Energija nadohvat ruke
Impresum
Unlocking the future
Energija nadohvat ruke
Izdavač
Za izdavača
Autori
Urednici
Lektura i korektura
Dizajn / Prijelom
HBS vizualni identitet
Tisak
Naklada
Heinrich Böll Stiftung − Ured za Hrvatsku
Preobraženska 2, 10000 Zagreb
Vedran Horvat
Ana Pavičić-Kaselj i Robert Pašičko
Iva Kvakić
Iva Kvakić, Vedran Horvat
Ivan Klis
Blotto Design
Kerschoffset, Zagreb
300
Zagreb, 2014
Stajališta autorica i autora u publlikaciji ne odražavaju nužno uvijek stavove HBS-a.
Heinrich Böll Stiftung
HRVATSKA
UNLOCKING THE FUTURE
energija
NADOHVAT RUKE
Autori Ana Pavičić-Kaselj i Robert Pašičko
lipanj 2014.
Sadržaj
5
Sadržaj
6
Predgovor
7
Sažetak
8
Energetska politika: jučer−danas−sutra — 1
8
Od jučer do danas – Strateški dokumenti i praksa — 1.1
23
Kako bi moglo izgledati sutra — Potencijali i izazovi financiranja
projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti — 1.2
39
Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike — 2
39
Negativni utjecaji uhodane prakse na okoliš i zdravlje — 2.1
41
Energetsko siromaštvo — 2.2
46
Vizija “zelene transformacije” — 2.3
50
Studije slučaja — 3
50
Gradnja niskoenergetskih stanova A+ po modelu POS-a — 3.1
54
Energetska obnova zgrada u urbanim područjima — 3.2
63
Kogeneracijska bioplinska postrojenja u javnim ustanovama — 3.3
68
Usporedba investicije u sunčeve toplinske sustave s investicijom
u veliku elektranu na ugljen (Plomin C) — 3.4
75
Energetske zadruge kao pitanje vlasništva obnovljivih
izvora energije i lokalnog zapošljavanja — 3.5
83
Zaključci i preporuke — 4
83
Zaključci — 4.1
84
Opće preporuke za nacionalnu razinu — 4.2
86
Specifične preporuke za lokalnu razinu — 4.3
88
Bilješke
Prošlo je preko pet godina od početka svjetske ekonomske krize, a regija
Zapadnog Balkana još je daleko od oporavka. Ne čudi da je optimizma sve manje
— industrija je odavno ugašena, mali proizvođači se sve teže nose s globalnom
konkurencijom, nezaposlenost je u usponu, a cijene osnovnih potrepština poput
hrane i energije neprestano rastu. Vladajuće strukture u zemljama Zapadnog
Balkana slažu se u jednom — izlaz iz ove situacije moguć je isključivo putem
velikih investicija, od kojih je veliki broj usmjeren energetici baziranoj na fosilnim gorivima.
Za to vrijeme u zemljama zapadne Europe odvija se druga vrsta revolucije —
ona okrenuta zelenim tehnologijama i decentraliziranim obnovljivim izvorima
energije. Oko tri i pol milijuna ljudi u Europi danas radi u zelenoj industriji, a
Europska Unija jedan je od njenih najvažnijih izvoznika. Osim ekonomskog rasta,
rast osviještenosti i razvoj zelene industrije unaprijedio je i kvalitetu života —
smanjeno je onečišćenje vode i zraka, oporavile su se rijeke i šume, zaštićeni
su kulturni pejzaži.
6
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
PREDGOVOR
Smatramo da se Zapadni Balkan nalazi u jedinstvenoj prilici za redefiniciju svoje
razvojne putanje. Želimo li kratkoročni učinak nekolicine velikih investicija koje
će nas dugoročno još više osiromašiti, ili želimo raditi na dugoročnoj održivosti
naših ekonomija? Hoćemo li uvoziti energente i ovisiti o geopolitičkoj stabilnosti
područja obilnih fosilnim gorivima ili ćemo iskoristiti natprosječno bogatstvo
prirodnih resursa koji postoje u regiji? Hoćemo li se natjecati za strane investicije ili ćemo iskoristiti regionalne sinergije za stvaranje dodane vrijednosti?
Hoćemo li raditi na stvaranju snažnih lokalnih ekonomija ili politike formirati
prema potrebama velikih korporacija?
Serija publikacija Unlocking the Future pokušava ponuditi odgovore na ova
pitanja. Tvrdimo da zaštita okoliša i obnovljivi izvori energija nisu prepreka
ekonomskom rastu već upravo prilika za razvoj kroz održivo korištenje obilnih prirodnih resursa u regiji. Pred vama se nalazi publikacija fokusirana na
lokalne potencijale razvoja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti,
koji zajedno imaju snažan potencijal bottom-up zaokreta ka održivijoj energetici.
Počevši s analizom trenutnih energetskih strategija i trendova, ova publikacija
nudi alternativnu viziju energetskog sektora identifikacijom malih, lako dostupnih, investicija koje smanjuju energetsku ovisnost i istovremeno stvaraju nove
poslove, kreirajući tako dodanu vrijednost koja ostaje u lokalnoj ekonomiji.
U izradi nacionalnih publikacija koje su provodili interdisciplinarni timovi u
Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji, ali i u izradi ostalih publikacija u seriji
Unlocking the future sudjelovao je izniman broj ljudi koji su prepoznali potrebu
za radikalnim zaokretom u regiji, te im se svima zahvaljujemo na radu, energiji
i želji za stvaranjem drugačije razvojne vizije za Zapadni Balkan. Nadamo se
da ćete i vi, drage čitateljice i čitatelji, prepoznati važnost predstavljene vizije,
te nam se pridružiti u njenoj promociji, za održivu budućnost Zapadnog Balkana
i razvoj u skladu s prirodom.
Iva KvakićVedran Horvat
projektna koordinatorica voditelj ureda
ekologije
za Hrvatsku
Sažetak
Energetska studija daje prikaz razvoja energetske politike od 2009.
godine do danas. Naglasak je stavljen na razvoj programa i mjera, strateških
dokumenata i prakse u području korištenja obnovljivih izvora energije i poticanja poboljšanja energetske učinkovitosti.
7
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Sažetak
U prvom poglavlju je predstavljen zakonodavni okvir i obveze koje je Hrvatska
kao buduća članica Europske unije morala usvojiti i prenijeti u nacionalno
zakonodavstvo kako na području cjelokupne energetske politike tako i na
području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Dan je detaljan osvrt na trenutni status usvajanja i provedbe strateških dokumenata i akcijskih planova u kojima su postavljeni ciljevi za obnovljive izvore
energije i energetsku učinkovitost do 2020. godine. Također je dan i kritički
osvrt na trenutnu operativnu provedbu akcijskih planova kojima su definirani
načini provedbe pojedinačnih projekata na tom području, kako bi se dostiglo
zadane ciljeve.
Napravljen je pregled izazova i mogućnosti za financiranje obnovljivih izvora
energije i energetske učinkovitosti u novom programskom razdoblju EU
2014.–2020. Dan je prijedlog intervencija i mjera kako bi se što kvalitetnije uspostavilo strukture za korištenje pojedinih financijskih instrumenata. Poseban
naglasak je stavljen na lokalnu razinu odnosno urbana područja.
U drugom poglavlju daje se pregled ekoloških, zdravstvenih i socijalnih aspekata energetske politike. Objašnjava se metodologiju vrednovanja djelovanja
negativne uhodane energetske prakse na okoliš i zdravlje. Nadalje, predstavljeni su rezultati nedavno provedenog istraživanja o energetskom siromaštvu
te je za kraj dan osvrt na viziju “zelene transformacije”.
U trećem poglavlju prezentirane su studije slučaja kao primjeri dobre prakse
u poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije
na lokalnom nivou. Prikazano je pet primjera dobre prakse, koji uključuju:
društveno poticanu pasivnu stanogradnju, energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada u urbanim područjima, sunčeve toplinske sustave, energetske
zadruge te kogeneracijska bioplinska postrojenja u javnim ustanovama.
Na kraju donosimo zaključke i specifične preporuke kako za nacionalnu tako
i za lokalnu razinu kako bi se osiguralo preduvjete za pokretanje investicija u
energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
1
Energetska politika:
jučer−danas−sutra
1.1
Od jučer do danas — Strateški dokumenti
i praksa
8
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Ana
PavičićKaselj
Počevši od 2009. godine Hrvatska je usvojila cijeli niz strateških dokumenata koju su trebali dati smjer razvoja ne samo energetske politike nego
općenito politike razvoja cjelokupne države. Izrada tih strateških dokumenata uvelike je bila uvjetovana pristupom RH u Europsku uniju. U skladu s
tim dešavala se i njihova provedba. Naime, na papiru usvojeni dokumenti nisu
provedeni u praksi te su njihovi zacrtani ciljevi godinama gurani pod tepih.
Održivi razvoj spominjalo se tek sporadično, dok je održivi energetski razvoj
i dalje ostajao tabu tema.
Ulaskom RH u Europsku uniju malo toga se promijenilo. Financijsko programsko razdoblje je taman završilo (2007.–2013.) i trebalo je početi s opsežnim
pripremama za novo financijsko programsko razdoblje 2014.–2020., odnosno
s izradom novog niza strateških dokumenata. Postavlja se ozbiljno pitanje o
svrsi izrade strateških dokumenata u prošlom razdoblju 2007.–2013., odnosno
o količini novca koju je RH utrošila odnosno iskoristila temeljem izrađenih
strateških dokumenata. Odgovor je—koristi je malo. No čak i da zanemarimo
tu činjenicu, postavlja se drugo pitanje, a to je koliko će novca RH iskoristiti
do 2020. godine.
U narednim poglavljima prikazan je pregled onoga što smo učinili do sada te
izazovi i prilike koji nas u tom smislu čekaju u narednom razdoblju.
Postojeći strateški dokumenti
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) iz 2009. godine
temeljena je na europskim ciljevima održivog razvoja te donesi odrednice razvoja do 2020. godine. Ona predstavlja krovni dokument koji dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštitu okoliša prema održivom razvitku
Hrvatske. Strategija je predvidjela svoju provedbu kroz donošenje niza planova
djelovanja kroz pojedina područja koji će sadržati detalje o odgovornima za
provedbu pojedinih planova i projekata predviđenih Strategijom. Mnogi od
načelno definiranih akcijskih planova nisu doneseni (poput Akcijskog plana
zaštite okoliša), dok su postojeći u međuvremenu istekli.
Također, 2009. godine je usvojena Strategija energetskog razvoja Republike
Hrvatske (NN 130/09) za razdoblje do 2020. godine, koja je predvidjela
provedbu kroz dva četverogodišnja programa provedbe, krenuvši od 2009.
do 2016. Program provedbe trebao je biti ključni provedbeni dokument koji
definira konkretne mjere razvoja energetskog sektora. No, do danas Program
provedbe nije ni izrađen ni usvojen, stoga postojeća Strategija energetskog
razvoja doslovno izgleda kao mrtvo slovo na papiru. Nužne izmjene i dopune
zakonskih i podzakonskih akata na području energetike u razdoblju od 2009.
do 2011. godine nisu pokrenute te je razvoj energetskog tržišta bio blokiran, a
energetska politika bivala potpuno netransparentna 1.
Međutim, približavanjem Hrvatske Europskoj uniji u 2012. godini se počinje buditi
energetski sektor te se kreće s ispunjavanjem obveza po pitanju usklađivanja energetskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Energetsko zakonodavstvo EU sastoji se od tri paketa. Prvi paket energetskog
zakonodavstva donesen je 1996. i 1998. godine, 2003. godine usvojen je drugi
paket energetskog zakonodavstva, a 2009. godine treći. Energetski zakoni se
mijenjaju radi uspostavljanja zajedničkog tržišta energije u EU u kojem vrijede
ista pravila za sve koji na njemu sudjeluju. U tom cilju je uz najnoviju izmjenu
direktiva koje se odnose na tržište plina i električne energije osnovan i europski regulator energetskih djelatnosti.
Treći paket energetskih propisa vrlo je opsežan komplet dokumenata Europske
unije, koji se sastoji od dviju direktiva: Direktiva 2009/72/EZ 2 o zajedničkim
pravilima za unutarnje tržište električne energije i Direktiva 2009/73/EZ 3 o
zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, te triju uredbi koje
se direktno primjenjuju: Uredba (EZ) 713/2009 4 o uspostavljanju Agencije za
suradnju energetskih regulatora (ACER-a), Uredba (EZ) 714/2009 5 o uvjetima
pristupa mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i Uredba (EZ)
715/2009 6 o uvjetima pristupa mrežama za transport prirodnog plina.
1 Više informacija o energetskoj politici u tom razdoblju prikazano je u radu: A. Boromisa,
Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske, IMO, Zagreb 2011.
2 Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine
o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije i opozivu Direktive 2003/54/
EZ http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:211:0055:0093:EN:PDF
3 Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine
o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište prirodnog plina i opozivu Direktive 2003/55/EZ
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:211:0094:0136:en:PDF
9
4 Uredba (EZ) 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine
o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/
LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:211:0001:0014:EN:PDF
5 Uredba (EZ) 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine
o uvjetima pristupa mreži za prekogranične razmjene električne energije i opozivu Uredbe
(EZ) 1228/2003 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:211:0015:
0035:EN:PDF
6 Uredba (EZ) 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o uvjetima
pristupa sustavu plinovoda za transport prirodnog plina i opozivu Uredbe (EZ) 1775/2005
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:211:0036:0054:en:PDF
RH se obvezala do pristupanja u punopravno članstvo implementirati 3. paket
EU u domaće energetsko zakonodavstvo. U domaćem zakonodavstvu to znači
prenijeti odrednice direktiva u paket od četiri energetska zakona, od kojih je
Zakon o energiji krovni zakon, a ostala tri su posebni zakoni: Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o tržištu električne energije i Zakon o
tržištu plina.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Tijekom 2012. godine usvojen je Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14) 7 kao
krovni zakon, koji uređenje odnosa u sektoru energetike, dok su pojedine
djelatnosti uređene posebnim energetskim zakonima. Također je usvojen i
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12) 8, koji je uz Zakon o energiji postavio osnovne preduvjete za donošenje novog Zakona o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14) 9. Izmjene su nastale na području koje uređuje
obvezu javne usluge, sigurnost opskrbe, proizvodnju i distribuciju toplinske
energije, liberalizaciju tržišta toplinske energije, zaštitu kupaca, učinkovitu
proizvodnju i korištenje toplinske energije te smanjivanje negativnih utjecaja
na okoliš i održivi razvoj u sektoru toplinarstva, a u skladu s pravilima Europske
unije u sektoru toplinarstva. On donosi bitne novine, budući da se mijenjaju
nadležnosti u sektoru toplinarstva, posebice kada je riječ o dodjeli koncesija
koje se dodjeljuje samo za centralizirane toplinske sustave, i to distributeru,
a za opskrbu kupaca na tim sustavima. Za ostale sudionike na tržištu kupci
slobodno biraju opskrbljivača gorivom bez obzira da li se radi o plinu, loživom
ulju ili biogorivima.
Također, tijekom 2013. godine donesen je Zakon o tržištu električne energije
(NN 22/13) 10 te Zakon o tržištu plina (NN 28/13) 11. Zakon o tržištu električne
energije donosi novine koje se odnose na podjelu elektroenergetskih djelatnosti na one koje se obavljaju kao javna usluga, u okviru koje se nalazi i univerzalna usluga opskrbe električnom energijom, kao civilizacijska tekovina, dostupna svima, te na tržišne djelatnosti. Nadalje, Zakonom se uređuje osiguranje
sigurne i kvalitetne opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, razvoj tržišta
električne energije, konkurentnost cijena, a posebnu se pozornost polaže na
zaštitu kupaca kao i na učinkovitu proizvodnju i korištenje energiji, vodeći pri
tome računa o zaštiti okoliša.
7 Zakon o energiji (NN 120/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/
2012_10_120_2583.html
10
8 Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2012_10_120_2584.html
9 Zakon o tržištu toplinske energije http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2013_06_80_1655.html; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/
2014_02_14_297.html
10 Zakon o tržištu električne energije (NN 22/13) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2013_02_22_358.html
11 Zakon o tržištu plina (NN 28/13) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2013_03_28_472.html
Zakonom se posebice osigurava da, na otvorenom tržištu, operatori prijenosa
i distribucije električne energije budu neovisni te da njihovoj infrastrukturi
mogu na transparentan i nediskriminirajući način pristupiti ostali sudionici
koji obavljaju tržišne djelatnosti odnosno opskrbljivači, proizvođači, trgovci, kupci i ostali. Dakle, restrukturiranja vertikalno integriranog društva na
način da se predloži i izabere model i sukladno odredbama Zakona kao i trećeg
paketa EU provede certifikaciju, koju nadzire i certifikat izdaje energetska
regulatorna agencija.
A)
Obnovljivi izvori energije
11
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Područje pravne stečevine za obnovljive izvore energije Zakonom o energiji
je utvrđeno kao područje od posebnog interesa. Zakonom o energiji otvorena
je mogućnost poticanja toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Cilj je kroz provedbene propise urediti i jamstvo podrijetla energije, održivost
proizvodnje biogoriva i utvrđivanje sustava kvalitete usluga te propisati uvjete
i mjerila za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje
ovlaštenih instalatera obnovljivih izvora energije.
Iz Zakona o energiji (NN 120/12) i Zakona o tržištu električne energije (NN
120/12) proizlaze tri podzakonska akta, kojima se regulira korištenje, prava i
obveze, poticajne mjere, te organizaciju i institucije vezane uz implementaciju
obnovljivih izvora energije: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije
iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/12, 121/12, 144/12, 133/13,
151/13, 20/2014) 12, Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12) 13 i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača
električne energije (NN 88/12, 132/13) 14. Time je kroz primarno i sekundarno
zakonodavstvo prenesena Direktiva 2001/77/EZ 15 o promicanju električne
energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu
električne energije. Pored toga usvojen je Pravilnik o uvjetima i mjerilima
za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera
obnovljivih izvora energije—fotonaponskih sustava (“Narodne novine” broj
79/13 i 85/13).
12 Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije (NN 63/12, 121/12 i 144/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2012_06_63_1508.html
13 Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_88_2015.html
14 Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije
(NN 88/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_88_2014.html
15 Direktiva 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. rujna 2001.
godine o promicanju uporabe električne energije proizvedene iz obnovljivih
izvora energije na unutrašnjem tržištu električne energije
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2001:283:0033:
0033:EN:PDF
Godišnjim Tarifnim sustavom 16 definirane su kvote za sunčane elektrane za
svaku predstojeću godinu. Tako za 2013. godinu kvota iznosi 15 MW integriranih
sunčevih elektrana i 10 MW neintegriranih sunčevih elektrana te su ugovori o
otkupu električne energije Operatora tržišta (HROTE) sklapani do trenutka kada
je ukupna snaga takvih postrojenja dosegnula navedene vrijednosti. U slučaju
integriranih sunčanih elektrana kvota je dosegnuta već 31. prosinca 2012. godine,
dok je kvota za neintegrirane sunčane elektrane dosegnuta 29. kolovoza 2013.
godine. Time se ostvaruju pretpostavke da u prethodnoj godini bude ugovorena
ukupna predviđena kvota, u ovom slučaju—45 MW u solarnim elektranama koje
će se poticati iz naknade koji plaćaju svi kupci električne energije.
Poticaji za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije krajem 2013. godine povećani su s dosadašnjih 0,5 lipa/kWh na 3,5
lipe/kWh. Naime, prema prethodnom nivou poticaja, utvrđeno je da već krajem
2013. godine ne bi bilo dovoljno sredstava za isplatu ugovorenih otkupnih cijena
električne energije prema poticajima koji su prikupljeni temeljem 0,5 lipa/kWh.
12
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Tarifni sustav nije jedini način na koji treba poticati proizvodnju iz obnovljivih
izvora energije (OIE). Naime, postoje programi davanja bespovratnih sredstava za instalacije OIE. Te elektrane i povlašteni proizvođači također mogu
predati energiju u mrežu i ona mora biti otkupljena po prosječnim proizvodnim
cijenama koje važe u RH. Ovim se izbjegavaju dvostruke potpore, budući da
naknade iz tarifnog sustava pokrivaju u predviđenom vremenskom roku 100%
troškova investicije.
Svrha Tarifnog sustava jest poticanje razvoja projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Do kraja 2012. godine je, nakon uklanjanja barijera koje
su priječile razvoj projekata sukladno starom tarifnom sustavu iz 2007. godine,
realizirano 105 projekata ukupne instalirane snage 160 MW (na početku godine
bilo je 32 projekta s ukupnom instaliranom snagom 108 MW), dok je daljnjih
187 MW sklopilo ugovor s HROTE-om i uskoro će (2013.) i te elektrane biti
puštene u pogon.
Tarifni sustav nije jedini način na koji treba poticati proizvodnju iz obnovljivih
izvora energije (OIE). Naime, postoje programi davanja bespovratnih sredstava za instalacije OIE. Te elektrane i povlašteni proizvođači također mogu
predati energiju u mrežu i ona mora biti otkupljena po prosječnim proizvodnim
cijenama koje važe u RH. Ovim se izbjegavaju dvostruke potpore, budući da
naknade iz tarifnog sustava pokrivaju u predviđenom vremenskom roku 100%
troškova investicije.
Što se tiče ciljeva Republike Hrvatske do 2020. godine i implementacije
Direktive 2009/28/EC 17 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora
16 Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije (NN 133/13) http://files.hrote.hr/files/PDF/Dokumenti/Obnovlj.%20izvori%20
energije%20i%20kog/Tarifni_sustav_za_proizvodnju_EE_iz_OIEIK_NN_133_13.pdf
17 Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. godine o
promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije i dopuni te naknadnom ukidanju
Direktive 2001/77/EZ i Direktive 2003/30/EZ http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/
ALL/?uri=CELEX:32009L0028
13
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
energije, one su donošenjem Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore
energije 18 (NREAP, National Renewable Energy Action Plan), koji je Vlada
RH usvojila 17. listopada 2013. godine, potpuno integrirane u hrvatsko zakonodavstvo. On određuje dugoročnu perspektivu do 2020., s procjenom na
2030. godinu, i plan aktivnosti za razvoj infrastrukture obnovljivih izvora
energije u Hrvatskoj u skladu s paketom provedbenih mjera za ciljeve EU-a
o klimatskim promjenama i obnovljivim izvorima energije za 2020. godinu.
Ciljevi u NREAP-u su usmjereni ka poticanju elektrana na biomasu, bioplin,
kogeneracijska postrojenja i male hidroelektrane te usporavaju korištenje
vjetroelektrana i fotonaponskih sustava. Osnova za promjenu orijentacije leži
upravo u europskom iskustvu. Naime, dvije trećine obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji potječe iz biomase, dok se polovina ukupnih obnovljivih
izvora koristi u toplinske svrhe. U skladu s tim, u posljednjih desetak godina
na području Europske unije korištenje biomase je udvostručeno, i to najviše u
toplinske svrhe te za proizvodnju biogoriva. Prednost korištenja biomase kao
obnovljivog izvora energije leži upravo u njegovoj mogućnosti skladištenja i
raspoloživosti za korištenje u ritmu potražnje.
Ono što je NREAP propustio naglasiti jest način kako će doći do cilja od 0,225
četvornih metara kolektora po stanovniku do 2020. Godine. Time se ipak propustilo pronaći najsigurniji način masovnijeg korištenja sunčeva zračenja
putem toplinskih kolektora. Naime, kolektori daju prosječno oko tri puta više
toplinske energije ostvarene jednim četvornim metrom kolektora od električne
energije ostvarene četvornim metrom fotonaponskih ćelija. Pored toga toplina se može donekle sačuvati u dobro izoliranom bojleru. Vjetroelektranama
je snižena granična instalirana snaga do 2020. godine, na ukupno 400 MW,
naspram one koja je definirana Strategijom energetskog razvitka, gdje je iznosila 1.200 MW. Zbog vrlo dinamične pojave vjetra, mora postojati visoka
raspoloživa snaga regulacijskih elektrana u ostatku elektroenergetskog sustava koje bi bile sposobne uskočiti ili obustaviti rad u vrijeme naglog izostanka
ili pojačanog djelovanja vjetra. Međutim, i sadašnji elektranski park Hrvatske
omogućuje prihvat oko 400 MW vjetroelektrana. Snaga fotonaponskih elektrana je ograničena na ukupno 52 MW. Najveći izazov koji predstoji Hrvatskoj
nije postizanje 20% neposredne potrošnje energije iz OIE do 2020. godine,
jer taj postotak već danas iznosi oko 16%, nego povećanje udjela biogoriva u
potrošenom gorivu za cestovna motorna vozila, koji trenutno iznosi svega 1%,
a do 2020. godine treba iznositi 10%.
U tablici na sljedećoj stranici prikazani su ciljevi NREAP-a i kakvo je stanje
s potencijalnim kapacitetima te instaliranim kapacitetima obnovljivih
izvora energije.
Još samo predstoji izrada Zakona o obnovljivim izvorima energije koji je tema
za sebe i o kojem se već godinama raspravlja u Hrvatskoj, međutim bez velikog
pomaka, jer je termin njegovog usvajanja još uvijek neizvjestan.
18 Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. Godine
http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/120_sjednica_vlade_
republike_hrvatske/120_1/(view_online)/1#document-preview
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Stanje
sklopljenih
ugovora
po novom
Tarifnom
sustavu
2012.
Stanje
sklopljenih
ugovora
po novom
Tarifnom
sustavu
Povlašteni
proizvođači
u sustavu
po novom
Tarifnom
sustavu
31.5.2013.
Ukupno
OIE sa
31.5.2013.
Cilj 2020.
Sukladno
Energetskoj
strategiji
Cilj 2020.
sukladno
NREAP-u
Vjetroelektrane
MW
192
0
127
0
319
1200
400
Biomasa
i bioplin
MW
10,11
0
24,2
1
35,31
140
125
Male hidroelektrane
(ne uključuju HEPove) MW
4,11
0
0,14
0
4,25
100
2.456
Sunčane
elektrane
MW
0,31
15
20
1,1
36,41
45
52
Geotermalne
elektrane
MW
0
0
0
0
0
20
10
MW
206,53
15
171,34
2,1
394,97
1505
3.043
14
Stanje
instaliranih
kapaciteta
2011.
TABLICA 1
Strateški ciljevi do 2020 godine za obnovljive izvore energije — instalirani kapaciteti
u 2011 godini te instalirani i ugovoreni kapaciteti u 2012. i 2013. godini
Izvor: Hrvatski operater tržišta energijom (HROTE), Godišnji energetski pregled — Energija
u Hrvatskoj 2011., Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacionalni akcijski
plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine.
B)
Energetska učinkovitost
Republika Hrvatska je Zakonom o energiji uredila područje energetske
učinkovitosti kao područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a
kojim je obuhvaćena energetska učinkovitost u proizvodnji, transportu i
neposrednoj potrošnji energije. Temeljem Zakona je usvojen Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008.–2016. 19, koji je revidiran u listopadu
2009. godine, nakon čega je slijedilo usvajanje 1. Nacionalnog akcijskog plana
za energetsku učinkovitost 2008.–2010. 20 te 2. Nacionalnog akcijskog plana
za energetsku učinkovitost za razdoblje do kraja 2013. godine 21, koji je Vlada
RH usvojila na sjednici 14. veljače 2013. godine. Temeljni zakonski akt kojim
se regulira energetsku učinkovitost je Zakon o učinkovitom korištenju energije
u neposrednoj potrošnji (NN 152/08 i 55/12) 22, koji je u posljednjim izmjenama i dopunama tijekom 2012. godine usklađen sa sljedećim direktivama EU:
Direktiva 2002/91/EC 23 o energetskim svojstvima zgrada, Direktiva 2006/32/
EC 24 o energetskoj učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i energetskim uslugama, Direktiva 2009/125/EZ 25 o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva
za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom, Direktiva 2010/30/EU
o indikaciji za označavanje i standardne informacije o potrošnji energije
proizvoda i drugih resursa energije koji se odnose na proizvode 26, Direktiva
19 Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008.−2016. http://www.mingo.
hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20
u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
20 1. Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2008.−2010.
http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Prvi%20nacionalni%20akcijski%20plan%20
za%20energetsku%20u%C4%8Dinkovitost%202008.%20-%202010..pdf
21 2. Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost za razdoblje do kraja 2013.
Godine http://www.mingo.hr/userdocsimages/2.%20Nacionalni%20akcijski%20plan%20
energetske%20ucinkovitosti%20za%20razdoblje%20do%20kraja%202013.pdf
22 Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08 i 55/12)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_55_1358.html, pročišćeni tekst http://
www.zakon.hr/z/376/Zakon-o-u%C4%8Dinkovitom-kori%C5%A1tenju-energije-u-neposrednojpotro%C5%A1nji
23 Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskim
svojstvima zgrada http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2003:001:006
15
5:0065:EN:PDF
24 Direktiva 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i energetskim
slugama http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:114:0064:0064:en:pdf
25 Direktiva 2009/125/EZ o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva za ekološki dizajn
proizvoda povezanih s energijom http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L
:2009:285:0010:0035:en:PDF
26 Direktiva 2010/30/EU o indikaciji za označavanje i standardne informacije o potrošnji
energije proizvoda i drugih resursa energije koji se odnose na proizvode http://eur-lex.europa.
eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:315:0001:0056:EN:PDF
2010/31/EU 27 o energetskim svojstvima zgrada te Uredba (EU) 244/2012 28
o utvrđivanju usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno
optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada.
Međutim, Zakon treba do 5. srpnja 2014. godine u potpunosti uskladiti s novom
Direktivom 2012/27/EU 29 o energetskoj učinkovitosti. S tim ciljem Vlada se obvezala na izradu novog zakonskog okvira — Zakona o energetskoj učinkovitosti
koji je pak bio planiran za usvajanje do 30.04.2014. godine. Međutim do lipnja
2014. godine Zakon se još nije pojavio u javnoj raspravi.
U skladu s ciljevima spomenute Direktive pored Zakona potrebno je uskladiti
i podzakonske akte poput Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zaštiti u zgradama, Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge
u javnom sektoru, te usvojiti sljedeće strateške dokumente: Metodologiju za
provedbu obvezne sheme energetske učinkovitosti, Nacionalni akcijski plan
za energetsku učinkovitost 2014.–2016. te Nacionalni program energetske
obnove zgrada javnog sektora za 2014. godinu. Sukladno 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje do 2013. godine, koji je
Vlada RH usvojila 14. veljače 2013. godine, potrebno je donijeti Nacionalni plan
povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije, Nacionalni program
energetske obnove zgrada stambenog sektora i Nacionalni program energetske
obnove zgrada komercijalnog sektora.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2013.−2014.
Jedini program koji je do danas zaživio jest Program energetske obnove zgrada
javnog sektora 2014.–2015., koji je Vlada RH usvojila 31. listopada 2013. godine.
U skladu s njim, počevši od 1. siječnja 2014. godine Hrvatska kao zemlja članica
EU svake godine mora obnoviti 3% zgrada u vlasništvu i uporabi središnje
države. Upravo je iz tog razloga i Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske
usluge u javnom sektoru (NN 69/12) uređen je postupak provođenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurano da se bez dodatnog trošenja
sredstava vlasnika/korisnika zgrade provedu mjere poboljšanja energetske
učinkovitosti u zgradama javnog sektora putem Ugovora o energetskom učinku
odnosno ESCO modela. Za provedbu Programa u razdoblju 2014.–2015. godina
zadužena je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
16
27 Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim
svojstvima zgrada http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:153:001
3:0035:EN:PDF
28 Uredba (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog
parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog
okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih
svojstava zgrada i dijelova zgrada http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:
L:2012:081:0018:0036:EN:PDF
29 Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/
LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:315:0001:0056:EN:PDF
Program energetske obnove stambenih zgrada 2013.−2020.
O Programu energetske obnove stambenih zgrada za razdoblje 2013.–2020.30
Javna rasprava je završila 05.12.2013. godine te je do kraja 2013. godine Program
trebao biti upućen u Vladinu proceduru usvajanja. Zbog nedostatka konsenzusa među nadležnim ministarstva vezano uz potreban postotak suglasnosti
suvlasnika u višestambenim zgrada za usvajanja odluke o energetskoj obnovi
višestambene zgrade, zaključno s lipnjem 2014. godine Program nije upućen
u Vladinu proceduru i nije usvojen. U Programu se analizira stanje postojećeg
stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada
mjera za unapređenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se
provoditi u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Osnovne karakteristike stambenog fonda Republike Hrvatske su sljedeće:
•
•
•
•
•
17
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
•
•
•
•
1.
1.1
1.2
1.3
2
2.1
korisna površina stambenog fonda procjenjuje se na oko 150 milijuna m2;
obiteljske i dvojne kuće predstavljaju oko 65%, a višestambene zgrade
oko 35% ukupnog stambenog fonda;
u kontinentalnom dijelu nalazi se oko 65%, a u obalnom dijelu Republike
Hrvatske nalazi se oko 35% ukupnog stambenog fonda;
kućanstva u neposrednoj potrošnji energije sudjeluju s 31%, prema
podacima iz 2011. godine, što ovaj sektor čini iznimno važnim za postizanje
ciljeva poboljšanja energetske učinkovitosti;
specifična potrošnja energije (potrošnja energije po jedinici korisne
stambene površine izražena u kWh/m2) ovisi o klimatskim uvjetima, godini
izgradnje i faktoru oblika;
specifična potrošnja energije dvostruko je manja u primorskom dijelu
zemlje, nego u kontinentalnom dijelu te je u obje klimatske zone u pravilu
manja za višestambene zgrade nego za obiteljske kuće;
zgrade izgrađene do 1980. godine imaju najveći udio u ukupnom stambenom
fondu te gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju, što znači
i najveću specifičnu potrošnju energije;
za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u prosječnom kućanstvu
koristi se 70% energije;
toplinska energija za zagrijavanje prostora najvećim se dijelom osigurava
iz ogrjevnog drva (45%), a potom iz prirodnog plina (25%), loživog ulja (9%)
te električnom energijom (13%).
S obzirom na navedene karakteristike stambenog fonda, prioritet u Programu
su zgrade izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene energenata (dominantno električne energije i loživog ulja) okolišno, ekonomski
i energetski povoljnijima, a poglavito obnovljivih izvora energije.
Mjere se u ovom Programu, dijele na:
Mjere za obiteljske kuće (OK)
Obnova vanjske ovojnice
Zamjena sustava grijanje
Poticanje korištenja OIE
Mjere za višestambene zgrade (VZ)
Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada
30 http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_
SZ_27112013.pdf
2.2
2.3
2.4
Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu
Integralna obnova zgrada
Individualno mjerenje potrošnje toplinske energije
Sažeti prikaz mjera predloženih ovim Programom, s potrebnim prosječnim
iznosom financijskih sredstava za subvencioniranje provedbe i očekivanim
uštedama na godišnjoj razini dan je u Tablici 2.
Nužan preduvjet za uspješnost programa obnove višestambenih zgrada su
uređeni vlasnički odnosi te određena suglasnost suvlasnika stambene zgrade
kod provođenja tehničkih mjera energetske obnove odnosno integralne obnove
višestambenih zgrada.
18
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Upravo stoga je nužno osigurati jasno tumačenje Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima (NN 91/96-143/12) i/ili njegove izmjene i dopune kako bi se
razjasnio tretman energetske obnove. Prema Zakonu, za poboljšicu je potrebna
Br.
Naziv mjere
Godišnje
investicije
(106 kn)
Godišnje
subvencije
FZOEU
uključujući
fondove EU
(106 kn)
Godišnje
subvencije
JLP(R)S
(106 kn)
Godišnje
uštede
energije
(GWh)
OK.1
Obnova vanjske ovojnice
87,5
35
17,5
15,2
OK.2
Zamjena sustava grijanja
40
12
8
27,3
OK.3
Poticanje korištenja OIE
80
24
16
13,5
VZ.1
En. pregledi i certificiranje
10
9
×
×
VZ.2
Izrada projektne
dokumentacije
80
24
×
×
VZ.3
Integralna obnova zgrada
500
250
×
101,2
VZ.4
Individualno mjerenje
potrošnje topl. energije
75
30
7,5
112,9
VZ.3
Integralna obnova zgrada
500
250
×
101,2
UKUPNO
817,5
382,5
49
270,1
Udio u ukupnim investicijama
100%
47%
6%
×
TABLICA 2
Pregled mjera predloženih u Programu energetske obnove stambenih zgrada
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2013.−2020.
suglasnost svih suvlasnika, osim u slučaju kada jednostavna većina (prema
suvlasničkim udjelima) odluči da se poboljšicu učini ako oni sami budu snosili
troškove ili se troškove pokrije iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost
da se iz pričuve podmire potrebe redovitog održavanja, te ako poboljšice ne
budu išle suviše na štetu nadglasanih suvlasnika (članak 87). Iako je moguće
iz ovoga zaključiti da je moguće provesti energetsku obnovu zgrade uz jednostavnu većinu suglasnih suvlasnika, ipak značenje pojmova kao što su “suviše na
štetu” otvara mogućnosti za različita tumačenja i eventualno pokretanje sudskih sporova od strane suvlasnika koji se s provedbom ne slažu. Razjašnjenje
ovog problema moglo bi se pravno postići i kroz novi Zakon o građenju, slično
kao što se to riješilo u novom Zakonu o tržištu toplinske energije (NN 80/13).
Prema Zakonu o tržištu toplinske energije, većina suvlasnika (prema udjelima) odlučuje o priključku na toplinski sustav kao i o raspodjeli troškova
koji su uzrokovani razlikom podataka o potrošnji na individualnim sustavima
mjerenja i na zajedničkom mjerilu potrošnje toplinske energije (čl. 11, st. 3
i čl. 33, st. 4). Valja naglasiti da je ugradnja individualnih sustava zakonska
obveza (čl. 33, st. 1) čije neispunjavanje povlači kazne također definirane u
Zakonu (čl. 50, st. 2).
19
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Program energetske obnove obiteljskih kuća
Kako je već rečeno, iako se Program energetske obnove stambenih zgrada
trebao usvojiti do kraja 2013. godine to se nije dogodilo. U veljači je na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja osvanula obavijest da se
Program dijeli na dva dijela, jedan za obiteljske kuće, a drugi za višestambene
zgrade. Programa energetske obnove obiteljskih kuća Vlada je usvojila na sjednici održanoj 27. ožujka 2014. Godine, međutim javna rasprava o njemu nikada
nije bila pokrenuta.
Naime, glavna zamjerka dosadašnjem modelu financiranja obiteljskih kuća
je upravo uvjet za sufinanciranjem određenog dijela investicije od strane
županija, gradova i općina. Na natječaje FZOEU se tijekom 2013. godine javilo
svega 46 jedinica lokalne samuoprave te 15 jedinica područne samouprave,
koje su iz svoga proračuna izdvajale uglavnom 10% za sufinanciranje projekata,
dok je FZOEU financirao 40% investicije. Na taj je način onemogućeno svim
građanima RH da ostvare ista prava na mogućnost dobivanja subvencije od
40% za energetsku obnovu svojih kuća, jer se njihove JLPRS nisu javile na javni
poziv FZOEU.
Međutim umjesto da se pronašao odgovarajući oblik koji bi olakšao provedbu
Programa energetske obnove obiteljskih kuća i ispravio dosadašnje manjkavosti, u Nacrtu Programa energetske obnove obiteljskih kuća pojavila se novost. Uz
postojeće JLPRS posrednici su postale stambene štedionice. Tako bi stambene
štedionice trebale prikupljati od građana zahtjeve i potrebnu dokumentaciju
za odobrenje kredita i subvencija, dok će zahtjev za subvencije prosljeđivati na
suglasnost FZOEU. U konačnici građani će sklapati ugovorni odnos sa stambenom štedionicom, nevezano jesu li im kreditna sredstva potrebna ili ne, ili
je njihov udio sredstava položen na računu u drugoj banci.
Hoće li Program energetske obnove višestambenih zgrada koji do danas nije
usvojen, Vlada usvojiti i time delegirati nužne izmjene u Zakonu o vlasništvu
i drugim stvarnim pravima ostaje za vidjeti. Naime, temeljem Programa Vlade
Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU za 2013.
godine koji je Vlada RH usvojila u prosincu 2012. godine do kraja godine,
strategije i akcijski planovi u području energetske učinkovitosti koji trebaju
biti upućeni u Vladinu proceduru prikazani su u Tablici 3.
No kako bi se omogućilo kvalitetnu provedbu svih programa vezanih za energetsku obnovu potrebno je čim prije uspostaviti platformu za nadogradnju
i održavanje: Registra energetskih certifikata zgrada, Registra ovlaštenika
za provođenje energetskih pregleda, sustava provedbe projekata energetske
učinkovitosti i informacijskog sustava za energetsku učinkovitost za javni
sektor te izradu računalnog programa za izračun energetskog svojstva zgrade.
Donošenje gore navedenih strateških dokumenata i akcijskih planova iziskuje
velik angažman i postavlja se pitanje hoće li Hrvatska uspjeti u tome da ne
samo donese te dokumente nego da krene i s njihovom provedbom.
Nepostojeći dokumenti i praksa
Gore navedeni usvojeni zakonski okviri i strateški dokumenti nužno ne znače da
implementacija svega zacrtanog glatko teče. Naime, stanje na terenu se uvelike
razlikuje od onoga na papiru. Iako je okvir za poticanje korištenja obnovljivih
izvora energije solidno postavljen te se nalazi na tragu zaštite lokalne komponente u projektima obnovljivih izvora, propuštena je pri tome prilika da se u
njihovo instaliranje uključi lokalno stanovništvo. Naime, sukladno Direktivi
2009/28/EC15 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije
do kraja 2012. godine je trebalo izraditi certifikacijske sheme za instalatere
malih sustava na obnovljive izvore. Spomenuti Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za instalatere postavljen
je samo za fotonaponske sustave. Očekivani porast instaliranih kapaciteta za
obnovljive izvore energije zahtijeva kvalificiranu i stručnu radnu snagu za instaliranje i održavanje takvih sustava. Usklađivanjem osposobljavanja instalatera
malih sustava na obnovljive izvore na području EU-a stvaraju se preduvjeti za
povećanje kvalitete instaliranja takvih sustava i potvrde kvalitete instalacije,
ali i otvaranje novih mogućnosti na tržištu rada. U nekim članicama EU-a je
činjenica da je sustav instalirao ovlašteni instalater preduvjet za ostvarivanje prava na poticaje za proizvodnju energije. Tako je u Hrvatskoj propuštena
prilika za prekvalifikaciju postojeće radne snage koja ima završenu srednju
stručnu tehničku spremu te da se obrazuje i zaposli veći dio sada nezaposlene
radne snage. Potencijali korištenja geotermalne energije nisu uzeti u obzir iako
je geotermalni gradijent na panonskom području RH veći od europskog prosjeka31. Sukladno tome, mogli bismo biti barem malo ambiciozniji s obzirom na
potencijal koji posjedujemo za proizvodnju toplinske energije te bi se za njezino
iskorištavanje također moglo osigurati poticajna sredstva u Tarifnom sustavu.
20
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
C)
31 Ukupni toplinski geotermalni energetski potencijal za srednje temperturne rezervoare
100–200 °C, niskotemperaturne rezervoare 65–100 °C i geotermalne izbore temperature
vode ispod 65 °C iznosi: Iz već izrađenih bušotina 203,47 MWt do 50 °C i 319,21 MWt
do 25 °C te uz potpunu razradu ležišta 839,14 MWt do 50 °C i 1169,97 MWt do 25 °C.
U Hrvatskoj postoji šest ležišta s geotermalnom vodom toplijom od 100 °C koja su pogodna
za proizvodnju električne energije te sedam ležišta s geotermalnom vodom temperature
manje od 100 °C pogodnih za proizvodnju toplinske energije. Izvor podataka: Nacionalni
energetski program za korištenje geotermalne energije — GEOEN, Energetski Institut
Hrvoje Požar, http://www.eihp.hr/hrvatski/geoen-kop.htm#geoengeo.
Redni
broj
Naziv
mjere
Odgovorna
institucija
Upućivanje u
proceduru VRH
1
Metodologija za provedbu obvezne sheme energetske učinkovitosti
MG
MGPU
IV. kvartal 2013.
2
Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije
MGPU
IV. kvartal 2013.
3
Nacionalni program energetske obnove zgrada javnog sektora
MGPU
MG
III. kvartal 2013.
4
Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije
MGPU MG
FZOEU
II. kvartal 2013.
5
Nacionalni program energetske obnove komercijalnih zgrada
MGPU
MG
III. kvartal 2013.
6
Registar zgrada centralne javne vlasti ukupne korisne podne površine
koja se grije ili hladi veće od 500 m2
MGPU MG
FZOEU
II. kvartal 2013.
TABLICA 3
Strategije i akcijski planovi u području energetske učinkovitosti tijekom 2013. godine
Izvor: Program Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU za 2013.
21
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Neke od tridesetak programa donosimo u nastavku, kao i okvirni iznos planiranih
sredstava potrebnih za njihovu realizaciju do kraja 2013. godine:
Plan povećanja broja zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije
Energetsko označavanje kućanskih uređaja i uspostava laboratorija
Program financijskih potpora fizičkim osobama za investicije u sunčeve toplinske sustava i ostale mjere energetske učinkovitosti (626 milijuna kuna)
Program korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i sunčeve energije na
otocima (5 milijuna kuna)
Plan energetske obnove stambenih zgrada (2,2 milijarde kuna)
Zelena javna nabava (0,5 milijuna kuna)
Program energetski učinkovite javne rasvjete (300 milijuna kuna)
Plan energetske obnove zgrada javnog sektora (724 milijuna kuna)
Program sustavnog gospodarenja energijom i energetski pregledi
u sektoru komercijalnih usluga (9,8 milijuna kuna)
Program poticanja uporabe sunčeve energije u kampovima
(5.3 milijuna kuna)
Program poticanja investicija u sunčeve toplinske sustave i ostale
mjere energetske učinkovitosti u hotelima (88 milijuna kuna)
Program povećanja učinkovitosti rashladnih sustava u hotelima
i drugim turističkim objektima
Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada
(1,7 milijardi kuna)
Program mreže industrijske energetske učinkovitosti
Program dobrovoljnih sporazuma s industrijom
Shema energetskih pregleda za industriju (5 milijuna kuna)
Program visoko učinkovita kogeneracija u industriji
Program uvođenja učinkovitih elektromotornih pogona
Program treninga eko-vožnje (5,5 milijuna kuna)
Intermodalni prijevoz tereta
Uspostava novog sustava plaćanja posebne naknade za okoliš
za vozila na motorni pogon
22
23
24
25
26
27
28
29
30
Uvođenje sheme Car Sharing u gradovima
Program ograničenja brzine
Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila
Financijski poticaji za razvoj infrastrukture za korištenje gradskih bicikala
Promocija e-mobilnosti i razvoj mreža punionica za električna vozila
Promocija održivih gradskih prometnih sustava
Nacionalna kampanja “jedan dan mjesečno bez automobila”
Napredna regulacija križanja opremljenih inteligentnim semaforima
Individualno mjerenje potrošnje energije i vode i informativni
računi (10 milijuna kuna).
Identificirani programi su uistinu obećavajući, no uzevši u obzir da je za svega
minoran broj pojedinačnih mjera iz programa osiguran novac na pozicijama
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji iznosi svega 150 milijuna kuna godišnje 32, pitanje je kojim bi sredstvima trebalo financirati ostale
programe te kada će ih se izraditi, da ne kažemo implementirati. Zaključujemo
kako niti 1% mjera i programa nije realizirano do kraja 2013. godine.
22
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
×
32 Ovaj iznos sredstava obrađen je u daljnjem tekstu pod naslovom Potencijali financiranja
projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
1.2
Kako bi moglo izgledati
sutra — Potencijali i izazovi
financiranja projekata
obnovljivih izvora energije
i energetske učinkovitosti
A)
Financiranje iz Europskih strukturnih i investicijskih
(ESI) fondova u razdoblju 2014.−2020.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Instrumenti za provedbu zajedničkih europskih politika uključuju pojedine politike i njima pripadajuće fondove koje zajedničkim imenom zovemo
Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI):
Kohezijska politika
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Europski socijalni fond (ESF)
Kohezijski fond (CF)
Zajednička poljoprivredna politika
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)
Zajednička ribarska politika
Europski pomorski i ribarski fond (EMFF)
Alocirana sredstva iz ESI fondova za Hrvatsku 2014−2020
MEUR
23
Kohezijska politika
TABLICA 4
CF
2,559
ERDF i ESF
5,837
UKUPNO CF, ERDF i ESF
8,396
Poljoprivreda i ruralni razvoj EARDF
2,026
Pomorstvo i ribarstvo EMFF
280
UKUPNO ERDF, ESF, CF, EARDF i EMFF
10,702
Dodatka za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015.
(Youth Employment Initiative — YEI)
66
Sredstva predviđena iz Instrumenta za povezivanje Europe
u 2014–2016 (Connecting Europe Facility — CEF)
564
Europska trasnacionalna suradnja ETC-ERDF
128
UKUPNO
11,460
Višegodišnji financijski okvir za Hrvatsku
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, svibanj 2014. godine
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) je u
travnju 2012. godine započelo proces pripreme programskih dokumenata za
potrebe novog financijskog razdoblja Europske unije od 2014 do 2020 godine.
Programiranje je postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji
predstavlja osnovu za korištenje ESI fondova u idućoj sedmogodišnjoj financijskog perspektivi.
•
•
•
Programiranjem se utvrđuju:
Nacionalni razvojni ciljevi
Prioritetna područja ulaganja
Financijske alokacije
Krovni plansko-programski dokument je Partnerski sporazum kojim Republika
Hrvatska kao država članica EU obrazlaže svoju strategiju i opravdanje za
korištenje ESI fondova s ciljem postizanja ciljeva strategije Europa 2020.
•
•
Operativni programi (OP) su plansko-programski dokumenti u kojima se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje
ESI fondova. Za razdoblje 2014–2020 godine, Hrvatska priprema sljedeće operativne programe:
Operativni program za konkurentnost i koheziju
Operativni program za učinkovite ljudske resurse
24
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Okvir za izradu plansko programskih dokumenata definiran je na razini EU
i jednak je za sve države članice. Rok za dostavu Operativnih programa je 22.
srpanj 2014. godine.
U predstojećem programskom razdoblju EU 2014.–2020. postoje velike
mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih integriranom održivom razvoju lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica (općina, gradova i županija).
Niskougljični razvoj zauzima važno mjesto u ciljevima Strategija Europe 2020.
te ima sve naglašenije značenje u okviru kohezijske politike EU u financijskoj
perspektivi 2014.−2020.33 Tri zadana pravca rasta: pametan (inovacije, obrazovanje, digitalno društvo), održiv (klima, energija, mobilnost i konkurentnost)
i uključiv (zapošljavanje i vještine te borba protiv siromaštva) rast isprepliću se
kroz tematske ciljeve Europske unije za novo programsko razdoblje.
Tematski ciljevi 4−7 jasno šalju poruku u kakav će se razvoj plasirati sredstava — niskougljični razvoj.
Iako tematski ciljevi predviđaju naglašenu ulogu zemalja članica u provedbi
politike urbanog razvoja, predviđeno je daleko naglašenije uključivanje samih
lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica u programiranje i provedbu programa i mjera urbanog razvoja. Do danas kohezijska politika nije bila dovoljno
decentralizirana, odnosno spuštala se na regionalnu razinu, ali ne i na lokalnu.
Prijedlozi Europske komisije su stoga za buduće razdoblje usmjereni ka jačanju
integriranih programa i mjera urbanog razvoja u svrhu promocije održivog
razvoja gradova. Stoga se predlaže izrada Strategija za integrirane akcije uz
naglasak na niskougljični razvoj. Predviđa se korištenje sredstava Europskog
socijalnog fonda (ESF) u sinergiji s Europskim fondom za regionalni razvoj
33 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/urban_en.pdf
ERDF
CF
ESF
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
√
2. Jačanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama
i njihovog korištenja
√
3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog
sektora (za EARDF) te sektora ribarstva i akvakulture (za EMFF)
√
4. Podrška približavanju ekonomiji temeljenoj na niskoj
emisiji CO2 u svim sektorima
√
√
√
5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te
upravljanje rizicima
√
√
√
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
√
√
√
7. Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na
ključnoj infrastrukturi prometne mreže
√
8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
√
√
9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva
√
√
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
√
√
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava
√
TABLICA 5
a)
b)
c)
d)
e)
25
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Tematski ciljevi
√
√
Tematski ciljevi (TC) — usmjeravanja investicija iz strukturnih instrumenata
(EFRD) i Kohezijskim fondom (CF) kako bi se podržalo mjere usmjerene na
pet investicijskih prioriteta:
Promocija proizvodnje i distribucije OIE
Promocija korištenja energetske efikasnosti (EE) i OIE u malim
i srednjim poduzećima (SME)
Podrška korištenju EE i OIE u javnoj infrastrukturi i u sektoru
kućanstva (isključivo ERDF za kućanstva)
Razvoj pametnih distribucijskih sustava (“smart grids”)
Promocija niskougljičnih strategija za urbana područja.
Također, otvara se mogućnost da se prioritet u razvoju i inovacijama dade
niskougljičnim tehnologijama i visoko-učinkovitoj kogeneraciji električne
energije i topline, mogućnost podrške velikim kompanijama na određenim
područjima te mogućnost razvoj nisko-ugljične strategije za sve teritorije, s
mogućnošću uključenja urbane mobilnosti.
•
•
Posebni naglasak se stavlja na:
Inovativne tehnologije za OIE, posebno one spomenute u SET-Planu
i Energy Roadmap 2050, zajedno s 2. i 3. generacijom biogoriva
Podršku obalnoj proizvodnji OIE
•
•
•
•
•
•
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
•
Investicije u širu upotrebu Energy Performance Contracting u javnim
zgradama i sektoru kućanstva
EE i OIE sustave grijanja i hlađenja u javnim zgradama, a posebno
demonstracija zgrada koje su bez emisija i energijski pozitivne, te dubinska
(cjelovita) obnova postojećih zgrada iznad troškovno opravdana razine
EE i OIE u SMEs, uključujući i informacijske kampanje
Integrirane nisko-ugljične strategije i SEAP za urbana područja,
uključujući sustave javne rasvjete i smart grids.
Implementacijski princip koji će se slijediti u području energetike temeljit će se na:
podržavanju privatnih investicija, pri čemu treba osigurati da nacionalna
javna sredstva nadopunjuju privatna sredstva;
kreiranju tržišta za energetske uštede kroz tržišne mehanizme prije
financiranja iz javnih sredstava (garancija energetske uštede, Energy Service
Companies — ESCOs, odnosno tvrtke pružatelji energetske usluge koji
ugovaraju energetsku uslugu temeljem Ugovora o energetskom učinku i sl.)
financiranju projekata u kojima postoji potencijal za visok prihod ili
uštedu troškova.
Prema najavama, minimalni iznos sredstava koje će se osigurati za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u sklopu fondova kohezijske
politike iznosit će 17,6 milijardi eura. Dodatno, iznos koji će pojedina zemlja
članica EU morati iz ERDF-a potrošiti na projekte obnovljivih izvora energije i
energetske učinkovitosti iznosit će od 20% za razvijene zemlje, do 6% za najnerazvijenije zemlje. To bi za Hrvatsku značilo da će iz ERDF-a na raspolaganju
imati oko 40 milijuna eura godišnje samo za projekte energetske učinkovitosti
i obnovljivih izvora energije.
Iznos sredstava iz Fondova kohezijske politike tzv. Europskih strukturnih i
investicijskih fondova (European Structural and Investment Funds — ESI) direktno namijenjenih za poticanje urbanog razvoja, korištenja obnovljivih izvora
energije i energetske učinkovitosti za programsko razdoblje 2014.–2020.
17 milijardi eura za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na području EU
TEMATSKE KONCENTRACIJE
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Minimalno 50% ukupne ERDF alokacija za slijedeće ciljeve: istraživanja i novacije, OCT-a, konkurentnosti MSP-a i prijelaz na niskougljično gospodrstvo
Minimalno 12–20% sredstava ukupne ERDF alokacije na ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije – 80 milijuna eura za RH godišnje
26
Minimalno 5% za urbani razvoj – 30 milijuna eura za RH godišnje
Kohezijski fond
Ravnomjerno rasporediti sredstva za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša i prometa
Minimalno 20% ukupne alokacije treba pridonositi ciljevima prilagodbe klimatskim promjenama
TABLICA 6
Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) za razdoblje 2014.−2020.
Izvor: Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on specific
provisions concerning the European Regional Development Fund and the Investment for growth
and jobs goal and repealing Regulation (EC) No 1080/2006, Brussels, 2011.34
Trenutno stanje sa usvajanjem strateških dokumenata za novo
financijsko razdoblje EU 2014−2020
Službeni prijedlog Partnerskog sporazuma Hrvatska je uputila Europskoj
komisiji 22. Travnja 2014. godine. Službeni odgovor Europske komisije na ovaj
prijedlog očekuje se unutar 10 tjedana, odnosno do kraja lipnja 2014. godine.
Istovremenu se izrađuju i Operativni programi (OP) — OP Učinkoviti ljudski
resursi i OP Koherentnost i kohezija.
Nacrt OP Učinkoviti ljudski resursi je dostavljen Europskoj komisija 05. svibnja
2014. godine, dok je Nacrt OP Koherentnost i kohezija dostavljen 11. svibnja
2014. godine.
Komentari Europske komisije na oba OP-a se očekuju do kraja svibnja 2014.
godine, dok bi se sljedeći Nacrti OP-eva treba dostaviti Europskoj komisiji do
18. lipnja 2014. godine.
27
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Bitno je istaknuti kako je i Partnerski sporazum i OP Kohezija i konkurentnost prepoznao važnost ulaganja u poticanje mjera energetske učinkovitosti i
korištenje obnovljivih izvora energije te se u tu svrhu samo iz ERDF-a osiguralo
531.810.805 eura za razdoblje 2014–2020. 34
Partnerski sporazum “The building sector will be the main priority for ERDF.
More precisely, the primary focus will be on: a) on the public sector buildings
having in mind the requirement set by the Energy Efficiency Directive which
stipulates the need to renovate 3% of the total area of the central government
building each year and b) investments in the heating / cooling, since it amounts
to almost half of the total energy consumption, through integration of energy
efficiency (“deep retrofitting” concept) measures with the small facilities for
production of RES for individual purposes i.e. to cover (part of) energy needs of
buildings themselves. Following the public sector the investments in the residential buildings (multi apartments and single houses) will also be targeted, primarily in terms of the heating/cooling sector, with priority on buildings constructed
before 1980 due to its extremely low energy characteristics. The use of financial
instruments for supporting energy efficiency programmes funded from the
ERDF in Croatia may be considered (e.g. loans complemented by technical assistance packages).”
OP Kohezija i konkurentnost “OPCC is envisaged to provide assistance under
thematic objective 4 by focusing on of promotion of renewable energy and energy
efficiency measures related both in private sector (enterprises/SMEs) and in
public/housing sector infrastructure, being the sectors with largest share in the
energy consumption and using predominantly carbon based energy. An integrated approach will be taken to tap all the existing energy saving potential, encompassing savings in the energy supply and the end-use sectors. Besides direct
benefits of such measures expressed in emission reduction, resource efficiency
and cost reduction several other strategic goals will be tackled by investments in
renewables and energy efficiency measures such as providing for diversification
34 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/regulation/pdf/2014/proposals/
regulation/erdf/erdf_proposal_en.pdf
of energy sources and subsequently increasing security of supply by usage of
own energy sources; and providing opportunity for ‘green jobs’ and technological/
manufacturing development.”
Pod prioritetom ulaganja 4. Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih
izvora energije, 12,31% (531,810,805 eura od ukupnog iznosa financiranja iz
ERDF-a u sklopu OP Kohezija i konkurentnost će biti alocirano za financiranje
investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 4.:
4.2
4.3
4.4
Promocija energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora
energije u poduzećima;
Podrška energetskoj učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije
u javnom sektoru, uključujući javne zgrade i kućanstva; i,
Razvoj i primjena pametnih nisko- i srednje-naponskih
distribucijskih sustava.
Ovaj iznos financijskih sredstava odgovara odredbi da nedovoljno razvijene
zemlje “less developed regions” trebaju alocirati minimalni 12% sredstava
ERDF-a za potrebe investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 4.
28
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Aktivnosti će biti fokusirane, a time i pripadajuća financijska sredstava na investicijskom prioritetu 4.3. Podrška energetskoj učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi i stambenim zgradama, odnosno
aktivnostima izravno vezanim uz ispunjavanje obveza iz Direktive o energetskoj učinkovitosti i ispunjenje ciljeva Europe 2020 koji se odnose na udio obnovljivih izvora energije i smanjenje potrošnje energije.
Pod prioritetnim ulaganjem 6. Povezivanje i mobilnost, međusobno povezane
aktivnosti iz oba Tematska cilja 4 i 7 će moći ostvariti financiranje.
Gotovo 51.000.000 eura (1,18 %) sredstava iz ERDF-a biti će izdvojeno za financiranje investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 4: 4.5 . Promicanje
strategija nisko-ugljičnog razvoja za sva područja, a posebno u urbanim
područjima, uključujući promociju održive mobilnosti i smanjenja vezanog
vremena prilagodbe.
Također, 9,26 % sredstava ERDF-a i 35,56 % CF biti će izdvojeno za financiranje
investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 7: 7.1. Promicanje multimodalnog Zajedničkog europskog prometnog područja kroz investicije u TEN-T
mrežu; 7.2 Poboljšanje regionalne povezanosti spajanjem sekundarnih i tercijarnih čvorova s TEN-T infrastrukturom; 7.3 Razvoj okolišno-prihvatljivih
niskougljičnih transportnih sustava uključujući unutarnje plovne putove, pomorsku plovidbu, luke i multimodalna čvorišta; i , 7.4 Poboljšanje energetske
učinkovitosti i sigurnosti opskrbe , itd.
Financijska raspodjela odražava prioritet smanjenja emisije stakleničkih
plinova i povećanju udjela obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji
energije u skladu s ciljevima Europa 2020 i preporukama Europske komisije
koje su navedene u Position Paper-u koji je EK uputila Hrvatskoj. Većina financijskih sredstava u okviru ovog prioriteta ulaganja rasporedit će se na ulaganja u
željeznicu, čisti prijevoz i gradski prijevoz te unutarnje plovne putove. Dodatno
će oko 450.000.000 eura biti uloženo u željeznički sektor u sklopu Connecting
Europe Facility.
29
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Područje prioritetnih ulaganja
Fond
EFRR (ERDF)
Kategorija regije
Manje razvijena (Less developed)
Tematski cilj
Kod
Iznos (EUR)
Promocija
energetske
učinkovitosti
i obnovljivih
izvora energije
010 OIE — Sunčeva energija
35,000,000
011 OIE — Biomasa
60,000,000
013 Energetska obnova javne infrastrukture, demonstracijski
projekti i potporne mjere
191,810,805
014 Energetska obnova stambenih zgrada, demonstracijski
projekti i potporne mjere
90,000,000
015 Razvoj i primjena pametnih nisko- i srednje-naponskih distribucijskih
sustava (uključujući pametne mreže (smart grids i ICT sustave)
20,000,000
016 Visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja za proizvodnju
električne i korisne toplinske energije te toplinrstvo
70,000,000
068 Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP
i potporne mjere
30,000,000
069 Podrška okolišno prihvatljivim proizvodnim procesima
i učinkovitom korištenju resursa u MSP
25,000,000
070 Promocija energetske učinkovitosti u velikih poduzećima
10,000,000
UKUPNO
531,810,805
TABLICA 7
Tematski ciljevi (TC) — usmjeravanja investicija iz strukturnih instrumenata 35
Izvor: Nacrt Operativnog programa Kohezija i konkurentnost, svibanj 2014. godine
B)
Nepostojeći dokumenti i praksa
Financijska perspektiva 2014.–2020. unutar zakonodavnog okvira za fondove
ESI uz tematsku koncentraciju predviđa i posebne teritorijalne instrumente
kao alat za realizaciju integriranih teritorijalnih strategija.
Novi financijski instrument predstavlja Integrirana teritorijalna ulaganja — ITU (Integrated Territorial Investment (ITI) 36, čije obvezne prioritetne
teme obuhvaćaju održivi urbani razvoj u gradovima, prigradskim područjima i
zapuštenim gradskim područjima i četvrtima te se u tu svrhu iz ERDF-a mora
35 Alokacija sredstava prema prioritetnim ulaganjima unutar Tematskog cilja 4. nije konačna
te će se do usvajanja OP-ova vjerojatno mijenjati.
36 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/iti_en.pdf
utrošiti minimalno 5% sredstava. To bi za Hrvatsku, koja iz ERDF godišnje
planira povlačiti 600 milijuna eura, značilo približno 30 milijuna eura godišnje
za investicije u urbani razvoj gradskih područja, otoka i priobalja, slabije razvijenih područja te šire regije poput planinskih područja.
Pripreme za uspostavu okvira za ITU upravo su u tijeku. Naime, svaka država
članica treba rezervirati najmanje 5% sredstava ERDF za održivi urbani razvoj
temeljen na integriranim strateškim dokumentima koji uključuju gospodarski,
ekološki, klimatski i društveni aspekt te vode računa o povezivanju grada s okolnim prostorom.
•
•
•
Trenutna potencijalna ciljana područja su:
četiri velika grada s okolnim područjem — Zagreb, Split, Rijeka i Osijek;
gradovi s više od 35.000 stanovnika
druga urbana područja.
Urbana područja definirana su unutar prijedloga Nacrta Zakona o regionalnom
razvoju te će sva navedena područja imati obvezu pripremiti integriranu strategiju razvoja urbanog područja, ako taj nacrt Zakona usvoji Vlada.
Partnerskim sporazumom je pak predviđeno sljedeće: “The detailed scope of
tasks to be performed by each of the ITIs will be determined by the Managing
Authority (MA) in charge of the OP Competitiveness and Cohesion (also referred to as the ITI Lead Ministry) and in consultation with the Urban Authority
representing the ITI. The following general rules will be applied:
•
•
•
•
•
30
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
•
•
•
The Urban Authority representing the ITI (Urban Authority) and local
partners will be responsible for preparation of Sustainable Urban Development
Strategies according to guidelines prepared by the ITI Lead Ministry.
Sustainable Urban Development Strategies will be verified by the ITI
Lead Ministry.
The Urban Authority and local partners will be given the right to
select operations/projects in the areas covered by the ITI, consistent with
the agreed Sustainable Urban Development Strategy.
Coordination of ERDF and ESF activities will be ensured by the
ITI Lead Ministry, possibly through a multi-sectoral ITI supervising body.
Participation of local authorities and partners in the ITI should be
confirmed by a written agreement between them.
The ITI Lead Ministry will be responsible for verifying the eligibility
of operations/projects and their coherence with national policies.”
No potrebno je naglasiti da je cijela struktura za ITU za Hrvatsku je napravljena sukladno smjernicama Europske komisije, ali nije specifična za Hrvatsku.
Stoga, predlažemo da se uspostave dvije razine intervencija za ITU, gdje bi
korisnici bili:
gradovi do 20.000 stanovnika te
gradovi preko 20.000 stanovnika — u Hrvatskoj u ovu kategoriju
pripada 29 gradova.
Za gradove koji obuhvaćaju manje od 20.000 stanovnika osnova za intervencije u urbanu obnovu bila bi Strategija razvoja grada. Preduvjet za korištenje
sredstava bi trebalo bi biti stvarno partnerstvo, pri čemu najmanje dva projekta
koja predloži isti grad moraju imati privatnog partnera (25% ukupne vrijednosti
projekta). Na ovaj će se način koristiti ITU u Poljskoj, koja iza sebe ima iskustvo
provođenja investicija na urbanim područjima u prošlom programskom razdoblju 2007.–2013.
Predlažemo da se pri definiranju intervencija/mjera za iduće razdoblje u obzir
uzmu sljedeće, koje su specifične za urbana područja na području Hrvatske:
I
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
II
2
3
4
III
1
2
3
4
31
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
1
5
6
7
8
9
Poboljšanje urbane infrastrukture i urbane arhitekture
Mjere:
Centralizacija aktivnosti u gradovima koji se sužavaju/smanjuju
Zamjena infrastrukture kako bi bila funkcionalno pouzdana
Reorganizacija i prenamjena javnih površina
Stavljanje nekorištene imovine u funkciju
Rušenje dotrajalih zgrada,
Revitalizacija otvorenih i zelenih prostora (trgova, parkova, igrališta i sl.)
Revitalizacija nerazvijenih i socijalno zapostavljenih dijelova
i crnih rupa u gradovima
Revitalizacija napuštenih industrijskih površina na području grada
(uvjet 25% sudjelovanje privatnog partnera)
Revitalizacija bivših vojnih građevina (uvjet 25% sudjelovanje
privatnog partnera)
Revitalizacija područja ranije korištenih u industrijske svrhe (brownfield)
(uvjet 25% sudjelovanje privatnog partnera).
Podrška razvoju socijalnih usluga i civilnog društva
Mjere:
Poboljšanje edukativnih prostora/zgrada namijenjenih obrazovanju
djece i mladih
Podrška pružanju socijalnim i zdravstvenih usluga za starije ljude,
ljude s posebni potrebama i invalide
Razvoj metoda, programa i strategija za održavanje pozitivne
demografske strukture stanovništva
Participacija lokalnog stanovništva u odlukama koje donosi
lokalna samouprava.
Podrška lokalnom razvoju
Mjere:
Stvaranje i očuvanje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima
Podrška pružanju usluga poduzetničkih inkubatora
Infrastrukturno opremanje industrijskih/poduzetničkih zona
Podrška razvoju zelenih poduzetničkih zona (prema principima:
očuvanja prirodnih resursa, razvoja tehnologija na obnovljivim izvorima
energije, razvoja industrije na temelju vrste i količine otpada, otpad
= sirovina, smanjenje zagađenja, razvoja lokalnog gospodarstva kroz upotrebu
lokalnih proizvoda i materijala, angažiranje lokalnih obrta i proizvođača)
Poticanje ekonomske aktivnosti u postojećim poslovnim zonama
Poticanje ekonomske aktivnosti u zapuštenim industrijskim postrojenjima/
područjima (zapuštene tvornice I sl.)
Uspostava suradnje između poduzetnika i obrazovnih institucija
Prijenos znanja od iskusnih starijih stručnjaka na poduzetničke početnike
i novopokrenuta poduzeća
Podrška mladim znanstvenicima i inženjerima za transfer znanstvenih
dostignuća na tržište proizvoda ili usluga
IV
1
2
a)
b)
c)
3
4
5
6
7
32
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
a)
b)
c)
8
9
V
1
2
3
4
VI
1
2
3
4
5
6
7
Niskoenergetski razvoj — smanjenje emisija CO2
Mjere:
Izrada niskoenergetskih strategija — integrirani pristup
zelenom razvoju
Unapređenje toplinskih sustava i toplinske mreže
Izrada dugoročnog plana opskrbe toplinskom energijom u kojem bi se
prednost dalo izgradnji kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja iz
obnovljivih izvora energije
Podrška pripremi projekata izgradnje visoko učinkovitih
kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja koja koriste obnovljive
izvore energije u javnim ustanovama (zatvori, bolnice i sl.)
Podrška korištenju geotermalnih izvora energije
Podrška razvoju projekata proizvodnje biodizela iz otpadnog jestivog
ulja za potrebe javnog prijevoza
Podrška razvoju projekata izgradnje bioplinskog postrojenja za proizvodnju
biometana iz gradskog otpada, a za predaju u plinsku mrežu I prijevoz
Podrška uspostavi “sustava inteligentne mreže (smart grid)” za
upravljanje potrošnjom energije na urbanom području
Izrada planova korištenja otpada i njegovog pretvaranja u energiju
(Waste to Energy)
Podrška provedbi programa energetske učinkovitosti temeljem SEAP-a
(gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika)
Energetska obnova višestambenih zgrada u naseljima
Energetska obnova javnih zgrada
Ugradnja energetski učinkovitih rasvjetnih tijela te osiguranje
pametnog upravljanja i regulacije sustava javne rasvjete
Podrška razvoju eko-naselja — energetski neovisnih naselja
Podrška stvaranju energetskih zadruga.
Očuvanje i razvoj kulturne baštine
Mjere:
Revitalizacija građevina koje su pod kulturnom zaštitom
(gradskih zidina, starogradskih jezgri)
Obnova stambenih zgrada pod kulturnom zaštitom
Obnova spomenika kulture koji su u upotrebi (npr. javna fontana kao
izvor pitke vode)
Revitalizacija muzejskih prostora, umjetničkih galerija, koncertnih dvorana.
Održivi promet
Mjere:
Izrada Planova razvoja nemotornog prometa u urbanim područjima
(biciklizam, pješačenje)
Revitalizacija postojeće i izgradnja biciklističke i pješački mreže
Podrška razvoju javnog prijevoza kupnjom vozila s malom emisijom CO2
Podrška razvoju programa i projekata poticanja privatnih
osoba i taxi službi na kupnju vozila na električni pogon, hibridni pogon
na alternativna ekološki prihvatljiva goriva i promoviranje upotrebe
alternativnih goriva
Podrška razvoju energetski učinkovite prometne infrastrukture
i signalizacijete pametno upravljanje i regulacija sustava
Revitalizacija podzemno-nadzemnog tračničkog sustava
(metro, tramvaj)
Podrška razvoju i unapređenju gradsko-prigradske željeznice.
VII
B)
Umrežavanje, razvoj suradnje, poboljšanje upravljanja
Smjernice za Urbani razvoj gradova
Neovisno o tome kakav će biti oblik ili naziv strategije i kako će izgledati institucionalni i implementacijski okvir, sukladno EU smjernicama za Urbani razvoj
gradova u EU financijskoj perspektivi 2014–2020 37, gradovi svoju razvojnu
politiku trebaju temeljiti na slijedećim ciljevima i aktivnostima:
CILJ 1
•
•
•
•
CILJ 2
•
33
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
•
•
•
CILJ 3
•
•
Podrška znanju za održivi gospodarski razvoj
Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u velikoj mjeri ovisi o
korištenju postojećeg i daljnjem razvoju potencijala za stvaranje i primjenu
inovacija te o mogućnostima kvalitetnog visokog obrazovanja.
Potencijali za stvaranje i primjenu inovacija te kvalitetno visoko
obrazovanje prvenstveno su koncentrirani u velikim gradovima.
Poticat će se povezivanje znanstveno-istraživačkih institucija s poslovnim
sektorom i poduzetničkim potpornim institucijama kako bi se u gradovima
izgradilo sustave za podršku znanju i inovacijama te tako omogućilo
veću konkurentnost cjelokupnog gospodarstva (ERDF — TC 1).
Aktivnosti će se usmjeriti i na povećanje kvalitete visokog obrazovanja
(ESF — TC 10).
Zaštita i poboljšanje okoliša u gradovima
Unutar ovog cilja namjerava se zaštititi i poboljšati okoliš u urbanim
područjima — temelj za podizanje kvalitete života, zaštitu zdravlja stanovnika.
Smanjivanje utjecaja koje život u gradovima ima na okoliš dovest će
do poboljšanja kvalitete života u gradovima i u drugim prostorima.
Aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti u gradovima (ERDF — TC 4).
Aktivnosti usmjerene na održiv i učinkovit gradski promet (ERDF — TC 4).
Regeneracija i revitalizacija zapuštenih prostora u gradovima
Aktivnosti kojima se namjeravaju stvoriti nove mogućnosti za gospodarski
razvoj u nekim od zapuštenih područja unutar gradova.
Razvojne mogućnosti stvorit će se kroz integrirane aktivnosti regeneracije
i revitalizacije koje će se usmjeriti na identificirano područje (ERDF — TC6,
TC9, TC10 i ESF — TC8, TC9, TC10).
Pored ITU tu je još jedan novi financijski instrument Community Led Local
Development (CLLD) koji potiče razvoj lokalne zajednice kroz pristup odozdo
temeljen na izradi i odobravanju lokalnih razvojnih strategija fokusiranih na
specifično područje (10.000 do 150.000 stanovnika). Odgovornost za pripremu
strategije i provedbu aktivnosti (uključujući odabir projekata) ima lokalna akcijska grupa (LAG). U LAG-u moraju s najmanje 50% glasova biti zastupljeni
akteri iz civilnog društva i privatnog sektora, a niti jedan pojedinačni partner
ne smije imati vise od 49% glasova. Prvi put će ovaj instrument biti dostupan
za korištenje u gradovima i gradskim četvrtima.
Hrvatska je odlučila da ovaj financijski instrument neće pokrenuti i koristiti.
OKVIR Pristup odozdo u korištenju novog financijskog instrumenta Community
Led Local Development (CLLD)
37 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/community_en.pdf
Pojedinačno područje
Intervencija u više područja
npr.
• siromašne četvrti
• znanstvene četvrti
• industrijske četvrti
• povijesna područja
/ centar grada
Ruralno-urbane poveznice
Tematski ili grupni fokus
Manji grad
GRAD
npr.
• mladi
• tržište rada
c)
Ostali mehanizmi financiranja
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Bitno je napomenuti da sredstva iz EU fondova nisu zamjena za nacionalna
sredstva, nego ona osiguravaju dodatno financiranje kako bi se realiziralo
značajnije razvojne učinke. No sigurno je da će Hrvatska moći koristiti velik
dio tog sufinanciranja od 75–85% kao najnerazvijenija zemlja članica. Pored već
gore spomenutih fondova, na raspolaganju će Hrvatskoj biti i sredstaa kojima
direktno upravlja Europska komisija, poput Horizon 2020 (koji zamjenjuje program Intelligent Energy Europe (IEE)), COSME, ERASMUS, Creative Europe,
Connecting Europe Facility (CEF) itd.
Horizon 2020
6,5 mld EUR za EE
Competitiveness & SME (COSME)
34
Creative Europe
Social Change & Innovation
Erasmus for All
Connecting Europe Facility (CEF)
TABLICA 8
Pregled programa i iznosa sredstava kojima upravlja Europska komisija
namijenjenih za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske
učinkovitosti za programsko razdoblje 2014−2020
2010.
2012.
2015.
2017.
2020.
Program demonstracije i tržišne replikacije
Sve nove zgrade:
neto nulta energija
ZGRADE
Testiranje zgrada nulte energije u različitim
klimatskim uvjetima: 100 novih rezidencijalnih,
100 novih nerezidencijalnih
Testiranje i ocjena najmanje 10
strategija EU ambicioznih gradova
za obnovu >50% zgrada
Testiranje i ocjena najmanje 10
strategija EU pionirskih gradova
za obnovu svih zgrada
Električna energija
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Grijanje i hlađenje
Program demonstracije i implementacije
Program demonstracije širokog korištenje grijanja i hlađenja iz OIE
opskrbljivanjem 50% potrebe za grijanjem i hlađenjem iz OIE
10 demonstracijskih
gradova
Program demonstracije široke integracije grijanja i hlašenja iz OIE
u niskoenergetske zgrade opskrbljivanjem 50% potrebe za grijanjem
i hlađenjem iz OIE
10 demonstracijskih
gradova
Program demonstracije i implementacije
Razvoj i demonstracija visoko efikasnih
uređaja, rasvjete i pametnog mjerenja
10 demonstracijskih
gradova
Program razvoja i demonstracije za nove pametne mreže u gradovima, u suradnji sa svim
relevantnim SET-Plan inicijativama, uključujući prethodni pristup za lokalnu generaciju i OIE,
pametno mjerenje, pohranu i upravljanje potrošnjom
Program demonstracije fokusiran na
održivu mobilnost ukljuučujući pametan
javni prijevoz i upravljanje prometom
TRANSPORT
35
Obnova postojećih zgrada:
• ambiciozni gradovi: >50%
(javne zgrade)
• pionirski gradovi: >50%
(sve zgrade)
10 demonstracijskih
gradova
Program demonstracije i implementacije
Razvoj i demonstracija širokog korištenja
vozila na alternativna goriva — testiranje
u 10 − 20 gradova
Program razvoja i demonstracije održive mobilnosti: pametni javni prijevoz
(informacije u stvarnom vremenu), upravljanje prometom (ICT za informacije
i izbjegavanje zagušenja, komunikaciju i upravljanje potražnjom, pješačenje,
vožnja biciklom)
No najvažnije u svemu jest da će se financirati one projekte koji su u skladu s
nastojanjima i ciljevima postavljenima u direktivama EU vezanima za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Pored spomenutih financijskih instrumenata postoje i drugi financijski instrumenti koje je Europska komisija razvijala u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB).
Jedan od njih je Joint European Support for Sustainable Investment in City
Areas (JESSICA) 38, koji otvara mogućnost plasiranja dijela sredstava iz fondova EU u revolving fondove namijenjene razvoju pametnih i održivih gradova
pružanjem podrške u razvoju sljedećih elemenata:
•
•
•
36
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
•
•
•
infrastruktura — promet, vodovod, otpad, energija;
kulturni objekti — za turizam i druge održive namjene;
regeneracija “brownfield” područja — uključujući raščišćavanje
i dekontaminaciju;
kreiranje novih komercijalnih zona za sektore SME, IT i/ili R&D;
objekti sveučilišta — medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti;
poboljšavanje energetske učinkovitosti.
Primjer korištenja ovakvog revolving fonda predstavlja Londonski zeleni fond
osnovan 2009. godine za investiranje u projekte smanjenja emisija CO2 kroz
javno i privatno financiranje s ukupnim raspoloživim financijskim sredstvima u
iznosu od 100 milijuna funti. On osigurava financiranje kroz dva revolving fonda
za urbani razvoj. Težište je stavljeno na energetsku učinkovitost (programe energetske obnove zgrada), otpad i decentraliziranje energetskih sustava (small
scale projekti OIE) kao tri najveća područja za smanjenje emisija CO 2. Cilj
Grada Londona je potaknuti zeleni razvoj otvaranjem lokalnih zelenih poslova
koji stvaraju nova radna mjesta, smanjuju emisiju CO2 za 60% i minimiziranju
energetsku potrošnju korisnika.
Drugi financijski instrument predstavlja European Local Energy Assistance
(ELENA) 39, koja predstavlja tehničku pomoć u obliku darovnice lokalnim i regionalnim javnim vlastima za pokretanje investicija u energetsku učinkovitost
i obnovljive izvore energije za izradu projektne dokumentacije, poput feasibility/market studija, poslovnih planova, energetskih pregleda, tehničke projektne
dokumentacije, natječajne dokumentacije i sl. — u sljedećim područjima:
•
•
•
•
•
javnim i privatnim zgradama, uključujući i socijalno stanovanje
i prometnu signalizaciju — za energetsku obnovu
integraciji OIE — fotonaponskih ili toplinskih sunčevih sustava
investicijama u rekonstrukciju ili izgradnju novih centralnih
toplinskih sustava
energetski učinkovitijem urbanom prijevozu
lokalnoj infrastrukturi, uključujući pametne mreže.
38 http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/instruments/doc/jessica/jessica_horizontal_
study_smart_and_sustainable_cities_en.pdf
39 http://www.eib.org/products/elena/index.htm
S druge strane ELENA postavlja određene uvjete, poput pokretanja investicijskog ciklusa od naredne tri godine, u kojem se očekuje pokretanje projekata financijski većih od 50 milijuna eura. Provedba ELENE je omogućena kroz druge
međunarodne financijske institucije poput EIB-a, KfW-a, CEB-a i European
Bank for Research and Development (EBRD).
Slične aktivnosti predviđene su i u okviru istraživačkog programa Horizon
2020 40, koji je ranije spomenut.
D)
Nacionalni financijski instrumenti
Kao što je u gornjem tekstu već spomenuto, pored postojećeg Tarifnog sustava
za poticanje korištenja obnovljivih izvora, u Hrvatskoj je 2003. godine osnovan
i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi osiguranja sredstva za
financiranje pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata na području
zaštite okoliša, poboljšanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih
izvora energije. Sredstva za financiranje osiguravaju se iz namjenskih prihoda
Fonda od naknada za onečišćenje okoliša, što uključuje:
•
•
•
•
naknade na emisije dušikovih oksida, sumporova dioksida i ugljikova dioksida,
naknade za opterećivanje okoliša otpadom,
naknade korisnika okoliša i
posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon.
37
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
Fond dodjeljuje sredstva JLPRS, trgovačkim društvima, obrtnicima, nevladinim organizacijama, neprofitnim organizacijama i fizičkim osobama, i to putem
kredita, subvencija kamata, financijske pomoći i donacija.
U razdoblju od 2004. do 2008. godine Fond je odobrio i ugovorio korištenje sredstava u iznosu od gotovo 276 milijuna kuna za projekte i programe na području
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Do kraja 2010. godine
odobrio je još 84 milijuna kuna.
U 2013. godini su planirana proračunska sredstva u iznosu od preko 150 milijuna kuna za poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
dijelom iz sredstava Fonda, a dijelom iz lokalnih proračuna (oko 10% ukupnih
sredstava). Područja na koja su usmjereni poticaji obuhvaćaju: zgradarstvo,
javnu rasvjetu, čistiji transport, industriju, projekte obnovljivih izbora energije
te projekte organizacija civilnog društva.
Fond je tijekom ožujka i travnja 2013. godine odobrio sredstva za energetske
investicije u preko 12.000 kućanstva, za 18 projekata energetske učinkovitosti
i korištenja obnovljivih izbora energije u zgradama turističkog sektora i drugim
komercijalnim zgradama te za energetske preglede s ciljem izlaganja energetskih certifikata o energetskim svojstvima zgrada javne namjene.
Čak 13 županija (od ukupno 21 županije), 20 gradova i 16 općina subvencionira
s minimalno 50% nabavu i ugradnju solarnih kolektora, kotlova na biomasu,
fotonaponskih sustava, toplinskih pumpi i vjetrogeneratora u kućanstvima
40 http://ec.europa.eu/energy/intelligent/faq/faq-energy-investments/index_en.htm
http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.htm
— obiteljskim kućama i višestambenim zgradama 41. Dodatno, sedam gradova
sufinancira s minimalno 50% ugradnju razdjelnika topline i termostatskih ventila u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama 42
Fond predstavlja iznimno važnu financijsku potporu provedbi politike energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj radi sufinanciranja provedbe mjera u
nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti. Za sufinanciranje
provedbe mjera identificiranih u 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske
učinkovitosti 2011.–2013. trebala bi se pored Fonda uključiti i Hrvatska banka za
obnovu i razvoj (HBOR) i komercijalne banke, da kroz svoje programe omoguće
razvoj tržišta energetskih usluga (ESCO), koji treba postati primarni oblik financiranja projekata energetske učinkovitosti u javnom sektoru.
38
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
1 Energetska politika: jučer−danas−sutra
×
41 http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/Odluka%20UO%20OIE%20u%20kucanstvima_2013.pdf
42 http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/Odluka%20UO_2013.pdf
2
2.1
39
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
Robert
Pašičko
Okolišni, zdravstveni
i socijalni aspekti
energetske politike
Negativni utjecaji uhodane
prakse na okoliš i zdravlje
Štete zbog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš iskazuju se tzv. eksternim
troškovima, čije smanjenje predstavlja društvenu korist. Eksterni (vanjski)
trošak odnosno vanjska korist neke gospodarske djelatnosti jesu oni koje ne
preuzima nositelj te djelatnosti, pa se stoga ne odražava na tržišnu cijenu proizvoda. Među primjerima vanjskih troškova jesu učinci onečišćenja na zdravlje
i okoliš koje je izazvala neka elektrana. Pri tome su najčešće troškovi okoliša
izraženi slijedom utjecaja od izvora emisije onečišćenja, preko promjene kvalitete okoliša, do fizičkog utjecaja na zdravlje ljudi (npr. porast broja slučajeva
astme uslijed okolišne koncentracije čestica), ekosustav i materijalna dobra,
što se iskazuje novčano.
Na globalnoj razini, emisije ugljičnog dioksida, kao posljedica korištenja fosilnih goriva, doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Europska agencija za okoliš u nedavnom izvještaju “Stvarni troškovi onečišćenja zraka od
industrijskih pogona u Europi” 43 navodi da je 2009. ukupni vanjski (eksterni)
trošak procijenjen na 102–169 milijardi eura na godinu, odnosno 200–330 eura
na svakog europskog stanovnika. Kako se i očekivalo, najveći dio onečišćenja,
pa stoga i gospodarskog troška (66–122 milijarde eura), otpada na rad europskih elektrana, većina kojih za gorivo rabe kameni ugljen i lignit.
Studija “Zdravstveni trošak koji nitko ne plaća — kako nas TE na ugljen čine
bolesnima” 44 koju je HEAL (Health and Environment Alliance — najveća europska mreža koja se bavi utjecajem onečišćenja okoliša na zdravlje) objavila
u ožujku 2013. godine obrazlaže da emisije iz europskih termoelektrana na
ugljen značajno pridonose teretu bolesti uslijed onečišćenja okoliša. Elektrane
na ugljen oko 70% otpadnih čestica pri proizvodnji ispuštaju direktno u okoliš,
pri čemu ih je još uvijek velik broj bez dobre filtracije sitnih čestica. U kolovozu
2003., kada je došlo do prekida proizvodnje (tzv. blackout sustava) električne
energije u SAD-u i Kanadi, 24 sata nakon nesreće zabilježene su 90% manje
koncentracije SO2 (drugi najznačajniji staklenički plin), 70% manje emitiranih čestica, a koncentracija štetnog ozona pri tlu je upola smanjena.
43 Europan Environment Agency: http://www.eea.europa.eu/publications/cost-of-air-pollution
44 HEAL: The Unpaid Health Bill - How coal power plants make us sick.
http://www.env-health.org/news/latest-news/article/the-unpaid-health-bill-how-coal
Službena europska statistika navodi kako, uslijed lokalnog zagađenja zraka
kojeg je energetika jedan od glavnih kontributora, prosječni građanin Europske
unije živi 8,6 mjeseci kraće. Naravno, postoje velike razlike u razinama lokalnog zagađenja zraka, pa tako ovo prosječno negativno djelovanje na očekivani
životni vijek varira od 3 mjeseca u Irskoj do 16 mjeseci u njemačkoj regiji Ruhr,
a 18 mjeseci u nekim krajevima Mađarske.
Nažalost, u Hrvatskoj javnosti nisu dostupni precizni podaci o negativnim
zdravstvenim utjecajima energetskog sektora. U gore spomenutoj studiji,
HEAL zaključuje da korištenje ugljena u termoelektranama, uključujući i
prekogranični utjecaj, svake godine uzrokuje čak 243 milijuna eura troška za
zdravstveni sustav Republike Hrvatske.
40
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
×
41
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
2.2
Energetsko siromaštvo
Energetsko siromaštvo kao termin nije jednoznačno definirano ni u hrvatskoj niti na europskoj razini te postoji potreba za dodatnim istraživanjem
i definiranjem ovog pokazatelja na nacionalnoj razini. Definicija koju se
najčešće upotrebljava u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Novom Zelandu
kaže da ako kućanstvo troši više od 10% svoga dohotka na energiju, smatra
se energetski siromašnim. Ako se prihvati takvu definiciju i primjeni je se na
različite zemlje, tada podaci mogu biti mjerljivi i usporedivi među njima. Kako
na nivou EU ovaj problem nije propisan kao definicija, odnosno ne postoje kriteriji kojima bi se na jednak način reguliralo ovu problematiku, oformljena je
radna grupa koja je trebala donijeti konačnu odluku u prosincu 2013., te će se
nakon toga regulirati Direktivom EU.
Direktive EU 2009/72/EC2 i 2009/73/EC3 zahtijevaju od članica “koje su
pogođene i koje to još nisu učinile” da osiguraju potrebnu opskrbu energijom
za ugroženo stanovništvo “kako bi smanjile broj osoba” koje se nalaze u ovoj
situaciji. Od vlada država članica EU zahtijeva se da formuliraju “primjerene
mjere” za borbu protiv energetskog siromaštva, te se potiče zemlje članice da
zamijene državne subvencije (za pomoć u plaćanju računa za potrošnju energije) poticajima za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih objekata
u kojima žive potrošači koji su u stanju energetskog siromaštva.
Jedan od načina računanja stope energetskog siromaštva je računanje pomoću
indikatora materijalne deprivacije (kašnjenje u plaćanju režija, nemogućnost
grijanja u hladnim mjesecima, visoki troškovi za stanovanje u odnosu na primanja i neadekvatna izolacija). Uzevši u obzir te pokazatelje, stopa energetskog
siromaštva u državama EU se kreće između 10 i 30% dok u Hrvatskoj iznosi
oko 35% (slika 2). Stopa materijalne deprivacije, koja prikazuje postotak osoba
koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tri od deset stavki materijalne
deprivacije, u 2011. godini iznosi 34% 45 što približno odgovara i stopi energetskog siromaštva.
Suradnja GfK Hrvatska i UNDP-a dovela je do prvih brojčanih podataka za
energetsko siromaštvo na području Hrvatske te omogućila definiranje ovog
pokazatelja kojim će se moći pratiti smanjenje energetskog siromaštva. GfK je
45 Pokazatelji siromaštva u 2011., Državni zavod za statistiku
70
Zaostaci kod komunalnih davanja
60
Neadekvatno izolirani stambeni objekti
Disproporcionalno visoki troškovi stambenih objekata
50
Nemogućnost održavanja doma prikladno
toplim za život
40
30
20
10
70
42
Norveška
Luksemburg
Island
Finska
Danska
Švedska
Estonija
Nizozemska
Irska
Austrija
Slovačka
Slovenija
Češka
Njemačka
Belgija
Francuska
Španjolska
Švicarska
Madžarska
Malta
Italija
Grčka
Poljska
Cipar
Letonija
Litva
Portugal
Rumunjska
SLIKA 1
Ujedinjeno kraljevstvo
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
Bugarska
0
Indeksiranje energetskog siromaštva po državama 46
u prosincu 2012. godine proveo istraživanje o mjesečnim prihodima kućanstva
u Hrvatskoj na uzorku od 1000 ispitanika reprezentativnih za Hrvatsku prema
spolu, dobi, regiji i veličini naselja.
Istraživanje pokazuje da je, korištenjem pokazatelja energetskog siromaštva
koje se primjenjuje u UK (trošak energenata je preko 10% prihoda), 64,5%
kućanstava u Hrvatskoj u stanju energetskog siromaštva (Slika 3), što je za
skoro 20% više u odnosu na 2008. godinu (Slika 4). Štoviše, 23% kućanstva
troši preko 20% prihoda na energente!
Na regionalnoj razini, najveći postotak stanovništva u stanju energetskog
siromaštva je zabilježen na području Slavonije (82%), Like, Korduna i Banovine
(81%) te regije sjeverne Hrvatske (78%). Najmanji postotak je zabilježen u Istri
i Primorju (43%) (Slika 5).
Prema individualnoj potrošnji po kućanstvima, prosječni troškovi po pojedinim energenata pokazuju kako kućanstva koja koriste naftu za grijanje u prosjeku imaju više troškove od ostalih. (Slika 6)
46 http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/energy2011nov/doc/papers/bouzarovski_eu_
energy_poverty_background%20paper.pdf
35
30
25
20
15
10
5
0
Neadekvatno
izolirani
stambeni
objekti
Zaostaci kod
komunalnih
davanja
SILC (2010) SLIKA 2
Nemogućnost
održavanja
doma prikladno
toplim za život
Disproporcionalni visoki
troškovi stambenih objekata
2011 Ukupno
(energetsko
sirtomaštvo)
2012
Indeksiranje energetskog siromaštva u Hrvatskoj 2010.−2012.
Izvor: DZS, Anketa o dohotku stanovništva
40,9
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
35,5
13,7
0-10%
10-20%
SLIKA 3
53
20-30%
1,4
0,3
0,4
0,2
30-40%
40-50%
50-60%
60-70%
70-80%
Prikaz udjela troškova za energente u ukupnim prihodima kućanstva
53
33
51
29
8
3
12
1
2003.
4
52
43
33
31
9
3
1
2008.
SLIKA 4
9
2009.
3
3
6
2
2006.
20-30 30-40 2010.
4
1
4
3
40+
37
2
1
2007.
49
39
11
3
30
10
2
2005.
10-20 55
33
8
1
2004.
55
49
36
0-10 43
4,3
35
14
9
1
2
2011.
41
2
2012.
Kretanje udjela troškova za energente u ukupnim prihodima po godinama
— vidljiv je porast energetskog siromaštva nakon 2009. godine
Zagreb i okolica
45
SJEVERNA HRVATSKA
50
22
3
0-10 10-20 20-30 30-40
40+
5
0-10 10-20 20-30 30-40
22
48
21
8
40+
SLIKA 5
40+
0-10 10-20 20-30 30-40
0-10 10-20 20-30 30-40
6
40+
SLAVONIJA
45
2
8
4
ISTRA, PRIMORJE,
GORSKI KOTAR
3
4
23
18
35
0-10 10-20 20-30 30-40
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
17
1
LIKA, KORDUN, BANOVINA
44
43
37
12
19
SLAVONIJA
7
2
40+
36
1
0-10 10-20 20-30 30-40
1
40+
Kretanje udjela troškova za energente u ukupnim prihodima po regijama
u RH u 2010. godini
51,4 EUR
38,2 EUR
54,2 EUR
72,8 EUR
42,9 EUR
Električna
energija
Plin
Toplana
Nafta za
grijanje
Drva / Ugljen
SLIKA 6
Pojedinačni prosječni troškovi u kućanstvima po pojedinim
energentima u 2012. godini
Mnoge države članice EU su osnovale posebni fond za energetski siromašne,
bez obzira na to primaju li energetski siromašna kućanstva socijalnu pomoć
ili ne. U Hrvatskoj energetski siromašna kućanstva u većini slučajeva nisu primatelji socijalne pomoći, stoga treba dobro osmisliti i provesti nove državne
mehanizme pomoći. Prije svega, potreban je razvoj prikladnih kriterija za definiranje energetskog siromaštva. Temeljem čl. 39 Zakona o energiji (NN 120/12)
predviđeno je donošenje Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugroženog
kupca i Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca i mjera
zaštite u cilju pouzdane opskrbe zaštićenih kupaca u roku od šest mjeseci po
donošenju Zakona. Te su uredbe trebale biti ugrađene u odredbe novog Zakona
o socijalnoj skrbi. Pored toga, u veljači 2013. godine je usvojen Socijalni akcijski plan (SAP) 47 o razumijevanju socijalnih aspekata Energetske zajednice
koji je predvidio detaljnije aktivnosti u procesu osiguranja zaštite ekonomski osjetljivih kupaca, u skladu s održivim i otvorenim energetskim tržištem.
Također, SAP-om je pretpostavljeno da će gore navedene Uredbe biti donesene
11 mjeseci po usvajanju SAP-a.
•
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
•
•
•
•
•
•
•
•
Nekoliko rješenja koja se predlaže kroz projekt CENEP 48, SAP i susrete s relevantnim dionicima oko pružanja pomoći najugroženijim skupinama:
Pomoć pri smanjenju potrošnje energije u kućanstvima primjenom mjera
energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije;
Pomoć pri smanjenju računa za energiju za ugrožene kupce;
Socijalne tarife za one najugroženije (komplicirano za provedbu);
Razvoj kriterija po kojima se utvrđuje energetski siromašno kućanstvo;
Razvoj informacijske infrastrukture kod distributera i opskrbljivača
o energetski siromašnim kupcima i razmjena podataka s centrima
socijalne skrbi i drugim institucijama;
Unaprjeđenje Socijalnog akcijskog plana koji se izrađuje u
okviru Memoranduma o razumijevanju socijalnih aspekata
u Energetskoj zajednici;
Reforma tržišta električnom energijom koja bi dovela do nižih cijena;
Povećanje sigurnosti opskrbe energijom omogućavanjem korištenja
više različitih i jeftinijih energenata;
Popis kućanstava koja su bez električne energije.
Po procjeni Radne grupe za ugrožene i Radne grupa za zaštićene kupce 49, ako
se kao kriterij primijeni učešće u ukupnim primanjima domaćinstva u iznosu
od 10%, trebalo bi osigurati oko 150 milijuna EUR. Ako taj kriterij bude 15%,
procjene govore da bi trebalo osigurati oko 100 milijuna EUR. U troškove bi
ulazili troškovi električne energije, plina i toplinarstva.
45
×
47 Energy Community: Social Action Plan, Republic of Croatia, February 2013,
http://www.energy-community.org/pls/portal/docs/1948234.PDF.
48 Projekt CENEP: Analiza zakonodavnog okvira na području energetike i socijalne skrbi iz
perspektive energetskog siromaštva i energetske učinkovitosti, http://cenep.net/
49 Ministarstvo gospodarstva, Cvijetko Zorović (osobna komunikacija)
2.3
Vizija ‘zelene
transformacije’
46
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
Područje zapadnog Balkana suočeno je s ozbiljnim izazovima. Postojeća
ekonomska kriza i usporavanje predviđenog ekonomskog rasta, visok broj nezaposlenih (s posebnim naglaskom na visok udio mladih), velika ovisnost o uvozu
energenata, sve veći zahtjevi na okoliš i prihvaćanje međunarodnih obaveza
za koje ne postoji jasna vizija načina njihovog ispunjavanja … Rješavanje ovih
izazova moguće je jedino ukoliko se djeluje istodobno na više razina.
Vizija “zelene transformacije” zasniva se na rješenjima koja imaju trostruki
pozitivan učinak — na ekonomiju, društvo i okoliš. Te preporuke odražavaju
razvoj energetske politike zasnovan na ideji korištenja obnovljivih izvora
energije i energetske efikasnosti koja vodi računa o zaštiti okoliša uz istodobno poticanje lokalnog razvoja i lokalnog zapošljavanja. Pri tome je naglasak
stavljen na mjere koje predstavljaju tzv. “low hanging fruits”, odnosno imaju
veliki potencijal, jednostavno se mogu prenijeti iz drugih sredina gdje su već
primijenjene i zasnivaju se na tehnologijama koje je moguće proizvesti “kod
kuć” tj. na domaćem tržištu. Za razliku od tradicionalnog shvaćanja da se razvoj
energetskog sektora dešava kroz razvoj velikih industrija i centralizirane energetske infrastrukture koju predvode velike korporacije poput nacionalnih
elektroprivreda i naftnih industrija, iskustva iz zemalja u kojima je postignuta “zelena transformacija” govore upravo suprotno, što je i predmet ovih
preporuka. Razvoj energetskog sektora dešava se kroz razvoj manjih sustava
koji će doprinijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora uz zadržavanje
najmanjeg utjecaja na okoliš. Nosioci takvog razvoja su male i srednje tvrtke
i pojedinci; on prati njihov razvoj i predstavlja model postizanja energetske
samoodrživosti na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. “Zelena transformacija” ne dešava se samo “odozgo prema dolje”, nego i “odozdo prema gore”,
kombinirajući ta dva pristupa.
Jedna tona po stanovniku do 2050 (niskougljični razvoj)
Proces tranzicije u niskougljično gospodarstvo kontinuiran je i dugotrajan,
zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo, a potrebno je da bude promišljen
i prilagođen postojećim potencijalima i raspoloživim resursima. Tranzicija
polazi od vizija i ciljeva identificiranih u glavnim sektorima utjecaja (energetika, promet, industrija, poljoprivreda, turizam i gospodarenje otpadom) kako
bi se političke odluke usmjerilo istovremeno prema gospodarskom razvoju i
ublažavanju promjena klime. Otvara prilike da se poboljšanjima postojeće
Niskougljični razvoj
(low carbon development)
47
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
Niskougljični razvoj (low carbon development) termin je koji
predviđa postupno preoblikovanje razvojne politike, investicija i potrošnje
prema sektorima kao što su čišće tehnologije, energetska učinkovitost,
zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet, vodno gospodarstvo,
gospodarenje otpadom, održiva poljoprivreda i šumarstvo i održivi turizam.
Koncept niskougljičnog razvoja ima svoje korijene u Okvirnoj konvenciji
Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), a usvojen je u Riju
1992. UNFCCC, protokol iz Kyota i regionalna politika Europske unije
podupiru države u razvoju, kao i razvijene države, da potaknu gospodarski
rast uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i uz istodobnu prilagodbu
na klimatske promjene. Najsvjetliji primjer u tom kontekstu je Južna
Koreja, koja je 2008. strateški usmjerila svoju rastuću ekonomiju prema
niskougljičnim tehnologijama i danas je takav razvoj postao glavna
okosnica društva. U prosincu 2010. godine, u Cancunu je održana 16.
Konferencija stranaka (COP), na kojoj je postignut sporazum o borbi
protiv promjena klime za razdoblje nakon 2012. godine. Sporazum iz
Cancuna potiče države na pripremu strategije s niskom razinom ugljika
te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih planova
u duhu održivog razvoja i s ciljem ograničavanja porasta temperature do
maksimalno 2 stupnja C do kraja stoljeća.
×
infrastrukture i tehnoloških rješenja, inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija te značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima,
potakne investicijski ciklus, rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti i konkurentnost gospodarstva te otvore nova radna mjesta s održivom
perspektivom.
Također, 2009. godine je usvojena Strategija energetskog razvoja Republike
Hrvatske (NN 130/09) za razdoblje do 2020. godine, koja je predvidjela provedbu kroz dva četverogodišnja programa provedbe, krenuvši od 2009.
Uz ispunjenje dugoročnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u
Hrvatskoj za 80%, koliko je predviđeno Planom za preobrazbu Europske unije
u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine, smanjile bi se prosječne godišnje emisije stanovnika Hrvatske sa šest-sedam tona
na jednu tonu CO2.
120,0
100,0
80,0
%
60,0
40,0
20,0
0,0
1990.
2000.
2010.
2020.
2030.
2040.
Energetska postrojenja
Industrija-energetika
Promet Kućanstva i usluge
Poljoprivreda
Ostalo
2050.
48
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
BAU / Bez mjera
SLIKA 7
Krivulja smanjenja emisija u Hrvatskoj do 2050. za scenarij jedne tone
po stanovniku (80-postotno smanjenje uz primjenu mjera LULUCF)
Izvor: Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja RH 50
Tijekom konzultacija s dionicima u sklopu izrade Strategije niskougljičnog razvoja RH, za sektor energetike prioritetne mjere su energetska učinkovitost i
obnovljivi izvori energije. Također, smatra se kako ove mjere neće biti dovoljne
i kako će u tranzicijskom razdoblju biti potrebne primjene tehnologije izdvajanja i skladištenja CO2 za fosilne elektrane, a možda i za velike industrijske
izvore. Pretpostavlja se da će 2030. godine sve nove velike termoelektrane
na fosilna goriva izgrađene nakon 2015. godine imati uređaje za odvajanja i
skladištenja CO2. U proizvodnji električne energije obnovljivi izvori energije
trebali bi 2050. godine imati udio od najmanje od 80%, pri čemu će najviše biti
energije iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih ćelija. Korištenje
biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom.
×
50 UNDP i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode: Okvir za izradu Strategije
niskougljičnog razvoja RH, 2013
Povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije
Energetika
Povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije
Povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije
Iskorištavanje energetski potencijal otpada
Nuklearna energija
Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada
Zgradarstvo
Energetski učinkovit sustav grijanja i hlađenja
Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje
Individualno mjerenje potrošnje te sustavi pametnog upravljanja zgradom
Obnovljivi izvori u zgradama (sunčevi toplinski sustavi i biomasa)
Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje
Promet
Prijevoz biciklima
Efikasniji javni gradski prijevoz
Bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima
Prelazak sa cestovnog prometa na željeznički prijevoz
Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera)
Smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N2O)
Poljoprivreda
Sprečavanje ispiranja dušika iz tla (N2O)
Korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH4, CO2)
Integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova
Izbjegavanje nastajanja otpada
Otpad
Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina
Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe
Integralni sustavi gospodarenja otpadom
Termička obrada komunalnog otpada
Šumarstvo
Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje emisije/odliva i izvještavanje prema
zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a
Pošumljavanje
Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe)
Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda
Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton,
metali, staklo, ..)
Održavanje sustava prevencija požara
49
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
2 Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike
Povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (CO2)
Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije
Turizam
Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja
Novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje
Obnovljivi izvori energije u turističkim objektima
Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila
TABLICA 9
Prioritetne mjere za put prema nisko-ugljičnom razvoju, utvrđene kroz projekt izrade
Strategije niskougljičnog razvoja RH
3
3.1
50
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Ana
PavičićKaselj
Studije slučaja
Gradnja niskoenergetskih stanovi A+
po modelu POS-a
Odgovorno korištenje prirodnih resursa danas je imperativ koji se mora
zadovoljiti na svim razinama, od svakog pojedinca, preko organizacije, lokalne
zajednice te države, do međunarodne i globalne zajednice. No takvo se odgovorno ponašanje prije svega može i mora inicirati na razini lokalne zajednice jer je
ona najbliža ljudima i najviše utječe na njihov osobni izbor i oblikovanje načina
ponašanja. Stoga aktivnosti moraju biti poglavito usmjerene na održivo prostorno planiranje i korištenje zemljišta, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, učinkovito korištenje voda, održivo upravljanje otpadnim
vodama, održivi promet te posljedično smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Niskoenergetski stanovi zadovoljavaju potrebu stambenog zbrinjavanja posebice mlade obitelji, obitelji slabijeg materijalnog stanja te socijalno ugrožene
populacije, koji se ističu kao glavni razvojni prioriteti, ali i izazovi. S ovim
izazovom je u današnje doba suočeno preko 20% populacije u gradovima.
Nedostatak adekvatnog stambenog prostora i razvojnih mogućnosti vezanih
uz obrazovanje odrazio se na smanjenju broja stanovnika u desetogodišnjem
razdoblju u većini gradova širom Hrvatske. Stoga gradovi svoj razvojni koncept
moraju usmjeriti u ponudu visoke kvalitete življenja.
Izgradnja niskoenergetskih stanova po modelu društveno poticajne stanogradnje u sustavu POS-a započinje u partnerstvu lokalne samouprave, agencije za
stambeno poticanu stanogradnju i privatnog sektora (izrađivača glavnog projekta i izvoditelja građevinskih radova). Cilj je izgraditi stambenu zgradu u kojoj je
cijena stambenog prostora niža od 1.000,00 eura po m2 neto korisne površine, uz
visoko postavljene ciljeve energetske učinkovitosti. Za uspješnu realizaciju ovog
modela lokalna samouprava treba ukinuti komunalni doprinos prilikom ovakve
gradnje te na taj način pomoći uspješnoj realizaciji. Također, lokalna samouprava osigurava budućim stanarima jamstvo za stambene kredite kod banaka,
uzimajući u obzir financijske pokazatelje o nemogućnosti mladih kao i ostalih
socijalno osjetljivih skupina građana da svojim sredstvima kupe odgovarajući
stambeni prostor. Ovaj model partnerstva je pokazao da niskoenergetske zgrade
ne moraju biti skuplje od tradicionalne gradnje i na taj način otklonio predrasudu
o visokim početnim troškovima energetski učinkovite gradnje.
O ispravnom korištenju svih sustava brine se stambeni servis, koji ujedno
ispravlja uočene pogreške i preporučuje stanarima mogućnosti adekvatnijeg
korištenja stana.
Kako projektirati
niskoenergetsku
stambenu građevinu
•
•
51
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
•
•
Niskoenergetska stambena građevina treba biti projektirana s:
Maksimalnom potrošnjom energije za grijanje od 15kWh/m² stana
godišnje, čime spada u energetski razred A+.
Fasadni zidovi trebaju biti od blok opeke debljine 25 cm, a unutarnji
zidovi debljine 20 cm, obrađeni sustavom toplinske izolacije s armirajućim
slojem (Tervol PTP u debljini 16 cm) te završno-zaštitnom dekorativnom
žbukom.
Prozori i balkonska vrata stambenih prostora mogu biti tipska PVC
ili drvena stolarija, s ukupnim koeficijentom prolaska topline za sva
vanjska ostakljenja U=1,0 W/m2K. Ostakljenje treba biti trostruko
izolirajuće staklo 4 low-E + 12 Ar + 4 + 12 Ar + low — E 4mm
s dva premaza niske emisije (dvije Low-E obloge) s prostorima između
stakala punjenima argonom.
Grijanje i hlađenje: sustav podnog razvoda ugradnjom polietilenskih cijevi,
kroz koje u zimskom razdoblju prolazi topla voda, a u ljetnom rashladna
voda. Kao energetski izvor koristi se dizalicu topline i kondenzacijske
plinske kotlove za niže temperature. Dizalice topline osiguravaju toplinsku
i rashladnu energiju za podno grijanje/hlađenje stambenih jedinica i grijač
rekuperatorske jedinice. Za sve stanove treba biti izveden centralni sustav
niskotlačne ventilacije ugradnjom visokoučinskog rotacionog rekuperatora
u strojarnici na krovu građevine. Za predgrijavanje potrošne tople vode
koristi se solarne kolektore postavljene na krovu zgrade.
×
A)
Primjer društveno poticane pasivne stanogradnje
Podaci i karakteristike “Šparne hiže” u Tablici 7. pokazuju da su očekivanja
o izrazito kvalitetnom, a istovremeno štedljivom stanovanju u potpunosti
opravdana.
„Šparna hiža“ je prva stambena zgrada
energetskog razreda A+ (pasivna
zgrada) izgrađena u programu društveno
poticajne stanogradnje u Hrvatskoj
Karakteristike
Ukupna površina zgrade
1469 m2
Prodajna cijena stanova u zgradi
7.329 kn/m2 (cca 987 eura/m2)
Prosječna veličina stana
60 m2
Prosječni mjesečni trošak za grijanje i hlađenje
356 kn − 479 kn
Prosječni mjesečni ukupni troškovi režija (uključujući troškove za
potrošenu vodu, plin za kuhanje i električnu energiju)
do 800 kn
TABLICA 10
Primjer Društveno poticajna stanogradnja u Koprivnici
52
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvor: Internetske stranice Grada Koprivnice, www.koprivnica.hr
B)
Multiplikacijske mogućnosti
Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07, 38/09,
86/12, 7/13) uređena je sustavno organizirana stanogradnja poticana javnim
sredstvima radi zadovoljavanja stambenih potreba i poboljšanja kvalitete
stanovanja što šireg kruga građana, kao i unapređenja graditeljstva. Javna
sredstava podrazumijevaju financijska i druga sredstva koja za poticanje stanogradnje osiguravaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave.
U skladu sa Zakonom nositelj investitorskih poslova u vezi s izgradnjom i
prodajom stanova je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
— APN, koja u obavljanju tih poslova posluje prema pravilima poslovanja neprofitnih organizacija, i to u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske. APN
trenutno ima u pripremi 13 lokacija za izgradnju stambenih zgrada koje su
prikazane u Tablici 8.
S obzirom na potencijal uštede kroz gradnju niskoenergetskih stambenih
zgrada i odnos troška gradnje koji je identičan, bila bi uistinu šteta kada se na
ovim lokacijama ne bi izgradilo niskoenergetske stambene zgrade.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
53
Lokacije u pripremi
Broj stanova
1
Zagreb — Zapruđe
519
2
Split — Kila 1
206
3
Split — Kila 3
164
4
Split — Kila 4
203
5
Osijek
38
6
Šibenik
55
7
NS MUP-a
101
8
Lovran
16
9
Zadar — Crvene kuće A3
73
10
Bol
10
11
Mali Lošinj (Grad, Čunski, Nerezine)
41
12
Punat
18
13
Vrsar
32
UKUPNO
1.476
TABLICA 11
Lokacije u pripremi za izgradnju društveno poticane stanogradnje POS
Izvor: APN
×
3.2
Energetska obnova zgrada
u urbanim područjima
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Ana
PavičićKaselj
Finalna potrošnja energije u zgradarstvu iznosi preko 40 posto ukupne
finalne potrošnje energije, što stavlja velik izazov pred prostorne planere,
arhitekte i druge inženjere u osmišljavanju gradnje urbanih zona koje će
imati minimalnu potrošnju energije. Urbana područja — gradovi bi trebali usvojiti takve građevinske programe i mjere koje će smanjiti emisiju CO 2 kroz
povećanje energetske učinkovitosti primjenom energetski učinkovitih materijala, proizvoda i usluga te kroz obvezni udio obnovljivih izvora energije prilikom gradnje. Građevinska pravila također mogu utjecati na politiku upravljanja otpadom na način da potiču razvoj građevinskog materijala koji proizvodi
manje građevinskog otpada. Na taj način će se smanjiti emisija CO2 iz zgrada
prilikom grijanja i hlađenja, smanjit će se troškovi za energiju kod krajnjih
potrošača, smanjit će se zagađenje zraka kroz nepotrebno korištenje električne
i toplinske energije, što za posljedicu ima zdraviji život stanovnika.
Brojne postojeće zgrade stambene i javne namjene sastavom konstrukcije
ne zadovoljavaju u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka. Dugoročno
gledano, s očekivanim poskupljenjem energenata, usklađivanjem zakonske
regulative s europskom i uvođenjem propisa sa strožim kriterijima iz područja
toplinske zaštite i uštede energije u zgradama te razvojem svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša, povećanje energetske učinkovitosti kao i primjena obnovljivih izvora energije u zgradarstvu postaje ustaljena praksa kod održavanja
i obnove postojećih zgrada, kao i kod izgradnje novih.
54
Uštede u potrošnji energije od oko 50−80% kod kvalitetnih toplinskih rješenja
nisu zanemarive te je stoga potrebno pokrenuti složene programe energetske obnove javnih i stambenih zgrada, koje će omogućiti financiranje putem
modela ESCO i modela Javno-privatnog partnerstva. Ovakvi modeli su poznati
i koriste se diljem europskih gradova.
•
•
Kako bi se omogućilo ostvarenje značajnih ušteda u sektoru zgradarstva na
urbanom području treba pokrenuti:
ugovaranje energetske usluge za javne zgrade putem tvrtki pružatelja energetske usluge (ESCO) ili osnovati ESCO u vlasništvu grada,
energetske obnove zgrada u vlasništvu grada — bolnica, domova zdravlja, škola,
vrtića i administrativnih ureda,
energetske obnove stambenih zgrada,
sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u
višestambenim zgradama priključenim na toplinske sustave,
•
•
•
A)
sufinanciranja ugradnje vodomjera u višestambenim zgradama,
poticanje rekonstrukcije postojećih stambenih i komercijalnih zgrada
i gradnje novih stambenih i komercijalnih zgrada po standardima pasivne
i niskoenergetske gradnje,
zamjenu zastarjelih rasvjetnih tijela energetski učinkovitim i ekološki
prihvatljivijim rasvjetnim tijelima te osigurati pametnu regulaciju sustava
javne rasvjeta i upravljanje njime.
Modeli energetske obnova zgrada — model ESCO
Tržište ESCO u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijeno ako ga usporedimo
sa zemljama zapadne Europe. S jedne strane, ne postoji potražnja za uslugama
energetske uštede na zgradama, a s druge strane ponuda takvih usluga gotovo
da i ne postoji. Stoga upravo model u kojem lokalna samouprava pokreće tvrtku
ESCO i obnavlja zgrade u svom vlasništvu služi kao poticaj i dobar primjer kako
stvaranju novih tvrtki ESCO na tržištu tako i privatnim vlasnicima zgrada i
kuća da se odluče na ovakav oblik usluge. Ovakav tip tvrtke ESCO najviše se
razvio u Njemačkoj, i nakon početnog investicijskog ciklusa od strane javnog
sektora privatni sektor je slijedio taj primjer te su danas model ESCO i ugovaranje temeljem energetske usluge najrazvijeniji u Europi. No slični modeli su
se krajem 90-ih godina počeli razvijati i u Danskoj i Engleskoj.
55
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Tvrtke ESCO, bilo da su u vlasništvu lokalne samouprave ili ostale tvrtke ESCO
na tržištu bi imale mogućnost kroz suradnju s lokalnom samoupravom kombinirati poticaje grada ili općine u visini od primjerice 10–15% ukupnog ulaganja u
energetsku obnovu zgrada te na taj način ulaganje prikazati atraktivnim. Nadalje,
u suradnji s upraviteljima zgrada koji posluju na lokalnoj razini iste poticaji bi
se dalo za energetsku obnovu višestambenih zgrada gdje bi tvrtka ESCO pružila
ostatak potrebnog ulaganja ili preuzela poticaje i omogućila cjelovitu energetsku obnovu zgrade. Tada bi tvrtka ESCO sa upraviteljima i suvlasnicima zgrada
sklopila Ugovor o energetskom učinku (Energy Performance Contract), koji bi
osigurao da se provedeno ulaganje vraća u mjesečnim anuitetima iz pričuve, a
temeljem postignute energetske uštede. Na taj se način suvlasnicima u zgradi
može ponuditi da, ovisno o trenutnoj visini pričuve, povećaju pričuvu u skladu
s očekivanom energetskom uštedom, što bi bio manji iznos (u slučaju da moraju
putem komercijalnog kredita osigurati ostatak od npr. 65% investicije), jer se investicija otplaćuje kroz duži niz godina (primjerice, najviše 7–10 godina) temeljem
ugovora i garantirane energetske uštede. Budući da su sredstva pričuve siguran
prihod, njihov rizik naplate je nizak te ovakve investicije imaju smanjeni rizik, koji
bi odgovarao tvrtki ESCO, a vlasnicima stanova bi ponudio model financiranja povoljniji od bankovnog kreditiranja i kroz godine im garantirao uštedu energije.
•
•
•
•
•
Osnivanjem tvrtke ESCO u vlasništvu lokalne samouprave otklanjaju se
određene zapreke u primjeni modela ugovaranja ESCO kroz Ugovor o energetskom učinku, koje inače postoje na tržištu:
dugi rokovi ugovaranja energetske obnove zgrada do 15 godina zahtijevaju
osiguranje povoljnih izvora financiranja;
nedostatan broj tvrtki specijaliziranih za pružanje energetskih usluga;
ovisnost o razvijenosti tržišta ESCO u zemlji;
manjak kreditnog potencijala tvrtki ESCO prisutnih na tržištu za izdavanje
jamstava za preuzimanje tehničkih, poslovnih i financijski rizika;
manjak iskustva kreditnih institucija u financiranju projekata energetske
učinkovitosti.
Nominalni normativ
grijanja stanova
Do 1950.
1951.−1970.
1971.−1980.
1981.−1987.
1987.−1994.
Kwh/m2
250
230
210
200
180
TABLICA 12
Primjer Društveno poticajna stanogradnja u Koprivnici
Izvor: Internetske stranice Grada Koprivnice, www.koprivnica.hr
Primjerice, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i
razvoj (EBRD) kontinuirano pružaju kreditne linije gradovima i općinama za
energetsku obnovu javnih zgrada, a jednako tako EIB ima liniju preko PBZ-a
i Erste banke, kojom financira višestambene zgrade preko upravitelja zgrada
temeljem postignute energetska uštede koja mora iznositi minimalno 30%.
56
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Također, kroz tvrtku ESCO može se pristupiti energetskim obnovama zgrada
koje su manjeg obujma, zgrada koje nisu isplative nego zahtijevaju sufinanciranje te zgrada koje su zaštićeni spomenici kulture ili se nalaze u povijesno
zaštićenoj zoni. Zgrade građene prije 1987. godine imaju potrošnju toplinske
energije za grijanje od 200–250 kwh/m2 i predstavljaju velike neracionalne
potrošače. Troškovi za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode iznose prosječno
80–90% ukupnih energetskih potreba zgrade, dok za rasvjetu i druge potrebe
odlazi 10–20% ukupne potrošnje energije.
Nakon što lokalna samouprava osnuje tvrtku ESCO u svojem vlasništvu ili
pruži mogućnost ugovaranja energetske usluge postojećim tvrtkama ESCO,
ona kreće s provedbom projekata energetske obnove zgrada. Energetska
obnova se provodi prvenstveno u zgradama u vlasništvu lokalne samouprave,
a poglavito se to odnosi na bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće i administrativne zgrade, te u višestambenim zgradama u suradnji s upraviteljima zgrada
koji djeluju na lokalnoj razini. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti koje
bi se prilikom obnove zgrada primijenilo su:
1
2
3
4
5
6
7
8
•
•
•
•
•
zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovitije vanjske stolarije,
ugradnja toplinske zaštite ovojnice i krovišta,
ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja i obnova
postojećih dimnjaka,
zamjena kotlova na lož ulje i plin kotlovima na biomasu,
ugradnja individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije,
ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode,
ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja,
unapređenje unutarnje rasvjete.
Standardne građevinske mjere uključuju:
izolaciju pročelja i krovišta te
zamjenu vanjskih otvora ili zamjenu ostakljenja,
dok standardne strojarske mjere uključuju:
ugradnju termostatskih i balansnih ventila na sustav radijatorskog grijanja,
balansiranje mreže te
podešavanja rada automatike kotla.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Analiza i potencijali za poboljšanje energetske
učinkovitosti u zgradama
Administrativne
i stambene zgrade
(upotreba 12 sati)
Administrativne
Zgrade domova za
djecu, stare
i nemoćne te
bolničke zgrade
(upotreba 24 h)
Prosječna specifična potrošnja toplinske energije
134 kWh/m2
266 kWh/m2
Prosječna energetska ušteda potrošnje toplinske energije nakon
primjene mjera energetske učinkovitosti
80 kWh/m2
160 kWh/m2
Prosječna energetska ušteda primjenom građevinskih mjera
energetske učinkovitosti
53%
54
Prosječna energetska ušteda primjenom strojarskih mjera
energetske učinkovitosti
14%
14%
Prosječna investicija za smanjenje energetskih potreba zgrade kroz
građevinske mjere za 1 kWh toplinske energije grijanog prostora
12,98 kn
3,75 kn
Prosječna investicija za smanjenje energetskih potreba zgrade kroz
strojarske mjere za 1 kWh toplinske energije grijanog prostora
1,21 kn
0,81 kn
TABLICA 13
Analiza i potencijali za poboljšanje energetske učinkovitosti u administrativnim,
stambenim, i bolničkim zgradama te domovima za djecu, stare i nemoćne,
ožujak 2013. godine
Izvor: Izračun autora u suradnji sa stručnjacima zaposlenim na provedbi projekta
Poticanje energetske učinkovitosti u RH — Ilja Drmac, mag.ing.stroj. i Marko Capek,
mag. ing. el. teh., ožujak 2013. godine
B)
57
•
•
•
Primjer energetske obnove zgrada u urbanom području
Ovdje je obrađen primjer energetske obnove 30 javnih i 50 stambenih zgrada
na jednom urbanom području. Budući da će Hrvatska imati mogućnost za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada koristiti sredstva EU fondova, uzete
su sljedeće pretpostavke:
da će se iz ESI-a moći sufinancirati do 85% vrijednosti ukupnog ulaganja
energetske obnove javnih zgrada, dok će ostalih 15% biti sufinancirano
iz proračuna lokalne samouprave;
da će se iz ESI-a moći sufinancirati do 50% vrijednosti ukupnog ulaganja
u energetsku obnovu stambenih zgrada, dok će 10% biti sufinancirano
iz proračuna lokalne samouprave, a ostatak od 40% će se sufinancirati vlastitim
sredstvima, odnosno iz stambene pričuve u slučaju višestambenih zgrada;
da će se omogućiti ugovaranje energetske usluge putem modela ESCO.
ENERGETSKA OBNOVA JAVNIH ZGRADA
NA PODRUČJU LOKALNE SAMOUPRAVE
85% fondovi EU
15% Lokalna
samouprava
Ukupan iznos
ulaganja
MJERE SUFINANCIRANJA POBOLJŠANJA
ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
A
B
C
1. Provođenje energetskih pregleda s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s izrađenim energetskim pregledom
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
1,062,500
187,500
1,250,000
2. Nabava i ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih radijatorskih ventila u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim sustavom individualnog
mjerenja potrošnje
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
21,250,000
3,750,000
25,000,000
3. Nabava i zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada sa zamijenjenom vanjskom stolarijom
30
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
12,750,000
2,250,000
15,000,000
2,250,000
15,000,000
4. Nabava i ugradnja toplinske zaštite vanjske ovojnice na javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s poboljšanom toplinskom izolacijom
30
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
12,750,000
58
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
5. Nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada sa ugrađenim kondenzacijskim kotlovima
20
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
680,000
120,000
800,000
540,000
3,600,000
255,000
1,700,000
9,352,500
62,350,000
6. Nabava i ugradnja toplinskih sunčanih kolektora u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim solarnim kolektorima
30
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
3,060,000
7. Nabava i ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja u javnim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim dizalicama topline
10
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
1,445,000
UKUPNO
Broj mjera energetske učinkovitosti na javnim zgradama
220
Poticajna sredstva za javne zgrade
52,997,500
TABLICA 14
Energetska obnova javnih zgrada na urbanom području kroz model sufinanciranja
iz ESI fondova na godišnjoj razini Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj
Na ovaj način se na urbanim područjima na godišnjoj razini obnavlja tridesetak javnih zgrada, na način da se godišnje iz proračuna jedinice lokalne
samouprave sufinanciraju projekti u iznosu od 9,4 milijuna kuna dok će
ostali iznos investicije u iznosu od 53 milijuna kuna biti financiran iz sredstava EU.
ENERGETSKA OBNOVA STAMBENIH ZGRADA
NA PODRUČJU LOKALNE SAMOUPRAVE
MJERE SUFINANCIRANJA POBOLJŠANJA
ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
50% fondovi
EU
A
10% lokalna
samouprava
B
40% vlastita
sredstva vlasnika
C
Ukupan iznos
ulaganja
A+B+C
1. Provođenje energetskih pregleda s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada s izrađenim energetskim pregledom
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
625,000
125,000
500,000
1,250,000
2. Nabava i ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih radijatorskih ventila u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim sustavom individualnog
mjerenja potrošnje
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
12,500,000
2,500,000
10,000,000
25,000,000
3. Nabava i zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada sa zamijenjenom vanjskom stolarijom
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
625,000
125,000
500,000
1,250,000
500,000
1,250,000
4. Nabava i ugradnja toplinske zaštite vanjske ovojnice na stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada s poboljšanom toplinskom izolacijom
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
625,000
125,000
59
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
5. Nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim kondenzacijskim kotlovima
20
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
400,000
80,000
320,000
800,000
6. Nabava i ugradnja toplinskih sunčanih kolektora u stambenim zgradama i obiteljskim kućama
Godišnji broj zgrada s ugrađenim solarnim kolektorima
50
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
3,000,000
600,000
2,400,000
6,000,000
170,000
680,000
1,700,000
8,475,000
33,900,000
84,750,000
7. Nabava i ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja u stambenim zgradama
Godišnji broj zgrada sa ugrađenim dizalicama topline
10
Poticajna sredstva, godišnje (kn)
850,000
UKUPNO
Br. mjera energ. učinkovitosti na stambenim zgradama
280
Poticajna sredstva za stambene zgrade
42,375,000
TABLICA 15
Energetska obnova stambenih zgrada na urbanom području kroz model sufinanciranja
iz ESI fondova Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj
Na ovaj način se u urbanim područjima na godišnjoj razini obnavlja 50 stambenih zgrada, tako da se godišnje iz proračuna jedinice lokalne samouprave
sufinancira iznos od 8,5 milijuna kuna, dok će iznos investicije od 42,4 milijuna
kuna biti financiran iz sredstava EU, a ostatak iznosa od 33,9 milijuna kuna će
se financirati iz vlastitih sredstava odnosno iz sredstava pričuve.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
60
ENERGETSKA OBNOVA JAVNIH ZGRADA
ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA NA PODRUČJU
LOKALNE SAMOUPRAVE (na godišnjoj razini)
JAVNE
ZGRADE
STAMBENE
ZGRADE
UKUPNO
ZGRADE
Iznos sufinanciranja investicija od strane lokalne samouprave
8,475,000
9,352,500
17,827,500
Iznos sufinanciranja investicija iz fondova EU (kn)
42,375,000
52,997,500
95,372,500
Vlastita ulaganja
33,900,000
0
33,900,000
Ukupni iznosi investicija (kn)
84,750,000
62,350,000
147,100,000
Ukupni broj investicijskih projekata
280
220
500
Prosječni iznos pojedinog investicijskog
projekta (kn)
302,679
283,409
586,088
Prosječni ušteda energije po pojedinom
investicijskom projektu
30%
30%
30%
Prosječni broj zaposlenih po pojedinom
investicijskom projektu
4
4
4
Ukupni broj izravno zaposlenih kroz investicijske
projekte godišnje
1,120
880
2,000
Ukupan broj neizravno zaposlenih godišnje
1,120
880
2,000
Ukupan broj izravno I neizravno zaposlenih godišnje
2,240
1,760
4,000
TABLICA 13
Učinci energetske obnove javnih i stambenih zgrada na godišnjoj razini
na urbanom području
Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj
Učinci energetske obnove 30 javnih i 50 stambenih zgrada na godišnjoj razini
prikazani su u Tablici 13.
Lokalna samouprava morala bi izdvojiti svega 15% učešća u sufinanciranju
javnih zgrada odnosno 10% u slučaju stambenih zgrada, što bi godišnje iznosilo
17,8 milijuna kuna. Na godišnjoj razini generira 147,7 milijuna kuna investicijskih projekata, omjer 1:8, odnosno za 1 uloženu kunu javnog proračunskog
novca generira se 8 kuna investicija. Kroz ovaj model i visinu poticanja godišnje
bi se razvilo 500 projekata na jednom urbanom području. Pretpostavimo li
da na provedbi prosječnog projekta treba zaposliti 4 osobe, od projektanta,
izvođača radova do nadzornog inženjera, vidimo da je za provedbu 500 projekata potrebno angažirati godišnje oko 2.000 ljudi. Ako pretpostavimo da će
to za sobom povući još 2.000 zaposlenih kroz neizravno zapošljavanje, kroz
prateću industriju i proizvođače materijala i opreme, dolazimo do zaključka
kako bi se ovakvim modelom godišnje generiralo oko 4.000 radnih mjesta na
jednom urbanom području, smanjilo potrošnju energije u javnim zgradama za
30% te postepeno obnavljalo fond javnih i stambenih zgrada, čime bi porasla
kvaliteta života stanovnika na urbanom području.
•
•
•
•
C)
Pored toga, putem modela ESCO moglo bi se godišnje obnoviti preko 100
zgrada, ukupne površine preko 400.000 m2, čime bi se:
smanjila potrošnja energije za 60%,
ostvarile uštede 0,135 PJ godišnje, što iznosi 0,75% ukupnog
nacionalnog cilja energetske učinkovitosti za sve sektore neposredne
potrošnje za 2016. godinu,
smanjila emisija CO2 za oko 10.000 t godišnje
pokrenule investicije u iznosu od oko 100–200 milijuna kuna godišnje.
Multiplikacijske mogućnosti
Novi prijedlog Zakona o regionalnom razvoju klasificirao je urbano područje
kao područje koje obuhvaća minimalno 35.000 stanovnika. Trenutno u
Hrvatskoj imamo 17 gradova — urbanih područja koja imaju više od 35.000
stanovnika; to su: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski
Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela,
Samobor i Vinkovci.
61
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Kada bi se energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada provodilo na svim
urbanim područjima koja obuhvaćaju više od 35.000 stanovnika na području
Hrvatske, odnosno u 17 gradova i za vrijeme trajanja cjelokupnog programskog
razdoblja 2014.–2020., tada bi njeni učinci bili višestruki. Oni su prikazani u
Tablici 14 na stranici 62.
Ako bi lokalna samouprava odlučila provoditi energetsku obnovu stambenih i
javnih zgrada tijekom sedmogodišnjeg razdoblja, kroz sedam bi godina morala
izdvojiti 125 milijuna kuna, dok bi iznos sufinanciranje iz fondova ESI iznosio
667 milijuna kuna. Na sedmogodišnjoj razini bi generirala preko 1 milijarde
kuna investicijskih projekata. Na ovaj bi se način tijekom godina razvilo više od
3.500 projekata na jednom urbanom području. Pretpostavimo li da na provedbi
prosječnog projekta treba zaposliti po 4 osobe, od projektanta, izvođača radova
do nadzornog inženjera, vidimo da je za provedbu 3.500 projekata potrebno
angažirati kroz godine oko 14.000 ljudi.
Ukoliko bi se pak energetsku obnovu stambenih i javnih zgrada provodilo u
svih 17 gradova tijekom višegodišnjeg programskog razdoblja 2014.–2020.,
gradovi bi za provedbu tijekom godina trebali osigurati ukupno 2,1 milijardu
kuna, dok bi iznos sufinanciranja iz fondova ESI iznosio 11,3 milijardi kuna. U
sedmogodišnjem razdoblju generiralo bi se preko 17 milijardi kuna investicija
koje bi rezultirale s oko 59.500 projekata, dok bi za provedbu ovako opsežnog
projekta trebalo angažirati oko 238.000 ljudi.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
62
ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA NA
URBANIM PODRUČJIMA
1 URBANO
PODRUČJE
kroz godinu
dana
17 URBANIH
PODRUČJA
kroz godinu
dana
UKUPNO
razdoblje
2014.−2020.
za 1 URBANO
PODRUČJE
UKUPNO
razdoblje
2014.−2020.
za 17
URBANIH
PODRUČJA
Iznos sufinanciranja investicija od strane
lokalne samouprave (kn)
17,827,500
303,067,500
124,792,500
2,121,472,500
Iznos sufinanciranja investicija iz fondova
EU (kn)
95,372,500
1,621,332,500
667,607,500
11,349,327,500
Vlastita ulaganja
33,900,000
576,300,000
237,300,000
4,034,100,000
Ukupni iznosi investicija (kn)
147,100,000
2,500,700,000
1,029,700,000
17,504,900,000
Ukupni broj investicijskih projekata
500
8,500
3,500
59,500
Prosječni iznos pojedinog investicijskog
projekta (kn)
586,088
9,963,490
4,102,614
69,744,432
Prosječni broj zaposlenih po pojedinom
investicijskom projektu
4
68
28
476
Ukupni broj izravno zaposlenih kroz
investicijske projekte
2,000
34,000
14,000
238,000
Ukupan broj neizravno zaposlenih
2,000
34,000
14,000
238,000
Ukupan broj izravno I neizravno zaposlenih
4,000
68,000
28,000
476,000
TABLICA 14
Učinci energetske obnove javnih i stambenih zgrada na godišnjoj i višegodišnjim
razinama u urbanim područjima u Hrvatskoj
Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj
×
3.3
Kogeneracijska
bioplinska postrojenja
u javnim ustanovama
Ana
PavičićKaselj
Kaznionica u Valturi je javna ustanova, ustrojbena jedinica Uprave za
zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, nadležna za izvršavanje kazne zatvora. Lokacija kompleksa veličine je cca 800 ha zemljišta, od toga 400 ha
obradive površine, dok su ostalo šume, pašnjaci i radne površine. Površinu od
cca 3.850 m2 zauzimaju zgrade u kojima radi 75 zaposlenika i odvija se život
cca 150 zatvorenika.
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Grijanje objekata unutar kompleksa riješeno je s pojedinačnim centralnim
sustavima sa šest neovisnih kotlovnica. Jedan objekt kao energent za grijanje,
a dijelom i za potrebe kuhinje, koristi ukapljeni naftni plin (UNP), dok je u
ostalih pet kotlovnica energent drvo. U objektima Kaznionice ne postoji centralni sustav hlađenja ni klimatizacije, a hlađenje dijela prostora je riješeno
pojedinačnim “split” sustavima (u izvedbi dizalice topline).
63
Primjer
Kaznionica
u Vlaturi
•
•
Kaznionica u Valturi posluje od 1956. godine, obim poslovanja rezultat je
osmišljavanja i razvoja proizvodne djelatnosti u funkciji izvršenja kazne zatvora.
Proizvodnja obuhvaća poljoprivrednu i stočarsku djelatnost.
Kaznionica posluje u poduzetničkoj zoni Valtura kod Pule na površini od
7.140.000 m2.
•
•
•
•
•
64
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
•
•
Poljoprivredne površine koje obrađuje Kaznionica iznose 753 hektara,
a nalaze se u zaleđu Pule, neposredno uz pulski aerodrom. Na njima se
prostire farma krava i svinja te poljoprivredni kombinat s cca 370 hektara
obrađene zemlje, na kojoj se uzgaja krmno bilje i žitarice. Najveća
istarska farma goveda s 483 grla nalazi se u sklopu kaznionice u Valturi.
Stočna proizvodnja mliječne farme i svinjogojstvo glavna su gospodarska
grana Kaznionice. Poljoprivreda u kaznionici u Valturi dijeli se na uzgoj
ratarskih i povrtlarskih kultura te maslina. Ratarske kulture koriste se
isključivo za stočnu hranu, izuzev ječma za pivo.
Kaznionica u svom sastavu ima odjel kažnjenika (od 125 do 150)
koji u tom zatvoru otvorenog tipa izdržavaju kazne na način da sudjeluju
u poljoprivrednim i ostalim aktivnostima tokom cijele godine.
Svake godine proizvodnja hrane u kaznionici u Valturi se povećava,
čime se smanjuju troškovi zatvorskog sustava. Iz tog razloga Kaznionica
ima velik potencijal jeftine radne snage za rad na polju s minimalnim
troškovima naknada. Glavni proizvod na koji je orijentirana kaznionica
jest proizvodnja mlijeka. To je trajna orijentacija, koja u budućnosti neće
biti bitno promijenjena.
Proizvedeno mlijeko, meso i povrće koristi se za valturski zatvorski
sustav, kao i za opskrbu zatvora u Puli i Rijeci. Najveći dio uroda
s poljoprivrednih površina koristi se za prehranu stoke na govedarskoj
farmi Kaznionice.
Kaznionica namjerava krenuti u rekonstrukciju i povećanje kapaciteta
govedarske farme i u sanaciju postojećeg sustava navodnjavanja te izvršiti
dogradnju koja će omogućiti intenzivno navodnjavanje na ukupno 485 ha.
Kaznionice je 2010. godine ostvarila ukupan prihod u iznosu od 1,7
milijuna €/god., s razinom ukupnih troškova od 1,5 milijuna €/god. te
ostvarenom dobiti od oko 200.000 €/god.
Ostvareni prihod Kaznionica u cijelosti formira iz svoje osnovne djelatnosti
— proizvodnje, a zapošljava prosječno 116 djelatnika godišnje.
×
a)
Primjer izgradnje bioplinskog kogeneracijskog postrojenje
Kaznionica će investirati u izgradnju bioplinskog kogeneracijskog postrojenja
u kojem će koristiti vlastitu raspoloživu biomasu s poljoprivrednih površina i
s farme za proizvodnju električne i toplinske energije. Proizvedenu električnu
energiju moći će prodavati u EES po povlaštenim uvjetima, a nastalom toplinom pokrivat će se vlastite potrebe.
Ukupna sadašnja raspoloživa količina biomase sastoji se iz sadašnje količine
organskog biopotencijala koji proizvodi 400 krava s prinosom od cca 20 kg/dan
ili 2.920 tona godišnje, i biomase dobivene iz brzorastuće zelene silaže kukuruza s 200 od 400 raspoloživih hektara zemljišta, s prinosom od 50 tona po hektaru (u dvije berbe godišnje), što daje 10.000 tona zelene biomase godišnje.
Bioplinsko postrojenje će u elektroenergetski sustav isporučivati svu
proizvedenu vlastitu električnu energiju od 720 kWh/h po povlaštenim
uvjetima, koristeći maksimalno sadašnji raspoloživi organski potencijal. Iz
Investitor
Kaznionica u Valturi
EUR
Visina ulaganja
u osnovna sredstva:
4.637.000
u obrtna sredstva:
363.000
ukupno
5.000.000
1. vrijednost ulaganja u objekte
2.447.000
2. kupnja opreme
2.190.000
ukupno
4.637.000
1. sredstva banke (osnovna sredstva)
3.800.000
2. vlastita sredstva (obrtna sredstva)
1.200.000
ukupno
5.000.000
Dinamika ulaganja
Početak — završetak ulaganja
2 godine
Godišnji ukupni prihod
za puni kapacitet
1.360.372
Broj zaposlenih
za puni kapacitet
7
Dinamički pokazatelji
Povrat ulaganja:
< 10 godina
Rentabilnosti projekta
Sadašnja vrijednost:
3.470.128,00
Struktura ulaganja
u osnovna sredstva
65
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvori financiranja
TABLICA 18
Sažetak ulaganja u kogeneracijsko bioplinsko postrojenje
Izvor: Detaljna energetsko-investicijska studija bioplinskog kogeneracijskog postrojenja
s osvrtom na mogućnost primjene solarnog sustava, Roterm d.o.o., Split, studeni 2011.
Napomena: Svi podaci dobiveni optimizacijskim izračunom pomoću matematičkog modela
za najpovoljniju varijantu bioplinskog postrojenja.
elektroenergetskog sustava će kupovati električnu energiju za buduće potrebe
Kaznionice od 500 kWh/h i za vlastitu potrošnju električne energije bioplinskog postrojenja od 42 kWh/h. Proizvedenu će se toplinu koristiti dijelom za
buduće potrebe korisnika od 250 kWh/h, dok će se višak topline od 372 kWh/h
prodavati u vanjski toplinski konzum. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 3,64 milijuna €, a Kaznionica raspolaže potrebnom infrastrukturom
za gradnju postrojenja.
Financijska analiza projekta dokazala je da efekti investicijskog ulaganja
omogućavaju rentabilno sufinanciranje kreditnim zaduženjem, iako će vjerojatno za izgradnju postrojenja biti korišteno sufinanciranje iz sredstava EU, što
bi moglo pokriti čak 50% planirane investicije.
Kaznionica sada za podmirenje potreba topline koristi ukapljeni naftni plin i
ogrjevno drvo. Gotovo 86,4% topline dobiva iz ogrjevnog drveta, a 13,6% se osigurava iz UNP-a. Ukupna godišnja emisija CO2 iz Kaznionice u Valturi iznosi
67,62 tone, od čega iz drveta 8,71 tona ili 12,9%, a glavninu od 58,9 tona ili 87,1%
CO2 emitira u okolinu UNP. Bez obzira na to što drvna biomasa spada u obnovljive izvore energije koje se prema svim odrednicama tretira kao “CO2 neutralne”, u literaturi se za slučaj ogrjevnog drveta uzima jednu količinu ugljičnog
dioksida koja ima utjecaj na okoliš, a ta količina ima naziv “fosilni CO2”.
Izgradnjom i puštanjem u rad bioplinskog postrojenja za opskrbu toplinom
koristit će se zelenu silažu i organski biopotencijal s farme, što je CO 2 neutralno odnosno nema emisija koje se penalizira, stoga se može zaključiti da s
izgradnjom budućeg postrojenje emisije ugljičnog dioksida u okoliš više gotovo
uopće neće biti.
b)
Multiplikacijske mogućnosti
66
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Mnoga ministarstva na području cijele Hrvatske upravljaju zgradama ili posjeduju zgrade u kojima su smještene razne javne ustanove, što je prikazano na
Tablici 19. Stoga je potencijal za izgradnju kogeneracijskih postrojenja na biootpad, koji će istovremeno komplekse opskrbljivati toplinskom i električnom
energijom, uistinu značajan.
Samo kaznionički sustav pri Ministarstvu pravosuđa raspolaže s 125 zgrada
ukupne površine od oko 153.375 m2, u kojima su smještene 23 javne institucije.
Ako pretpostavimo da bi se kogeneracijsko postrojenje na bio-otpad moglo izgraditi u 10 zatvorskih kompleksa, dolazimo do rezultata koji su prezentirani
u Tablici 20.
×
Zgrade u vlasništvu Ministarstava
(javne ustanove)
Broj
institucija
Broj
objekata
Ploština korisne
površine [m²]
Broj samostojećih
objekata
Broj
kompleksa
Ministarstvo pravosuđa-pravosudni sustav
49
60
107,031.69
42
7
Ministarstvo socijalne politike i mladih
75
177
203,272.22
46
29
Ministrastvo unutarnjih poslova
117
199
293,463.76
102
15
Ministarstvo zdravlja
34
269
719,928.37
5
29
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
14
38
153,375.20
5
9
Ministarstvo pravosuđa-Kazninički sustav
23
125
127,584.96
13
10
UKUPNO
372
945
1,782,446.92
265
108
TABLICA 19
Zgrade u vlasništvu ili na korištenju ministarstava u kojima su smještene
javne institucije
Izvor: UNDP 2013 godina.
Investitor
Kaznionica u Valturi
Kaznionica u Valturi
10 Kaznionica
na području RH
Visina ulaganja (u eurima)
1. osnovna sredstva:
4,637,000
46,370,000
2. obrtna sredstva:
363,000
3,630,000
UKUPNO
5,000,000
50,000,000
1. vrijednost ulaganja
u objekte
2,447,000
24,470,000
2. kupnja opreme
2,190,000
21,900,000
UKUPNO
4,637,000
46,370,000
1. sredstva banke
(osnovna sredstva)
3,800,000
38,000,000
2. vlastita sredstva
(obrtna sredstva)
1,200,000
12,000,000
UKUPNO
5,000,000
50,000,000
Dinamika ulaganja
Početak − završetak
ulaganja
2 godine
2 godine
Godišnji ukupni prihod
(u eurima)
za puni kapacitet
1,360,372
13,603,720
Broj zaposlenih
za puni kapacitet
7
70
Dinamički pokazatelji
Povrat ulaganja:
< 10 godina
< 10 godina
Rentabilnost projekta
(u eurima)
Sadašnja vrijednost:
3,470,128
34,701,280
Visina ulaganja (u eurima)
67
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvori financiranja (u eurima)
TABLICA 20
Potencijal ulaganja u kogeneracijska bioplinska postrojenja u 10 kaznioničkih sustava
Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj
3.4
68
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Robert
Pašičko
Usporedba investicije
u sunčeve toplinske
sustave s investicijom
u veliku elektranu
na ugljen (Plomin C)
Gradnja velikih termoelektrana na ugljen često je trenutak kada se odluku
donosi politički, i nakon toga se ostalim dionicima sugerira kako druga opcija
ne postoji, a upravo je ovo odlična odluka za sadašnjost i budućnost. No, realnost pokazuje nešto sasvim drugo, a najbliži primjer za to je gradnja TE Šoštanj
u Sloveniji, koja je upravo u tijeku. Početno procijenjena cijena investicije 2006.
godine iznosila je 691 milijun EUR (snaga TE Šoštanj je 600 MW, za razliku od
500 MW snage Plomina C). No taj je iznos u međuvremenu višestruko narastao
jer se pokazalo da su mnogi troškovi prvotno podcijenjeni, pa je početkom 2014.
nova procjena narasla na 1.45 milijuna EUR 51. 52
Hrvatska geografska pozicija i umjerena klima pružaju optimalne uvjete za
korištenje sunčevih toplinskih sustava. No zbog nedostatka poticajnih mjera
po instaliranoj površini sunčanih kolektora zaostajemo za razvijenim susjednim državama. Primjerice, instalirana površina sunčevih toplinskih sustava po stanovniku 2012. godine u Austriji iznosila je 0,584 m2 po stanovniku,
a u Sloveniji 0,099 m2 po stanovniku.53 Kad se to usporedi sa situacijom u
Hrvatskoj, odnosno 0,028 m2 po stanovniku, rezultati govore da na prosječnog
stanovnika Slovenije otpada gotovo četiri puta, a na prosječnog stanovnika
Austrije čak dvadeset i jedan put više instalirane površine sunčanih toplinskih sustava (izračun autora, koji za Hrvatsku polazi od 95,900 m2 instaliranih
2010. godine 54 te procijenjenih ukupno 120.000 m2 instaliranih 2012. godine,
uz 4,29 milijuna stanovnika).
51 Bankwatch: http://bankwatch.org/news-media/for-journalists/press-releases/slovenia-
continues-fall-economic-abyss-lignite-plant-sosta
52 http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/troskovi-gradnje-bloka-6-te-sostanj-veci-za-jos-
250-mil-eura-251203
53 EurObserv`ER: Solar thermal and concentrated solar power barometer 2013,
http://www.energies-renouvelables.org/observ-er/stat_baro/observ/baro215.pdf
54 Projekt BioSolESCO, EIHP, http://www.biosolesco.org/download/workshop_rijeka/
BioSolESCo_opis%20tehnologija.pdf
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
69
Zemlja
m²/st
kWth/st
Cipar
0,837
0,586
Austrija
0,584
0,409
Grčka
0,365
0,256
Njemačka
0,199
0,139
Danska
0,135
0,094
Malta
0,124
0,087
Slovenija
0,099
0,069
Portugal
0,092
0,064
Češka
0,085
0,059
Luksemburg
0,073
0,051
Španjolska
0,064
0,045
Irska
0,057
0,040
Italija
0,056
0,039
Nizozemska
0,052
0,036
Švedska
0,051
0,036
Belgija
0,043
0,030
Francuska
0,037
0,026
Poljska
0,031
0,022
Slovačka
0,029
HRVATSKA
0,020
0,029
Mađarska
0,018
0,013
Bugarska
0,011
0,008
Ujedinjeno Kraljevstvo
0,010
0,007
Finska
0,008
0,006
Rumunjska
0,007
0,005
Latvija
0,007
0,005
Estonija
0,005
0,003
Litva
0,003
0,002
Ukupno EU 27
0,084
0,059
TABLICA 15
Pregled instaliranih sunčanih toplinskih sustava po stanovniku u zemljama
članicama EU u 2012. godini
Izvor: vlastiti izračun autora za Hrvatsku te EurObserv'ER: Solar thermal and concentrated
solar power barometer 2013
15000
13424 11528
12000
10413
9000
m²
7308
6507
6000
4208
1836
1916
2030
1998
1999
2000
3000
5774
4920
2414
SLIKA 8
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
godina
2001
0
Količina prodanih sunčanih toplinskih kolektora 1998−2009.
Izvor: Projekt BioSolESCO, EIHP, 2011
20.00
18.00
16.00
70
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
14.00
12.00
10.00
8.00
6.00
4.00
2.00
0.00
2007.
2008.
3.54
3.26
3.33
2.99
2.88
17.70
11.26
9.03
9.07
6.08
Hidroelektrane
1.69
1.18
1.22
1.22
1.77
Sunčani toplinski sustavi
2.74
2.62
2.38
1.97
1.70
Ugljen
1.01
1.01
1.01
1.01
1.01
Plin
0.95
0.95
0.95
0.95
0.95
×
3.21
3.19
2.88
2.60
Vjetroelektrane
Fotonaponski sustavi
Kruta biomasa
SLIKA 9
2009.
2010.
2011.
Pregled broja zaposlenih po MW instalirane snage u EU od 2007−2011. godine
Izvor: izračun autora prema Observ'ER55
55 Observ'ER, The State of Renewable Energies in Europe, Edition 2008, 2009, 2010, 2011,
2012, Observ'ER, France, 2012
Iskustva s UNDP-ovog projekta energetske efikasnosti 56 pokazuju kako investicija u kompletan sustav za pripremu tople vode za prosječno domaćinstvo
iznosi 14–22 tisuće kuna (5 m2 iskoristive površine kolektora, te bojler od 300
litara), a cijeli iznos se vraća za 5–9 godina (kroz uštedu energije, a ovisno o
lokaciji, upotrebi i korištenom gorivu). Uz 50-postotnu subvenciju opreme
(koja je od nedavno moguća sufinanciranjem preko natječaja pojedinih gradova
korištenjem dodatnih sredstava FZOEU) vrijeme povrata investicije smanjuje
se na rok od 3–5 godina, dok će daljnja poskupljenja energenata s liberalizacijom tržišta dodatno smanjiti vrijeme povrata investicije.
71
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Ukoliko bi se visinu investicije u planiranu TE Plomin C usporedilo s istom
visinom investicije u decentralizirane sunčane toplinske sustave, rezultati
govore da bi na kraju količina isporučene energije kućanstvima bila podjednaka u oba slučaja. No, instalacija u sunčane toplinske sustave ne traži dodatnih 60 milijuna EUR godišnje za gorivo, te nudi mnogo popratnih koristi kao
što je velik broj zaposlenih, osiguranje od kasnijeg povišenja cijene ugljena ili
emisija CO2, i puno povoljniji utjecaj na okoliš.
Kad bi se iznos investicije u Plomin C prenamijenilo u sunčane toplinske sustave,
to bi rezultiralo s 3 milijuna kvadratnih metara instaliranih kolektora (Tablica
16). Toplinska energija proizvedena iz sunčanih toplinskih sustava ukupno bi
iznosila 2,4 TWh — što je identično iznosu koliko bi iznosila energija predana
kućanstvima iz TE Plomin C. Uzevši u obzir da se većinu tople vode zagrijava
upotrebom električne energije, energija iz sunčanih toplinskih sustava na taj
način nadomješta toplinsku energiju nastalu grijanjem vode i prostora putem
električne energije. Godišnja proizvodnja elektrane (snage 500 MW na temelju
pretpostavljenih 6.000 sati rada na godinu) odgovara iznosu od 3 TWh, odnosno
uz gubitke u prijenosu, distribuciji i efikasnosti bojlera na kraju to iznosi 2,4
TWh ako se preračuna u isporučenoj toplinskoj energiji u kućanstvima.
Što se tiče broja zaposlenih, korištene su usporedbe s proizvodnjom sunčanih
toplinskih sustava u Austriji, gdje se na godišnjoj razini proizvede 1,1 milijuna
m2 kolektora sunčanih toplinskih sustava što stvara procijenjenih 6.500 radnih
mjesta 57, uključujući proizvodnju i instalatere. Tada možemo govoriti o tome
da ukoliko se želi unutar šest godina (od 2014.–2020. godine) proizvesti 3 milijuna m2 kolektora, to znači kontinuirano zapošljavanje između 3.000 i 3.500
ljudi (usporedbom s brojem zaposlenih po proizvedenoj količini kolektora u
Austriji, isti izvještaj). Uzevši u obzir da bi nagli razvoj industrijske proizvodnje sunčevih toplinskih sustava doveo i do povećanog izvoza, taj broj može biti
i viši (75% austrijske industrijske proizvodnje sunčevih toplinskih sustava ide
u izvoz).
Kao što je navedeno, ukupni trošak ulaganja u ovu površinu sunčanih toplinskih sustava točno je jednak ulaganju u TE Plomin C — 1.080 milijuna EUR.
Budući da je uz sunčane toplinske sustave cijena goriva ravna nuli, investicija
u njih je dugoročno puno povoljnija jer troškove goriva za Plomin C se procjenjuje na 60 milijuna EUR. Dodatna neizvjesnost dolazi od cijene emisije CO2 za
naredna desetljeća, što može dodatno poskupiti investiciju u TE Plomin C.
56 UNDP: Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj, http://www.ee.undp.hr
57 EurObserver Solar Thermal Barometar 2007
Procjena troškova ulaganja
TE Ugljen
Sunčani toplinski sustavi
1 sustav (5 m² kolektora,
300l bojler)
Instalacija predviđena u
opisanom slučaju (3 mil. m²)
Instalirana snaga (MW)
500 MW
3,5 MW
2100 MW
Proizvedena godišnja
količina energije (MWh/god)
3 TWh (uz 6000h
na nazivnoj snazi) *
4 MWh
2,4 TWh
Isporučena godišnja
količina energije (MWh/god)
2,4 TWh (uz 20% gubitaka
u prijenosu, distribuciji
i pretvorbi)
4 MWh
2,4 TWh
Cijena instalacije (EUR)
1.083 miliona (dobiveno
usporedbom
po MW s TE Šoštanj) **
1800 ****
1.080 miliona
Godišnja cijena goriva
(EUR/god)
60 miliona ***
-
-
tABLICA 16
Inputi za proračun predloženog slučaja zamjene Plomina C sunčanim
toplinskim sustavima
72
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvor: izračun autora
2010.
2020.
2030.
Sunčeva energija — PTV [PJ]
0,5
4,96
12,21
Stanovnika koji koriste solarnu PTV (1,5 m² kolektora / stanovnik)
67.691
660.000
1.653.017
Prosjek m² na 1000 stanovnika
23,8
225,00
564,53
Sunčeva energija — FN [PJ]
0,01
0,3
1,66
Instalirana snaga [MWp]
1,52
45,66
252,66
Prosjek W po stanovniku
0,34
10,38
57,42
Sunčeva energija — ukupno [PJ]
0,51
5,27
13,87
tABLICA 17
Dinamika porasta eksploatacije solarne energije u Hrvatskoj do 2030. godine
Izvor: Zelena knjiga energetske strategije, 2008.
* Za TE Šoštanj je računato s 5833h
http://www.hse.si/si/files/default/casopis-energija/tes-blok6-bro%C5%A1ura.PDF
** Procjena za TE Šoštanj je 1302 milijuna EUR http://www.te-sostanj.si/nip5/index.html
*** Procjena za TE Šoštanj je 73 milijuna/god, cijena goriva plus vapnenac
http://www.te-sostanj.si/nip5/index.html
**** Bazirano na današnjim akcijskim tržišnim cijenama
http://www.energostore.com/SOLARNI-PAKET-CB2-9328.aspx
35,00
04.01.2006.
30,00
Zamjenjivo s većim udjelom sunčevih toplinskih sustava
08.01.2006.
05.07.2006.
25,00
09.07.2006.
MW
20,00
15,00
10,00
5,00
0,00
1
SLIKA 10
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23 Sati
Dnevni dijagram opterećenja (potrošnje) u mreži, usporedba ljetnog i zimskog
dana u Makarskoj
73
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvor: Fakultet elektrotehnike i računarstva 58
Energetska strategija iz 2009. godine uvažila je potencijal sunčevih toplinskih sustava i postavlja za cilj 35-erostruko povećanje instalirane površine
u sunčevim kolektorima do 2030. godine u odnosu na 2008. godinu (što bi
značilo povećanje instalirane površine sunčevih toplinskih kolektora na
0,563 m2 po stanovniku, što ukupno iznosi 2,5 milijuna m2 instalirane površine
u 2030.). Iznos od 3 milijuna kvadratnih metara sunčanih toplinskih sustava,
kako je računat u predloženom slučaju, značio bi 0,676 m2 po stanovniku. Za
usporedbu realnosti ostvarenja takvog cilja može poslužiti primjer Cipra,
koji je 2012. godine prednjačio s instaliranih 0,837 m2 po stanovniku (24%
više od predloženog cilja koji bi nadomjestio Plomin C 2020. godine), ili već
spomenut primjer Austrije, koja već 2012. godine ima instaliranih 0,584 m2
po stanovniku.
Uz političku podršku i poticanje razvoja tog segmenta gospodarstva i obrtništva,
taj iznos je moguće dostići, pogotovo što su sunčevi toplinski sustavi priznati
kao jedna od najiskoristivijih opcija primjene energetske efikasnosti u zgradarstvu. Dodatna pogodnost je jednostavna mogućnost domaće proizvodnje,
tj. jednostavan proizvod koji se već i proizvodi u Hrvatskoj. Postoji domaća
proizvodnja sunčevih toplinskih sustava u Puli, gdje se proizvode kolektori,
nekoliko domaćih tvrtki proizvodi pojedine dijelove sunčevog toplinskog
sustava (npr. neke od tvrtki proizvode bojlere, pojedine tvrtke proizvode automatiku i upravljanje…), dok se za širu proizvodnju očekuje veća potražnja
(ekonomija razmjera).
58 Mile Međugorac, Analiza potrošnje električne energije u različitim vremenskim koracima,
Završni rad, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 2009.
Osim toga, sunčevi toplinski sustavi imaju dodatnu vrijednost jer pokrivaju
vršno opterećenje u energetskom sustavu na području jadranske Hrvatske,
do kojeg dolazi ljeti zbog velikog broja turista i povećane potrošnje energije u
turističkom sektoru. Kao što se vidi na primjeru Makarske (slika 10), u takvim
mjestima ljetno opterećenje nadmašuje zimsko, što znači da cijeli energetski
sustav treba dimenzionirati prema ljetnoj potrošnji. Kako se većina tople vode
zagrijava električnim bojlerima (te lož uljem u većini hotela — prema rezultatima istraživanja 92% hotela grije se kotlom na lož ulje 59), vršno opterećenje
se u turističkim mjestima dešava u večernjim satima (19–21 h), što se tumači
tuširanjem nakon plaže i kupanja. Upravo taj segment može se nadomjestiti
sunčevim toplinskim sustavima. Na primjeru slike gore može se vidjeti kako
upotreba sunčevih toplinskih sustava u datom slučaju znači 20% niže vršno
opterećenje.
Dodatnu vrijednost korištenje sunčevih toplinskih sustava ima na otocima.
Primjerice, na otoku Krku su tijekom ljetnog perioda potrošnja električne
energije i broj stanovnika šest do sedam puta viši nego u zimskom periodu 60.
Instaliranjem toplinskih sučevih sustava u zamjenu za korištenje električnih
bojlera dolazi do smanjenja pritiska na energetsku mrežu tijekom ljetnog perioda, što dugoročno smanjuje investicije u energetsku mrežu kroz prostorno
lokaliziranu proizvodnju i potrošnju toplinske energije. Jednako tako i instalacija fotonaponskih sustava na otocima smanjuje potrebu za novim investicijama u energetsku mrežu, jer lokalna proizvodnja energije zadovoljava lokalne
potrebe stanovništva za električnom energijom.
74
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
×
59 Irena Peršić Živadinov, Turistička zajednica Kvarnera: Ublažavanje klimatskih promjena
kroz ekonomsku i ekološku učinkovitost hotela, http://klima.hr/razno/projekti/climrun_
radionica3/Persic_Zivadinov_workshop2.pdf
60 Zdenko Kirinčić, Ponikve d.o.o., Krk, osobna korespodencija
3.5
75
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Robert
Pašičko
Energetske zadruge
kao pitanje vlasništva
obnovljivih izvora energije
i lokalnog zapošljavanja
Korištenje obnovljivih izvora energije (osim velikih hidroelektrana)
smatra se decentraliziranim načinom proizvodnje električne i toplinske energije. Za razliku od elektrana koja koriste fosilna goriva ili nuklearnih elektrana, obnovljivi izvori energije su dostupni lokalnoj zajednici te ona može
pokrenuti vlastita ulaganja u izgradnju energetskih postrojenja. Njemačka
energetska tranzicija poznata po nazivu “Energiewende” svoj razvoj temelji
uprava na uključivanju građana i lokalne zajednice u vlasničku strukturu nad
izgrađenim energetskim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije.
Stvaranjem decentraliziranih energetskih sustava u vlasništvu lokalne zajednice tako se podupire razvoj lokalnih ekonomija. Tokovi novca koji su prije
odlazili iz lokalne zajednice radi pokrivanja troškova energenata sada se usmjeravaju u lokalnu ekonomiju kroz korištenje obnovljivih izvora energije. To
omogućuje stvaranje radnih mjesta, kako na izgradnji tako i na održavanju sustava, ali i na projektiranju, proizvodnji tehnoloških komponenti te popratnim
aktivnostima razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije.
Gledajući svjetske trendove, projekte korištenja obnovljivih izvora energije
može se podijeliti na komercijalne i građanske, tj. one koje direktno razvija
lokalna zajednica. Razvoj komercijalnih projekata je dominantan u SAD-u,
gdje lokalna zajednica ima malu ulogu u odlučivanju o razvoju projekta. S druge
strane, u zapadnoj Europi je dominantan model razvoj građanskih projekata
u vlasništvu pojedinaca, poljoprivrednika, lokalnih energetskih zadruga ili
drugih interesnih udruženja. U Hrvatskoj i regiji zapadnog Balkana također
je dominantan komercijalni tip razvoja projekata. Stoga se građani na ovom
području ne osjećaju uključenim u proces investiranja i razvoja projekata te
često gledaju na investitore kao “kapitaliste”, koji koriste lokalne resurse bez
šire ostvarene koristi za lokalnu zajednicu. Naime, lokalna zajednica višom
cijenom električne energije, a putem računa za električnu energiju, subvencionira investicije u izgradnju energetskih postrojenja koja koriste obnovljive
izvore energije.
Posljednjih godinu dana, nezadovoljstvo lokalne zajednice neuključenošću u
razvoj projekata i sve naglašeniji sindrom NIMBY (Not In My BackYard, protivljenje zahvatima “u vlastitom dvorištu”, tj. na lokalnoj razini), rezultirao je time
da je lokalna zajednica zaustavila kvalitetne projekte. Razvoj kogeneracijskog
postrojenja na biomasu u Velikoj Gorici predviđao je izgradnju postrojenja kapaciteta električne snage 20 MW i toplinske snage 50 MW. Projekt je trebao
76
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
zamijeniti postojeći sustav grijanja u Velikoj Gorici, koji se bazira na uvoznom
loživom ulju koje je višestruko skuplje od biomase. Lokalna zajednica imala bi
direktne koristi od projekta kroz manje onečišćenje zraka, manje cijene toplinske energije i otvaranje novih radnih mjesta. Unatoč svim koristima, projekt
je zaustavljen zbog jake opozicije lokalne zajednice. Slična sudbina je skoro
snašla razvoj vjetroelektrane u Općini Fužine, kojom se predviđa sječa 11 ha
šumskog područja. Lokalna zajednica je skoro uspjela izglasati zabranu gradnje elektrane, izlaskom na referendum koji nije uspio, jer se na njega oglasilo
malo manje od pola stanovnika općine. Međutim, Studija utjecaja na okoliš
nije bila pozitivna, te je projekt odbačen, što se moglo spriječiti pravovremenim uključivanjem općine i lokalnog stanovništva u planiranje i vlasničku
strukturu. Naime, sudjelovanjem javnosti štetnost projekta se moglo umanjiti
izmještanjem vjetroelektrane na prikladniju lokaciju ili smanjenjem ukupne
predviđene instalirane snage. Na ovakav način, kada se lokalna zajednica protivi
projektima, stvara se velik rizik po ostvarenje ciljeva zacrtanih Energetskom
strategijom RH, kao i po privlačenje investitore u Hrvatsku. Samo informiranje
građana nije dovoljna aktivnost, nego ih je potrebno aktivno uključiti u proces
planiranja, ali i u udio u vlasničkoj strukturi nad energetskim postrojenjem.
To je shvaćeno u nekim zemljama Zapadne Europe — tako se primjerice u belgijskoj pokrajini Valoniji ne može ostvariti investicija u OIE ukoliko se prvo 25%
ne ponudi lokalnim vlastima, i još dodatnih 25% lokalnoj energetskoj zadruzi 61.
Sličan slučaj je i u Danskoj, gdje se investicija u vjetroelektranu može ostvariti
pod uvjetom da se 20% prvo ponudi energetskoj zadruzi, čime se postiglo da
je 75% svih vjetroelektrana u Danskoj u suvlasništvu energetskih zadruga 62,
a 91% Danaca prihvaća izgradnju novih vjetroelektrana 63. S druge strane, u
Francuskoj 2010. godine nije odobrena izgradnja ni jedne vjetroelektrane,
zbog prosvjeda NIMBY na lokalnom nivou (dok istovremeno bez znatnijih
prosvjeda radi 60-ak nuklearnih elektrana, koje proizvode gotovo 75% francuske električne energije) 64.
Postoji nekoliko tipova energetskih zadruga organiziranih po različitim
poslovnim modelima. Pritom jedna zadruga može krenuti s jednim poslovnim
modelom da bi se kasnije u tijeku rada ili prebacila na drugi model ili povezala
dva ili više modela poslovanja. Članovi zadruge mogu biti fizičke ili pravne
osobe, kao i jedinice lokalne samouprave.
OBRTNIČKO USLUŽNI MODEL ENERGETSKE ZADRUGE: članovi su pojedinci ili
poduzeća koji osiguravaju kupcima projekt korištenja obnovljivih izvora energije po principu “ključ u ruke”. Ovaj model je pogodan kad su članovi projektanti,
savjetnici i/ili instalateri elektrana, a zadruga na lokalnom nivou dobiva moć
lakšeg pregovaranja s dobavljačima opreme i drugim projektantima, lokalnu
podršku, spoj na distribucijski sustav itd. Dok građani dobivaju instaliranu
energanu po principu “ključ u ruke”. Energetska zadruga “Lug” iz Karlovačke
61 Knappen Dirk, osobna korespondencija, projekt REScoop2020 (http://www.rescoop.eu/)
62 http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_Denmark#Wind_turbine_cooperatives
63 Sorensen, Hans, SPOK Aps: Cooperative wind projects in Denmark, 2012 (www.spok.dk)
64 http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-A-F/France/
županije osnovana je 2013. godine i koncipirana po ovom poslovnom modelu.
Trenutno ima preko 40 zainteresiranih kupaca s preko 500 kW potencijalne
snage za instaliranje u individualne fotonaponske sustave.
POTROŠAČKA ENERGETSKA ZADRUGA: ovakav tip zadruge omogućuje lakše
nastupanje na tržištu članovima koji žele investirati u korištenje individualnih obnovljivih izvora energije (prvenstveno fotonaponski sustavi). Primjer
Energetske zadruge otok Krk (EZOK), koja ima preko 300 članova zainteresiranih za sudjelovanje u zadruzi kroz vlastito ulaganje u fotonaponski sustav
na vlastitom krovu (ukupne snage preko 4 MW).
1)
77
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
2)
3)
Osnivanju zadruge je prethodila izrada strategije “Otok Krk 0% emisije CO2”.
Uvidjevši da će tu viziju postići jedino ako se u njenu provedbu aktivno uključi
lokalno stanovništvo, osnovana je Energetska zadruga “Otok Krk”. Zadrugu je
u srpnju 2012. osnovalo 19 osnivača, ekološki osviještenih pojedinaca, predstavnika udruga, otočnih lokalnih samouprava, ali i komunalnog društva
Ponikve d.o.o, koje Energetskoj zadruzi pruža logističku podršku. Zadruga
članovima nudi sljedeće usluge:
Jeftinije ishođenje dokumentacije za dobivanje statusa
povlaštenog proizvođača (smanjeni troškovi nabave dokumentacije
sa 7.000–14.500 na 2.000 kuna).
Jeftinija nabava opreme, čija je cijena u slučaju fotonaponske
elektrane snižena s 250.000–300.000 na 113.000–130.000 kuna za ključ
u ruke (sve osim elektro priključka i kolektora tople vode), dok je cijena
kolektora za toplu vodu smanjena s 30.000 na 15.000 kuna. Sniženje cijene
opreme postignuto je zbog masovnosti zadruge. Naime, udruživanjem
se postiže veću pregovaračku moć prilikom kupovine opreme.
Najam krova za postavljanje fotonaponskih panela koji se daje nekom
investitoru ranije je iznosio 4%. Zadruga je uspjela podići ovaj najam na
15–16%, s time da se investitorima uvjetuje da najmodavcima moraju
instalirati besplatne termalne kolektore za vodu.
ENERGETSKA ZADRUGA PO PRINCIPU ZAJEDNIČKOG INVESTICIJSKOG FONDA:
ovakav tip zadruge danas je vrlo popularan u Danskoj i Njemačkoj (gdje se u prosjeku posljednje dvije godine svaki drugi dan otvara jedna nova energetska zadruga 65). Naglasak je u polovici slučajeva stavljen na zajedničke investicije članova
zadruge u fotonaponsku elektranu (članovi zadruge imaju udjele u jednom ili
više projekata), zatim slijedi investiranje u vjetroelektrane većih snaga, a dobit od
prodane električne energije dijeli se među članovima zadruge ovisno o uloženim
udjelima. Nakon početnih manjih investicija, istraživanje koje je proveo DGRV
(Njemački savez zadruga) u 2012. godini govori o tome da je prosječno prvo ulaganje po članu iznosilo cca 700 EUR) 66, a nakon razvijanja povjerenja zadrugara
u zadrugu ostvaruju se veće zajedničke investicije poput fotonaponske elektrane
preko 300 kW ili nekoliko vjetroagregata. Navedeno istraživanje pokazuje kako
čak u četvrtini zadruga početno ulaganje po članu zadruge iznosi između 10 i 100
EUR, što omogućuje participaciju i građanima manje financijske moći.
65 DGRV: http://www.dgrv.de/en/cooperatives/newcooperatives/energycooperatives.html
66 DGRV: Energy cooperatives survey 2013, http://www.dgrv.de/weben.nsf/272e312c8017e7
36c1256e31005cedff/41cb30f29102b88dc1257a1a00443010/$FILE/Study%20results%20
survey%202013.pdf
Korištenje dijela
DOBITI
za razvoj zajednice
• procjena OIE i EE
potencijala na nekretnini
• niža cijena instalacije PV
sustava
• edukacija stanovištva
o OIE
• povezivanje članova sa
proizvođačem opreme
100%
VLASNIŠTVO
ČLANA ZADRUGE
NAD SVOJOM
ELEKTRANOM
Stanovnici
zajednice
Energetska
zadruga
1000 kn
za članstvo u zadruzi
SLIKA 11
Model potrošačke energetske zadruge u kojem svaki član ulaže u svoju
elektranu (npr. FN), a koriste snagu zadruge za povoljnije financiranje opreme,
projektiranja i instalacije
78
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvor: UNDP 67
30%
25%
26%
24%
21%
20%
15%
15%
10%
10%
5%
4%
0
10−100
SLIKA 12
101−300
301−500
501−1000
1001−3000
> 3000
Iznosi minimalnog uloga po članu zadruge (u EUR).
Izvor: DGRV
67 UNDP: Osnivanje energetskih zadruga u Hrvatskoj. Energetski dani u Križevcima,
6.6.2013.
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
2006.
SLIKA 13
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Porast broja energretskih zadruga u Njemačkoj od 2006. godine.
65%
podjela dobiti
među članovima
100%
VLASNIŠTVO
ZADRUGE
5% obavezna pričuva
30kW ≈ 240 m² ≈ 45000 EUR
Solarna PV
elektrana
79
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
Izvor: DGRV
30%
POVRAT
u razvoj
zajednice ili
zadruge
Križevci
solarna zadruga
1125 EUR
po članu / 40 članova
zadruge
SLIKA 14
Model energetske zadruge po principu zajedničke investicije; 40 članova ulaže
po 1.125 EUR u zajedničku FN elektranu 30kW. Moguć je i različit udio ulaganja
pojedinih članova
Izvor: UNDP
Širenjem portfolija investicija, neke od ovih zadruga se potencijalno šire u
poslovanje opskrbe električnom energijom, gdje se članovima zadruge ulaganjem u opskrbu, anuliraju troškovi za električnu energiju. Sličan tip zadruga
popularan je i u SAD-u, gdje stanovnici ruralnih krajeva, bez izgrađenih energetskih mreža i s malom potrošnjom električne i toplinske energije nisu zanimljivi komercijalnim opskrbljivačima električne i toplinske energije, te se stoga
zajedno odlučuju za izgradnju vlastite energetske mreže.
80
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
POLJOPRIVREDNI TIP ENERGETSKE ZADRUGE: ovaj poslovni model zadruga
je radno najintenzivniji te radi na principu poljoprivrednih zadruga. Često
uključuje zajedničko sudjelovanje članova zadruge u obavljanju radova i pribavljanju resursa (npr. osiguranje i dobava biomase za zajedničko postrojenje).
Primjer takve zadruge je Općina Gundinci, s velikim brojem stočnih farmi,
gdje se stajsko gnojivo koristi kao pogonsko gorivo za proizvodnju električne
i toplinske energije u bioplinskom postrojenju. Tijekom jeseni 2012. godine
u Gundincima je provedena analiza potencijala 68 za proizvodnju električne i
toplinske energije u sklopu bioplinskog postrojenja, čime je utvrđen i potencijal lokalnog stanovništva za suradnju, kao i isplativost potencijalnog bioplinskog postrojenja. Istraživanjem, koje je provedeno na uzorku od 33 najveće
stočne farme, utvrđen je potencijal bioplina iz stajskog gnojiva u iznosu od 500
kWel. Pored toga, istraživanjem je utvrđeno da bi 90% ispitanika bilo spremno
opskrbiti postrojenje stajskim gnojivom i bilo zainteresirano za stupanje u energetsku zadrugu. Njih 46% bilo je voljno osigurati stajsko gnojivo, dok je čak
70% ispitanika bilo zainteresirano za sudjelovanje u zajedničkoj investiciji u
postrojenje.
Postrojenje koje je dalje uzeto u razmatranje ima instaliranu snagu od 300 kW
električne energije, a ukupna investicija iznosi oko 2 milijuna EUR. Indikativno,
ovakvo postrojenje zahtijeva kao pogonsko gorivo stajsko gnojivo od oko 600
muznih krava, od kojih svaka proizvede oko 17 t stajskog gnojiva godišnje. Osim
toga, moguće je kombinirati stajsko sa svinjskim i pilećim gnojivom te takozvanim energetskim biljkama (kukuruzna silaža, silaža sirka itd.), a analiza
je pokazala da se isplativost jednog ovakvog postrojenja kreće između 5 i 7
godina . Proizvodnjom električne energije iz stajskog gnojiva riješen je problem zbrinjavanja otpada, emisije štetnih plinova, a toplinsku se energiju može
iskoristiti za izgradnju staklenika, dok se visokokvalitetno gnojivo digestat kao
nusprodukt koristi u proizvodnji supstrata za cvijeće.
Postrojenje koje je dalje uzeto u razmatranje ima instaliranu snagu od 300 kW
električne energije, a ukupna investicija iznosi oko 2 milijuna EUR. Indikativno,
ovakvo postrojenje zahtijeva kao pogonsko gorivo stajsko gnojivo od oko 600
muznih krava, od kojih svaka proizvede oko 17 t stajskog gnojiva godišnje.
Osim toga, moguće je kombinirati stajsko sa svinjskim i pilećim gnojivom
te takozvanim energetskim biljkama (kukuruzna silaža, silaža sirka itd.), a
analiza je pokazala da se isplativost jednog ovakvog postrojenja kreće između
5 i 7 godina 69. Proizvodnjom električne energije iz stajskog gnojiva riješen je
68 Mak Djukan, Master Thesis: Energy cooperatives as a new model for renewable energy
development in Croatia. investigation into biogas production from agricultural waste in
Gundinci municipality. Trier University of Applied Sciences, 2013.
69 Ibid.
problem zbrinjavanja otpada, emisije štetnih plinova, a toplinsku se energiju
može iskoristiti za izgradnju staklenika, dok se visokokvalitetno gnojivo digestat kao nusprodukt koristi u proizvodnji supstrata za cvijeće.
Ovakav tip zadruge ima veliku primjenjivost kao nadogradnja poslovanja na
stočarskim i ratarskim farmama. Lokalni karakter investicije garantira dobrobit za lokalnu zajednicu i otvaranje radnih mjesta.
1)
2)
3)
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
3 Studije slučaja
4)
GRUPNO FINANCIRANE ENERGETSKE ZADRUGE: Ideja energetskih zadruga
jest potaknuti građane da sudjeluju u projektima obnovljivih izvora energije,
uzevši u obzir da ne ograničava ulaganje samo na velike uloge, odnosno da
uključuje i građane koju su manje financijske moći. Europski primjeri kao što je
Middelgrunden ukazuju na mogućnost grupnog financiranja projekata, i da to
čine građani koji ne žive u zajednici gdje se projekt gradi. Lokalna zajednica je
u mogućnosti financirati projekt prodajom udjela putem interneta. Ovaj način
financiranja naziva se crowdfunding. Postoje četiri modela crowdfundinga:
financiranje vlasničkih udjela — kupovina udjela u investiciji,
gdje investitor očekuje povrat na investiciju (slično kao kupovina dionica);
financiranje zajmovima — posudba financijskih sredstava uz dogovorenu
kamatnu stopu, koja je obično znatno niža od kamatne stope banaka;
financiranje nagradama — svaki investitor dobije nagradu za investiciju,
kao što je primjerak financiranog proizvoda i
financiranje donacijama — najprisutnije kod humanitarnih projekata.
S obzirom na kompliciranu pravnu situaciju u Hrvatskoj — vezanu uz
financiranje projekata od strane velikog broja građana — najizgledniji
i najjednostavniji je model financiranja donacijama.
Investitor
Investitor
Investitor
Investitor
100%
VLASNIŠTVO
ZADRUGE
Investitor
Investitor
Investitor
Investitor
Investitor
Split
Članstvo
u zadruzi
Rijeka
€€
€€
€€
Zagreb
Članstvo
u zadruzi
€€
Ajderovac
10kW ≈ 20000 EUR
81
Autonomni
fotonaponski sustav
EU
(selo bez priključka na mrežu)
Električna
energija
Krov zgrade,
briga za elektranu
SLIKA 15
Shematski prikaz modela grupno financirane energetske zadruge, putem donacija
— više investitora iz različitih gradova sudjeluje u investiciji s različitim udjelima
Izvor: UNDP
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Preporuke za razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj nastale su kroz radne
grupe i diskusiju s partnerima iz Europskog projekta RESCOOP 202020 :
Ustupanje prava građanima na udio u vlasništvu projekata OIE (prema dobroj
praksi iz Danske i Belgije) — za vjetroturbine više od 25 m i solarne elektrane
nominalno instalirane snage 1 MW ili više, minimalno 25% vlasničkog udjela
treba biti ponuđeno prvo fizičkim osobama koje imaju registrirano mjesto
prebivališta 20 km od postrojenja, a kasnije se vlasnički udio nudi i ostalim
fizičkim osobama.
Osiguranje minimalne kvote za projekte OIE u vlasništvu lokalne zajednice
(prema dobroj praksi iz Škotske) — za projekte OIE koje minimalno 60% sufinanciraju građani — osigurati posebnu kvotu za instaliranu snagu za svaku
tehnologiju zasebno.
Osiguranje kvota za integrirane fotonaponske elektrane male snage — osigurati
posebne kvote za projekte integriranih fotonaponskih elektrana snage do 30
kW, uz uvjet da projekt realizira fizička ili pravna osoba na objektu koji se nalazi
na adresi prebivališta ili registracije u sudskom registru.
Donošenje nacionalne strategije za povećanje participacije fizičkih osoba u
vlasništvu projekata OIE — potrebno je izraditi strategiju za povećanje participacije fizičkih osoba u vlasništvu projekata OIE u Republici Hrvatskoj.
Strategija treba definirati kratkoročne i dugoročne ciljeve i ključne korake
(donošenje novog zakonskog okvira, provedba info-edukativne kampanje, osiguranje financijskih sredstava, i sl.).
Dopuštanje izgradnje vjetroelektrana na otocima — pod istim uvjetima koji
vrijede i za izgradnju na kopnu, uz poštivanje strogih uvjeta o zaštiti okoliša i
krajobraza (studija utjecaja na okoliš).
Oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit zadruge — prema Zakonu o zadrugama u RH, zadruge su nužne 30% profita reinvestirati u daljnji razvoj zadruge, na što trebaju platiti porez. U isto vrijeme, sve druge pravne osobe, osim
zadruga, oslobođene su plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.
Smanjenje naknade za priključenje i prioritet priključenja na elektroenergetsku mrežu (prema dobroj praksi iz Danske) — za postrojenja za proizvodnju
električne energije iz OIE u vlasništvu energetskih zadruga osigurati prioritet
priključenja na elektroenergetsku mrežu, i to uz smanjenu cijenu naknade za
priključenje, buduću da sudjelovanje građana u proizvodnji OIE predstavlja
nacionalni interes.
Pravo prvokupa lokalne zajednice pri prodaji javnih/privatnih komunalnih
poduzeća — prilikom prodaje/privatizacije javnih ili privatnih komunalnih poduzeća ustupiti pravo prvokupa vlasničkih udjela lokalnoj zajednici
(građanima).
Jačanje kapaciteta i umrežavanje lokalnih i državnih organizacija koje sustavno djeluju u razvoju zadruga — stručan tim koji sustavno djeluje na razvoju
energetskih zadruga i koordiniranju donošenje zakonske regulative, promotivne i edukacijske kampanje i provodi strategiju razvoja zadruga u Hrvatskoj,
u okviru Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Hrvatskog saveza zadruga.
×
4
4.1
Ana
PavičićKaselj
Zaključci i preporuke
Zaključci
Povećana energetska učinkovitost u zgradama smanjuje gospodarsku i
energetsku ranjivost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S
njima povezane inovacije, tehnologije i usluge u građevini i energetici važni su
pokretači zelenog lokalnog razvoja.
Finalna potrošnja energije u zgradarstvu iznosi preko 40 posto ukupne finalne
potrošnje energije, što pred prostorne planere, arhitekte i druge inženjere stavlja velik izazov u osmišljavanju gradnje urbanih zona koje će imati minimalnu
potrošnju energije. Lokalne jedinice bi trebale usvojiti takve građevinske
programe i mjere koje će smanjiti emisiju CO 2 kroz povećanje energetske
učinkovitosti primjenom energetski učinkovitih materijala, proizvoda i usluga
te kroz obvezni udio obnovljivih izvora energije prilikom gradnje. Građevinska
pravila također mogu utjecati na politiku upravljanja otpadom na način da
potiču razvoj građevinskog materijala koji proizvodi manje građevinskog
otpada. Na taj način smanjit će se emisija CO2 iz zgrada prilikom grijanja i
hlađenja, smanjit će se troškovi za energiju kod krajnjih potrošača, smanjit će
se zagađenje zraka kroz nepotrebno korištenje električne i toplinske energije,
što za posljedicu ima zdraviji život stanovnika.
Brojne postojeće zgrade javne i stambene namjene sastavom konstrukcije
ne zadovoljavaju u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka. Dugoročno
gledano, s očekivanim poskupljenjem energenata, usklađivanjem zakonske
regulative s europskom i uvođenjem propisa sa strožim kriterijima iz područja
toplinske zaštite i uštede energije u zgradama, te razvojem svijesti o uštedi
energije i zaštiti okoliša, povećanje energetske učinkovitosti kao i primjena obnovljivih izvora energije u zgradarstvu postaju ustaljena praksa u održavanju i
obnovi postojećih zgrada, kao i u izgradnji novih.
Uštede u potrošnji energije od oko 50–80% kod kvalitetnih toplinskih rješenja
nisu zanemarive te je stoga potrebno pokrenuti programe energetske obnove
javnih i stambenih zgrade, ali i program poticanja rekonstrukcije i gradnje
novih zgrada iznad propisanih uvjeta, po standardima pasivne i niskoenergetske gradnje na području lokalnih jedinica koji će omogućiti financiranje putem
modela ESCO i modela javno-privatnog partnerstva. Ovakvi modeli su poznati
i koriste se diljem europskih gradova.
×
4.3
Opće preporuke za
nacionalnu razinu
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
4 Zaključci i preporuke
—
—
84
—
•
•
•
•
•
•
•
Specifične preporuke u području korištenja obnovljivih izvora energije
i energetske učinkovitosti možemo podijeliti na one koje se tiču nacionalne i
one koje su vezane za lokalnu razinu upravljanja.
Preopruke na nacionalnoj razini uključuju:
Definirati jasan institucionalni i operativni okvir za provedbu programa i mjera
u području energetske učinkovitosti. Trenutna podjela nadležnosti između
Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja,
Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama te
Centra za energetski razvoj i investicije tijekom posljednje dvije godine dovela
je cijeli sektor u potpuno paralizirano i konfuzno stanje. Niti jedan operativni
program nije mogao zaživjeti niti se moglo osigurati toliko potrebnu financijsku i operativnu strukturu;
Izmijeniti zakonodavni i strateških okvir na način da se omogući provedba
dugoročnih programa energetske obnove višestambenih zgrada. Naime, prema
preporukama Europske komisije i iskustvima iz drugih zemalja članica EU, za
provedbu energetske obnove bila bi potrebna suglasnost 2/3 suvlasnika stambene zgrada ili jednostavna većina suvlasnika stambene zgrade ukoliko oni
odluče samostalno sufinancirati ukupni iznos investicije energetske obnove
zgrade kroz svoju pričuvu. Trenutni zakonodavni okvir je nedorečen i nejasan
te otvara širok prostor za različita tumačenja koja dugoročno mogu ići i na štetu
suvlasnika. Danas je za energetsku obnovu načelno potrebna suglasnost svih
suvlasnika, no jednostavna većina može odlučiti da se u energetsku obnovu
ide usvajanjem Godišnjeg programa upravljanja kojim će se osigurati dovoljno
visoku pričuvu koja će omogućiti pokretanje energetske obnove;
Uspostaviti novi financijski instrument — Integrirane teritorijalne investicije koje će omogućiti lokalnoj samoupravi odnosno urbanim područjima
da svoje aktivnosti usmjere u pripremu projekata i inicijativa koje će biti
usmjerene na:
Poboljšanje urbane infrastrukture i urbane arhitekture
Podršku razvoju civilnog društva
Podršku lokalnom poduzetničkom razvoju
Niskoenergetski razvoj — smanjenje emisija CO2
Očuvanje i razvoj kulturne baštine
Održivi promet
Umrežavanje, razvoj suradnje i poboljšanje upravljanja.
—
•
•
•
•
•
•
—
85
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
4 Zaključci i preporuke
—
—
Uspostaviti revolving fond pomoću Joint European Support for Sustainable
Investment in City Areas (JESSICA) na način da se dio sredstava iz fondova EU
plasira u revolving fond koji će biti namijenjen isključivo za razvoj pametnih i
održivih gradova pružanjem podrške u razvoju:
infrastrukture — promet, vodovod, otpad, energija;
kulturnih objekata — za turizam i druge održive namjene;
regeneracije “brownfield” područja — uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju;
novih komercijalnih zona za sektore SME, IT i/ili R&D;
sveučilišnih objekata — medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti;
poboljšanja energetske učinkovitosti — programe energetske obnove javnih
i stambenih zgrada;
Osigurati kontinuiran razvoj obrazovnih programa koji će pratiti tehnološki
razvoj na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Ovdje se prvenstveno misli na obrazovne programa na tehničkim dodiplomskim, diplomskim i postdiplomskim studijima građevine, arhitekture, strojarstva i elektrotehnike koji su potpuno zanemareni i na kojima se buduće
inženjere ne obrazuje u smjeru koji bi omogućio tehnološki rast na tim
područjima. Pored obrazovnih studijskih programa, potrebno je uspostaviti
programe prekvalifikacije postojeće radne snage sa završenim srednjoškolskim
obrtničkim ili tehničkih usmjerenjem na način da daje podršku u održavanju i
provedbi projekata na području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije;
Uspostaviti sustav poticanja ugradnje solarnih kolektora na cjelokupnom
području. Jedino tako će se omogućiti dostizanje cilja od 0,225 četvornih
metara kolektora po stanovniku do 2020. godine za pripremu tople vode. Time
bi se osiguralo korištenja sunčeva zračenja kao obnovljivog izvora energije, čiji
udjel u ukupnim OIE u grijanju i hlađenju do 2020. godine iznosi 16,1%;
Uspostaviti sustav koji će osigurati potpore energetski siromašnim kućanstvima.
Također, prilikom energetske obnove višestambenih zgrada, sustav bi trebao
zaštititi ona kućanstva koja si ne mogu priuštiti energetsku obnovu. Pomoć
pri smanjenju potrošnje energije u kućanstvima primjenom mjera energetske
učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Temeljem uspostavljenih
kriterija za definiranje energetski siromašnog kućanstva, unaprijediti Socijalni
akcijski plan koji se izrađuje u okviru Memoranduma o razumijevanju socijalnih aspekata u Energetskoj zajednici.
×
86
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
4 Zaključci i preporuke
4.4
Specifične preporuke
za lokalnu razinu
Urbana područja moraju usvojiti holistički model održivog urbanog razvoja, a upravljački sustavi moraju se prilagoditi razvojnim okolnostima i uzeti
u obzir različite teritorijalne i vremenske razine. Gradovi moraju djelovati na
razvoj međusektorskih programa i mjera. Osigurati horizontalnu i vertikalnu
koordinaciju da bi se moglo uspostaviti suradnju s drugim upravnim razinama
i jačati suradnju i umrežavanje s drugim gradovima, kako bi podijelili ulaganja i
usluge koje su potrebne u većem teritorijalnom opsegu. Uspostaviti novi način
upravljanja temeljen na jačanju građanskih inicijativa, sudjelovanju svih relevantnih dionika i inovativnom korištenju društvenog kapitala. U kontekstu
oslabljenih veza između gospodarskog rasta i društvenog napretka, socijalna
inovacija nudi priliku za proširenje javnog prostora za građanski angažman,
kreativnost, inovativnost i koheziju.
1
—
—
•
•
•
—
—
—
—
—
Specifične preporuke na lokalnoj razini koje će dovesti do održivog i energetski
učinkovitog upravljanja uključuju:
1. Preporuke koje će osigurati održiv energetski razvoj
Izrada niskoenergetskih strategija — integrirani pristup zelenom razvoju.
Unapređenje toplinskih sustava i toplinske mreže koji će uključiti:
izradu dugoročnog plan opskrbe toplinskom energijom u kojem bi se
prednost dalo izgradnji kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja iz
obnovljivih izvora energije;
podršku pripremi projekata izgradnje visoko učinkovitih kogeneracijski i
trigeneracijskih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije u javnim
ustanovama (zatvori, bolnice i sl.);
podrška korištenju geotermalnih izvora energije.
Razvoj projekata proizvodnje biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe
javnog prijevoza.
Razvoj projekata izgradnje bioplinskog postrojenja za proizvodnju
biometana iz gradskog otpada, a za predaju u plinsku mrežu i prijevoz.
Izrada Planova korištenja otpada i njegovog pretvaranja u energiju —
planovi Waste to Energy.
Uspostava “Sustava inteligentne mreže — smart grid” za upravljanje
energetskom potrošnjom na urbanom području.
Uspostava Programa osunčavanja grada kroz instaliranje solarnih kolektora
za korištenje tople vode.
Razvoj kogeneracijskih energetskih projekata u javnim ustanovama na
lokalnoj razini.
—
—
Podrška stvaranju energetskih zadruga.
Razvoj energetski učinkovite prometne infrastrukture i signalizacije
te pametno upravljanje i regulacija sustava.
2
Preporuke koje će osigurati pokretanje energetske obnove zgrada i razvoj
održive gradnje:
Uspostava kompanija ESCO u vlasništvu grada putem čega bi se
provodio Program energetske obnove zgrada u vlasništvu grada — bolnica,
domova zdravlja, škola, vrtića i administrativnih ureda.
Uspostava sustava ugovaranja energetske usluge putem modela ESCO
za zgrade javnog i stambenog sektora.
Uspostava Programa sufinanciranja ugradnje razdjelnika topline
i termostatskih ventila u višestambenim zgradama priključenim na
toplinske sustave na području grada.
Uspostava Programa sufinanciranja ugradnje vodomjera u
višestambenim zgradama.
Provedba Programa energetske učinkovitosti temeljem SEAP-a
(Gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika)
energetska obnova višestambenih zgrada,
energetska obnova javnih zgrada,
ugradnja energetski učinkovitih rasvjetnih tijela te osiguranje
pametnog upravljanja i regulacije sustava javne rasvjete.
Uspostava Dugoročnog programa energetske obnove javnih
i stambenih zgrada.
Razvoj projekata društveno poticane niskoenergetske stanogradnje
u gradovima.
—
—
—
—
—
•
•
•
—
87
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
4 Zaključci i preporuke
—
3
—
—
•
•
•
—
Preporuke koje će osigurati upravljanje održivim lokalnim gospodarstvom:
Razvoj zelenih poduzetničkih zona koje će osigurati preduvjete za izgradnju
kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja na bio-otpad. Sve aktivnosti
trebaju biti u skladu s očuvanjem prirodnih resursa, razvojem tehnologija
na obnovljivim izvorima energije, razvojem industrije na temelju vrste i
količine otpada, po načelu otpad = sirovina, smanjenjem zagađenja, razvojem
lokalnog gospodarstva kroz upotrebu lokalnih proizvoda i materijala,
angažiranjem lokalnih obrta i proizvođača.
Program urbanog održivog razvoja kroz javno-privatno partnerstvo.
Poticanje urbane regeneracije grada putem:
programa razvoja eko naselja — energetski neovisnih naselja,
programa obnove nerazvijenih dijelova, socijalno zapostavljenih dijelova i
crnih rupa u gradu,
programa revitalizacije napuštenih industrijskih površina na području grada.
Održavanje događanja vezanih za klimatske i energetske teme u poslovanju.
×
88
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
89
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
90
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
91
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
92
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
93
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
94
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
95
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
96
Unlocking the Future Energija nadohvat ruke
Bilješke
Fotografija na naslovnici © Marina Kelava
www.unlocking-the-future.com
Heinrich Böll Stiftung − Preobraženska 2/III, 10000 Zagreb, HR T + 385 (0)1 4812 530 F + 385 (0)1 4818 977 W http: // www.boell.hr /

Program simpozija OBNOVA ZAŠTIĆENIH KULTURNIH

Grad koji ima najljepšu europsku pješčana plažu

letku

Luxembourg je i najmanja država asocijacije zemalja Beneluxa

Energija nadohvat ruke

CROSKILLS - BUILD UP Skills Croatia

Kimberly Clark

prema integraciji električnih vozila u energetske sustave

Uputa za legalizaciju

Preuzmite dokument