Energija nadohvat ruke
Energetska politika: jučer – danas – sutra
JUČER
2009 – vjetroelektrane, 2013 – hidroelektrane
DANAS
2014 – CO2 17%, OIE 16%, EnU 1-2%, Biogoriva 1%
SUTRA
2020 – CO2 20%, OIE 20%, EnU 20%, Biogoriva 10%
Obnovljivi izvori energije
• 2013 Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.
godine
• Poticanje elektrana na biomasu, bioplin, kogeneracijska postrojenja i male
hidroelektrane
• Vjetroelektranama snižena granična instalirana na ukupno 400 MW (1.200
MW)
• Fotonaponske elektrane ograničena na ukupno 52 MW
• No kako će doći do cilja od 0,225 četvornih metara kolektora po
stanovniku do 2020. godine?
• Zakon o obnovljivim izvorima energije ?
Stanje
instaliranih
kapaciteta
2011.
Stanje
sklopljenih
ugovora po
novom
Tarifnom
sustavu 2012.
Stanje
sklopljenih
ugovora po
novom
Tarifnom
sustavu
31.5.2013.
Povlašteni
proizvođači u
sustavu po
novom
Tarifnom
sustavu
31.5.2013.
Vjetroelektrane
MW
192
0
127
Biomasa i
bioplin MW
10,11
0
Male i velike
hidroelektrane
(ne uključuju
HEP-ove) MW
4,11
Sunčane
elektrane MW
Ukupno OIE sa
31.5.2013.
Cilj 2020.
Sukladno
Energetskoj
strategiji
Cilj 2020.
sukladno
NREAP-u
0
319
1200
400
24,2
1
35,31
140
125
0
0,14
0
4,25
100
400
0,31
15
20
1,1
36,41
45
52
Geotermalne
elektrane MW
0
0
0
0
0
20
10
UKUPNO MW
206,53
15
171,34
2,1
394,97
1505
987
Energetska učinkovitost
• 2. Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost do kraja 2013. godine
•
•
•
•
•
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015.
Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije
Program energetske obnove višestambenih zgrada 2013-2020
Program energetske obnove obiteljskih kuća 2013-2020
Program energetske obnove zgrada komercijalnog sektora 2013-2020
• Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda
zgrada Republike Hrvatske – 10.06.2014
• Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2014.-2016.
• Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji ili Zakon o
energetskoj učinkovitosti – uskladiti do 05. srpnja 2014
Br.
Naziv mjere
Godišnje
investicije
kn)
(106
Godišnje
subvencije Godišnje
FZOEU
uključujući subvencije
fondove EU (106 kn)
JLP(R)S (106 kn)
Godišnje
uštede
energije (GWh)
OK.1
Obnova vanjske ovojnice
87,5
35
17,5
15,2
OK.2
Zamjena sustava grijanja
40
12
8
27,3
OK.3
Poticanje korištenja OIE
80
24
16
13,5
VZ.1
En. pregledi i certificiranje
10
9
VZ.2
Izrada projektne dokumentacije
25
22,5
VZ.3
Integralna obnova zgrada
500
250
VZ.4
Individualno mjerenje potrošnje topl.
energije
75
30
7,5
112,9
UKUPNO
817,5
382,5
49
270,1
UDIO U UKUPNIM INVESTICIJAMA
100%
47%
6%
101,2
Kako bi moglo izgledati sutra - Potencijali i izazovi
financiranja projekata OIE i EnU
Alocirana sredstva iz ESI fondova za Hrvatsku 2014-2020
u milijunima eura
Kohezijska politika
CF
2,559
ERDF i ESF
5,837
UKUPNO CF, ERDF i ESF
8,396
Poljoprivreda i ruralni razvoj
EARDF
Pomorstvo i ribarstvo
EMFF
UKUPNO ERDF, ESF, CF, EARDF i EMFF
2,026
Dodatka za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. ( Youth
Employment Initiative – YEI)
Sredstva predviđena iz Instrumenta za povezivanje Europe u 2014-206
(Connecting Europe Facility – CEF)
Europska trasnacionalna suradnja ETC-ERDF
UKUPNO
280
10,702
66
564
128
11,460
Europski strukturni i investicijski fondovi
2014.-2020.
• 17 milijardi eura za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na
području EU
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
• Minimalno 50% ukupne ERDF alokacija za slijedeće ciljeve: istraživanja i novacije, OCT-a,
konkurentnosti MSP-a i prijelaz na niskougljično gospodrstvo
• Minimalno 12-20% sredstava ukupne ERDF alokacije na ulaganja u energetsku
učinkovitost i obnovljive izvore energije – 80 milijuna eura za RH godišnje
• Minimalno 5% za urbani razvoj – 30 milijuna eura za RH godišnje
Kohezijski fond
• Ravnomjerno rasporediti sredstva za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša i prometa
• Minimalno 20% ukupne alokacije treba pridonositi ciljevima prilagodbe klimatskim
promjenama
Potencijali i izazovi financiranja projekata OIE i
EnU
• Predviđa se korištenje ESF u sinergiji s EFRD i CF kako bi se podržalo mjere usmjerene na pet investicijskih prioriteta:
a)
Promocija proizvodnje i distribucije OIE
b)
Promocija korištenja EnU i OIE u malim i srednjim poduzećima (SME)
c)
Podrška korištenju EnU i OIE u javnoj infrastrukturi i u sektoru kućanstva (isključivo ERDF za kućanstva)
d)
Razvoj pametnih distribucijskih sustava ("smart grids")
e)
Promocija nisko-ugljičnih strategija za urbana područja.
• Prioritet u razvoju i inovacijama nisko-ugljičnim tehnologijama i visoko-učinkovitoj kogeneraciji električne energije i topline, mogućnost
podrške velikim kompanijama na određenim područjima te mogućnost razvoj nisko-ugljične strategije za sve teritorije, s uključenjem urbane
mobilnosti.
a)
Inovativne tehnologije za OIE, posebno one spomenute u SET-Planu i Energy Roadmap 2050, zajedno s 2. i 3. generacijom
biogoriva
b)
Podršku obalnoj proizvodnji OIE
c)
Investicije u širu upotrebu Energy Performance Contracting u javnim zgradama i sektoru kućanstva
d)
EnU i OIE sustave grijanja i hlađenja u javnim zgradama, a posebno demonstracija zgrada koje su bez emisija i energijski pozitivne,
te dubinska (cjelovita) obnova postojećih zgrada iznad troškovno opravdana razine
e)
EnU i OIE u SMEs, uključujući i informacijske kampanje
f)
Integrirane nisko-ugljične strategije i SEAP za urbana područja, uključujući sustave javne rasvjete i smart grids
Partnerski sporazum i OP Kohezija i konkurentnost
• Pod prioritetom 4. Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, 531.810.805
eura (12,31%) za:
• 4.2 Promocija energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima;
• 4.3. Podrška energetskoj učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije u javnom sektoru, uključujući javne
zgrade i kućanstva;
• 4.4. Razvoj i primjena pametnih nisko- i srednje-naponskih distribucijskih sustava.
• Pod prioritetom 6. Povezivanje i mobilnost, 51.000.000 eura (1,18 %) za:
• 4.5 . Promicanje strategija nisko-ugljičnog razvoja za sva područja, a posebno u urbanim područjima,
uključujući promociju održive mobilnosti i smanjenja vezanog vremena prilagodbe.
• Također, 9,26 % srestava ERDF-a i 35,56 % CF biti će izdvojeno za:
• 7.1. Promicanje multimodalnog Zajedničkog europskog prometnog područja kroz investicije u TEN-T mrežu;
• 7.2 Poboljšanje regionalne povezanosti spajanjem sekundarnih i tercijarnih čvorova s TEN-T infrastrukturom;
• 7.3 Razvoj okolišno-prihvatljivih nisko-ugljičnih transportnih sustava uključujući unutarnje plovne putove,
pomorsku plovidbu, luke i multimodalna čvorišta; i ,
• 7.4 Poboljšanje energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe , itd.
Područje prioritetnih ulaganja
Fond
EFRR (ERDF)
Kategorija regije
Manje razvijena (Less developed)
Tematski cilj
Promocija
energetske
učinkovitosti i
obnovljivih
izvora energije
UKUPNO
Kod
Iznos (EUR)
010 OIE – Sunčeva energija
35,000,000
011 OIE - Biomasa
60,000,000
013 Energetska obnova javne infrastrukture, demonstracijski projekti
i potporne mjere
014 Energetska obnova stambenih zgrada, demonstracijski projekti i
potporne mjere
015 Razvoj i primjena pametnih nisko- i srednje-naponskih
distribucijskih sustava (uključujući pametne mreže (smart grids i ICT
sustave)
016 Visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja za proizvodnju
električne i korisne toplinske energije te toplinrstvo
068 Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP i
potporne mjere
069 Podrška okolišno prihvatljivim proizvodnim procesima i
učinkovitom korištenju resursa u MSP
070 Promocija energetske učinkovitosti u velikih poduzećima
191,810,805
90,000,000
20,000,000
70,000,000
30,000,000
25,000,000
10,000,000
531,810,805
Održivi urbani razvoj gradova - Integrirana
teritorijalna ulaganja - ITU
• 5% ERDF-a - 30 milijuna eura godišnje za investicije u urbani razvoj gradskih područja, otoka i priobalja, slabije razvijenih područja
te šire regije poput planinskih područja.
• Trenutna potencijalna ciljana područja su:
•
•
•
četiri velika grada s okolnim područjem – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek;
gradovi s više od 35.000 stanovnika – 13 gradova - Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik,
Bjelovar, Kaštela, Samobor i Vinkovci.
druga urbana područja.
• Predlažemo da se uspostave dvije razine intervencija za ITU, gdje bi korisnici bili:
•
•
gradovi do 20.000 stanovnika te
gradovi preko 20.000 stanovnika – u Hrvatskoj u ovu kategoriju pripada 29 gradova.
• Preduvjet za korištenje sredstava bi trebalo bi biti stvarno partnerstvo, pri čemu najmanje dva projekta koja predloži isti grad
moraju imati privatnog partnera (25% ukupne vrijednosti projekta). Primjer Poljske.
• Gradovi svoju razvojnu politiku trebaju temeljiti na slijedećim ciljevima:
•
•
•
Cilj 1: Podrška znanju za održivi gospodarski razvoj
Cilj 2: Zaštita i poboljšanje okoliša u gradovima
Cilj 3: Regeneracija i revitalizacija zapuštenih prostora u gradovima
Drugi programi Europske komisije
• Horizon 2020 (6,5 mld € za EE), Competitiveness & SME (COSME), Creative Europe, Social Change & Innovation, Erasmus for All,
Connecting Europe Facility (CEF)
• JESSICA - mogućnost plasiranja dijela sredstava iz fondova EU u revolving fondove namijenjene razvoju pametnih i održivih
gradova:
•
•
•
•
•
•
infrastruktura – promet, vodovod, otpad, energija;
kulturni objekti – za turizam i druge održive namjene;
regeneracija “brownfield” područja – uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju;
kreiranje novih komercijalnih zona za sektore SME, IT i/ili R&D;
objekti sveučilišta – medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti;
poboljšavanje energetske učinkovitosti.
• ELENA - tehničke pomoć u obliku darovnice lokalnim i regionalnim javnim vlastima za pokretanje investicija u EnU i OIE izradu
projektne dokumentacije, poput feasibility/market studija, poslovnih planova, energetskih pregleda, tehničke dokumentacije i sl. u:
•
•
•
•
•
javnim i privatnim zgradama, uključujući i socijalno stanovanje i prometnu signalizaciju – za energetsku obnovu
integraciji OIE – fotonaponskih ili toplinskih sunčevih sustava
investicijama u rekonstrukciju ili izgradnju novih centralnih toplinskih sustava
energetski učinkovitijem urbanom prijevozu
lokalnoj infrastrukturi, uključujući pametne mreže.
Nacionalni financijski instrumenti
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
• Hrvatska banka za obnovu i razvoj
• Energy service company – ESCO
• Zadrugarstvo
Utjecaj na okoliš
Klimatske promjene
Otpad
Utjecaj na krajolik
Prvo čovjek, pa profit
Utjecaj energetike na
zdravlje
Vlasništvo i zadruge?
NIMBY i prihvaćanje
Demokratizacija
energetike
Energetsko siromaštvo
Vizija „zelene transformacije”
• Novi ekonomski modeli razvoja nakon pojave kriza u 2008.g.
(financijske, energetske, hrane)
• „Zelena transformacija” – odgovor na nekoliko problema odjednom
(zapošljavanje, okoliš, ekonomija, energetika)
• Naglasak na mjerama koje predstavljaju tzv. “low hanging fruits”, tj.
imaju veliki potencijal, već se primjenjuju i mogu se proizvesti “kod
kuće” tj. na domaćem tržištu
• Čovjek na prvom mjestu, ne profit
• Ne samo “odozgo prema dolje”, nego i “odozdo prema gore”
Vizija „zelene transformacije”
• Umjesto velikih centraliziranih sustava, razvoj manjih sustava koji će
doprinijeti diversifikaciji energetskih izvora
• Velike energetske kompanije još to ne prepoznaju –„old school”
razmišljanje – 10 najvećih EU elektro-kompanija ima samo 4%
proizvodnje iz OIE (bez hidra)*, velik broj poslovao loše u 2013
• EU u 2013. godini – 72% novo izgrađenih kapaciteta dolazi iz
obnovljivih izvora energije**
• Na svjetskoj razini, već četvrtu godinu zaredom se više ulaže u OIE
nego fosilna goriva**, iako na fosilna se godišnje troši preko 500
milijardi USD poticaja
*Locked in the past, Greenpeace, 2014
**REN21 – Renewables 2014 Global Status Report - GSR, 2014
Niskougljični razvoj
• Niskougljični razvoj (low emission development)
• Razlika između rasta i razvoja
• Postupno preoblikovanje razvojne politike, investicija i potrošnje
prema sektorima kao što su čišće tehnologije, energetska
učinkovitost, zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet,
vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, održiva poljoprivreda i
šumarstvo i održivi turizam
• Zeleni rast danas postaje „novo normalno” stanje umjesto rasta
Okvir za strategiju niskougljičnog razvoja RH
• Uz smanjenje emisija CO2 u
Hrvatskoj za 80% do 2050.
godine, smanjile bi se prosječne
godišnje emisije stanovnika
Hrvatske sa šest-sedam tona na
jednu tonu CO2
• Smanjenje CO2 u sektoru
energetike 92% do 2050.
Primjer korištenja EU fondova kao prilika za
transformaciju energetike: Slovenija 2007-2013
• 260 mil. EUR izravno i 511 mil. EUR neizravno uloženo u mjere za
smanjenje posljedica klimatskih promjena,
• 300 projekata energetske obnove zgrada (većinom škole i obrazovne
ustanove, zdravstvene ustanove, domove za nemoćne)
• 160 projekata zamjene ložišta na biomasu u zgradama i
općinama/gradovima
• 25 projekata učinkovite javne rasvjete
• 20 projekata učinkovitosti u gospodarstvu
Negativni utjecaj korištenja fosilnih goriva na okoliš
i zdravlje
• Eksterni troškovi – nisu uključeni u troškove koje plaća onaj tko ih je
proizveo, plaća ih društvo (liječenje, onečišćenje okoliša…)
• Eksterni troškovi od elektrana i industrije 102–169 milijardi eura na
godinu, odnosno 200–330 eura po EU građaninu*
• Prosječan Europljanin zbog onečišćenja zraka živi 8,6 mjeseci kraće, u
nekim pokrajinama Njemačke ili Madžarske 16-18 mjeseci kraće
• Studija “Kako nas TE na ugljen čine bolesnima”** procjenjuje kako je
eksterni trošak (s prekograničnim utjecajem) cca 250 miliona EUR
godišnje
*Europan Environment Agency: http://www.eea.europa.eu/publications/cost-of-air-pollution
**“Zdravstveni trošak koji nitko ne plaća — kako nas TE na ugljen čine bolesnima”, HEAL (Health and Environment Alliance)
Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj
• Kao pojam, nije jednoznačno definirano
• Najčešća definicija korištena u UK: kućanstva koja troše više od 10% budžeta na
energiju se smatraju energetski siromašna
• Prvo mjerenje energetskog siromaštva u Hrvatskoj napravio GfK 2013.: 64,5 %
kućanstva troši preko 10% (u UK to je 19% kućanstva), 24% kućanstva preko 20%!
• No samo 2,5% kućanstva prima pomoć u financiranju energetskih računa!
Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj
Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj
• Po procjeni Radne grupe za ugrožene kupce (Min. Gospodarstva), ako je kriterij
udio u ukupnim primanjima domaćinstva preko 10%, trebalo bi osigurati oko 150
milijuna EUR;
• Ako taj kriterij bude 15%, procjene govore da bi trebalo osigurati oko 100 milijuna
EUR;
• Pomoć pri smanjenju potrošnje energije u kućanstvima (primjenom EE i OIE);
• Razvoj informacijske infrastrukture i razmjena podataka s centrima socijalne
skrbi i drugim institucijama;
• Omogućavanje korištenja više različitih i jeftinijih energenata;
• Popis kućanstava koja su bez električne energije;
• Educiranje i zapošljavanje mladih kao „Energetskih savjetnika” koji bi obilazili
kućanstva.
Analiza slučaja:Gradnja niskoenergetskih stanova
A+ po modelu POS-a
• Partnerstvo lokalne samouprave, agencije za stambeno poticanu
stanogradnju i privatnog sektora (izrađivača glavnog projekta i
izvoditelja građevinskih radova).
„Šparna hiža“ u Koprivnici je prva stambena
zgrada energetskog razreda A+ (pasivna zgrada)
izgrađena u programu društveno poticajne
stanogradnje u Hrvatskoj
Ukupna površina zgrade
Karakteristike
Prodajna cijena stanova u zgradi
7.329 kn/m2 (cca 987 eura/m2)
Prosječna veličina stana
60 m2
Prosječni mjesečni trošak za grijanje i hlađenje
356 kn – 479 kn
Prosječni mjesečni ukupni troškovi režija
(uključujući troškove za potrošenu vodu, plin za
kuhanje i električnu energiju)
do 800 kn
1469 m2
Analiza slučaja:Gradnja niskoenergetskih stanovi
A+ po modelu POS-a
• U skladu sa Zakonom o društveno poticajnoj stanogradnji nositelj investitorskih poslova je APN,
koja u obavljanju tih poslova posluje prema pravilima poslovanja neprofitnih organizacija, i to u
svoje ime, a za račun Republike Hrvatske.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Lokacije u pripremi
Zagreb – Zapruđe
Split – Kila 1
Split – Kila 3
Split – Kila 4
Osijek
Šibenik
NS MUP-a
Lovran
Zadar – Crvene kuće A3
Bol
Mali Lošinj (Grad, Čunski, Nerezine)
Punat
Vrsar
UKUPNO
Broj stanova
519
206
164
203
38
55
101
16
73
10
41
18
32
1.476
Analiza slučaja: Energetska obnova zgrada u
urbanim područjima
• Finalna potrošnja energije u zgradarstvu iznosi preko 40 % ukupne finalne potrošnje energije
• Potencijalne uštede u potrošnji energije 50-80%
• Kako bi se omogućilo ostvarenje ušteda na urbanom području treba pokrenuti:
• ugovaranje energetske usluge za javne zgrade putem tvrtki pružataelja enertske usluge (ESCO) ili osnovati
ESCO u vlasništvu grada,
• energetske obnove zgrada u vlasništvu grada – bolnica, domova zdravlja, škola, vrtića i administrativnih ureda,
• energetske obnove stambenih zgrada,
• sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u višestambenim zgradama priključenim na
toplinske sustave,
• sufinanciranja ugradnje vodomjera u višestambenim zgradama,
• poticanje rekonstrukcije postojećih stambenih i komercijalnih zgrada i gradnje novih stambenih i komercijalnih
zgrada po standardima pasivne i niskoenergetske gradnje,
• zamjenu zastarjelih rasvjetnih tijela energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima te
osigurati pametnu regulaciju sustava javne rasvjeta i upravljanje njime.
ENERGETSKA OBNOVA JAVNIH ZGRADA NA PODRUČJU
85% fondovi EU
15% Lokalna samouprava
LOKALNE SAMOUPRAVE
MJERE SUFINANCIRANJA POBOLJŠANJA ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA
A
B
ENERGIJE
1.Provođenje energetskih pregleda s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s izrađenim energetskim pregledom
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
1,062,500
187,500
2. Nabava i ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih radijatorskih ventila u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim sustavom individualnog
50
mjerenja potrošnje
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
21,250,000
3,750,000
3. Nabava i zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada sa zamijenjenom vanjskom stolarijom
30
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
12,750,000
4. Nabava i ugradnja toplinske zaštite vanjske ovojnice na javnim zgradama
Ukupan iznos ulaganja
B+C
1,250,000
25,000,000
2,250,000
15,000,000
Godišnji broj zgrada s poboljšanom toplinskom izolacijom
30
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
12,750,000
2,250,000
5. Nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja u javnim zgradama
15,000,000
Godišnji broj zgrada sa ugrađenim kondenzacijskim
kotlovima
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
20
680,000
6. Nabava i ugradnja toplinskih sunčanih kolektora u javnim zgradama
120,000
800,000
540,000
3,600,000
1,445,000
255,000
1,700,000
52,997,500
9,352,500
62,350,000
Godišnji broj zgrada s ugrađenim solarnim kolektorima
30
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
3,060,000
7. Nabava i ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim dizalicama topline
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
UKUPNO
Broj mjera energetske učinkovitosti na javnim zgradama
Poticajna sredstva za javne zgrade
10
220
ENERGETSKA OBNOVA STAMBENIH ZGRADA NA
40% vlastita sredstava
50% fondovi EU
10% lokalna samouprava
PODRUČJU LOKALNE SAMOUPRAVE
vlasnika
MJERE SUFINANCIRANJA POBOLJŠANJA ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA
A
B
C
ENERGIJE
1.Provođenje energetskih pregleda s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama
Godišnj ibroj zgrada s izrađenim energetskim
pregledom
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
Ukupan iznos ulaganja
A+B+C
50
625,000
125,000
500,000
2. Nabava i ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih radijatorskih ventila u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim sustavom
individualnog mjerenja potrošnje
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
1,250,000
50
12,500,000
2,500,000
10,000,000
3. Nabava i zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada sa zamijenjenom vanjskom
stolarijom
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
50
12,500,000
2,500,000
4. Nabava i ugradnja toplinske zaštite vanjske ovojnice na stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada s poboljšanom toplinskom
izolacijom
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
Godišnji broj zgrada s ugrađenim kondenzacijskim
kotlovima
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
Godišnji broj zgrada sa ugrađenim dizalicama topline
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
UKUPNO
Broj mjera energetske učinkovitosti na stambenim
10,000,000
25,000,000
10,000,000
25,000,000
320,000
800,000
2,400,000
6,000,000
680,000
1,700,000
50
12,500,000
2,500,000
5. Nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja u stambenim zgradama
20
400,000
80,000
6. Nabava i ugradnja toplinskih sunčanih kolektora u stambenim zgradama i obiteljskim kućama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim solarnim kolektorima
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
25,000,000
50
3,000,000
600,000
7. Nabava i ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja u stambenim zgradama
10
850,000
170,000
ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA
NA PODRUČJU LOKALNE
SAMOUPRAVE (na godišnjoj
razini)
Iznos sufinanciranja investicija od
strane lokalne samouprave
Iznos sufinanciranja investicija iz
fondova EU (kn)
STAMBENE ZGRADE
JAVNE ZGRADE
UKUPNO ZGRADE
8,475,000
9,352,500
17,827,500
42,375,000
52,997,500
95,372,500
Vlastita ulaganja
33,900,000
0
33,900,000
Ukupni iznosi investicija (kn)
84,750,000
62,350,000
147,100,000
280
220
500
302,679
283,409
30%
30%
30%
4
4
4
1,120
880
2,000
1,120
880
2,000
2,240
1,760
4,000
Ukupni broj investicijskih
projekata
Prosječni iznos pojedinog
investicijskog projekta (kn)
Prosječni ušteda energije po
pojedinom investicijskom projektu
Prosječni broj zaposlenih po
pojedinom investicijskom projektu
Ukupni broj izravno zaposlenih
kroz investicijske projekte
godišnje
Ukupan broj neizravno zaposlenih
godišnje
Ukupan broj izravno i neizravno
zaposlenih godišnje
ENERGETSKA OBNOVA
ZGRADA NA URBANIM
PODRUČJIMA
Iznos sufinanciranja
investicija od strane
lokalne samouprave (kn)
Iznos sufinanciranja
investicija iz fondova EU
(kn)
Vlastita ulaganja
Ukupni iznosi investicija
(kn)
Ukupni broj investicijskih
projekata
Prosječni broj zaposlenih
po pojedinom
investicijskom projektu
Ukupni broj izravno
zaposlenih kroz
investicijske projekte
Ukupan broj neizravno
zaposlenih
Ukupan broj izravno I
neizravno zaposlenih
1 URBANO PODRUČJE
kroz godinu dana
17 URBANIH PODRUČJA
kroz godinu dana
UKUPNO razdoblje
2014.-2020.
za 1 URBANO PODRUČJE
UKUPNO razdoblje
2014.-2020.
za 17 URBANIH PODRUČJA
17,827,500
303,067,500
124,792,500
2,121,472,500
95,372,500
1,621,332,500
667,607,500
11,349,327,500
33,900,000
576,300,000
237,300,000
4,034,100,000
147,100,000
2,500,700,000
1,029,700,000
17,504,900,000
500
8,500
3,500
59,500
4
68
28
476
2,000
34,000
14,000
238,000
2,000
34,000
14,000
238,000
4,000
68,000
28,000
476,000
Analiza slučaja: Kogeneracijska bioplinska
postrojenja u javnim ustanovama
• Kaznionica u Valturi (1956.g) je ustrojbena jedinica Uprave za zatvorski sustav Ministarstva
pravosuđa.
• Površinu od cca 3.850 m2 zauzimaju zgrade u kojima radi 75 zaposlenika i odvija se život cca 150
zatvorenika.
• Lokacija kompleksa veličine je cca 800 ha zemljišta, od toga 400 ha obradive površine, na kojoj se
uzgaja krmno bilje i žitarice. Najveća istarska farma goveda s 483 grla nalazi se u sklopu kaznionice
u Valturi. Stočna proizvodnja mliječne farme i svinjogojstvo glavna su gospodarska grana
Kaznionice.
• Kaznionica želi povećati kapacitet govedarske farme te sanirati navodnjavanje na ukupno 485 ha.
• Kaznionice je 2010. godine ostvarila ukupan prihod u iznosu od 1,7 milijuna €/god., s razinom
ukupnih troškova od 1,5 milijuna €/god. te ostvarenom dobiti od oko 200.000 €/god. Ostvareni
prihod Kaznionica u cijelosti formira iz svoje osnovne djelatnosti – proizvodnje, a zapošljava
prosječno 116 djelatnika godišnje.
• Planira se izgradnja bioplinskog postrojenja ukupne vrijednosti oko 5 milijuna €
Analiza slučaja: Kogeneracijska bioplinska
postrojenja u javnim ustanovama
• Bioplinsko postrojenje će prodavati el.energije od 720 kWh/h po povlaštenim uvjetima, a kupovati električnu
energiju za svoje potrebe od 542 kWh/h.
• Proizvedenu će toplinu koristiti dijelom za buduće potrebe korisnika od 250 kWh/h, dok će se višak topline
od 372 kWh/h prodavati u vanjski toplinski konzum.
Investitor
Visina ulaganja
Struktura ulaganja
u osnovna sredstva
Izvori financiranja
Dinamika ulaganja
Godišnji ukupni prihod
Broj zaposlenih
Dinamički pokazatelji
rentabilnosti projekta
Kaznionica u Valturi
u osnovna sredstva:
u obrtna sredstva:
ukupno:
1. vrijednost ulaganja u objekte
2. kupnja opreme
u k u p n o:
1. sredstva banke (osnovna sredstva)
2. vlastita sredstva (obrtna sredstva)
ukupno:
Početak – završetak ulaganja
za puni kapacitet
za puni kapacitet
Povrat ulaganja:
Sadašnja vrijednost:
4.637.000 €
363.000 €
5.000.000 €
2.447.000 €
2.190.000 €
4.637.000 €
3.800.000 €
1.200.000 €
5.000.000 €
2 godine
1.360.372 €
7
< 10 godina
3.470.128,00 €.
Zgrade u vlasništvu
Ministarstava (javne
ustanove)
Broj institucija
Broj objekata
Ploština korisne
površine [m2]
Broj samostojećih
objekata
Broj kompleksa
Ministarstvo
pravosuđa-pravosudni
sustav
49
60
107,031.69
42
7
Ministarstvo socijalne
politike i mladih
75
177
203,272.22
46
29
Ministrastvo
unutarnjih poslova
117
199
293,463.76
102
15
Ministarstvo zdravlja
34
269
719,928.37
5
29
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
14
38
153,375.20
5
9
Ministarstvo
pravosuđa-Kazninički
sustav
23
125
127,584.96
13
10
1,782,446.92
265
108
Ukupno:
372
945
Investitor
Kaznionica u Valturi
Visina ulaganja (u eurima)
1. osnovna sredstva:
Kaznionica u Valturi
10 Kaznionica na području RH
4,637,000
46,370,000
363,000
3,630,000
ukupno:
5,000,000
50,000,000
Struktura ulaganja
1. vrijednost ulaganja u objekte
2,447,000
24,470,000
u osnovna sredstva (u eurima)
2. kupnja opreme
2,190,000
21,900,000
u k u p n o:
4,637,000
46,370,000
3,800,000
38,000,000
1,200,000
12,000,000
5,000,000
50,000,000
2 godine
2 godine
2. obrtna sredstva:
Izvori financiranja (u eurima)
1. sredstva banke (osnovna
sredstva)
2. vlastita sredstva (obrtna
sredstva)
ukupno:
Dinamika ulaganja
Početak – završetak ulaganja
Godišnji ukupni prihod (u eurima)
za puni kapacitet
1,360,372
13,603,720
Broj zaposlenih
za puni kapacitet
7
70
Dinamički pokazatelji
Povrat ulaganja:
< 10 godina
< 10 godina
rentabilnost projekta (u eurima)
Sadašnja vrijednost:
3,470,128
34,701,280
Analiza slučaja: Alternative Plominu C
• Bezidejnost, nepripremljenost projekata i propast projekta „HE Ombla”
od Plomina C napravili su „slamku spasa za hrvatsku energetiku”
Analiza slučaja: Alternative Plominu C
Iskustva iz TE Šoštanj, Slovenija
• cijena investicije 2006. godine iznosila je 691 milijun EUR
• 2014. nova procjena narasla na 1.450 milijuna EUR
• Očekivana cijena proizvodnje 63 EUR/MWh (zbog vlastitih rudnika,
inače bi išla preko 70 EUR/MWh) – 5000 rudara zaposleno u Velenju
• Puno korupcije – netransparentni ugovori
• Zadnjih godinu dvije, cijena na tržištu je 30-45 EUR/MWh; obnovljivi
izvori spustili cijenu
Analiza slučaja: Alternative Plominu C
Alternativa 1: 800 MW vjetroelektrana putem megatendera do 2020.
- tzv. portugalski model
- Portugal danas ima preko 5000 MW instalirane snage u vjetroenergiji
- Do 2020. očekuju 130 tisuća direktno i indirektno zaposlenih u
vjetroenergiji*
*http://www.eu-employment-observatory.net/resources/reviews/Portugal-EEO-GJH-2013.pdf
Analiza slučaja: Alternative Plominu C
• Alternativa 2: 1000 MW integriranih FN sustava bez poticaja kao oblik
decentralizirane proizvodnje električne energije (uz postizanje mrežnog
pariteta)
Analiza slučaja: Sunčani toplinski sustavi
• Na prosječnog stanovnika Slovenije otpada 4x, a na prosječnog stanovnika
Austrije čak 21x više instalirane površine sunčanih toplinskih sustava
• Analiza: visinu investicije u planiranu TE Plomin C usporediti s istom
visinom investicije u decentralizirane sunčane toplinske sustave
• Analiza pokazuje da je količina isporučene energije približno ista u oba
slučaja, osim što Plomin C godišnje zahtjeva dodatnih 60 mil EUR za gorivo i
nepoznat iznos za CO2 emisije
• No decentralizirana proizvodnja energije donosi mnoge druge benefite kao
što je zapošljavanje, smanjenje CO2, razvoj lokalne ekonomije!
Analiza slučaja: Sunčani toplinski sustavi
• Investicijom u Plomin C može se investirati u 3 mil. m2 sunčanih
toplinskih sustava; Energetska strategija predviđa 2,5 mil. m2 do 2030
• Broj novih poslova između 3-5 tisuća
Analiza slučaja: Sunčani toplinski sustavi
Analiza slučaja: Sunčani toplinski sustavi
Analiza slučaja: Energetske zadruge
• Umjesto planiranih 1200 MW do 2020, srušena kvota na (praktički već
danas sagrađenih) 400 MW
• Argument: malo hrvatskog zapošljavanja (iako je domaća industrija
praktički sama izgradila vjetroelektanu)
• Demokratizacija vlasništva –
u Njemačkoj preko 52% svih OIE
u vlasništvu energetskih zadruga i ljudi
Analiza slučaja: Energetske zadruge
• NIMBY: Fužine (vjetroelektrana) i Velika Gorica (biomasa, kogeneracija)
Analiza slučaja: Energetske zadruge
• U Hrvatskoj desetak energetskih zadruga, tek na početku projekata
Analiza slučaja: Energetske zadruge
• Pet tipova energetskih zadruga:
• OBRTNIČKO USLU ŽNI MODEL - članovi su pojedinci ili poduzeća koji osiguravaju
kupcima projekt korištenja obnovljivih izvora energije po principu “ključ u ruke”;
• POTROŠAČKA ENERGETSKA ZADRUGA – članovi se udružuju da bi lakše i jeftinije došli
do sustava obnovljivih izvora energije ili kupili zelenu energiju
• ENERGETSKA ZADRUGA PO PRINCIPU ZAJEDNIČKOG INVESTICIJSKOG FONDA: članovi
su suvlasnici zajedničke elektrane (share-holderi);
• POLJOPRIVREDNI TIP ENERGETSKE ZADRUGE – članovi su zaposleni u zadruzi na
prikupljanju i ogradi biomase ili bioplina;
• GRUPNO FINANCIRANE ENERGETSKE ZADRUGE – korištenje „crowdfunding-a” za
financiranje zajedničkih projekata.
Analiza slučaja: Energetske zadruge
• 9 preporuka za razvoj energetskih zadruga (u međuvremenu je jedna
manje)
•
•
•
•
Posebna kvota za projekte OIE u vlasništvu lokalne zajednice i zadruga
Obavezan udio 20-50% u svakom projektu vjetroelektrane za zadrugu
Osiguranje kvote za male FN sustave za građane
…
Zaključak i preporuke - Opće preporuke za
nacionalnu razinu
• Definirati jasan institucionalni i operativni okvir za provedbu programa i mjera
• Harmonizirati zakonodavni i strateških okvir
• Uspostaviti novi financijski instrument – Integrirano teritorijalno ulaganje kako bi
urbana područja svoje aktivnosti usmjerile u pripremu projekata i inicijativa za:
•
•
•
•
•
•
•
Poboljšanje urbane infrastrukture i urbane arhitekture
Podršku razvoju civilnog društva
Podršku lokalnom poduzetničkom razvoju
Niskoenergetski razvoj - smanjenje emisija CO2
Očuvanje i razvoj kulturne baštine
Održivi promet
Umrežavanje, razvoj suradnje i poboljšanje upravljanja.
Opće preporuke za nacionalnu razinu
• Uspostaviti revolving fond pomoću JESSICA-a namijenjen isključivo za razvoj pametnih i
održivih gradova pružanjem podrške u razvoju:
•
•
•
•
•
•
infrastrukture – promet, vodovod, otpad, energija;
kulturnih objekata – za turizam i druge održive namjene;
regeneracije “ brownfield” područja – uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju;
novih komercijalnih zona za sektore SME, IT i/ili R&D;
sveučilišnih objekata – medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti;
poboljšanja energetske učinkovitosti – programe energetske obnove javnih i stambenih zgrada;
• Osigurati kontinuiran razvoj obrazovnih programa koji će pratiti tehnološki razvoj na
području EnU i OIE
• Uspostaviti sustav poticanja ugradnje solarnih kolektora na cjelokupnom području.
• Uspostaviti sustav koji će osigurati potpore energetski siromašnim kućanstvima.
Specifične preporuke za lokalnu razinu
• Preporuke koje će osigurati održiv energetski razvoj
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Izrada niskoenergetskih strategija – integrirani pristup zelenom razvoju.
Unapređenje toplinskih sustava i toplinske mreže
Razvoj projekata proizvodnje biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prijevoza.
Razvoj projekata izgradnje bioplinskog postrojenja za proizvodnju biometana iz gradskog
otpada, a za predaju u plinsku mrežu i prijevoz.
Izrada Planova korištenja otpada i njegovog pretvaranja u energiju – planovi Waste to Energy.
Uspostava “Sustava inteligentne mreže – smart grid” za upravljanje energetskom potrošnjom
na urbanom području.
Uspostava Programa ugradnje solarnih kolektora za korištenje tople vode.
Razvoj kogeneracijskih energetskih projekata u javnim ustanovama na lokalnoj razini.
Podrška stvaranju energetskih zadruga.
Razvoj energetski učinkovite prometne infrastrukture i signalizacije te pametno upravljanje i
regulacija sustava.
Specifične preporuke za lokalnu razinu
• Preporuke koje će osigurati pokretanje energetske obnove zgrada i razvoj održive gradnje:
• Uspostava kompanija ESCO u vlasništvu grada putem čega bi se provodio Program energetske obnove zgrada u vlasništvu
grada – bolnica, domova zdravlja, škola, vrtića i administrativnih ureda.
• Uspostava sustava ugovaranja energetske usluge putem modela ESCO za zgrade javnog i stambenog sektora.
• Uspostava Programa sufinanciranja ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u višestambenim zgradama
priključenim na toplinske sustave na području grada.
• Uspostava Programa sufinanciranja ugradnje vodomjera u višestambenim zgradama.
• Provedba Programa energetske učinkovitosti temeljem SEAP-a (Gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika).
• Uspostava Dugoročnog programa energetske obnove javnih i stambenih zgrada.
• Razvoj projekata društveno poticane niskoenergetske stanogradnje u gradovima.
• Preporuke koje će osigurati upravljanje održivim lokalnim gospodarstvom:
• Razvoj zelenih poduzetničkih zona koje će osigurati preduvjete za izgradnju kogeneracijskih I trigeneracijskih postrojenja na
bio-otpad.
• Program urbanog održivog razvoja kroz javno-privatno partnerstvo.
• Poticanje urbane regeneracije grada.
• Održavanje događanja vezanih za klimatske i energetske teme.
© Copyright 2024 Paperzz
