Park prirode „Lastovsko otočje“ Plan upravljanja 13. srpnja 2012. Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ NOSITELJ IZRADE: Javna ustanova Park prirode „Lastovsko otočje“ Trg Sv. Petra 7, 20 289 Ubli, otok Lastovo, web: www.pp-lastovo.hr Plan upravljanja izrađen je uz podršku projekta MedPAN South „Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj“ IZRAĐIVAČI: Javna ustanova Park prirode „Lastovsko otočje“: Lucija Kapiteli Rakić, ravnateljica Gojko Antica, stručni voditelj Jelena Matoković, stručna suradnica - biolog Korana Zavadlav, voditeljica odjela općih i zajedničkih poslova Ivan Ivelja, nadzornik Ivan Jurica, nadzornik Viktor Šantić, nadzornik Marijo Bačko, vatrogasac Romano Rigante, čuvar prirode Kristo Lešić, čuvar prirode Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce: Zrinka Jakl, voditeljica programa „Zaštita prirode“ Milena Šijan, asistentica programa „Zaštita prirode“ Ministarstvo zaštite okoliša i prirode: Željka Rajković, suradnica na projektu MedPAN South SURADNJA: Državni zavod za zaštitu prirode Marko Pečarević, stručni savjetnik Vesna Vukadin, stručna savjetnica Dijana Župan, stručna suradnica 2 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Projekt MedPAN South „Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj“ Projekt MedPAN South razvijen je kako bi se ubrzao proces uspostave efikasnog upravljanja zaštićenim morskim područjima u Sredozemlju. Cilj projekta je povećanje učinkovitosti očuvanja važne obalne i morske biološke raznolikosti Sredozemlja kroz poboljšanje upravljanja postojećim zaštićenim morskim područjima te promicanje uspostave novih. Projekt se provodio u razdoblju 2008.- 2012. kroz pilot-projekte u Alžiru, Tunisu, Libiji, Turskoj i Hrvatskoj te regionalne aktivnosti jačanja kapaciteta i komunikacije na temu zaštićenih morskih područja. Glavni ciljevi pilot-projekta u Hrvatskoj su: · · · Podržati javne ustanove hrvatskih zaštićenih morskih područja (ZMP) uključenih u projekt postupnim razvojem plana upravljanja njihova zaštićenog područja. Ojačati kapacitet javnih ustanova uključenih u projekt u pitanjima vezanim za upravljanje zaštićenim morskim područjima. Poboljšati umrežavanje hrvatskih ZMP te drugih relevantnih institucija i njihovu integraciju u MedPAN i AdriaPAN mreže, a u svrhu poticanja razmjene podataka, dobrih praksi i rješenja u problemima upravljanja ZMP-a. Tijekom projekta organizirane su tematske radionice za postupan razvoj plana upravljanja, tehnička podrška parkovima u razvoju pojedinih faza plana upravljanja (stručnjaci, studije i sl.) te treninzi i studijske razmjene vezane uz specifičnosti morskih zaštićenih područja. U projekt su, kao partneri, direktno uključeni Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode te javne ustanove parkova prirode i nacionalnih parkova koji u značajnom dijelu svojih granica imaju more – Brijuni, Telašćica, Kornati, Lastovsko otočje, Mljet. Kao korisnici radionica i treninga na nacionalnoj razini uključene su i obalne županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima. Koordinator pilot-projekta u Hrvatskoj je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a regionalni koordinator projekta je Ured mediteranskog programa Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF MedPO). Projekt financiraju Europska komisija (EuropeAid), Fonds Francais pour l'Environment Mondial (FFEM) i MAVA fondacije. Proveden je u suradnji s MedPAN mrežom i UNEP MAP Regionalnim centrom za posebna zaštićena područja (RAC/SPA). 3 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Sadržaj 1. Uvod i kontekst ............................................................................................................................. 7 1.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjem ......................................................... 7 1.2. Nadležna ministarstva i institucije zaštite prirode ................................................................ 8 1.3. Nacionalni i međunarodni kontekst zaštite ......................................................................... 12 2. Opis područja ............................................................................................................................. 14 2.1. Opće informacije ................................................................................................................. 14 2.1.1. Smještaj ......................................................................................................................... 14 2.1.2. Vlasništvo i pravo upravljanja zemljištem ......................................................................... 16 2.1.3. Karte i snimke područja .................................................................................................. 17 2.2. Prirodne vrijednosti ............................................................................................................. 18 2.2.1. Geologija ........................................................................................................................ 18 2.2.2. Pedologija ...................................................................................................................... 18 2.2.3. Klima.............................................................................................................................. 19 2.2.4. Hidrologija ...................................................................................................................... 20 2.2.5. Krajobrazi ....................................................................................................................... 20 2.2.6. Biološka raznolikost kopna .............................................................................................. 20 2.2.6.1. Staništa ....................................................................................................................... 20 2.2.6.2. Flora ........................................................................................................................... 23 2.2.6.3. Fauna.......................................................................................................................... 25 2.2.7. Fizičko kemijska svojstva mora ....................................................................................... 26 2.2.8. Biološka raznolikost mora ............................................................................................... 27 2.2.8.1. Staništa ....................................................................................................................... 27 2.2.8.2. Flora ........................................................................................................................... 29 2.2.8.3. Fauna.......................................................................................................................... 29 2.3. Kulturno–povijesne vrijednosti i korištenje prostora ......................................................... 30 2.3.1. Kulturna baština ............................................................................................................. 30 2.3.1.1. Kratka povijest područja ............................................................................................... 30 2.3.1.2. Kulturna dobra ............................................................................................................. 31 2.3.1.3. Nematerijalna kulturna dobra i tradicijsko nasljeđe ........................................................ 33 2.3.1.4. Vojno naslijeđe ............................................................................................................ 34 2.3.2. Stanovništvo................................................................................................................... 34 2.3.3. Infrastruktura .................................................................................................................. 36 2.3.3.1. Promet ........................................................................................................................ 38 2.3.4. Današnje korištenje prostora........................................................................................... 39 2.3.4.1. Turizam ....................................................................................................................... 39 Istraživanje posjetitelja ............................................................................................................. 41 2.3.4.2. Ribarstvo ..................................................................................................................... 42 2.3.4.3. Lovstvo ....................................................................................................................... 45 2.3.4.4. Šumarstvo ................................................................................................................... 46 Požari ...................................................................................................................................... 47 2.3.4.5. Poljoprivreda ............................................................................................................... 47 2.3.4.6. Istraživanja .................................................................................................................. 48 3. Pogled iznutra: Što kaže lokalno stanovništvo i dionici? .......................................................... 50 3.1. Proces uključivanja dionika ................................................................................................ 50 3.2. Istaknute vrijednosti područja............................................................................................. 52 4 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 3.3. Način života ......................................................................................................................... 52 3.4. Zapažene promjene u posljednjih desetak godina i problemi sadašnjice – prijetnje za budućnost .................................................................................................................................. 53 3.5. Viđenja budućnosti.............................................................................................................. 53 3.6. Očekivane uloge Parka ........................................................................................................ 54 4. Upravljanje.................................................................................................................................. 56 4.1. Teme, ciljevi i aktivnosti Plana upravljanja ......................................................................... 56 4.2. Praćenje provedbe Plana upravljanja.................................................................................. 74 4.3. Zonacija ............................................................................................................................... 76 4.2.1. Principi zoniranja u zaštićenim područjima....................................................................... 76 4.2.2. Zoniranje Parka prirode „Lastovsko otočje“ ..................................................................... 76 4.4. Planirani ljudski resursi....................................................................................................... 85 4.5. Planirani financijski resursi ................................................................................................. 88 5. Literatura .................................................................................................................................... 91 6. Prilozi .......................................................................................................................................... 94 6.1. Područja Ekološke mreže RH i prijedlog Ekološke mreže “NATURA 2000” na području Parka prirode „Lastovsko otočje“.............................................................................................. 94 6.2. Stanišna i biološka raznolikost kopna .............................................................................. 102 6.2.1. Kopnena staništa PP “Lastovsko otočje” prema NKS - u ................................................ 102 6.2.2. Popisi ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta kopnenog dijela Parka prirode „Lastovsko otočje“. ................................................................................................................. 104 6.3. Stanišna i biološka raznolikost mora ................................................................................ 113 6.3.1. Morska staništa PP “Lastovsko otočje” prema NKS - u .................................................. 113 6.3.2. Popisi ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta kopnenog dijela Parka prirode „Lastovsko otočje“. ................................................................................................................. 116 6.4. Analiza korisnika prostora ................................................................................................ 119 5 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Vizija Parka prirode „Lastovsko otočje“ Park prirode „Lastovsko otočje“ je arhipelag jedinstvene ljepote, očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednosti te prepoznatljivog identiteta i tradicije. To je područje koje svojim stanovnicima omogućava život i rad uz poštovanje prirode, a posjetiteljima pruža istinski doživljaj Mediterana. 6 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 1. Uvod i kontekst 1.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjem U svrhu očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih dobara ovog područja, otok Lastovo i pripadajući otoci proglašeni su zaštićenim područjem u kategoriji Parka prirode zbog naglašene krajobrazne vrijednosti, brojnih ugroženih i rijetkih kopnenih i morskih vrsta i staništa, izuzetne prozirnosti akvatorija te bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa, posebice unikatnog lastovskog Poklada kojeg je Ministarstvo kulture utvdilo Nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Park prirode ˝Lastovsko otočje˝, proglašen je 2006. godine temeljem Zakona o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" NN 111/06. Hrvatski sabor je 29. rujna 2006. godine proglasio Park prirode ˝Lastovsko otočje˝, što ga čini jedanaestim parkom prirode u Hrvatskoj. Obuhvaća 44 otoka, otočića, hridi i grebena ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti te radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga, a način njihova obavljanja utvrđuje se uvjetima zaštite prirode (članak 13. Zakona o zaštiti prirode). Zaštita prirode i upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11). Prema ovom zakonu upravljanje zaštićenim područjem obavlja javna ustanova. Javna ustanova Park prirode ˝Lastovsko otočje˝ osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Javne ustanove Parka prirode "Lastovsko otočje" NN 130/06, 2006. godine. Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode. Ona nadzire i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti, s ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara. Temljni pravni dokumenti koji pobliže uređuju način upravljanja parkom prirode su Prostorni plan područja posebnih obilježja, Plan upravljanja te Pravilnik o unutarnjem redu. Za djelotvorno upravljanje zaštićenim područjem važno je da ovi dokumenti budu međusobno usklađeni i utemeljeni na stručnim spoznajama o prostoru i njegovim korisnicima. Na ovaj način omogućava se očuvanje prirode, uz ravnomjernu rasporedbu dobrobiti proizašlih iz zaštite. Prostorni plan područja posebnih obilježja je plan koji definira organizaciju, način korištenja, uređenja i zaštite prostora unutar parka prirode. Donosi ga Hrvatski sabor stoga je on hijerarhijski nadređen ostalim planovima te temeljnim zakonskim dokumentom za upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Plan se izrađuje uz poštivanje smjernica Strategije prostornog uređenja te uvažavanjem 7 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti i uvjeta zaštite okoliša i prirode. Izrada ovog plana u nadležnosti je Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prostorni plan područja posebnih obilježja ima širi obuhvat od plana upravljanja, a osim upravljanja prirodnim resursima definira i okvire za razvoj javne i druge infrastrukture, uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan te obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova užih cjelina. Nadležno ministarstvo u narednom razdoblju treba započeti s izradom Prostornog plana Parka prirode „Lastovsko otočje“. Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Plan upravljanja izrađuje javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem u konzultaciji s dionicima i uz savjetovanje struke. Sudjelovanje javnosti u postupku izrade planova upravljanja za zaštićena područja od ključne je važnosti, jer bez potpore javnosti nije moguća kasnija provedba planova. Plan se donosi za razdoblje od deset godina te se donosi uz suglasnost Ministarstva i prethodno mišljenje Zavoda za zaštitu prirode. Nakon toga, plan prolazi javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana. Po obradi svih prijedloga i primjedbi, plan upravljanja donosi Upravno vijeće javne ustanove. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati Plana upravljanja. Nakon razdoblja od pet godina analizira se provedba Plana upravljanja kao i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija Plana upravljanja. Pravilnik o unutarnjem redu pobliže uređuje pitanja i propisuje mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja parka prirode. Pravilnik donosi upravno vijeće javne ustanove uz suglasnost Ministarstva i prethodno mišljenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima obavlja Ministarstvo. Uz Zakon o zaštiti prirode, koji je krovni zakon za zaštićena područja, niz drugih konvencija, strategija i zakona utječu na upravljanje zaštićenim područjem. 1.2. Nadležna ministarstva i institucije zaštite prirode Nadležno tijelo za provedbu Zakona o zaštiti prirode te drugih međunarodnih i nacionalnih pravnih dokumenta iz područja zaštite prirode u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje obavlja upravne i stručne poslove. Nadzor nad stručnim radom, zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode obavlja Ministarstvo. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nadležno je, između ostalog, i za provedbu Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o prostornom uređenju i gradnji, što se posebice odnosi na prostorne planove područja posebnih obilježja. 8 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, daje stručno mišljenje na godišnje programe rada javnih ustanova i evaluaciju planova upravljanja zaštićenim područjima. Javna ustanova Park prirode ˝Lastovsko otočje˝ Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o osnivanju Javne ustanove Park prirode ˝Lastovsko otočje˝ 23. studenog 2006.g. Ustanova je registrirana kod nadležnog Trgovačkog suda u Dubrovniku 24. siječnja 2007. godine, kad je i započela s radom. Sjedište Ustanove je Trg Svetog Petra 7, Ubli, otok Lastovo. Unutarnje ustrojstvo Ustanove čine: · ured ravnateljice · odjel stručnih poslova zaštite, očuvanja i korištenja Parka prirode · odjel nadzora · odjel za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost · odjel za tehničke poslove i održavanje · odjel općih i zajedničkih poslova · sezonski djelatnici Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima upravlja upravno vijeće od pet članova koje imenuje ministar. Ono donosi (uz prethodno mišljene Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za zaštitu prirode) statut javne ustanove, plan upravljanja, godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja s cjenikom usluga vezanih za korištenje zaštićenih prirodnih vrijednosti, opće akte, plan razvoja javne ustanove i godišnji financijski plan, odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju službenika određenih statutom Javne ustanove. 9 Upravno vijeće (5) Ured Uredravnatelja ravnatelja Ravnatelj Ravnatelj(1) (1) Administrativni Administrativnitajnik tajnikII.II.vrste vrste(1) (1) Odjel Odjelstručnih stručnihposlova poslovazaštite, zaštite, održavanja, održavanja,očuvanja očuvanjai ikorištenja korištenja Stručni voditelj (1) Stručni voditelj (1) Biolog Biolog––stručni stručnisuradnik suradnik(2) (2) Biolog mora Biolog mora––stručni stručnisuradnik suradnik(2) (2) Pedagog – stručni suradnik Pedagog – stručni suradnik(1) (1) Informatičar –stručni suradnik (1) Informatičar –stručni suradnik (1) Odjel Odjelnadzora nadzora Glavni Glavninadzornik nadzornikI.I.vrste vrste(1) (1) Nadzornik NadzornikII.II.vrste vrste(1) (1) Nadzornik III. vrste (6) Nadzornik III. vrste (6) Čuvar Čuvarprirode prirode(6) (6) Odjel Odjelza zatehničke tehničkeposlove poslove i iodržavanje održavanje Voditelj Voditeljodjela odjelaza zatehničke tehničke poslove poslovei iodržavanje održavanjeI.I.vrste vrste(1) (1) Voditelj Voditeljprotupožarne protupožarne zaštite zaštiteII.II.vrste vrste(1) (1) Vatrogasac VatrogasacIII. III.vrste vrste(3) (3) Osoblje Osobljena naposlovima poslovima održavanja održavanjačistoće čistoće(1) (1) Voditelj Voditeljodjela odjelaza zatehničke tehničke poslove posloveII.II.vrste vrste(1) (1) Odjel Odjelza zapromidžbene promidžbeneaktivnosti aktivnosti i iugostiteljsko ugostiteljsko–– turističku djelatnost turističku djelatnost Voditelj Voditeljodjela odjela(1) (1) Turistički Turističkidjelatnik djelatnikI.I.vrste vrste(1) (1) Recepcioner II. vrste Recepcioner II. vrste(4) (4) Recepcioner III. vrste (4) Recepcioner III. vrste (4) Slika 1: Ogranogram službi Javne ustanove Odjel Odjelza zaopće općei i zajedničke zajedničkeposlove poslove Voditelj Voditelj odjela odjelaopćih općih i izajedničkih poslova zajedničkih poslova(1) (1) Voditelj računovodstva Voditelj računovodstvaI.I.vrste vrste(1) (1) Osoblje na poslovima Osoblje na poslovima održavanja čistoće čistačica (1) održavanja čistoće - čistačica (1) Financiranje rada Javne ustanove Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ Sredstva za rad Javne ustanove i obavljanje djelatnosti osiguravaju se iz državnog proračuna, prihoda od korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti, naplate ulaznica, dozvola za ribolov, prihoda od naknada, donacija te međunarodnih i nacionalnih projekata financiranih od strane različitih ministarstava, fondova i zaklada (npr. Ministarstvo turizma, MAVA). Tablica 1. Materijalni resursi JUPP Lastovsko otočje. Naziv Masivna betonska jednokatnica sa skladištem, Trg Sv. Petra 7 20289 Ubli Poslovni prostor Ulica Obala Lastovskih Ribara bb 20289 Ubli Nekretnine Svrha Površina Vlasništvo Posjedništvo 136m2 + 36m2 Zgrada Uprave JUPP „Lastovsko otočje“ Trajni korisnici Trajni korisnici 16,4m2 Info-punkt JUPP „Lastovsko otočje“ Općina Lastovo Općina Lastovo Pokretnine Naziv Automobili - Lada Niva - Lada Niva - Škoda Fabia Plovila - gumenjak Lomac + vanbrodski motor Honda - gumenjak Maestral + vanbrodski motor Honda - gumenjak Arimar + vanbrodski motor Honda - plovilo Betina + unutrašnji motor Nanni + GPS/sonar/dubinomjer Garmin. Prikolice - za prijevoz plovila - laka prikolica Broj Svrha Vlasništvo 3 kom. Obavljanje djelatnosti Ustanove JUPP „Lastovsko otočje“ 4 kom. Obavljanje djelatnosti Ustanove JUPP „Lastovsko otočje“ prijevoz plovila obavljanje djelatnosti Ustanove JUPP „Lastovsko otočje“ - 1 kom - 2 kom - Oprema Naziv opreme Broj Vatrogasne naprtnjače Aparati za gašenje - 2kg praha za gašenje - 6kg praha za gašenje 1 - 6 kom. 3 kom. Služba Gašenje, kontroliranje i prevencija požara u PP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ Upravna zgrada JUPP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Škripac Ridgid Peddinghaus 1 kom. Motorne pile Stihl 3 kom. Motorne kosilice Stihl 4 kom. Panoramski teleskop Etran 1 kom. Fotoaparati 4 kom. Održavanje opreme JUPP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ Održavanje i uređivanje PP „Lastovsko otočje“ Održavanje i uređivanje PP „Lastovsko otočje“ Povećavanje kvalitete turističkog sadržaja PP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ JUPP „Lastovsko otočje“ Obavljanje djelatnosti Ustanove Tablica 2. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove u razdoblju 2007. - 2011. OPIS 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % Prihodi iz državnog proračuna 896.339,00 99,9 1.946.561,00 83,2 1.380.923,00 68,3 1.278.353,00 58,1 1.164.918,00 49,9 Prihodi od obavljanja vlasitte djelatnosti 853,00 0,1 333.984,00 14,3 465.736,00 23 606.290,00 27,5 809.050,00 34,7 Donacije 0 0 60.200,00 2,5 20.000,00 1 1.500,00 0,1 0 0 Prihodi od subjekta unutar opće države 0 0 0 0 156.436,00 7,7 315.000,00 14,3 358.500,00 15,4 Prihodi poslovanja 897.192,00 100 2.340.745,00 100 2.023.095,00 100 2.201.143,00 100 2.332.468,00 100 Rashodi poslovanja 494.369,00 78,7 952.033,00 43,2 1.454.457,00 82 1.785.189,00 93,6 2.432.530,00 86,9 Nabava nef. imovine 133.946,00 21,3 1.251.488,00 56,8 318.852,00 18 121.670,00 6,4 366.683,00 13,1 Rashodi poslovanja 628.315,00 100 2.203.521,00 100 1.773.309,00 100 1.906.859,00 100 2.799.213,00 100 1.3. Nacionalni i međunarodni kontekst zaštite Park prirode „Lastovsko otočje“ jedan je od 11 parkova prirode, a svrstavanjem u ovu kategoriju zaštite određen je kao jedno od biološki najvrjednijih područja Republike Hrvatske. Jedan je od 5 nacionalnih parkova i parkova prirode koji štite i more. Osim na nacionalnoj, ovo je područje prepoznato i na međunarodnoj razini. Međunarodna organizacija Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) proglasila 12 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ je ovaj prostor jednom od deset posljednjih riznica biološke raznolikosti Sredozemnog mora. Područje Parka prirode obuhvaća i područja Ekološke mreže te prijedlog „Natura 2000“ područja. Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Na ovim područjima obitavaju nacionalno i međunarodno ugrožene biljne i životinjske vrste, nalaze se ugrožena staništa, ekološki sustavi i krajobrazi. Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je 2007. godine Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Uredba propisuje i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja svakog područja ekološke mreže. Javne ustanove donose planove upravljanja za područja ekološke mreže koja se nalaze na njihovom teritoriju. Ekološka mreža na području Parka prirode „Lastovsko otočje“ obuhvaća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove te međunarodno važna područja za ptice. „Natura 2000“ je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća međunarodno značajna područja unutar svake od zemalja članica, a važna je za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. Temelj za proglašenje mreže „Natura 2000“ su Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima, 92/43/EEC) i Direktiva o zaštiti divljih ptica (Direktiva o pticama, 79/409/EEC). Države članice reguliraju očuvanje područja „Natura 2000“ kroz vlastito zakonodavstvo, a prema načelima održivog razvoja i u skladu s relevantnim direktivama. Mreža „Natura 2000“ u određenoj državi se izrađuje na temelju znanstvenih podataka i procjena o ugroženosti i rasprostranjenosti staništa i vrsta navedenih u Dodacima spomenutih direktiva. 13 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 2. Opis područja 2.1. Opće informacije 2.1.1. Smještaj Lastovsko otočje, smješteno u Općini Lastovo odnosno Dubrovačko-neretvanskoj županiji, proglašeno je Parkom prirode 29. rujna 2006. godine. Otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a zauzima površinu od 195,83 km2. Čine ga niz otoka, otočića i hridi. Najveći među otocima, prema kojem je cijela skupina i dobila ime, je otok Lastovo, četrnaesti po veličini otok u Jadranskom moru. Lastovo nije izrazito razveden otok. Obala mu je mjestimice strma i teže pristupačna, no visok indeks razvedenosti otočju daju brojni otoci koji se protežu od otočića Glavata na istoku, preko Lastova, do otoka Sušca na zapadu, pa ukupna dužina obala otoka iznosi preko stotinu kilometara. Park prirode nalazi se na Gargansko-pelješkom pragu koji se proteže od najistaknutijeg dijela Apeninskog poluotoka, Monte Gargana (od kojeg je Lastovo udaljeno oko 61 Nm) do Stonskog rata na Pelješcu. Lastovsko otočje se nalazi na reljefnoj granici između osjetno plićeg, sjeverozapadnog dijela, i najvećih dubina jugoistočnog Jadrana, odnosno između relativno izdužene i plitke sjevernojadranske udoline i gotovo eliptične, ali duboke južnojadranske zavale. Slika 2. Geografski položaj Lastova Park prirode zauzima površinu od 195,83 km2 s najudaljenijim točkama - svjetionicima otoka Sušca, Tajana, Glavata i Struge. Detaljni opis granice nalazi se u Zakonu o proglašenju Parka prirode „Lastovsko otočje“ (NN 111/06). Slika 3. Karta s granicama Parka prirode "Lastovsko otočje" Područja istaknutih vrijednosti Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ su: · · · · · · · otok Sušac otok Kopist s pripadajućim otočićima Bijelac, Pod Kopist i hridi Crnac otočić Pod Mrčaru gusta borova šuma – Jurjeva luka izvor bočate vode – Lokanj (Ubli-bazilika) obalna linija na sjeveru otoka Lastova od rta Križ do uvale Zalučje s predjelom Podzalučje, izuzev uvale Zaklopatice čista zimzelena šuma i makija crnike s mirtom Lastovo - Lučica 14 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ · · · · · · polja Pržina, Prgovo i Studenac šira obalna linija na jugu otoka Lastova do uvale Negojna Velje stijene sve lokve sve špilje, pećine i jame, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci Slika 4. Područja izraženih vrijednosti Parka prirode "Lastovsko otočje" (Izvor: Stručna podloga DZZP) Iako Općina Lastovo administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, otok je bolje povezan sa Splitom - kao makroregionalnim i županijskim središtem Splitsko-dalmatinske županije. Zbog toga, kad je u pitanju većina osnovnih životnih funkcija stanovništva otoka, Lastovo gravitira Splitu. Katastar se nalazi u Blatu pa su iz tog razloga Lastovci orijentirani i na otok Korčulu. Tablica 3. Opći podaci Lastovskog otočja. Naziv područja: Lastovsko otočje Općina: Lastovo Županija: Dubrovačko-neretvanska Ukupna površina parka prirode: 195,83 km2 Površina kopna: 52,71 km2 Površina mora: 143,12 km2 Otok Lastovo: površina: 46,9 km2 duljina: 11 km širina: 6.5 km Smjer pružanja: Nadmorska visina: Najveća dubina mora: Broj otoka, otočića, hridi i grebena: Površina zemljišta u državnom vlasništvu: zapad - istok u dužini od 29,15 Nm (otok Sušac: 16°29´32,17´´ - Glavat: 17°09´6,32´´) 150 m – 420 m n.v. (Hum) 110 m 44 2761 ha 15 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Površina zemljišta u privatnom vlasništvu: 2541 ha Broj stanovnika: 792 Broj naselja: 5 Naseljeni otoci: Lastovo, Prežba Tablica 4. Osnovni podaci o većim lastovskim otocima i otočnim skupinama (Izvor: Stručna studija DZZP) Naziv Površina (km²) Dužina (km) Širina (km) Dužina obale (km) Visina (m) Udaljenost od matičnog otoka (Nm) Lastovo 40,86 10,7 6,15 47,51 417 - Sušac 4,02 4,2 0,30 – 1,8 15,38 239 13 Prežba 2,85 3,1 » 1,3 13,87 155 0,004 Mrčara 1,46 2,2 1,1 7,31 123 1,10 Kopist 0,75 2,1 0,13 – 1,1 7,28 93 3,50 Lastovnjaci 2,10 - - 20,57 - 0,50 – 3,80 Vrhovnjaci 0,21 - - 4,99 - 6 – 9,20 2.1.2. Vlasništvo i pravo upravljanja zemljištem Prema katastarskim podacima rađenim još za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije, ukupna površina zemljišta lastovskog otočja iznosi 5302 ha, što je nešto više od stvarne (5271 ha). Na poljoprivredno zemljište otpada 1777 ha, od čega je 689 ha u privatnom vlasništvu, a 1088 ha u državnom vlasništvu. Šumskog zemljišta ima 3141 ha, od toga je 1792 ha u privatnom, a 1348 ha u državnom vlasništvu. Na građevinsko zemljište otpada ukupno 384 ha; 60 ha je u privatnom, a 323 ha u državnom vlasništvu. Tablica 5. Kategorija zemljišta u PP Lastovsko otočje prema vlasništvu (Izvor: Stručna studija DZZP) Kategorija zemljišta Privatno vlasištvo (ha) Državno vlasništvo (ha) UKUPNO (ha) Oranice i vrtovi 210 7 217 Voćnjaci 110 7 117 Vinogradi 65 4 69 16 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Pašnjaci (travnjaci) 304 1070 1374 Poljoprivredno zemljište (ukupno) 689 1088 1777 Šumsko zemljište 1792 1349 3141 Dvorišta 3 1 4 Ceste i putovi 23 2 25 Zemljišta pod zgradama 8 6 14 Ostala zemljišta 26 314 341 Građevinsko zemljište (ukupno) 60 323 384 UKUPNO 2541 2761 5302 Matični otok Lastovo svojim je većim dijelom u privatnom vlasništvu. U državno vlasništvo ulazi širi dio na sjeveru otoka, od naselja Pasadur do uvale Zalučje zajedno s otočićem Škoj od Zaklopatice, skoro čitav jugozapadni i južni dio otoka, od sredine luke Vejo Lago preko Pleševog brda, Huma do Skrivene luke, južni i istočni uži dio otoka, od Skrivene luke do uvale Zabarje te pojedine manje površine u središtu otoka. U državno vlasništvo spadaju i otoci Sušac, Kopist, Mrčara, Mali i Veji Rutvenjak, veći dio Prežbe, Bratin i Vlašnik, Mali i Veji Maslovnjak, Lastovnjaci (Lukovci, Stomorina, Mali i Veji Arženjak, Saplun (Mladine), Češvinica, Petrovac i Kručica). Ostali otočići i otočna skupina Vrhovnjaci spadaju u pomorsko dobro, osim dijela otoka Prežba koji je u privatnom vlasništvu. Uvidom u posjedovne listove i zemljišne knjige, a prema podacima poduzeća „Hrvatske šume d.o.o.“, utvrđeno je da su pojedine čestice koje se vode kao državno vlasništvo zapravo u privatnom vlasništvu. Prema tome, iz katastarskih podataka proizlazi da državnog zemljišta ima više nego što je to u stvarnosti. Rješenje ovakvih problema je pokretanje postupka za rješavanje vlasničkih odnosa te izrada nove državne izmjere i katastra nekretnina. 2.1.3. Karte i snimke područja Tablica 6. Karte i snimke Parka prirode "Lastovsko otočje" (Izvor: JUPP “Lastovsko otočje”) Naziv karte /snimke Turističko - planinarski zemljovid Osnovna geološka karta Karta kopnenih staništa Karta morskih staništa Područja izraženih vrijednosti Granica Parka prirode Karta staništa gospodarske jedinice Lastovo Karta zaštićenih područja gospodarske jedinice Lastovo Karta ekološke mreže gospodarske jedinice Lastovo Godina Mjerilo Vrsta zapisa Autor /Izvor 1:20 000 papirnata digitalna digitalna digitalna digitalna digitalna Papirnata digitalna HGSS DZZP DZZP /Oikon doo DZZP /Oikon doo DZZP DZZP DZZP / Oikon doo / Državna geodetska uprava DZZP / Oikon doo / Državna geodetska uprava DZZP / Državna geodetska uprava 1:100 000 1:100 000 1:100 000 papirnata 1:70 000 papirnata 17 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Topografska karta Ortofoto karta GIS baza Ministarstva zaštite okoliša i prirode GIS Ekološka mreža GIS Granice GIS Invazivne vrste GIS Karta staništa GIS MTB 64 GIS UMT 10 1:25 000 digitalna digitalna digitalna digitalna digitalna digitalna digitalna digitalna 2.2. Prirodne vrijednosti 2.2.1. Geologija Lastovsko otočje geotektonski pripada jugoistočnom dijelu Jadransko-dinarske karbonatne platforme. Geološku osnovu Lastova i pripadajućih otoka izgrađuju jurske i kredne naslage. Te naslage tvore dolomiti, dolomitizirani vapnenci, vapnenci s ulošcima dolomita i čisti vapnenci. Gornjojurske naslage izgrađuju gotovo cijeli otok Lastovo te otočne skupine s njegove zapadne strane. Otoci Sušac, Kopist s pripadajućim otočićima te središnji dio otoka Lastova izgrađeni su od gornjojurskih naslaga gornjeg malma. Najstarije naslage razvijene su na otoku Kopistu i pripadajućim otočićima građenim od dolomita i vapnenaca s rožnjacima. Središnji dio otoka Lastova građen je od klipeinskih vapnenaca s lećama dolomita, a Sušac od grebenskih vapnenaca. Južni dijelovi otoka Mrčare s otočićima Makarac, Vlašnik i Bratin te Prežbe, kao i krajnji jugozapadni dio Lastova na potezu rt Veljega mora – Pasadur građeni su od dolomita koji pripadaju najstarijim naslagama donjeg malma. Sjeverni dijelovi otoka Mrčare s otočićima Maslovnjak Veji i Mali, Prežbe s pripadajućim otočićima te zapadni dio Lastova do poteza uvala Staklena – uvala Kručica grade kladokoropsis vapnenci u izmjeni s dolomitom iz donjeg malma. Istočni dio otoka Lastova (potez uvala Staklena – Crvena grža) izgrađuju najmlađe naslage vapnenaca s aberantnim tintinidima i klipeinama iz gornjeg malma. Kredne naslage se nastavljaju na prethodne gradeći relativno usku zonu u sjevernom dijelu otoka Lastova na potezu uvala Sokoline – uvala Zabarje. One izgrađuju i otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci. Spomenuti sjeverni dio otoka Lastova te otočići Petrovac, Kručica, Lukovci, zapadni dio Češvinice i južni dio Stomorine (Lastovnjaci) te Vrhovnjaci građeni su od vapnenaca i dolomita iz donje krede. Istočni dio Česvinice, sjeverni dio Stomorine i ostatak Lastovnjaka grade gornjokredni vapnenci cenomana. Najmlađe naslage na otoku Lastovu su kvartarni sedimenti (crvenica, pijesci) koji prekrivaju zatvorena polja, uvale, dolce i ponikve. 2.2.2. Pedologija Na području lastovskog otočja, prema pedološkoj karti Hrvatske u mjerilu 1: 500 000, dolaze četiri tipa tzv. autohtonih ili recentnih tala koja su se u otočkim udubljenjima deponirala rastrožbom 18 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ stijena. Za otok Sušac navode se crnica i kalcikambisol - smeđe tlo na vapnencu i dolomitu. Rendzine se nalaze na Kopistu, Mrčari, južnom dijelu Prežbe i krajnjem zapadnom i jugozapadnom dijelu otoka Lastova, a antropogena tla na sjevernom dijelu otoka Prežbe i otoka Lastova (oko rta Žrvanj) i u poljima Lokavje i Prgovo. Najzastupljeniji tipovi tla su kalcikambisol i crvenica koji prekrivaju gotovo cijeli otok Lastovo i Lastovnjake izuzev gore spomenutih dijelova, a najčešće se nalaze na dnu polja gdje su manje izložene procesima ispiranja. Osim toga, u sastavu tala otoka Lastova i Sapluna (Lastovnjaci) utvrđene su pješčane nakupine tj. crvenkasti i sivosmeđi pijesci koji ne odgovaraju sadašnjim prilikama. To su tzv. alohtona ili reliktna tla eolskog porijekla koja su nanijeli pleistocenski vjetrovi u bitno drugačijim klimatskim i topografskim uvjetima. Te praporne naslage, razmjerno površini, povećavaju plodnost polja. Najplodnija tla Lastova nalaze se u unutrašnjosti otoka (Vinopolje, Nižno Polje, Lokavje, Prgovo i dr.). Ta polja se odlikuju i većom dubinom tla, što je posebno značajno za poljoprivredu jer dugo zadržavaju vlagu. Zbog tog razloga i zbog prisutnosti pijesaka u tlima, lastovska polja su jedinstvena i razlikuju se od svih polja na dinarskom kršu kojima su po morfogenetskim značajkama slična. Manje plodne površine uglavnom se nalaze u obalnom pojasu, primjerice u dnu uvale Skrivena luka, na lokaciji Gornji Portorus te na području Prsnač dô i Barje. 2.2.3. Klima Lastovsko otočje spada u toplo-umjerene kišne klime sredozemnoga tipa. Tu sredozemnu klimu karakteriziraju blage i vlažne zime, a topla i sušna ljeta. Zbog svoje udaljenosti od kopna Lastovo doživljava iznenadne promjene vremena rjeđe od ostalih otoka. Srednja godišnja temperatura iznosi 16 °C. Sve srednje mjesečne temperature u godini su iznad 7 °C. Najniže temperature ne spuštaju se ispod 0 °C, a najviše se ne dižu iznad 34 °C. Jesen je na Lastovu znatno toplija od proljeća. Oborine se gotovo isključivo javljaju u obliku kiše. Srednja godišnja količina oborina iznosi 681,6 mm. Od ukupnih godišnjih vrijednosti 70% oborina karakteristično je za hladno doba godine. Bitno je napomenuti da je količina oborina na Sušcu znatno manja i iznosi tek 380 mm. Visoki postotak relativne vlage i rosa donekle nadoknađuju nedovoljnu količinu kiše. Srednja godišnja relativna vlaga za otok Lastovo iznosi 66%, a mjesec s najvišom relativnom vlagom je listopad sa 70%. Klimu otoka Lastovo karakterizira veliko osunčavanje. Srednja godišnja suma osunčavanja iznosi 2665,7 sati. Vjetrovi koji pušu na području Lastovskog otočja su jugo ili široko (jugoistočnjak), maestral (sjeverozapadnjak), bura (sjeveroistočnjak), tramuntana ili grego (sjeverac), oštro (jako, olujno jugo), pulenat (snažni zapadnjak), levant (istočnjak), lebić (jugozapadnjak) i noćnik. Po svojoj učestalosti najčešći je vjetar iz smjera zapad-sjeverozapad (WNW) zastupljen sa 17,8 %, a zatim jugoistočni (SE) smjer vjetra s 13,5 %. Tišine su u prosjeku zastupljene s 1,1 %. Što se jačine vjetra tiče, najizrazitiji je 19 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ jugoistočni (SE) smjer vjetra, a nakon toga dolazi sjeveroistočni (NE) smjer vjetra. U prosjeku, tijekom godine 147 dana puše jak vjetar (brzine od 39 km/h i više), dok broj dana s pojavom olujnog vjetra (brzine od 62 km/h i više) u prosjeku iznosi 22 dana. 2.2.4. Hidrologija Na otoku Lastovu, zbog sastava stijena, male površine otoka i klime, nema stalnih tokova vode. Tektonski pokreti u prošlosti doveli su do raspuknutosti slojeva i nastanka složenog sustava podzemnih kanala, pa je unutrašnjost otoka ispunjena morem. U hladno doba godine, kada se oborine javljaju u obliku snažnih pljuskova, stvaraju se kratkotrajne bujice jer voda brzo ponire gubeći se u kraškom podzemlju. Poniruća kišnica se zadržava u nepropusnim podzemnim rezervoarima vodonosnicima u obliku podzemne vode gdje se miješa s morem u sredini otoka. Bočata voda se iz podzemlja crpi s dvije lokacije na otoku Lastovu (polje Duboke i Prgovo) te se prerađuje u vodu za piće. Od voda stajaćica, na otoku Lastovu i nekim pripadajućim mu otocima prisutne su lokve, od kojih su veće u poljima (Lokavje i Veja lokva). Tijekom zime i za vrijeme jakih jesenskih kiša dolazi do povremenog plavljenja pojedinih polja (Hrastove i Studenac). 2.2.5. Krajobrazi Lastovsko otočje spada u krajobraznu jedinicu obalnog područja srednje i južne Dalmacije i posjeduje sve osobitosti prirodnog, kulturnog i stvorenog/izgrađenog krajobraza. Posebnost prirodnog krajobraza čini razvijen reljef otoka Lastova s velikim brojem uzvisina između kojih se izmjenjuju polja i dolci kojih ima više od 40. Otok je izrazito šumovit, naročito njegov zapadni, sjeverni i sjeveroistočni dio te otoci Prežba i Mrčara. Prevladava šuma ili makija hrasta crnike. Otočje se sastoji od čak 44 otoka, otočića i hridi. Specifičnost obale su visoki obalni strmci, naročito izraženi na jugoistočnoj obali otoka Lastova te sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sušca kao i brojne potkopine i podmorske špilje nastale pod utjecajem jake abrazije. Izgrađeni krajobraz obuhvaća dva glavna naselja - Lastovo i Ubli - te manja naselja Pasadur, Zaklopaticu i Skrivenu luku. Mjesto Lastovo je istaknutog amfiteatarskog oblika s dominantnim poljem u podnožju. 2.2.6. Biološka raznolikost kopna 2.2.6.1. Staništa Broj tipova kopnenih staništa, s obzirom na malu površinu Parka, upućuje na veliku raznolikost krajolika. Izražene krajobrazne vrijednosti kriju velik broj vrsta flore i faune unatoč antropogenom utjecaju i brojim požarima koji su opustošili mnoga staništa. A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa 20 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Stalne stajaćice na otoku Lastovu su lokve u poljima Lokavje, Hrastove, Zegovo, Veja lokva, Vinoplje, Na kal te lokve na otocima Mrčara, Saplun (Mladine) i Sušac. Povremeni vodotoci javljaju se kroz naselja Ubli, uvalu Mrca, Nogojna, Uska i Dragovoda. Na ovom području postoji samo jedan izvor bočate vode – Lokanj u naselju Ubli. Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (Plantagini-Crypsidetum schoenoidis) koja naseljava močvarna staništa nalazi se u blizini lokava na polju Lokavje. B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine Dalmatinske vapnenačke stijene sveze Centaureo-Portenschlagiellion i Ilirsko-jadranska, primorska točila sveze Peltarion alliaceae mjestimično se nalaze na sjevernoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj strani otoka Lastova, te na nekoliko mjesta u unutrašnjosti otoka. Zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae) raste na obalnim strmcima sjeveroistočne i sjeverozapadne obale otoka Sušca te na području rta Tršćavac na jugozapadu tog otoka. C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni Tamo gdje su se šumski požari ponavljali više puta ostale su goleti kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka eumediterana i stenomediterana reda Cymbopogo-Brachypodietalia. Na tom području javljaju se i šikare s bušicima koje su istovremeno i degradacijski stadij uvjetovan ispašom i progresivni stadij nakon požara. Na otoku Lastovu se protežu od njegova središnjeg dijela prema jugu, dolaze na zapadnoj strani otoka Kručica (Lastovnjaci) te obuhvaćaju velike površine otoka Sušca. D. Šikare Na otoku Sušcu i Lastovu javlja se bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (EricoRosmarinetum). Na otoku Lastovu dolazi na južnim i zapadnim ekspozicijama i nalazi se u kontaktu s bušikom pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Ljeti listopadne šikare dolaze na otoku Sušcu zbog njegove semiaridne klime. E. Šume Zbog specifične lokalne mikroklime, dna dubokih ponikava i kraških polja s dubokim i teškim glinastim tlima ekstrazonalno su obrasla primorskim, termofilnim šumama i šikarama medunca sveze Ostryo-Carpinion orientalis s vrstama Quercus pubescens, Fraxinus ornus i nekim više-manje mezofilnim vrstama. Takva vegetacija dolazi u poljima Dubrova i Hrastove, Lokavje i Vinopolje. Na doticaju između listopadne i zimzelene šumske vegetacije dolaze mješovite zimzeleno-listopadne sastojine koje su se sačuvale u poljima Dubrova i Vinopolje. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike sveze Quercion ilicis zauzimaju sve strme padine obronaka sjeverne ekspozicije na otoku, naročito u njegovu sjevernom i sjeveroistočnom dijelu, gdje se spuštaju do same morske obale. Ta je šuma razvijena i na svim rubovima dubokih ponikava i polja (Prgovo, Pržina, Lokavje, Zegovo i dr.) te na sjevernim i sjeveroistočnim padinama obronaka koji te ponikve okružuju. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis) javlja se, kao predstavnik te sveze, između naselja Lastovo i uvala Lučica i Sv. Mihovil te na sjevernim padinama najviših uzvisina otoka Sušca (između 150 i 240 m). Na području između naselja Lastovo i uvala Lučica i Sv. Mihovil također dolazi i mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis). 21 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Stenomediteranska čista vazdazelena šuma i makija crnike sveze Oleo-Ceratonion, zastupljena je makijom divlje masline i somine (Oleo-Juniperetum phoenicae) koja je najrazvijenija na padinama južne i jugozapadne ekspozicije otoka Lastova te u ponikvama i zaklonjenim mjestima otoka Sušca. Ta asocijacija se razvija u obliku facijesa vrsta Ceratonia siliqua i Pinus halepensis. Facijes vrste Ceratonia siliqua uglavnom dolazi u samom mjestu Lastovo i može se smatrati antropogenim facijesom. Facijes vrste Pinus halepensis predstavlja šumu alepskog bora više-manje otvorena sklopa. Takve šume su razvijene u obalnom području sjeverozapadnog, zapadnog i jugozapadnog dijela otoka Lastova te na otoku Prežba i Mrčara. Kad je taj sklop više-manje zatvoren, heliofitni elementi sveze Oleo-Ceratonion iščezavaju, a zadržavaju se samo elementi sveze Quercion ilicis. Na otoku Sušcu javlja se makija divlje masline i drvenaste mlječike (Oleo-Euphorbietum dendroidis) koja dolazi na otvorenim padinama i nižim grebenima otoka i zauzima razmjerno velike površine, a ima je još samo na otoku Palagruži. H. Podzemlje Najpoznatije kraške špilje i jame na otoku Lastovu su Rača špilja na jugoistočnom dijelu otoka, špilja Pod Velji i špilja Pod Pozalicu. Ostale poznate špilje i jame su: Kukurna špilja, špilja u podnožju Spilnika, špilje u Zle polju, špilja u polju Dubrova, špilja u Veljem Lagu, jama između Zegova i Huma, špilja u župnikovoj kući, jama u brdu Straža, špilja za kaštelom, jama uz lokvu na otoku Saplun. Zasumporena kraška špilja nalazi se u uvali Kručica na sjeveru otoka. Dva antropogena podzemna staništa predstavljaju umjetni potkopi na otoku Prežba, u uvali Sita i Kremena u koje zalaze šišmiši. I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom Najznačajnija polja na otoku Lastovo su Prgovo, Pržina (sa Ždrelom), Lokavje (s Dubrovom i Zle poljem) i Vinopolje. U zapadnom dijelu otoka pored spomenutog Vinopolja, nalazi se Nižno polje, Šupanj do i Jurjev do. U središnjem dijelu smjestili su se Zegovo i Dubrova, u istočnom, pored Prgova i Lokavja, nalaze se Duboke, Ždrelo, Pržina, Barje, a u jugoistočnom dijelu otoka – Kruševa njiva, Veja lokva, Studenac, Poljice, Dosibje dô, Prsnač dô, Udovin dô. Otoci Mrčara i Prežba su, uz matični otok, jedina dva otoka s poljima. Na poljima dolaze tipovi staništa: mozaici kultiviranih površina, voćnjaci, maslinici, vinogradi te javne neproizvodne kultivirane zelene površine. Osim njih, na njima raste: zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića (Asplenio-Umbilicetum horizontalis), nađena kraj naselja Lastovo, zajednica sitnoglavičastog strička i običnog osloboda (Carduo-Silybetum mariani) te utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (Lolio-Trifolietum suffocati) koje dolaze u polju Lokavje. J. Izgrađena i industrijska staništa Sva naselja spadaju u aktivna seoska područja i urbanizirana seoska područja. Među navedenim kopnenim staništima svojim značajem se posebno izdvajaju: · · · Stalne stajaćice: 17 lokvi koje se nalaze u poljima i na tri otočića - vrlo bitne kao konstantan izvor vode u ovom, inače sušnom, području. Oko lokvi nalazimo veliku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Zajednica busine i dubrovačke zečine: stanište zaštićene i endemske biljke. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana. Zauzimaju veliki dio površine parka. Uglavnom su nastali kao posljedica učestalih požara. 22 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ · · · · Šikare s bušicima: degradacijski stadij uvjetovan nekontroliranom ispašom i požarima. Šume makije crnike, alepskog bora, divlje masline i drvenaste mlječike. Sačuvane od požara, nalazimo stoljetne šume hrasta crnike i alepskog bora. Gotovo i nema predjela na kojem ne dolazi divlja maslina, kao veliko stablo ili kao preostala nakon požara. Kraške špilje i jame. Izniman broj špilja i kraških jama te jedna zasumporena špilja. Bogatstvo i posebnost Lastovskog otočja su kultivirane nešumske površine te brojna plodna polja i dolci. Na njima se razvila poljoprivreda, a posebno maslinarstvo i vinogradarstvo. Popis prisutnih staništa, karta staništa i površinska zastupljenost izrađeni su na temelju podataka iz literature i različitih snimaka iz zraka. Postojeći podaci o rasprostranjenosti i površinama pojedinih kopnenih staništa većinom su zastarjeli i neprecizni te ih je potrebno dopuniti terenskim istraživanjima. Većina navedenih podataka preuzeta je iz Stručne podloge za trajnu zaštitu područja Lastovskog otočja koju je izradio DZZP. Slika 5. Karta kopnenih staništa (izvor DZZP). 2.2.6.2. Flora Najdominantniji florni element otoka Lastova i Sušca je mediteranski florni element u kojemu su najzastupljenije općemediteranske (cirkummediteranske) biljke. Od životnih oblika najzastupljeniji su terofiti. Zbog svog izoliranog položaja cijelo je otočje do danas slabo istraživano. Prema dostupnim podacima, samo na otoku Lastovu zabilježeno je 810 biljnih svojti što ukazuje na bogatstvo biljnih oblika. Među zabilježenima je 21 endemična svojta te 67 svojti koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Prema kategoriji ugroženosti, na otoku Lastovu je prisutno 5 kritično ugroženih svojti (CR), 10 ugroženih (EN), 9 rizičnih (VU), 21 niskorizičnih (NT), 6 najmanje zabrinjavajuće (LC) i 15 nedovoljno poznatih (DD). Od ugroženih i rijetkih biljaka na otoku Lastovu rastu čvrsta ampelodezma (Ampelodesmos mauritanica), nađena u predjelu uvale Zalučje na sjeveru otoka, bjeličasta gromotulja (Aurinia leucadea) na Veljim i Malim stijenama na jugu, dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), razgranjena portenšlagija (Portenschlagiella ramosissima) te ilirska prženica (Knautia illyrica). Područje u podnožju strmca u uvali Sokoline je jedino stanište rijetke drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides) na otoku Lastovu. Razmjerno bogata populacija bijele šupaljke (Corydalis acaulis) raste na stijenama brda Glavica ispod kaštela. Posebno zanimljiva je rijetka vrsta smrdljiva jasika (Anagyis foetida L.), nađena u polju Zlokoža luka. Kao najvažniji oprašivači ove vrste zabilježene su tri vrste ptica iz reda vrapčarki (zviždak, crnokapa grmuša i crnoglava grmuša). Sve tri vrste prstenovane su na otoku Lastovu. 23 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Posebno se ističu stenoendem i, zakonom strogo zaštićena vrsta, dalmatinski kozlinac (Biserrula pelecinus ssp. dalmatica). Vrsta je opisana upravo na temelju lastovskih primjeraka. Pronađena je tijekom BIUS-ovog florističkog istraživanja u 2007. godini što je njen treći službeni nalaz od otkrivanja. Zastupljena je u relativno stabilnim populacijama na pet lokaliteta na otoku Lastovu. Istim je istraživanjem nađena i dosad nezabilježena vrsta jesenski sunovrat (Narcissus serotinus), u maloj populaciji na zapadnoj obali Skrivene luke, što je ujedno i treći skorašnji nalaz te vrste u Hrvatskoj. Na maloj površini otoka Lastova i Prežbe zabilježen je i razmjerno velik broj vrsta orhideja koji međutim nije konačan te su potrebna daljnja istraživanja. Na otoku Lastovu raste i raritet hrvatske flore - vrsta Ophrys biscutella. Među zabilježenim biljnim vrstama dolaze i invazivne vrste na koje je važno obratiti pažnju. Neke od njih su: hrapavi štir (Amaranthus retroflexus ), perzijska čestoslavica (Veronica persica), grmuša (Conyza canadensis), trnovita dikica (Xanthium spinosum), divlji sirak (Sorghum halepense) te obični pajasen (Ailanthus altissima) koji je najagresivnija dosad pronađena invazivna vrsta. Svojim toksinima i korijenovim izlučevinama otežava rast mnogim biljnim vrstama. Zabilježena je kod svjetionika u Skrivenoj luci, a njeno bi daljnje širenje moglo uzrokovati neželjene posljedice. Flora otoka Sušca u potpunosti je prilagođena nedostatku vode, oskudnom tlu i stalnoj izloženosti snažnim, posebno južnim, vjetrovima. Sušac ima najizrazitiju kserofitsku vegetaciju na Jadranu. Zbog svoje semiaridne klime, to područje ljeti obilježavaju listopadne šikare, što znači da proljeće počinje nakon prvih jesenskih kiša, a od kraja svibnja područje ulazi u razdoblje umrtvljene prirode. Ukupan broj poznatih biljnih svojti za otok Sušac iznosi 278. Od toga je 8 endemičnih svojti te 17 svojti koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Prema kategoriji ugroženosti na otoku Sušcu su prisutne 3 ugrožene svojte (EN), 4 rizične (VU), 10 niskorizičnih (NT), 1 najmanje zabrinjavajuća (LC) i 1 nedovoljno poznata (DD). Tipični predstavnik kserofita je rijetka drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) koja optimum svog razvoja postiže razvijajući se u obliku guste i neprohodne makije. Na otoku je zabilježena izrazito rijetka vrsta – grmoliki dubačac (Teucrium fruticans). Endemična sušačka vrzina (Brassica cazzae) može se naći u pukotinama priobalnih i obalnih stijena, a otok Sušac je njezino klasično nalazište. Iznad sjeveroistočne obale, uz put prema najvišem vrhu Sušca, nađena je ugrožena orhideja crvena vratiželja (Anacamptis pyramidalis), također zabilježena i na otoku Lastovo. Kod vrsta žuti zvjezdan (Lotus corniculatus), žuti luk (Allium flavum), obični dubačac (Teucrium chamaedrys) i grmoliki dubačac (Teucrium fruticans) utvrđene su izvjesne morfološke promjene do kojih je došlo zbog geografske izoliranosti. Otok Sušac je i najsjevernija točka rasprostranjenja 11 termofilnih vrsta, novih u flori Hrvatske. Što je otok izoliraniji i udaljeniji od kopna, postotak endemičnosti njegove flore je veći. Zbog geografske izoliranosti moguća je specijacija, tj. nastanak novih vrsta. Zbog toga je potrebno obaviti nova i dosljedna botanička istraživanja otoka Lastova i ostalih neistraženih otočića i otočnih skupina Lastovskog otočja. 24 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 2.2.6.3. Fauna Područje Lastovskog otočja je, zahvaljujući svom izoliranom geografskom položaju, središte endemizama. Prema zadnjim istraživanjima, na području Lastovskog otočja zabilježeno je ukupno 176 vrsta kralježnjaka. Od toga je 20 vrsta kralježnjaka lokalno ugroženo, 71 vrsta se nalazi na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, a 37 vrsta na Preliminarnom crvenom popisu ugroženih kralježnjaka Europe. Republika Hrvatska ratificirala je međunarodne sporazume temeljem kojih je zaštićena većina zabilježenih vrsta Lastovskog otočja koje su ugrožene ili im je ugroženo stanište. U usporedbi s poznatom faunom sisavaca drugih otoka, fauna Lastova ima poprilično uniforman karakter i po svom je sastavu bliža fauni otokâ Jonskog mora nego onoj otokâ sjevernog Jadrana. Nekim skupinama sisavaca područje otoka Lastovo je najjužnija i najisturenija točka. Različite vrste šišmiša naseljavaju podzemna staništa u kojima uglavnom nalaze zaklon ili im služe kao mjesta za razmnožavanje. Špilja Ropa Medjedina važno je stanište na otoku Lastovu u kojem su nađene ljetne porodiljske kolonije 2 ugrožene vrste šišmiša - riđeg šišmiša (Myotis emarginatus) i velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum). Od 16 ukupno zabilježenih vrsta šišmiša na otoku Lastovu 7 vrsta se nalazi u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske. Ornitofauna otočja posebno je zanimljiva. Lastovsko je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i mjesto hranjenja pticama koje migriraju preko Jadrana do Apeninskog poluotoka i dalje u Afriku. To potvrđuje i nalaz crnokape grmuše (Sylvia atricapilla) s prstenom iz Poljske. Gnijezdilište je i rijetkih vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena otoka Lastova i pripadajućih otočića. Do sada je na području cijelog otočja zabilježeno 137 vrsta ptica. Grabljivice čine važan dio ornitofaune, a od gnjezdarica se ističu vjetruša (Falco tinnunculus), eleonorin sokol (Falco eleonorae), sivi sokol (Falco peregrinus) te zmijar (Circaetus gallicus). Na istočnim otočnim skupinama Parka gnijezdi se čak 70% hrvatske populacije sredozemnog galeba (Larus audouinii) koji je ugrožen na globalnoj razini što daje ovom području međunarodnu važnost. Na pojedinim otocima i otočićima u blizini matičnog otoka u sastavu Parka kolonijalno se gnijezde gregula (Puffinus yelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea), dvije vrlo značajne vrste čije su populacije ugrožene i koje su svojom ishranom vezane uz more. Novijim istraživanjima proširuju se saznanja o njihovim područjima gniježđenja. Prijetnja ptičjoj populaciji svakako su dvije zabilježene vrste štakora, štakor selac (Rattus norvegicus) i crni štakor (Rattus rattus). Područje Parka stanište je 7 vrsta gmazova te jednog vodozemca. Stenoendemične gušterice su jadranska gušterica (Podarcis sicula adriatica) koja dolazi na otocima Sušcu, Kopistu i pripadajućim otočićima te otočiću Pod Mrčaru te lastovska gušterica (Podarcis melisellensis n. ssp.) koja dolazi na otočnim skupinama Lastovnjaci i Vrhovnjaci. Lastovska gušterica je podvrsta krške gušterice (P. melisellensis) od koje se razlikuje većim dimenzijama, robusnijim izgledom i obojenjem. Zanimljivost je da na otočju nema otrovnih zmija, a jedina je zmija smičalina (Dolichophis caspius). Upravo zbog smičaline i lastovske gušterice ovo područje predstavlja jedno od najvrijednijih herpetoloških područja među dalmatinskim otocima. 25 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Na otoku Lastovu i Prežbi ukupno je zabilježeno 12 vrsta vretenaca. Osim vrsta sredozemna zelendjevica (Lestes barbarus) i žućkasti strijelac (Sympetrum fonscolombii) koji su u kategoriji gotovo ugroženih svojti (NT), sve druge vrste nisu na stupnju ugroženosti. Iako je fauna beskralješnjaka slabo istražena, novijim istraživanjima zabilježene su značajne vrste. Posebno se ističe vrsta vodenog kornjaša Cybister tripunctatus africanus – vrsta srodna obrubljenim kozacima. Vrsta je pronađena tijekom BIUS – ovog istraživanja 2007. godine, a do tada nikad nije bila zabilježena za područje Republike Hrvatske. Na Veljim i Malim stijenama pronađen je endemični puž Medora dalmatina leucoptera, na izvoru Lokanj pronađen je reliktni puž Paladilhiopsis n. sp, a u špilji Pod Pozalicu pronađena je rijetka vrsta puža iz porodice Zonitidae. U više špilja na matičnom otoku nađen je endemični puž iz porodice Aegopidae, ugroženi špiljski rakušac Niphargus hvarensis i puž Oxychilus sp. Geografska izoliranost područja i dosadašnji nalazi upućuju na mogućnost otkrivanja i drugih rijetkih i endemičnih svojti. 2.2.7. Fizičko kemijska svojstva mora More Lastovskog otočja je pod snažnim utjecajem južnojadranske duboke vode čija su glavna svojstva velika gustoća, smanjena količina hranjivih soli i karakteristični odnos temperature od 13°C i saliniteta 38,6 ‰. Povremeni utjecaj na ovo područje ima toplija i slanija sredozemna vodena masa (14°C, 38,7 ‰). Prema dosadašnjim istraživanjima, u zimskom razdoblju temperatura mora pokazuje manji pad vrijednosti s porastom dubine (površina 14,1 °C, dno 13,8 °C). Za razliku od temperature, salinitet s dubinom raste (površina 38,1 ‰, dno 38,5 ‰). U ljetnom razdoblju temperatura pokazuje temperaturni skok (termoklina). Do dubine od oko 10 m temperatura iznosi oko 23 °C, a nakon te dubine naglo pada na oko 16 °C te se dalje postupno smanjuje do oko 13 °C. Salinitet također pokazuje nagli skok (haloklina), ali obrnut od temperature. Raspon u vrijednostima od površine do dubine od 8 m iznosi od 38,1‰ do 38,6‰. Nakon halokline, uz manja kolebanja, salinitet je pri dnu stalan - 38,6 ‰. U ljetnom razdoblju karakteristična su vrlo nagla i velika dnevna kolebanja temperature na istoj dubini, a razlog je utjecaj juga i otvorenog mora. Kolebanja razine mora zbog plime i oseke u ovom području su relativno mala (oko 30 cm). Prozirnost mora je vrlo velika pa je u blizini Lastovskog otočja zabilježena najveća prozirnost u Jadranskom moru. Na ovom području često je izdizanje duboke vode bogate hranjivim solima („upwelling“), a razlog su morske struje koje iz Sredozemnog mora ulaze u Jadransko, kreću se uz našu obalu, a vraćaju se uz talijansku. Vraćanjem morske struje uz talijansku obalu, jedan od ogranaka se račva na Gargansko–pelješkom pragu i uzrokuje pojavu „upwellinga“. 26 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 2.2.8. Biološka raznolikost mora Podmorje Lastovskog otočja do danas je obuhvaćeno vrlo malim brojem istraživanja. Među glavnim razlozima su velika udaljenost od obale, površina Parka, složenost podmorskog krajobraza (koja se očituje mnoštvom otoka, uvala, hridi i grebena, a time i staništa) te velika dubina okolnog mora. Dodatne poteškoće u istraživanju predstavlja nedostupnost preciznih batimetrijskih karata. Posljednjih godina Udruga Sunce provela je sustavna terenska kartiranja morskih svojti i staništa Sušca, Bijelca, Kopista, Lastova i okolnih otoka dok je područje Tajana, Lastovnjaka i Vrhovnjaka još uvijek većim dijelom neistraženo. Terenska kartiranja ukazala su na visok stupanj nepreciznosti službene Karte staništa RH te na potrebu za složenijim i sustavnim istraživanjima staništa i populacija svojti podmorja Lastovskog otočja. Zbog direktnog utjecaja otvorenog mora južnoga Jadrana, blizine duboke Južnojadranske kotline te položaja Lastovskog otočja u odnosu na smjer jadranskih morskih struja, ovo područje je slabije produktivno, ali ga obilježava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Česta pojava “upwellinga” rezultira donosom mezoplanktonskih i dubokomorskih vrsta iz južnog dubokog Jadrana do same obale. Raznolikost planktonskih organizama uvjetuje i veliku raznolikost bentoskih organizama. 2.2.8.1. Staništa F. Morska obala Stjenovita morska obala obuhvaća najveći dio obale Lastovskog otočja. Široka stjenovita supralitoralna stepenica nalazi se na područjima izloženim mlataranju valova, posebice na južnim stranama i obalnim strmcima. Svojom veličinom ističu se strmac u uvali Tršćavac na Sušcu, Velje stijene, Male stijene, strmac u uvali Sokoline na Lastovu te hrid Bijelac. Ova su područja i važna staništa rijetkih i ugroženih biljnih i ptičjih vrsta. Na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj stjenovitoj obali otoka Sušca razvijeno je rijetko stanište grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trpuca (Plantagini-Limonietum cancellati). Pjeskovita morska obala je rijetka, a značajnije površine su u uvali Skrivena luka i na otoku Mladine u uvali Saplun, šljunkovita morska obala dolazi u uvalama Skrivena luka, Kujenčeva ropa, Uska i Staklena, uvalama Zace, Kručica, Kremena, Sita, Sv. Mihovil te na otoku Mladine u uvali Saplun. G. More U području donjih stijena mediolitorala česta su kalcificirana naselja crvenih alga Lithophyllum byssoides te unutar biocenoze mediolitoralnih špilja i na zasjenjenim podmorskim grebenima naselja vrsta Phymatolithon lenormandii i Hildenbrandia rubra. U infralitoralu Lastovskog otočja dominiraju zajednica (biocenoza) infralitoralnih algi te zajednica naselja vrste Posidonia oceanica (livade posidonije). Zajednica infralitoralnih algi obično je razvijena na stjenovitim dnima do dubine od oko 30-35 m kojima najčešće dominiraju alge Halimeda tuna, Cystoseira spp., Peyssonnelia spp., Flabellia petiolata, Codium spp., Dyctiota spp. U podnožju strmaca, u području jakih strujanja, česta su naselja kalcificiranih crvenih algi poput vrste Corallina elongata te Cystoseira crinita. Stjenovita dna su većinom visokostrukturirana, sastavljena od kamenih 27 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ gromada s procijepima i potkopima. Na mnogim mjestima, do oko 10 m dubine, zajednica infralitoralnih algi je degradirana zbog golobrsta ježinaca. U zajednici infralitoralnih algi, naročito na prijelazu na zajednicu obalnih detritusnih dna, česta su naselja spužvi roda Axinella. Na prijelazu ovih dviju zajednica, na lokacijama kao što su plić pod Mrčaru, južna strana Kopista, plić od Crnca, česta su i gusta naselja stablastih vrsta mahovnjaka. Livade posidonije zauzimaju značajne površine podmorja Lastovskog otočja. Razvijene su na sedimentnim dnima na dubinama 10-30 m, najčešće, zbog naglog povećanja dubine, u užem obalnom pojasu. Kontinuirane livade dominiraju u zaklonjenim uvalama dok su na područjima izloženijih obala najčešće ispresijecane stijenama na kojima je razvijena zajednica infralitoralnih algi. Prema dubini, livade obično završavaju stjenovitim dnom na kojem se prožimaju zajednica infralitoralnih algi i koraligenska zajednica, a na koje se nastavlja detritusno dno. Uz otok Mladine livada posidonije tvori posebne strukture, tzv. barijere - plitka naselja čiji listovi za vrijeme oseke dodiruju površinu mora. Na području uvale Kručica, Tajana i Sapluna, unutar livada posidonije, zabilježeni su grebeni kamenog koralja (Cladocora caespitosa). U uvali Skrivena luka razvijene su zajednice sitnih površinskih pijesaka, sitnih ujednačenih pijesaka te zajednica zamuljenih pijesaka zaštićenih obala s naseljima vrste Cymodocea nodosa (čvorasta morska resa). Iste zajednice mogu se naći i na području Jurjeve luke te Malog i Vejeg Laga. Uz obalu su česte sitaste vrulje, posebice u uvalama Negojna, Skrivena luka, Studeno dance, Dol od Lučice i Kručica. Najveće površine podmorja Parka zauzima područje cirkalitorala, odnosno zajednica obalnih detritusnih dna. Uz sediment sastavljen od ljuštura organizama u njoj najčešće dominiraju naselja vrsta Osmundaria volubilis, Peysonnelia spp., a u kanalima je česta i asocijacija s rodolitima, facijes maërla i facijes s velikim mahovnjacima. Gornji rub rasprostranjenosti je na dubini od 35 m, a na području plićina i strmaca na oko 60-70 m. Donji rub zajednice proteže se do oko 100 m dubine gdje se nastavlja na cirkalitoralne muljeve. Na čvrstim, najčešće strmijim, podlogama u cirkalitoralu razvijena je koraligenska zajednica. Najčešće je na istim područjima u procijepima i potkopima razvijena zajednica polutamnih špilja. Ova područja su važna staništa za ribolovne vrste kao što su škrpina, jastog i tabinja. Koraligenska zajednica je vrlo dobro razvijena u podmorju Sušca, Bijelca, Crnca, Kopista, Sozanja, rta Križ, Lukovca, Vejeg mora te na potezu od Rta Struga do Studenog danca. Na većini navedenih lokacija nalaze se i naselja razgranatih rožnatih koralja žute rožnjače (Eunicella cavolinii), usprave rožnjače (Eunicella singularis) te velike rožnjače (Paramuricea clavata). Ova područja ujedno su i najatraktivnije ronilačke lokacije. Lastovsko otočje karakteriziraju brojne plićine čiji se vrhovi uzdižu do 20-30 m dubine. Okružene su dubokim morem, a veliki broj njih nije ucrtan na batimetrijskim kartama. Na ovakvim lokacijama obično je vrlo razvijena koraligenska zajednica i zajednica polutamnih špilja. U ovoj zajednici česta su naselja s koraljima žuta čaška (Leptopsammia pruvoti), hvarski koralj (Madracis pharensis) te gusta naselja crvene alge Lithophyllum frondosum. 28 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Morske špilje U podmorju Lastovskog otočja nalazi se velik broj špilja i polušpilja. Rasprostranjene su od zone prskanja valova do velikih dubina. Najpoznatije su Ropa Medjedina, Medjedina ispod svjetionika Struga, dvije podmorske špilje ispod Veljih stijena, špilja na jugoistočnoj obali u uvali Zaprage, abrazijska špilja između Uvale Zace i rta Nori hum, špilja na istočnoj strani rta Zaklopatica, podmorska špilja ispod brda Sozanj, prolaz u hridi Bijelac kraj Kopista, špilja na otočiću Petrovac, špilja na južnoj obali otoka Mladine, podmorska špilja u uvali Medjedina na južnoj obali otoka Sušca. Zanimljivost Lastovskog otočja su dva morska jezera na otoku Sušcu s razvijenom zajednicom krških morskih jezera u supra, medio i infralitoralu. 2.2.8.2. Flora Dosadašnjim istraživanjem lastovskog podmorja utvrđeno je 248 vrsta morske flore. Od toga su 34 vrste zelenih algi, 157 crvenih alga, 52 smeđe alge, 3 vrste morskih cvjetnica i 2 vrste lišajeva. Bentoska flora se odlikuje znatnom dubinskom rasprostranjenošću, osobito u području Sušca. Dominantni florni elementi morskog okoliša Lastova su atlantsko-mediteranski i mediteranski koji dominiraju sa 78% u flori južnog Jadrana. Područje otoka Sušca ima jedan od najviših, do sada poznatih, indeksa morske flore u Jadranu. Indeks morske flore iskazuje se kao omjer R/P odnosno omjer crvenih naspram smeđih algi. Ovaj odnos ukazuje na tople subtropske osobitosti mora oko otoka Sušca. Među zaštićenim vrstama ističu se cvjetnice posidonija (Posidonia oceanica) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa). Na plićinama kao što su plić od Bijelca i plić od Crnca česta su gusto razvijena naselja smeđih alga roda Cystoseira i Sargassum. U Skrivenoj luci i uvali Vejo Lago zabilježena je zelena alga Caulerpa prolifera, jedina autohtona vrsta kaulerpe u Jadranu. Nažalost, diljem podmorja Lastovskog otočja zabilježena su i naselja invazivne zelene alge Caulerpa racemosa te crvene alge Womersleyella setacea. 2.2.8.3. Fauna Na području Lastovskog otočja dosadašnjim je istraživanjima utvrđeno 330 vrsta morskih beskralješnjaka, od toga 27 vrsta spužava, 33 vrste žarnjaka, 108 vrsta mekušaca, 13 vrsta mnogokolutićavaca, 44 vrste rakova, 61 vrsta mahovnjaka, 27 vrsta bodljikaša, 9 vrsta mješčićnica i drugih skupina. Zbog vrlo oskudnih i neobjedinjenih rezultata dosadašnjih istraživanja može se pretpostaviti kako je konačni broj vrsta znatno veći. Ukupno je zabilježeno 20 vrsta beskralježnjaka koji se smatraju ugroženima u Jadranu. Većina ovih beskralježnjaka je zaštićena. Među njima se ističu puž bačvaš (Tonna galea), česti stanovnik ovog područja, iznimno ugrožena vrsta puža Tritonova truba (Charonia tritonis sequenza) te prugasta mitra (Mitra zonata). U livadama posidonije česta su naselja plemenite periske (Pinna nobilis) te, uz rubove 29 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ livada, naselja spužvi Axinella cannabina i Axinella polypoides. U podmorju Parka zabilježene su i kolonije rijetkih vrsta koralja žuta Gerardia (Gerardia savaglia) i kolonija ugrožene (EN) narančaste gorgonije (Leptogorgia sarmentosa), spužva slonovo uho (Spongia agaricina), igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus) te zvjezdača Ophidiaster ophidianus. Diljem Lastovskog otočja, u zajednici polutamnih špilja, obitava crveni koralj (Corallium rubrum). Naselja ove kritično ugrožene (CR) vrste danas su nažalost najvećim dijelom devastirana te se veće kolonije mogu naći samo u vrlo dubokim i izoliranim područjima. Na području lastovskog akvatorija ustanovljeno je 150 vrsta riba. Od toga se 11 vrsta nalazi na Preliminarnom crvenom popisu ugroženih kralježnjaka Europe, a 25 ih se smatra ugroženima u Hrvatskoj. Karakteristične vrste riba za ovo područje su škrpun (Scorpaena porcus), škrpina (Scorpaena scrofa), trlja od kamena (Mullus surmuletus), tabinja mrkulja (Phycis phycis), lumbrak (Symphodus tinca), murina (Muraena helena), ugor (Conger conger); od glavonožaca sipa (Sepia officinalis) i hobotnica (Octopus vulgaris), a od rakova jastog (Palinurus elephas) i kuka (Scyllarides latus). Stanovnik lastovskog podmorja je ugrožen i zaštićen morski konjić (Hippocampus ramulosus). Skupine dobrog dupina (Tursiops truncatus) često zalaze u podmorje Lastovskog otočja, a mogući su i susreti s drugim vrstama kitova te s morskim kornjačama glavatom želvom (Caretta caretta) i zelenom želvom (Chelonya mydas). Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) nekada je bila stalni stanovnik podmorskih špilja Lastovskog otočja koje su joj služile kao zaklonište i mjesto razmnožavanja. Špilja Ropa Medjedina je jedno od posljednjih dokumentiranih obitavališta te vrste na Lastovskom otočju. Izjave lokalnog stanovništva o povremenim susretima sa sredozemnom medvjedicom daju nadu u njen povratak. Slika 6. Karta morskih staništa (izvor DZZP) 2.3. Kulturno–povijesne vrijednosti i korištenje prostora 2.3.1. Kulturna baština 2.3.1.1. Kratka povijest područja Najstariji tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu datiraju iz četvrtoga tisućljeća prije Krista, a otkriveni su u špiljama Rača i Pod Pozalicu. Iskapanja u špilji Rači, nadomak Skrivenoj luci, otkrila su ljudsko obitavalište od mlađeg kamenog doba do rimskog razdoblja. Brojnost ostataka hvarske (neolitske) kulture upućuje na kontinuirano korištenje ove špilje u jednom dugom “pretpovijesnom” razdoblju, dok je u kasnobrončano doba špilja vjerojatno samo povremeno naseljavana. 30 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Špilja Pod Pozalicu, položena između polja Prgova i Pržine, pruža uvid u život ranog brončanog doba. Posude gnatia tipa, nađene u njoj i u Rači, svjedoče o dodirima njihovih stanovnika s grčkom kulturom. Na Lastovu je dosad otkriveno jedanaest drevnih gomila i to južno od gradina na brdu Sozanj, istočno od polja Zegovo, iznad polja Veja lokva, na prijevoju između polja Prgovo i Kal, iznad Ubla te na hrptu koji razdvaja polja Duboka i Veja lokva. Ime otoka bilo je poznato još starim Grcima koji ga nazivaju Ladesta i Ladeston. Rimljani preuzimaju grčki naziv i nazivaju ga Ladesta, dok ga bizantski car u svojem djelu spominje kao Lastobon. Prema sufiksu - est koji se nalazi u navedenim nazivima, krsni kumovi otoku vjerojatno su bili Iliri, što potvrđuje ranu naseljenost otoka. U dubrovačkim spisima s kraja 13. st. naziva se Lagusta, a u kasnijim spisima i Insula Augusta (Carski otok). Urbanizam antičkoga tipa na Lastovo su uveli Rimljani, izgradnjom naselja na mjestu današnjih Ubla, u uvali zapadnog dijela otoka. Okosnicu gradića činila je središnja ulica uzduž koje su se nizale stambene i gospodarske zgrade. Istom razdoblju pripadale su i ladanjske kuće, ostaci kojih su vidljivi u Skrivenoj i Jurjevoj luci, na današnjem lastovskom groblju, u Barju i na Vejoj lokvi te na otocima Stomorina i Sušac. Život na Lastovu kontinuirano je nastavljen i kroz rani srednji vijek, čemu svjedoče očuvani zidovi jednobrodne kršćanske bazilike s prijelaza iz petog u šesto stoljeće. Ta je crkva sigurno još služila svrsi u vrijeme kad su Neretljani podigli naselje na sjeveru otoka, otkud su ubrzo zavladali Lastovom. Doduše, ne zadugo. Svojim su se gusarskim navadama smrtno zamjerili moćnoj Veneciji pa im je armada dužda Petra Orseola II., godine 998., razorila grad do temelja. Ni mletačka okupacija nije bila duga vijeka; dominantno je hrvatsko pučanstvo otoka već u jedanaestome stoljeću udarilo temelje današnjem naselju Lastovo i godine 1252. dobrovoljno se podvrglo vlasti Dubrovačke republike. Zauzvrat im je 1310. g. odobrena komunalna autonomija i statut. Kad su 1602. godine Lastovci zaključili da im Dubrovnik guši samoupravu, žestoko su se pobunili. Posljedica tome bila je nova mletačka okupacija, od 1603. do 1606. godine, u kojoj se otok vraća starim gospodarima. Propašću Dubrovačke republike (1808.) otok potpada pod francusku vlast. Nakon Napoleonova pada (1813.) preuzimaju ga Englezi, a od 1815. pa do kraja Prvog svjetskog rata (1918.) pod vlašću je Habsburške monarhije. U toj ga je godini okupirala Italija kojoj je, voljom tvoraca Rapalskog ugovora, godine 1920. i dodijeljen. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Lastovo postaje dio Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata Lastovo je pretvoreno u vojnu bazu. Jugoslavenska Narodna Armija (JNA) je na otoku boravila sve do 1992. godine - do osamostaljenja Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je 29. rujna 2006. godine proglasio Park prirode ˝Lastovsko otočje˝. 2.3.1.2. Kulturna dobra Na prostoru Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝, naročito na Lastovu i Sušcu, zabilježeno je mnoštvo kulturnih dobara koji svjedoče o bogatoj prošlosti tog prostora. Registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra Lastovskog otočja dijele se na četiri kategorije: 31 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ · · · · Kulturno-povijesne cjeline Sakralna arhitektura Profana arhitektura Arheološki lokaliteti Kulturno-povijesne cijeline Kao kulturno-povijesne cjeline iz razdoblja srednjeg vijeka vode se naselja Lastovo i Lučica. Naselje Lastovo smješteno je iznad polja i razvijeno na strmoj padini amfiteatarskog oblika, a današnje obrise dobilo je već u 15. i 16. st. Kao središnji dio naselja ističe se župna crkva sv. Kuzme i Damjana i Knežev dvor. Najstarije lastovske kuće datiraju iz 15. st. dok one ranije nisu sačuvane jer su građene od drva. Brojna su pojedinačna kulturna dobra, a jedna od atrakcija svakako su i zanimljivi dimnjaci (fumari) čija gradnja daje naslutiti kako su građeni s ciljem pokazivanja imućnosti kućevlasnika. Fumari su jedinstveni, ne postoje dva jednaka, i ističu razlike među kućanstvima. Lučica je posljednji sačuvani primjer baroknog ribarskog naselja na ovom području Dalmacije. U toj uskoj uvali Lastovci su od početka 17. st. gradili kamene ribarske kuće koje su im služile za sklanjanje od oluje, spremanje ribarskog alata, soljenje ribe i istezanje čamaca. Sakralna arhitektura Od ukupno 38 crkvica, kako očuvanih, tako i ruševnih, 21 je registrirana kao zaštićeno kulturno dobro. Otočani su ih dali podići u čast svecima koji su ih trebali pratiti po svakodnevnom životnom putu, štiti od nedaća i čuvati od bolesti. Najstarija crkvica – starokršćanska bazilika u Ublima - potječe iz 6 st., a najstarija očuvana crkvica je Sv. Luka iz 11. stoljeća. Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana u Lastovu izgrađena je u 15. st., a proširena je u 17. stoljeću. Profana arhitektura Unutar naselja Lastovo postoji oko četrdesetak vrijednih arhitektonskih sklopova kuća iz razdoblja između 15. i 19. st. koji zaokružuju jednu od najosebujnijih varijanti dalmatinske i posebno dubrovačke povijesne stambene arhitekture. Zaštićene su: gotičko-renesansna kuća Kokot (15. – 16. st.), renesansna kuća Antica s najstarijim dimnjakom (fumarom; 16. st.), barokna kuća Antičević (17. st.), te sklop kuća Gjorgije. Lastovska kuća je izrazita varijanta povijesne graditeljske kulture u Dalmaciji. To je tip kuće koji je proizašao iz tlocrta i vertikalnog volumena dosljedno razdijeljenog na "pars fructuaria" u prizemlju i 32 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ "pars urbana" na katu. Karakteristika Lastovske kuće je sular. To su terase ograđene kamenim klupama (pižulima) i kamenim vazama (arlama). Na kamenim pilastrima sulara dizala se odrina bijelog grožđa krovače. Namještaj je također izrađen od kamena – umivaonici, krune bunara (pucala), sjedala, klupe, stolovi, kamenice za ulje i sl. Osim "lastovske kuće", zaštićeni su i kaštel (19. st.) na Glavici, "toreta" nad Pjevorom i više manjih baterija s početka 19. st. (kod crkvice Sv. Marije, Sv. Lucije, na brdu Straža i nad Lučicom), zatim "Palac" (nekadašnji knežev dvor), loža na trgu pred župnom crkvom (18. st.) te svjetionici Struga (1839. g.), Sušac (1878. g.) i Glavat (1884. g.). Arheološki lokaliteti Zbog pretpovijesnih arheoloških nalazišta zaštićeni su: špilja Pod Pozalicu, Rača špilja, gradinska naselja te svih 11 pretpovijesnih gomila. Pod zaštitom su antičke "ville rustice" (ostaci rimskih zidova) u poljima Barje i Veja lokva, u Skrivenoj luci, u Jurjevoj luci, na mjestu seoskog groblja, te na otocima Stomorina i Sušac, kao i arheološki ostaci rimskog naselja iz 1 st. i starokršćanske bazilike iz 5. i 6. st. u Ublima. Zbog velikog broja arheoloških nalaza na otoku Sušcu (više od četrdeset) zaštićen je cijeli povijesni prostor tog otoka koji je bio naseljen od početka neolitika pa sve kasnog srednjeg vijeka. Na Sušcu postoji bogat sklop antičko-starokršćanskih građevina među kojima se ističu ostaci crkve Sv. Marije iz 6. stoljeća. Na području Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ registrirano je 18 podmorskih arheoloških lokaliteta od kojih je velika većina zaštićena. 2.3.1.3. Nematerijalna kulturna dobra i tradicijsko nasljeđe Na otoku Lastovu nekada se njegovao veliki broj narodnih običaja. Danas ih se zadržalo samo nekoliko, a od njih je najzanimljiviji lastovski Poklad. Pokladni običaj (u današnjem obliku i sadržaju) povezan je sa opsadom Korčule od strane Maura (Katalana) 1483. godine. Po narodnoj predaji te godine Katalani su poslali svog izaslanika na Lastovo da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su ljuti Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu kako bi ga pokorili. Iznenada se podignulo jako nevrijeme koje je raspršilo neprijateljsko brodovlje. Na to su Lastovci izveli zarobljenika, stavili ga na magarca te vodili kroz cijelo selo kao porugu. Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva "Pokladareva grža". Kasnije su ga na magarcu odveli na Dolac i uz zvonjavu zvona i uzvike spalili. Od tada pa sve do današnjih dana, svake godine se održava lastovski Poklad. On se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u bilo kojem dijelu svijeta. Jedan je od vrjednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske lastovski Poklad utvrdilo kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu. 33 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Prije sedam stotina godina, na javnom zboru u Lastovu, 10. siječnja 1310. godine donesen je ˝Lastovski statut˝ koji predstavlja knjigu uredbi i običaja skupštine i općine otoka Lastova. Lastovski statut dokaz je rane uključenosti u smjeru pravnog i kulturnog izdizanja i osnova lastovske autonomije. Knjiga započinje zakletvom dubrovačke komune kojom se obvezuje poštivati sve drevne običaje otočana koji su se dragovoljno predali komuni grada Dubrovnika. Skup od 30 odredbi koje je sadržavao prvi obrok Statuta donesen te godine jasno opisuje radne i društvene odnose unutar otočke zajednice. Slika 7. Poštanska marka- 700 godina Lastovskog statuta (Izvor: http://svijet-filatelije.blogspot.com) Stanovništvo otoka Lastova sačuvalo je svoj folklor i slikovitu nošnju koju oblači samo prilikom blagdana i svečanosti. Ženska narodna nošnja sadrži sve bitne elemente seljačkog načina odijevanja u svečanijim prilikama tijekom 17. i 18. st., dok muška pokladarska uniforma nema nikakve veze s muškom nošnjom 18. st. Lastovci govore posebnim dijalektom čakavskog narječja jedinstvenim u Hrvatskoj - lastovskim ili jekavsko-čakavskim dijalektom. Stanovnici su se nekad isključivo bavili poljoprivredom – vinogradarstvom i maslinarstvom, stočarstvom, ribarstvom, pa čak i koraljarstvom i sokolarstvom. Danas se pretežno okreću turizmu i trgovini, no postoje i oni uporni koji ne dozvoljavaju da stari zanati, poput kalafata, zamru. Također je vrijedno spomenuti graditeljski dar jednog lastovca koji je zaslužan za opstanak lastovskih fumara koji se i danas ugrađuju na nove kuće. 2.3.1.4. Vojno naslijeđe JNA je na otoku boravila sve do 1992. godine, a većina vojnih objekata izgrađenih od strane bivše JNA danas je razrušena i napuštena. To su: vojarna na otoku Mrčara, vojarne u Jurjevoj luci na otoku Prežba, potkopi u otoku Prežba - ˝Sita˝ i ˝Kremena˝, vojarna ˝Maršalka˝, vojni hotel ˝Sirena˝, vojarna ˝Pleševo brdo˝, ˝Vejo more˝, vojarna u Zle polju. Ti vojni objekti danas su u derutnom stanju i u vlasništvu države. 2.3.2. Stanovništvo Prvi službeni popis stanovništva izvršen je 1808. godine kada je zabilježeno 956 stanovnika. Raniji popisi su se vodili kroz crkvenu statistiku. Tablica 7. Broj stanovnika po naseljima. ˝Lastovsko otočje˝ - broj stanovnika po naseljima Godina 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. UKUPNO 1148 1042 1050 1226 1384 1417 1558 1700 1738 1721 1449 1210 962 1221 835 792 Glavat 0 0 0 0 0 0 0 14 2 17 5 7 3 9 0 0 Lastovo 1148 1042 1033 1226 1384 1388 1558 1622 1562 1406 1238 984 621 734 451 344 Pasadur 0 0 0 0 0 5 0 2 3 25 10 3 51 79 77 102 34 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Skrivena Luka 0 0 0 0 0 18 0 Sušac 0 0 17 0 0 0 0 0 6 24 10 6 8 7 0 1 Uble 0 0 0 0 0 6 0 47 144 230 183 198 239 303 218 229 Zaklopatica 0 0 0 0 0 0 0 15 12 5 0 0 22 69 71 81 0 9 14 3 12 18 20 18 35 Izvor: Državni zavod za statistiku Iz tablice je vidljivo kretanje broja stanovnika koji od polovice 19. stoljeća pa sve do sredine 20. stoljeća konstantno raste, s najvećim brojem stanovnika 1948. godine (1738). Od polovice 20. stoljeća pa do posljednjeg popisa 2011. godine, Lastovo bilježi konstantno smanjenje broja stanovnika s iznimkom popisa 1991. kada je zabilježeno jedino pozitivno kretanje i porast broja za oko 250 otočana. Na smanjenje broja stanovnika utječe više čimbenika: smanjenje stope nataliteta, povećanje stope mortaliteta i iseljavanja. Među razlozima iseljavanja možemo izdvojiti otočnu izoliranost, prijašnju dugogodišnju nemogućnost razvoja turizma (zbog postojanja vojne baze), današnje gospodarske prilike na otoku, industrijalizaciju na obali, slabu i destimulirajuću prometnu povezanost, nemogućnost srednjoškolskog obrazovanja te veće troškove života. Do najveće depopulacije došlo je u razdoblju 1991. – 2001., kada je zabilježeno smanjenje za više od trećine stanovništva. Iskazani demografski regres u znatnoj je mjeri posljedica iseljavanja vojničkih obitelji, povezanih s vojno-političkim okolnostima s početka 1990-ih godina. Posljednjim popisom stanovništva iz 2011. godine, na području Parka je zabilježeno tek 792 stanovnika, što je najmanji broj stanovnika na tom području od početka provođenja modernih popisa 1857. godine. Tablica 8. Stanovništvo prema spolu i starosti. STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI PREMA POPISU 2001. - OPĆINA LASTOVO UKUPNO MUŠKO ŽENSKO UKUPNO 0-04 05-09 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 835 428 407 44 21 23 54 24 30 60 34 26 56 35 21 38 23 15 41 15 26 54 32 22 62 34 28 77 36 41 48 30 18 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više 50 30 20 35 15 20 48 22 26 45 26 19 47 18 29 39 19 20 22 9 13 12 4 8 3 1 2 / / / UKUPNO MUŠKO ŽENSKO Izvor: Državni zavod za statistiku Tablica 9. Kućanstva prema broju članova. KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA - POPIS 2001. BROJ ČLANOVA LASTOVO UKUPNO 291 1 68 2 75 3 46 4 55 5 33 6 8 7 4 8 1 9 / 10 1 11 i više / 35 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Izvor: Državni zavod za statistiku Veliki broj registriranih stanovnika matičnog otoka, vidljivo iz dolje navedene tablice, najčešće izbiva s otoka zbog školovanja i rada izvan mjesta prebivališta, dok u inozemstvu izbivaju pretežno zbog rada. Tablica 10. Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti u naselju tijekom popisa. STANOVNIŠTVO PREMA PRISUTNOSTI / ODSUTNOSTI U NASELJU POPISA - POPIS 2001. Stalni stanovnici naselja popisa Naselje popisa Ukupno popisane osobe Ukupan broj stanovnika Ukupno Prisutni u vrijeme popisa Ukupno 909 835 835 714 Glavat / / / / Lastovo Pasadur Skrivena Luka Sušac Ubli Zaklopatica 498 82 19 2 230 78 451 77 18 / 218 71 451 77 18 / 218 71 392 70 14 / 179 59 Odsutni iz naselja popisa U zemlji U inozemstvu Ukupno Ukupno Školovanje Rad Obiteljski razlozi Ostalo Ukupno Rad Boravak Školovanje Ostalo 121 102 59 17 7 19 19 12 3 1 3 / / / / / / / / / / / 59 7 4 / 39 12 49 6 3 / 33 11 30 2 1 / 17 9 5 2 / / 10 / 3 / 1 / 3 / 11 2 1 / 3 2 10 1 1 / 6 1 5 1 1 / 4 1 2 / / / 1 / 1 / / / / / 2 / / / 1 / Izvor: Državni zavod za statistiku 2.3.3. Infrastruktura U zdravstvenoj ambulanti u Lastovu osigurana je zdravstvena zaštita. U sklopu ambulante djeluje stomatološka ordinacija, a izvan ambulante postoji i depo lijekova. U slučaju hitnih slučajeva poziva se helikopter koji otok povezuje s KBC Split. Na Lastovu djeluje vrtić s oko 20 polaznika u jednoj smjeni te osnovna škola s oko 54 polaznika u 8 razrednih odjeljenja. Nakon osnovnog obrazovanja učenici srednju školu, a nakon toga i fakultet, pohađaju u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. 36 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Poštanski i telekomunikacijski promet odvija se preko objekata u naseljima Ubli i Lastovo i zadovoljava današnje potrebe stanovništva. Prikupljanje i otpremanje pošiljaka obavljaju poštanski uredi u tim naseljima. Otok je preko podmorskog svjetlovoda povezan s otokom Korčula, odnosno s državnom i međunarodnom telekomunikacijskom mrežom. Postojeća radiorelejna veza s otokom Korčulom je nadopuna svjetlovodnoj vezi i doprinosi sigurnosti sustava. Vodoopskrba se zasniva na lokalnim bunarima podzemne vode u poljima Prgovo i Duboke, ukupnog kapaciteta 11 l/sek. Ove količine ne zadovoljavaju današnje potrebe. Zbog velike tvrdoće i visokog saliniteta kvaliteta vode je neadekvatna pa se koriste desalinizatori. Potrebne količine vode dodatno se osiguravaju kroz individualne i zajedničke cisterne koje se pune kišnicom. Odvodnja otpadnih voda u pravilu se svodi na pojedinačne ispuste u more te septičke i "crne“ jame. Djelomično izgrađena kanalizacija u naselju Ubli ispušta otpadne i oborinske vode u uvalu Ubli bez pročišćavanja. Otpadne vode hotela „Solitudo“ kratkim ispustom se ispuštaju u uvalu Vejo Lago. Izgrađeni kolektor naselja Lastovo ima podmorski ispust. Kruti komunalni otpad se redovito prikuplja, a zbrinjavanje otpada je neadekvatno jer se na neodgovarajući način odlaže i povremeno spaljuje na deponiju uz cestu Ubli - Lastovo. Otok Lastovo je u povezan s elektroenergetskom mrežom Hrvatske preko otoka Korčule s dva visokonaponska podmorska kabela. Elektroenergetska 10kV mreža je kabelska i nadzemna mreža, raznih presjeka i s golim vodičima. Mreža je postavljena u obliku zatvorenog prstena s dva otcjepa prema Jurjevoj luci i Vejom moru. Ukupna instalirana elektroenergetska snaga na otoku Lastovu je 4990kVA, a sadašnje opterećenje iznosi 500-600kVA. Protupožarna služba izvodi se zajedničkim radom Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) ˝Lastovo˝ (kojeg čine 1 stalni zaposlenik i 6 sezonaca s 2 vozila – Unimag kapaciteta 1100 l i cisterna kapaciteta 7000 l), Interventne vatrogasne postrojbe (koju čini 10 ljudi s 1 vozilom i cisternom kapaciteta 4500 l), poduzeća ˝Hrvatske šume d.o.o.“, te Javne ustanove Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝. Služba motrenja, čuvanja, ophodnje i stalnog vatrogasnog dežurstva obavlja se za vrijeme protupožarne sezone, a osobito za vrijeme velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od požara, a zbogi sprečavanja i otklanjanja opasnosti nastajanja i širenja požara i omogućavanja učinkovitog gašenja požara. Izvidnice se nalaze na brdima Sozanj, Kaštel i Hum. Postoji i promatračko-ophodna služba koja tijekom dana obilazi otok vatrogasnim vozilom. Policijska postaja Lastovo teritorijalno je nadležna na području otoka Lastova i "mješovitog" je tipa pa u njoj djeluju: operativno dežurstvo, temeljna, granična, pomorska i kriminalistička policija te upravni poslovi. Ukupno broji 20 zaposlenika. Na području Policijske postaje Lastovo nalazi se stalni međunarodni granični pomorski prijelaz Ubli gdje se svakodnevno obavlja kontrola prelaska državne granice na ulazu i izlazu iz RH. Pomorska policija obavlja poslove zaštite državne granice te inspekcijski nadzor morskog ribarstva uz koordinaciju s ostalim tijelima državne uprave. Navedene poslove obavljaju s dva policijska plovila (brodica dužine 12 m, gumeno pomoćno plovilo dužine 5 m). 37 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 2.3.3.1. Promet Lastovo je tijekom cijele godine trajektnom linijom povezano sa Splitom i Korčulom (Vela Luka) te brzobrodskom linijom s Korčulom (Vela Luka), Hvarom (Hvar) i Splitom. U ljetnim mjesecima broj linija se povećava tako što se uvode dodatne, svakodnevne, trajektne linije za Split i Korčulu (Vela Luku), a uvodi se i brzobrodska linija za Dubrovnik i Mljet koja prometuje dva puta tjedno. Cestovni promet uglavnom se svodi svodi na promet osobnim automobilima, a javni autobusni prijevoz je zastupljen autobusom i minibusom te povezuje Ubli s Pasadurom i Lastovom, a u ljetnom razdoblju i sa Skrivenom lukom. Cestovnu prometnu mrežu čine: · · · · · · · · Državna cesta D119: Ubli - Lastovo dužine 10 km Županijska cesta Ž6230: Pasadur (L69063) - Ubli (D119) dužine 2.7 km Lokalna cesta L69034: Zaklopatica - Lastovo (D119), dužine 1,9 km Lokalna cesta L69035: Lastovo (D119) - Skrivena Luka, dužine 5,8 km Lokalna cesta L69062: Prehodišće - Pasadur (Ž6230), dužine 2,2 km Lokalna cesta L69063: Jurjeva Luka - Pasadur (Ž6230), dužine 1,1 km Lokalna cesta L69064: Lučica - Lastovo (D119), dužine 0,9 km Lokalna cesta L69065: Lastovo (D119) - Barje, dužine 4,6 km Uz navedene ceste brojni su i protupožarni putevi, biciklističke i pješačke staze te ostale lokalne ceste i putevi. Mrežu pješačkih staza čine: · Put Skrivena luka - crkvica Sv. Ciprijan · Put Udovin do - Rača špilja · Ubli - Lastovo (stari šumski put) · Lastovo - špilja Pod Veji vrh · Lastovo - Kaštel · Sozanj - Vrh Soznja · Zaklopatica - Korita · Zaklopatica - Lastovo · Put crkvica: Lastovo - Sv. Spas - Sv. Kuzma - Sv. Barbara - Sv. Ilija Sv. Marija - Sv. Martin - Sv. Mihovil - Lastovo · Lastovo - Sv. Nikola - Zace · Dubrova - Veji pjevor - Hum · Lastovo - Bučen dolac - Kruševa njiva - Veja lokva Studenac - Pojice - Skrivena luka oko 1,2 km oko 1,5 km oko 7 km oko 1 km oko 0,3 km oko 0,3 km oko 0,8 km oko 2,5 km oko 5 km oko 3 km oko 3 km oko 7 km Na Lastovu postoje dva heliodroma, koji se koriste u vojne i civilne srhe. 38 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Na području Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ važnu ulogu u pomorskom prometu imaju svjetionici. Obalna i lučka pomorska svjetla postavljena su na otocima Tajan, Kopist, na rtu Stražica, na ulazu u Vejo Lago, na hridi zapadno od otoka Mrčara i u uvali Sv. Mihovil. Svjetionici – kule sa zgradom - nalaze se na rtu Struga (Lastovo), na otoku Sušcu i otočiću Glavat. Svjetionik Struga jedan je od najstarijih svjetionika na Jadranu. Izgrađen je 1839. godine te ima svjetioničarsku posadu. Svjetionik na Sušcu izgrađen je 1878. godine na najvišem južnom dijelu otoka - rtu Tršćavac te također ima svjetioničarsku posadu. Svjetionik na Glavatu, izgrađen je 1884. godine, a već desetak godina nema svjetioničarske posade. Sve svjetionike održava „Plovput d.o.o.“ Split. 2.3.4. Današnje korištenje prostora 2.3.4.1. Turizam Turistička sezona u Parku prirode ˝Lastovsko otočje˝ započinje u svibnju, a završava u listopadu. Glavna sezona traje tijekom dva ljetna mjeseca, s vrhuncem sezone u kolovozu. Proslava Poklada u veljači/ožujku znatno doprinosi povećanju broja posjetitelja u zimskim mjesecima. Posjetitelji Parka prirode najčešće su individualci koji posjećuju Park u vlastitom aranžmanu. Organizirane grupe najčešće dolaze jedrenjacima, na jednodnevne ili dvodnevne izlete. U ljetnim mjesecima Lastovo posjećuju i izletnici iz Dubrovnika, Šipana, Mljeta i Korčule. Sve je veći broj nautičara koji dolaze osobnim brodovima, jedrilicama i megajahtama. Također, sve učestaliji posjetitelji su i svjetski poznate osobe koje na području Parka uživaju u blagodatima koje nudi ovo najudaljenije otočje Jadrana. Najčešći gosti dolaze iz Italije, slijede domaći gosti, a zatim gosti iz Slovenije i Njemačke. U svrhu poboljšanja turističke ponude, boljeg informiranja i prezentacije Parka, realizirano je otvorenje info-punkta u trajektnoj luci u Ublima. Tablica 11. Kretanje broja turista po godinama i noćenju. KRETANJE BROJA TURISTA 2002.-2011. Broj noćenja Godina Broj posjetitelja 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. / / / / / 13013 12916 11596 11328 Broj noćenja po tipu smještaja Privatni smještaj 24026 2706 21320 24026 24216 3229 20987 19064 34918 4497 30421 20979 36247 6611 29636 20699 47424 10299 37125 26461 49530 11871 37659 25414 50247 11887 38360 25574 43391 10612 32779 23949 45379 8480 36899 24378 Izvor: Turistička zajednica Općine Lastovo Ukupno Domaći Strani Hotel Vez Kamp Ostalo / / 4667 6467 9492 10296 12207 8602 7803 / 4467 7916 7310 9471 9311 9226 7930 7428 / 685 1356 1771 2000 2190 1517 1861 1329 / / / / / 2319 1723 1049 4441 39 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 2011. 6270 44521 9325 35196 23147 10388 / 1464 9522 Na području Parka postoji jedan hotel kategoriziran s tri zvjezdice. Kvalitetan smještaj može se naći i u privatnom smještaju, hostelu i kampu, a postoje i dva privezišta. Smještaj je moguć i u svjetionicima Struga i Sušac. Tablica 12. Turistički kapaciteti u Parku prirode "Lastovsko otočje". TURISTIČKI KAPACITETI u PARKU PRIRODE ˝LASTOVSKO OTOČJE˝ TIP SMJEŠTAJA HOTEL HOSTEL SVJETIONIK PRIVATNI SMJEŠTAJ KAMP PRIVEZIŠTE LOKACIJA PASADUR UBLI SKRIVENA LUKA, SUŠAC MATIČNI OTOK + MRČARA SKRIVENA LUKA ZAKLOPATICA, PASADUR Izvor: TZ Općine Lastovo BROJ LEŽAJEVA / VEZOVA 152 (72 jedinice) 22 (13 jedinica) 20 (6 jedinica) 501 (216 jedinica) 90 ( 30 jedinica) 45 BROJ IZNAJMLJIVAČA 1 1 2 77 1 2 Otočna gastronomska ponuda nudi se u raznovrsnim restoranima, konobama i seoskim domaćinstvima. Ugostiteljski objekti nalaze se u svakom mjestu na matičnom otoku. Tablica 13. Ugostiteljski objekti u Parku prirode "Lastovsko otočje". UGOSTITELJSKI OBJEKTI U PARKU PRIRODE ˝LASTOVSKO OTOČJE˝ VRSTA OBJEKTA BROJ OBJEKATA restorani / konobe 13 seosko domaćinstvo caffe barovi UKUPNO 2 5 20 Izvor: TZ Općine Lastovo Na području Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ djeluju dva ronilačka centra – Ronilački centar ˝Ankora˝ smješten u Zaklopatici i Ronilački centar ˝Ronilački raj˝ smješten u Pasaduru. Na području Parka nalaze se brojne jedinstvene ronilačke lokacije kao što su Crnac, Lukovci, Sušac,Tajan i Kopist. Područje hridi Bijelac prepoznato je kao jedna od 10 najatraktivnijih ronilačkih lokacija na Jadranu. Tablica 14. Broj ronioca u Parku prirode "Lastovsko otočje". Godina Broj zarona Broj ronioca 2005. 2006. 2007. 2008. 1077 1080 809 551 270 265 336 124 40 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 2009. 2010. 2011. 264 469 955 90 108 357 Ukupno 5205 1550 Izvor: Ronilački centri na otoku Lastovu Postojeći podaci o broju ronioca ne pokazuju stvarno stanje jer ne postoji sustavna baza podataka s brojem zarona i ronioca te se isti temelje na procjenama. Kako Park prirode ˝Lastovsko otočje˝ nema definiran službeni ulaz/izlaz, posjet se za sada naplaćuje samo nautičarima i to putem dnevne ulaznice. Stoga evidencija prodanih ulaznica ne prikazuje stvarni broj posjetitelja Parka prirode, no uz pomoć izvještaja Turističke zajednice Općine Lastovo o broju gostiju u smještajnim kapacitetima na otoku može se dobiti bolji uvid u broj posjetitelja. Tablica 15. Broj prodanih ulaznica nautičarima. GODINA BROJ ULAZNICA 2008. 20.570 2009. 26.256 2010. 28.022 2011. 32.373 Izvor: JUPP "Lastovsko otočje" Kvalitetan smještaj, domaća hrana, izbor izvrsnih domaćih vina i uvjeti za bavljenje rekreativnim sportovima (pješačenje, biciklizam, penjanje, plivanje, ronjenje, sportski ribolov, vožnja kajakom ...) garantiraju ugodan boravak. Posebna zanimljivost su izleti brodom na otok Mladine u uvalu Saplun, Mljet, Palagružu te obilazak Parka prirode morskim putem. Tijekom godine održava se niz događanja koja upotpunjuju turističku ponudu otoka. U veljači/ožujku održava se tradicionalni lastovski Poklad – najstariji karnevalski običaj na ovim prostorima. U srpnju i kolovozu održava se Lastovska noć, Lastovsko kulturno ljeto uz KUD ˝Lastovo˝, mušku klapu ˝Fumari˝ te njihove goste i tradicionalni ˝Jazz festival˝. U rujnu se, uz brojna kulturna događanja, slavi dan župe i općine Sv. Kuzma i Damjan. Istraživanje posjetitelja Tijekom ljetne sezone 2010. godine (lipanj, srpanj, kolovoz i rujan), kroz strukturirani upitnik na četiri jezika, na mikrolokacijama unutar Parka anketirano je 399 posjetitelja Parka prirode „Lastovsko otočje“. Cilj istraživanja bio je dobiti osnovne pokazatelje o obilježjima i stavovima posjetitelja. Ti bi podaci poslužili planiranju daljnjeg razvoja i upravljanja Parkom kako bi se ublažio potencijalni negativni 41 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ utjecaj turizma na postojeće prirodne i kulturne resurse te omogućio ekonomski razvoj lokalne zajednice. Tablica 16. Ostvareni broj anketa. Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Ukupno Italija 3 41 71 7 122 Hrvatska 1 59 41 8 109 Slovenija Njemačka 0 0 5 5 27 12 15 8 47 25 Austrija 0 6 5 4 15 Ostale zemlje 0 27 40 14 Ukupno 4 143 196 56 Izvor: Istaživanje posjetitelja – Institut za turizam Zagreb 81 399 Obradom anketa utvrđeno je da je posjetitelj „Lastovskog otočja“ mlađe životne dobi, više ili visoko obrazovan, srednje ili veće platežne moći. Najčešće dolazi zbog odmora i opuštanja te se informira putem interneta i tiskanih publikacija. Nautičari su stariji, obrazovaniji i veće platežne moći. Institut za turizam preporuča uključenje lokalne zajednice kako bi se doprinijelo smjernicama održivog razvoja u vidu omogućavanja povećanja prihoda stanovništva kroz istovremenu zaštitu prirode te edukaciju i informiranje radi podizanja svijesti i odgovornosti. 2.3.4.2. Ribarstvo Ribarstvo je oduvijek bilo važan izvor prihoda lokalnog stanovništva. Stanovnici Parka prirode „Lastovsko otočje“ bave se tradicionalnim i rekreacijskim ribolovom. Uvidom u dokumentaciju Javne ustanove na području Parka prirode „Lastovsko otočje˝ postoji 45 ovlaštenika za tradicionalni ribolov te 80 ovlaštenika za tradicionalni mali ribolov, prosječne starosti oko 50 godina. Veličina brodova koji se koriste je do 10 m (80% do 8 m). Snaga motora je u prosjeku od 25 do 50 KS. Alati kojima se ribari najčešće koriste su vrše za jastoge, bačvare i žičane vrše, jednostruke mreže u prosjeku do 200 m, a ostale u prosjeku do 1000 m, te parangali i udičarski alati. Pod tradicionalne alate se ubrajaju bačvara, koboj i šabakun. Pravilnikom o unutarnjem redu Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ područje Parka dijeli se na četiri ribolovne zone. U navedenim ribolovnim zonama, ribolov se naizmjenice obavlja svake tri godine. Zone se izmjenjuju na način da se u paru koriste prva i treća zona te druga i četvrta zona. U dozvoljenim zonama obavlja se tradicionalni ribolov, dok je u zonama u kojima traje zabrana dozvoljena upotreba ribolovnih alata propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu Parka, čl. 30. Vrijeme lova ovisi o sezoni, lovostaju i ciljanim vrstama. Ciljane vrste su veliki rakovi, oborita riba i lignje. Ribolovna dna su uglavnom tvrda, hridinasta, pretkoraligena i koraligena. 42 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Slika 8. Ribolovne zone Parka prirode „Lastovsko otočje“ (Izvor: Procjena stanje priobalnih ribolovnih resursa PP Lastovsko otočje, IOR) Rekreacijski ribolov uključuje podvodni ribolov puškom dozvoljen na sljedećim lokacijama: hrid Mrkjenta Bijela, hrid Mrkjenta Crna, Kopist, Pod Kopist i Bijelac te lov udičarskim alatima dozvoljen na cijelom području Parka. Rekreacijskim ribolovom, uz lokalno stanovništvo koje ima pravo na kupnju godišnje dozvole, bave se i posjetitelji koji mogu kupiti dozvole za 1, 3, 7 i 30 dana. Tablica 17. Prodane dozvole za rekreacijski ribolov u 2011. godini (Izvor: JUPP Lastovsko otočje). PRODANE DOZVOLE ZA REKREACIJSKI RIBOLOV DO 31.12.2011. TIP DOZVOLE Rekreacijski ribolov - 1 dan Rekreacijski ribolov - 1 dan - popust Rekreacijski ribolov - 3 dana Rekreacijski ribolov - 3 dana - popust Rekreacijski ribolov - 7 dana Rekreacijski ribolov - 7 dana - popust Rekreacijski ribolov - 30 dana Rekreacijski ribolov - 30 dana - popust Rekreacijski ribolov - godišnja Rekreacijski ribolov – godišnja - popust PRODANO 197 11 75 1 100 2 37 2 25 17 U naselju Zaklopatica djeluje otkupna stanica ribe. Udruga lastovskih ribara Lastovo djeluje od 2006. godine te okuplja 20 članova. Glavni cilj udruge je zastupanje interesa ribara Lastova. Prijetnje i problemi vezani za ribarstvo većinom se odnose na neredovito dizanje ribolovnog alata, krivolov, nedovoljnu kontrolu u Parku, manjak djelatnika u nadzornoj službi te nepostojanje sustavne evidencije ulova. Godine 2010., putem eksperimentalnih ulova trostrukih mreža stajaćica poponica provedena je prva sustavna procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa Parka prirode ˝Lastovsko otočje“. Istraživanjem je utvrđeno nulto stanje ribljeg fonda što je podloga za sva daljnja istraživanja, praćenje stanja i procjenu efikasnosti ribolovnih zona. Istraživanjem iz 2010., u ulovu poponica zabilježeno je 67 vrsta (49 vrsta riba, 2 vrste glavonošaca, 16 vrsta rakova). Najučestalije vrste riba su tabinja i trlja od kamena; od rakova jastog, a od glavonožaca sipa. Prosječna ukupna lovina područja, preračunata na jednu mrežu, spada u vrlo dobru kategoriju lovine. Međutim, štetnost poponica vidljiva je na udjelu nedoraslih jedinki škrpine (57,6 %) i jastoga (67,8%). Primjeni li se biološki opravdanija mjera – dužina spolnog sazrijevanja od 30 cm za škrpinu i 28 cm za jastoga, udio nedoraslih jedinki škrpine iznosi 81,8 %, a jastoga 92,2%. Nisu utvrđene razlike u brojnosti i biomasi riba između 4 ribolovne zone što se pripisuje jednakim ribolovnim 43 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ naporima na cijelom području prije proglašenja Parka. Stanje ribolovnih resursa upućuje na ispravnost odluke o proglašenju Parka i na potrebu za zaštitom lokaliteta i resursa. Isto istraživanje provedeno je i 2011. godine. Rezultati istraživanja uspoređeni su s rezultatima iz 2010. godine kako bi se utvrdilo je li razdoblje od godinu dana primjene Pravilnika iznjedrilo pozitivne učinke. Istraživanje iz 2011. pokazalo je da su i dalje na cijelom području Parka najučestalije vrste riba tabinja i trlja od kamena, od rakova jastog, a od glavonožaca sipa. S obzirom na dužinu i masu, raspodijela po ribolovnim zonama za škrpinu i jastoga, s komercijalnog aspekta najinteresantnijih vrsta, ujednačena je i ne pokazuje značajna kolebanja. Međutim, štetnost poponica očituje se u relativno niskim prosječnim dužinama ulovljenih vrsta, dok je za škrpinu i jastoga čak i ispod minimalne propisane lovne dužine. Zabrinjavajući je i vrlo visok udio nedoraslih jedinki škrpine (58.1%) i jastoga (66.2%) u lovinama na cjelokupnom području Parka. Tijekom dvogodišnjeg istraživanja uočen je blagi trend porasta vrijednosti u dvije ribolovne zone u zabrani naspram dvije dozvoljene zone u kojima je došlo do pada vrijednosti. Proučavane vrijednosti odnose se na prosječni broj vrsta, ukupnu brojnost i masu jedinki. Iako utvrđene razlike nisu statistički značajne u smislu zaštite, njihove vrijednosti ipak pokazuju slabe naznake oporavka. S obzirom da je moguće da je ovaj blagi porast rezultat slučajnosti (prirodne varijabilnosti) potrebno je pričekati rezultate istraživanja iz 2012. godine da bi se ustvrdilo jesu li pozitivni pomaci rezultat zaštite. Tijekom 2010. g. proveden je i upitnik kojim su anketirani profesionalni ribari. Istraživanjem su se po prvi put pokušali prikupiti podaci o socio-ekonomskom profilu ribara, njihovom mišljenju o Parku i mjerama zaštite, uključivanju u rad Parka te ulovima i ribolovnim alatima. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje današnjeg stanja kako bi se u budućnosti mogle pratiti promjene i donositi adekvatne mjere. Anketama je pristupilo ukupno 19 ispitanika što predstavlja tek 42,2% ukupnog broja ribara koji imaju koncesiju u PP ˝Lastovsko otočje˝ te su rezultati ankete isključivo indikativni i najvjerojatnije ne pružaju cjelovit odraz mišljenja svih ribara zbog čega ih treba uzeti sa zadrškom i interpretirati samo za anketirani postotak. Također treba uzeti u obzir da dobar dio ispitanika nije odgovorio na ključna pitanja. Anketa pokazuje da ispitanici generalno podržavaju ideju zaštićenih morskih područja. U pravilu, više od 80% lokalnih ribara se u potpunosti ili djelomično slaže s tvrdnjama da su zaštićena morska područja dobra mjera očuvanja i održivog gospodarenja morskim okolišem, da su važna za obnovu ribljih populacija, nužna za osiguranje održivog ribolova i sprječavanje prelova te povećanje biološke raznolikosti. Najveći dio ispitanika smatra da je PP ˝Lastovsko otočje˝ odgovarajuće veličine. Gotovo 90% lokalnih ribara smatra da je dobro upoznato s pravilima ponašanja unutar Parka, a jednak udio navodi Pravilnik kao glavni izvor preko kojeg su se upoznali s pravilima. Njih 63,2 % smatra da su pravila adekvatna. 67% ribara smatra da ribolov ima najveći utjecaj na stanje riba u akvatoriju „Lastovskog otočja“. Njih 63,2% je odgovorilo da je ribolovni pritisak visok ili izrazito visok te, posljedično, najvećim dijelom smatraju (68%) da je riblji fond izlovljen. 78,9 % ispitanika smatra da bi unutar Parka trebalo 44 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ uključiti i manja područja u cijelosti bez ribolova, a kao razloge navode obnovu ribljeg fonda, zaštitu mrijesta te obogaćenje turističke ponude. Većina ribara se ribolovom bavi 10 - 20 godina, no određenom broju ispitanika to nije primarna djelatnost. Love od 5 do 30 dana mjesečno, prosječno 16 dana. Oko 60% ribara lovi tijekom cijele godine, a njih 40% samo sezonski, s tim da je za sve ribolov u pravilu najintenzivniji od proljetnih do jesenskih mjeseci. Ribari smatraju da su sljedeći problemi najvažniji problemi ribara u Parku prirode ˝Lastovsko otočje˝: izjednačavanje profesionalnih ribara s onima kojima je ribarstvo tek dodatna djelatnost, nedovoljna kontrola i nepoštivanje propisa, pitanje nadležnosti te plasman ribe. Od pravilnikom dopuštenih ribolovnih alata, među lastovskim ribarima najučestalije se koriste: psara (često 47,4% te vrlo često 21,2%), poponica (često 26,3% te vrlo često 5,3%), sipara (često 31,6% te vrlo često 5,3%) i parangal (često 26,3% te vrlo često 10,5%). Ostali alati koriste se znatno rjeđe, uglavnom sezonski (npr. mrežica se koristi samo za ulov crneja u svibnju i lipnju). Uobičajene i ciljane vrste dominantno korištenih alata su: Psara: hrskavičnjače (landovina), škrpina, jastog, grdobina Poponica i sipara: škrpina, sipa, tabinja Parangal: pagar, kantar, ugor, murina, kokot, mol Ispitanici imaju podjeljena mišljenja o nepovoljnom, povoljnom ili nikakvom utjecaju Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ na njihove prihode. Kao pozitivne razloge navode: povećanu turističku potražnju i mogućnost zapošljavanja. Glavni negativni razlozi su: dodatna ograničenja nametnuta ribolovnim zonama te posljedično duže putovanje i boravak na moru, dodatni nameti radi koncesija. 2.3.4.3. Lovstvo Lovno područje obuhvaća cijelu općinu Lastovo, a podijeljeno je na zajedničko i državno lovište. Zajedničko lovište br. XIX/108 „Lastovo“ u cijelosti obuhvaća matični otok s pripadajućim manjim otocima i otočićima isključujući tri veća otoka na zapadnoj strani: Prežba, Mrčara i Kopist. Površina lovišta iznosi 4277 ha. Lovište ne obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište površine do 300 m od naselja te javne površine (prometnice i dr.) u sveukupnoj površini od 160 ha. Lovište je namijenjeno uzgoju sitne divljači: zeca, jarebice kamenjarke i fazana. Lovištem gospodari lovačko društvo „Jastreb˝ Lastovo. Državno uzgajalište divljači broj XIX/3 - ˝Mrčara - Prežba” površine je 546 ha. Obuhvaća skupinu otoka i otočića zapadno od otoka Lastovo: tri veća otoka – Kopist, Prežba i Mrčara, te sedam manjih otočića - Bratin, Vlašnik, Makarac, Mali i Veji Maslovnjak, Mali i Veji Rutvenjak. Lovište ne obuhvaća površine oko naselja Sv. Juraj na Prežbi i ostale javne površine u iznosu od 20 ha. Lovište je namijenjeno uzgoju divljači: muflona, zeca, jarebice kamenjarke. Lovište je od 01. travnja 2005. dano u zakup na vrijeme od 10 godina poduzeću „Morski konjic d.o.o.“ iz Splita. 45 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Osim lokalnih lovaca, love i strani lovci koji dolaze zbog lova na šljuke. Prema Zakonu o otocima (NN 34/99) i Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN139/08 i NN 57/11) zabranjeno je unošenje i uzgoj divljači koja prirodno ne obitava na otoku. Također, ovlaštenici prava lova čija se lovišta nalaze na području Parka dužni su uskladiti lovno-gospodarsku osnovu s uvjetima zaštite prirode. Lovačko društvo ˝Jastreb˝ broji 50 članova. Glavna sezona lova je jesen/zima (fazan i zec), dok se u sporednoj sezoni love prepelice, golub grivnjaš i šumska šljuka. Tradicionalno druženje lovaca se organizira večerama i druženjem s lovcima iz drugih lovišta i lovcima iz Italije. Poteškoće u radu Lovačkog društva su manjak sredstava, starost populacije lovaca te sve skuplja divljač iz uzgoja. 2.3.4.4. Šumarstvo Najšumovitiji dijelovi općine Lastovo su na otoku Lastovu, naročito na njegovom sjevernom i zapadnom dijelu (područja uz Vejo i Malo Lago), zatim na otocima Prežbi i Mrčari s pripadajućim otočićima te na Kopistu. Za svoju šumovitost ovo područje može zahvaliti obilju plodnih površina, zbog čega nije bilo potrebe za krčenjem šume, kao i ulozi Dubrovačke Republike koja je veliku pažnju poklanjala čuvanju šumskih površina što je istaknuto u posebnim poglavljima lastovskog Statuta (1310. godina). Zemljištem (obraslim i neobraslim) koje nije u privatnom vlasništvu i koje nije javno pomorsko dobro ili javno dobro (putovi) gospodari poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj – „Hrvatske šume d.o.o“, Uprava šuma Split, Šumarija Korčula. Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 2481,40 ha. Gospodarenje poduzeća ˝Hrvatske šume d.o.o.“ odnosi se na pošumljavanje, održavanje putova, protupožarno čišćenje sastojina, čišćenje u panjačama i makijama u cilju provođenja u viši uzgojni oblik, sječu za potrebe lokalnog pučanstva te zaštitu od štetnika i biljnih bolesti. Od proglašenja Parka prirode ˝Lastovsko otočje˝ očišćeni su novi i održavani stari putovi i šumske staze. Sve lokve u parku su čiste, a prilazni su im putovi prohodni. Tablica 18. Površina obraslog i neobraslog zemljišta kojim gospodari poduzeće "Hrvatske šume" (Izvor: Stručna studija DZZP). OBRASLO ZEMLJIŠTE Alepski bor Panjača crnike Makija Garig PROIZVODNO POVRŠINA (ha) 411,83 234,48 467,43 810,79 UČEŠĆE U OBRASLOJ POVRŠINI (%) 21,39 12,18 24,29 42,14 UČEŠĆE U UKUPNOJ POVRŠINI (%) 16,60 9,44 18,84 32,67 46 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ UKUPNO OBRASLO NEOBRASLO PROIZVODNO ZEMLJIŠTE Neobraslo proizvodno (kamenjar) UKUPNO NEOBRASLO Neplodno SVEUKUPNA POVRŠINA 1924,53 POVRŠINA (ha) 539,72 539,72 17,15 2481,40 100,00 UČEŠĆE U NEOBRASLOJ POVRŠINI (%) 100,00 100,00 77,55 UČEŠĆE U UKUPNOJ POVRŠINI (%) 21,76 21,76 0,69 100,00 Požari Razlozi požara na ovom području uglavnom su antropogeni utjecaj i udar groma. Prvi veći požar dogodio se 1971. godine na području Skrivene Luke te je imao katastrofalne razmjere (izgorjelo je oko 16 km² šumskog zemljišta). U narednim godinama uslijedilo je nekoliko požara koji su drastično devastirali šume i narušili krajobraz Lastova. Požar 1998. godine (6. - 10. kolovoza) je buknuo iznad uvale Mrca, a izgorjela je cijela južna strana otoka, od mjesta Ubli na istoku, do uvale Studeno dance na zapadu te polja Hrastovo na sjeveru. Požar 2003. godine (04. - 07. rujna) je planuo na južnim padinama brda koje gleda u polje Lokavje. Izgorjelo je područje od rta Vejega mora, područje od južne obale u širini od 3 do 4 km nadomak naselja Lastovo te sve do polja Udovin dol na zapadu, a vatra se zaustavila oko 2 km prije najistočnijeg otočkog rta Nori Hum. U tom pojasu izgorjele su padine najvišeg brda Huma, Zle polje zajedno s Veljim dolcem, Dubrova zajedno s brdom Sv. Ilija, polja Hrastove, Zegovo, Bosonji dô, Bučen dolac, Petrovi dovci, Vreseji dolac, Veja lokva, Pojice, Studenac, Kruševa njiva, Vrsi, Dosibje dol, Dovci, Pasjeka i Udovin dol. Na južnoj strani otoka izgorio je obalni pojas od vojarne Vejo more do uvale Skrivena luka, sve do svjetionika Struge i Za kraje do Prsnaš dola. Dva manja požara 2008. na Prežbi obuhvatila su površinu od 23 ha. 2.3.4.5. Poljoprivreda Poljoprivreda je tradicionalna djelatnost koja sve više slabi. Danas obradive površine čine ispod 9% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta otočja. Najveći udio u strukturi obradivih površina s 187 ha imaju voćnjaci i maslinici, a zatim oranice i vrtovi s 169 ha. Vinogradi se protežu na 118 ha obradivih površina. U lastovskim poljima dobro uspijeva vinova loza. Uzgajaju se tri sorte crnog grožđa za proizvodnju vina: plavac, mala plavka i velika plavka (plavina). Od bijelog grožđa uzgaja se: rukatac, cetinka i kuč. Plavac i rukatac najbolje uspijevaju. Na Lastovu se kultivira poseban tip autohtone masline - Piculja. Stablo i plod manji su nego u ostalih sorti, rađa mnogo redovitije od ostalih i otporna je na uzročnike bolesti pa te masline nije potrebno štititi upotrebom kemijskih sredstava. Postoje i neki introducirani tipovi maslina kao npr. oblica, ali se zbog svoje osjetljivosti ne uzgajaju previše. Masline su sađene samo na rubovima polja zbog toga što su na tim mjestima zaštićenije od mraza. Na Lastovu je zabilježeno oko 9500 stabala maslina. Na otoku je nekada postojala uljara (u luci Sv. Mihovil), a 1808. godine je na otoku bilo 8 mlinova za mljevenje maslina. 47 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Od voća najviše ima badema, smokava i vinogradarskih bresaka te rogača. Povrće se uzgaja za vlastite potrebe. Na otoku Lastovu raste velik broj različitih vrsta ljekovitog bilja koje se za sada sakuplja za vlastite potrebe. Stanovništvo Lastova se uzgojem domaćih životinja bavi za vlastite potrebe (meso, mlijeko, jaja, vuna, perje). Najviše se uzgajaju kokoši i ovce te koze. 2001. godine na otoku je bilo 7 magaraca (uključujući mazge i mule), 8 goveda, 434 ovce i koze, 347 komada peradi i 4 svinje. Danas se na Lastovu stočarstvom bavi samo četvero ljudi, od toga jedna osoba ima farmu ovaca i desetak goveda, ostali farme koza, a na Sušcu jedna osoba drži stado koza i ovaca. Na matičnom otoku djeluju Poljoprivredna zadruga ˝Lastovo˝ koja se bavi preradom vina i ulja te Poljoprivredna zadruga ˝Prijatelji Lastova˝ koja se bavi proizvodnjom džemova, likera i rakija koji nose oznaku „Hrvatski otočni proizvod“. 2.3.4.6. Istraživanja Na području Parka prirode „Lastovsko otočje“ od 2005. do danas su provedena istraživanja u nekoliko znanstvenih disciplina s ciljem prikupljanja podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima. Znanstvena istraživanja i inventarizacije resursa predstavljaju jedan od prioriteta u radu Parka jer su ona temelj za razvoj kvalitetnijih i učinkovitijih mjera zaštite i upravljanja te korištenja resursa ovog zaštićenog područja. Stoga je od velikog značaja suradnja s institucijama, pojedinim istraživačima te udrugama s kojima se svake godine planiraju i provode znanstvena istraživanja. U skladu sa svojim mogućnostima Javna ustanova pruža potporu i istraživanjima kojima nije direktni naručitelj. Takva istraživanja idu u prilog prikupljanju vrijednih podataka i rješavanju početnog problema neistraženosti područja. Tablica 19. Popis realiziranih istraživanja. Naziv istraživanja Godina Provedba Izvještaj 1. Kartiranja morskih vrsta i staništa PP Lastovsko otočje 2005. 2011. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Izvještaj 2. COAST projekt - inventarizacija i uspostavljanje projekta monitoringa ptica 2005. 2010. Robert Crnković Godišnja izvješća 3. 4. Interdisciplinarni istraživački projekt „Lastovsko otočje“ 2007. Udruga studenata biologije BIUS Kartografija i obilježavanje putova Parka prirode „Lastovsko otočje“ 2008. Hrvatska gorska služba spašavanja Zbornik radova interdisciplinarnog istraživačkog projekta „Lastovsko otočje“ Turističko – planinarski zemljovid 48 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 5. Istraživanje orhideja i gljiva sluznjača PP „Lastovskog otočja“ 2008. prof. dr. sc. Radovan Krančev Arijana Barun, Ivan Budinski, Antica Čulina, dr. sc. Nikola Tvrtković 6. Istraživanje malih sisavaca, gmazova i ptica. 2008. 7. Istraživanje ornitofaune PP „Lastovsko otočje“ 2008. Ivan Budinski Izvještaj 8. Istraživanje antičko-srednjovjekovnog sklopa u uvali Portić na otoku Sušcu. 2008. Dinko Radić Izvještaj 9. Fauna šišmiša otoka Lastova 2008. 2010. dr. sc. Igor Pavlinić Izvještaj 10. Program praćenja, nadzora, širenja i uklanjanja invazivnih algi roda Caulerpa 2009. Miljenko Marukić Izvještaj 11. Istraživanje uspješnosti gniježđenja gregule i kaukala i deratizacija staništa gniježđenja 2010. Ivan Budinski Izvješataj 12. Studija iskorištavanja alepskog bora 2010. 13. Istraživanje stavova ribara Parka prirode „Lastovsko otočje“, strukturirani upitnik 2010. 14. Istraživanje posjetitelja Parka prirode „Lastovsko otočje“ 2010. 15. Procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa Parka prirode „Lastovsko otočje“ 2010.2011. 16. Istraživanje lokvi na području PP „Lastovsko otočje“ 2011. 17. Praćenje stanja livada morske cvjetnice vrste Posidonia oceanica 2011. 18. Monitoring gregule, kaukala, sivog sokola i sredozemnog galeba 2010. 2011. Hrvatski šumarski institut Institut za oceanografiju i ribarstvo Split Institut za turizam, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Institut za oceanografiju i ribarstvo Split Izvještaj Izvještaj Izvještaj Stručna studija Izvještaj Izvještaj Udruga za biološka Izvještaj istraživanja „Biom“ Udruga za prirodu, okoliš i održivi Izvještaj razvoj Sunce Robert Crnković Izvještaj 49 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 3. Pogled iznutra: Što kaže lokalno stanovništvo i dionici? 3.1. Proces uključivanja dionika Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva (Čl. 80. Zakona o zaštiti prirode). Za izradu kvalitetnog plana upravljanja nužno je da se uključe svi dionici kako bi se osigurao uspjeh kako u izradi, tako i u primjeni plana upravljanja te kako bi se uključile šire perspektive, znanja i podrška dionika. Dionici mogu biti svi oni koji imaju interes ili „ulog“ u odlukama koje se donose, partneri u procesu planiranja, pojedinci ili skupine koje su uključene, zainteresirane, ili pod utjecajem planiranih odluka – predstavnici lokalne zajednice, ministarstava, ribara, općine, turističke zajednice, uvaženi pojedinci, poljoprivrednici, udruge, znanstvenici i sl. Popis dionika Parka prirode „Lastovsko otočje“ nalazi se u prilogu 5.5. Proces izrade Plana upravljanja Parka prirode „Lastovsko otočje“ započeo je u siječnju 2010., a završio je u lipnju 2012. godine. Plan upravljanja se izrađivao uz tehničku podršku projekta „Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj“, koji je uključivao i razvoj standarda upravljanja na nacionalnoj razini te razmjenu iskustava s drugim zaštićenim morskim područjima u zemlji i inozemstvu. Elementi plana upravljanja su se izrađivali kroz radionice s dionicima te kroz niz internih radionica djelatnika Javne ustanove na kojima su se rezultati radionica s dionicima dorađivali i ugrađivali u teme Plana upravljanja. Dionici su na radionice bili pozivani od strane Javne ustanove – službenim pozivima, pozivima putem oglasne ploče i internet stranice. Na radionicama su, osim lokalne zajednice, sudjelovali predstavnici državnih institucija, stručnjaci iz raznih polja, te znanstvenici koji su pridonijeli svojim idejama i znanjem. Prva radionica s dionicima – 21.03.2010. Lastovo: Tema: ˝Vrijednosti i prijetnje zaštićenog područja˝ Ciljevi: - objasniti proces izrade Plana upravljanja identifikacija vrijednosti područja identifikacija prijetnji očuvanju vrijednostima razvoj vizije budućnosti Parka prirode „Lastovsko otočje“ Odaziv: 30 sudionika Evaluacija: 50 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Dionici su surađivali i pozitivno se odnosili prema sadržaju i organizatorima. Nakon obavljenih prezentacija i raspravljene teme komunikacije, sudionici su pokazali i visok stupanj razumijevanja prema ulozi i budućem radu JU kao i spremnost na vlastiti doprinos. Uspoređujući izraženi pozitivan stav na radionici s dijelom rezultata provedenih upitnika u kojima se vidi da u zajednici postoji kritičnost prema činjenici da je područje zaštićeno, može se pretpostaviti da dio populacije na otoku, koji iz raznih razloga (oprez, otpor, nerazumijevanje, predrasude itd.) ne podržava rad JU, nije želio sudjelovati. Dionici su izlistali veliki broj vrijednosti i prijetnji te odredili prioritete. U izradi vizije, kao doprinos u procesu formuliranja konačne verzije, dionici su dali svoj prijedlog. Druga radionica s dionicima – 16.11.2010. Lastovo: Tema: „Ciljevi i aktivnosti upravljanja“ Ciljevi: - upoznati sudionike sa strukturom i dosadašnjim rezultatima izrade Plana upravljanja prezentirati i doraditi nacrt ciljeva upravljanja izraditi nacrt aktivnosti upravljanja raspraviti moguća partnerstva u provedbi aktivnosti Odaziv: 30 sudionika Evaluacija: Radionica je provedena po planu. Nakon uvodnog predavanja sudionici su se prema iskazanom interesu podijelili u manje skupine koje su razrađivale unaprijed pripremljene teme. Rezultati rada u skupinama predstavljeni su i po potrebi revidirani plenarno. Sudionici su pojedinačno izlistali po dvije aktivnosti koje po njihovom mišljenju treba najhitnije provesti te one koje smatraju dugoročno najvažnijima za ostvarivanje vizije. Plenarno su se prikupile i ideje o željenim načinima uključivanja i informiranja dionika u rad parka. Zaključeno je da je potrebno jačanje stručnih kapaciteta Parka, intenzivnije informiranje šire javnosti o vrijednostima i načinu djelovanja Parka, te da će se nastaviti suradnja s dionicima kako bi se iskoristio relativno visok stupanj zainteresiranosti dionika za suradnju. Treća radionica s dionicima – 25.11.2011. Lastovo: Tema: „Izrada prijedloga zonacije za Plan upravljanja Parka prirode Lastovsko otočje“ Ciljevi: - upoznati dionike o trenutnoj fazi izrade Plana upravljanja upoznati dionike s konceptom zonacije morskih zaštićenih područja izraditi prijedlog zonacije za Plan upravljanja Parka prirode „Lastovsko otočje“ Odaziv: 20 sudionika 51 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Evaluacija: Radionica je provedena po planu. Pozvani dionici odazvali su se i sudjelovali na radionici. Uvodnim predavanjem predstavnice nadležnih institucija uvele su dionike u tematiku zoniranja te ih upoznale s iskustvima zonacije drugih zaštićenih područja Hrvatske. Dionici su zatim raspoređeni u dvije grupe od kojih se jedna grupa posvetila zoniranju kopna, a druga mora. Rezultati rada obje grupe na kraju su predstavljeni te plenarno revidirani. Proces zoniranja temeljio se na prirodnim, socio–ekonomskim i kulturno–povijesnim vrijednostima otoka te do sada utvrđenim općim i specifičnim ciljevima i aktivnostima Plana upravaljanja. 3.2. Istaknute vrijednosti područja Kroz upitnik, ali i kroz rezultate radionice s dionicima utvrđene su lokalnom stanovništvu najvažnije vrijednosti: · · · prirodne vrijednosti: šume, livade Posidonije, rijetke i ugrožene biljne vrste, morske ptice, raznolikost i bogatstvo morskih vrsta, naselja crvenog koralja i gorgonija, mrijestilište riba, očuvano tamno nebo (bez svjetlosnog zagađenja), netaknuta priroda socio-ekonomske vrijednosti: maslinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, turizam (privatni smještaj), nautički turizam, ronilački turizam, avanturistički turizam, drvena brodogradnja, ekološka proizvodnja kulturno-povijesne vrijednosti: lastovski Poklad, arhitektura mjesta Lastova i Lučice, lastovski fumari, 38 crkvica, nalazišta amfora, 700 godina Lastovskog statuta, Lastovska nošnja 3.3. Način života Lastovci kao i drugi otočani najveće nedostatke života na otoku vide u povećanim troškovima zbog izoliranosti i udaljenosti od kopna, lošoj prometnoj povezanosti i depopulaciji. Lastovci su izuzetno vrijedni. Nekad su se bavili isključivo poljoprivredom – vinogradarstvom i maslinarstvom, stočarstvom, ribarstvom, pa čak i koraljarstvom i sokolarstvom. Danas se, uz poljoprivredu i ribarstvo, pretežno okreću turizmu i trgovini. Iako malobrojni, udaljeni od kopna i nekih čari modernizma, nadoknađuju to povećanom kvalitetom života, druženjem i uživanjem u netaknutoj prirodi. Velika vrijednost, koja je mladima usađena od malih nogu, je čuvanje tradicije i običaja, kao i starih zanata poput drvene brodogradnje i izrade fumara. Zapošljavanje stanovnika omogućavaju državne službe, ugostitelji, škola, privatni obrti, a povećano zapošljavanje je vidljivo tijekom turističke sezone (srpanj - kolovoz). 52 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 3.4. Zapažene promjene u posljednjih desetak godina i problemi sadašnjice – prijetnje za budućnost Kao pozitivne primjere u zajednici i okolišu lokalno stanovništvo ističe porast kvalitete života, veći broj trajektnih linija i ulaganja u infrastrukturu otoka (poboljšana lokalna cesta, prokrčeni novi i održavani stari šumski putovi, protupožarni putovi, uređena vodoopskrba). Proglašenjem Parka prirode osigurana su nova radna mjesta, povećana je kulturna svijest stanovnika kao i svijest o prirodnim vrijednostima. Za turističku sezonu ističe se veća mogućnost zapošljavanja i veći broj turista te organizacija kulturnih događanja. Osnutkom Udruge „Val“ poboljšala se briga i kvaliteta života populaciji treće životne dobi i nemoćnim osobama. Kroz upitnik za negativne promjene u posljednjih desetak godina u lokalnoj zajednici i okolišu istaknute su depopulacija, trend iseljavanja, loše rukovodstvo otoka (politika) te slaba mogućnost zapošljavanja i skupoća zbog udaljenosti, onečišćenje mora (naplavni otpad), nebriga o kulturnoj baštini, nepošumljavanje opožarenih površina, loša organizacija uklanjanja otpada. Veliki problem predstavljaju i neriješeni imovinsko pravni odnosi, kao i prodaja nekretnina strancima, betonizacija i neobnavljanje starih kuća. S gospodarske strane istaknuto je smanjenje ribljeg fonda, izostanak napretka u prenamjeni vojnih objekata za turističke svrhe, neorganiziran nautički turizam, pojava modernizacije na štetu tradicije i povijesti, te nedovoljno aktivnosti za mlade. Pozitivne ili negativne promjene utjecale su na život i rad pojedinaca usko vezanih za te promjene, a većina stanovnika ističe da nije u mogućnosti riješiti prijetnju kao pojedinac jer se ne nalaze na položajima na kojima bi mogli utjecati na promjene. 3.5. Viđenja budućnosti Lokalno stanovništvo budućnost otoka i zajednice vidi u otvaranju radnih mjesta i zadržavanju mladih na otoku te rješavanju stambenog pitanja. Također, u poboljšanju zabavno-sportskih sadržaja, novim projektima, boljim poticajnim sredstvima u poljoprivredi te u okrupnjivanju poljoprivrednih površina, razvoju ekološke proizvodnje, boljoj turističkoj ponudi i promociji, rješavanju imovinskopravnih odnosa, uključivanju mladih u lokalnu vlast, uklanjanju otpada s otoka, poboljšanju i usklađivanju trajektnih linija, bržim trajektima, vojnim objektima stavljenim u funkciju, većoj svijesti o potrebi zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Budućnost u poljoprivredi vidi se u maslinarstvu i vinogradarstvu te boljem plasmanu proizvoda (masline, ulje, vino) na tržište. Također se ističu i voćarstvo i povrtlarstvo, no veliki je problem u malim poljoprivrednim površinama kojima je potrebno okrupnjivanje. Razvoj poljoprivrede vidi se još i u 53 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ ekološkoj proizvodnji i boljim poticajima te privatizaciji poljoprivredne zadruge i uvođenju stručnog kadra. Većina lokalnog stanovništva proizvodi za svoje osobne potrebe dok manji broj svoje proizvode plasira putem restorana, PZ Lastovo, privatnih dućana ili kroz turizam. Lokalni stanovnici se bave gospodarskim, malim i rekreacijskim ribolovom. Većina svoj ulov prodaje putem otkupne stanice ili restorana te lovi za osobne potrebe. Najisplativiji je ulov bijele ribe i jastoga. Najveći problem, koji ističu ribari, je drastično smanjenje ribljeg fonda i krivolov pa bi bilo nužno povećati nadzor. Ribari vide budućnost u osnivanju ribarske zadruge preko koje bi se vršio otkup ribe. Turistički djelatnici na otoku se bave iznajmljivanjem apartmana, soba i ugostiteljstvom, a zastupljena je i trgovina. Najveći problem za turizam je udaljenost i skupoća trajektne karte te kratko trajanje sezone, stoga bi trebalo težiti produljenju i poboljšanju turističke ponude izvan glavne sezone. Kao problem se javlja i povećanje otpada zbog većeg broja turista. Također, u glavnoj sezoni je nužno organiziranje kulturnih manifestacija i zabavnih sadržaja, ali najvažnije je postojeće i potencijalne posjetitelje informirati o vrijednostima zaštićenog područja. 3.6. Očekivane uloge Parka Prema rezultatima upitnika za lokalno stanovništvo uloga Ustanove je da se bavi zaštitom, očuvanjem i održavanjem prirodne i kulturne baštine, promidžbom otoka, razvojem ekološke svijesti, edukacijom stanovništva svih dobnih skupina, provođenjem zakona i nadzora nad područjem (Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o unutarnjem redu), poboljšanjem kvalitete života lokalne zajednice kroz nova zapošljavanja, no uočeno je i slabo poznavanje nadležnosti Ustanove pa samim time i nerealna očekivanja kod realizacije problema. Komunikacija s lokalnom zajednicom ostvarena je putem direktnih kontakata s djelatnicima Javne ustanove te kroz poslovne suradnje. Zajednica se informira o aktivnostima Ustanove, uz komunikaciju s djelatnicima, preko oglasne ploče i internetske stranice. No, još uvijek postoji i nezainteresiranost za komunikaciju. Očekivanja zajednice su raznovrsna. Neka od njih su – okrupnjavanje poljoprivrednih zemljišta (riješeni imovinsko pravni odnosi), pokretanje otoka od strane školovanih ljudi, održanje netaknute prirode, zabrana korištenja plastičnih vrećica, mogućnost razvrstavanja otpada, saniranje starih odlagališta, povećanje broja zaposlenih, kako u JU tako i u ostalim sektorima, pa samim time i povećanje broja stanovnika, odlično stanje ribljeg fonda, razvijena ekološka proizvodnja, razvijeni razni vidovi turizma i promidžba istih, produljenje turističke sezone, obnavljanje arhitekture mjesta Lastova, bez masovnog turizma i betonizacije, povratak sredozemne medvjedice u akvatorij Parka, otvaranje špilja javnosti, otvaranje marine za nautičare, iskorištavanje vojnih objekata, jeftinije trajektne karte i više linija. Proglašenjem Parka prirode dionici su uočili pozitivne i negativne promjene. Od pozitivnih promjena ističu razvoj ekološke svijesti, očišćene i označene staze i putove, izrađen turističko planinarski zemljovid i vodič, zapošljavanje djelatnika, uklanjanje glomaznog i ostalog otpada, 54 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ organizirane eko-akcije na kopnu i podmorju, uvođenje zona za ribolov, obnovu lokvi, promidžbu otoka i provođenje nadzora. Negativne promjene se vežu na sporo djelovanje i realizaciju ideja, uvjete za obavljanje ribolova (tradicionalni i rekreacijski), nedovoljnu turističku ponudu i promotivni materijal, naplatu ulaznica i dozvola za ribolov. Lokalni stanovnici u upitniku pokazuju veliku zainteresiranost za suradnju ukoliko to bude obostrana praktična suradnja bez nepotrebnih detalja i suhoparnih činjenica te smatraju da je bitno uključiti i njihove želje i znanje. U cilju dobivanja osnovnih podataka o socio-ekonomskom profilu ribara, njihovom mišljenju o Parku i mjerama zaštite, uključivanju u rad Parka te ulovima i ribolovnim alatima proveden je upitnik putem kojeg su anketirani profesionalni ribari, dok je u svrhu dobivanja osnovnih pokazatelja o stavovima posjetitelja Parka provedeno istraživanje posjetitelja. Prijedlozi za daljnji rad Ustanove od strane dionika su: omogućiti razvrstavanje otpada, sanirati otpad i odvesti ga s otoka, poboljšati turističku ponudu, infrastrukturu i promidžba Parka, odrediti notake zone, postaviti plutače za privez nautičara, poticati poljoprivredu, educirati djecu, riješiti problem divlje i neoznačene stoke i urediti plaže. 55 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 4. Upravljanje 4.1. Teme, ciljevi i aktivnosti Plana upravljanja Teme su planski dio Plana upravljanja koji se bavi srodnim nizom pitanja, odnosno predstavljaju glavna pitanja kojima će se Plan baviti. Opći ciljevi obuhvaćaju bit svake teme. Njihovim razdvajanjem na specifične ciljeve dobiva se jasnija slika onoga što se želi postići Planom, a putem pokazatelja ciljeva (indikatora) omogućava se praćenje ostvarivanja konačnih ciljeva zaštite i unaprijeđenja prostora. Specifični ciljevi ostvaruju se provedbom planiranih aktivnosti. Pokazatelji provedbe aktivnosti omogućavaju praćenje provedbe Plana upravljanja i rada Javne ustanove. Zbog dugog perioda trajanja Plana upravljanja i efikasnijeg praćenja podijeljeni su na kratkoročne (1 godina), srednjoročne (5 godina) i dugoročne (10 godina). U tablicama koje slijede prikazane su aktivnosti, planirani vremenski raspored njihove provedbe prema godinama te su navedeni suradnici u provedbi bez kojih bi izvršenje pojedinih elemenata ili cijele aktivnosti bilo nemoguće. Zbog ograničenih ljudskih i financijskih kapaciteta Ustanove aktivnosti su podijeljene prema prioritetima. Prioritet 1 – aktivnosti koje se moraju poduzeti za vrijeme trajanja Plana upravljanja. Ovo su ključne akcije i njihovo neispunjavanje narušava uspješnost cijelog Plana. Prioritet 2 – aktivnosti koje se bi se trebale poduzeti za vrijeme trajanja Plana upravljanja. Postoji određena fleksibilnost, no za neprovođenje ovih aktivnosti mora postojati dobar razlog. Prioritet 3 – aktivnosti koje se mogu poduzeti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta. Tema A. Očuvanje biološke raznolikosti vrsta i staništa te bogatstva prirodnih resursa Park prirode „Lastovsko otočje“ je najmlađi i najizoliraniji hrvatski park prirode. Njegovi morski, ali i kopneni djelovi još uvijek su velikim dijelom neistraženi. U svrhu što učinkovitijeg upravljanja i korištenja resursa Ustanove, ciljevi i aktivnosti Plana upravljanja usmjerene su onim svojtama i staništima čija je prisutnost, važnost i ugroženost već poznata. Većina njih važna je i u okviru Ekološke mreže te buduće mreže „Natura 2000“. Za očekivati je kako će se njihovom učinkovitom zaštitom doprinijeti očuvanju niza drugih svojti i staništa, a čiji je status još uvijek nedovoljno poznat. Utvrđivanje ukupne biološke raznolikosti ovog područja i njene ugroženosti jedan je od važnih zadataka Parka. Veliku kopnenu površinu otoka prekrivaju šume koje, usprkos brojnim požarima i prekomjernoj sječi, još uvijek čine Lastovo jednim od najšumovitijih hrvatskih otoka. Šumske sastojine mogu se rasporediti u četiri razreda: alepski bor, panjača hrasta crnike te makija i garig. Preostale očuvane panjače hrasta crnike imaju veliku gospodarsku i prirodnu vrijednost, tim više jer je primijećeno smanjenje površine koju na otoku Lastovu zauzima hrast crnika. Stoga će aktivnosti Parka ići u smjeru očuvanja crnike na odabranim lokacijama, odnosno suradnje s nadležnim institucijama u uklanjanju alepskog bora s površina na kojima dominira hrast crnika. Daljni razvoj protupožarne infrastrukture i suradnja institucija u organizaciji protupožarne zaštite od ključne je važnosti za očuvanje šuma Lastova. 56 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Šume su samo jedna od naglašenih krajobraznih vrijednosti Parka, a slijede dinamičnu izmjenu raznovrsnih kopnenih i morskih staništa otočja. Na maloj kopnenoj površini otočja do sada istražena flora i fauna pokazuje iznimnu bioraznolikost i vrijednost u smislu postojanja stenoendema, endema, rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Među pronađenim svojtama mnoge zastupaju određenu kategoriju ugroženosti i usko su vezane za pojedina staništa čije je očuvanje ključno za njihov opstanak. To se posebno odnosi na prioritetne vrste flore poput dalmatinskog kozlinca, drvenaste mlječike, smrdljive jasike, jesenskog sunovrata, čvste ampelodezme, pojedine vrste herpetofaune - smičaline, lastovske gušterice i zelene krastače te ptica - morskog vranca, gregule, kaukala, sredozemnog galeba te sivog sokola. Uz gubitak staništa, među glavnim prijetnjama opstanku ovih vrsta su uznemiravanje, lov, sakupljanje, invazivne vrste te neinformiranost posjetitelja i lokalnog stanovništva pa će se značajan dio aktivnosti Plana upravljanja baviti umanjivanjem navedenih prijetnji. Morske i kopnene špilje i jame u kojima obitavaju rijetke vrste šišmiša i beskralježnjaka jedan su od najosjetljivijih ekosustava otoka. Postojeću zabranu posjećivanja špilja i jama bez dozvole i stručne pratnje, koja postoji na nacionalnoj razini, potrebno je jače provoditi na lokalnoj. Kako bi posjetitelji ipak imali mogućnost upoznati se s ovim jedinstvenim ekosustavom, sustav fizičke zaštite, uređenja i organiziranog posjećivanja uvest će se za Raču špilju - geomorfološki spomenik prirode, važno stanište i arheološko nalazište. Područje Parka WWF (Svjetski fond za zaštitu prirode) je proglasio jednom od deset posljednjih riznica bioraznolikosti Sredozemnog mora, a toj tituli uvelike pridonosi i raznovrsnost morskih staništa i svojti. Posebno se ističu koraligenska zajednica te zajednica livada posidonije koje su staništa brojnim svojtama, a po svojim značajkama pružaju velike usluge ekosustava - mrjestilišta riba, stabiliziranje morske podloge, proizvodnja kisika i sl. Globalne promjene poput klimatskih promjena, onečišćenja mora i širenja invazivnih vrsta zasigurno će imati utjecaj i na lokalni ekosustav Lastovskog otočja. Učinkovitom zaštitom jača se njegova otpornost na utjecaje koji dolaze izvan granica Parka. Daljnja istraživanja i redovito praćenje stanja ciljanih vrsta i staništa svakako će upotpuniti sliku još nedovoljno istraženog kopnenog i morskog ekosustava Parka te omogućiti usmjerenije i učinkovitije upravljanje. Bolji uvid u postojeće stanje otočja uputit će i na načine smanjivanja negativnog utjecaja onečišćenja mora i obale naftom, kaljužnim vodama, raznim otpadom i fizičkog oštećenja sidrenjem. Postojeće prijetnje potrebno je rješavati u suradnji s nadležnim institucijama i u okvirima nadležnosti Ustanove. Do sada su na godišnjoj razini obavljana čišćenja podmorja i kopna koja će se nastaviti i ubuduće. Kvalitetan sustav sidrenja i privezivanja na području Parka, koji ide u prilog zaštiti vrsta i staništa, ali i kvaltetnijem sustavu posjećivanja, zahtjevan je i složen proces te će se u sljedećim godinama trajanja Plana upravljanja težiti njegovoj realizaciji. 57 Sur G10 G8 G7 G6 G5 G4 DUGOROČNI G3 SREDNJOROČNI G1 KRATKOROČNI G2 OPĆI CILJ Očuvati jedinstvenu biološku, stanišnu i krajobraznu raznolikost kopna i mora kako bi se omogućilo održavanje prirodnih procesa i produktivnosti ekosustava. Indikator aktivnosti Period provođenja Plana Br. AKTIVNOST P Akt. G9 TEMA A: OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI VRSTA I STANIŠTA TE BOGATSTVA PRIRODNIH RESURSA SPECIFIČNI CILJ: AA - Smanjiti degradaciju livada morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica) na lokacijama pod pritiskom nautičara u odnosu na stanje iz 2011. INDIKATOR CILJA: Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja (gustoća izdanaka, pokrovnost, donja granica rasprostranjenosti, CI, SI) Provoditi redovito praćenje stanja livada posidonije. AA1 Osmisliti i uspostaviti sustav sidrenja i privezivanja na području Parka. AA2 Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti na temu očuvanja livada posidonije. Izraditi i distribuirati informativne materijale o problematici sidrenja i očuvanja livada posidonije. Uspostaviti suradnju s nadležnim institucijama u svrhu praćenja kvalitete morske vode na lokacijama pod pritiscima onečišćenja mora. Godišnji izvještaj praćenja stanja. Godišnji izvještaj praćenja stanja. Studija prihvatnog kapaciteta i organizacije sidrenja. Prostornoplanska dokumentacija. Godišnji izvještaj praćenja stanja. 1 SS, STR, UD, RC Postavljena infrastruktura održavana i u funkciji. 1 MZOP, OPL, SS, PO, DNŽ, STR AA3 Plan edukativnih aktivnosti. Broj i tip godišnjih edukativnih aktivnosti te broj korisnika. Broj i tip godišnjih edukativnih aktivnosti te broj korisnika. Broj i tip godišnjih edukativnih aktivnosti te broj korisnika. 2 SS, OŠ, UD AA4 Broj i tip izrađenih materijala. Broj distribuiranih materijala u odnosu na broj posjetitelja. Broj distribuiranih materijala u odnosu na broj posjetitelja. 2 SS, NS, UD, TD, PO, TZ AA5 Broj sastanaka. Službeni prijedlog novih točaka mjerenja kvalitete mora. Godišnja izvješća mjerenja kvalitete mora. Godišnja izvješća mjerenja kvalitete mora. 2 UR, SS, HZJZ SPECIFIČNI CILJ: AB - Očuvati povoljno stanje ostalih ugroženih morskih staništa posebice koraligenske zajednice, zajednice polutamnih špilja te zajednice špilja i prolaza u potpunoj tami u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja. Provoditi istraživanja o rasprostranjenosti, sastavu i ugroženosti morskih staništa prema prioritetima (Lastovnjaci i Vrhovnjaci). AB1 Izvještaj istraživanja s mjerama zaštite, GIS baza podataka i karte staništa. Uspostaviti sustav praćenja stanja najugroženijih morskih staništa. AB2 Planovi praćenja stanja za pojedina staništa. Izvještaj istraživanja s mjerama zaštite, GIS baza podataka i karte staništa. Planovi praćenja stanja za pojedina staništa. Izvješća praćenja Izvještaj istraživanja s mjerama zaštite, GIS baza podataka i karte staništa. 1 SS, STR, UD Izvješća praćenja stanja. 1 SS, STR, UD Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ stanja. Uspostaviti sustav praćenja broja ronioca. AB3 Sustav praćenja. Izraditi i distribuirati informativne materijale za ronioce i ribare o načinima smanjenja njihova utjecaja na ugrožena morska staništa. AB4 Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. U suradnji s ronilačkim klubovima i centrima definirati pravila ponašanja ronioca u Parku. AB5 Pravila ponašanja. Ukupni godišnji broj ronioca te broj na pojedinim lokacijama. Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Pravila su dio sporazuma između Parka i koncesionara. Ronioci su upoznati s pravilima. Ukupni godišnji broj ronioca te broj na pojedinim lokacijama. 2 SS, RC, LKL Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. 2 SS, STR, RC, UD, LS Pravila su dio sporazuma između Parka i koncesionara. Ronioci su upoznati s pravilima. 2 SS, RC, UD SPECIFIČNI CILJ: AC - Očuvati povoljno stanje ugroženih i zaštićenih morskih vrsta u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja. Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka. Planovi praćenja stanja za pojedine vrste. Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka. Izvješća praćenja stanja. 2 SS, STR, UD Popis vrsta. Popis vrsta. Popis vrsta. 2 SS AC3 Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. 2 SS, UD AC4 Plan edukativnih aktivnosti. Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. 2 SS, OŠ, VT, UD AC5 Službeni dopisi te izvještaji o poduzetim aktivnostima. Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Službeni dopisi te izvještaji o poduzetim aktivnostima. Službeni dopisi te izvještaji o poduzetim aktivnostima. 1 VEF, COMK, STR, UD Izvješće o broju uklonjenih borova. 2 SS, NS, HŠ Funkcionalna telemetrija. 1 HŠ, MZOP Broj i tip informativnih materijala, 2 SS, UD, LS Uspostaviti sustav praćenja stanja najugroženijih morskih vrsta i provoditi istraživanja o rasprostranjenosti i ugroženosti populacija morskih vrsta te mogućim mjerama zaštite.. AC1 Izraditi i redovito nadopunjavati popis vrsta Parka. AC2 Izraditi i distribuirati informativne materijale o pravilima ponašanja prilikom susreta s morskim sisavcima, kornjačama te ostalim ugroženim i zaštićenim morskim vrstama. Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti za školu i vrtić na temu očuvanju podmorja. Preuzimati ozlijeđene i uginule jedinke morskih sisavaca i kornjača te ih zbrinjavati u suradnji s nadležnim institucijama. SPECIFIČNI CILJ: AD - Očuvati površinu pod autohtonim šumskim zajednicama u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjena površine autohtonih šumskih zajednica. Suradnja s nadležnim institucijama u uklanjanju alepskog bora s površina na kojima dominira hrast crnika. AD1 Uspostaviti telemetrijski nadzor zaštite od požara. AD2 Educirati i informirati lokalno stanovništvo i javnost o potrebi očuvanja šuma. AD3 Izvješće o broju uklonjenih borova. Izvješće o broju uklonjenih borova. Broj i tip informativnih Postavljena telemetrija na ključnim lokacijama. Broj i tip informativnih 59 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Sudjelovati u koordinaciji i provedbi zaštite od požara. AD4 Razviti suradnju s nadležnim institucijama u svrhu održivog gospodarenja šumama na području Parka. AD5 Nadopunjavati i redovito održavati vatrogasnu opremu Parka. AD6 Provesti sustavno istraživanje rasprostranjenosti i ugroženosti kopnenih staništa. AD7 materijala, edukativnih aktivnosti i korisnika. materijala, edukativnih aktivnosti i korisnika. edukativnih aktivnosti i korisnika. Službeni dopisi. Zapisnici sastanaka. Službene zabilješke izlazaka na teren. Službeni dopisi. Zapisnici sastanaka. Službene zabilješke izlazaka na teren. Službeni dopisi. Zapisnici sastanaka. Službene zabilješke izlazaka na teren. Broj zajedničkih aktivnosti i sastanaka. Službeni dopisi. Popis vatrogasne opreme Parka. Broj zajedničkih aktivnosti i sastanaka. Službeni dopisi. Popis vatrogasne opreme Parka. Izvještaj istraživanja s mjerama zaštite. GIS baza podataka s kartom staništa. Broj zajedničkih aktivnosti i sastanaka. Službeni dopisi. Popis vatrogasne opreme Parka. 1 HŠ, KO, DVD, MUP, OPL, NS, UR, DUZS 2 SS, HŠ 2 MZOP, UR 1 SS, STR, UD Izvješća praćenja stanja. Izvještaj istraživanja, prijedlog mjera zaštite. 1 SS, STR, UD Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. 2 SS, OŠ, UD Broji i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. 2 SS, OŠ, VT, UD SPECIFIČNI CILJ: AE - Očuvati povoljan status populacija prioritetnih biljnih vrsta u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene na trajnim istraživačkim plohama utvrđenih parametara praćenja stanja. Uspostaviti sustav praćenja stanja populacija prioritetnih biljnih vrsta i sukladno rezultatima osmisliti i provoditi mjere zaštite AE 1 Izraditi i distribuirati informativne materijale o očuvanju prioritetnih biljnih vrsta. AE 2 Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti na temu očuvanja prioritetnih te rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. AE 3 Plan praćenja stanja. Izvještaj istraživanja, prijedlog mjera zaštite. Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. Broji i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Izvješća praćenja stanja. Izvještaj istraživanja, prijedlog mjera zaštite. Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. Broji i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. SPECIFIČNI CILJ: AF - Održati brojnost populacija prioritetnih vrsta ptica Parka u odnosu na procjenu stanja iz 2010. INDIKATOR CILJA: Promjene parametara: morski vranac i sredozemni galeb (broj gnijezdećih parova, odnos juvenilnih i odraslih jedinki), gregula i kaukal (broj gnijezdećih parova, broj razvijenih mladih pred izlijetanje), sivi sokol (broj parova, broj izletjelih mladih ptica pripadnih jednom paru). Provoditi redovito praćenje stanja populacija prioritetnih vrsta ptica. AF 1 Provoditi godišnje uklanjanje štakora na područjima gniježđenja prioritetnih vrsta morskih ptica. AF 2 Izraditi i distribuirati informativne materijale o zaštiti prioritetnih vrsta ptica. AF 3 Osmisliti i provoditi edukaciju na temu zaštite prioritetnih i ostalih vrsta ptica AF 4 Godišnji izvještaj praćenja stanja. Izvještaj o uklanjanju štakora. Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. Godišnji izvještaj praćenja stanja. Izvještaj o uklanjanju štakora. Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. Godišnji izvještaj praćenja stanja. Izvještaj o uklanjanju štakora. Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. 1 1 SS, STR, UD SS, STR, UD 2 SS, UD Broj i tip edukativnih Broj i tip edukativnih Broj i tip edukativnih 2 SS, UD 60 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Parka. aktivnosti. Broj aktivnosti. Broj aktivnosti. Broj korisnika. korisnika. korisnika. SPECIFIČNI CILJ: AG - Očuvati povoljan status populacija prioritetnih vrsta herpetofaune u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja. Procjeniti prisutnost, brojnost i ugroženost populacija prioritetnih vrsta herpetofaune, izraditi prijedlog mjera zaštite te uspostaviti sustav praćenja. AG1 Izraditi i distribuirati informativne materijale o prioritetnim vrstama herpetofaune. AG2 Provoditi edukaciju na temu zaštite prioritetnih vrsta herpetofaune. AG3 Plan praćenja stanja. Izvještaj istraživanja, prijedlog mjera zaštite. Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj predavanja. Broj radionica. Izvješća praćenja stanja. Izviještaj istraživanja, prijedlog mjera zaštite. Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj predavanja. Broj radionica. Izvješća praćenja stanja. Izviještaj istraživanja, prijedlog mjera zaštite. Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj predavanja. Broj radionica. 1 SS, STR, UD 2 SS, UD 2 SS, OŠ, VT, UD SPECIFIČNI CILJ: AH - Održati optimalno stanje lokvi kao pojilišta i staništa značajnog za vodene organizme u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene parametara praćenja stanja (stupanj zaraštanja, dubina lokve i količina mulja, količina otopljenog kisika). Osmisliti plan praćenja stanja lokvi. AH1 Plan praćenja stanja. Izvješća praćenja stanja. Izvješća praćenja stanja. 1 SS, STR, DZZP Razviti suradnju s nadležnim institucijama u sanaciji i održavanju lokvi. AH2 Službeni dopisi. Broj sastanaka. Službeni dopisi. Broj sastanaka. Službeni dopisi. Broj sastanaka. 2 HV, OPL, SS Redovito čistiti i održavati lokve, uklanjati višak vodene vegetacije te vegetacije oko lokvi. AH3 Izvješće održavanja lokvi. Izvješće održavanja lokvi. Izvješće održavanja lokvi. 1 NS Izvješća praćenja stanja. 1 SS, STR, OŠ Broj akcija čišćenja, sudionika i očišćenih lokaliteta. 2 UD, STR, HGSS Broj edukativnih aktivnosti i informativnih materijala. Broj korisnika edukativnih aktivnosti. 2 SS, OŠ, UD SPECIFIČNI CILJ: AI - Očuvati povoljno stanje skloništa i lovnih staništa šišmiša u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene parametara praćenja stanja (prisutnost šišmiša u skloništu, broj i tip objekata u kojima obitavaju šišmiši - zimski, ljetni, migracijski). Utvrditi skloništa i lovna staništa šišmiša, procijeniti stupanj ugroženosti, utvrditi mjere zaštite te osmisliti i provoditi sustav praćenja stanja. AI 1 Plan praćenja stanja. Organizirati akcije čišćenja jama i špilja. AI 2 Broj akcija čišćenja, sudionika i očišćenih lokaliteta. AI 3 Broj edukativnih aktivnosti i informativnih materijala. Broj korisnika edukativnih aktivnosti. Osmisliti i provoditi edukaciju i informiranje na temu zaštite šišmiša, skloništa i lovnih staništa. Izvješća praćenja stanja. Izvješće studija procjene stupnja ugroženosti i prijedlog mjera zaštite. Broj akcija čišćenja, sudionika i očišćenih lokaliteta. Broj edukativnih aktivnosti i informativnih materijala. Broj korisnika edukativnih aktivnosti. 61 Tema B. Održivo korištenje prirodnih resursa i podrška lokalnoj zajednici Specifičnost Parka leži u činjenici da je Park jedna cjelovita upravna jedinica, općina, koja je ujedno i park prirode. Stoga su aktivnosti lokalne zajednice i Parka usko povezane, a upravljanje zaštićenim područjem putem zadanih ciljeva pridonosi poboljšanju ekonomskog, društvenog i kulturnog statusa stanovništva. Najznačajnije gospodarske djelatnosti u Parku su poljoprivreda, ribarstvo i turizam. Za obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornost prirode u Parku potrebno je dopuštenje Ministarstava u vidu koncesijskog odobrenja čija se naknada plaća Ustanovi. Za sada je koncesijsko odobrenje uvedeno za tradicionalni ribolov, a za ostale djelatnosti tek će se odrediti tempo i obuhvat uvođenja. Unatoč bogatstvu obradivih površina poljoprivreda je slabo razvijena. Posljedica je to depopulacije i promijenjenih društveno–ekonomskih prilika, zbog čega se stanovništvo sve manje bavi poljoprivredom i stočarskom proizvodnjom pa dolazi do propadanja i zarastanja iskoristivih površina. Dodatni problem predstavlja veličina poljoprivrednih površina, odnosno nemogućnost okrupljivanja istih, te stoka bez nadzora. Nažalost, rješavanje većine ovih problema izvan je nadležnosti i mogućnosti Javne ustanove, dok će se planom upravljanja krenuti u realizaciju plana okupljanja i zbrinjavanja stoke bez nadzora. Maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo te mogućnost proizvodnje tradicionalnih proizvoda istaknute su vrijednosti, a jedan od preduvjeta njihovog razvoja poticanje je i usmjeravanje poljoprivrede prihvatljive za očuvanje prirode i okoliša kroz predavanja stručnjaka, radionice i utjecanje na sustav poticaja EU. Na taj će način prepoznate vrijednosti imati pozitivan utjecaj na očuvanje prirodnih vrijednosti. Jedan od načina podrške od strane Ustanove je mogućnost dodjele dozvole za korištenje loga Parka prirode za kvalitetne i održive lokalne proizvode. Ribarstvo je značajan izvor prihoda lokalnog stanovništva, bilo direktno ili kroz ponudu u restoranima. Zbog te činjenice, opadanja ribljeg fonda i potrebe za dodatnom zaštitom velikih rakova (jastoga i hlapa), pridnenih vrsta i riba, Pravilnikom o unutarnjem redu propisani su uvjeti obavljanja ribolova, odnosno zaštite ribljeg fonda. Jačanje nadzorne službe, daljnji razvoj suradnje s policijom i inspekcijama te podizanje svijesti dionika o ugroženosti ribljeg fonda temelj su za unaprijeđenje provedbe Pravilnika na terenu. U cilju utvrđivanja dugoročne održivosti ribolova pod propisanim uvjetima provedena je prva sustavna procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa Parka. Za vrijeme trajanja Plana upravljanja namjerava se nastaviti s redovitim praćenjem stanja ribolovnih resursa. Sur G10 G9 G8 G7 G6 G5 G4 DUGOROČNI G3 SREDNJOROČNI G1 KRATKOROČNI G2 TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA I PODRŠKA LOKALNOJ ZAJEDNICI CILJ Osigurati održivo korištenje prirodnih resursa kopna i mora poticanjem lokalne zajednice na obavljanje djelatnosti u skladu sa smjernicama zaštite prirode. Indikator aktivnosti Period provođenja Plana Br. AKTIVNOST P Akt. SPECIFIČNI CILJ: BA - Održati ili povećati postojeći ribolovni fond i populaciju ribljih vrsta u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. INDIKATOR CILJA: Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja (CPUE, težina i veličina pojedinih vrsta u ekperimentalnom ulovu poponicama; broj i veličina vrsta mjerenih putem vizualnog cenzusa). BA1 Godišnji izvještaj praćenja stanja. Godišnji izvještaj praćenja stanja. Godišnji izvještaj praćenja stanja. 1 SS, STR, UD Redovito informirati dionike o rezultatima praćenja stanja ribolovnog fonda i populacija vrsta. BA2 Izrađeni informativni materijali. Broj sudionika na prezentacijama rezultata studija. Izrađeni informativni materijali. Broj sudionika na prezentacijama rezultata studija. Izrađeni informativni materijali. Broj sudionika na prezentacijama rezultata studija. 1 SS, STR Jačati suradnju s nadležnim tijelima u svrhu unaprjeđenja koordinacije rada i nadzora te provedbe zakona i pravilnika. BA3 Broj organiziranih sastanaka. Službeni dopisi. Broj organiziranih sastanaka. Službeni dopisi. Broj organiziranih sastanaka. Službeni dopisi. 1 MUP, RI, PSL, OPL 1 SI, MP, OPL, UR, SS, NS, LS 2 SI, MP, NS, OPL, PPLA, HŠ 2 SS, LS 2 PSS, SS, UD, MP, LS Provoditi redovito praćenje stanja ribolovnog fonda i populacija vrsta. SPECIFIČNI CILJ: BB - Smanjiti udio stoke bez nadzora na području Parka u odnosu na procjene iz 2011. INDIKATOR CILJA: Udio populacije stoke bez nadzora se smanjuje. Surađivati s Općinom u planiranju i provedbi plana okupljanja i zbrinjavanja stoke bez nadzora. BB1 Obavještavati nadležne inspekcije o pitanjima stoke bez nadzora. BB2 Organizirati redovite sastanke sa stočarima u svrhu bolje provedbe Pravilnika o unutarnjem redu Parka. BB3 Zapisnici nadzorne službe. Dopisi nadležnim inspekcijama. Broj sastanaka. Popis sudionika i njihove stoke. Izrađen i proveden plan. Broj zapisnika i dopisa. Zbrinuta stoka. Zapisnici nadzorne službe. Dopisi nadležnim inspekcijama. Broj sastanaka. Popis sudionika i njihove stoke. Zapisnici nadzorne službe. Dopisi nadležnim inspekcijama. Broj sastanaka. Popis sudionika i njihove stoke. Broj radionica, predavanja i sudionika. Broj radionica, predavanja i sudionika. SPECIFIČNI CILJ: BC - Potaknuti korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu sa smjernicama zaštite prirode. INDIKATOR CILJA: Površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta, načini korištenja i obrade zemljišta. Provoditi informiranje lokalnog stanovništva o mogućnostima razvoja poljoprivrede, posebice ekološke proizvodnje i poticajima. BC1 Broj radionica, predavanja i sudionika. Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Sudjelovati u izradi i provedbi poljoprivredno-okolišnog programa. BC2 Promovirati lokalne poljoprivredne proizvode korištenjem loga Parka. BC3 Kriterij za korištenje loga Parka. Službeni dopisi. Popis sastanaka u kojima je sudjelovala JU. Broj proizvoda s logom Parka. Službeni dopisi. Popis sastanaka u kojima je sudjelovala JU. Broj proizvoda s logom Parka. 2 SS, UR, MZOP, MP 1 SS, UR, PZ, LS 64 Tema C. Održivi turizam, interpretacija i promocija Posebnost klime, povijest otoka, udaljenost od obale te višegodišnja izolacija i očuvana priroda pridonose mističnosti i ljepoti Lastovskog otočja. Lastovo je proglašeno jednim od posljednjih mjesta u Europi s tamnim nebom, nebom s minimalnim utjecajem svjetlosnog onečišćenja. Ta činjenica omogućuje posjetiteljima uživanje u čarima zvijezda, planeta i Mliječnog puta kakvi su nekada bili. Lastovo ima potencijal za daljnji razvoj nautičkog i ronilačkog turizma, ali i mogućeg ekoturizma, agroturizma, znanstvenog i outdoor-turizma. Svjetski i nacionalni trendovi ukazuju na kontinuirano povećanje interesa turista za zaštićena područja. U svim zaštićenim područjima ističe se problem usklađivanja potrebe za očuvanjem bioraznolikosti i izvornosti s povećanjem broja posjetitelja. Razvoj turizma mora biti promišljen, temeljiti se na kvaliteti, pratiti posebitosti i kapacitete otoka te podržavati gospodarski razvoj lokalne zajednice. Istraživanje posjetitelja Lastovskog otočja koje je provedeno 2010. ukazalo je na potrebu ulaganja većih napora u informiranje posjetitelja prije samog dolaska i na samoj lokaciji, bolju interpretaciju baštine te rješavanje pitanja gužve i otpada u uvalama u sezoni, kao i bolje praćenje kretanja turista. Stoga je i Plan upravljanja usmjeren na ovu problematiku. Razumijevanje vrijednosti Parka, prijetnji koje ih ugrožavaju te osviještenost o potrebi čuvanja bogate kulturne i prirodne baštine osnovni su koraci u zaštiti. Upoznavanje s terminima zaštite prirode, pravilima ponašanja u zaštićenom području, značenjem biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa za čovjeka te s očuvanjem kulturnog nasljeđa od posebne je važnosti kada je poznato koliko je povijest Lastova fascinantna priča o suživotu čovjeka s prirodom. Edukacija usmjerena na djecu predškolske i škoske dobi od velike je važnosti, kao i edukacija usmjerena na lokalno stanovništvo te domaće i strane posjetitelje. U cilju boljeg informiranja o vrijednostima Parka realizirano je otvorenje info-punkta te će se nastaviti s postavljanjem informativnih tabli, uređenjem pješačkih i biciklističkih puteva i poučnih staza. Posjetitelji će tako imati priliku doživjeti očuvanu prirodu, putem kvalitetne prezentacije upoznati raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, saznati više o lastovskim običajima te posjetiti mnogobrojne otočne crkvice. Edukacija i pružanje informacije putem informativnih materijala, medija, organiziranjem radionica i predavanja neprekidan je proces koji treba biti prilagođen dobnim i interesnim skupinama. Uključenost lokalnog stanovništva u sam proces (kroz njihove djelatnosti) od velike je važnosti. Takva suradnja postavlja temelje za osobno sudjelovanje u zaštiti i promicanju vrijednosti Parka. TEMA C: ODRŽIVI TURIZAM, INTERPRETACIJA I PROMOCIJA CILJ Poboljšati organizaciju posjećivanja i informiranost šire javnosti o vrijednostima Parka kako bi se razvio prepoznatljiv brend zaštićenog područja koje poštuje i promovira očuvanje prirode. Sur G10 G9 G8 G7 G6 DUGOROČNI G5 SREDNJOROČNI G4 KRATKOROČNI Period provođenja Plana P G3 Indikator aktivnosti G2 Br. Akt. G1 AKTIVNOST SPECIFIČNI CILJ: CA - Unaprijediti čistoću Parka izvan naseljenih mjesta u odnosu na 2010. INDIKATOR CILJA: Percepcija turista i lokalnog stanovništva o čistoći Parka. Sudjelovati s nadležnim institucijama u nabavi broda za prikupljanje otpada s područja Parka. Provoditi redovito čišćenje plaža i obale te organizirati godišnje akcije čišćenja podmorja i uklanjanja glomaznog otpada. Uspostaviti suradnju s nadležnim institucijama u svrhu unaprjeđenja organizacije zbrinjavanja plastične ambalaže i ambalažnog otpada. CA1 Sustav prikupljanja. Godišnje izvješće o prikupljenom otpadu. Godišnje izvješće o prikupljenom otpadu. 1 SS, OPL CA2 Godišnje izvješće o prikupljenom otpadu. Broj akcija čišćenja i sudionika. Godišnje izvješće o prikupljenom otpadu. Broj akcija čišćenja i sudionika. Godišnje izvješće o prikupljenom otpadu. Broj akcija čišćenja i sudionika. 1 NS, VL, KO, RC, LS CA3 Broj sastanaka, službeni dopisi, izvješće o zajedničkim akcijama. Broj sastanaka, službeni dopisi, izvješće o zajedničkim akcijama. Broj sastanaka, službeni dopisi, izvješće o zajedničkim akcijama. 2 MZOP, FZOEU, KO, OPL SPECIFIČNI CILJ: CB - Razviti posjetiteljsku i interpretacijsku infrastrukturu Parka u odnosu na 2010. INDIKATOR CILJA: Popis i sadržaj posjetiteljske i interpretacijske infrastrukture kojom upravlja javna ustanova Parka. CB1 Duljina uređenih i održavanih puteva. Izvješće nadzorne službe. Duljina uređenih i održavanih puteva. Izvješće nadzorne službe. Duljina uređenih i održavanih puteva. Izvješće nadzorne službe. 1 NS Održavanje i unaprijeđenje info-punkta u Ublima. CB2 Aktivan info-punkt u Ublima. Aktivan info-punkt u Ublima. Aktivan info-punkt u Ublima. 1 TZ, INT, PI, PO Osmisliti sustav poučnih staza i osigurati njihovo održavanje. CB3 Broj poučnih staza. Broj poučnih staza. Broj poučnih staza. 1 SS, NS, UD Održavati i proširiti mrežu pješačkih, biciklističkih staza i puteva. CB 4 Dužina održavanih staza. Izvješća nadzornika. Dužina održavanih staza. Izvješća nadzornika. Dužina održavanih staza. Izvješća nadzornika. 1 HŠ, DVD, HGSS, NS, LDJ Izraditi studiju o prihvatnom kapacitetu turista i valorizaciji ponude na području Parka. CB5 Izvješće studije. 3 SS, STR Obilježavati i održavati pristupne puteve, okoliš oko crkvica i informativnih točki (ploča i sl.). Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ SPECIFIČNI CILJ: CC - Povećati raspoloživost informacija o Parku među turistima, lokalnim stanovništvom i u široj javnosti u odnosu na 2010. INDIKATOR CILJA: Percepcija turista i lokalnog stanovništva o dostupnosti i kvaliteti informacija. Izraditi i distribuirati promotivne materijale o vrijednostima i unutarnjem redu Parka, prilagođene prema prioritetima Plana upravljanja i grupama posjetitelja. CC1 Izraditi i postaviti informativne ploče o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka te mrežaste tabele uz obalu. CC2 Sudjelovati u izradi i provedbi godišnjeg nastavnog programa škole i vrtića vezanog uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka. CC3 Osmisliti i provoditi edukaciju lokalnog stanovništva i dionika o očuvanju "Tamnog neba". CC4 U suradnji s turističkim zajednicama sudjelovati u promociji Parka. CC5 Povećati promociju Parka u medijima. CC6 Broj i tip izrađenih materijala. Broj postavljenih ploča. Izvješće o zajedničkim aktivnostima, broj korisnika. Broj predavanja i radionica. Broj korisnika. Broj sastanaka. Prisutstvo na promotivnim događanjima. Sudjelovanje u radu Turističkog vijeća TZ Lastovo. Broj članaka i priloga. Broj i tip distribuiranih materijala. Broj i tip distribuiranih materijala. 1 UD, TZ Stanje ploča. Stanje ploča. 1 TZ, INT Izvješće o zajedničkim aktivnostima, broj korisnika. Broj predavanja i radionica. Broj korisnika. Izvješće o zajedničkim aktivnostima, broj korisnika. Broj predavanja i radionica. Broj korisnika. 1 SS, OŠ, VT 2 SS, STR, UD, LS 1 TZ, TD, MINT 2 SS, UR Broj sastanaka. Prisutstvo na promotivnim događanjima. Broj članaka i priloga. Veća prepoznatljivost Parka. 67 Tema D. Očuvanje i zaštita kulturno-povijesne baštine Najstariji tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu stežu u četvrto tisućljeće prije Krista. Kulturna dobra svjedok su bogate prošlosti - od kulturno-povijesnih cjelina, sakralne arhitekture, profane arhitekture do arheoloških lokaliteta. Daljnja su istraživanja potrebna kako bi se upotpunila postojeća saznanja o kopnenim i podmorskim arheološkim lokalitetima. Nematerijalna kulturna baština koja uključuje lokalne običaje, djelatnosti i umjetničke izričaje zauzima važno mjesto među kulturno–povijesnim vrijednostima. Razvijena svijest lokalnog stanovništva o njenoj vrijednosti zasigurno je prednost u njenom očuvanju. Tome će pridonijeti pružanje potpore radu udruga koje promoviraju otočne običaje te sudjelovanje u daljnjem razvoju Etnografskog muzeja kako bi se mnogi vrijedni predmeti mogli kvalitetnije prezentirati. Sudjelovanje u obnovi i rekonstrukciji pojedinih kulturnih dobara te uređenje za prezentaciju pridonijet će očuvanju i povećanju ponude za posjetitelje Parka. Pri tome se posebna pažnja pridaje 38 otočnih crkvica od kojih su neke u ruševnom stanju. U okviru nadležnosti Ustanove važno je i sudjelovanje prilikom izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja i izrade mjera za očuvanje kulturne baštine upravo zbog neadekvatne nadgradnje i betonizacije objekata. Kvalitetna promocija nematerijalne i materijalne kulturne baštine pripomoći će njenom „otvaranju“ široj javnosti i proširenju turističke ponude. Sur G10 G9 G8 G7 G6 G5 G4 DUGOROČNI G3 SREDNJOROČNI G1 KRATKOROČNI G2 TEMA D: OČUVANJE I PROMOCIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE CILJ Očuvati i promovirati kulturno-povijesnu baštinu Parka kroz njegovanje lokalnih običaja, obnovu tradicijske arhitekture i zaštitu arheoloških lokaliteta. Indikator aktivnosti Period provođenja Plana Br. AKTIVNOST P Akt. SPECIFIČNI CILJ: DA - Podržati lokalnu zajednicu u njegovanju otočnih običaja te promicanju i obnovi kulturne baštine. INDIKATOR CILJA: Percepcija lokalne zajednice o pruženoj podršci. Sudjelovati u koordinaciji povratka Lastovskog statuta iz Italije na Lastovo. DA1 Službeni dopisi. Broj sastanaka. Službeni dopisi. Broj sastanaka. Službeni dopisi. Broj sastanaka. 3 HAZU Du, MK, OPL, STR Sudjelovati u uspostavi i razvoju Etnografskog muzeja. DA2 Službeni dopisi. Broj sastanaka. Službeni dopisi. Broj sastanaka. Službeni dopisi. Broj sastanaka. 2 OPL Promovirati otočne običaje kroz poticanje rada lokalnih organizacija. DA3 Ugovori, broj i iznos poticaja. Ugovori, broj i iznos poticaja. Ugovori, broj i iznos poticaja. 1 UD, OPL Razviti suradnju s nadležnim institucijama te pružati logističku podršku u obnovi crkvica. DA4 Projektna dokumentacija. Projektna dokumentacija. Službeni dopisi. Projektna dokumentacija. Službeni dopisi. 1 KO Du, OPL Uspostaviti sustav fizičke zaštite, uređenja i posjećivanja arheološkog nalazišta u Rači špilji. DB1 Izrađena studija. Uređena špilja. Broj posjetitelja u špilji Rači 1 MK, NS, SS, UD, STR Izraditi i održavati bazu podataka fumara, klačina i ilirskih gromača. DB2 Izrađena i revidirana baza podataka. Izrađena i revidirana baza podataka. 3 LS, VL, SS Urediti pojedine klačine i ilirske gromače za potrebe prezentacije. DB3 Broj uređenih klačina i ilirskih gromača. 2 SS, STR Surađivati u planiranju i provedbi arheoloških istraživanja mora i kopna. DB4 Izrađena i revidirana baza podataka. Broj uređenih klačina i ilirskih gromača. Projektna dokumentacija. Izvješća istraživanja. Projektna dokumentacija. Izvješća istraživanja. 3 STR, MK SPECIFIČNI CILJ: DB - Zaštiti i promovirati arheološka nalazišta. INDIKATOR CILJA: Popis i stanje arheoloških nalazišta. Plan arheoloških istraživanja. Tema E. Razvoj upravljanja, suradnje i komunikacije Park prirode „Lastovsko otočje“ jedinstven je krajolik, bogate kulturno-povijesne i prirodne baštine. Stoga je potrebno održati ravnotežu između ciljeva očuvanja njegovih vrijednosti s jedne strane i potreba lokalnog stanovništva s druge strane. Upravljanje Parkom stoga je složen proces koji zahtijeva razmatranje svih pitanja i jasne ciljeve upravljanja. U tom smjeru ide i ovaj Plan upravljanja koji svojim odabranim aktivnostima definira viziju razvoja cjelokupnog prostora. Razvoj kreće od same Javne ustanove koja danas zapošljava 8 stalnih te sezonske djelatnike, a s obzirom na opseg poslova i zadane ciljeve upravljanja jedan od problema svakako je nedovoljan broj zaposlenih. Sljedećih deset godina odvijat će se cijeli niz aktivnosti i praćenja stanja u svrhu provedbe zadanih ciljeva Plana. Razne vještine i znanja potrebni su za provođenje praćenja stanja (monitoring) kao i za tekuće praćenje upravljačkih aktivnosti predviđenih Planom. Stoga je potrebno provoditi usavršavanje djelatnika, sudjelovati na nacionalnim i međunarodnim skupovima koji prate potrebe službi Parka te nabavljati potrebnu prateću opremu. Od velikog je značaja i suradnja s institucijama, pojedinim istraživačima te udrugama s kojima se svake godine planiraju i provode znanstvena istraživanja. Nužno je i uspostavljanje i nadograđivanje baze podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka, kako bi se dobila početna podloga i kako bi se u skladu s novim znanstvenim i stručnim spoznajama mogla ostvariti eventualna modifikacija akcijskih planova. Na otoku Lastovu velik je broj vojnih objekata koji su napušteni i zapušteni. S jedne strane objekti predstavljaju veliki teret dok s druge nezanemariv razvojni potencijal. Uspostava posjetiteljskog centra u jednom od takvih objekata bila bi u skladu s potrebama razvoja JU, razvoja turističke ponude i van sezone te jedna od promjena potrebnih otoku. Plan definira dugoročnu viziju razvoja Parka i u njegovu su izradu uključeni lokalno stanovništvo, nadležna tijela i ostali korisnici prostora stoga je od velike važnosti unaprijediti započetu komunikaciju i suradnju u svrhu što kvalitetnijeg ostvarivanja zadanih ciljeva. Jedna od važnih stavki je javno prezentiranje planova i rada JU. Pri rješavanju problema i izazova koji nisu u direktnoj nadležnosti JU, potrebno je sudjelovati u planiranju i eventualnoj provedbi aktivnosti. To uključuje suradnju s nadležnim institucijama prilikom izrade PPPPO (Prostornog plana područja posebnih obilježja) te praćenje i sudjelovanje pri donošenju zakonskih i podzakonskih akata iz područja vezanih uz zaštitu prirode. TEMA E: RAZVOJ UPRAVLJANJA, SURADNJE I KOMUNIKACIJE CILJ Uspostaviti učinkovito upravljanje Parkom te omogućiti praćenje provedbe Plana upravljanja kroz jačanje kapaciteta, suradnje i partnerstva. Sur G10 G9 G8 G7 G6 DUGOROČNI G5 SREDNJOROČNI G4 KRATKOROČNI Period provođenja Plana P G3 Indikator aktivnosti G2 Br. Akt. G1 AKTIVNOST SPECIFIČNI CILJ: EA - Razviti potrebnu infrastrukturu i adekvatno opremiti službe Parka u odnosu na 2010. INDIKATOR CILJA: Popis zaposlenika, infrastrukture, opreme i baza podataka. Uspostaviti, održavati i nadopunjavati baze podataka i kartografske podloge Parka. EA1 Uspostavljene baze, unešeni postojeći podaci i podloge. Baze su održavane i nadopunjene. Baze su održavane i nadopunjene. 1 SS, STR, NS Nabaviti plovila za potrebe JU. EA2 Broj plovila. Broj plovila. Broj plovila. 2 UR, MZOP Po potrebi revidirati postojeće i donositi nove zakonske akte JU. EA3 1 UR, MZOP Uspostaviti posjetiteljski centar koji uključuje smještajne kapacitete i dvoranu za sastanke te nadograditi upravnu zgradu Javne ustanove. EA4 Riješeni vlasnički odnosi na odabranim lokacijama. Izrađena projektna dokumentacija za posjetiteljski centar. Nadograđena upravna zgrada. Otvorenje posjetiteljskog centra. 2 OPL, AUDI SPECIFIČNI CILJ: EB - Podignuti nivo znanja i vještina zaposlenika Javne ustanove u odnosu na 2010. INDIKATOR CILJA: Popis zaposlenika, njihove stručne spreme te edukacija i treninga koje su pohađali. Kontinuirano provoditi edukaciju, osposobljavanje djelatnika i sudjelovati na nacionalnim i međunarodnim skupovima, radionicama i razmjenama s drugim zaštićenim područjima. EB1 Broj djelatnika koji su pohađali tečajeve. Broj sudjelovanja. Broj djelatnika koji su pohađali tečajeve.Broj sudjelovanja. Broj djelatnika koji su pohađali tečajeve. Broj sudjelovanja. 1 UR, DZZP Nabaviti potrebnu opremu prema prioritetima službi. EB2 Broj nabavljene opreme. Broj nabavljene opreme. Broj nabavljene opreme. 1 UR, STR SPECIFIČNI CILJ: EC - Unaprijediti komunikaciju te suradnju Javne ustanove s lokalnim stanovništvom i nadležnim tijelima. INDIKATOR CILJA: Percepcija lokalnog stanovništva i nadležnih tijela o kvaliteti suradnje s JU. Surađivati s nadležnim institucijama prilikom izrade PPPPO. EC1 Broj sastanaka. Službena korespodencija. Broj sastanaka. Službena korespodencija. Prijedlozi JU uvršteni u PPPPO. 1 UR Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima donošenja zakonskih i podzakonskih akata iz područja vezanih uz zaštitu prirode. EC2 Službena korespodencija. Službena korespodencija. Službena korespodencija. 1 UR Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Surađivati s JUZUZPV Dubrovačko-neretvanske županije u promociji i upravljanju područjima ekološke mreže. EC3 Broj sastanaka. Izvješće zajedničkih aktivnosti. Broj sastanaka. Istražiti mogućnost za prijavu područja PP „Lastovsko otočje” na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. EC4 Službena korespodencija. Službena korespodencija. Lokalnoj zajednici redovito prezentirati planove i rezultate rada JU. EC5 Broj prezentacijskih aktivnosti. Broj korisnika. Broj prezentacijskih aktivnosti. Broj korisnika. EC6 Internetska stranica Parka se održava i nadograđuje. Broj posjeta. Broj vijesti na godišnjoj razini. Broj posjeta. Broj vijesti na godišnjoj razini. Unaprijediti i redovito nadograđivati sadržaj internetske stranice Parka. Broj sastanaka. Izvješće zajedničkih aktivnosti. 2 JUZUZPV DNŽ, SS 2 MZOP, SS Broj prezentacijskih aktivnosti. Broj korisnika. 2 SS Broj posjeta. Broj vijesti na godišnjoj razini. 1 SS, STR 72 Popis kratica korištenih u tablicama: AUDI - Agencija za upravljanje državnom imovinom COMK - Centar za oporavak morskih kornjača DB - Dubrovačka biskupija DNŽ - Dubrovačko - neretvanska županija DUZS - Državna uprava za zaštitu i spašavanje DZZP - Državni zavod za zaštitu prirode FZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAZU Du - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik HŠ - Hrvatske šume HV - Hrvatske vode HZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvo INT - Informatička tvrtka IZO - Inspekcija zaštite okoliša KO - Komunalac d.o.o. KO Du - Konzervatorski odjel Dubrovnik LDJ - Lovačko društvo "Jastreb" LKL - Lučka kapetanija Lastovo LS - Lokalno stanovništvo MINT - Ministarstvo turizma MK – Ministarstvo kulture MZOP - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode MMPI - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture MP - Ministarstvo poljoprivrede MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova NS - Nadzorna služba Parka OPL - Općina Lastovo OŠ - Osnovna škola PI - Privatni iznajmljivači PL - Plovput d.o.o. PPLA - Policijska postaja Lastovo PSL - Prekršajni sud Lastovo PSS - Poljoprivredno savjetodavna služba PO - Poduzetnici PZ - Poljoprivredna zadruga RC - Ronilački centri RI - Ribarska inspekcija SI - Stočarski inspektor SS - Stručna služba Parka STR - Stručnjaci TD - Turistički djelatnik Parka TZ - Turistička zajednica UD - Udruge UR - Ured ravnateljice VEF - Veterinarski fakultet VL - Volonteri VT - Vrtić Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 4.2. Praćenje provedbe Plana upravljanja Praćenje provedbe Plana upravljanja je način kontrole postizanja zadanih ciljeva. Aktivnostima praćenja sakupit će se potrebni podaci kojima će se mjeriti jedan ili skupina indikatora i na taj način vidjeti jesu li ostvareni zadnji ciljevi i prateće aktivnosti. Naznačeno je 20 aktivnosti praćenja provedbe plana upravljanja. CILJ Nadzirati i prikupljati / dokumentirati rezultate aktivnosti upravljanja kao i ispunjenje ciljeva upravljanja Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja Aktivnosti Plana upravljanja M1 Osigurati da su u zadanom vremenskom roku i unutar smjernica Ustanove podnešeni izvještaji o istraživanjima provedenim od strane osoblja Parka ili kao ugovorena obaveza suradnika. AA6, AD7, AE1, AG1, DB4 M2 Osigurati da su u zadanom vremenskom roku i unutar smjernica Ustanove podnešeni izvještaji o praćenjim stanja provedenim od strane osoblja Parka ili kao ugovorena obaveza suradnika. AA1, AA5, AB2, AC1, AE1, AF1, AF2, AG1, AH1, AI4, BA1 M3 Održavati popis edukativnih aktivnosti provedenih u lokalnoj osnovnoj školi i na terenu vezanih uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka. AA3, AD3, AC4, AE3, AF4, AG3, AI3 M4 Održavati popis naručenih studija i projektnih dokumentacija od strane Ustanove vezanih uz realizaciju infrastrukturnih planova/zahvata na području Parka. AA2, CB5, DA4, DB1, DB4, EA4 M5 Održavati aktualnu i organiziranu arhivu letaka, promidžbenih, interpretacijskih i edukacijskih materijala, savjetodavnih lista i praktičkih smjenica. AA4, AB4, AB5, AC3, AE2, AF3, AG2, BA2, CC1 M6 Voditi evidenciju o održanim edukacijskim i prezentacijskim programima, konzultacijama i savjetodavnim sastancima u cilju potpore lokalnog stanovništva te prezentiranju rada Javne Ustanove. AA3, AD3, AF4, AG3, BC1, CC4, EC5 M7 Voditi evidenciju o događajima vezanim za promociju Parka, medijskom istupanju te osigurati redovito ažuriranje web stranice. CC5, CC6, EC3, EC6 M8 Održavati aktualan popis potreba i provedene edukacije, osposobljavanja djelatnika i sudjelovana na nacionalnim i međunarodnim skupovima, radionicama i razmjenama s drugim zaštićenim područjima. EB1 M9 Popisati postojeću infrastrukturu Parka i pratiti njeno stanje. AA2, AD2, CB2, CB3, CB4, CC2, DB1, DB3, EA4 74 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ M10 Održavati aktualan popis vozila, plovila i opreme Parka. AD6, EA2, EB2, CA1 M11 Pohranjivati zapise o broju ljudi koji su bili prisutni na različitim aktivnostima Plana upravljanja te korisnicima Parka (posjetitelji, ronioci, broj korisnika edukacija...). AA3, AB3, AD3, AE3, AF4, AI3, BA2, BB3, CA2, CB3, CC4 M12 Osigurati da su evidentirani svi dopisi, suradnje, partnerstva pružene potpore. AA5, AC5, AD1, AD5, AH2, BB1, BC3, CA3, CC3, DA1, DA2, DA3, DA4, EC4 i M13 Osigurati da Ustanova dobiva na uvid sve vanjske planove, strategije i zakone proizvedene od strane službi i vlasti koje utječu na Park i dopisima sudjelovati u njihovom stvaranju. BA3, BB2, BC2, EA3, EC1, EC2 M14 Osigurati da su podaci o ključnim vrstama, staništima, kulturnim vrijednostima i posjetiteljskoj infrastrukturi sadržani u GIS mapama održavani i aktualni. AB1, AC1, DB2, EA1 M15 Osigurati da svo terensko osoblje ispunjava izvještaje o aktivnostima i popratnim podacima s terena te da se svi podaci unose u bazu podataka. AD5, BB2, CB1, CB4 M16 Održavati i redovito nadopunjavati bazu podataka prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka te kartografske podloge. AC2, DB2, EA1 M17 Evidentirati eko-akcije i održavanje krajobraza Parka. AH3, AI2, CA1, CA2, CB1 M18 Evidentirati sve održane sastanke vezane za tekuću problematiku i poslovanje Ustanove. AA5, AD5, BA3, BB3, BC2, CA3, CC5, DA1, DA2, EC1, EC3 M19 Osigurati dva unutrašnja sastanka godišnje kako bi se osiguralo praćenje razvijanja i provođenja ključnih planova, projekata, programa i strategija iznešenih aktivnostima Plana upravljanja. Sve aktivnosti Plana upravljanja koje će se provoditi u tekućoj godini. M20 Pripremiti punu procjenu Plana upravljanja tijekom pete godine implementacije i proizvesti revidiranu verziju. Sve aktivnosti Plana upravljanja započete u prvih pet godina. 75 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 4.3. Zonacija 4.2.1. Principi zoniranja u zaštićenim područjima Zoniranjem u zaštićenim područjima planira se i definira postojeće i buduće korištenje prostora te upravljanje prostorom. Postupak ima važnu ulogu u očuvanju sveukupne biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti zaštićenog područja. Zoniranjem se zaštićeno područje dijeli na zone koje su u rasponu od stupnja gdje nije dozvoljen gotovo nikakav ljudski utjecaj do zona korištenja gdje prirodni prostor može biti znatno izmijenjen. Navedeni stupnjevi ne impliciraju vrijednosti, nego odražavaju potrebu za upravljanjem zaštićenim područjem u cjelini. 4.2.2. Zoniranje Parka prirode „Lastovsko otočje“ Zonacija zaštićenih područja provodi se kroz dva dokumenta – Prostornim planom područja posebnih obilježja i Planom upravljanja, koja se trebaju preklapati na razini zona. U trenutku pisanja Plana upravljanja Javna ustanova ne posjeduje Prostorni plan područja posebnih obilježja. U vrijeme donošenja Plana upravljanja, aktivnosti unutar granica Parka prirode „Lastovsko otočje“ su, uz postojeće zakone Republike Hrvatske, dodatno regulirane Pravilnikom o unutarnjem redu. Zonacija Parka prirode „Lastovsko otočje“ iz Plana upravljanja predstavlja viziju razvoja prostornog upravljanja ovim područjem u slijedećih deset godina. Zonacija će stupiti na snagu uvrštavanjem u zakonske i podzakonske akte za vrijeme trajanja Plana upravljanja čime će se omogućiti njena pravna provedba. Javna ustanova Parka prirode „Lastovsko otočje“ izradila je zonaciju zaštićenog područja Parka na temelju radionice sa stručnjacima te radionice sa dionicima, uz vodstvo predstavnica Udruge „Sunce“ i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Temeljem zaključaka s radionica, područje Parka podijeljeno je na tri osnovne zone i nekoliko podzona koje definiraju način korištenja te dozvoljene i zabranjene aktivnosti u tom području. Zone odražavaju stvarne potrebe za upravljanjem područjem u cilju zaštite, istovremeno uvažavajući potrebe korisnika prostora, nadzornika i posjetitelja za lakšim snalaženjem i prepoznavanjem zona u prostoru. Kategorije i nazivi zona i podzona usklađeni su s nacionalnim smjernicama zoniranja zaštićenih područja. I - ZONA STROGE ZAŠTITE Zona stroge zaštite obuhvaća područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo iznimne intervencije u prostoru. Cilj upravljanja područjem ove zone je očuvanje prirodnih procesa i staništa te njihovih sastavnica. U ovoj zoni su zabranjeni svi tipovi ekstrakcije prirodnih resursa, nisu dopuštene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva modifikacija prostora. Iznimno dopuštene intervencije u prostoru uključuju lokaliziranje požara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta, saniranje šteta nastalih prilikom havarija u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode. 76 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Zona stroge zaštite Parka prirode Lastovsko otočje podijeljena je na dvije podzone: I a – Zona vrlo stroge zaštite U ovoj zoni nisu dozvoljene nikakve aktivnosti osim monitoringa i znanstvenih istraživanja. Zonom su obuhvaćena područja važna za prioritetne vrste ptica Parka prirode: Veje stijene u polju Prgovo na otoku Lastovu, stijene povrh uvale Pod Sokoline na otoku Lastovu, otok Bijelac te sve špilje i jame na području Parka prirode „Lastovsko otočje“ osim Rače špilje i špilje Medjedine koje pripadaju zoni I b. Navedena područja pripadaju područjima važnim za divlje svojte i stanišne tipove temeljem kojih je određena Ekološka mreža Parka prirode te su staništa i vrste od međunarodnog značaja temeljem kojih će područje Parka prirode „Lastovsko otočje“ biti predloženo u mrežu „Natura 2000“ prema Direktivi o staništima. I b – Zona stroge zaštite Ova zona predstavlja područja visoke vrijednosti u kojima je dopušteno samo znanstveno istraživanje i monitoring te posjećivanje uz vodstvo stručnog vodiča ili koncesionara. Zonom su obuhvaćena područja otoka Lastova pod mješovitim šumskim zajednicama hrasta crnike koja su iznimno važan stanišni tip (uz izuzetak pješačih staza): · · · područje koje omeđuju točke: crkvica sv. Mihovil, vrh rta Bijeli rat, sedlo Ravnica, meteorološka stanica na brdu Glavica te crkvica sv. Roka površina koja ima radijus od oko 100 m, istočno od ceste na Zegovskom pjevoru, područje Maslina koje obuhvaća Pasadur, Pod Maslinu, Široki dolac, Glavice od Platidoga, Tomin vrh, Jurjev do i Kopjelice. · Zona stroge zaštite obuhvaća Raču špilju i špilju Medjedinu u kojima je dopušteno regulirano posjećivanje uz vodstvo stručnog vodiča ili koncesionara, zatim Veje stijene kod Struge te Male stijene kod uvale Skrivena Luka na otoku Lastovu, stijene na potezu od rta Bile ponte do uvale Žaba, od rta Kanula do rta Gradeška te od uvale Kokošice do rta Žene. Zonom je također obuhvaćena skupina otočića Lukovci, Mali i Veji Golubinjak, Mala i Veja Sestrica i Bratac, Veji Rutvenjak, Tajan te pripadajuća hrid, Škoj od Zaklopatice te Mali i Veji Maslovnjak. Navedena područja i otoci važna su staništa i područja gniježđenja prioritetnih vrsta ptica Parka prirode. Na moru je ovom zonom obuhvaćen akvatorij otočne skupine Lukovci u granici koja se pruža na jugu 300 m od Vejeg Lukovca, na zapadu 400 m od Malog Lukovca, na sjeveru 400 m od Malog Lukovca te na istoku prolazi polovinom udaljenosti između Gornjeg Lukovca i Stomorine. Na zapadnom dijelu Lastovskog otočja zonom je obuhvaćen i akvatorij otoka Bratina u granici koja se pruža od otoka južno 200 m, od otoka zapadno 200 m, sjeverno prolazi polovinom udaljenosti između Bratina i otoka Vlašnika te istočno prolazi polovinom udaljenosti između Bratina i prve točke Zaglava na otoku Lastovu. 77 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Ova dva područja unutar svojih granica obuhvaćaju tipična morska staništa Parka prirode „Lastovsko otočje“, ujedno i staništa rijetkih i ugroženih morskih vrsta. Njihova površina iznosi tek 2,11 km2 odnosno 1,47% ukupne morske površine Parka, stoga je njihova glavna funkcija pružanje spoznaja o stanju staništa, populaciji vrsta i ribljeg fonda na području bez utjecaja ribolova, omogućavanje lakšeg praćenja stanja u područjima pod utjecajem te obogaćivanje ponude ronilačkog turizma kroz obnovu ribljeg fonda unutar i oko granica zona. U navedenim područjima dozvoljeno je ronjenje s ronilačkim aparatom, kupanje i posjećivanje isključivo uz pratnju stručnog vodiča ili koncesionara, a plovidba je regulirana i ograničena. Promet bez zaustavljanja dozvoljen je brzinom ne većom od 5 M/h, a na ronilačkim lokacijama koje pripadaju ovoj zoni nije dozvoljen. Navedena regulativa ne odnosi se na plovni put (trajekt i katamaran) koji prolazi akvatorijem otoka Bratina koji pripada ovoj zoni. Ribolov nije dozvoljen. II- ZONA USMJERENE ZAŠTITE Zona usmjerene zaštite predstavlja područje u kojem se od Javne ustanove Parka očekuje da upravljanjem i odlukama djeluje na očuvanje ili obnavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Ova zona obuhvaća najveći dio Parka. Dozvoljene su različite aktivnosti te je omogućeno korištenje prirodnih resursa u skladu s ciljevima očuvanja, sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Parka, Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima i podzakonskim aktima. Unutar ove zone nalaze se manja područja istaknutih prirodnih i kulturnih vrijednosti koja su među prioritetnim za očuvanje za vrijeme trajanja Plana upravljanja. To su mješovite šume alepskog bora s većim ili manjim udjelom crnike, poljoprivredne površine, polja i lokve na otocima Sušcu i Lastovu. Ovoj kategoriji također pripadaju ostaci sakralne i profane arhitekture te arheološki lokaliteti kopna i mora (crkvice, ville rustice, gradinska naselja, pretpovijesne gomile). Na određenim predjelima otoka Lastova i Sušca zastupljene su populacije rijetkih i/ili endemskih biljnih vrsta kojima odgovara antropogeni utjecaj, a nalaze se na poljoprivrednim površinama ili uz samu granicu zone korištenja. Stanje populacija ovih vrsta bit će redovito praćeno od strane službi Parka te će se u slučaju negativnih trendova donijeti dodatne zaštitne mjere. U ovom smislu namjera je na otoku Sušcu obnoviti suhozid koji poprečno spaja Uvalu Petrara i Uvalu Manćina te postaviti žičanu ogradu kojom bi se površina za ispašu neznatno smanjila te bi se na taj način doprinijelo očuvanju važnog staništa. U ovoj zoni, zbog očuvanja staništa i biljnih vrsta, dodatno je regulirana ispaša koja je dozvoljena samo na područjima: Bratin, Vlašnik, Kopist, Mrčara, Petrovac, Kručica (osim obalnog pojasa uvale Na Luku), Češvinica, Stomorina te otok Sušac. Od ispaše su izuzeta i područja koja su u zoni stroge zaštite. Regulacijom ribolova u ovoj zoni, odnosno ograničenim korištenjem ribolovnog alata te vremensko–prostornim ograničenjem ribolova, djeluje se na očuvanje i obnovu ribljeg fonda te općenito na zaštitu biološke raznolikosti podmorja. Zona ne uključuje dio akvatorija koji pripada zoni stroge zaštite u kojoj ribolov nije dozvoljen. 78 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Ribolovu u Parku podijeljen je na tradicionalni i rekreacijski. Tradicionalni ribolov obavlja se u četiri ribolovne zone na način da se naizmjenice obavlja svake tri godine te se u paru koriste prva i treća, odnosno druga i četvrta zona. Trenutno je tradicionalni ribolov zabranjen u prvoj i trećoj, a dozvoljen u drugoj i četvrtoj zoni. Rekreacijski ribolov trajno je dozvoljen u sve četiri ribolovne zone s izuzetkom ribolova podvodnom puškom. Ribolov podvodnom puškom dozvoljen je na dolje navedenim lokalitetima koji obuhvaćaju more na udaljenosti do 50 m od obale otoka i hridi. U vrijeme zabrane tradicionalnog ribolova na lokalitetima unutar zone tradicionalnog ribolova zabranjen je i ribolov podvodnom puškom. Lokaliteti ribolova podvodnom puškom: · · · · · · · · Otok Smokvica i Mrkjenta (Pod Smokvicu), (I zona tradicionalnog ribolova) Hrid Mrkjenta Bijela, (II zona tradicionalnog ribolova) Hrid Mrkjenta Crna, (II zona tradicionalnog ribolova) Od Uvale Duboka do Uvale Negojna, (III zona tradicionalnog ribolova) Od rta Junac zapadnom stranom do rta Bijeli rat - otok Mrčara, (III zona tradicionalnog ribolova) Kopist, (IV zona tradicionalnog ribolova) Pod Kopist, (IV zona tradicionalnog ribolova) Bijelac, (IV zona tradicionalnog ribolova) Dozvoljeni alati za obavljanje pojedinih tipova ribolova i načini dodjele dozvola regulirani su Pravilnikom o unutarnjem redu. Učinkovitost sustava regulacije ribolova bit će redovito praćena od strane stručnjaka te će se prema ukazanoj potrebi, uz konzultaciju s dionicima, uvoditi nove mjere regulacije. Ronjenje s bocama u rekreacijske svrhe dozvoljeno je isključivo na ronilačkim lokacijama uz pratnju koncesionara. III - ZONA KORIŠTENJA Zona korištenja predstavlja područja gdje je tradicionalno prisutan značajniji stupanj korištenja. Cilj upravljanja područjem ove zone je održivo korištenje prostora u skladu sa ciljevima očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti područja. Zonom su obuhvaćene čestice s građevinama (uključujući nekretnine kojima upravlja Agencija za upravljanje državnom imovinom), područja intenzivnog korištenja, sustav pomorskog prometa: luke, privezišta, lokaliteti planiranih sidrišta i plovni putovi te sve postojeće ceste, šumske ceste i pješačke staze. Zona obuhvaća sve svjetionike koji se nalaze na području Parka te pripadajuća pristaništa, kao i infrastrukturu u funkciji posjećivanja zaštićenog područja za koju se na području Parka planira rekonstrukcija i prilagodba postojećih objekata te izgradnja novih. 79 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Ova zona je svojevrstan kompromis između korištenja i zaštite prirode, a njezino korištenje je u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja ciljeva definiranih Planom upravljanja. Tablica 20: Udio površina zona zaštite na području Parka prirode “Lastovsko otočje”. Zone - kopno Ia Ib II III Ukupno - kopno Zone - more Ia Ib II III Ukupno - more Park prirode „Lastovsko otočje“ UDIO POVRŠINA POJEDINIH ZONA km2 Zona vrlo stroge zaštite 0,17 Zona stroge zaštite 3,98 Zona usmjerene zaštite 47,81 Zona korištenja* 0,79 52,75 Zona vrlo stroge zaštite Zona stroge zaštite Zona usmjerene zaštite Zona korištenja 0 2,11 137,98 3,14 143,23 % 0,32 5,88 92,30 1,50 100,00 0 1,47 96,33 2,19 100,00 *Bez površine cesta i putova Tablica 21: Prikaz regulacije aktivnosti po zonama. AKTIVNOSTI I - ZONA STROGE ZAŠTITE zona vrlo stroge zona stroge zaštite - I a zaštite - I b Znanstvena istraživanja Monitoring a a a a Ronjenje s bocama r r r r r r r R R r R R r Kupanje Ribolov Sidrenje Plovidba Ispaša Posjećivanje R II - ZONA USMJERENE ZAŠTITE III - ZONA KORIŠTENJA a a a a a a R R R a a a r a a a a a Legenda: a dozvoljene aktivnosti R r zabranjene aktivnosti regulirane aktivnosti 80 slika 9a. Zonacija na području PP „Lastovsko otočje“. slika 9a. Zonacija na području PP „Lastovsko otočje“. Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ slika 9c. Zonacija na području PP „Lastovsko otočje“. 83 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ slika 9d. Zonacija na području PP „Lastovsko otočje“ 84 4.4. Planirani ljudski resursi LJUDSKI RESURSI VREMENSKI RASPORED KADROVSKOG POPUNJAVANJA g1 g2 g3 g4 g5 Položaji i radna mjesta I. vrste Ravnateljica Stručni voditelj Glavni nadzornik Voditelj odjela za tehničke poslove i održavanje Voditelj odjela za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko turističku djelatnost Turistički djelatnik Voditelj odjela općih i zajedničkih poslova Voditelj računovodstva Biolog - stručni suradnik Biolog mora - stručni suradnik Pedagog - stručni suradnik g6 g7 g8 g9 g10 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Informatičar - stručni suradnik Položaji i radna mjesta II. vrste Voditelj protupožarne zaštite Voditelj odjeljka za tehničke poslove Nadzornik Recepcioner * Administrativni tajnik Radna mjesta III. vrste Nadzornik Recepcioner Vatrogasac Čuvar prirode Radna mjesta IV. Vrste Osoblje na poslovima održavanja čistoće Parka Osoblje na poslovima održavanja čistoće JUPP - čistaćica 86 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ * radno mjesto recepcionar II. vrste je sezonskog karaktera TUMAČ ZNAKOVA: crno - postojeća radna mjesta crveno - prioritet 1 (ljudski resursi bez kojih je nemoguće ostvariti ključne akcije plana) plavo - prioritet 2 (ljudski resursi potrebni da se ostvari većina planiranih akcija u planiranom vremenu) zeleno - prioritet 3 (ljudski resursi koji će omogućiti elegantnije poslovanje Ustanove i planiranje novih razvojnih projekata) 87 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 4.5. Planirani financijski resursi Tablica 22. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana. Iznos (kn)/god. Prioritet upravljanja Period provođenja Plana G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Ukupno 1 1.070.000,00 1.482.000,00 437.000,00 481.500,00 545.000,00 524.000,00 440.000,00 464.500,00 388.000,00 450.000,00 6.282.000,00 2 122.000,00 722.500,00 154.000,00 608.500,00 89.000,00 79.500,00 79.000,00 1.479.500,00 1.483.000,00 1.479.500,00 6.296.500,00 3 5.000,00 5.000,00 5.000,00 155.000,00 105.000,00 100.000,00 0,00 50.000,00 0,00 0,00 425.000,00 UKUPNO 1.197.000,00 2.209.500,00 596.000,00 1.245.000,00 739.000,00 703.500,00 519.000,00 1.994.000,00 1.871.000,00 1.929.500,00 13.003.500,00 Grafički prikaz 1: Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana. 88 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Tablica 23. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema temama Plana. Iznos (kn)/god. Priod provođenja Plana Teme upravljanja G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Ukupno A 633.000,00 1.137.500,00 203.000,00 249.000,00 441.000,00 404.500,00 238.000,00 244.000,00 211.000,00 219.500,00 3.980.500,00 B 31.500,00 27.500,00 27.500,00 31.500,00 27.500,00 32.500,00 32.500,00 32.500,00 36.500,00 32.500,00 312.000,00 C 296.000,00 153.000,00 124.000,00 178.000,00 109.000,00 78.000,00 134.000,00 78.000,00 109.000,00 93.000,00 1.352.000,00 D 160.000,00 230.000,00 85.000,00 205.000,00 85.000,00 110.000,00 40.000,00 160.000,00 40.000,00 110.000,00 1.225.000,00 E 76.500,00 661.500,00 156.500,00 581.500,00 76.500,00 78.500,00 74.500,00 1.479.500,00 1.474.500,00 1.474.500,00 6.134.000,00 UKUPNO 1.197.000,00 2.209.500,00 596.000,00 1.245.000,00 739.000,00 703.500,00 519.000,00 1.994.000,00 1.871.000,00 1.929.500,00 13.003.500,00 Grafički priklaz 2. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema temama Plana. 89 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Tablica 24. Prikaz ukupnih sredstva potrebnih za provođenje Plana upravljanja. Vremenska raspodjela Ukupni prikaz troškova Ukupno G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Plaće i troškovi zaposlenika* 2.897.211,00 2.953.456,00 3.047.712,00 3.173.344,00 3.308.833,00 3.462.491,00 3.636.747,00 3.832.395,00 4.035.651,00 4.270.219,00 34.618.059,00 Rashodi koji nisu obuhvaćeni aktivnostima Plana** 2.094.220,00 2.129.844,00 2.173.370,00 2.221.606,00 2.278.480,00 2.341.074,00 2.416.197,00 2.497.453,00 2.583.996,00 2.679.364,00 23.415.604,00 Rashodi aktivnosti Plana 1.197.000,00 2.209.500,00 596.000,00 1.245.000,00 739.000,00 703.500,00 519.000,00 1.994.000,00 1.871.000,00 1.929.500,00 13.003.500,00 6.188.431,00 7.292.800,00 5.817.082,00 6.639.950,00 6.326.313,00 6.507.065,00 6.571.944,00 8.323.848,00 8.490.647,00 8.879.083,00 71.037.163,00 Ukupno * Plaće i troškovi zaposlenika - uzimajući u obzir plan kadrovskog popunjavanja Ustanove. ** Odnosi se na materijalne rashode (bez troškova zaposlenika), financijske rashode i rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Tekući troškovi Ustanove bit će financirani iz državnog proračuna te manjim dijelom iz vlastitih sredstava Ustanove. Aktivnosti Plana financirat će se većinom iz državnog proračuna i vlastitih sredstava Javne ustanove, dok se za određene aktivnosti planira financiranje sredstvima iz nacionalnih i međunarodnih fondova. 90 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 5. Literatura · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Belančić, A; Bogdanović, T; Franković, M; Ljuština, M; Mihoković, N; Vitas, B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Budinski, I. (2011): Ornitofauna Parka prirode Lastovsko otočje; vrste, brojnost, status i rasprostranjenost. Udruga za biološka istarživanja – BIOM. Zagreb. Budinski, I; Selanec, I. (2011): Kontrola štakora i monitoring cjevonosnica u PP „Lastovsko otočje“. Udruga za biološka istarživanja – BIOM. Zagreb. Crnković, R. (2011): Izvještaj o projektu „Monitoring gnijezdećih populacija Gregule (Puffinus Yelkouan), Kaukala (Calonectris dioamedea), Sredozemnog galeba (Larus audouiini), Galeba klaukavca (Larus cachinnans) i Sivog sokola (Falco peregrinus), te utvrđivanje sistematske pripadnosti (na razini vrsta/podvrsta) i procjena populacije vrabaca (Passer sp/ssp) na području PP Lastovsko otočje“. Hrvatsko ornitološko društvo. Zagreb. Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (79/409/EEC) Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC) Draganović, Z; Hršak, V. (2009): Mjere i prijedlozi uvjeta zaštite prirode za Program gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu „LASTOVO“ - Stručna podloga. Državni zavoda za zaštitu prirode. Zagreb. Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Zagreb Državni zavod za statistiku: http://www.dzs.hr Flora Croatica database: http:/hirc.botanic.hr/fcd/ Gatti, P; Carić, H. (2011): Park prirode „Lastovsko otočje“ - istraživanje posjetitelja. Hrvatski Institut za turizam. Zagreb. Godišnja statistika Ronilačkog centra „Ankora“ Godišnja statistika Ronilačkog centra „Ronilački raj“ Godišnja statistika Turističke zajednice Općine Lastovo Grupa autora (1987): Arheološki radovi i rasprave. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. 10. Zagreb. Guala, I; Šijan, M; Jakl, Z. (2011): Monitoring of Posidonia oceanica meadows at Lastovo Islands Nature Park: findings of first survey. Association for Nature, Environment and Sustainable Development Sunce, c/o Fondazione IMC - International Marine Centre - Onlus Loc. Sa Mardini 09072 Torregrande, Oristano (Italy). Split. HGSS (2009): Vodič - „Park prirode Lastovsko otočje“. Zagreb. Hrvatsko ornitološko društvo: http://www.ornitologija.hr http://www.natura2000.hr http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Flora_Su%C5%A1ca Institut za oceanografiju i ribarstvo (2010): Istraživanje stavova ribara Parka prirode „Lastovsko otočje“, rezultati ankete. Split Janev Hutinec, B; Kletečki, E; Lazar, B; Podnar Lešić, M: Skejić, J; Tadić, Z; Tvrtković, N (2006.): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. 91 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Jardas, I; Pallaoro A; Vrgoč, N; Jukić-Peladić, S; Dadić, V. (2008): Crvena knjiga morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Jurica, A. (2001): Lastovo kroz stoljeća. Zagreb. Keleminec, A. (2009): Problemi održivog razvoja otoka Lastova. Zagreb. Književni krug Split (1994): Lastovski statut. Split Kovačić, S; Nikolić, T; Ruščić, M; Milović, M; Stamneković, V; Mihelj, D; Jasprica, N; Bogdanović, S; Topić, J. (2008): Flora jadranske obale i otoka. Zagreb. Kranjčev, R. (2008): Orhideje i gljive služnjače PP Lastovsko otočje. Koprivnica. Maričević, A. (2005): Park prirode Lastovsko otočje, stručna podloga za zaštitu. Državni zavoda za zaštitu prirode. Zagreb. Marjanac, S. (1956): Pećine i jame otoka Lastova. Zagreb. Matić-Skoko, S; Stagličić, N; Pallaoro, A. (2010): Procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa Parka prirode ˝Lastovsko otočje“. IOR. Split. Matić-Skoko, S; Stagličić, N; Pallaoro, A. (2011): Procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa Parka prirode ˝Lastovsko otočje“. IOR. Split. Ministarstvo unutarnjih poslova: http://www.mup.hr Nikolić, T; Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Nikolić, T; Topić, J; Vuković, N. (2008): Flora Lastova. Zagreb. Park prirode Lastovsko otočje: http://www.pp-lastovo.hr Pavlinić, I; Đaković, M (2010): Fauna šišmiša otoka Lastova. Konačan izvještaj. Centar za istraživanja i zaštitu prirode – Fokus. Zagreb. Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 7/06) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staniša, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 119/09) Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode „Lastovsko otočje“ (NN 70/05) Prvan, M; Čavrak, V.V. (2008): Zbornik radova Interdisciplinarnog istraživačkog projekta Lastovsko otočje. Udruga studenata biologije - BIUS. Zagreb. Urbanistički institut Hrvatske (2010): Prostorni plan uređenja Općine Lastovo. Zagreb. Radović, D; Kralj, J; Tutiš, V. i Ćiković, D. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. MZOPU. Zagreb. Radović, D; Kralj, J; Tutiš, V; Radović, J; Topić, R. (2005): Nacionalna ekološka mreža - važna područja za ptice u Hrvatskoj. (National Ecological Network - areas important for birds in Croatia). Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. 84 pages. Škunca, L; Magajne, M; Šegota, V; Kirin, T; Hruševar, D; Dobrijević, T. (2008): Inventarizacija flore Parka prirode Lastovsko otočje. U Prvan, M; Čavrak, V.V. ur.: Zbornik radova Interdisciplinarnog istraživačkog projekta Lastovsko otočje. Udruga studenata biologije - BIUS. Zagreb. 66 – 95. 92 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ · · · · · · · · · · · · Temunović, M. (2011): Istraživanje lokava u PP „Lastovsko otočje“. Konačan izvještaj. Udruga za biološka istarživanja – BIOM. Zagreb, 33 str. Topić, J; Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Trinajstić, I (1968): O oblicima svojte Biserrula pelecinus L. Acta Bot. Croat. 26-27, 215-219 Trinajstić, I. (1979): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38: 167-186. Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga ugroženih sisavaca Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Tvrtković, N. (2008): Izvješće o istraživanju malih sisavaca, gmazova i ptica na Lastovu. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb. Uredba o osnivanju Javne ustanve Parka prirode Lastovsko otočje (NN 130/06) Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) Vukelić, J; Mikac, S; Baričević, D; Bakšić, D; Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Vuletić, D; Dubravac, T. (2010): Izvještaj o izvršenju prve faze studije o mogućnostima iskorištavanja alepskog bora na području PP „Lastovsko otočje“. Hrvatski Šumarski Institut. Jastrebarsko. Zakon o proglašenju Parka prirode Lastovsko otočje (NN 111/06) Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) 93 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 6. Prilozi 6.1. Područja Ekološke mreže RH i prijedlog Ekološke mreže “NATURA 2000” na području Parka prirode „Lastovsko otočje“. Tablica 25. Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove PP „Lastovsko otočje“. Područje Park prirode Lastovsko otočje Ciljevi očuvanja Divlje svojte životne zajednice podmorja morske ptice smičalina fauna šišmiša gušteri Stanišni tipovi NKS šifra A.1. E.8.1.2. E.8.2.1. E.8.2.4. E.8.2.5. H.1. Natura kod # HR5000038 Dolichophis caspius NATURA šifra 9340 9320 9320 9320 8310 Smjernice za mjere zaštite: Područje Naziv staništa Stalne stajaćice Mješovita šuma crnike i medunca ˝duba˝ Makija divlje masline i tršlje Makija divlje masline i somine Makija velike resike i planike Kraške špilje i jame Morska staništa 9,11,13,17,28,29,30,31,32,1000 Dragovode – iznad uvale Natura kod # HR2000221 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Dubrova – ispod Crvene grže Natura kod # HR2000222 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 94 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Područje Jama između Zegova i Huma Natura kod # HR2000235 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Jama u brdu Straža (Forteca) Natura kod # HR2000283 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Kukurna Natura kod # HR2000300 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Pod Kaštelom špilja Natura kod # HR2000329 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Pod Spivnikom špilja Natura kod # HR2000330 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Pod Veji Vrh špilja Natura kod # HR2000331 95 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Područje Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Pozalica - špilja Natura kod # HR2000337 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Rača špilja Natura kod # HR2000338 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Špilja u župnikovoj kući Natura kod # HR2000353 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Zlepolje – podnožje Glavice Natura kod # HR2000359 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Zlepolje – podnožje Malog Huma Natura kod # HR2000360 Stanišni tipovi NKS šifra H.1. Naziv staništa Kraške špilje i jame NATURA šifra 8310 96 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Smjernice za mjere zaštite: 6000 Područje Saplun Natura kod # HR2000363 Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra H.1. 8310 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Kraške špilje i jame 6000 Područje Kopist – podmorska špilja Stanišni tipovi NKS šifra Natura kod # HR3000183 NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000186 Morska špilja ispod brda Sozanj Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000187 Morska špilja kod rta Zaklopatica Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000188 Morska špilja na otoku Petrovac Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete 97 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Područje Morska špilja pod Strugom Stanišni tipovi NKS šifra Natura kod # HR3000189 NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000190 Morska špilja u uvali Zaprage Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000191 Morska špilja – uvala Zace i rt Nori Hum Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000192 Podmorski prolaz na otočiću Bijelac Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000193 Saplun – podmorska špilja Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000210 Usidrena jama - Ubli 98 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000212 Kručica – iznad uvale Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000213 Ropa Medvjedina kod rta Busovača Hrvatski naziv dugokrili pršnjak riđi šišmiš južni potkovnjak veliki potkovnjak Stanišni tipovi NKS šifra Znanstveni naziv Miniopterus schreibersi Myotis emarginatus Rhinolophus euryale Rhinolophus ferrumequinum NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000214 Ropa Medvjedina kod rta Skriževa Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000384 Špilja s tri sifona Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Područje Natura kod # HR3000385 Morska špilja na otoku Kručica 99 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra 8330 Smjernice za mjere zaštite: Naziv staništa Morske špilje 11,ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete Međunarodno važna područja za ptice Područje Natura kod # HR1000038 Lastovsko otočje Hrvatski naziv kaukal gregula sredozemni galeb Smjernice za mjere zaštite: Znanstveni naziv Calonectris diomedea Puffinus yelkouan Larus audouinii 11,28,ostalo: sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini Tablica 26. Smjernice za mjere zaštite područja Ekološke mreže RH propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07). Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite. Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo 11 Pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti 13 Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje 17 Ministarstva zaduženog za zašitu prirode 28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe 29 Odrediti kapacitet posjećivanja područja 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP) 31 Regulirati akvakulturu 32 Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima 1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa 6000 H. Podzemlje Tablica 27. Staništa i vrste od međunarodnog značaja temeljem kojih će područje Parka prirode „Lastovsko otočje“ biti predloženo u mrežu „Natura 2000“ prema Direktivi o staništima. Područje Park prirode Lastovsko otočje Stanište Pješčana dna trajno prekrivena morem Natura kod HR5000038 Kod (stanište) 1110 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) Grebeni *1120 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330 1170 100 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Špilje i jame zatvorene za javnost Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) Šume hrasta crnike (Quercus ilex) i Quercus rotundifolia Vrste (Hrv) riđi šišmiš veliki potkovnjak 8310 9320 9340 Vrste (Lat) Myotis emarginatus Rhinolophus ferrumequinum Tablica 28. Vrste ptica od međunarodnog značaja temeljem kojih je područje Parka prirode „Lastovsko otočje“ predloženo za međunarodno važno područje za ptice unutar mreže „NATURA 2000“ prema Direktivi o pticama. Područje Lastovsko otočje Vrste (Hrv) Usko grlo s više od 3.000 grabljivica ili ždralova koji redovito prelaze na proljetnoj ili jesenskoj selidbi Ždral Gregula Kaukal sredozemni galeb Natura kod HR1000038 Vrste (Lat) Grus grus Puffinus yelkouan Calonectris diomedea Larus audouinii 101 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 6.2. Stanišna i biološka raznolikost kopna 6.2.1. Kopnena staništa PP “Lastovsko otočje” prema NKS - u Tablica 29. Kopnena staništa „Lastovskog otočja“ prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 7/06) te Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 119/09). Navedeni stanišni tipovi uključuju sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine. Prioritetni stanišni tipovi označeni su s oznakom *. NKS oznaka STANIŠNI TIP (I.-V. razina) A. A.1. A.1.1.1. A.1.2.1. A.2. A.2.1.1. A.2.2.1 POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA Stajaćice Stalne stajaćice Povremene stajaćice Tekućice Izvori Povremeni vodotoci Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarnih staništa 3130 i Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (PlantaginiCrypsidetum schoenoidis) *3170 NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE Neobrasle i slabo obrasle stijene Dalmatinske vapnenačke stijene 8210 (Plantagini-Crypsidetum schoenoidis) Zajednica busine i dubrovačke zečine 8210 (Phagnalo-Centaureetum ragusinae) Točila Ilirsko-jadranska, primorska točila 8130 (Peltarion alliaceae) TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI Suhi travnjaci Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana *6220 (Cymbopogo-Brachypodietalia) ŠIKARE Mediteranske šikare Bušici Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum) Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici) Ljeti listopadne šikare ŠUME A.4. A.4.2.1.2. B. B.1. B.1.4.2. B.1.4.2.1. B.2. B.2.2.1. C. C.3. C.3.6. D. D.3. D.3.4. D.3.4.1.1 D.3.4.2.1. D.3.5. E. Natura Bernres.4. Hrvatska 61,52 32.B rijetke zajednice 102 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ E.3. E.3.5. E.8. E.8.1. E.8.1.1. E.8.1.2. E.8.1.3. E.8.2. E.8.2.1. E.8.2.2. E.8.2.4. E.8.2.5. H. H.1. H.1.5. H.4. I. I.1. I.1.1.1.1. I.1.2.1.6. I.1.3.1.5. I.2. I.2.1. I.5. I.5.1. I.5.2. I.5.3. I.8. I.8.1 J. J.1. J.1.1. J.1.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava Primorske termofilne šume i šikare medunca !41.7 (Ostryo-Carpinion orientalis) Primorske vazdazelene šume i makije Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike (Quercion ilicis) Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom 9340 (Fraxino orni-Quercetum ilicis) Mješovita šuma crnike i medunca „duba“ 9340 Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom 9340 (Myrto-Quercetum ilicis) Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike (Oleo-Ceratonion) Makija divlje masline i tršlje 9320 Makija divlje masline i drvenaste mliječike 5330 i (Oleo-Euphorbietum dendroidis) 9320 Makija divlje masline i somine 5210 (Oleo-Juniperetum phoeniceae) Makija velike resike i planike 9320 PODZEMLJE Kraške špilje i jame 8310 Zasumporene kraške špilje 8310 Antropogena podzemna staništa KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S KOROVOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM Površine obrasle korovom i ruderalnom vegetacijom Zajednica smeđe slezenice i mesnatog 8210 klobučića (Asplenio-Umbilicetum horizontalis) Zajednica sitnoglavičastog strička i običnog osloboda (Carduo-Silybetum mariani) Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (Lolio-Trifolietum suffocati) Mozaične kultivirane površine Mozaici kultiviranih površina Voćnjaci, vinogradi i maslinici Voćnjaci Maslinici Vinogradi Neproizvodne kultivirane zelene površine Javne neproizvodne kultivirane zelene površine IZGRAĐENA I INDUSTRIJSKA PODRUČJA Sela Aktivna seoska područja Urbanizirana seoska područja 103 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 6.2.2. Popisi ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta kopnenog dijela Parka prirode „Lastovsko otočje“. Tablica 30. Ugrožene i/ili endemične biljne svojte PP „Lastovsko otočje“ (FCD, 2010.) Oznakom + obilježene su stenoendemične svojte. Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za Hrvatsku Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sm.) Ball pukinja (smrič) LC Ephedra fragilis Desf. puzava kositrenica NT Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb. Endemične svojte NT Consolida ajacis (L.) Schur vrtni kokotić CR Delphinium staphisagria L. sredozemni veliki kokotić EN Delphinium halteratum Sm. in Sibth. et Sm. dlakavi veliki kokotić CR Corydalis acaulis (Wulfen) Pers. bijela šupaljka NT Papaver argemone L. pješčarski mak CR Urtica membranacea Poiret in Lam. opnasta kopriva EN Urtica pilulifera L. loptasta kopriva EN Chenopodium murale L. loboda kamenjarka DD Chenopodium vulvaria L. smrdljiva loboda DD Salsola kali L. kalijska solnjača VU Salsola soda L. sodna solnjača VU Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) Kuntze rešetkasta mrižica Limonium dictyophorum (Tausch) Degen savitljiva mrižica NT * Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon + obavijena mrižica NT * Malva parviflora L. sitnocvjetni sljez EN Ecballium elaterium (L.) A. Rich. primorska štrcalica DD Aethionema saxatile (L.) R. Br. ssp. scopulorum (Ronniger) I. A. Anderson, A. Carlström, Franzén, Karlen et H. Nybom kamenjarska kamnica NT * Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch + jadranska rumenica NT * Brassica cazzae Ginzb. et Teyber + sušačka vrzina NT * Matthiola incana (L.) R. Br. sivkasta ljubičina NT Cyclamen repandum Sibth. et Sm. primorska ciklama NT Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. ilirski ranjenik * * * 104 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Biserrula pelecinus L. ssp. dalmatica Trinajstić + Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb dalmatinski kozlinac * dalmatinska žutilovka * Lathyrus ochrus (L.) DC. žućkastobijela kukavičica CR Trifolium dalmaticum Vis. dalmatinska djetelina Trifolium echinatum M. Bieb. ježasta djeteilna DD Trifolium glomeratum L. čvorasta djetelina DD Trifolium mutabile Port. djeteljina promjenjiva Trifolium resupinatum L. perzijska djetelina VU Trifolium spumosum L. pjenasta djetelina DD * * Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman * Euphorbia paralias L. obalna mlječika DD Bupleurum lancifolium Hornem. kopljastolisni zvinčac CR Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin razgranjena portenšlagija Periploca graeca L. grčka luštrika EN jadranski lastavičnjak LC trožilna žuška EN Convolvulus cneorum L. srebroliki slak NT Teucrium fruticans L. grmoliki dubačac NT Knautia illyrica Beck ilirska prženica DD Asteriscus aquaticus (L.) Less. vodeni raman DD Centaurea ragusina L. dubrovačka zečina NT Silybum marianum (L.) Gaertn. obični oslobod NT Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch. Bip. buhač Scorzonera purpurea L. ssp. rosea (Waldst. et Kit.) Nyman crvenkasti zmijak DD Carex disticha Huds. srednji šaš DD Carex divisa Huds. razdijeljeni šaš EN Ampelodesmos mauritanica (Poir.) T.Durand et Schinz čvrsta ampelodezma NT Crypsis aculeata (L.) Aiton bodljasta trnica NT Desmazeria marina (L.) Druce sredozemna ljuljolika VU Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler trepavičava svračica DD Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis primorska pirika NT Hordeum marinum Huds. primorski ječam VU Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. svinuti tankorepaš VU Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. * * * * * 105 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Phalaris canariensis L. kanarska svjetlica NT Phalaris coerulescens Desf. modrikasta svjetlica DD Poa annua L. jednogodišnja vlasnjača LC Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. atička vlasnjača LC Polypogon viridis (Gouan) Breistr. zelena bradica DD Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. troprašnički brčak NT Allium vineale L. vinogradski luk LC Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina LC Iris pseudopallida Trinajstić jadranska perunika Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton okruglastogomoljasta bezostruška DD Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. crvena vratiželja NT Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch dugolisna naglavica EN Neotinea maculata (Desf.) Stearn pjegava tineja NT Ophrys apifera Huds. pčelina kokica EN Ophrys bertolonii Moretti Bertolonijeva kokica VU * Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch. * Ophrys rhodostephane Devillers et DevillersTersch. * Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU Orchis italica Poir. talijanski kaćun EN Orchis tridentata Scop. trozubi kaćun VU Serapias vomeracea (Burm.) Briq. raonička kukavica VU Tablica 31. Ugrožena i zaštićena vretenca PP „Lastovsko otočje“. Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode Lestes barbarus sredozemna zelendjevica NT ZSZ Sympetrum fonscolombii žućkasti strijelac NT ZSZ Tablica 32. Vodozemac koji se smatra lokalno ugroženim na području PP „Lastovsko otočje“. Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Bufo viridis zelena krastača Svojta koja se smatra lokalno ugroženom VU 106 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Tablica 33. Ugroženi gmazovi PP „Lastovsko otočje“ s naznačenim sigurnosnim statusom na Europskoj razini (IUCN 2009.) i u Hrvatskoj (Crvena knjiga sisavaca HR, 2006.). Oznakom * obilježeni su stenoendemi. Znanstveno ime svojte Testudo hermanni Podarcis melisellensis ssp.n. * Kategorija ugroženosti za HrvatskuHrvatska Direktive o zaštiti staništa Bernska konvencija kopnena kornjača NT II, IV II lastovska gušterica NT IV II NT IV II DD IV II IV II Hrvatsko ime svojte Dolichophis caspius jadranska primorska gušterica smičalina Pseudopus apodus blavor Podarcis sicula adriatica * 107 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Tablica 34. Ugrožene ptice PP „Lastovsko otočje“ s naznačenim sigurnosnim statusom na Europskoj razini i u Hrvatskoj. Za ptice koje su ugrožene u Hrvatskoj ili im je sigurnosni status nepovoljan, oznaka statusa navedena je u kolonama ovisno o vrsti populacije, pri čemu su oznake sljedeće: s – stanarica, g - gnjezdarica, p - preletnica, z zimovalica, ? – nejasan status i treba dodatnu potvrdu. Znanstveno ime HR kategorija ugroženosti / Redovite vrste Hrvatsko ime g p EU status ugroženosti Bern (VU) II Bonn EU dir Status svojte za Lastovo I g z Calonectris diomedea kaukal NT Puffinus yelkouan gregula VU II Phalacrocorax aristotelis morski vranac NT II Ardea purpurea čaplja danguba EN (Declining) II Ardeola ralloides žuta čaplja EN (Declining) Egretta alba velika bijela čaplja Egretta garzetta g I s I p II I p VU II I p mala bijela čaplja VU II I p Nycticorax nycticorax gak NT Deplited II I p Ciconia nigra crna roda VU Rare II II I p Anser fabilis guska glogovnjača NT III II II-1 z Anser albifrons lisasta guska NT III II 2/III-1 z Anser anser divlja guska III II 1/III-2 p Anas crecca kržulja III II II-1/III-2 p Anas querquedula patka pupčanica NT III II II-1 p Pernis apivorus škanjac osaš VU II II I p Milvus migrans crna lunja EN (VU) II II I p Circaetus gallicus zmijar EN (Rare) II II I g Circus aeruginosus eja močvarica EN II II I p Circus cyaneus eja strnjarica II II I p EN NT (Declining) NT NT Depleted II 108 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Circus pygargus eja livadarka EN Accipiter brevipes kratkoprsti kobac CR Accipiter nisus kobac LC Aquila chrysaetos suri orao CR Falco eleonorae Eleonorin sokol EN Falco subbuteo sokol lastavičar NT Falco biarmicus krški sokol CR Falco peregrinus sivi sokol EN Alectoris graeca jarebica kamenjarka NT Coturnix coturnix prepelica NT Grus grus ždral Rallus aquaticus kokošica NT Crex crex kosac VU Fulica atra liska Vanellus vanellus vivak LC Scolopax rusticola šljuka (EN) NT NT Gallinago gallinago šljuka kokošica CR NT NT Numenius phaeopus prugasti podzviždač EN EN Tringa nebularia krivokljuna prutka LC Tringa glareola prutka migavica LC Actitis hypoleucos mala prutka Calidris minuta mali žalar NT Philomachus pugnax pršljivac NT Larus audouinii sredozemni galeb EN Larus ridibundus riječni galeb LC II II I p II II I p II II Rare II II I skit. Declining II II I g II II II II I p II II I g I s VU VU z, p p Declining III NT Depleted III II II-2 p NT Depleted II II I p II-2 p III Depleted VU II II I p NT III II 1/III-2 z VU III II II-2 z Declining III II 1/III-2 p, z (Declining) III II 1/III-1 p III II II-2 p III II II-2 p Depleted II II I p (Declining) II II I p II II (Declining) III II I/II p Localised II I,II I s II-1 z III p 109 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Sterna hirundo obična čigra NT II II I g Chlidonias niger crna čigra RE II II I p Columba oenas golub dupljaš (VU) III II-2 p Streptopelia turtur grlica LC Declining III II g Otus scops ćuk NT (Depleted) II Bubo bubo ušara NT (Depleted) II Athene noctua sivi ćuk NT (Declining) II Asio flammeus sova močvarica EN (Depleted) II I p, z Caprimulgus europaeus leganj LC (Depleted) II I g Alcedo atthis vodomar NT Depleted II I p, z Merops apiaster pčelarica LC (Depleted) II Upupa epops pupavac NT (Declining) II Alauda arvensis poljska ševa LC (Depelted) III II-2 z, p Lullula arborea ševa krunica LC Depleted III I z Hirundo rustica lastavica LC Deplated II g Cecropis daurica daurska lastavica NT II p, g? Anthus campestris primorska trepteljka LC Motacilla flava žuta pastirica NT II Turdus pilaris drozd bravenjak NT III II Phoenicurus phoenicurus šumska crvenrepka NT II II p Saxicola rubetra smeđoglavi batić LC II II p Saxicola torquata crnoglavi batić LC II II p Oenanthe oenanthe sivkasta bjeloguza LC (Declining) II II p Muscicapa striata muharica NT Depleted II II p Hippolais olivetorum voljić maslinar (VU) II II LC (Depleted) (Declining) (Depleted) g I z g II g p, g? II I g g, p II-2 I z, p p 110 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Hippolais icterina žuti voljić (EN) II II p Phylloscopus trochilus brezov zviždak NT II II p Phylloscopus sibilatrix šumski zviždak NT II II p Sylvia borin siva grmuša NT II II p Carduelis spinus čižak LC II p, z Emberiza calandra velika strnadica LC III s (Declining) (Declining) 111 Tablica 35. Ugroženi sisavci PP „Lastovsko otočje“ s naznačenim sigurnosnim statusom na Europskoj razini (IUCN 2009.) i u Hrvatskoj (Crvena knjiga sisavaca HR, 2006.). Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Europa Hrvatska Kategorija ugroženosti Direktive o zaštiti staništa Bernska konvencija Crocidura leucodon dvobojna rovka LC III Crocidura suaveolens poljska rovka LC III Rhinolophus blasii sredozemni potkovnjak VU VU II, IV II Rhinolophus euryale južni potkovanjak VU VU II, IV II Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT NT II, IV II Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT NT II, IV II Hypsugo savii primorski šišmiš LC IV II Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak LC IV II Myotis capaccinii dugonogi šišmiš VU EN II, IV II Myotis emarginatus riđi šišmiš LC NT II, IV II Myotis mystacinus brkati šišmiš LC IV II Nyctalus lasiopterus veliki večernjak DD DD IV II Nyctalus leisleri mali večernjak LC NT IV II Pipistrellus kuhlii bjelorubi šišmiš LC IV II Pipistrellus nathusii šumski šišmiš LC IV II Pipistrellus pipistrellus patuljasti šišmiš LC IV II Plecotus auritus smeđi dugoušan LC IV II IV II Plecotus kolombatovici Tadarida teniotis Kolombatovićev dugoušan sredozemni slobodnorepac NT DD LC Martes foina kuna bjelica LC Eliomys quercinus vrtni puh NT Myoxus glis sivi puh LC Apodemus sylvaticus poljski miš LC Lepus europaeus zec LC III NT III III NT III Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 6.3. Stanišna i biološka raznolikost mora 6.3.1. Morska staništa PP “Lastovsko otočje” prema NKS - u Tablica 36. Morska staništa „Lastovskog otočja“ prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa. S # označeni su ugroženi i rijetki stanišni tipovi prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 119/09). Navedeni stanišni tipovi uključuju sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine. Prioritetni stanišni tipovi označeni su s oznakom *. NKS oznaka F. F.2. STANIŠNI TIP (I.-V. razina) MORSKA OBALA Pjeskovita morska obala F.2.2. Supralitoralni pijesci# F.2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka F.3. Šljunkovita morska obala F.3.2. F.4. Supralitoralni šljunci i kamenje# Stjenovita morska obala F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima# F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trpuca (Plantagini-Limonietum cancellati) F.4.1.1.1. F.4.2. Supralitoralne stijene# F.4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijena Facijes supralitorala krških morskih jezera F.4.2.1.3. F.5. Antropogena staništa morske obale G. MORE G.1. Pelagijal G.1.1. Pelagijske zajednice neritičke provincije G.1.3. Neuston G.2. Mediolitoral G.2.2. Mediolitoralni pijesci# G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje G.2.4. G.2.4.1. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene# * Biocenoza gornjih stijena mediolitorala G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala G.2.4.2.2. G.2.4.3. G.2.4.3.1. G.2.4.4. Asocijacija s vrstom Lithophyllum byssoides Biocenoza mediolitoralnih špilja Asocijacija s vrstama Phymatolithon lenormandii i Hildenbrandia rubra Zajednica mediolitorala krških morskih jezera 113 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ G.2.5. Antropogena staništa u mediolitoralu G.3. Infralitoral Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu# * G.3.1. G.3.1.1. G.3.1.1.11. G.3.2. eurihalinom i euritermnom okolišu Eurihalina i euritermna biocenoza Facijes sitastih vrulja uz obalu Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja# G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa G.3.2.2.1. G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa G.3.2.3.4. G.3.5. G.3.5.1. G.3.5.1.2. G.3.6. G.3.6.1. Naselja posidonije# * Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica Ektomorfoza naselja koja tvore „barijeru“ Infralitoralna čvrsta dna i stijene# Biocenoza infralitoralnih alga G.3.6.1.2. Degradirani facijes s inkrustirajućim algama i ježincima Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata G.3.6.1.9. G.3.6.1.10. Facijes s vrstom Cladocora caespitosa Asocijacija s vrstom Cystoseira crinita G.3.6.1.11. Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstama Flabellia petiolata i Peyssonnelia squamaria G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave) G.3.6.1.1. G.3.7. G.3.7.1. Infralitoral krških morskih jezera# * Zajednice u infralitoralu krških morskih jezera G.3.8. Antropogena staništa u infralitoralu G.3.8.3. Podmorska arheološka nalazišta G.3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstama Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa G.3.8.6.2. G.4. Cirkalitoral G.4.1. Cirkalitoralni muljevi# G.4.1.2. G.4.2. G.4.2.2. Biocenoza muljevitih dna otvorenog Jadrana i kanala sjevernog Jadrana Cirkalitoralni pijesci# Biocenoza obalnih detritusnih dna 114 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ G.4.2.2.1. Asocijacija s rodolitima G.4.2.2.2. Facijes maërla G.4.2.2.7. G.4.3. Facijes s velikim mahovnjacima Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene# Koraligenska biocenoza G.4.3.1. G.4.3.1.1. Asocijacija s vrstom Cystoseira corniculata G.4.3.1.2. G.4.3.1.3. Asocijacija s autohtonima vrstama roda Sargassum Asocijacija s vrstom Mesophyllum lichenoides G.4.3.1.4. Asocijacija s vrstama Lithophyllum frondosum i Halimeda tuna G.4.3.1.5. Facijes s vrstom Eunicella cavolini G.4.3.1.6. Facijes s vrstom Eunicella singularis G.4.3.1.8. Facijes s vrstom Paramuricea clavata G.4.3.1.9. Facijes s vrstom Parazoanthus axinellae Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu) G.4.3.2. G.4.3.2.2. Facijes s vrstom Corallium rubrum G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti G.4.5. Antropogena staništa u cirkalitoralu G.4.5.2. Podmorska arheološka nalazišta G.4.5.6. Cirkalitoralne zajednice s invazivnim vrstama G.4.5.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa G.5. Batijal G.5.1. Batijalni muljevi G.5.1.1. Biocenoza batijalnih muljeva G.5.1.1.3. Facijes mekanih muljeva s vrstama Funiculina quadrangularis i Apporhais seressianus G.5.1.1.4. Facijes tvrdih muljeva s vrstom Isidella elongata G.5.2. G.5.2.1. Batijalni pijesci Biocenoza batijalnih detritusnih pijesaka s vrstom Grypheus vitreus K. KOMPLEKSI STANIŠTA K.2. Velike plitke uvale i zaljevi# 115 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 6.3.2. Popisi ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta kopnenog dijela Parka prirode „Lastovsko otočje“. Tablica 37. Ugrožene i zaštićene svojte morske flore te svojte koje se smatraju ugroženima na lokalnoj razini na području PP „Lastovsko otočje“. SKUPINA Phycophyta (alge) Spermatophyta (sjemenjače) Znanstveno ime svojte Cystoseira amentacea var. spicata Cystoseira spinosa Laminaria rodriguezii Cymodocea nodosa Posidonia oceanica Zostera noltii Hrvatsko ime svojte Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode bodljikava cistozira ZSZ Bern I, SPAMI II jadranska cistozira ZSZ Bern I, SPAMI II laminaria ZSZ Bern I, SPAMI II čvorasta morska resa posidonija, oceanski porost patuljasta svilina Kategorija ugroženosti za Hrvatsku ZSZ DD ZSZ DD Zaštita temeljem međunarodnih sporazuma Bern I, SPAMI II ZSZ Tablica 38. Ugrožene i zaštićene svojte morskih beskraljšnjaka na području PP „Lastovsko otočje“. Oznakom + označene su svojte koje se smatraju ugroženima u Hrvatskoj. SKUPINA Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Poryphera (spužve) Axinella canabina mekana rogljača slonovo uho Cnidaria (žarnjaci) Spongia agaricina Spongia officinalis Tethya aurantium Antipathes subpinnata Corallium rubrum Eucinella cavolinii Gerardia savaglia Gastropoda (puževi) Bivalvia (školjkaši) Crustacea (rakovi) Holothuroidea Charonia tritonis sequenza Luria lurida Mitra zonata Tonna galea Zonaria pyrum Lithophaga litophaga Pinna nobilis Homarus gammarus Maja sqiunado Palinurus elephas Scyllarides latus Scyllarus arctus Holothuroidea Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode Kategorija ugroženosti za Hrvatsku ZSZ Zaštita temeljem međunarodnih sporazuma SPAMI II + Bern III, SPAMI III Bern III, SPAMI III SPAMI II morska naranča ZSZ crni koralj ZZ CR Bern III, SPAMI III ZZ ZZ ZSZ CR EN CR Bern III, SPAMI III žuta rožnjača žuta Gerardia Tritonova truba ZSZ + Bern II, SPAMI II zupka prugasta mitra puž bačvaš kruška prstac plemenita periska hlap rakovica jastog kuka zezavac ZSZ ZSZ ZSZ ZSZ ZSZ ZSZ ZS ZS ZS ZS ZS ZZ + + + + + + + + Bern III, SPAMI II SPAMI II Bern II Bern II Bern II Bern II, SPAMI II SPAMI II Bern III, SPAMI III Bern III, SPAMI III Bern III, SPAMI III Bern III, SPAMI III Bern III, SPAMI III 116 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ (trpovi) forskali Holothuroidea polii Holothuroidea sanctori Holothuroidea tubulosa Ocnus planci Echinoidea (ježinci) Asteroidea (zvjezdače) ZZ ZZ ZZ ZZ Paracentrotus lividus hridinski ježinac ZZ Bern III, SPAMI III Ophidiaster ophidianus zmijolika zvijezda ZSZ Bern II Tablica 39. Ugrožene i zaštićene ribe na području PP „Lastovsko otočje“. Oznakom * označena je endemska vrsta Jadrana. Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode Kategorija ugroženosti za Hrvatsku Zaštita temeljem međunarodnih sporazuma kirnja ZS EN Bern III, SPAMI II drozd ZS EN SPAMI II Prionace glauca modrulj ZS NT Bern III, SPAMI II Sciaena umbra Syngnathus taenionotus * Thunnus thynnus kavala ZS EN Bern III, SPAMI II Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Epinephelus marginatus Labrus viridis crnoboko šilo DD tunj ZS DD Tablica 40. Ugrožene i zaštićene vrste gmazova na području PP „Lastovsko otočje“. Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode Kategorija ugroženosti za Hrvatsku Caretta caretta glavata želva ZSZ EN Chelonia mydas zelena želva ZSZ EN Tablica 41. Ugrožene i zaštićene vrste sisavaca na području PP „Lastovsko otočje“. Znanstveno ime svojte Delphinus delphis Monachus Hrvatsko ime svojte kratkokljuni obični dupin sredozemna Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode Kategorija ugroženosti za Hrvatsku ZSZ DD ZSZ CR Svojta koja se smatra lokalno ugroženom RE 117 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ monachus medvjedica Tursiops truncates dobri dupin ZSZ EN 118 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ 6.4. Analiza korisnika prostora Korisnici prostora Odnos između korisnika prostora i zaštićenog područja Stupanj uključivanja* Tijela državne uprave Vlada Republike Hrvatske Osnivač je Javne ustanove Parka prirode „Lastovsko otočje“. B, C, D, E, F, G Obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine, središnju informacijskoMinistarstvo zaštite dokumentacijsku službu, utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova B, C, D, E, F, okoliša i prirode, Uprava prirode te njihovo vrednovanje; osnivanje i nadzor nad G za zaštitu prirode ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode; utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode. Financira i nadgleda upravljanje Parkom prirode. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, istraživanje, proučavanje, B, C, D, E, F, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne G baštine te ostale poslove. Nadležno je za pitanje kulturne baštine na području Parka prirode. Obavlja upravne i stručne poslove iz područja poljoprivrede, ribarstva, veterine i ruralnog razvoja kao i pripadajuće B, C, E, F, G inspekcijske poslove Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Obavlja upravne i druge poslove vezane za mjere zaštite B, C, D, E, F, mora, otoka i priobalja, te njihov održivi razvoj. Povremeno G financira projekte razvoja otoka i priobalja. Ministarstvo turizma Obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: turističku politiku Republike Hrvatske, strategiju razvitka hrvatskog turizma; razvoj i investicije u turizmu, promicanje hrvatskog B, C, D, E turizma u inozemstvu. Sufinancira te potiče programe vezane za razvoj turističke ponude i turističke infrastrukture na području Parka. Ministarstvo unutarnjih poslova Obavlja poslove zaštite ustavnog poretka Republike Hrvatske, B, C, E, F,G zaštite života njezinih građana te zaštitu njihove imovine. Agencija za upravljanje državnom imovinom Pojedini objekti na području Parka su u vlasništvu ove agencije. B, C, E 119 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Državni zavod za zaštitu prirode Središnja ustanova koja obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj. Prikuplja i obrađuje podatke te izrađuje stručne podloge za zaštitu prirode. Vrši stručni nadzor i surađuje s Javnim ustanovama za zaštitu prirode. Izrađuje studije o B, C, E, F, G prihvatljivosti zahvata u prirodi. Organizira i provodi odgojnoobrazovne i promidžbene aktivnosti u zaštiti prirode. Daje mišljenje o planu upravljanja, prostornom planu i godišnjim planovima Parka prirode. Državna uprava za zaštitu i spašavanje Samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama B, C, E, F, G te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sredstva fonda koriste se za zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, poticanje održive gradnje te održivog B, C, D, E razvoja ruralnog prostora u obliku zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija. Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu Pruža besplatne usluge obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, radi povećanja proizvodno-gospodarske B, C, E, F, G učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje te obnove, razvitka i očuvanja svekolikih vrijednosti ruralnih područja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Prati i skrbi se za sve čimbenike, koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske, sigurnu javnu vodoopskrbu i odlaganje B, C, E, F otpadnih tvari, praćenje kvalitete vode i mora. Inspekcija zaštite okoliša Inspekcija zaštite okoliša nadzire primjenu propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zraka, postupanja s otpadom te zaštite mora, obalnog područja i tla, prati provedbu propisanih mjera A, B, C, E, F zaštite okoliša i izvršavanje mjera propisanih inspekcijskim postupkom. Stočarska inspekcija Stočarska inspekcija provodi nadzor nad primjenom Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti životinja i propisa donesenih na A, B, C, E, F temelju njih. Ribarska inspekcija Specijalizirana za obavljanje inspekcije, nadzora i kontrole u A, B, C, E, F ribarstvu. Regionalna administracija Dubrovačko neretvanska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Konzervatorski odjel u Dubrovnik – KOD-u Park prirode nalazi se na području Dubrovačko - neretvanske županije. Obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog B, C, E, F, G uređenja i zaštite okoliša, poslove zaštite prirode, gospodarenja otpadom i komunalnog gospodarstva. Obavlja poslove koji se odnose na istraživanje, proučavanje, B, C, D, E, F, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne G baštine. Lokalna administracija 120 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Općina Lastovo Park prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave. B, C, E, F, G Policijska postaja Lastovo Policijska postaja Lastovo teritorijalno je nadležna na području B, C, E, F, G otoka Lastova. Prekršajni sud Lastovo Prekršajni sud sudi u prvom stupnju o prekršajima, osim ako za vođenje prekršajnog postupka zakonom nije propisana stvarna nadležnost drugog tijela, obavljaju poslove međunarodne B, C, E, F, G pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti te druge poslove određene zakonom. Lučka kapetanija Lastovo Lučka kapetanija obavlja poslove nadzora plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, poslove traganja i spašavanja ljudskih života i imovine B, C, E, F, G na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom,… Druge javne ustanove za upravljanje ZP Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije Upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Dubrovačko B, C, E, F – neretvanske županije. Turističke zajednice Turistička zajednica Lastovo Turističke usluge Promiče i planira turističke programe na području Lastova. Ronilački centri Organiziraju turističko ronjenje na području Parka prirode te B, C, E, F sudjeluju u eko-akcijiama. Privatni iznajmljivači Pružaju usluge smještaja na području Parka prirode. Nevladine organizacije Sunce - Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Potiče aktivno sudjelovanje javnosti u zaštiti okoliša, prirode i ostvarivanju održivog razvoja. Važan partner Parka prirode na B, C, E, F nekoliko projekata. Udruge A, B, C, E, F A, B, E Udruge potrebne za provedbu različitih aktivnosti Plana B, C, E, F upravljanja. Akademska zajednica Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku predstavlja znanstvenu jedinicu B, C, E, F, G Akademije (HAZU) Veterinarski fakultet Zagreb Surađuje s Parkom u preuzimanju uginulih jedinki morskih B, C, E, F sisavaca. Centar za oporavak morskih kornjača Obavlja poslove skrbi i držanja morskih kornjača s ciljem njihova B, C, E, F povratka u prirodu. 121 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Stručnjaci Stručnjaci različitih upravljanja. područja prema potrebama Plana B, C, E, F, G Lokalna zajednica Poljoprivredna zadruga Lastovo Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koji zajedničkim poslovanjem na načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i B, C, E, F zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. Javna Ustanova će sudjelovati u izradi i provedbi Poljoprivredno-okolišnog programa. Lovačko društvo „Jastreb“ Lovištem br. XIX/108 „Lastovo“ gospodari lovačko društvo „Jastreb˝ Lastovo te njegovi članovi sudjeluju u eko-akcijama B, C, E, F Parka. Komunalac d.o.o. komunalno poduzeće Brine se za odvoz otpada te sanaciju odlagališta otpada na B, C, E, F području Parka Lokalno stanovništvo Stanovništvo koje trajno prebiva na području Parka te su njihove B, C, E, F djelatnosti ili interesi usko vezani uz aktivnosti Plana upravljanja. Interventne službe Hrvatska gorska služba spašavanja Dobrovoljno vatrogasno društvo Lastovo Specijalizirana za spašavanje na nepristupačnim terenima. B, C, E, F, G Njihova podružnica u Zadru nadležna je za područje Parka. Surađuje s Ustanovom u provedbi protupožarne zaštite. B, C, E, F, G Gospodarski subjekti Hrvatske šume d.o.o. Upravlja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu države B, C, E, F putem UŠP Split, Šumarija Korčula - Blato. Hrvatske vode d.o.o. Pravna osoba za upravljanje vodnim resursima na području Parka prirode putem vodnogospodarskog odjela Split (VGO B, C, E, F Split). Informatička tvrtka Dizajnira i održava internetsku stranicu. Poduzetnici Trgovačka društva i obrti koji djeluju na području općine Lastovo i nositelji su gospodarskog razvoja područja. Povremeni partneri B, C, E, F Parka prirode. A, B Vjerske institucije Dubrovačka biskupija Župa Lastovo pripada Dubrovačkoj biskupiji. B, C, E Odgojno obrazovne institucije 122 Plan upravljanja Parkom prirode „Lastovsko otočje“ Osnovna škola „Braća Glumac“ Lastovo Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje. Svrha je osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje. A, B, C, E, F Javna Ustanova sudjeluje u izradi i provedbi godišnjeg nastavnog programa škole vezanog uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka. Vrtić „Lastavica“ Lastovo Ustanova za odgoj i čuvanje predškolske djece. Javna Ustanova sudjeluje u izradi i provedbi godišnjeg A, B, C, E, F nastavnog programa vrtića vezanog uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka. Međunarodne institucije i organizacije Svjetska banka Povremeno financira projekte Parka. B, C, D, E, F MedPAN Provedba zajedničkog projekta MedPAN South B, C, D, E, F WWF MedPO Provedba zajedničkog projekta MedPAN South B, C, D, E, F Stupanj uključivanja korisnika prostora: A - samo informirati B - pitati za informacije C - konzultirati i pitati za mišljenje D - poticati dobavljanje informacija (osigurati fondove za specifične informacije ili istraživanja) E - tražiti povratni odgovor F - uključiti u analizu i pronalaženje smjera G - uključiti u planiranje i donošenje odluka 123
© Copyright 2024 Paperzz
