaju utjecaj na biološku raznolikost
Zajednička
ribarstvena
politika
Zajednička
poljoprivredna
politika
Okvirna
Direktiva
o vodama
Regionalna
politika
Direktiva
o moru
Direktiva
o staništima
Direktiva
o pticama
Biološka
raznolikost
Nacrt
Direktive o tlu
LIFE +
Politike
o klimatskim
promjenama
Istraživanje
Konvencija
UN-a
o biološkoj
raznolikosti
Izvor: Europska komisija.
11
Komisija je općenito odgovorna za
izvršenje proračuna. Sufinancirani
projekti biološke raznolikosti dio su
operativnih programa te ih države
članice provode u okviru mehanizama
podijeljenog upravljanja. Posebno:
(a) Komisija dogovara i odobrava
operativne programe koje pred‑
lažu države članice te dodjeljuje
financijska sredstva EU‑a;
(b) države članice upravljaju opera‑
tivnim programima te ih provode
tako što odabiru projekte, nadgle‑
daju ih i procjenjuju;
(c) Komisija procjenjuje upravljanje
i kontrolne sustave država članica,
prati provedbu programa, rezer‑
vira financijske doprinose EU‑a
i isplaćuje ih na temelju odobrenih
rashoda.
12
Od Komisije se također zahtijeva
pružanje strateških smjernica utvrđiva‑
njem čimbenika koji doprinose uspje‑
hu ili neuspjehu provedbe operativnih
programa te utvrđivanjem dobre
prakse17.
16 Vidjeti tematsko izvješće Suda
br. 3/2009 „Djelotvornost
rashoda strukturnih mjera za
pročišćenje otpadnih voda za
programska razdoblja
od 1994. do 1999. godine
i od 2000. do 2006. godine”
(http://eca.europa.eu).
17 Vidjeti članak 49. Uredbe
Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od
11. srpnja 2006. o utvrđivanju
općih odredaba o Europskom
fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu
i Kohezijskom fondu
i stavljanju izvan snage
Uredbe (EZ) br. 1260/1999
(SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).
Revizijski opseg
i pristup
13
Glavni cilj revizije bio je procijeniti je li
EFRR djelotvorno financirao projekte
kojima se izravno promiče biološka
raznolikost kao dio strategije EU‑a za
biološku raznolikost do 2020. Sud je
procijenio:
(a) jesu li države članice iskoristile do‑
stupna financijska sredstva EFRR‑a
za izravno promicanje biološke
raznolikosti;
(b) jesu li sufinancirani projekti koji‑
ma se izravno promiče biološka
raznolikost djelotvorno zaustavljali
gubitak biološke raznolikosti.
14
Početna faza revizije temeljila se na
pregledu dokumenata i razgovorima
u Komisiji. Obavljeni su posjeti dvjema
glavnim upravama:
(a) Glavnoj upravi za regionalnu
i urbanu politiku, koja je odgovor‑
na za dio proračuna EU‑a iz kojeg
se sufinanciraju projekti biološke
raznolikosti u okviru regionalne
razvojne politike. U okviru postup‑
ka ocjenjivanja programa savjetuje
se s drugim glavnim upravama,
posebice s Glavnom upravom za
okoliš;
(b) Glavnoj upravi za okoliš, koja je od‑
govorna za politiku zaštite okoliša
EU‑a.
15
Također je provedena anketa među
državama članicama koje su sredstva
EFRR‑a za financiranje projekata kojima
se izravno promiče biološka raznoli‑
kost upotrijebile u malom iznosu ili ih
uopće nisu upotrijebile. Odabrano je
dvadeset operativnih programa u de‑
set država članica te su poslani upitnici
dotičnim upravljačkim tijelima. Zapri‑
mljeno je 17 odgovora.
16
Druga faza revizije provedena je u pet
odabranih država članica: Češkoj, Špa‑
njolskoj, Francuskoj, Poljskoj i Rumunj‑
skoj. Na ove je države članice otpadalo
68 % ukupnih dodijeljenih sredstava
EFRR‑a za izravno promicanje biološke
raznolikosti tijekom programskog raz‑
doblja od 2007. do 2013. godine.
17
Odabrana su 32 projekta (niz dovr‑
šenih projekata i projekata koji su
još u tijeku) iz financijski najvažnijih
operativnih programa u dotičnim drža‑
vama članicama, uzimajući u obzir stu‑
panj dovršenosti projekta kao i nisku
stopu primjene dodijeljenih sredstava
za biološku raznolikost u određenim
operativnim programima (vidjeti popis
projekata u Prilogu III.).
10
11
Opažanja
Jesu li države članice
iskoristile dostupna finan‑
cijska sredstva EFRR‑a za
izravno promicanje bio‑
loške raznolikosti?
18
Sud je ispitao mjeru u kojoj su država‑
ma članicama dodijeljena financijska
sredstva EFRR‑a za projekte kojima se
izravno promiče biološka raznolikost te
mjeru u kojoj su ih one iskoristile.
Mogućnosti financiranja
EFRR‑a nisu iskorištene u naj‑
većoj mogućoj mjeri
19
Tablica 1.
Komisija je analizirala EFRR i druge
fondove EU‑a u pogledu njihova po‑
tencijala podupiranja ciljeva strategije
EU‑a za biološku raznolikost u sklopu
višegodišnjeg financijskog okvira za
razdoblje od 2007. do 2013. godine (vi‑
djeti Prilog IV.). Komisija je početkom
2013. godine sastavila nove kriterije
za bolje praćenje rashoda povezanih
s biološkom raznolikosti u okviru svih
relevantnih instrumenata EU‑a, uklju‑
čujući EFRR18.
20
EFRR prvenstveno nudi mogućnosti
financiranja za 1. cilj (potpuna proved‑
ba zakonskih akata u vezi s prirodom
(Direktive o pticama i staništima)) i za
2. cilj strategije (održavanje i obnova
ekosustava i njihovih usluga). Goto‑
vo svi ostali fondovi EU‑a također
mogu doprinijeti ovim ciljevima. To
se prvenstveno objašnjava međusek‑
torskom prirodom ovih dvaju ciljeva
koji utječu na politike EU‑a u vezi
s poljoprivredom, kohezijom, okolišem
i istraživanjem (vidjeti Prilog IV.). U po‑
kušaju davanja jasnije slike korisnicima
nacionalna tijela za odabir projekata
ponekad su razlikovala EFRR i druge
instrumente EU‑a19.
21
Državama članicama prepušteno je
utvrđivanje financijskih prioriteta pre‑
ma vlastitim potrebama, pri čemu se
trebaju pridržavati strateških smjernica
EU‑a za koheziju. Tijekom program‑
skog razdoblja od 2007. do 2013. godi‑
ne mnoge države članice dodijelile su
malen iznos sredstava EFRR‑a izravno
namijenjenih biološkoj raznolikosti ili
ih uopće nisu dodijelile: 12 država čla‑
nica dodijelilo je manje od 0,2 % svojih
kohezijskih sredstava za mjere koje su
izravno posvećene biološkoj raznoliko‑
sti (vidjeti tablicu 1. i Prilog II.).
18 Komisija je za 2014. godinu,
prvu godinu tekućeg
višegodišnjeg financijskog
okvira, ekstrapolirala iz
povijesnih podataka da se
može izdvojiti iznos od
11 milijardi eura (od toga
1,7 milijardi eura iz EFRR‑a) za
financiranje biološke
raznolikosti (vidjeti Izjavu
o procjeni Europske Komisije
za financijsku godinu 2014.
(priprema nacrta proračuna za
2014. godinu), političko
predstavljanje, SEC(2013) 370,
lipanj 2013.). Ovaj iznos osim
fondova izravno namijenjenih
biološkoj raznolikosti (vidjeti
odlomak 9.) uključuje i sve
druge fondove koji bi mogli
neizravno biti povezani
s biološkom raznolikosti.
19 Primjerice, uvela su financijski
prag kao kriterij za utvrđivanje
fonda EU‑a koji bi trebao
financirati projekte biološke
raznolikosti (npr. EFRR za veće
projekte i EPFRR za manje
projekte) ili su javnim tijelima
ograničila pristup sredstvima
EFRR‑a.
Dodjela sredstava EFRR‑a za projekte kojima se izravno promiče biološka
raznolikost, po državi članici (programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine)
Postotak ukupnog iznosa sredstava
EFRR-a dodijeljenog izravnom promicanju
biološke raznolikosti
Broj država članica
Postotak (%) država članica
Više od 2 %
2
7
Između 1 % i 2 %
4
15
Između 0,2 % i 1 %
9
33
Manje od 0,2 %
među kojima je i 0 %
12
6
45
22
Ukupno
27
100
12
Opažanja
22
Nakon neuspjeha u zaustavljanju
gubitka biološke raznolikosti do
2010. godine, Parlament je od Komisije
i država članica zahtijevao da ulože
više napora u ovom području. Stoga
je sredinom programskog razdoblja
od 2007 do 2013. godine Komisija po‑
taknula upravljačka tijela da prilagode
postojeće operativne programe kako
bi se više uložilo u biološku raznolikost
i druge ciljeve povezane s održivim
rastom20.
23
Međutim, prilagodbe u utvrđenim
operativnim programima bile su vrlo
ograničene. Samo je jedna država
članica znatno povećala iznos sred‑
stava EFRR‑a dodijeljenih za biološku
raznolikost, što je bila posljedica do‑
brog odaziva na pozive na podnošenje
prijedloga za projekte kojima se izričito
promiče biološka raznolikost. Od osta‑
lih 21 država članica koje su dodijelile
sredstva za biološku raznolikost, u dvi‑
je je države članice zabilježen samo
ograničen porast, a njih 11 zadržalo
je izvorne iznose dodijeljenih sred‑
stava EFRR‑a. Štoviše, u sedam država
članica došlo je do smanjenja iznosa
sredstava EFRR‑a za biološku raznoli‑
kost. Nacionalna tijela vlasti objasnila
su ta smanjenja pozivanjem na razne
probleme pri provedbi, primjerice slab
odaziv na pozive za projekte, nepo‑
stojanje priprema za zadaće povezane
s mrežom Natura 2000, poteškoće pri
prikladnom razgraničavanju u odnosu
na ostale fondove.
24
Osim što su mnoge države članice
dodijelile malen iznos financijskih
sredstava EFRR‑a izravno za biološku
raznolikost ili ih uopće nisu dodijelila,
u onima koje su dodijelile financijska
sredstva, financijska iskorištenost
bila je ispodprosječna za sva finan‑
cijska sredstva kohezijske politike.
Od početka programskog razdoblja
od 2007 do 2013. godine postizanje
financijske iskorištenosti za projekte
biološke raznolikosti bilo je sporo uspr‑
kos činjenici da je Komisija 2011. godi‑
ne pozvala na popravak stanja (vidjeti
tablicu 2.). Komisija je u pogledu
mreže Natura 2000 dala niz razloga
nezadovoljavajućeg stanja21 koji su
prikazani u okviru 1.
25
U 60 % odgovora na anketu koju je Sud
proveo kako bi utvrdio razlog male
razine korištenja EFRR‑a kao izvora
financijskih sredstava za izravno pro‑
micanje biološke raznolikosti (vidjeti
odlomak 15.), kao razlog je navedeno
da su drugi izvori financijskih sredstava
na razini EU‑a ili na nacionalnoj razini
bili dostatni za pokrivanje potreba.
U 30 % odgovora izražena je sumnja
u prikladnost EFRR‑a kao instrumenta
za financiranje biološke raznolikosti
(zbog nedostatne usklađenosti s regio‑
nalnim ciljevima ili ograničenog učinka
u pogledu regionalnih ciljeva).
20 COM(2011) 17 završna verzija
od 26. siječnja 2011. Doprinos
regionalnih politika održivom
rastu u okviru strategije
Europa 2020.
21 Europska komisija, Ulaganje
u mrežu Natura 2000: Za
prirodu i ljude, 2011., str. 21.
13
Okvir 1.
Opažanja
Specifični razlozi nezadovoljavajuće upotrebe fondova EU‑a u vezi s mrežom
Natura 2000, kako ih je utvrdila Komisija
1.Konkurentnost različitih ciljeva politike: uprave država članica često ne uspijevaju uvrstiti među prioritete
ulaganja u mrežu Natura 2000, a razlog tomu vjerojatno je nerazumijevanje načina na koji ona mogu dopri‑
nijeti općim ciljevima regionalnog razvoja.
2.Nedovoljno savjetovanje: često se ne obavlja savjetovanje s tijelima vlasti koja su odgovorna za mrežu
Natura 2000 ili se ona ne uključuju u izradu operativnih programa i odlučivanje o raspodjeli novca u okviru
fondova koji se odnose na različite sektore.
3.Spor razvoj planova upravljanja za mrežu Natura 2000: spor napredak u određivanju područja znatno je
odgodio utvrđivanje i usvajanje upravljačkih planova za mrežu Natura 2000, a oni su potrebni kako bi se
pokrenula ulaganja u mrežu.
4.Nedovoljno sposobnosti i znanja za pristup fondovima EU‑a: iako se znanje o fondovima EU‑a povećava,
organizacije za očuvanje i tijela vlasti i dalje nailaze na poteškoće pri osiguravanju potrebne potpore za
razvoj samostalnih projekata za očuvanje.
Tablica 2.
5.Veliko opterećenje za upravu: za razvoj projekata i pribavljanje sredstava mogu biti potrebni znatni admini‑
strativni kapaciteti, osobito u slučaju kada ne postoje mehanizmi za pretfinanciranje.
Financijska iskorištenost za projekte biološke raznolikosti u usporedbi s prosjekom
za sva financijska sredstava kohezijske politike
Financijska iskorištenost za projekte biološke raznolikosti (%)
Prosjek za sva financijska sredstva kohezijske
politike (%)
kraj 2010. godine
18
27
kraj 2011. godine
56
71
kraj 2012. godine
75
85
Napomena: financijska iskorištenost iznos je koji je država članica u određenom trenutku izdvojila za projekte biološke raznolikosti u obliku
postotka početno dodijeljenog proračuna. Komisija ne raspolaže podatcima o plaćanjima za pojedinačne kategorije rashoda.
14
Opažanja
Jesu li projekti namije‑
njeni izravnom promica‑
nju biološke raznolikosti
koje sufinancira EFRR
djelotvorni u zaustavlja‑
nju gubitka biološke
raznolikosti?
Projekti su usklađeni s pri‑
oritetima biološke raznoli‑
kosti na nacionalnoj razini
i na razini EU‑a, ali rashodi
EFRR‑a za biološku raznoli‑
kost nisu dobro definirani
27
26
Sud je revidirao djelotvornost projekata
iz uzorka u zaustavljanju gubitka bio‑
loške raznolikosti tako što je procijenio:
(a) jesu li oni usklađeni s prioritetima
biološke raznolikosti na razini drža‑
ve članice i na razini EU‑a;
(b) jesu li njima postignuti konkretni
rezultati i ostvareni ciljevi;
Revidirani projekti bili su usklađeni
s nacionalnim prioritetima i prioriteti‑
ma EU‑a za biološku raznolikost. Na‑
cionalna tijela vlasti odabrala su ih na
temelju prioriteta dotičnog operativ‑
nog programa. Osim pripremnih mjera
i mjera za podizanje svijesti, projekti su
se uglavnom odnosili na zaštitu flore
i faune (vidjeti primjer u okviru 2.).
Primjeri projekata koji su usklađeni s nacionalnim prioritetima i prioritetima EU‑a
za biološku raznolikosti
Izvor: Europski revizorski sud.
Okvir 2.
(c) hoće li njihov učinak biti održiv, tj.
hoće li se njihove koristi održati
i nakon završetka pružanja potpore
EU‑a.
Slika 1. – Obnova riječne obale u Sevilli
U Andaluziji (Španjolska) tri su se projekta odnosila
na obnovu riječnih obala (EFRR: 15,0 milijuna eura).
Ovi su projekti bili dosljedni opisu utvrđenom
u operativnom programu za Andaluziju u okviru
odgovarajućeg prioriteta. Obnova narušenih ekosu‑
stava ključni je element strategije EU‑a za biološku
raznolikost. Projekti su uključivali obnovu postojeće
vegetacije, pošumljavanje autohtonim vrstama, re‑
habilitaciju vodnih područja uz pomoć bazena i bra‑
na te izgradnju pješačkih staza i pješačkih mostova.
15
Opažanja
28
Projekti koji nisu trebali biti sufinancirani u okviru prioritetne teme biološke razno‑
likosti, već u okviru neke druge prioritetne teme
U Andaluziji (Španjolska) tri su se projekta odnosila na obnovu riječnih obala (EFRR: 3,1 milijuna eura). Samo
su manji sastavni dijelovi projekta (oko 10 % ukupnog troška) uključivali promicanje biološke raznolikosti (npr.
uklanjanje stranih invazivnih biljnih vrsta u okolnom području). Zbog ovog prevladavajućeg sastavnog dijela
kulturne baštine, projekt bi se bolje uklapao u prioritetnu temu programa pod nazivom „Zaštita i očuvanje
kulturne baštine”.
© Ministarstvo poljoprivrede i okoliša.
Okvir 3.
Isto kao što je potpora biološkoj ra‑
znolikosti u nekim projektima EFRR‑a
sekundaran, a ne primaran cilj (vidjeti
odlomak 10.), u otprilike pola revidi‑
ranih projekata sekundarni je cilj bio
povezan s drugim pitanjima, kao što su
protupoplavne mjere, rekreacija i ogra‑
ničavanje pristupa posjetiteljima. To
ukazuje na poteškoće s kojima se dr‑
žave članice susreću pri pridruživanju
rashoda EFRR‑a ispravnim prioritetnim
temama, a Komisija pri jasnom utvr‑
đivanju rashoda EFRR‑a za biološku
raznolikost. U jednom slučaju biološka
raznolikost nije bila glavni sastavni dio
projekta, kojeg je trebalo financirati
u okviru druge prioritetne teme opera‑
tivnog programa (vidjeti okvir 3.).
Slika 2. – Obnova dvorca
16
Opažanja
Jedna trećina revidiranih
projekata bila je usmje‑
rena na pripremu zaštitnih
mjera…
29
(a) izrada informacijskih sustava,
provođenje inventarizacije, izrada
karti, utvrđivanje početnog stanja
biološke raznolikosti u predmet‑
nim područjima te sastavljanje
posebnih planova zaštite (vidjeti
primjer u okviru 4.);
(b) kampanje za podizanje svijesti,
informativne i obrazovne mjere.
Kartografski alati za deltu Dunava
Cilj dvaju projekata (Rumunjska) koje su proveli Sveučilište u Bukureštu (EFRR: 5,8 milijuna eura) i Nacionalni
institut za istraživanje i razvoj delte Dunava (EFRR: 0,8 milijuna eura) bio je sastaviti popise podvodnih i kopne‑
nih staništa i vrsta te izraditi digitalne mape koje će pomoći upravi delte Dunava pri poduzimanju prikladnih
mjera.
Kupljena je oprema, izrađen je softver, izvršeno je snimanje morskog dna i kopnenog područja, izrađene su
aplikacije za digitalnu izradu karta i upravljanje u praksi (primjerice modeli za obnovu staništa ili poplavni
režim).
Međutim, još nije bio sastavljen novi integrirani plan upravljanja za biosferni rezervat delte Dunava. Neposto‑
janje pravilnih zemljišnih knjiga otežava opće planiranje mjera za zaštitu zemlje. EFRR podupire ovu aktivnost
novim projektom koji se provodi od lipnja 2013. godine do kraja 2015. godine.
© Sveučilište u Bukureštu.
Okvir 4.
Jedanaest od 32 revidirana projekta
(34,4 % prema broju i 39,6 % prema
vrijednosti) uglavnom su bili posvećeni
različitim vrstama pripremnih radova,
što znači da će biti potrebno određe‑
no vrijeme prije nego što se započne
s provedbom mjera u skladu s dotič‑
nim planovima zaštite i konkretan
učinak u pogledu zaustavljanja gubitka
biološke raznolikosti postane vidljiv.
U prosjeku je jedna trećina ukupnih
dodijeljenih financijskih sredstava za
biološku raznolikost u odabranim ope‑
rativnim programima bila namijenjena
pripremnim mjerama kao što su:
Slike 3. i 4. – Sonarni uređaji koji se upotrebljavaju za pomorsku kartografiju
17
Opažanja
30
Primjeri planova zaštite s poteškoćama u izradi i provedbi
Projekt „Provedba područja Natura 2000” (Češka) (EFRR: 4,3 milijuna eura), čiji je dovršetak planiran za siječanj
2015. godine, strateški je važan: prvenstveno obuhvaća provedbu inventarizacije i geodetskih mjerenja po‑
trebnih za pripremu planova zaštite za 303 od 1075 područja Natura 2000 te uspostavljanje okvira za praćenje
tih područja. Priprema i početak projekta bili su zahtjevni i dugo su trajali zbog stalnih neizvjesnosti u pogle‑
du opsega projekta i detaljnih ciljeva (popis područja koja će se obuhvatiti te vrste potrebnih radnji). Prošlo
je dvije i pol godine od prijave projekta u studenom 2008. godine i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava
u travnju 2011. godine. Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava izmijenjena je dva puta, u studenom 2011. go‑
dine i prosincu 2012. godine, a treća je izmjena planirana za kraj 2013. godine.
Projekt „Nacionalni program za zaštitu tetrijeba gluhana” (Poljska) (EFRR: 0,2 milijuna eura) odnosio se na
praćenje nacionalne populacije tetrijeba gluhana22 i njegovih staništa između srpnja 2009. godine i prosinca
2011. godine te izradu nacionalnog programa za zaštitu. Više od godine dana kasnije, u ožujku 2013. godine,
poljska glavna uprava za zaštitu okoliša (GDEP) odbila je prihvatiti nacrt programa, ocijenivši ga neprikladnim,
te je zaključila da je program zaštite potrebno potpuno preoblikovati.
Problemi u Poljskoj nisu zabilježeni samo u vezi s programom zaštite tetrijeba gluhana, već i u vezi s programi‑
ma kojima su obuhvaćene druge vrste. Do svibnja 2013. godine glavnoj upravi za zaštitu okoliša dostavljeno je
na prihvaćanje još deset drugih projekata za zaštitu vrsta uz potporu EU‑a (primjerice vuka, medvjeda, vidre),
ali još nijedan program nije odobren.
© Poljsko društvo za zaštitu ptica.
Okvir 5.
Utvrđeni su razni planovi zaštite, no
njihova se priprema pokazala zahtjev‑
nom, a neke od njih nacionalna tijela
vlasti u vrijeme revizije još nisu bila
usvojila (vidjeti primjere u okviru 5.).
Slika 5. – Tetrijeb gluhan (tetrao urogallus)
22 Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) naveden je u Prilogu I. Direktivi Vijeća 79/409/EEZ. Za preživljavanje ove vrste potrebno je poduzeti posebne
mjere očuvanja staništa. Ukupna populacija tetrijeba gluhana u Poljskoj procijenjena je 2012. godine na 500 do 600 jedinki.
18
Opažanja
31
Primjer projekta za podizanje svijesti i informiranje
Projekt „Unaprjeđenje biološke raznolikosti u pomorskom sektoru podizanjem svijesti i informiranjem” u po‑
dručju delte Dunava (Rumunjska) (EFRR: 2,8 milijuna eura) uključuje izgradnju centra za posjetitelje i turističkih
staza s informativnim natpisima, seminare, informativne skupove, vodiče o vrstama i pticama, brošure, album,
konferencije za medije te izradu internetskih stranica.
U vrijeme revizije, izgradnja centra za posjetitelje kasnila je zbog žalbe u vezi s natječajnim postupcima. Sve
četiri edukativne turističke staze bile su dovršene i otvorene za javnost.
Međutim, pokraj područja povezanog s projektom, na plaži Sulina, na području Natura 2000 koje je zaštićeno
Direktivama EU‑a o pticama i staništima bili su smješteni turistički objekti. Za razvoj dotičnih turističkih obje‑
kata izdana je dozvola iako prije toga nije izvršena prikladna procjena posljedica za područje23. Ova je procje‑
na ključni uvjet mreže Natura 2000 kako bi se osiguralo da aktivnosti neće imati negativan učinak na integritet
područja.
Izvor: Europski revizorski sud.
Okvir 6.
Tri od jedanaest projekata bilo je
posvećeno podizanju svijesti, informa‑
tivnim i obrazovnim mjerama (vidjeti
primjer u okviru 6.). Gotovo je pola
revidiranih projekata uključivalo takve
mjere. Pri sastavljanju strategije EU‑a
za biološku raznolikost do 2020. Ko‑
misija je zaključila da je razina svijesti
o raznolikosti u EU‑u niska. Međutim,
učinak takvih mjera povezanih s razu‑
mijevanjem i znanjem o biološkoj ra‑
znolikosti među ciljnim stanovništvom
nije procijenjen na nacionalnoj razini.
Slike 6. i 7. – Informativni natpisi uz edukativnu vodenu turističku stazu
23 Članak 6. Direktive Vijeća 92/43/EEZ.
19
Opažanja
…te nije izvršena procjena
koristi koje će ulaganja doni‑
jeti biološkoj raznolikosti
32
Tijela vlasti zadužena za praćenje
uspjeha projekta gotovo u svim sluča‑
jevima koristila su se samo pokazate‑
ljima povezanima s fizičkim izlaznim
proizvodima24, kao što su količina
i vrsta novih nasada u obnovljenom
području, hektari pošumljenih po‑
dručja, dužina obalnog područja na
kojem je obavljena intervencija i broj
zaštićenih vrsta. Tijela vlasti u država‑
ma članicama nisu provodila daljnju
analizu djelotvornosti projekata, odlu‑
kama o dodjeli bespovratnih sredstva
nisu utvrđeni ni pokazatelji rezultata25
ni odredbe za praćenje putem kojih
bi se procijenio razvoj staništa i vrsta.
Nepostojanje takve analize dovodi
u pitanje bilo kakvu procjenu dje‑
lotvornosti ovih projekata te stoga
i mogućnost prikazivanja konkretnih
rezultata u smislu očuvanja biološke
raznolikosti.
24 Izlazni proizvod odnosi se na
ono što je proizvedeno ili
postignuto uz pomoć
sredstava dodijeljenih
intervenciji.
25 „Rezultati” su povezani
s promjenama u odnosu na
ciljeve.
Primjer projekta s ciljem zaštite i obnove staništa
Izvor: Europski revizorski sud.
Okvir 7.
Od revidirana 32 projekta, 21 je obu‑
hvaćao ulaganja namijenjena promi‑
canju biološke raznolikosti. Ulaganja
su općenito provedena u skladu
s ugovorima o nabavi robe i radovima
te su iskorištena u svrhe u koje su bila
namijenjena. Ciljevi ulaganja u projek‑
te uglavnom su se odnosili na zaštitu
i obnovu staništa (jezera, rijeke, obale,
šume, ekološke koridore itd.) (vidjeti
okvir 7. i okvir 8.) te zaštitu životinja.
33
Akcija „Opération Grand Site des Deux Caps” u re‑
giji Nord‑Pas‑de‑Calais sufinancirana je uz po‑
moć dvaju projekata EFRR‑a (EFRR: 2,8 odnosno
0,6 milijuna eura) tijekom programskog razdoblja
od 2007. do 2013. godine. Akcija je započela
2009. godine nizom studija. Cilj je bio dobiti
oznaku „Grand Site de France”26 obnovom i dugo‑
ročnim očuvanjem prirodnih svojstava područja
duž obale uz La Manche u duljini od 23 km, pru‑
žanjem rješenja i objekata za preusmjeravanje
protoka turista (pristup, parkirališta za automo‑
bile i posebna zaštita), uspostavom strukturno
utemeljene politike održavanja i upravljana te
promicanjem razvoja lokalnih mjesta i sela.
Slika 8. – Zaštitne mjere na rtu „Cap Blanc Nez”
26 Oznaka „Grand Site de France” dodjeljuje se priznatim područjima s iznimnim prirodnim obilježjima i velikim brojem posjetitelja. Izdaje se nakon
provedbe projekta očuvanja i upravljanja područjem koji se temelji na načelima održivog razvoja.
20
Primjer projekta s ciljem zaštite životinja
Izvor: Europski revizorski sud.
Slika 9. – Riblja staza slična prirodnom kanalu kojom se koriste uglav‑
nom sporije vrste riba
Jedan sufinancirani projekt (Češka) obuhvaćao je izgradnju dvaju ribljih staza na desnoj obali rijeke Labe na bra‑
ni Lovosice (EFRR: 0,9 milijuna eura). Cilj projekta bio je ukloniti prepreku prolazu riba koja je nastala izgradnjom
stare brane 1919. godine.
Jedna od ribljih staza priobalni je kanal s kamenim pregradama sličan prirodnom kanalu, a drugi je umjetna
riblja staza koja se nalazi u pregradi za usmjeravanje riječnog toka.
Izvor: Europski revizorski sud.
Okvir 8.
Opažanja
Slika 10. – Umjetna riblja staza za ribe kojom se koriste uglavnom
brže vrste riba
21
Opažanja
34
35
Nepostojanje pokazatelja rezultata
i praćenja također onemogućuje procjenu postignuća na regionalnoj i/ili
lokalnoj razini. Osim toga, u revidira‑
nim su projektima rijetko zabilježeni
slučajevi u kojima se djelotvornost
pokušalo procijeniti uzimajući u obzir
najvažnije vanjske čimbenike. Uistinu
postoje mnogi čimbenici (primjerice
utjecaj obližnjih infrastruktura i aktiv‑
nosti), koji mogu biti izvan područja
kontrole pojedinačnog projekta, a koji
mogu dovesti do izmjena u općem
stanju regionalnih staništa i faune.
Vodič za evaluaciju je postojao, ali nije primijenjen
U Španjolskoj bi prema vodiču ministarstva za okoliš o ekološkoj obnovi pješčanih dina u godinama nakon
dovršetka projekta trebalo pratiti sljedeće elemente: općenit razvoj sustava, profil dine, zasađivanje i razvoj
vegetacije, pojavu novih vrsta, razvoj invazivnih vrsta, djelotvornost zaštitnih mjera.
Međutim, više od tri godine nakon dovršetka projekta „Obnova sustava pješčanih dina i pristupa dini u mjestu
Isla Canela” (Španjolska) (EFRR: 0,9 milijuna eura) nije provedena procjena učinka zaštitnih mjera. Nije bilo po‑
kušaja da se, primjerice, sastavi popis pozitivnih promjena u fauni i flori koje su nastale zahvaljujući projektu.
Projekt je uključivao obnovu područja dina postavljanjem stupova od šiblja kako bi se ogradio pijesak, zasa‑
đivanje autohtonih vrsta, ograđivanje obnovljenog područja te izgradnju povišenih drvenih staza za prijelaz
preko dina. Dužina obnovljene plaže iznosi 1 300 metara.
Izvor: Europski revizorski sud.
Okvir 9.
Ministarstvo okoliša u Španjolskoj
objavilo je vodič u kojem se praćenje
smatra ključnim elementom. Međutim,
vodič nije primijenjen na sufinancira‑
ni projekt koji je Sud ispitao (vidjeti
okvir 9.).
Slike 11. i 12. – Obnova sustava pješčanih dina
22
Opažanja
36
Primjer vanjskih čimbenika koji ograničavaju djelotvornost zaštitnih mjera
Jedan projekt (Poljska) obuhvaćao je obnovu i očuvanje najpovoljnijeg staništa za tetrijeba ruševca (EFRR:
0,6 milijuna eura). Slični su projekti već bili provedeni ranije. Projektom se podupirao širok raspon mjera, pri‑
mjerice uklanjanje grmlja i žbunja, rezanje rogoza, uklanjanje ograda od metalne žice, usmrćivanje predatora,
kupnja zemljišta te razmjena i širenje informacija.
Studijom koja je provedena u vezi s projektom utvrđeno je da se broj mužjaka tetrijeba ruševca i dalje znatno
smanjuje. Kao glavni razlozi kojima se objašnjava nemogućnost zaustavljanja smanjenja populacije tetrijeba
ruševca unatoč aktivnim mjerama za zaštitu staništa u tom području utvrđeni su:
– negativne klimatske promjene: niske stope razmnožavanja bile su povezane s kišnim proljećima i ljetima,
osobito u lipnju kada se izliježe većina tetrijeba ruševaca (termoregulacija ne funkcionira kod mladunčadi
tetrijeba ruševca u prva tri tjedna života),
– povećan pritisak predatora (primjerice lisica, rakuna i kuna), koji se objašnjava masovnim cijepljenjem pro‑
tiv bjesnoće i znatno smanjenim lovom na lisice zbog smanjenja cijene krzna.
© Poljsko društvo za zaštitu ptica.
Okvir 10.
Jedna pozitivna iznimka bila je studija
koja je provedena u Poljskoj, kojom je
naglašeno da vanjski čimbenici daju
protutežu zaštitnim mjerama (vidjeti
okvir 10.).
Slika 13. – Tetrijeb ruševac (mužjaci)
23
Opažanja
Održivost projekta temelji
se na lokalnoj predanosti
i ovisi o budućim javnim
financiranjima
37
Koristi projekta trebale bi se održati
nakon završetka razdoblja pružanja
potpore EU‑a. U tu svrhu projekti
moraju ispunjavati određene kriterije:
prvenstveno bi trebali biti dio lokal‑
nih struktura čime se osigurava visok
udio vlasništva dionika te bi u općem
ozračju financijske i gospodarske
krize trebala biti dostupna potrebna
financijska sredstva kako bi se održali
rezultati projekata.
38
Nakon dovršetka projekata nisu ostva‑
rene koristi u pogledu sastavljanja
popisa, planova zaštite ili upravljanja,
koji su često činili izlazne proizvode
dobivene projektima (vidjeti odlo‑
mak 29.), budući da se još uvijek čekalo
na prihvaćanje i provedbu projekata.
Dugotrajne koristi mogu se očekivati
samo ako se projekt uistinu i provede.
Jedan je pozitivni aspekt u pogledu
aktivnosti podizanja svijesti, infor‑
miranja i obrazovnih aktivnosti da
su u okviru nekoliko projekata već
dulje vrijeme postojale internetske
stranice na kojima su se pružale važne
informacije.
39
Sud je utvrdio da je održavanje
ostvarenih ulaganja u projekte kao
što su zgrade, strojevi, oprema i nasa‑
di općenito bilo na zadovoljavajućoj
razini i nakon što su projekti završili.
Jedan važan aspekt ovoga je da se
održivost općenito uzimala u obzir već
od samog početka postupka odabira
projekta. Osim toga, u projektne ugo‑
vore uključena je odredba kojom se
uvjetuje korištenje i nastavak ulaga‑
nja u dogovorene svrhe određen niz
godina nakon završetka projekta, a u
slučaju neuspjeha u tome, bespovratna
sredstva moraju se vratiti. U jednom
slučaju pitanje odgovornosti za održa‑
vanje nije bilo riješeno ni dvije godine
nakon dovršetka radova.
40
Sud je utvrdio visoku razinu predano‑
sti organizacija za prirodu, agencija za
okoliš i tijela nadležnih za parkove koji
su bili odgovorni za projekte, koja je
popraćena lokalnom politikom s ci‑
ljem promicanja pozitivne predodžbe
o ekoturističkoj regiji. Budući da se
projektima nisu ostvarivali prihodi
i nije bilo privlačnosti za privatna fi‑
nancijska sredstva, općenito je bilo po‑
trebno stalno javno financiranje. Ako
nisu bila osigurana daljnja financijska
sredstva, održivost cijelog pothvata
kojim se zaustavljao gubitak biološke
raznolikosti bila je ugrožena (vidjeti
primjer u okviru 11.).
24
Primjer projekta čija je održivost ugrožena
Glavni cilj projekta „Poboljšanje stanja u vezi s bizonima u prirodnom parku Vanatori Neamt” (Rumunjska)
(EFRR: 0,2 milijuna eura) bio je stvoriti održivu populaciju bizona koja živi u divljini u sjevernim Karpatima.
Nabavom 10 bizona ukupan se broj bizona u parku povećao na 28. Izgrađena je pomoćna infrastruktura kako
bi se životinjama olakšala prilagodba divljini. Tijekom zimskog razdoblja omogućene su zalihe hrane kao
i redovna veterinarska njega. U okviru jednog drugog projekta EFRR‑a (EFRR: 0,2 milijuna eura) izgrađene su
platforme za promatranje i mjesta za dobivanje informacija.
Održivost projekta bila bi postignuta ako bizoni uspiju živjeti i razmnožavati se u divljini. Postojao je jedan
rizik genetske prirode: svi su bizoni potjecali iz male, osnovne preživjele skupine te je bilo vrlo malo raznoliko‑
sti u njihovom genetskom sastavu. Stoga su bizoni bili podložni bolestima, životni im je vijek bio kraći, stopa
smrtnosti mladunčadi visoka, a razmnožavanje rjeđe.
Planom upravljanja parkom predviđeni su daljnja potpora i praćenje povratka bizona u divljinu. Međutim,
u planu nije naznačen način na koji će se pružiti i raspodijeliti financijska sredstva. Buduće financiranje tako‑
đer nije sigurno budući da ministarstvo okoliša nije odobrilo plan upravljanja parkom.
„Projekt bizon” privukao je i međunarodne ulagače kao što je Svjetska banka. Daljnje prikupljanje sredstava
od međunarodnih ulagača zahtijevalo bi koordinaciju s potporom EU‑a.
Izvor: Europski revizorski sud.
Okvir 11.
Opažanja
Slike 14. i 15. – Bizon u aklimatizacijskom parku
25
Zaključci
i preporuke
Opći zaključak
41
Države članice nisu iskoristile dostu‑
pne mogućnosti financiranja putem
EFRR‑a u najvećoj mogućoj mjeri. Iako
se projekti kojima se izravno promiče
biološka raznolikost koje je sufinan‑
cirao EFRR podudaraju s prioritetima
država članica i EU‑a koji se odnose
na zaustavljanje gubitka biološke
raznolikosti, potrebno je uložiti napore
u praćenje njihova stvarnog doprinosa
i osiguravanje dugotrajnosti njiho‑
vih učinaka. Mnoge su se aktivnosti
odnosile na pripremu planova zaštite
i upravljanja koje je potrebno provesti
kako bi se ostvarili konkretni rezultati.
Dodjela i upotreba finan‑
cijskih sredstava EFRR‑a
42
Države članice nisu u svim slučajevima
smatrale EFRR prikladnim instrumen‑
tom za promicanje biološke razno‑
likosti, a njegov potencijal da bude
izvor financijskih sredstava za mrežu
Natura 2000 nije prepoznat u dovoljnoj
mjeri (odlomci od 19. do 25.).
1. preporuka
Komisija bi trebala:
(a) podupirati države članice u po‑
stavljanju prioriteta obnove
biološke raznolikosti u operativnim
programima;
(b) procijeniti nadopunjavaju li mjere
za promicanje biološke raznoliko‑
sti koje su države članice utvrdile
u operativnim programima pro‑
jekte koji se financiraju iz drugih
fondova EU‑a;
(c) pratiti stvarnu provedbu opera‑
tivnih programa s ciljem ranog
i proaktivnog prepoznavanja
poteškoća.
Kako bi ovo postigle, države članice
trebale bi surađivati s Komisijom.
Postignuća projekata
EFRR‑a u zaustavljanju
gubitka biološke
raznolikosti
43
Projekti koje je sufinancirao EFRR op‑
ćenito su bili usklađeni s nacionalnim
prioritetima i prioritetima EU‑a za bio‑
lošku raznolikost. Međutim, ponekad
je jasno utvrđivanje rashoda EFRR‑a za
biološku raznolikost otežano (odlom‑
ci 27. i 28.).
26
Zaključcii preporuke
44
Trećina revidiranih projekata bavi se
pripremom budućih ulaganja i ak‑
tivnosti s ciljem promicanja biološke
raznolikosti (pripremni radovi i mjere
za podizanje javne svijesti). To znači
da neće odmah doći do konkretnih
rezultata. U dvije trećine revidiranih
projekata provedene su stvarne mjere
zaštite. Međutim, tijela vlasti u država‑
ma članicama nisu utvrdila pokazatelje
rezultata i uspostavila sustave za pra‑
ćenje kako bi procijenila razvoj staništa
i vrsta. Nepostojanje takve analize
dovodi u pitanje bilo kakvu procjenu
djelotvornosti ovih projekata te stoga
i mogućnost prikazivanja konkretnih
rezultata u smislu očuvanja biološke
raznolikosti (odlomci od 29. do 36.).
45
Fizički izlazni proizvodi projekata op‑
ćenito su dobro održavani i zabilježen
je visok stupanj predanosti predlaga‑
telja projekata. No, održivost učinaka
projekata ovisi o stalnom javnom
financiranju (odlomci od 37. do 40.).
2. preporuka
Komisija bi trebala:
(a) podupirati države članice pri
naknadnom praćenju pripremnih
projekata imajući u vidu aktivnu
politiku zaštite, osobito u pogledu
djelotvorne provedbe posebnih
planova zaštite i upravljanja za
staništa i vrste;
(b) zahtijevati da se operativnim
programima predvide postupci
za evaluaciju promjena u okolišu
u pogledu staništa i vrsta nakon
intervencija;
(c) savjetovati države članice o primje‑
ni pravila EFRR‑a u međudjelovanju
s drugim fondovima EU‑a.
Usto bi Komisija trebala osigurati
stalno točno bilježenje sredstava
potrošenih izravno ili neizravno na
biološku raznolikost (uključujući mrežu
Natura 2000), a države članice trebale
bi to olakšati pružanjem potrebnih
podataka.
II. sudsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Henri GRETHEN,
usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 4. lipnja 2014.
Za Revizorski sud
Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA
Predsjednik
Prilog I.
Prilozi
Ciljevi i mjere strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020.
1. cilj – cjelovita provedba Direktiva o pticama i staništima
1. mjera:
dovršiti uspostavu mreže Natura 2000 i osigurati dobro upravljanje
2. mjera:
osigurati prikladna financijska sredstva za područja mreže Natura 2000
3. mjera:
podići svijest i povećati uključenost dionika te poboljšati provedbu
4. mjera:
poboljšati i pojednostavniti praćenje i izvješćivanje
2. cilj – održati i obnoviti ekosustave i njihove usluge
5. mjera:
povećati znanje o ekosustavima i njihovim uslugama u EU-u
6. mjera:
utvrditi prioritete za obnovu i promicanje zelene infrastrukture
7. mjera:
osigurati da nema neto gubitka u području biološke raznolikosti i usluga ekosustava
3. cilj – povećati doprinos poljoprivrede i šumarstva u održavanju i unaprjeđenju biološke raznolikosti
8. mjera:
povećati izravna plaćanja za ekološka javna dobra u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU-a
9. mjera:
povećati usmjerenost ruralnog razvoja na očuvanje biološke raznolikosti
10. mjera:
očuvati europsku poljoprivrednu genetsku raznolikost
11. mjera:
poticati vlasnike šuma na zaštitu i unaprjeđenje biološke raznolikosti u šumama
12. mjera:
uključiti mjere za biološku raznolikost u planove upravljanja šumama
4. cilj – osigurati održivu upotrebu ribolovnih resursa
13. mjera:
poboljšati upravljanje ribljim fondovima
14. mjera:
otkloniti negativne učinke na riblje fondove, vrste, staništa i ekosustave
5. cilj – suzbijati invazivne strane vrste
15. mjera:
unaprijediti režim EU-a za zdravlje bilja i životinja
16. mjera:
uspostaviti instrument namijenjen invazivnim stranim vrstama
6. cilj – pomagati u sprječavanju gubitka biološke raznolikosti u svijetu
17. mjera:
smanjiti broj neizravnih uzročnika gubitka biološke raznolikosti
18. mjera:
pokrenuti dodatne resurse za očuvanje biološke raznolikosti u svijetu
19. mjera:
osigurati da se razvojnom suradnjom EU-a zaštiti biološka raznolikost
20. mjera:
regulirati pristup genetskim resursima te pravedno i nepristrano dijeljenje koristi koje proizlaze iz njihove uporabe
27
28
Prilog II.
Prilozi
Raspodjela sredstava EFRR-a za promicanje biološke raznolikosti
i zaštite prirode (uključujući mrežu Natura 2000)(u eurima)
Planirana sredstva EFRR-a za operativne programe
na dan 31.12.2010.
Zemlja
Belgija
Dodijeljeno za
Ukupna financijska
biološku raznolikost sredstva kohezijske
(‘000) (a)
politike (‘000) (b)
Planirana sredstva EFRR-a za operativne programe
na dan 31.12.2012.
Dodijeljeno
Ukupna financijska
za biološku razno- sredstva kohezijske
likost (‘000) (c)
politike (‘000) (d)
%
( = a/b)
%
( = c/d)
1 054
2 063,501
0,05
1 054
2 063 501
0,05
80 787
6 673 628
1,21
80 787
6 673 628
1,21
605 921
26 302 604
2,30
605 921
26 539 650
2,28
0
509 577
0,00
0
509 577
0,00
Njemačka
50 620
25 488 616
0,20
52 614
25 488 230
0,21
Estonija
21 730
3 403 460
0,64
21 730
3 403 460
0,64
Irska
0
750 725
0,00
0
750 725
0,00
Grčka
179 763
20 210 261
0,89
145 702
20 210 261
0,72
Španjolska
706 437
34 657 734
2,04
824 574
34 650 749
2,38
Francuska
175 954
13 449 221
1,31
166 084
13 449 221
1,23
Italija
57 133
27 965 315
0,20
43 143
27 955 874
0,15
Cipar
0
514 624
0,00
0
612 435
0,00
Latvija
26 000
4 530 448
0,57
26 000
4 530 448
0,57
Litva
71 850
6 775 493
1,06
71 850
6 775 493
1,06
0
50 487
0,00
0
50 487
0,00
125 800
24 921 149
0,50
125 800
24 921 149
0,50
Malta
1 700
840 123
0,20
100
840 123
0,01
Nizozemska
4 195
1 660 003
0,25
4 195
1 660 003
0,25
Austrija
0
1 204 479
0,00
0
1 204 479
0,00
Poljska
135 078
65 221 853
0,21
113 430
67 185 549
0,17
Portugal
46 973
21 411 561
0,22
55 076
21 411 561
0,26
171 989
19 213 037
0,90
171 989
19 213 037
0,90
Slovenija
49 555
4 101 049
1,21
49 555
4 101 049
1,21
Slovačka
30 454
11 360 620
0,27
30 454
11 498 331
0,26
1 933
1 595 966
0,12
552
1 595 966
0,03
0
1 626 092
0,00
0
1 626 092
0,00
1 570
9 890 937
0,02
70
9 890 937
0,00
168 780
7 829 418
2,16
175 219
7 905 148
2,22
2 715 276
344 221 981
0,79
2 765 899
346 717 163
0,80
Bugarska
Češka
Danska
Luksemburg
Mađarska
Rumunjska
Finska
Švedska
Ujedinjena Kraljevina
prekogranično
Ukupno
Izvor: Europski revizorski sud na temelju statističkih podataka Komisije.
29
Prilozi
Preraspodjela za biološku raznolikost
između 31.12.2010. i 31.12.2012.
(‘000)
(e=(c-a))
%
(f = (c/a)
Sredstva EFRR-a dodijeljena
odabranim projektima biološke
raznolikosti
Stopa provedbe
(‘000)
(g)
%
(h = g/c)
0
0
1 141
108,3
0
0
104 121
128,9
0
0
248 286
41,0
0
0
0
0
(+) 1 994
(+) 3,9
49 886
94,8
0
0
18 159
83,6
0
0
0
0
(–) 34 061
(–) 18,9
154 907
106,3
(+) 118 137
(+) 16,7
634 901
77,0
(–) 9 870
(–) 5,6
151 359
91,1
(–) 13 990
(–) 24,5
15 298
35,5
0
0
0
0
0
0
9 296
35,8
0
0
62 159
86,5
0
0
0
0
0
0
94 333
75,0
(–) 1 600
(–) 94,1
0
0
0
0
630
15,0
0
0
0
0
(–) 21 648
(–) 16,0
102 506
90,4
(+) 8 103
(+) 17,3
50 739
92,1
0
0
115 903
67,4
0
0
1 250
2,5
0
0
32 519
106,8
(–) 1 381
(–) 71,4
184
33,3
0
0
0
0
(–) 1 500
(–) 95,5
0
0
(+) 6 439
(+) 3,8
216 176
123,4
(+) 50 623
(+) 1,9
2 063 753
74,6
30
Prilog III.
Prilozi
Uzorak revidiranih projekata
Zemlja/regija
Češka (operativni program
Okoliš)
Španjolska (operativni
program Andaluzija)
Naziv projekta
Doprinosi EU-a
(u milijunima
eura)
Uvođenje područja mreže Natura 2000 kojim upravlja Agencija za zaštitu prirode i očuvanje krajolika
4,3
Obnova centra za invalidne životinje „Vlasim ”
1,9
Kopneni sustav ekološke stabilnosti općine Chotesov
0,5
Jezero Propast
1,4
Park općine Dolni Brezany
1,2
Riblja staza Lovosice – Pistany
0,9
Obnova područja uz rijeku Guadaira u Sevilli
9,2
Obnova područja uz rijeku Guadalquivir u Sevilli
5,0
Obnova sustava pješčanih dina i pristup obali u mjestu Isla Canela
0,9
Umjetna opskrba pijeskom za područje plaže Mazagon
1,6
Obnova dvorca Sancti-Petri
3,1
Obnova staništa naturalizacijom borove šume
1,9
Obnova područja uz rijeku Guadianain u provinciji Huelva
0,8
Zmaj! U mom vrtu? (dvije faze)
0,3
Opération Grand Site des deux Caps (faza 1.)
2,8
Francuska (operativni program Opération Grand Site des deux Caps (faza 2.)
Nord/Pas-de-Calais)
Obnova i/ili uspostava sustava održivog upravljanja za ugrožena prirodna staništa
0,6
0,4
Zaštita krajolika za obalnu baštinu i močvarna područja
1,5
Zaštita krajolika područja „Fort Vert ”
1,5
1. Vrste projekata:
A = Podizanje svijesti i edukativne mjere.
B = Priprema informacija i planova.
C = Konkretne mjere zaštite.
2. U 18 projekata nisu ispoštovani izvorni rokovi završetka. Pet je projekata kasnilo više od šest mjeseci,
dva zbog poteškoća pri kupnji zemljišta te tri zbog problema u postupcima javne nabave (dva slučaja s odgodom duljom od jedne godine).
31
Prilozi
Vrsta projekta
A, B ili C¹
Završetak
projekta2
Projekt je bio
dovršen u vrijeme
revizijskog
posjeta
Utvrđivanje statusa zaštite područja mreže Natura 2000, uspostava sustava za inventarizaciju i okvira
za praćenje
B
(predviđen za
siječanj 2015.)
ne
Obnova centra za invalidne životinje i izgradnja dodatnih objekata
C
veljača 2012.
da
Osnivanje područja biološke raznolikosti i dva ekološka koridora za povezivanje staništa/divljih vrsta
C
studeni 2011.
da
Obnova akumulacije za vodu, protupoplavne mjere, nova vegetacija
C
lipanj 2011.
da
Postavljanje parka uključujući uređenje, zasađivanje travnika, novog drveća i grmlja
C
lipanj 2010.
da
Izgradnja dviju ribljih staza
C
rujan 2010.
da
Obnova desne obale rijeke i njezina krajolika
C
prosinac 2009.
da
Obnova lijeve obale rijeke i njena krajolika
C
listopad 2009.
da
Obnova područja dina duž plaže dužine 1 300 metara
C
svibanj 2009.
da
Osiguravanje pijeska za dio plaže dužine 600 metra kako bi se nadoknadilo nepostojanje sedimenta
C
lipanj 2009.
da
Popravci radi očuvanja dvorca
C
listopad 2010.
da
Rezanje granja i grmlja, stanjivanje borova, uklanjanje eukaliptusa te obrezivanje
C
studeni 2011.
da
Njega postojeće vegetacije, zasađivanje autohtonih vrsta, stvaranje močvarnih područja
C
lipanj 2009.
da
Obnova staništa, informiranje
C
lipanj 2013. (kraj
druge faze)
ne
Preuređenje krajolika, obnova zelenih površina
C
prosinac 2012.
da
Plaće za osoblje zaduženo za radove obnove
C
prosinac 2012.
da
Obnova krajolika, podizanje svijesti i komunikacija
C
prosinac 2011.
da
Kupnja zemljišta
C
svibanj 2012.
da
Kupnja zemljišta
C
studeni 2009.
da
Glavne mjere
32
Prilog III.
Prilozi
Zemlja/regija
Poljska
(operativni program
Infrastruktura i okoliš)
Rumunjska
(operativni program Okoliš)
Naziv projekta
Doprinosi EU-a
(u milijunima
eura)
Očuvanje divljih vrsta u ekološki zaštićenim područjima usmjeravanjem protoka turista
0,3
Aktivna zaštita tetrijeba ruševca u posebnom području zaštite ptica mreže Natura 2000 u prašumi
Knyszynska
0,6
Nacionalni program za zaštitu tetrijeba gluhana
0,2
Priprema planova mjera zaštite za područja mreže Natura 2000 u Poljskoj
5,8
Ekološke intervencije – postizanje veće uključenosti javnosti u zaštitu područja mreže Natura 2000
0,1
Bliže prirodi – utvrđivanje i izobrazba lokalnih službenika za okoliš
0,2
Digitalna kartografska podrška za pripremu planova upravljanja i strategija
0,8
Unaprjeđenje biološke raznolikosti u pomorskom sektoru podizanjem svijesti i informiranjem
2,8
Integrirani informacijski sustav – potpora unaprjeđenju očuvanja ekosustava
3,6
Mjere za upravljanje marinom SCI ROSSCI0066
5,8
Mjere za upravljanje vrstama koje su od interesa za zajednicu u prirodnom parku Vanatori Neamt
0,2
Poboljšanje stanja u vezi s bizonima u prirodnom parku Vanatori Neamt
0,2
Projekt RO-NT3 „Zajednički pristup biološkoj raznolikosti u prirodnom rezervatu Secu i prirodnom parku
Vanatori Neamt ”
0,2
1. Vrste projekata:
A = Podizanje svijesti i edukativne mjere.
B = Priprema informacija i planova.
C = Konkretne mjere zaštite.
2. U 18 projekata nisu ispoštovani izvorni rokovi završetka. Pet je projekata kasnilo više od šest mjeseci,
dva zbog poteškoća pri kupnji zemljišta te tri zbog problema u postupcima javne nabave (dva slučaja s odgodom duljom od jedne godine).
33
Prilozi
Vrsta projekta
A, B ili C¹
Završetak
projekta2
Projekt je bio
dovršen u vrijeme
revizijskog
posjeta
Radovi pripreme zemljišta za uporabu (primjerice poravnavanje zemljišta, rušenje postojećih zgrada),
izgradnja turističke infrastrukture
C
svibanj 2012.
da
Očuvanje najpovoljnijeg staništa za tetrijeba ruševca
C
prosinac 2011.
da
Priprema nacionalnog programa (praćenje kvalitete biotopa u staništima tetrijeba gluhana i njihove
populacije u Poljskoj)
B
prosinac 2011.
da
Priprema planova zaštite za 406 područja mreže Natura 2000
B
(predviđen za
travanj 2014.)
ne
Priprema edukativnih materijala, internetske stranice, izobrazba, studijski posjeti
A
veljača 2011.
da
Objava edukativnih i informativnih materijala, internetske stranice
A
ožujak 2012.
da
Izrada digitalnih karta biosfernog rezervata delte Dunava u visokoj rezoluciji
B
listopad 2012.
da
Izgradnja centra za posjetitelje i turističkih staza s informativnim natpisima i mjesta za dobivanje
informacija
A
(predviđen za
prosinac 2015.)
ne
Uvođenje integriranog informacijskog sustava za upravljanje biosfernim rezervatom delte Dunava
B
studeni 2011.
da
Inventarizacija podvodnih staništa i vrsta te izrada karata pomorskog područja
B
listopad 2013.
ne
Popisivanje vrsta, centar za posjetitelje, mjesta za dobivanje informacija, edukativna staza
B
svibanj 2011.
da
Infrastruktura za bizone i aktivnosti širenja informacija
C
svibanj 2013.
ne
Popisivanje životinja i izrada baze podataka
B
svibanj 2013.
ne
Glavne mjere
34
Prilog IV.
Prilozi
Mogućnosti za strategiju biološke raznolikosti koje nude razni fondovi EU‑a u sklopu
financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine, kako ih je navela Komisija
Politika EU-a
Glavne mjere za biološku
raznolikost (izravne i neizravne)
Zajednička poljoprivredna
politika
zaštita biološke raznolikosti, mjere
upravljanja i obnove poljoprivrednih
i šumskih staništa
plaćanja u okviru mreže Natura 2000,
plaćanja za okoliš u području poljoprivrede i plaćanja za okoliš u području
šumarstva
potpora za izobrazbu, usluge savjetovanja, očuvanje i unaprjeđenje statusa
ruralne baštine
Zajednička ribarstvena
politika
mjere za zaštitu okoliša u području
akvakulture
zaštita vodene faune i flore
zaštita priobalnog okoliša
Kohezijska politika
promicanje biološke raznolikosti
i zaštita prirode
promicanje prirodnih dobara
zaštita i razvoj prirodne baštine
pomoć radnoj snazi i poduzećima pri
prilagodbi novim izazovima u području
okoliša i promicanje očuvanja prirode
u upravljanju u privatnom sektoru
Politika zaštite okoliša
(Life+)
inovativni demonstrativni projekti
i mjere kojima su obuhvaćene najbolje
prakse
Politika istraživanja
očuvanje i održivo upravljanje
prirodnim resursima i resursima koje
je proizveo čovjek te očuvanje i održivo
upravljanje biološkom raznolikosti
upravljanje pomorskim okolišem
metode predviđanja i alati za procjenu
za održivi razvoj
Vanjska politika
potpora za ispunjavanje obveza
međunarodne Konvencije o biološkoj
raznolikosti
Proračun
od 2007. do
2013. (u milijunima eura)
Glavni odgovarajući cilj strategije za biološku
raznolikost
Glavni korisnici
3. cilj:
poljoprivreda
i šumarstvo
1. cilj:
očuvanje prirode
2. cilj:
obnova
redovita, uvjetovana plaćanja poljoprivrednicima i vlasnicima šuma
drugi korisnici posebnih ciljeva u ruralnim područjima (primjerice diversifikacija ruralnog gospodarstva)
4. cilj:
ribarstvo
uvjete za financijska sredstva zadovoljavaju: priobalne zajednice, organizacije proizvođača i drugi korisnici
u morskim područjima
5 232
1. cilj:
očuvanje prirode
2. cilj:
obnova
sve vrste korisnika
usmjeravanje financijskih sredstava
na regije koje zaostaju i druge regije
s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti i zaposlenosti
sufinanciranje povremenih ulaganja/
infrastrukture
120
1. cilj:
očuvanje prirode
2. cilj:
obnova
5. cilj:
invazivne strane vrste
zadovoljavaju uvjete za financijska
sredstva: širok raspon javnih i privatnih
tijela i pojedinaca
programom upravlja Komisija
nema redovitih rashoda u području
okoliša
110
1. cilj:
očuvanje prirode
2. cilj:
obnova
zadovoljavaju uvjete za financijska
sredstva: javne organizacije i privatna
poduzeća koja provode istraživačke
aktivnosti
114
6. cilj:
biološka raznolikost
na svjetskoj razini
zadovoljavaju uvjete za financijska
sredstva: zemlje u razvoju i partnerske organizacije kao i međunarodne
organizacije i agencije EU-a
42 700
nema
podataka
Izvor: Radni dokument osoblja Europske komisije SEC(2011) 540 završna verzija od 3.5.2011.
35
Odgovori
Komisije
Sažetak
IV
Komisija je zahvalna na ocjeni Suda koja pruža
uvide koji će biti vrlo korisni tijekom primjene iduće
generacije programa.
Komisija podsjeća da je cilj EFRR‑a smanjenje gos‑
podarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika. Iako fond
može podržavati ciljeve biološke raznolikosti, među
drugim ciljevima, on nije osmišljen kao namjenski
alat za promicanje biološke raznolikosti.
V
Komisija očekuje da će se uvođenjem posebnih
ciljeva i pokazatelja rezultata za operativne pro‑
grame u novom programskom razdoblju (2014.–
2020.), koji prema potrebi pokrivaju biološku razno‑
likost, poboljšati kapacitet praćenja i izvješćivanja.
Pripremni rad, uključujući onaj koji se financira iz
EFRR‑a, preduvjet je za dobru provedbu projekta.
On pruža temelj za buduće intervencije (i ostvarenje
koristi od biološke raznolikosti). Očekuje se da će
EFRR podržavati ove aktivnosti, ali bi se za pro‑
vedbu projekata mogli koristiti i drugi fondovi EU‑a
(kao što je EPFRR) i nacionalni resursi.
VI (a)
Komisija prihvaća ovu preporuku. Komisija je
u skladu s time počela podržavati države članice
u određivanju njihovih prioriteta za obnovu bio‑
loške raznolikosti u relevantnim operativnim pro‑
gramima. U okviru podijeljenog upravljanja struk‑
turnim fondovima države članice predlažu ciljeve
i odabiru investicijske prioritete u skladu sa svojim
posebnim potrebama, koji su predmet pregovora
s Komisijom. Oni su povezani s pokazateljima rezul‑
tata i ostvarenja.
Nakon donošenja programa one odabiru i provode
projekte. Iako u programskom razdoblju od 2014.–
2020. biološka raznolikost nije prioritet u skladu
s tematskom koncentracijom određenom u Uredbi
o EFRR‑u (članak 4.), Komisija je objavila poseban
dokument sa smjernicama za upravljačka tijela
(„Vodič za ulaganja kohezijske politike u prirodu
i zelenu infrastrukturu s višestrukom korišću”) kako
bi ta tijela podržala u njihovu radu.
U kontekstu Strategije EU‑a za biološku raznoli‑
kost do 2020. mjerom 5. predviđa se da će države
članice uz pomoć Komisije izraditi karte i procijeniti
stanje svojih ekosustava i usluga ekosustava do
2014. Službe Komisije (Glavna uprava za okoliš – GU
ENV – i Zajednički istraživački centar – GU JRC)
zajedno s Europskom agencijom za okoliš sastavile
su dva izvješća koja države članice mogu upotrije‑
biti pri provedbi ovog posla.
Mjerom 6.a iste strategije predviđa se i da će do
2014. države članice – uz pomoć Komisije – razviti
strateški okvir za određivanje prioritetnih aktivnosti
obnove na razini EU‑a, nacionalnoj te regionalnim
i lokalnim razinama. Komisija je objavila dva konzul‑
tantska izvješća o ovom pitanju uključujući jedno
kojim se procjenjuju troškovi za ostvarivanje cilja
obnove 15 % narušenih ekosustava do 2020. i doni‑
jela je preporuke za države članice.
Komisija namjerava objaviti smjernice o dokazivanju
biološke raznolikosti koje će, među drugim moguć‑
nostima, pomoći državama članicama u prepozna‑
vanju prilika u okviru EFRR‑a.
VI (b)
Komisija prihvaća ovu preporuku. Sporazumi o par‑
tnerstvu o kojima se pregovara između Komisije
i svake države članice pružaju važan instrument za
osiguranje komplementarnosti među različitim fon‑
dovima EU‑a. EFRR i programi za ruralni razvoj bit
će analizirani tijekom unutarnjih konzultacija među
službama u cilju postizanja što bolje komplemen‑
tarnosti između EFRR‑a i EPFRR‑a. Za sve aspekte
koji se odnose na mrežu Natura 2000. ta se analiza
temelji na okvirima prioritetnih mjera (engl. Prioriti‑
sed Action Frameworks, PAF‑ovi).
36
Odgovori Komisije
VI (c)
Države članice primarno su odgovorne za pri‑
mjenu programa u okviru podijeljenog upravljanja.
Prema tome Komisija smatra da je ovu preporuku
potrebno uputiti tijelima nadležnima za program.
Na temelju relevantnih pravnih odredbi Odbor za
praćenje programa, u kojem Komisija sudjeluje kao
promatrač, ima glavnu ulogu u praćenju napretka
i rješavanju poteškoća u provedbi. Kroz svoju
provjeru godišnjih izvješća o provedbi i godišnjih
sastanaka radi revizije Komisija će pratiti uspješnost
programa i prepoznati sve prepreke za učinkovitu
provedbu. Okvir uspješnosti dodatan je alat za tu
svrhu.
Zahtjevi za praćenje i evaluaciju bit će jasniji u raz‑
doblju 2014.–2020. uz godišnje izvješćivanje o oda‑
biru projekata i potrošnji prema temi, definiciju
pokazatelja rezultata pojedinih programa, zajednič‑
kih pokazatelja ostvarenja i pokazatelja ostvarenja
pojedinih programa te evaluaciju učinka.
Operativni programi uključivat će zajedničke
pokazatelje i mogu uključivati pokazatelje rezultata
pojedinih programa (npr. o biološkoj raznolikosti
prema potrebi) koje koriste upravljačka i proved‑
bena tijela za praćenje rezultata programa i prema
potrebi obavješćuju Komisiju. Od 2016. Komisija će
stoga primati godišnje podatke i izvješća o provedbi
koji pružaju bolji uvid o napretku i učinku.
VII (a)
Komisija prihvaća ovu preporuku. U odgovoru na
ovu preporuku Komisija će u okviru Europske mreže
tijela za zaštitu i upravljanje okolišem (ENEA‑MA)
naglasiti potrebu za primjerenim praćenjem mjera
s pomoću posebnih mjera očuvanja.
VII (b)
Komisija se slaže s tom preporukom. Uredbama za
razdoblje od 2014.–2020. donesenima u prosincu
2013. određuje se obveza država članica da ocijene
učinak svake prioritetne osi barem jedanput tijekom
programskog razdoblja. Priroda takvih evaluacija
ovisit će o posebnim ciljevima određenima u pro‑
gramima koji će tek biti doneseni.
Ako su ciljevi u pogledu biološke raznolikosti jasno
određeni, zahtijevaju se pokazatelji ostvarenja
i rezultata pojedinih programa i postupci evaluacije.
VII (c)
Komisija prihvaća preporuku i već je počela sa zatra‑
ženim aktivnostima. U odnosu na članak 13. Uredbe
o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013,
Komisija će objaviti smjernice za korisnike, koje
će obuhvaćati informacije o tome kako iskoristiti
komplementarnosti ESI fondova s drugim instru‑
mentima EU‑a Prethodno spomenuti vodič isto tako
obuhvaća odjeljak o nadopunjavanju fondova.
Komisija redovito razmjenjuje informacije i savje‑
tuje države članice o upotrebi različitih fondova
za biološku raznolikost, npr. kroz Koordinacijsku
skupinu za biološku raznolikost i prirodu te radnu
skupinu Europske mreže tijela za zaštitu i upravlja‑
nje okolišem.
VIII
Komisija prihvaća preporuku i poduzima zatražene
aktivnosti. Provedbeni akti za razdoblje od 2014.–
2020. definiraju revidirani sustav kategorizacije da
bi pružili informacije o ulaganjima provedenima
u okviru kohezijske politike. U okviru granica ovog
informacijskog sustava Komisija je uspostavila
interni mehanizam za „praćenje biološke razno‑
likosti” kojim će se omogućiti bilježenje izravne
i neizravne potrošnje na biološku raznolikost
u okviru EFRR‑a i Kohezijskog fonda. Pouzdanost
podataka ovisit će o kvaliteti podataka koje dostave
države članice.
U skladu s obvezama EU‑a o uključivanju biološke
raznolikosti i međunarodnim obvezama u okviru
Konvencije o biološkoj raznolikosti, Komisija radi na
učinkovitijem praćenju rashoda povezanih s bio‑
loškom raznolikošću. Poseban odjeljak o praćenju
biološke raznolikosti bit će obuhvaćen u Izvješćima
o programu za 2015., a Komisija trenutačno unapre‑
đuje metodologiju za praćenje biološke raznolikosti
u proračunu EU‑a.
37
Odgovori Komisije
Uvod
06
„Integrirano financiranje” odnosi se na uključivanje
ulaganja u prirodu i biološku raznolikost u glavne
instrumente financiranja EU‑a (za razliku od otva‑
ranja namjenskog fonda). Posljedično, financijska
sredstva za prirodu i biološku raznolikost moraju
biti u skladu sa sveobuhvatnim ciljevima tih instru‑
menata (npr. regionalni razvoj, radna mjesta i rast,
razvoj ruralnih područja itd.). Samo program LIFE
osigurava namjenska financijska sredstva za prirodu
i biološku raznolikost.
09
Za razdoblje od 2007.–2013., Komisija smatra da
daljnjih 0,8 milijardi eura pod naslovom „turizam”
(promicanje prirodnih vrijednosti) isto tako prido‑
nosi ciljevima biološke raznolikosti1.
10
Sveukupno, Komisija procjenjuje da neizravni
EFRR‑ov doprinos ciljevima biološke raznolikosti
iznosi 13,2 milijarde EUR (dodijeljeni određeni iznosi
za programsko razdoblje od 2007.–2013.), uzimajući
u obzir sljedeće kategorije rashoda: 44 (Gospoda‑
renje kućnim i industrijskim otpadom), 46 (Gospo‑
darenje vodom (otpadne vode)), 48 (Integrirano
sprečavanje i kontrola zagađenja), 49 (Prilagodba
klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje), 50
(Obnova industrijskih lokaliteta i kontaminiranog
zemljišta), 53 (Sprečavanje rizika), 54 (Druge mjere
za očuvanje okoliša i sprečavanje rizika), 56 (Zaštita
i razvoj prirodne baštine), primjenjujući diskontnu
stopu od 40 % za sve ove kategorije. Daljnji detalji
o metodologiji dostupni su u izvješću EU‑a s Kon‑
vencije o biološkoj raznolikosti2.
1 http://www.cbd.int/financial/oda/European%20commission‑pre
liminary‑reporting‑framework-2014-en.xlsx
2 http://www.cbd.int/financial/oda/European%20commission‑pre
liminary‑reporting‑framework-2014-en.xlsx
12
Početkom 2011. Komisija je donijela Komunikaciju
o „Regionalnoj politici koja pridonosi održivom
rastu u okviru strategije Europa 2020.” koja obu‑
hvaća strateško usmjerenje, savjet i dobru praksu
o uslugama ekosustava i biološkoj raznolikosti. Kao
dio postupka praćenja u 2012. i 2013. objavljene
su dvije smjernice koje su u cijelosti ili djelomično
povezane s biološkom raznolikošću („Vodič za ula‑
ganja kohezijske politike u prirodu i zelenu infra‑
strukturu s višestrukom korišću” odnosno „Vodič
za povezivanje pametnog i održivog rasta kroz
pametnu specijalizaciju”).
Nadalje, Uredba o zajedničkim odredbama (EU)
br. 1303/2013 omogućava Komisiji da državama
članicama ponudi pomoć za pripremu i ocjenu
projekta za razdoblje 2014.–2020. (vidjeti članak 58.
o tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije).
Opažanja
19
Komisija je tijekom 2012. i početkom 2013. razvila
inicijalne smjernice za praćenje rashoda koji se
odnose na biološku raznolikost u okviru svih rele‑
vantnih instrumenata, uključujući EFRR.
20
EFRR nudi i mogućnosti financiranja za 5. cilj (inva‑
zivne strane vrste).
Zajednički odgovor na opažanja 22. do
24.
Komisija je potaknula države članice da dalje razmo‑
tre potporu ekosustavima i biološkoj raznolikosti i u
okviru tada tek budućih programa koji su se pripre‑
mali za razdoblje 2014.–2020.
Kako bi podržala države članice i njihova nadležna
tijela u apsorpciji financijskih sredstava, Komisija
je osnovala radnu skupinu za biološku raznolikost
u okviru Europske mreže tijela za zaštitu i uprav‑
ljanje okolišem (ENEA‑MA) i objavila vodič koji je
prethodno već spomenut. Nekoliko događaja osi‑
guralo je predani rad s državama članicama u ovom
području (radne skupine Vijeća).
38
Odgovori Komisije
Okvir 1. 1. Komisija je uvjeravala države članice da uključe
prirodu i biološku raznolikost u svoje investicijske
prioritete. Komisija je objavila niz vodiča na tu temu
(npr. „Gospodarske koristi mreže Natura 2000”, „Pri‑
ručnik o financiranju mreže Natura 2000”). Komisija
je i promicala dobru praksu i organizirala niz semi‑
nara u državama članicama o financiranju mreže
Natura 2000.
2. Komisija je promicala uključivu i transparentnu
pripremu operativnih programa. Ciljevi seminara
o financiranju mreže Natura 2000 u državama čla‑
nicama bili su, među ostalim, povećanje angažma‑
na dionika u pripremi odgovarajućih operativnih
programa.
3. Napredak u donošenju planova upravljanja i dru‑
gih upravljačkih mjera nije bio tako brz kako se
očekivalo, iako su određene države članice nedavno
pokazale značajan napredak u tom području (npr.
Francuska, Mađarska i Poljska).
4. Države članice mogu iskoristiti tehničku pomoć
kako bi izgradile kapacitete među svojim društve‑
no‑gospodarskim partnerima i partnerima civilnog
društva. U tom se smislu pojačalo uključivanje tih
partnera u programe za razdoblje 2014.–2020., a do‑
nošenje „Kodeksa ponašanja” jedan je primjer.
5. U kontekstu zakonodavnog izazova da se učinak
programa potrošnje EU‑a obnovi i unaprijedi me‑
đusektorskim pristupom svim europskim politikama
i uključivanjem rada svih europskih institucija i drža‑
va članica, Komisija je zatražila da se olakša pristup
financijskim sredstvima EU‑a za njezine građane
i poduzeća. Međutim, potrebne su administrativne
mjere kako bi se osiguralo da su projekti provedeni
u skladu s prioritetima operativnih programa i pra‑
vilima o prihvatljivosti. Dostupna je tehnička pomoć
za unapređenje administrativnog kapaciteta poten‑
cijalnih korisnika.
25
Komisija smatra da su ulaganja u biološku razno‑
likost i prirodu suštinski u skladu s prioritetima
EFRR‑a kao što su stvaranje rasta i radnih mjesta,
suzbijanje klimatskih promjena i smanjenje soci‑
jalne isključenosti. U lipnju 2013. Komisija je objavila
smjernice o tome kako ulaganja u biološku razno‑
likost mogu rezultirati višestrukim društveno‑gos‑
podarskom koristima i pojednostavniti integrirani
regionalni razvoj, npr. „Vodič za ulaganja kohezijske
politike u prirodu i zelenu infrastrukturu s višestru‑
kom korišću”.
28
Komisija je sklopila ugovor kako bi poboljšala prvo‑
bitnu metodologiju za praćenje troškova povezanih
s biološkom raznolikošću. Predviđena je radio‑
nica kako bi se države članice i dionici obavijestili
o metodologiji Komisije za praćenje te razmijenila
dobra praksa.
Sustav kategorizacije je informativni sistemski alat
i ne određuje prihvatljivost. Člankom 37. točkom (d)
Uredbe 1083/2006 o zajedničkim odredbama za
EFRR, Kohezijski fond i ESF (razdoblje 2007.–2013.)
uspostavljen je sustav i dano na znanje da je kate‑
gorizacija indikativna. U takvom informacijskom
sustavu poseban je izazov ispravno zabilježiti inte‑
grirane projekte.
29
Pripremne mjere često su nužan preduvjet za oču‑
vanje in‑situ, zelenu infrastrukturu i mjere obnove.
U operativnim programima za razdoblje 2014.–2020.
države članice kao prioritet trebale bi odrediti
očuvanje in‑situ, zelenu infrastrukturu i mjere
obnove koji se temelje na prethodnim pripremnim
studijama.
Okvir 4. – Treća alineja
Nepostojanje ispravnih zemljišnih knjiga u zem‑
lji ozbiljna je prepreka teritorijalnom planiranju
i razvoju u različitim sektorima, uključujući okoliš.
Komisija i rumunjska tijela dogovorili su se da će to
razmotriti kao jedan od glavnih prioriteta za financi‑
ranje u programskom razdoblju 2014.–2020.
39
Odgovori Komisije
Okvir 5. – Prva alineja
U okviru podijeljenog upravljanja država članica
odgovorna je za pripremu, odabir i provedbu proje‑
kata ispod 50 milijuna EUR.
Komisija će uzeti u obzir opažanja Suda tijekom
pregovora o operativnom programu za okoliš
u razdoblju 2014.–2020. za Češku kako bi potaknula
mjere kojima će se rješavati to pitanje (izbjegava‑
nje odgoda u procesu odobravanja i česte izmjene
područja primjene projekata).
Okvir 5. – Druga alineja
Priprema dokumentacije za „Nacionalni program
za zaštitu tetrijeba gluhana” bio je samo jedan
element projekta. Ostali elementi bili su praćenje
populacije tetrijeba gluhana u Poljskoj, praćenje
statusa njegovih staništa na 39 lokacija i 20 stručnih
radionica. Svi su ti sastavni dijelovi projekta dostav‑
ljeni. Projektom se prema tome pridonijelo pobolj‑
šanju temeljnog znanja o stanju očuvanja tetrijeba
gluhana u Poljskoj. Dokumentacija pripremljena
u svrhu donošenja Nacionalnog programa obuhva‑
ćena je revizijom koju provodi korisnik s obzirom na
primjedbe Glavne uprave za zaštitu okoliša (GDEP).
Okvir 5. – Treća alineja
Priprema i donošenje akcijskih program za nacio‑
nalne vrste dug je proces (zahtjeva savjetovanja
s različitim nadležnim tijelima i dionicima na nacio‑
nalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini). Dokumentacija
pripremljena u okviru projekata EFRR‑a ključna je
komponenta za buduće programe. Njome se una‑
pređuje i temeljno znanje o vrstama koje može biti
korisno prilikom planiranja mjera očuvanja in‑situ
(čak ako ne postoje nacionalni programi). Uz sudje‑
lovanje svih dionika Glavna uprava za zaštitu okoliša
nedavno je uspostavila postupak za odobrenje
programa zaštite pojedinih vrsta te tako osigurala
pravilnu održivost projekata biološke raznolikosti.
31
Komisija se slaže da je potrebno provesti evaluacije
učinka programskih aktivnosti. Evaluacija učinaka
programa mogla bi se isto tako smatrati dobrom
praksom, iako bi troškovi evaluacije projektne
razine mogli biti neproporcionalno visoki. Stoga
se uredbama za razdoblje 2014.–2020. određuje
obveza država članica da vrednuju učinak svake pri‑
oritetne osi barem jedanput tijekom programskog
razdoblja.
Okvir 6. – Treća alineja
Komisija je utvrdila kršenje zakonodavstva EU‑a
u odnosu na nacionalni razvoj događaja na plaži
Sulina i pokrenula je postupak zbog povrede (pred‑
met 2010/4024, pismo službene obavijesti poslano
je Rumunjskoj 7.5.2010.).
33
Učinkovito praćenje učinka ulaganja u biološku
raznolikost zahtjeva odgovarajuće pokazatelje
i statistike. O tim se pokazateljima potrebno dogo‑
voriti u fazi nacrta projekta. U mnogim projektima
osmišljenima za promicanje biološke raznolikosti
očekuje se da će doći do vremenskog odmaka
između mjera koje su poduzete i dokaza o pozitiv‑
nom rezultatu u smislu biološke raznolikosti. Mogu
se stvoriti povoljni fizički i hidrološki uvjeti, ali za
uspostavljanje zdravih ekosustava i bogate biološke
raznolikosti treba vremena. O posebnim pokaza‑
teljima uspjeha projekta potrebno se dogovarati
u fazi nacrta projekta. U mnogim se slučajevima tek
nakon nekoliko godina od službenog završetka pro‑
jekta mogu primijetiti pozitivni učinci na biološku
raznolikost.
Shodno tome izrada pokazatelja rezultata za pra‑
ćenje i procjenu učinaka na biološku raznolikost
izazovan je zadatak. On zahtjeva sveobuhvatno
prikupljanje podataka i širenje našeg temeljnog
znanja. Potpora mjerama – kao što su izrada karata
i procjena stanja ekosustava i usluga ekosustava
u kontekstu Strategije EU‑a za biološku raznoli‑
kost do 2020. – dovest će do boljeg razumijevanja
sadašnjeg stanja biološke raznolikosti, određivanja
konstruktivnih ciljeva očuvanja/obnove i dobrog
praćenja i evaluacije.
40
Odgovori Komisije
Zajednički odgovor na odlomak 34.
i okvir 9.
Analiza praćenja operativnih programa EFRR‑a
trebala bi uzeti u obzir pravila EU‑a. U tom je smislu
praćenje španjolskih programa (uz njihove odgo‑
varajuće pokazatelje) bilo provedeno ispravno kroz
godišnja izvješća o provedbi. Ta izvješća obuhva‑
ćaju praćenje na razini programa (a ne na razini
projekta) i vrijednosti za pokazatelje kao što su:
„Aktivnosti razvijene u područjima mreže Natura
2000”, „Obnovljeno područje”, „Aktivnosti predvi‑
đene za obnovu i regeneraciju okoliša”, „Broj pro‑
jekata povezanih s okolišem”, „Duljina ugroženog
priobalja”, „Mjere za obnovu staništa i vrsta u mreži
Natura”.
35
Komisija se slaže sa Sudom da izostanak praćenja
isključuje procjenu postignuća. Međutim, za razdo‑
blje 2014.–2020. države članice obvezne su donijeti
procedure kako bi osigurale da sve operacije koje
su financirane iz programa dobiju učinkoviti sustav
pokazatelja.
37
U okviru podijeljenog upravljanja države članice
i njihova nadležna tijela provode projekte i moraju
osigurati održivost kao i mogući nastavak te finan‑
cijsku potporu kroz lokalne, regionalne ili nacio‑
nalne fondove.
Osim toga, obveza lokalne zajednice ili neke nevla‑
dine udruge za zaštitu okoliša da održava lokaciju
i nakon poboljšanja ključno je i u ostvarivanju održi‑
vog rezultata. To zahtijeva da je razina instrumenta
(ljudskog i materijalnog osim financijskog) doku‑
mentirana prije pokretanja projekta i da zajednica/
nevladina udruga prihvaća osigurati ta ulaganja
nakon završetka provedbe projekta.
40
Države članice i njihova nadležna tijela odabiru
i provode sufinancirane projekte. U tom su okviru
nadležne za osiguravanje financijske održivosti
projekata koje podupiru kao i za potrebne veze
s lokalnim, regionalnim i nacionalnim financijskom
sredstvima tijekom srednjoročnog i dugoročnog
razdoblja. Za razdoblje 2014.–2020. mogućnosti
za iskorištavanje financijskih instrumenata kroz
kohezijsku politiku su povećane i države članice
bi isto tako mogle iskoristiti te nove mogućnosti
u području zaštite prirode i biološke raznolikosti.
Okvir 11. – Druga alineja
Genetska raznolikost i održivost populacije bile
su teme koje su proučavali promotori projekta
pri izboru bizona koje su pustili u park. Od zavr‑
šetka projekta dovedeno je pet dodatnih bizona
s pomoću vlastitih sredstava, a tri nova mladunca
rođena su u divljini.
Okvir 11. – Treća alineja
U vrijeme revizije Plan upravljanja parkom bio je
u postupku odobravanja od strane Ministarstva
okoliša u skladu s nacionalnim zakonodavnim
pravilima.
Okvir 11. – Četvrta alineja
Za koordinaciju se brine Upravljačko tijelo za ope‑
rativni program za okoliš u razdoblju 2007.–2013.,
osnovano pod odgovornošću Ministarstva okoliša
i klimatskih promjena.
Zaključci i preporuke
41
Komisija očekuje da će se uvođenjem posebnih
ciljeva i pokazatelja rezultata za operativne pro‑
grame u novom programskom razdoblju (2014.–
2020.), koji prema potrebi pokrivaju biološku razno‑
likost, poboljšati kapacitet praćenja i izvješćivanja.
41
Odgovori Komisije
Pripremni rad, uključujući onaj koji se financira iz
EFRR‑a, preduvjet je za dobru provedbu projekta.
On pruža temelj za buduće intervencije (i ostvarenje
koristi od biološke raznolikosti). Očekuje se da će
EFRR podržavati ove aktivnosti, ali bi se za pro‑
vedbu projekata mogli koristiti i drugi fondovi EU‑a
(kao što je EPFRR) i nacionalni resursi.
42
Države članice odabiru prioritete za upotrebu
EFRR‑a u skladu s posebnim karakteristikama,
potrebama i situacijama. U okviru toga Komisija je
dalje pružila potporu državama članicama u vezi
s mogućom upotrebom EFRR‑a za biološku razno‑
likost u razdoblju 2014.–2020. (Vodič za ulaganja
kohezijske politike u prirodu i zelenu infrastrukturu
s višestrukom korišću, Priručnik za financiranje
mreže Natura, seminari u državama članicama
o financiranju mreže Natura 2000) i nastavit će to
raditi primjerice kroz najavljene smjernice za doka‑
zivanje biološke raznolikosti.
1. preporuka (a)
Komisija prihvaća ovu preporuku. Komisija je
u skladu s time počela podržavati države čla‑
nice u određivanju njihovih prioriteta za obnovu
biološke raznolikosti u relevantnim operativnim
programima. U okviru podijeljenog upravljanja
strukturnim fondovima države članice predlažu
ciljeve i odabiru investicijske prioritete, u skladu
s posebnim potrebama, koji su predmet prego‑
vora s Komisijom. Oni su povezani s pokazateljima
rezultata i ostvarenja. Nakon donošenja programa
one odabiru i provode projekte. Iako u program‑
skom razdoblju 2014.–2020. biološka raznolikost
nije prioritet u skladu s tematskom koncentracijom
određenom u Uredbi o EFRR‑u (članak 4.), Komisija
je objavila poseban dokument sa smjernicama za
upravljačka tijela („Vodič za ulaganja kohezijske
politike u prirodu i zelenu infrastrukturu s višestru‑
kom korišću”) kako bi ta tijela podržala u radu.
U kontekstu Strategije EU‑a za biološku raznolikost
do 2020. Mjerom 5 predviđa se da će države čla‑
nice uz pomoć Komisije izraditi karte i procijeniti
stanje svojih ekosustava i usluga ekosustava do
2014. Službe Komisije (Glavna uprava za okoliš – GU
ENV – Zajednički istraživački centar – GU JRC)
zajedno s Europskom agencijom za okoliš sastavile
su dva izvješća koja države članice mogu upotrije‑
biti pri provedbi ovog posla.
Mjerom 6.a iste strategije predviđa se i da će do
2014. države članice – uz pomoć Komisije – razviti
strateški okvir za određivanje prioritetnih aktivnosti
obnove na razini EU‑a, nacionalnoj te regionalnim
i lokalnim razinama. Komisija je objavila dva konzul‑
tantska izvješća o ovom pitanju uključujući jedno
kojim se procjenjuju troškovi za ostvarivanje cilja
obnove 15 % narušenih ekosustava do 2020. i doni‑
jela je preporuke za države članice.
Komisija namjerava objaviti smjernice o dokazivanju
biološke raznolikosti koje će, među drugim moguć‑
nostima, pomoći državama članicama u prepozna‑
vanju prilika u okviru EFRR‑a.
1. preporuka (b)
Komisija prihvaća preporuku. Sporazumi o partner‑
stvu o kojima se pregovara između Komisije i svake
države članice pružaju važan instrument za osigura‑
nje komplementarnosti među različitim fondovima
EU‑a. EFRR i programi za ruralni razvoj bit će analizi‑
rani tijekom unutarnjih konzultacija među službama
u cilju postizanja što bolje komplementarnosti
EFRR‑a i EPFRR‑a. Za sve aspekte koji se odnose na
mrežu Natura 2000. ta se analiza temelji na okvirima
prioritetnih mjera (PAF).
1. preporuka (c)
Države članice primarno su odgovorne za pri‑
mjenu programa u okviru podijeljenog upravljanja.
Prema tome Komisija smatra da je ovu preporuku
potrebno nasloviti na tijela nadležna za program.
Na temelju relevantnih pravnih odredbi Odbor za
praćenje programa, u kojem Komisija sudjeluje kao
promatrač, ima primarnu ulogu u praćenju napretka
i rješavanju poteškoća u provedbi. Kroz provjeru
godišnjih izvješća o provedbi i godišnjih sastanaka
radi revizije Komisija će pratiti uspješnost programa
i prepoznati sve prepreke za učinkovitu provedbu.
Okvir uspješnosti dodatan je alat za tu svrhu.
42
Odgovori Komisije
Zahtjevi za praćenje i evaluaciju bit će jasniji u raz‑
doblju 2014.–2020. uz godišnje izvješćivanje o oda‑
biru projekata i potrošnji prema temi, definiciju
pokazatelja rezultata pojedinih programa, zajednič‑
kih pokazatelja ostvarenja i pokazatelja ostvarenja
pojedinih programa te evaluaciju učinka.
Operativni programi uključivat će zajedničke
pokazatelje i mogu uključivati pokazatelje rezultata
pojedinih programa (npr. o biološkoj raznolikosti
prema potrebi) koje koriste upravljačka i proved‑
bena tijela za praćenje rezultata programa i prema
potrebi obavješćuju Komisiju. Od 2016. Komisija će
stoga primati godišnje podatke i izvješća o provedbi
koji pružaju bolji uvid o napretku i učinku.
43
U razdoblju 2007.–2013. kategorije rashoda sadr‑
žavaju kategoriju o biološkoj raznolikosti i mreži
Natura 2000. Za razdoblje 2014.–2020. to dvoje
bit će podijeljeno u različite kategorije. Međutim,
u mnogim je slučajevima biološka raznolikost
sekundaran cilj intervencije (primarni je sprečavanje
rizika, smanjenje zagađenja itd.) i normalno je da su
te intervencije kategorizirane u skladu s primarnim
ciljevima. Vrlo često projekti koji primaju potporu
EFRR‑a mogu pridonositi višestrukim ciljevima.
44
Načelo nastavljanja ulaganja iz pripremne faze jest
razumljivo. Međutim, ulaganja potrebna za provo‑
đenje aktivnosti koje će ostvariti koristi za biološku
raznolikost neće doći isključivo iz EFRR‑a.
Tijekom pripreme operativnih programa za razdo‑
blje 2014.–2020. Komisija je preporučila da države
članice u nekim slučajevima u ulaganjima radije
koriste EFRR nego studije; u smislu biološke raznoli‑
kosti to bi trebalo ubrzati provedbu planova zaštite
i upravljanja i učiniti je učinkovitijom.
45
Financijski doprinosi nisu jedini način na koji se
može zajamčiti dugoročna održivost. Lokalne zajed‑
nice ili nevladine udruge mogu biti spremne pružiti
potrebne doprinose (u ljudskim i materijalnim resur‑
sima) dok god su dimenzije tih doprinosa unaprijed
razjašnjene.
2. preporuka (a)
Komisija prihvaća ovu preporuku. U odgovoru na
ovu preporuku Komisija će u okviru Europske mreže
tijela za zaštitu i upravljanje okolišem (ENEA‑MA)
naglasiti potrebu za primjerenim praćenjem mjera
s pomoću posebnih mjera očuvanja.
2. preporuka (b)
Komisija se slaže s ovom preporukom. Uredbama za
razdoblje 2014.–2020. donesenima u prosincu 2013.
određuje se obveza država članica da ocijene učinak
svake prioritetne osi barem jedanput tijekom pro‑
gramskog razdoblja. Priroda takvih evaluacija ovisit
će o posebnim ciljevima određenima u programima
koji će tek biti doneseni. Ako su ciljevi u pogledu
biološke raznolikosti jasno određeni, zahtijevaju se
pokazatelji ostvarenja i rezultata pojedinih pro‑
grama i postupci evaluacije.
2. preporuka (c)
Komisija prihvaća preporuku i već je počela sa zatra‑
ženim aktivnostima. U odnosu na članak 13. Uredbe
o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013, Komi‑
sija će objaviti smjernice za korisnike, koje će obu‑
hvaćati informacije o tome kako iskoristiti komple‑
mentarnosti ESI fondova s drugim instrumentima
EU‑a. Prethodno spomenutim vodičem obuhvaćen
je i odjeljak o komplementarnosti fondova.
Komisija redovito razmjenjuje informacije i savje‑
tuje države članice o upotrebi različitih fondova
za biološku raznolikost, npr. kroz Koordinacijsku
skupinu za biološku raznolikost i prirodu te radnu
skupinu Europske mreže tijela za zaštitu i upravlja‑
nje okolišem.
Komisija prihvaća preporuku i poduzima zatražene
aktivnosti. Provedbeni akti za razdoblje 2014.–2020.
definiraju revidirani sustav kategorizacije da bi pru‑
žili informacije o ulaganjima provedenima u okviru
kohezijske politike. U okviru granica ovog infor‑
macijskog sustava Komisija je uspostavila interni
mehanizam za „praćenje biološke raznolikosti”
kojim će se omogućiti bilježenje izravne i neizravne
potrošnje na biološku raznolikost u okviru EFRR‑a
i Kohezijskog fonda. Pouzdanost podataka ovisit će
o kvaliteti podataka koje dostave države članice.
Odgovori Komisije
U skladu s obvezama EU‑a o uključivanju biološke
raznolikosti i međunarodnim obvezama u okviru
Konvencije o biološkoj raznolikosti Komisija radi na
učinkovitijem praćenju rashoda povezanih s bio‑
loškom raznolikošću. Poseban odjeljak o praćenju
biološke raznolikosti bit će obuhvaćen u Izvješćima
o programu za 2015., a Komisija trenutačno unapre‑
đuje metodologiju za praćenje biološke raznolikosti
u proračunu EU‑a.
43
KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a
Besplatne publikacije:
•
jedan primjerak:
u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);
•
više od jednog primjerka ili posteri/karte:
u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm),
kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm),
kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm)
ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).
(*)
Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).
Publikacije koje se plaćaju:
•
u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).
Pretplate koje se plaćaju:
•
kod jednog od prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije
(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).
QJ-AB-14-012-HR-C
ISSN 2315-0548
Za EU je zaštita biološke raznolikosti ključan
prioritet u očuvanju okoliša, što je izraženo
u strategiji EU‑a za biološku raznolikost do 2020.
i nizu odgovarajućih politika i zakonskih akata
EU‑a. Sud je u ovom izvješću usmjeren na Europski
fond za regionalni razvoj i njegovu ulogu
u financiranju i pružanju potpore projektima
kojima se izravno promiče biološka raznolikost.
EUROPSKI
REVIZORSKI
SUD

POZIV NA PREDAVNJA

pdf

Услови учешћа

Primakonova metodologija implementacije Primavere

eu FondoVi u seKToru PoljoPriVrede i ruralnoG raZVoja!

strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti

Prosvjedno Pismo

Program radionice

Korištenje ICT alata u planiranju i provedbi EU projekata

ENERGETSKI SISTEMI - Sustainable Energy BiH

Praćenje i vrednovanje projekata

Bezgranično Bogatstvo života - biodiversity