1 foiskripte.com „neslužbene skripte“ POSLOVNA EKONOMIJA – skripta 1. kolokvij EKONOMIJA – cilj i podjela Temeljni cilj ekonomske znanosti - proučavanje mogućnosti racionalnog korištenja ograničenih resursa koji nam stoje na raspolaganju, kako bi se na najbolji način zadovoljile potrebe. Tržišna ekonomija-pojedinci i poduzeća donose odluke o proizvodnji i potrošnji. Naredbodavna ekonomija – država donosi sve odluke. Mješovite ekonomije-elementi tržišne i naredbodavne. Makroekonomika - bavi se funkcioniranjem gospodarstva kao cjeline, želi se spoznati što određuje opću stopu ulaganja u gospodarstvo i kako ta ulaganja utječu na ukupnu proizvodnju, zaposlenost. Mikroekonomika (usmjerena je na pojedine dijelove ekonomskog sustava: ponašanje potrošača na određenom tržištu i kretanja ponude i cijena u različitim uvjetima, te utjecaj na pojedinačne subjekte POSLOVNA EKONOMIJA Poslovna ekonomija – dio mikroekonomskih znanosti koji proučava gospodarenje na razini poduzeća kao temeljne jedinice nacionalnog gospodarstva –proučava glavna pitanja učinkovitosti proizvodnje na razini gospodarskih subjekata –istražuje čimbenike koji utječu na uspješnost poslovanja –utvrđuje zakonitosti koje vrijede u ekonomskom sustavu poduzeća –definira pravila čijom se primjenom poslovanje poduzeća može poboljšati Opća ekonomika: bavi se pitanjima gospodarenja u poduzeću karakterističnim za gotovo sva poduzeća neovisno o njihovoj vrsti. Posebne ekonomike: različiti kriteriji: - po vrstama djelatnosti poduzeća (industrijska, poljoprivredna, trgovinska pod.) - po obliku vlasništva na imovini poduzeća (ekonomika dioničkih dr., državnih pod.) - po poslovnim funkcijama u poduzeću (ekonomika nabave, proizvodnje, prodaje) Poslovna ekonomija bavi se pitanjima odlučivanja u poduzeću koja su bitna za njegov poslovni uspjeh. Pitanjakoja su bitna za razumijevanje i ocjenu odnosa između ostvarenih rezultata (učinaka) i vrijednosti izvršenih ulaganja (troškova): - Što proizvoditi (predmet poslovanja-potrošna ili investicijska dobra) - Koliko proizvoditi (opseg proizvodnje) - Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje) - Kako rasporediti ostvarene rezultate - Gdje i kada nabaviti - Gdje i kada prodati Proizvodnja U središtu proučavanja poslovne ekonomije je proces proizvodnje (skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje vrijednosti pretvaraju u dobra i usluge veće vrijednosti) Proizvodnju čine sve aktivnosti kojima se povećava vrijednost dobivenih učinaka. Aktivnosti: –Promjene oblika resursa –Promjene mjesta uporabe učinka (transport) –Promjene vremena uporabe učinka (skladištenje) PODUZEĆE Poduzeća su poslovne organizacije koje su glavni subjekti ekonomskog života u uvjetima slobodnog tržišnog gospodarstva a koje obavljaju jednu ili više gospodarskih djelatnosti u proizvodnji i razmjeni materijalnih dobara i pružanju usluga na tržištu. Poduzeće se može promatrati kao sustav: – ekonomski (gospodarska cjelina u kojoj se obavlja određena djelatnost proizvodnje ili pružanja usluga) – tehnološki (sustav u kojem se obavljaju različiti procesi transformacije inputa u outpute, primjenom određenih tehnologija i tehnike) PITUP foiskripte.com 2 „neslužbene skripte“ – pravni (poduzeće stječe određena prava i obveze) – sociološkisustav (poduzeće je zajednica ljudi koji u njemu rade) Osnivanje poduzeća Poduzeće može osnovati jedna ili više osoba radi ostvarivanja neke djelatnosti. Uvjeti: –raspolaganje određenim kapitalom –raspolaganje kvalificiranom radnom snagom Uloženim kapitalom osigurava se vlasnički nadzor nad poslovanjem konkretnog poduzeća. Temeljna ekonomska struktura poduzeća Skupština vlasnici - dioničari Nadzorni odbor Uprava – menadžment Dobavljači Kupci Poslovni procesi u poduzeću ukupni troškovi = količina inputa x njihove cijene Proizvodnost Ekonomičnost Rentabilnost ukupni prihodi = količina outputa x njihove cijene Vrste poduzeća S obzirom na vrstu proizvodnih procesa, mogu se razlikovati: proizvodna: ekstraktivna i prerađivačka uslužna poduzeća: poduzeća proizvodnih i osobnih usluga Veličina se može promatrati kroz: broj zaposlenih, vrijednost uloženog kapitala, veličinu ostvarenog godišnjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava, veličinu ugrađene pogonske snage... Na temelju takvih kriterija poduzeća se dijele na velika, srednja i mala Kriterij Mali poduzetnik Srednji poduzetnik Zbroj bilance do 1.000.000€ do 4.000.000€ Ostvareni prihod do 2.000.000€ do 8.000.000€ God. prosjek zap do 50 zaposl. do 250 zaposl. Status Kriterij ključnog resursa: temelj za razvrstavanje poduzeća predstavlja resurs koji je najviše zastupljen i koji ima najveći utjecaj na uspješnost poslovanja poduzeća. U ključne resurse se najčešće ubrajaju: stalna sredstva (kod kapitalno intenzivnih poduzeća) obrtna sredstva (npr. vrijednost potrošenog materijala, energije) radna snaga (radno intenzivna poduzeća) kriterij vlasništva - podjela poduzeća po ovom kriteriju je bitna zbog utvrđivanja načina upravljanja poduzećem. Prema vlasništvu razlikuju se: privatna - osniva ih jedna osoba, a vlasnik u poduzeće unosi svoj kapital, a često i sam organizira poslove i upravlja poduzećem. Zapošljavaju manji broj radnika. Najčešće se bave trgovinom na malo, ugostiteljstvom, uslužnim djelatnostima, sitnom industrijom PITUP foiskripte.com 3 „neslužbene skripte“ javna - mogu biti: društvena (u vlasništvu sindikata, crkve, mirovinskih fondova,...) i državna (u vlasništvu države). Državna poduzeća obično djeluju u djelatnostima od posebnog državnog interesa. U prosjeku su manje učinkovita od privatnih poduzeća (nemaju jasno određenog vlasnika zbog prirode djelatnosti) zadružna - osnivaju ih zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara. Sama zadruga nije poduzeće, jer joj cilj nije ostvarivanje profita. Zadrugari u pravilu zadržavaju vlasništvo nad sredstvima za rad koje unose u zadrugu. Uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj, kreditnoj i trgovačkoj djelatnosti mješovita poduzeća kriterij pravnog oblika vlasništva: Različiti pravni oblici djelovanja poduzeća imaju za posljedicu razlike u načinu osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti članova te ekonomskoj djelotvornosti i učinkovitosti. Pravni oblici poduzeća su: javno trgovačko društvo - Svi članovi jamče za obveze društva neograničeno cjelokupnom svojom imovinom (solidarna odgovornost). Poslovima društva upravljaju svi članovi, a razmjerno veličini uloga članovi sudjeluju u podjeli dobiti i pokrivanju gubitaka društva (osnivačka sredstva društva se sastoje od uloga članova društva) komanditno društvo - udružuju se dvije vrste članova: komplementari (za obveze društva odgovaraju neograničeno, upravljaju društvom) i komanditori (za obveze društva odgovaraju samo do visine kapitala koji su unijeli u društvo, ne upravljaju društvom) društvo s ograničenom odgovornošću - članovi društva za obveze društva odgovaraju do visine uloženog kapitala i imaju pravo sudjelovanja u upravljanju društvom i podjeli dobiti razmjerno udjelu u ukupnom kapitalu. Osnovna svrha ovakvog udruživanja je prikupljanje kapitala potrebnog za pokretanje posla. U RH najrašireniji oblik poduzeća dioničko društvo - sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica. Osobna odgovornost vlasnika je ograničena na iznos njihova pojedinačnog ulaganja u tvrtku. Može se utemeljiti na dva načina: simultanim osnivanjem (otkupom svih dionica pri osnivanju) sukcesivnim osnivanjem (upućivanjem javnog poziva za otkup (prodaju) dionica) Glavnica (iznos sredstava potreban za osnivanje i rad društva) se dijeli na određeni broj dionica jednakih vrijednosti. Dionice su priznanice o uloženom kapitalu i vrijednosni papiri koji predstavljaju dio osnovne glavnice dioničkog društva. PODUZETNIŠTVO Poduzetnik je osoba koja ima sposobnosti osnivanja poduzeća i pokretanja njegovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga. Poduzetništvo se razlikuje od menadžmenta po tome što je ono stalno usmjereno na inoviranje: poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, a menadžment se odnosi na tekuće koordiniranje proizvodnog procesa; poduzetnik teži iskoristiti priliku za stvaranje profita, a menadžer nastoji iskoristiti raspoložive resurse UDRUŢIVANJE PODUZEĆA Motivi za udruživanje poduzeća smanjivanje konkurencije i povećanje udjela na tržištu, okrupnjavanje kapaciteta i snižavanje troškova, podjela poslovnih i financijskih rizika, opći rezultat udruživanja poduzeća je tzv. efekt sinergije (“2+2=5”), udružena poduzeća mogu racionalnije i učinkovitije upotrijebiti svoje potencijale, te stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj. Oblici udruživanja poduzeća: prema: o o o o o intenzitetu udruživanja (kooperacije i koncentracije) srodnosti udruživanja (homogena i heterogena) trajanju udruživanja (privremena i trajna) području udruživanja (nacionalna i međunarodna) broju udruženih poduzeća (uža i šira) PITUP foiskripte.com 4 „neslužbene skripte“ o načinu udruživanja (spajanja i pripajanja) Kooperacija je blaži oblik udruživanja gdje poduzeća zadržavaju svoju punu samostalnost i udružuju se radi poslovne suradnje. Najpoznatiji trajni oblik poslovne suradnje je kartel, a povremeni konzorcij. Kartel nastaje udruživanjem poduzeća radi dogovaranja o podjeli tržišta i određivanju cijena po kojima će kupcima nuditi svoje proizvode. Najčešće nastaju radi zajedničkog rada na programima racionalizacije, istraživanja i razvoja, nabave i prodaje… Konzorcij je oblik povremenog povezivanja poduzeća i banaka radi zajedničkog ulaganja u veliki poslovni pothvat (npr. izgradnje cjevovoda, autocesta,...), kako bi podijelili rizik mogućeg neuspjeha i gubitka uloženog kapitala. Koncentracija je čvrći oblik udruživanja poduzeća. Poduzeća mogu ostvariti homogene koncentracije (povezana poduzeća iste djelatnosti) i heterogene koncentracije (povezana poduzeća različitih djelatnosti). Razvitak mikroekonomske misli Razvitak mikroekonomske misli se može promatrati kroz tri razdoblja: razdoblje starih spoznaja – Ksenofont (O gospodarenju, Kirov odgoj, Sredstva ili o dohodcima), Benedikt Kotruljević (O trgovini i savršenom trgovcu), Juraj Križanić (Politika), Adam Smith, David Ricardo pojava i razvitak ekonomske znanosti Frederic Taylor, Henry Ford, Henry Fayol, A. Marshall... suvremeno razdoblje: Schmalenbach, Nikliesch, Mellerowitz, Samuelson, Nordhaus, Schumpeter, Keynes, Galbraith naši autori: osim Kotruljevića i Križanića, tu su Blaž Lorković (Počela političke ekonomije) Mijo Mirković, Šimun Babić (Uvod u ekonomiku poduzeća)... MJERILA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA Kako bi se dobili pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća, uvažavajući i utjecaj okruženja u kojem poduzeće djeluju, i time bili međusobno usporedivi, koriste se mjerila: proizvodnosti rada ekonomičnosti rentabilnosti PROIZVODNOST RADA Proizvodnost rada - odnos između količine učinaka i količine rada utrošenog za stvaranje tih učinaka. Glavna težnja: ostvariti određenu razinu učinaka uz što manju upotrebu ljudskog rada, odnosno veće količine učinaka uz isti udio rada. Porastom proizvodnosti rada postiže se više učinaka po jedinici utrošenog rada, odnosno u jedinici učinaka (proizvoda) se nalazi manje rada (ako ima manje troškova rada - poduzeće je učinkovitije i proizvod je jeftiniji za konačnog potrošača). Proizvodnost rada povećava se ako se povećava količina učinaka (komadi, tone, metri, promet) ili ako se smanjuje utrošena količina rada. Najjednostavniji izraz za određivanje proizvodnosti rada je: Pr Q T PITUP 5 foiskripte.com „neslužbene skripte“ Proizvodnost = količina učinaka / količina utrošenog rada Ili recipročno čime se izražava izražava količina rada koja se troši na jedinicu učinaka: Pt= T Q U ekonomici su razvijene metode kojima raznovrsnu proizvodnju izražavamo tako da se može mjeriti proizvodnost rada: o o o o naturalna metoda naturalno-uvjetna metoda radna metoda novčana metoda Naturalna metoda Primjenjiva je onda kada se proizvodnja ili promet u nekom poduzeću može izraziti fizičkim – naturalnim veličinama (brojem komada, kilograma, metara),a primjenjuje se u situacijama kada se radi o samo jednom proizvodu. Naturalno-uvjetna metoda - modifikacija naturalne metode. Primjena kada raznovrsnost proizvodnje nije heterogena: o između vrsta proizvoda postoji određena sličnost ili srodnost (npr. razlike u dimenzijama) o za jedinicu učinaka troše se različite količine rada, pa se ne mogu jednostavno zbrajati Rješenje je u uvođenju uvjetnih jedinica - računskim postupkom se svi proizvodi svode na jedan uvjetni proizvod U primjeni naturalno-uvjetne metode uzimamo radno vrijeme za izradu jedne jedinice proizvoda i na temelju toga izračunamo koeficijente (K) po postupku: K= Radno vrijeme svakog proizvoda Radno vrijeme uvjetnog proizvoda primjenom tih koeficijenata na ostvarene količine proizvoda dobivamo količinu uvjetnih proizvoda (koje možemo zbrajati). Radna metoda - odnosom između normiranog vremena i stvarno utrošenog vremena dobiva se stvarno kretanje proizvodnosti rada. Ova metoda nam može poslužiti i za mjerenje proizvodnosti rada kod raznovrsnih proizvoda Postupak se izvodi po formuli: Pr Norma sati Efektivni sati PITUP 6 foiskripte.com „neslužbene skripte“ Novĉana metoda Ostale metode primjenjive su u proizvodnim djelatnostima (barem u većini). U uslužnim djelatnostima najčešće umjesto količina moramo primijeniti novčano izražavanje učinaka i utrošaka. Kod proizvodnje gdje asortiman čini velik broj različitih vrsta proizvoda moramo se poslužiti novčanim izrazom kao univerzalnim mjerilom pomoću kojega možemo zajednički izraziti različite učinke i utroške. Množenjem različitih količina učinaka i količine rada s cijenama dobit ćemo veličine koje će dati elemente za mjerenje proizvodnosti rada. Za mjerenje proizvodnosti rada ispravno je koristiti stalne cijene Za ovaj postupak se koristi formula: Pr Q Stalne cijene T Stalne place Uvjeti za povećanje proizvodnosti rada: opći uvjeti (prirodni uvjeti koji pridonose kretanju proizvodnosti rada) organizacijsko-tehnički uvjeti (organizacijska rješenja i metode, organizacija rada, primjena odgovarajućih sredstava za rad, vrsta korištene energije) čovjek i njegovo znanje (ljudski rad i stvaralaštvo, čovjekova kvaliteta) ostali uvjeti Dinamika proizvodnosti rada Proizvodnost rada se promatra kao stalno mijenjanje i kretanje s ciljem povećanja uspješnosti poslovanja zahvaljujući rastu proizvodnosti rada. Proizvodnost rada se uspoređuje sa: vrijednostima koje je poduzeće postizalo prije i sa proizvodnosti rada kod drugih poduzeća Dinamiku proizvodnosti kroz određeno razdoblje možemo izraziti indeksima koje računamo po formuli: I Pr Pr1 100 Pr0 Proizvodnost rada izražena apsolutnim brojem za tekuće razdoblje stavlja se u brojnik, a proizvodnost rada za bazno razdoblje u nazivnik. Da bi dobili postotak, množimo sa 100. PITUP foiskripte.com 7 „neslužbene skripte“ LIKVIDNOST PODUZEĆA - je njegova sposobnost da podmiri svoje tekuće – kratkoročne obveze . - je sposobnost uravnoteženja između kratkoročnih platežnih mogućnosti s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane. Formula za određivanje likvidnosti glasi: L= Novac+Krat. potrazivanja Krat. dugovanja L >1 poduzeće je likvidno L<1 poduzeće je nelikvidno L=1 likvidnost je još uvijek zadovoljavajuća Dinamički likvidnost treba promatrati kroz pritjecanje sredstava od naplate potraživanja te se može se govoriti o: likvidnim sredstvima prvog stupnja, koja u svakom trenutku predstavljaju raspoloživa sredstva likvidnim sredstvima drugog stupnja, koja predstavljaju potraživanja naplativa u kratkom roku (do 30 dana) likvidnim sredstvima trećeg stupnja, a to su sredstva u gotovim proizvodima i potraživanja na dulji rok. SOLVENTNOST PODUZEĆA - je sposobnost poduzeća da svojim poslovanjem postiže i održava ravnotežu između svoje cjelokupne imovine i svih svojih kratkoročnih i dugoročnih obveza insolventno je ono poduzeće kojem cijela imovina ne bi bila dovoljna za podmirivanje svojih obveza OBRTANJE KAPITALA Obrtaj- je proces brzog i dinamičkog mijenjanja obrtnog kapitala iz jednog oblika u drugi Ciklus obrtanja- je vrijeme potrebno za potpunu transformaciju iz jednog oblika u drugi sve do ponovnog vraćanja u novčani oblik Što je obrtanje brže, proces oplođivanja vrijednosti je brži – brže se stvara dobitak(kod bržeg obrtanja , za određeni opseg poslovanja potrebno je manje obrtnog kapitala) Brzina obrtaja Kob= koeficijent obrtaja; Ph= godišnji prihod (promet); Kobr= obrtni kapital korišten za ostvarenje prihoda Koeficijent obrtaja pokazuje broj koliko puta se u godini obrtni kapital transformira, odnosno koliko je obrtnih ciklusa završeno u jednoj godini Ph K ob K obr PITUP foiskripte.com 8 „neslužbene skripte“ Trajanje obrtaja Tob=vrijeme vezivanja (trajanje obrtaja) D= broj dana u godini Tob D K ob REZULTAT POSLOVANJA Temeljni financijski izvještaji Bilanca – daje snimak financijske situacije nekog poduzeća na određeni dan. prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na određeni dan (statično izvješće-temeljni nedostatak) Račun dobiti i gubitka - razlika prihoda i rashoda poduzeća u nekom razdoblju Izvještaj o novčanom tijeku – prikazuje utjecaj aktivnosti poduzeća na generiranje novčanog toka poduzeća Izv. sredstava: vlasnički, zadržana dobit, rezerve, rez. za troškove, dugor. i kratkor. obveze korisnici fin. izvještaja: vlasnici poduzeća, kreditori, dobavljači, zaposlenici, menadžment, porezna vlast, izvještajne agencije Imovina se financira bilo iz vlastitih izvora(glavnice) ili iz obveza pa je tako knjigovodstvena vrijednost vlastitog kapitala: bilanca imovina ukupna tekuća imovina (novac i utržive vrijednosnice, potraživanja, zalihe) neto vrij. dugotr. imovine obveze i glavnica obveze: tekuće obveze (doavljači, mjenice, ostale tek. obveze) dugoročne obveznice obična glavnica: preferencijalne dionice obične dionice zadržane zarade PITUP foiskripte.com 9 „neslužbene skripte“ IZVJEŠTAJ O DOBITI - dinamički financijski izvještaj Prikazuje: prihode, rashode, razliku prihoda i rashoda (rezultat poslovanja) Pokazuje kako poduzeće posluje u smislu odnosa prihoda i rashoda Nedostatak: (pozitivna dobit ne znači i uspjeh poslovanja) Prihodi prihodi iz osnovne aktivnosti: prihod od prodaje prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda ostali poslovni prihodi financijski prihodi prihodi od sudjelujućih interesa s povezanim i nepovezanim poduzećima prihodi od ostalih ulaganja i zajmova izvanredni prihodi Rashodi rashodi iz osnovne aktivnosti materijalni troškovi trošak osoblja amortizacija i vrijednosno usklađivanje dugoročne imovine arijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine rashodi financiranja: kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s povezanim i nepovezanim poduzećima izvanredni rashodi Neto-prodaja (ukupan prihod) – ukupni troškovi prodanih proizvoda = bruto-kontribucija bruto-kontribucija – administrativni troškovi = bruto-dobit prije kamata i poreza (EBIT) bruto-dobit prije kamata i poreza (EBIT) – kamate = dobit prije poreza (EBT) dobit prije poreza (EBT) – porez =neto dobit Neto-prodaja (ukupan prihod) – varijabilni troškovi = marginalna kontribucija marginalna kontribucija – fiksni troškovi = dobit prije kamata i poreza (EBIT) dobit prije kamata i poreza (EBIT) – kamate = dobit (zarada) prije poreza (EBT) dobit (zarada) prije poreza (EBT) – porezi (na dobit) = dobit nakon kamata i poreza (neto-dobit) Račun dobiti i gubitka neto prodaja – operativni troškovi = zarade prije poreza, kamata i amortizacije zarade prije poreza, kamata i amortizacije – amortizacija = zarade prije kamata i poreza zarade prije kamata i poreza – kamate = zarade prije poreza PITUP foiskripte.com 10 „neslužbene skripte“ zarade prije poreza – porez = neto dobit prije preferencijalnih dividendi neto dobit prije preferencijalnih dividendi – preferencijalne dividende = neto dobit za redovite dioničare neto dobit za redovite dioničare = obične dividende + dodatak zadržanim zaradama IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TIJEKU Prikazuje ukupne primitke i ukupne izdatke Dijeli primitke i izdatke na 3 skupine aktivnosti: poslovne aktivnosti investicijske aktivnosti financijske aktivnosti Služi za prognoziranje budućeg novčanog toka. Rezultat je čisti novčani tok (pozitivan ili negativan). Odnos dobiti i novčanog toka Novčani tok je temeljna veličina u upravljanju financijama. Vrijednost neke imovine (poduzeća) definirana je veličinom novčanih tokova koje poduzeće može generirati Određeni računovodstveni troškovi nemaju karakter otjecanja novca iz poduzeća(amortizacija, rezerviranja za poreze), pa je zato odnos dobiti i novčanog toka slijedeći: neto novčani tok neto dobit amortizacija+ostali nenovčani rashodi Prilagodbe neto dobiti za utvrđivanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti Povećanje stavki kratkotrajne imovine (oduzima se od neto dobiti) Smanjenje stavki kratkotrajne imovine(dodaje se neto dobiti) Povećanje obveza (dodaje se neto dobiti) Smanjenje obveza (oduzima se od neto dobiti) Modificiranje računovodstvenih podataka za potrebe odlučivanja Potrebno je usporediti operativnu dobit sa operativnim sredstvima kojima poduzeće raspolaže Operativna sredstva - gotovina, vrijednosni papiri, dugotrajna imovina potrebna za izvođenje poslovnih aktivnosti: dugotrajna imovina i radni kapital Neoperativna sredstva: gotovina, ulaganje u VP iznad normalne razine potrebne za poslovanje poduzeća, zemljišta za buduću uporabu, itd. PITUP 11 foiskripte.com „neslužbene skripte“ Neto radni kapital Primarni izvori sredstava poduzeća(koji imaju cijenu u obliku zahtijevanog prinosa): dionički kapital, bankarski krediti, emitirane obveznice ili sl. NRK = kratkotrajna imovina – kratkotrajne beskamatne obveze (kratkotrajne obveze – mjenice) NOPAT (neto operativna dobit nakon poreza) - veličina dobiti nakon poreza koju bi poduzeće ostvarilo da nije imalo dugova u financijskoj strukturi poslovanja NOPAT = zarade prije kamata i poreza x (1-T) NOPAT = neto dobit (poslije kamata i poreza) + kamate (1-T) Slobodni novĉani tok – onaj iznos novčanih tokova koji poduzeću stoji na raspolaganju za isplatu investitorima(vlasnicima i kreditorima), nakon investiranja u operativnu imovinu (dugotrajnu imovinu i radni kapital) potrebnih za održavanje poslovnih operacija poduzeća Operativni novčani tok = NOPAT + amortizacija Free Cash Flow = operativni novčani tok – bruto investicije u operativnu imovinu Bruto investicije u operativnu imovinu = neto investicije + amortizacija FCF = NOPAT – neto investicije u operativnu imovinu Pokazatelji snage zaraĊivanja Nedostaci pokazatelja: dobit prije kamata vs dobit poslije kamata Inflacija početnih vrijednosti imovine usporedivost pokazatelja uslijed različite strukture i starosti imovine PITUP 12 foiskripte.com „neslužbene skripte“ Pokazatelji aktivnosti(koeficijenti obrtaja) Nedostaci: visoki koeficijent obrtaja može imati dvostruko značenje Kob ima drugačije veličine tijekom godine u pojedinim djelatnostima( primjerice u poljoprivredi) Povezivanje pokazatelja - Duponotov Sustav Rentabilnost glavnice poduzeća mora biti veća od rentabilnosti vlastitog kapitala koliko je puta ukupna imovina veća od uk. glavnice poduzeća. Pokazatelji zaduţenosti Odnos duga i glavnice pokazatelj je stupnja korištenja financijske poluge u poslovanju Pokazatelji likvidnosti Nedostaci: uljepšavanje podataka prije sastavljanja izvještaja Visoki odnosi likvidnosti mogu značiti i pretjeranu količinu novca ili zaliha ili potraživanja EKONOMIĈNOST - kompleksniji izraz uspješnosti poslovanja poduzeća od ostalih mjerila zbog toga što u obzir uzima utroške i učinke svih elemenata koji djeluju na poslovanje poduzeća - odnos između svih prihoda i svih troškova nastalih u cilju stvaranja toga prihoda Ekonomičnost pokazuje koliko je kuna prihoda ostvareno na svaku kunu troškova. Ako je kvocijent: - veći od 1, poslovanje je ekonomično - manji od 1, poslovanje je neekonomično - jednak 1, poslovanje je na granici ekonomičnosti (Ph = Tr), nema financijskog rezultata Recipročan izraz temeljnog obrasca ekonomičnosti pokazuje koliko je kuna troškova učinjeno za svaku kunu prihoda PITUP foiskripte.com 13 „neslužbene skripte“ Povećanje ekonomičnosti Postoje dvije mogućnosti povećanja ekonomičnosti: povećanje prihoda (kao rezultat veće količine učinaka, većih prodajnih cijena učinaka) smanjenje troškova (kao rezultat manjeg utroška količina svih inputa, racionalnim trošenjem rada, energije, povećanjem proizvodnosti rada, manjim troškovima režije) - globalno mjerenje učinkovitosti - mjerenje ekonomičnosti odnosom učinaka prema svim utrošcima. - - parcijalno mjerenje učinkovitosti - mjerenje ekonomičnosti odnosom prema svakom pojedinom utrošku. Za reprezentante troškova uzimaju se : materijal, rad i režije. Parcijalna ekonomičnost Nespojivo je zbrajanje kilograma ili tona materijala sa satima rada, a režiju je nemoguće kvantitativno izraziti. Parcijalnim mjerenjem ekonomičnosti moći će se utvrditi koliko je prihoda ostvareno na jednu kunu troškova svakog pojedinog elementa. Time će se izmjeriti i koliko je svaki od njih utjecao na kretanje ekonomičnosti. E UP M R Re Rješenje je u tome da se učinci, kao i svi utrošci, zajednički se izražavaju novčano. Kako određeni stupanj ekonomičnosti može biti rezultat ekonomiziranja u samom poduzeću, a može biti i rezultat vanjskih kretanja, ekonomičnost ćemo mjeriti po dvije metode: količinska ekonomičnost – E= Q stalne prodajne cijene K stalne nabavne cijene vrijednosna ekonomičnost – u mjerenje ekonomičnosti uvrstimo stvarne (tekuće) cijene E= Q tekuce prodajne cijene K tekuce nabavne cijene Dinamika ekonomičnosti: vremenska (izražavamo indeksima: IE= E1/E0 *100), prostorna (usporedba ekonomičnosti dvaju ili više poduzeća) programsko-planska (usporedba planiranog sa stvarno ostvarenim) PITUP foiskripte.com 14 „neslužbene skripte“ Mjere za povećanje ekonomičnosti - cilj je da se za jedinicu učinka troši manje sirovina, materijala... Kod sredstava za rad: bolje iskorištavanje sredstava potpunije iskorištavanje kapaciteta niži troškovi održavanja usklađivanje kapaciteta uklanjanjem uskih grla Nastojanjem da se postignu povoljne prodajne cijene proizvoda na tržištu i da se ulazni elementi nabave po povoljnim cijenama RENTABILNOST Vrste rentabilnosti rentabilnost ulaganja - kada je u nazivniku navedenog obrasca ukupno angažirani kapital (D/K) rentabilnost poslovanja - ako su u nazivniku ukupni rashodi poduzeća, odnosno troškovi (D/R), tada govorimo o Prag rentabilnosti - situacija u kojoj poduzeće postiže ravnotežu između prihoda i rashoda, tj. nastale troškove pokriva svojim prihodima. Prag rentabilnosti moguće je utvrditi kroz: količinu proizvoda koju treba proizvesti i realizirati na tržištu da bi se prihodima od realizacije pokrilo troškove ili visinu prihoda koja je potrebna za pokriće nastalih troškova x= (D = P-UT) FT pc-vt Povezanost mjerila uspješnosti poslovanja poduzeća proizvodnost rada i njezino kretanje utjecat će izravno na kretanje količinske ekonomičnosti rast proizvodnosti rada dovodi do rasta količinske ekonomičnosti (pod uvjetom da se udio ostalih elemenata nije mijenjao) na vrijednosnu ekonomičnost imat će utjecaj rast proizvodnosti rada ako kretanje cijena ne umanji djelovanje proizvodnosti rada Porast količinske ekonomičnosti djelovat će na porast rentabilnosti ako nisu nepovoljno djelovale cijene. Ako se smanjuju prodajne cijene proizvoda ili rastu nabavne cijene elemenata, količinsko kretanje ekonomičnosti neće se pozitivno odraziti na rentabilnost Vrijednosno kretanje ekonomičnosti izravno će se odraziti na kretanje rentabilnosti: ako raste vrijednosna ekonomičnost raste i rentabilnost, i obratno. Rentabilnost će se mijenjati pod utjecajem: proizvodnosti rada količinske ekonomičnosti vrijednosne ekonomičnosti ona se kreće pod utjecajem svih mogućih odnosa: količinskih vrijednosnih PITUP
© Copyright 2024 Paperzz
