Ž E N A
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
decembar 2006. – mart 2007. | 34
KVINNA
mediteran.nu
���������������������
�����������������

�����������������
�������������
����������������������
Subotom ujutro iz Švedske, srijedom ujutro iz BiH
���������������������������������������������������������������������������������������������������������
���������������������������������
�����������������������������������������������������������������������������������������������������������
���������������������������������������
�������������������������������������������������������������������������������������������������������
�������������������������������������������������������������������������������
Langesvej 24
DK-3400 Hillerød
www.toptourist.dk
Danska
+ 45 (0) 48 25 38 37
Švedska
+ 46 (0) 42 13 27 20
+ 46 (0) 42 18 29 84
+ 46 (0) 86 42 13 78
Banja Luka + 387 (0) 65 52 55 85
+ 387 (0) 51 37 03 83
Sarajevo
+ 387 (0) 33 21 40 74
+ 387 (0) 61 22 82 23
Radno vreme
ponedeljak - petak
9-18
Subotom, nedeljom
i praznicima
10-16
������
������
������
Online
rezervacije
�����
���������
����������
11
��������
�����������
������
�����������
�����������
����������������
�����������������
������������������
����������
�����������������
�����������������
�����
����������������������������������

���������
����������
��������
��������
���������
����������
������
������
������
�����������
����������
���������
������
���������
�����
�������
��������
�����
�
�
�
�
�
�
�����
�������
�������������
����������������
���������������

��������
������������
�������
�������
�������������
����������
������������
�����������
����������
���������
����������
������
����������
��������
������
�������� ��������
�����
������
������� �������
�������� ��������
�������
�����
����������
�����
��������
������
������
�����
�������
���������
������������
����
�����
���������
���������������������������������
�����������������������������
������������
������������
��������
�������������
�������������
& Prishtina Livs
Specijalni sponzori
3
tombola
povratne
autobusne
karte za BiH
o,
i još, mnog…
mnogo toga
Pokloni od
Prishtina Livs i
Plivit Trade
u vrijednosti
2 000 kr
u
od tombole ide
d
o
h
ri
p
n
a
p
u
k
Cjelo
BiH”
fond “Djeci u
kvinna · žena | 34
List BH Saveza žena u Švedskoj
12.
izvještajna Godišnja skupština
BH Saveza žena u Švedskoj
Tidaholm, 2007-03-24
(Tidaholms Folkets Park)
2.00 Prijava delegata i gostiju
2.00 Ručak (do 4.30)
4.00 Radni dio Skupštine
5.00 Zabavno-muzički program
(za goste)
6.00 Kulturno-umjetnički program
7.30 Zabavno-muzički program
Domaćin: Kulturno BH udruženje
Tidaholmski ljiljani Tidaholm
3
Foto: Emma Svensson
ŽENA-KVINNA
Marija Šestić (BiH)
Eurosong 2007
ISSN: 1650-5204
Broj/Nummer 34
Godina/Årgång 8
Decembar-Prosinac 2006./
Mart-Ožujak 2007.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Tidskrift utgiven av
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Prvi bosanskohercegovački ženski list
izvan Bosne i Hercegovine.
Prvi broj: april 1999.
Den första bosniska kvinnotidskriften
utanför Bosnien och Hercegovina.
Första numret: april 1999
Izdavački savjet/Utgivningsråd:
Vahida Mehinović (predsjednica)
Fikret Babović
Hidajeta Babović (Danska)
Senada Bešić
Selma Borovac
Sebiha Crnić
Enisa Crnkić
Emina Čejvan
Sajma Dizdarević
Belma Hafizović
Fatima Kovačić
Sehada Lakota
Emira Mehmedbašić
Đenana Mrzić (Norveška)
Asima Pašalić
Jasminka Jasna Perić
Ismeta Šeremet
Haris Tucaković
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:
Senada Bešić
Grafički urednik/Grafisk redaktör:
Haris Tucaković
Lektor za švedski/Korrekturläsare:
Petra Berghäll
Adresa/Adress:
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Box 353, 541 28 Skövde, Sweden
Tfn: +46 (0)500-48 14 86
Fax: +46 (0)500-41 42 01
Mobil: +46 (0)73-556 36 74
E-post: [email protected]
Internet: www.bihsavezzena.com
Postgiro: 1269573-0
Org. nr: 866601-5824
Tiraž/Upplaga: 1000
Štampa/Tryck:
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad
+46 (0)501-101 97
Printed in Sweden
Cijene oglasa/Annonspriser:
Sv/v: 1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK
4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: 5 000 SEK
Naslovna strana/Framsida:
Ansambl/Ensemble
”Kolo bosansko” Sarajevo
Foto: Haris Tucaković
Ola Salo, The Ark (Švedska)
M
arija Šestić, studentica Muzičke akademije u Banjoj Luci i kćerka Dušana
Šestića, autora bh. himne, će ove godine
predstavljati BiH na Eurosongu 2007 koji
se održava 2. maja u Helsinkiju u Finskoj.
Marija Šestić je rođena 987. godine,
i student je Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, odsjek klavir. Od šeste godine
učestvuje na dječijim festivalima u BiH,
Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Njemačkoj.
Sa 3 godina bila je prvi solo pjevač, sa
prostora bivše Jugoslavije, pozvana da
FRAMSIDAN
učestvuje na MTV-u Berlin. Iste godine
objavila je svoj prvi CD.
Hari Mata Hari je na prošlogodišnjem
Eurosongu 2006 pjesmom Lejla osvojio 3.
mjesto i tako je ovogodišnjem predstavniku obezbijedio direktan ulazak u finale.
Žrijebanje u dvorani Finlandia Hall su
obavili domaćini ovogodišnjeg takmičenja
Jaana Pelkonen i Mikko Leppilampi. Naša
predstavnica Marija Šestić je dobila ., a
predstavnici Švedske, grupa The Ark, 2.
startnu poziciju. 
Kolo Bosansko
E
nsemblen för Bosnien och Hercegovinas folkdanser och sånger – Kolo Bosansko (Bosnisk ringdans) Sarajevo har
grundats år 993 med målet och grundinriktningen att samla, bearbeta, förädla och
presentera folk- danser och sånger, folktradition och respektabelt kulturarv av alla
folk i Bosnien och Hercegovina.
Kolo Bosansko har på repertoaren danser och sånger från hela Bosnien och Hercegovina och kan erbjuda konserter med
8-0 olika koreografier under en konsert.
Invid sånger och danser presenterar de
segmenten av folktradition, musik-sceniska föreställningar avsedda för särskilt
ändamål (traditionella bröllop osv.), underhållningsprogram och även en hel rad
andra intressanta dans- och musikprogram.
Förutom talrika uppträdande i Sverige,
har Kolo Bosansko framträtt för publikerna i Belgien, Egypten, Slovenien, Spanien,
Turkiet, Tyskland, Österrike osv.
På framsidan: En detalj från uppträdandet av Kolo Bosansko i Skövde under deras
Sverigesturné från den 3 till den 3 november 2005. 
NASLOVNICA
A
nsambl narodnih igara i pjesama
Bosne i Hercegovine Kolo Bosansko
Sarajevo je osnovan 993. godine sa ciljem
i osnovnom orijentacijom sakupljanja,
obrade, umjetničke dogradnje i prezentacije igara i pjesama, respektabilne kulturne baštine, bogate folklorne tradicije i
narodnih običaja naroda u Bosni i Hercegovini.
Kolo Bosansko na svom repertoaru ima
igre i pjesme naroda iz svih krajeva Bosne
i Hercegovine i može ponuditi publici
izvođenje cjelovečernjih plesnih koncerata,
sa 8-0 različitih koreografija u toku jednog
koncerta, u kojima su pored pjesme i plesa
prikazani segmenti narodnih običaja, zatim
muzičko-scenskih predstava namjenskog
karaktera, muzičkih programa zabavnog
aranžmana i niz drugih interesantnih plesnih i muzičkih programa.
Pored brojnih nastupa u Švedskoj, Kolo
Bosansko se predstavilo i publici u Austriji,
Belgiji, Egiptu, Njemačkoj, Sloveniji, Španiji,
Turskoj itd.
Na naslovnici: Detalj sa nastupa Kola
Bosanskog u Skövdeu tokom turneje u
Švedskoj od 3. do 3. novembra 2005. 
Kontakt:
Kolo Bosansko
Branilaca Sarajeva 24, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tfn/Fax: ++387 (033) 21 25 76, 20 55 38, E-post: [email protected]
List BH Saveza žena u Švedskoj
34 | žena · kvinna
Haagtribunalen
har öppnat dörren
till nya folkmord
Internationella jurister har definierat detta
begrepp så att skulden för folkmord
kommer att vara omöjligt att bevisa.
Haški sud
otvorio vrata
za nove genocide
Međunarodni pravnici su taj pojam definisali
tako da je krivicu za genocid gotovo
nemoguće dokazati.
M
assakern på 8,000 muslimer i den
bosniska staden Srebrenica 995 var
folkmord, konstaterar Internationella domstolen i Haag.
– Domstolen konstaterar att handlingar
som utgör folkmord begåtts av medlemmar av den Bosnienserbiska armén, sade
domaren Rosalyn Higgins.
I samma utslag slår domstolen fast att
andra massmord i olika delar av Bosnien
under kriget 992-95 inte utgjorde folkmord. (TT-AFP)
P
S
S
okolj nad 8,000 muslimana u bosanskom gradu Srebrenici 995. je bio
genocid, konstatuje Međunarodni sud u
Den Haagu.
– Sud konstatuje da su radnje koje predstavljaju genocid počinjene od pripadnika
Vojske Bosanskih Srba, rekla je predsjednica suda Rosalyn Higgins.
U istoj presudi je sud zaključio da ostala
masovna ubistva u različitim dijelovima
Bosne i Hercegovine tokom rata 992-95.
ne predstavljaju genocid. (TT-AFP)
erbien friades på måndagen (2007-026) från anklagelser om folkmord under kriget i Bosnien. Men Internationella
domstolen i Haag anser att Serbien ändå
bröt mot folkrätten genom att inte agera för
att hindra folkmord på bosniska muslimer i
Srebrenica 995. (DN)
I
nternationella domstolen i Haag har
beslutat att folkmordet begåtts i Srebrenica, men inte på hela territoriet av Bosnien
och Hercegovina. Det är likadant som att
besluta att nazisterna begick folkmord mot
judarna i fem-sex koncentrationsläger, men
inte på hela territoriet. Detta är till sist ett
väldigt ovanligt beslut, ty enligt deras logik
– folkmordet kan helt enkelt inte fysiskt utgöras på varje kvadratcentimeter av landet.
(Žarko Puhovski, Ordförande för Kroatiens
Helsingforskommittén, FENA)
rbija je oslobođena u ponedjeljak (20070-26) optužbi za genocid tokom rata
u Bosni i Hercegovini. Ali Međunarodni
sud u Den Haagu smatra da je Srbija ipak
prekršila međunarodni zakon jer nije
djelovala da spriječi genocid nad bosanskim
muslimanima u Srebrenici 995. (DN)
Vem är nästa?/Ko je slijedeći?
(Art Publishing, Sarajevo, 1994.)
D
M
eđunarodni sud je zaključio da se
genocid dogodio u Srebrenici, ali ne
na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine.
To je isto kao da su zaključili da su nacisti
počinili genocid nad Židovima u pet-šest
logora, a ne na cijelom teritoriju. To je u
krajnju ruku veoma neobičan zaključak, jer
po njihovoj logici genocid jednostavno nije
moguće fizički počiniti na svakom kvadratnom centimetru države. (Žarko Puhovski,
Predsjednik Helsinškog odbora Hrvatske,
FENA)
D
et finns planetarisk enighet om att det
begicks folkmord i Srebrenica och detta har även i måndags vidimerats med FNtribunalens sigill. Som lagbrytarna för denna krigsförbrytelse förklarades de politiska
och militära makterna av självförklarade
Republika Srpska… Internationella jurister
har definierat detta begrepp så att skulden
för folkmord kommer att vara omöjlig att
bevisa. De har med detta trasserat s.k. dödsfabrikens väg som börjar i Auschwitz och
fortsätter i Kambodja, Ruanda, Bosnien,
Sudan… (Gojko Berić, Oslobođenje) 
Refuchess
(Art Publishing, Sarajevo, 1994.)
a je u Srebrenici počinjen genocid, o
tome postoji planetarna saglasnost,
koja je ovog ponedjeljka ovjerena pečatom
Međunarodnog suda pravde. Kao krivci
za taj zločin proglašene su političke i vojne
vlasti samoproglašene Republike Srpske…
Međunarodni pravnici su taj pojam
definisali tako da je krivicu za genocid gotovo nemoguće dokazati. Time su trasirali tzv.
put fabrika smrti, koji počinje u Aušvicu,
a nastavlja se preko Kambodže, Ruande,
Bosne i Hercegovine, Sudana… (Gojko
Berić, Oslobođenje) 
kvinna · žena | 34
List BH Saveza žena u Švedskoj
5
AKTIVNOSTI
Kulturna manifestacija
regije Zapad
Nakon bogate izložbe ručnih radova predstavili se bh. književnici i
umjetnici iz Göteborga: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho
Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka i Hadžera Omerović
Piše: Haris TUCAKOVIĆ
S
ekcija žena Fatima Gunić je 9. decembra 2006. u Göteborgu bila domaćin
Kulturne manifestacije regije Zapad.
Ovog puta je, uz brojne i predivne rukotvorine naših žena, posvećena veća pažnja
predstavljanju bh. književnika i umjetnika
koji žive i stvaraju u Göteborgu.
Susret su otvorile i pozdravile prisutne
– Munevera Hebib, predsjednica te sekcije,
Fatima Kovačić, koordinatorica za regiju
Zapad, i Vahida Mehinović, predsjednica
Saveza žena.
N
IZAMA GRANOV ČAUŠEVIĆ je rođena u
Janji, a do rata je živjela u Goraždu. Po
dolasku u Švedsku je učestvovala u projektu
Skriv ett brev till sitt barn (Napiši pismo
svom djetetu) koji je 999. godine rezultirao
knjigom Tid att minnas (Vrijeme sjećanja),
a u kojoj je objavljena i jedna njena priča.
Time je Nizamina ljubav prema književnosti
i želja iz rane mladosti da se bavi pisanjem
– postala stvarnost i ohrabrenje za njena
dalja nastojanja.
Svoju prvu samostalnu knjigu Hotell Tre
Kronor, i to na švedskom jeziku, objavila je
četiri godine kasnije.
– Knjiga nosi naslov izbjegličkog prihvatilišta u kojem sam zajedno sa svojom
djecom provela prvih šest mjeseci našeg
izbjegličkog života u Švedskoj. Nisam mogla čak ni sanjati da ću nakon deset godina
od mog dolaska u Švedsku u istom zdanju,
samo renoviranom i sa novim imenom Spar,
prezentirati moju knjigu. Ogromnu potrebu
da ispričam šta se to desilo meni i mojoj porodici, kao i želju da Šveđanima približim krvavi bosanski rat, pretočila sam u tri stotine
stranica knjige Hotell Tre Kronor. Time sam
na neki način htjela pokazati i da mi nismo
repa bez korijena, nego da itekako imamo i
kulturu i historiju i sve drugo. Mnogi su me
6
Nizama Granov Čaušević
Šveđani pitali i u razgovoru rekli da im je tek
čitanjem te knjige postalo jasno šta se to u
Bosni desilo, kaže Nizama Granov Čaušević
i dodaje da veliku zahvalnost duguje projektu
Göteborgska tidsspeglar, koji njeguje multikulturalnost Göteborga, a koji je i finansirao
štampanje knjige.
Po nagovoru porodice, rodbine i mnogih
Bosanaca i Hercegovaca koji su došli u
Švedsku, a nisu dobro savladali jezik, Nizama je prevela knjigu na bosanski i objavila
je, u nešto manjem obimu, pod naslovom
Hotel Tri krune, naredne, 2004. godine. I
ta knjiga je naišla na dobar prijem čitalaca
a kompletno izdanje rasprodano. Autorica
kaže da namjerava naljeto štampati drugo
izdanje te knjige.
Nizama je nakon toga s puno entuzijazma počela paralelno pisati dvije stvari,
na švedskom i na bosanskom. I kad je
poodmakla u tim tekstovima, dala je svom
mužu Hajrudinu, koji je inače profesor
List BH Saveza žena u Švedskoj
K
vinnosektionen Fatima Gunić har
den 9 december 2006 i Göteborg
anordnat en kulturmanifestation för region Väst.
Munevera Hebib, Fatima Kovačić och
Vahida Mehinović har öppnat programmet och hälsat de närvarande välkomna.
Den här gången, invid talrika och
väldigt vackra kvinnohantverk, har man
ägnat större uppmärksamhet åt att presentera bosniska författare och konstnärer som bor i Göteborg: Nizama Granov
Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković,
Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka
och Hadžera Omerović.
književnosti, da pročita to što je napisala, a
on joj je doslovce ovako odgovorio – batali
pisanje na švedskom jeziku, piši na bosanskom, mnogo se lakše možeš izraziti i mnogo
ljepše na maternjem jeziku. Nizama ga je
poslušala i od toga je nastala knjiga Umihana na bosanskom jeziku.
– Radi se o jednom prelomnom trenutku
u životu nas Bošnjaka, a to su pedesete godine prošlog vijeka, kad su rijetki odlučili da
svoju žensku djecu pošalju na školovanje u
druge gradove. Naravno, uz veliko podozrenje svih ostalih koji to nisu radili. Ali, na
sreću, bilo je i takvih roditelja koji su se poveli
za naprednijim i svoju djecu slali u školu.
Kažem prelomni trenutak, pa kad je sve to
naprijed krenulo, onda smo mi među našim
Bošnjakinjama imali i jako puno i doktorica
i pravnica i učiteljica i profesorica… Ali, uvijek ima ono ali, mnogi roditelji koji su svoju
žensku djecu dali u školu, ipak su, ako su bili
od begovskog soja, kakvi i jesu u ovoj mojoj knjizi, zadržali patrijarhalna razmišljanja
kada je u pitanju izbor kćerkinog partnera i
to čini dramski zaplet u ovoj knjizi za koju
kažu da su je pročitali u jednom dahu. To je
uglavnom sadržaj Umihane, knjige o ljubavi,
prijateljstvu i umijeću žrtvovanja, rekla je na
kraju Nizama Granov Čaušević.
Z
ULFU KOTORČIĆ sam viđao na svim
susretima žena u Göteborgu kojima sam
od 999. godine prisustvovao, ali, nažalost,
nisam znao o kome se radi. Nizama je ovog
puta iskoristila priliku da je predstavi:
– Naša Zulfa je došla kao izbjeglica
kao i svi mi ostali. Ali kad je neko mlad
duhom, onda teško stari. Pa je naša Zulfa
angažovana, ako niste znali, u Pozorištu
na Angeredu (Angereds Teater) u kojem je
glumila u dva pozorišna komada rame uz
rame sa ostalim švedskim glumcima. I nije
34 | žena · kvinna
Dio izloženih ručnih radova domaćina – sekcije ”Fatima Gunić” Göteborg
da mi kažeš ptico mila
jesi li se umorila
jesi l’ gnijezdo sagradila
mlade ptiče odgojila
novom jatu pridružila
kao i ja ptico mila.
ovako na javnim mjestima i uvijek sam taj
svoj govor završavao ili počinjao na način
da zamolim svakog čovjeka našeg da govori – prvo vrlo pozitivno o zemlji iz koje je
došao, i drugo – da oko sebe širi pozitivnu
energiju jer je Bosna i Hercegovina zemlja
koja je ipak u Evropi. Mnogi ne žele i neće
da shvate da smo iz Evrope došli u Evropu,
kaže Baraković.
Govoreći o svojoj dvojezičnoj zbirci
Stockholm iznutra i druge pjesme, Baraković
je dalje kazao se ”ne može funkcionisati u
Švedskoj kao pisac, ako nemate dvije-tri
knjige objavljene na švedskom jeziku”.
Baraković ne krije duboko razočarenje
zbog gašenja trebinjskog lista Izvori (objavljenja su 63 broja), nakon čega je osnovao
Kulturno udruženje Broarna-Mostovi koje
okuplja prvenstveno osobe iz kulture.
– U Švedskoj nastaje književnost na bosanskom jeziku koja se mora na neki način
M
Zulfa Kotorčić
samo na tome stalo – nego je ona dobila
glavnu ulogu u jednom dokumentarnom
filmu kojeg su snimali studenti sa Filmske
akademije. Zulfa ima i zlatne ruke i radi
predivne stare narodne nošnje u minijaturi.
Zulfa piše i pjesme a ja sam se odlučila za
pjesmu Lastavice ptico mila:
Lastavice ptico mila
kuda širiš lahka krila
jesi l’ Bosni poletjela
jesi l’ je se zaželjela
kao i ja ptico mila.
Lastavice ptico mila
da l’ ćeš sresti jato svoje
da l’ ćeš naći gnijezdo svoje
ili su ga porušili
ko i moje ptico mila.
Lastavice ptico mila
da li ćeš se ovdje vratit
kvinna · žena | 34
EHO BARAKOVIĆ je rođen u Banjoj
Luci a najveći dio svog života proveo
je u Trebinju. Nakon objavljivanja pjesme
Nije više Trebinje juna 993. u beogradskoj
Borbi, zatvoren je, zlostavljan, i dalje kako
slijedi. Pušten je, kako kaže, ”s preporukom
koju sam očekivao: da odem iz grada. Ušao
sam u prvi autobus…” Baraković je do tada
objavio 8 zbirki poezije, od kojih jednu na
talijanskom. Nakon toga slijedi njegov period Plavske zvijeri u kojem nastaje 5 zbirki
poezije pisanih u sobi broj 303 hotela Plavsko jezero (pretvorenog u izbjeglički centar)
u Plavu, Crna Gora. U tom ciklusu je i Homo
Balcanicus, za moj ukus jedna od najdubljih
izbjegličkih zbirki poezije, uopšte.
– Ko prati kulturna, odnosno književna
događanja na prostorima Švedske – sigurno
zna za moju ”malenkost”. Ja sam prvu knjigu
objavio 972., prije 34 godine, kad sam bio vrlo
mlad. I samom tom knjigom, koja se zvala
Azil, naslutio sam da ću kao pisac i kao čovjek
završiti ili otići u neka prostranstva koja se
zovu druga zemlja, drugi prostori itd. To je
poetsko što čovjek nosi sa sobom, odnosno
ta slutnja čovječja je svojstvena samo odabranim, kaže Meho Baraković.
Baraković je u Švedsku došao 995. godine
i objavio 3 knjige na švedskom jeziku. Član
je Saveza pisaca Švedske i Društva pisaca
Bosne i Hercegovine koju smatra svojom
matičnom zemljom i ističe da prevashodno
sve ono što radi, radi za afirmaciju Bosne i
Hercegovine.
– Puno sam puta bio u prilici da govorim
List BH Saveza žena u Švedskoj
Meho Baraković
respektovati. Prošle godine na Sajmu knjiga
u Sarajevu vidio sam da i u drugim sredinama van Bosne i Hercegovine nastaje jedna
književnost koja će kasniji značiti puno više
nego što to u ovom trenutku znači, rekao je
Meho Baraković najavivši svoju slijedeću, 9.
zbirku poezije Göteborg ili ko bi rekao da je
to moguće koja bi za par mjeseci trebala doći
u ruke čitalaca.
E
NISA POPOVIĆ ČENGIĆ, Goraždanka iz
Čajniča, se bavi, kako kaže, najljepšim
od svih poslova – poslom nastavnika bosanskog jezika punih 35 godina. U Švedskoj
je od 992. godine.
Enisa je, između ostalog, bila i predsjednica Odbora za kulturu pri BH Savezu žena u
Švedskoj 200. i 2002. godine u vrijeme kad
je (30. marta 2002.) u Skövdeu organizovana Savezna kulturna manifestacija i izložba
ručnih radova koja je okupila preko 350 bh.
žena. Skup na kojem se imalo šta vidjeti i čuti. 
7
Enisa Popović Čengić
Saida Malkoč Trnka
 Nikad do tada se naše žene nisu u Švedskoj buka. Ako se sjećate kako se završava Smrt
okupile u tolikom broju.
– Ovo su trenuci kada mi koji se bavimo
lijepom riječju možemo kazati o onom što
pišemo i da vam to ostane u jednom lijepom
sjećanju. Još jedna lijepa večer, jedan susret
sa ljepotom, uz ove prelijepe radove. Donijeli
smo komadiće naše Bosne, komadiće koje
tako brižno čuvamo u našim švedskim seharama, u našim sjećanjima. Te lijepe stvari
samo nastaju prema ljepoti naših majki, naših
nana i njihovih stvari. Njihovu ljepotu večeras
tu gledamo. Moramo biti ponosni na to. Ja
mojim pjesmama želim uvijek da zabilježim
upravo to, rekla je Enisa Popović Čengić i
izrazila veliko zadovoljstvo što nas vidi u tolikom broju i činjenicom da se geteborški bh.
kulturni krug sve više proširuje.
Enisa je govorila pjesme Čovjek u kamenu
i Sjene iz svoje treće zbirke poezije Halka,
knjige izvanredno ilustrovane njenim predivnim keramičkim radovima u raku tehnici.
– Ovakvih druženja bi trebalo biti više, a
i naših pjesama koje govore o ljubavi prema
Bosni, ljubavi prema prijateljstvu, prema
onom što vrijedi u životu, rekla je na kraju
Enisa Popović Čengić.
S
AIDA MALKOČ TRNKA je dobro znana
kulturnim krugovima Göteborga, a ovo
je bilo njeno prvo predstavljanje na jednom
susretu organizovanom od BH Saveza žena
u Švedskoj.
Prve pjesme joj je objavljivao Alija Isaković
u sarajevskom eminentnom časopisu Život,
a prva njena knjiga je izdana 978. godine
u sarajevskoj Svjetlosti. U BiH je objavila
tri zbirke poezije i u Švedskoj dvije, obje na
švedskom, a prevedena je na turski, engleski,
češki i francuski jezik. Član je Saveza pisaca
Švedske i član švedskog PEN kluba.
– Između ostalog, simbol Bosne je ja8
Omera i Merime – ”A u ruke rumenu jabuku, / Da se znade da su dragi bili”. To je
ta jabuka koju ja pravim, to je ta jabuka koja
je simbol ljubavi, kaže Saida Malkoč Trnka
i nastavlja da je, nakon bombardovanja Sarajeva, došla sasvim slučajno u Švedsku. Bili
su na putu za Pariz gdje su njeni prijatelji
iz djetinjstva, zajedno sa Safetom Sušićem
i prof. dr. Predragom Matvejevićem, koji
je preveo njene pjesme na francuski, garantovali za njenu porodicu da može doći
u Pariz. Međutim, Pariz se nije pokazao
nimalo kosmopolitskim. Francuzi ih nisu
pustili i rekli su da Saida i njena djevojčica
mogu ući, ali ne i njen muž Muhamed – jer
oni imaju dovoljno muslimana iz Maroka.
Nikakve garancije nisu pomogle.
Nepune tri godine nakon dolaska u
Švedsku objavila je knjigu na švedskom jeziku Frusna bilder, za koju je dobila Nagradu
za kulturu grada Göteborga. Saida ističe da
je u ovom gradu napravila više od 50 izložbi
– što neki švedski umjetnici nisu uradili ni za
cijeli svoj život.
– Formirala sam internacionalni ženski
nättverk (mrežu) za žene koje su akademski obrazovane, koje govore više jezika, koje
pišu poeziju, sviraju, slikaju… da se družimo
zajedno. Pozivala sam naše žene, Enisu
Popović Čengić i druge, i nije bilo biblioteke
u ovom gradu i okolini koja nije vidjela naše
slike i naše radove. Doprinijela sam, čini mi
se na najbolji način, da se stvori jedna slika
o bosanskoj ženi kao ženi koja je kreativna,
koja zna, koja može i koja hoće i jeste dio Evrope, kaže Saida Malkoč Trnka.
Nedavno su imali program posvećen
doprinosu šansone u razvoju evropske književnosti i kulture i program o feminizmu
koji nije produkt švedskog gledanja na feminizam nego svjetskih i evropskih trendova.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Hadžera Omerović
Folkuniversitet je pokazao interesovanje da
se oba programa ponove.
Saida kaže da su njene lutke obišle Londona, Pariz, Peking… sve krajeve svijeta jer
su bile izložene baš u Gradskom muzeju.
Puno stranaca je posjećivalo Göteborg, pa
su na taj način zapažene. Pozvala je sve na
otvaranje njene izložbe bosanskih pejsaža i
drugih motiva rađenih u vuni, 3. februara u
Kulturhuset Bagaregården u Göteborgu.
– Ja imam ovdje jednu lutku koja se zove
Tufna. To je lutka koja nije za prodaju, to
je lutka koja meni dozvoli da sa 50 godina
ostanem dijete. Ova lutka zna na stotine,
na hiljade dječijih pjesama. Pošto se jedna
djevojčica tako strpljivo družila sa mnom
i željno iščekivala da vidi kakve će biti te jabuke koje ja danas uradim, ona će dobiti ovu
jabuku jer ona smatra da je ta najljepša, rekla
je Saida Malkoč Trnka završavajući svoje
predstavljanje ”jednom jedinom pjesmom
koja živi u meni a koja živi i u ovoj lutki … u
jednom danu 400 minuta, ljudi se mogu rastati 400 puta, ali samo jedan rastanak će
da boli – kada odlazi osoba koja se voli…”
H
ADŽERA OMEROVIĆ se prije dvije godine, na Godišnjoj skupštini BH Saveza žena u Örebro-u, predstavila svojom
knjigom Bošnjačka duša satkanom od 33
kratke priče.
– Ja pišem prozu i poeziju, a kažu mi
da tako interesantno znam čitati. Više volim pročitati nego govoriti o sebi, a za ovo
veče sam izabrala priče Teferič i Svileni
šal iz Bošnjačke duše i pjesmu Ispovijest iz
zbirke poezije koja u pripremi. Ta pjesma je
posvećena mojoj majci, rekla je Hadžera.
O Hadžeri Omerović najbolje govore
njene priče i pjesme koje ona tako iskreno,
prisno i toplo izgovara, kao iz duše naše
Bosne i Hercegovine. 
34 | žena · kvinna
Književno veče
supružnika
Nizame i Hajrudina
Kulturno udruženje ”Broarna-Mostovi” iz
Angereda, Göteborg, osnovano je februara
2006. Ovo udruženje je privuklo posebnu
pažnju Poetskom večeri Bele Džogović i
Književnom večeri Nizame Granov Čaušević
i Hajrudina Čauševića, i najavljuje Književno
veče s Midhatom Ajanovićen Ajanom za
16. aprila u Folkets hus Hammarkullen.
Piše: Meho BARAKOVIĆ
T
okom prošle, dakle 2006. kalendarske godine, prema
mojoj evidenciji, koja možda i nije potpuna, u Švedskoj
je objavljeno slovom i brojem 4 knjiga proze i poezije na
bosanskom (i švedskom) jeziku, autora iz Bosne i Hercegovine, i Sandžaka, a koji žive u ovoj skandinavskoj zemlji.
To je pokazatelj koji se može ”čitati” i kao konstatacija da
ovdje nastaje jedna književnost i izvan granica Bosne i Hercegovine. Pored pisaca koji su kao pisci došli u ovu zemlju, može
se reći da ima stvaralaca koji su ovdje – piscima postali.
Nedavno, 23. januara, u organizaciji Biblioteke na Hjällbu
(Biblioteket i Hjällbo), u predgrađu Göteborga, i Kulturnog
udruženja Broarna-Mostovi, održano je u Biblioteci na Hjällbu
književno veče supružnika Nizame Granov Čaušević i Hajrudina Čauševića.
Nakon pozdravnog Slova rukovodioca biblioteke, obratio
sam se prisutnima, kao suorganizator i domaćin, dajući osnovne podatke (biografske) i književničke.
Tom prilikom sam rekao da je Nizama Granov Čaušević
rođena u Janji a do rata je živjela u Goraždu. Svoju prvu knjigu,
što je posebna zanimljivost, je napisala i objavila na švedskom
jeziku 2003. Tu svoju prvu knjigu, sama je prevela na bosanski
jezik i objavila je pod naslovom Hotel Tri krune 2004. godine.
Umihana je njen drugi roman objavljen 2006. godine. Nizama
živi u Göteborgu.
Nizamin suprug, profesor Hajrudin Čaušević, na ovoj
književnoj večeri predstavio se knjigom memoarske proze
Fahro – profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama, objavljenom 2004. godine.
Zaista je bilo zanimljivo biti prisutan i slušati ”literarni
dvojac” Nizamu i Hajrudina na njihovoj književnoj večeri i
prezentaciji njihovih knjiga. I posjeta je bila izuzetno dobra,
jer se imalo šta i čuti… 
kvinna · žena | 34
K
njiga Hajrudina Čauševića Fahro – profesor Fahrudin Baščelija
u sjećanjima i anegdotama (Planjax, 2004.) je monografija o
profesoru Fahrudinu Baščeliji u sjećanju savremenika, dokumentima i, nadasve, viđenju samog autora. Zahvaljujući upravo
tom ličnom pristupu i brojnim humornim anegdotama u kojima se ogleda dobroćudnost, vedrina duha i duše ”glavnog junaka”, njegovo neizmjerno čovjekoljublje – čita se kao roman.
A ono što iz stranice u stranicu otkrivamo daleko je šire od
pojedinačnog životopisa – čitavo jedno istorijsko razdoblje
od kraja II svjetskog rata pa do početka osamdesetih godina
prošlog stoljeća.
Moralo je tako biti jer se biografija Fahrudina Baščelije ne
da odvojiti od zbivanja u kulturi i prosvjeti Bosne i Hercegovine tog perioda. On je bio više od aktivnog učesnika nerijetko
pokretač, inicijator razvoja i unapređenja školstva društvene
sredine u kojoj je boravio. Prije svega u svom rodnom Goraždu
a onda i drugim gradovima od Trebinja preko Tuzle do Sarajeva.
Sve po potrebi službe.
Snagom neposredne iskrenosti, živim, autentičnim dahom
i duhom – knjiga je inspirativna, sigurna sam, za sve svoje
čitaoce. Posebno za prosvjetne radnike jer im pruža uzor, zvijezdu vodilju na nerijetko trnovitom prosvjetarskom polju. Per
aspera ad astra. Sa svjetlom u oku i srcu – do zvijezda se stiže.
Fahrudin Baščelija je za to očit dokaz i njegov učenik Hajrudin
Čaušević. I svi oni koji su imali sreću da ih upoznaju. A ovoj knjizi
zahvaljujući porašće im broj.
Da zaključim: knjigu smatram višestruko korisnom i zanimljivom za najširi krug čitalaca. U njoj kuca bilo ne samo izuzetnog
čovjeka oko koga se obvila, već i značajnog istorijskog razdoblja
naše zemlje koje treba zapamtiti. (Iz recenzije Vojislave Vasiljević) 
List BH Saveza žena u Švedskoj
9
D
va događaja ovih dana pobuđuju
pažnju mladih i starih stanovnika
ovoga grada a vezana su za ličnosti
koje su ”Naše Gore List”. Pa pođimo redom:
Fudbal
D
a je fudbal najljepša i vjerovatno najvažnija sporedna stvar na svijetu pokazuje i primjer novoosnovanog seniorskog
fudbalskog kluba Bosna iz Helsingborga.
Prošle godine su dvije Korpen ekipe: FK
Bosna i BIH 94 krenule u takmičenje bez
pretjerano velikih iluzija i sa skromnim
ambicijama. Međutim, rezultati polusezone a posebno kraja sezone bili su zaista
impozantni. Ekipa je osvojila ubjedljivo
prvo mjesto i stekla uslove za takmičenje u
švedskoj Herrar Div. 4 Nv. C.
Takvom početku, a kasnije i nastavku
aktivnosti, malo se ko tada nadao. Ali, mali
broj entuzijasta i bogat repertoar igračkog
kadra ulijevao je nadu u ljepšu i bolju
budućnost.
Zato je ubrzo nakon završetka prvenstva
imenovan stručni štab i obavljene sve neophodne formalnosti za dostojnu prezentaciju FK Bosna u gradu i šire.
Na čelu stručnog štaba izabrani su
provjereni igrači i stručnjaci koji su i u proteklom periodu vodili veći broj klubova sa
šireg područja Skåne. Na samom početku
trenerski tandem Damir Porobić i Mustafa
Kuruzović ima povjerenje igrača, uprave
i navijača ovog mladog i nadasve ambicioznog sastava.
A na samom početku trenerski tandem
računa na spoj iskustva i mladosti tako
da je prvu zvaničnu prijateljsku utakmicu
započeo u sastavu koji s obzirom na premijeru zaslužuje i konstataciju pa pođimo redom: Jasmin Kuruzović, Dženan Dugalić,
Amir Ćato, Samir Alibašić, Hilmija Dugalić,
Mersad Halilović, Husein Mušović, Mustafa
Kuruzović, Samir Nurović, Anes Oraščanin,
Esad Pendek. Na klupi su ovaj put sjedili:
Jasmin Mišanović, Igor Mišanović, Bernard
i Eldar Cacan.
Na raspolaganju trenerskom tandemu
su u narednoj sezoni su i: Boris Jurišić,
Amil Pejkušić, Haris Kršlak, Amir Kusturica, Dženan Čubro, Edin Jahić, Damir
Konaković i Mirza Huseinbašić.
Igrali su otvoreno, borbeno i požrtvovano
upravo onako kako su i mnogi njihovi
navijači očekivali od njih. Na kraju rezultat
i nije toliko bitan koliko činjenica da su u
potpunosti opravdali ukazano povjerenje.
Problem finansija koji se uvijek pojavljuje u ovakvim situacijama bar na početku
je riješen zahvaljujući pojedincima zaljubljenicima u fudbal i vrlo uspješnoj saradnji
ovdašnja dva renomirana udruženja: BIH 04
10
Mi sa
ponosom
o njima
Dva događaja pobuđuju
pažnju mladih i starih
stanovnika Helsingborga
Piše: Elvedin DUROVIĆ
i BIH 94 koji su konkretnim materijalnim
sredstvima omogućili novoformiranom
klubu da može raditi i djelovati pod optimalnim uslovima.
Ilustrativan je primjer udruženja BIH 04
i BIH 94 iz Helsingborga koji su cjelokupni
prihod sa kulturno-zabavne manifestacije
namijenili za regulisanje neophodnih
potreba za početak rada fudbalskog kluba
(oprema, registracija, administracija … ).
Zato vjerovatno i treba podstaknuti i druge pojedince i udruženja da krenu ovim
putem u pomoći mladim ljudima da i kroz
sport steknu afirmaciju i ugled u tuđem
svijetu.
U razgovoru sa šefom stručnog štaba
Damirom Porobićem i njegovim zamjenikom Mustafom Kuruzovićem saznali smo
da je cilj ove mlade ekipe zadržati status a
već naredne godine konsolidovati ekipu i
P
å sistone har två saker väckt uppmärksamhet hos de unga och gamla
bosnierna som bor i Helsingborg – fotboll och gymnastik.
Den nygrundade Fotbolls Club Bosna
från Helsingborg har placerats i Herrar
Div. 4 Nv. C till full belåtenhet av dennes
supportrar från renommerade bosniska
föreningar BiH-S-04 och BiH 94.
Bosniskan Džana Damjanović är
en av 17 unga flickor från GF Ling Helsingborg som i sin idrottskarriär på den
svenska och den internationella gymnastikscenen vunnit många medaljer
och priser.
Džana började med gympa när hon
bara var 4 år och är idag en etablerad
landslagspelare.
spremno dočekati novi izazov – plasman u
veći rang takmičenja.
Mnogi sa nestrpljenjem očekuju početak
takmičenja zakazanog za 5. april ove godine
i prvi zvanični nastup protiv ekipe Vallåkra
IF iz Vallåkre. Zato nije daleko mnogima da
sa područja Skåne dođu, vide i bodre naše
momke u premijernom nastupu. Po onome
što su pokazali u pripremnom periodu sigurno nas neće razočarati…
Poslije premijere slijede susreti sa renomiranim protivnicima kao što su: Croatia Hgb KIF, Helsingborgs AIS, Billesholms
GIF, Mörarps IF i mnogi drugi…
Zato umjesto instrukcija i opstrukcija svojstvenih nama i našem mentalitetu
poželimo ovom mladom sportskom kolektivu puno uspjeha u budućem radu i dostojnu prezentaciju naše zemlje na svim
terenima sirom Švedske.
FK Bosna – šampioni Korpena 2006.
List BH Saveza žena u Švedskoj
34 | žena · kvinna
Džana Damjanović u prvom planu – GF Ling, Helsingborg, prvaci Švedske 2006.
Gimnastika
A
sada o drugoj sportskoj disciplini koja
zasigurno nije u samom vrhu popularnosti ali je svojom gracioznošću i estetikom vjerovatno ispred mnogih poznatih
sportskih disciplina. Riječ je o sportskoj
gimnastici kojom se već dugi niz godina
bavi član i mlada reprezentativka Švedske
– ponosna Bosanka Džana Damjanović.
Skromna i vrijedna učenica 2. razreda
Gimnazije prirodno-matematičkog smjera
već dugi niz godina se bavi ovim teškim
ali atraktivnim sportom. Sa samo 4 godine
počela je svoje prve gimnastičko-ritmičke
korake i već na početku najavljivala da će se
u budućnosti nešto dogoditi.
Ako informacije radi ilustrujemo nekoliko statističkih podataka o ovoj mladoj
djevojci možda će vam biti sasvim jasno o
kakvom se talentovanom potencijalu radi.
Ona je jedna od 7 mladih djevojaka uzrasta od 6-24 godine koja je u dosadašnjoj
karijeri uspjela na domaćoj i međunarodnoj
sceni osvojiti mnoge medalje i pohvale vrijedne pomena. Tri puta uzastopno je član
pobjedničke ekipe na Juniorskom prvenstvu Švedske. Na švedskom prvenstvu za
seniore prošle godine osvojile su drugo
mjesto u veoma jakoj konkurenciji i na taj
način stekle pravo učešća na Evropskom
prvenstvu koje se 2006. godine održalo
u češkoj Ostravi. Na evropskoj sceni, iako
premijerno, osvojile su treće mjesto u kvalifikacijama a peto u ukupnom plasmanu.
Upravo se priprema za prvenstvo
Švedske koje će se ove godine održati u
Uppsali a nada se ponovnom nastupu na
Evropskom prvenstvu 2008. godine.
Iako veoma skromna i škrta na riječima
FK Bosna – premijerligaši 2007. godine
kvinna · žena | 34
List BH Saveza žena u Švedskoj
Džana Damjanović na treningu
uspijevamo saznati da trenira 4 puta
sedmično i to po 3 sata što iziskuje izuzetne
napore i odricanja. Ipak ova odlična učenica
kaže da joj inspiraciju za nove izazove daju
njena najveća podrška osmogodišnja sestra
Sara i nešto starija Dženita.
Majka Ismeta je bila u pratnji kćerke
na Evropskom prvenstvu u Češkoj i ističe
da su to nezaboravni trenutci u njenom
životu.
Otac Izet ne mari baš mnogo za gimnastiku, njegov hobi je lov ali ipak ističe da je
ponosan na svaki uspjeh svoje Džane.
Mi zajedno sa našim čitaocima možemo
samo da poželimo puno ovakvih uspjeha
na sportskom i školskom poligonu a do
sljedećeg javljanja uživaćemo u akrobacijama i uspjesima ove mlade i nadarene Bosanke.
Sa lica mjesta: Elvedin Durović 
Franz Beckenbauer u društvu našeg reportera
11
Kulturna manifestacija
regije Sjever
Kulturna manifestacija regije Sjever
u Enköpingu privukla pažnju mladih
Vrelo Bosne
iz Västervika
Vrelo Bosne i Muzej grada
Västervika pripremaju izložbu
suvenira i eksponata iz BiH
Piše: Sajma DIZDAREVIĆ
K
Piše: Azra BEGANOVIĆ
ulturna manifestacija regije Sjever
održana je 7. decembra u Enköpingu uz prisustvo 50-ak članova.
Pored članova iz Enköpinga, susretu su
prisustvovale i žene iz Borlängea i Örebra.
Susretu je također prisustvovala Vahida Mehinović, predsjednica BH Saveza
žena, i ja kao koordinator regije Sjever.
Skupu se prvo obratio Suljo Haljković,
a zatim Vahida Mehinović. Vahida je
prisutnima govorila o tome šta je BH
Savez žena do sada uradio i planovima
za naredni period te izrazila svoju želju
da predstavnici udruženja koji pripadaju
Enköpingu dođu na Godišnju skupštinu i
lično se uvjere koliko znače naši zajednički
susreti.
Prisutni su izrazili želju, a da li će doći
do realizacije pred nama je sačekamo i vidimo. Na skupu je izabrana predstavnica
Enköpinga, Suada Vrabac, koja bi trebala
na Godišnjoj skupštini biti i zvanično izabrana kao zamjenik koordinatora regije
Sjever.
Naravno, kako to obično i bude na
svim našim susretima, sve je završeno
zajedničkim ručkom, pjesmom i igrom.
Posebnu pažnju privukla je grupa omladine u sastavu Dženana Halilović, Amir
Halilović, Nura Halilović, Ajla Cerić, Lejla Cerić, Džanina Džindo, Amina Vazda,
Mirela Džihić, Admira Vrabac, Zlatan
Alagić, koji su nam se predstavili sa nekoliko ilahija, a onda su svi zapjevali i zaigrali uz harmoniku Suada Mehinovića.
Stekao se utisak da su svi zadovoljni i
naravno svi su poželjeli ponovni susret. 
Posebnu pažnju privukla je grupa omladine
12
List BH Saveza žena u Švedskoj
K
ulturno društvo Vrelo Bosne je osnovano 994. godine u Västerviku.
Osnivanje društva je obilježeno velikom proslavom u prostorijama Folket Hus
u Västerviku na kojoj se okupio veliki broj
Bosanaca i Hercegovaca kao i veliki broj
Šveđana.
Na proslavi su, između ostalih, nastupili i
članovi naše folklorne grupe, a gosti su nam
bili i folklorna grupa iz Norrköpinga koji su
nas oraspoložili igrama iz naših krajeva.
Veći broj aktivnosti društva Vrelo Bosne
se odvija u saradnji sa NBV-om putem
studijskih kružoka (cirkela), između ostalog
u ribarskoj, sportskoj i kulinarskoj sekciji,
kao i čitanju novina na našem jeziku. Prije
par godina smo pokrenuli akciju sakupljanja knjiga na našem jeziku i nakon toga osnovali biblioteku.
Društvo Vrelo Bosne obilježava sve važnije
vjerske i državne praznike Bosne i Hercegovine. U našim prostorijama možemo gledati
bh. TV i čitati našu štampu.
Posebno su interesantna druženja žena
svakog petka u našim prostorijama. Na
tim druženjima, između ostalog, igramo,
pjevamo, šalimo se, gledamo naše filmove
itd. Više puta smo učestvovali na Kulturnim
večerima gdje smo prezentirali našu hranu,
izlagali ručne radove, naše starine i dr.
2. februara su nas posjetile Jasna Perić i
Zekija Zembo, predstavnice BH Saveza žena.
Bio je to prijatan susret kojem je prisustvovao
veći broj naših žena i prilika za razmjenu
iskustava i dogovor o budućem radu.
U saradnji sa Muzejom grada Västervika
pripremamo izložbu suvenira i eksponata iz
kulturne baštine Bosne i Hercegovine koji
će biti izloženi u muzeju mjesec dana.
Nadamo se da ćemo ostvariti dobru
saradnju sa ostalim društvima i udruženjima
u Švedskoj. 
34 | žena · kvinna
D
e första sidorna i tidskriften ŽenaKvinna innehåller texter och informationer om Kvinnoriksförbundets aktiviteter.
Här kan man läsa texter om Kulturmanifestationen för region Väst, Litterera
kvällen med Nizama Granov Čaušević
och Hajrudin Čaušević som anordnades
av Kulturföreningen Broarna-Mostovi Angered, Kulturmanifestationen för region
Norr och om aktiviteter av föreningar BHS-04 Helsingborg, Vrelo Bosne Västervik,
Linköping 2000 Linköping, Bosna Kalmar,
Behar Skövde osv. Där finns även information on Kvinnoriksförbundets stiftelse
För barn i Bosnien.
D
esi se nekad da pri prvom susretu sa
nepoznatim ljudima osjetite takvu
srdačnost i prisnost kao da ste se i
ranije poznavali i družili. Onda takvi susreti
liče na susrete prijatelja sa puno šale, smijeha i vedrine.
Upravo tako je izgledao dugo najavljivani
dolazak predsjednice BH Saveza žena u
Linköping, u posjetu Bosansko-švedskom
kulturnom udruženju Linköping 2000.
Ovo udruženje, koje se prošle godine
pridružilo BH Savezu žena, po prvi put je
23. februara ugostilo Vahidu Mehinović,
predsjednicu, i Jasnu Perić, koordinatoricu
aktivnosti BH Saveza žena.
Udruženje Linköping 2000 se predstavilo
gostima kraćim izvještajem o svom radu
i planom rada u kojem se predviđa i bolja
saradnja sa BH Savezom žena. Tu saradnju su
sa svoje strane obećale i predsjednica Vahida
Mehinović, kao i koordinatorica regije Jasna
Perić, koje su upoznale udruženje o načinu
organizovanja i ulozi BH Saveza žena.
Sastanku su prisustvovale i dvije gošće
iz udruženja Bosna u Kalmaru, Zihreta-Ika
Mujkanović i Sabiha Trčić, koje su zajedno
sa dvadesetak članova udruženja Linköping
2000 doprinijele vedrom raspoloženju pri
ovom prvom susretu.
Sudeći po prijateljskoj atmosferi koja se
osjećala tokom ovog susreta, neće se dugo
čekati na slijedeće druženje. A to je upravo
ono što nam je svima potrebno i jedan od
razloga postojanja i bh. udruženja i Saveza.
Susreti i druženja na kojima ćemo se upoznavati i jačati naš identitet i osjećaj pripadnosti jednih drugima, a time i zemlji iz
koje dolazimo – Bosni i Hercegovini, kao
i jačati naše pozitivno učešće u švedskom
društvu, kako bi našoj djeci ostavili temelje
na kojima će oni graditi još bolje veze među
sobom.
kvinna · žena | 34
Srdačan susret u udruženju
Linköping 2000
Desi se nekad da pri prvom susretu sa
nepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost
i prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili.
Piše: Dinka SALAGIĆ
Švedsko-bosansko kulturno udruženje
Linköping 2000 je osnovano 2000. godine i
u toku svog dosadašnjeg postojanja je kroz
različite aktivnosti radilo na uspostavljanju
saradnje i razumijevanja među ljudima, kao i
na upoznavanju dviju kultura, bh. i švedske.
Prošle godine smo organizovali književne večeri na kojima su gosti bili Ševko
Kadrić, Uzeir Bukvić, Vehid Gunić itd.
Imamo dobru saradnju s Gradskom bibliotekom u Linköpingu koja je rezultirala
kupovinom izvjesnog broja naših knjiga, kao
i saradnju sa gradskim novinama Corren koje
su objavile jednu reportažu o udruženju.
Vodimo posebnu brigu da djeca pohađaju
nastavu maternjeg jezika. Učestvovali smo i
u organizaciji dolaska učenika i nastavnika
iz Sarajeva i saradnji škola Linköping-Sarajevo. Škola skijanja je takođe privukla veliki
broj djece i omladine, članova udruženja.
Priređujemo kulturno-zabavne večeri
i programe obilježavanja svih važnijih
događaja i datuma (Dan Nezavisnosti BiH,
Dan Žena, Dan Republike BiH, doček Nove
godine itd.). Realizovali smo više akcija prikupljanje pomoći bolesnima u BiH.
U dogovoru sa AF-om zaposlili smo jednu osobu na 50 % radnog vremena u udruženju.
Osim ovoga, udruženje ima stalnu i
dobru saradnju sa komunom Linköping,
Studie främjandet i NBV. Iako zadovoljno
svojim dosadašnjim radom, udruženje ima
realne planove za naredne aktivnosti koje će
dovesti do još boljeg i kvalitetnijeg djelovanja, a za dobrobit svojih članova. Jedna od
tih aktivnosti je i aktivno učešće u članstvu
BH Saveza žena. 
Susret s članovima Bosansko-švedskog udruženja ”Linköping 2000”
List BH Saveza žena u Švedskoj
13
Susret žena
u Kalmaru
Uz Međunarodni
Dan žena
1857. – običan mit
Piše: Jasna PERIĆ
N
i hladna januarska zima nije spriječila dolazak gošći u Kalmar. Sekcija žena bh. udruženja Bosna u
Kalmaru bila je 27. januara 2007. domaćin
članicama BH Saveza žena regije Istok, a
koje su doputovale iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra i Borgholma.
Skupu je prisustvovala i Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost, koja je bila
oduševljena našom raznovrsnom bosanskom hranom, folklornim igrama, pje-
Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost,
i Emira Imamović, Borgholm
smom, a posebno tombolom.
Tombola je humanitarnog karaktera, za
djecu u Bosni, Unsko-Sanski kanton, djecu
koja upotrebljavaju glutenfri hranu.
Osvježavajuća pića je sponzorirala, kao
i mnogo puta do sada, firma Prishtina Livs,
Avni Krasniqi.
Taj dan nam je ostao svima u dubokom
sjećanju, a razišli smo se sa obećanjem da
ćemo imati ubuduće češće tako toplih i lijepih druženja. 
Č
esto se, u različitim kontekstima,
vrti podatak da je Međunarodni
Dan žena prvi put slavljen 8. marta 1907.
u spomen na 50-godišnjicu spontanih
demonstracija tekstilnih radnica u New
Yorku 1857., kada je demonstrirano protiv niskih plata, dugih radnih dana i sve
žešćeg radnog tempa. Demonstracije je
prekinula policija uz brojna hapšenja.
Temma Kaplan, profesorica historije
na Harvard Univerzitetu, koja je istraživala
socijalističke obrede i praznike, odbacuje to navodno porijeklo 8. marta
kao običan mit. Taj mit su oko 1955.
stvorile francuske feministkinje da bi
se Međunarodni Dan žena što manje
povezivao sa komunistima i bio spontaniji nego odluka donijeta na konferenciji.1 Izgleda da je godina odabrana u
vezi sa godinom rođenja njemačke socijalistkinje Clare Zetkin (1857-1933.).
Dan žena kao
međunarodni praznik
D
Veličanstven skup žena iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra, Borgholma i Kalmara
Fond za pomoć u BiH
V
jerovatno ste već putovali na neku sjednici održanoj 8.9.999. u Kalmaru.
od kulturnih manifestacija u orga- Stipendije iznose 500 SEK mjesečno tokom
nizaciji BH Saveza žena
školske godine (0 mjeseci).
u Švedskoj i pri tome uplatili
BH Savez žena trenutno ima
50 SEK u Fond Djeci u BiH.
5 stipendista: Venhar Muhibić,
Taj fond je osnovan 998. pri
student završne godine MediBH Savezu žena pod nazivom
cine u Mostaru; Lejla Halkić,
Fond Selma Husić. Tokom sustudentica završne godine Pesreta žena oktobra 999. u Liddagoške akademije u Bihaću;
köpingu je potekla inicijativa
Berina Crnić, studentica .
da Fond Selma Husić preraste
godine Pedagoške akademije
u Fond Pomoć djeci u Bosni i
u Bihaću; Zlata Čolić, bolesna
Hercegovini, što je Glavni oddjevojčica iz Tešnja i Anđelka
Venhar Muhibić,
bor Saveza žena prihvatio i o
Stjepanović, bolesna djevojčica
uskoro završava
tome donio odluku na svojoj
iz Sarajeva. (J. P.) 
Medicinu u Mostaru
14
List BH Saveza žena u Švedskoj
an žena je prvi put međunarodno
proslavljen 19. marta 1911. u Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švicarskoj.
26. i 27. avgusta prethodne godine
je u Kopenhagenu održana II Međunarodna socijalistička konferencija žena
kojoj je prisustvovalo 130 žena iz 17
zemalja.2 Predsjedavala je Clara Zetkin,
koja je na I konferenciji 1907. u Stuttgartu izabrana za međunarodnog sekretara, i na njen prijedlog je odlučeno
da se uvede poseban Međunarodni dan
za žene. Svake godine, u svakoj zemlji,
istog dana bi se proslavljao Dan žena.
Datum nije čvrsto određen, ali je na
prijedlog njemačkih žena odlučeno da
se prva proslava održi 19. marta 1911. u
spomen na 19. marta 1848. kada je kralj
Prusije pod pritiskom naroda jasno najavio opsežne, a nikad izvršene, reforme
– među kojima i pravo glasa za žene.
Na II Međunarodnoj komunističkoj
konferenciji žena 1921. u Moskvi, nakon
prijedloga delegatkinja iz Bugarske,
odlučeno je da se Međunarodni Dan
žena slavi 8. marta svake godine u spomen na demonstracije žena u Petrogradu 23. februara 1917. (po starom, 8.
marta po novom kalendaru) kojima je
počela Februarska revolucija u Rusiji.
34 | žena · kvinna
Februarska revolucija, za razliku od
Oktobarske, predstavlja spontanu pobunu usljed nezadovoljstva vođenjem
rata od strane carskog režima, nedostatka hrane i goriva, rastućih cijena,
siromaštva i opšteg haosa. Sedmicu
kasnije (15. marta / 2. marta po starom
kalendaru), car Nikolaj II Romanov je
abdicirao u korist svog brata Mihajla,
koji se dan kasnije odrekao vlasti.
Decembra 1945. godine su pripadnice francuskog pokreta otpora,
pod vodstvom fizičarke Eugénie Cotton, pozvale svoje sestre iz cijelog svijeta na kongres u Paris radi formiranja
Međunarodne demokratske federacije
žena (WIDF – The Women’s International
Democratic Federation). Organizacija
WIDF je formirana u saradnji sa UN i
dobila konsultativni status u ekonomskom i socijalnom savjetu UN, istovremeno i pri UNESCO – status koji daje
pravo izjašnjavanja na sjednicama i davanja vlastitih prijedloga.
Nakon II svjetskog rata Međunarodni
Dan žena sve više dobija stvarni
međunarodni karakter. WIDF je dobila
više miliona članica u cijelom svijetu,
ali su se usljed hladnog rata mnoge
ženske organizacije i partije na zapadu
ograđivale od WIDF. Čak i dio zapadne
ženske ljevice.
Na inicijativu WIDF, organizovale
su UN prvi put jednu međunarodnu
konferenciju žena 1975. u Meksiku pod
osnovnom parolom ”Jednakost, Razvoj,
Mir”. Na toj konferenciji je predloženo
da 8. mart bude međunarodni praznik.
Generalna skupština UN je 1977. donijela jednu rezoluciju u vezi toga, tako da
se 8. mart od 1978. nalazi na listi praznika UN.
Može se reći da se Međunarodni Dan
žena nakon ”priznanja” UN promijenio
iz socijalističkog u nepolitički praznik.
____________
Skövde, 9. marta – Udruženje ”Behar” Skövde organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena uz
nastup mješovitog hora ”Behar” i bogat kulturno-zabavni program. Posebna tombola za muškarce
(pribor u stilu: operi sam, specijalni džogeri prilagođeni muškom polu itd.) i žene (sponzori Ejub
Vejzović, Rey Mesić itd.)… izvanredna atmosfera u prepunim prostorijama udruženja (H. T.).

Helsingborg, 10. marta – Udruženje ”BiH-S-04”, u saradnji sa Društvom ”BiH Žena 2000”, organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena. Fantastično veče uz goste iz Danske, Malmö-a, Landskrone… Muzika, tombola, mladi recitatori, drama… super program kao i atmosfera. Sala bez
slobodnog mjesta, a prisutni od 2 - 80 godišnjaka (E. D.).


Izvor: Atlestam, Gunnel. Arbete, bröd, fred. Historien om 8 mars, Internationella kvinnodagen,
klasskamp och kvinnokamp. Göteborg: Svenska Kvinnors Vänsterförbund i samarbete
med Föreningen Kvinnokultur, 1996.
1 Temma Kaplan u tekstu On the Socialist Origins of International Women’s Day u časopisu
Feminist Studies No 11 (Proljeće 1985.), s.163171.; prema: Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 14.
2 Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 10.; Richard J.
Evans. Kvinnorörelsens historia. Stockholm:
LiberFörlag, 1979. s. 207 ne navodi ukupan
broj, već nabraja: ”Engleska 19 delegata,
Njemačka 16, Austrija 7, Mađarska 3, Francuska 3, Češka 2 i Norveška, Belgija, SAD,
Holandija, Finska, Švicarska, Italija, Švedska i
Rusija po jedan delegat.”, znači 59 delegata iz
15 zemalja. 
kvinna · žena | 34
List BH Saveza žena u Švedskoj
15
Dennis Andersson
Ann-Louise Friberg
Dan ideja i inspiracija
sa NBV Väst i Våra Gårdar
Piše: Hajrudin Hajrica ZUKANOVIĆ
Berit Nygren
NBV Väst i Våra Gårdar
tokom Dana ideja i inspiracija
27. januara u Vari, uz izvanredan cjelodnevni program,
predstavili cirkele, kulturne
aranžmane i ostale aktivnosti
planirane za proljeće 2007.
O
blasne organizacije Obrazovnog
saveza NBV (Nykterhetsrörelsens
Bildningsverksamhet) početkom
svake godine predstavljaju planove svojih cirkela i kulturnih aranžmana. NBV
Väst je to ove godine uradio u saradnji s
Våra Gårdar, saveznim udruženjem za
društvene lokale trezvenjačkog pokreta.
U kino-sali Park u Vari se 27. januara
okupilo skoro 200 osoba uključenih u
razne vidove aktivnosti NBV Väst i Våra
Gårdar kao vođe studijskih kružoka
(cirkela), kontakt osobe itd.
Prisutne su pozdravili Ann-Louise
Friberg, šef aktivnosti NBV Väst, Barbro
Aldén, NBV-konsulent u Vari u ulozi
domaćina ovog susreta, kao i Lennart
Karlsson i Fredrik Almbratt iz Våra Gårdar.
Internet stranica www.nbv.se sadrži detaljne informacije o studijskim kružocima
a ja ću ovdje kraće opisati kulturne aranžmane predstavljene tog dana u Vari.
D
Barbro Aldén, Lisa Ekblom, Lennart Karlsson, Ann-Louise Friberg, Fredrik Almbratt i Dennis Andersson
16
List BH Saveza žena u Švedskoj
ENNIS ANDERSSON, jedan od glavnih
osnivača i general Gothia Cupa, je
vrlo nadahnuto govorio o počecima te
sportske manifestacije.
34 | žena · kvinna
Barbro Aldén
Susanne Lind & Marco Rios
ljudi su u bijegu a ogroman broj umire svake
godine od bolesti i nedostatka hrane. Zar
nismo dužni otvoriti oči ili je možda bolje
pognuti glavu i posvetiti se problemima koji
su tu, oko nas? Ali, koliko dugo se može
živjeti s trnom u oku?
N
BV Väst och Våra Gårdar har den 27
januari 2007 på Godtemplargården/
Park Bio i Vara med en gemensam
satsning anordnat en Idé- Inspirationsoch Upptaktsdag.
Nästan 200 åhörare har samlats för att
få ett smakprov av NBV:s kursverksamhet
under våren.
– Počelo je kao luda ideja nekolicine
sportskih aktivista u Göteborgu bez ikakve
finansijske podrške, a dovelo do najvećeg
i najinternacionalnijeg omladinskog događaja na svijetu, što niko od nas tada nije
mogao ni sanjati.
975. se okupilo 275 ekipa a prošle godine je učestvovalo oko 730,000 omladinaca u preko ,500 ekipa. To su fantastične
cifre, ali je naš osnovni cilj da putem fudbala bliže povežemo mladost cijelog svijeta, da Gothia Cup bude mjesto susretanja,
sticanja znanja i respektovanja različitosti.
Mjesto gdje se različitosti u religiji, boji
kože i ostalom brišu u korist radoznalosti
i prijateljstva. Susret koji mladima daje
nade u bolju budućnost, rekao je, između
ostalog, Dennis Andersson.
D
UKADE BORD (POSTAVLJEN STO) je
cijeli niz ideja i preporuka za studijske kružoke i kulturne aranžmane koje je
predstavio NBV Väst u saradnji s ostalim
trezvenjačkim organizacijama.
O tome su govorili Ann-Louise Friberg, Börje Olsson, Berit Nygren, Magnhild
Andreasen, Barbro Aldén, Sten Fahlén,
Fredrik Almbratt itd.
kvinna · žena | 34
S
E
N NAGEL I ÖGAT – TRN U OKU (bukvalno: nokat u oku) je snažna i angažovana
pozorišna predstava Mirjane Rakuljić Feldt,
autorice hrvatsko-finskog porijekla, a koju
je režirala Louise Böregård.
Predstavu je izveo FolkTeatern iz Göteborga, a o radu te kulturne ustanove govorio je šef teatra Gugge Sandström.
Sreću se dvije mlađe ljekarke (igraju Viktoria Folkesson i Archana Khanna). Jedna
je upravo završila svoj volonterski period
u Sudanu, dok je druga radila u jednoj bolnici u Švedskoj. Dvije prijateljice pokušavaju
ponovo uspostaviti kontakt, uprkos razlika
u izborima i pogledima na život.
Komad razmatra pitanja morala i lične
odgovornosti: imamo li pravo zatvarati oči
pred onim što se dešava u svijetu? Milioni
List BH Saveza žena u Švedskoj
USANNE LIND & MARCO RIOS su nastupili na kraju programa čime je organizator ovog susreta postigao pun pogodak jer
su oni svojim nastupom dobro razdrmali i
digli na noge cijelu salu već zasićenu mnogobrojnim aranžmanima priređenim tog
dana. Susanne i Marco su tokom tog jednosatnog koncerta predstavili dio svog vrlo
bogatog repertoara från dagis till ålderdomshem (od dječijeg vrtića do staračkog
doma) i spletove latinoameričkih i švedskih
pjesama na oba jezika.
Susanne Lind, Šveđanka južnjačkog temperamenta, svira violinu od svoje 2. godine
a švedska narodna muzika joj je specijalnost.
Upoznao sam je prije par godina i tom prilikom smo za švedsku publiku i Radio 4 zajedno prezentirali bosansku i makedonsku
muziku, ona na violini, a ja na harmonici.
Marco Rios je muzički umjetnik i stvaralac
iz Perua koji godinama živi u Švedskoj. Kao
vrstan gitarista, zabavljač i muzički autor,
Marco je znatno doprinio popularnosti
latinoameričke muzike u Švedskoj i švedske
muzike u ogromnim dijelovima svijeta u
kojima se govori španski.
A
NN-LOUISE FRIBERG nam je na kraju
rekla da su ranije priređivali kraće idejne
večeri a ovo je prvi put da NBV Väst i Våra
Gårdar zajedno predstavljaju svoje planove
u jednom dužem programu. Prezadovoljna
je i kaže da sad slijedi priprema materijala za
studijske kružoke i kulturne aranžmane. 
17
Världens vatten
– vårt vatten
Aktuellt om världens vatten på NBV
Av: Ann-Sofie ROBERNTZ
NYKTERHETSRÖRELSENS BILDNINGSVERKSAMHET
H
AR DU TÄNKT PÅ HUR MYCKET
VATTEN det går åt för att odla en
apelsin? NBV sätter den globala
vattenproblematiken i fokus. Med fotograf och filmare reser vi längs med Jordanfloden, till Döda havet och in i Västbanken. Häng med!
Vi landar i Jaffa-apelsinernas hemland
– ett land som varje år exporterar stora
mängder vatten i form av saftiga frukter och grönsaker. Ett land där det finns
lite vatten. Precis som i grannländerna,
där människor kämpar för att få vatten,
vilket ofta glöms bort på grund av de
politiska konflikterna. Miljöexperterna
från miljöorganisationen Jordens Vänner Mellanöstern hjälper oss se de stora
vattenfrågorna i Israel, Palestina och Jordanien.
Längs med den torra vägen genom Israel ligger de konstbevattnade odlingarna
efter varandra.
– Hur i hela världen ska vattnet räcka
till alla odlingarna, undrar Kerstin Axelsson, som arbetar för NBV.
Vi åker förbi Gennesarets sjö, upp mot
Golanhöjderna. Vi blir påminda om att
vatten är en del i de politiska konflikterna. Just här har Israel och Syrien och även
Jordanien bråkat om land och vatten.
Nedre delen av Jordanfloden, som
gränsar till Israel och Jordanien, är nu18
mera inte mycket mer än avlopp som
ständigt pumpas ut. Tillflödet av sötvatten är minimalt i den flod som har stor
betydelse för både muslimer, kristna och
judar. Vatten som skulle ha runnit genom Jordanfloden avleds för att framför
allt konstbevattna bananodlingarna, avokado och citrusfrukter som exporteras
till Europa. Det går till exempel åt 50 liter vatten för att få fram en normalstor
apelsin.
– Vi exporterar vårt vatten billigt, konstaterar Mira Edelstein på miljöorganisationen Jordens Vänner Mellanöstern.
FÖR ATT FÅ RÄTSIDA PÅ VATTENPROBLEMATIKEN i området krävs samarbete. Och det är just det Jordens Vänner
Mellanöstern arbetar för. Förutom att
miljöspecialister från Palestina, Israel
och Jordanien samarbetar kring de gemensamma vattenproblemen har de
skapat samarbetsprojekt mellan skolor,
byar och folk i ledarpositioner.
Fakta:
Vattenförbrukningen per dag och person:
▪ Israel 300 liter
▪ Palestina 60-90 liter
▪ Jordanien 120-150 liter
▪ Sverige 200 liter
List BH Saveza žena u Švedskoj
– Jag hade tidigare svårt för israeler,
men genom projektet har jag fått många
positiva erfarenheter. Vatten kan skilja
människor åt, men det kan också föra
oss samman, säger den jordanske läraren
Mohammad Tayeer.
Ekoturismen som ska ersätta de vattenförbrukande stora hotellen är också
något man försöker marknadsföra. De
stora miljökonsekvenserna som skapar
sår i naturen måste nämligen akut åtgärdas.
– Titta bara vad som händer med
”sinkholes”!
Kerstin Axelsson syftar till de jättelika
kratrar som uppstått både på israelisk
och palestinsk sida av Döda havet, ett
hav som sjunker med cirka en meter per
år. Vilket betyder att stora områden som
tidigare varit havsbotten, blivit livsfarliga
att beträda. När sötvatten sipprar genom
jorden löser det upp saltet som finns i
stora underjordiska saltgrottor. På den
jordanska sidan sjunker bananodlingar
bokstavligen genom jorden.
– Det här med miljön är otroligt spännande. Jag skulle definitivt kunna tänka
mig att åka tillbaka hit. Men nu har vi
hårt arbete framför oss för att få ihop allt
spännande material till en lika spännande
utställning och studiesatsning, förklarar
Kerstin. 
34 | žena · kvinna
Svjetska voda – naša voda
D
kvinna · žena | 34
Vattenbristen har gjort att bönderna i den palestinska staden Al’Auja inte kan odla alla
sina åkrar (Foto: Maria Zerihoun)

a li ste razmišljali koliko vode treba za uzgoj narandži? NBV stavlja globalnu problematiku vode u
fokus. S fotografom i snimateljem putujemo duž rijeke
Jordan do Mrtvog mora i na Zapadnu obalu.
Spustili smo se u domovinu Jaffa-narandži, zemlju
koja svake godine izvozi veliku količinu vode u vidu
sočnog voća i povrća. Zemlju u kojoj ima malo vode.
Isto kao i u susjednim zemljama gdje se ljudi bore za
vodu što se često zbog političkih sukoba zaboravlja.
Stručnjaci za pitanja životne sredine iz organizacije za
zaštitu životne sredine Jordens Vänner Mellanöstern
nam pomažu da upoznamo veliki problem vode u
Izraelu, Palestini i Jordanu.
Duž suhog puta kroz Izrael se prostire niz umjetno
navodnjavanih plantaža.
– Zar može voda doteći za sve te plantaže, pita se
Kerstin Axelsson, koja radi za NBV.
Vozimo se kraj Genezaretskog jezera, gore prema
Golanskoj visoravni. To nas je podsjetilo da je voda
dio političkih sukoba. Baš tu su se Izrael, Sirija i Jordan
zakačili oko zemlje i vode.
Donji tok rijeke Jordan, koji dijeli Izrael i Jordan,
nije sada ništa drugo do otpadna voda koja se stalno
ispumpava. Minimalan je dotok slatke vode u tu
rijeku koja ima veliko značenje i za muslimane i za
kršćane i za Jevreje. Voda koja bi tekla rijekom Jordan se odvodi da bi prije svega umjetno navodnila
plantaže banana, avokada i limunskog voća koje se
izvozi u Evropu. Npr. 50 litara vode treba za jednu
narandžu normalne veličine.
– Mi jeftino izvozimo našu vodu, zaključuje Mira
Edelstein iz organizacije Jordens vänner Mellanöstern.
Za pravo rješenje problema vode u oblasti potrebna
je saradnja. A Jordens Vänner Mellanöstern rade upravo
na tome. Osim što specijalisti za zaštitu životne sredine
iz Palestine, Izraela i Jordana sarađuju oko zajedničkog
problema vode, uradili su i projekat o saradnji škola,
naselja i osoba na važnim pozicijama.
– Ranije mi je bilo teško s Izraelcima, ali sam kroz
projekat stekao mnoga pozitivna iskustva. Voda
može podijeliti ljude, ali nas također može i povezati,
kaže jordanski nastavnik Mohammad Tayeer.
Ekoturizam koji bi zamijenio velike hotele, potrošače vode, se takođe pokušava lansirati. Ogromne
posljedice po životnu sredinu koje ostavljaju rane u
prirodi se moraju hitno otkloniti.
– Vidi samo šta se dešava sa ”sinkholes”!
Kerstin Axelsson misli na goleme kratere koji su se
pojavili i na izraelskoj i na palestinskoj strani Mrtvog
mora koje tone za oko jedan metar godišnje. To znači
da će velike oblasti koje su ranije činile dno mora
postati opasne za hodanje. Slatka voda prodirući
u zemlju rastvara so u velikim podzemnim slanim
grotlima. Na jordanskoj strani plantaže banana doslovno tonu u zemlju.
– Ovo sa životnom sredinom je nevjerovatno
uzbudljivo. Ja bih konačno mogla zamisliti da se
ovdje vratim. Ali sad je pred nama naporan rad na
povezivanju svog uzbudljivog materijala za jednu
jednako uzbudljivu izložbu i studijski dio, objašnjava
Kerstin. 
Vattenkällorna sinar när de vattenkrävande
grödorna som bananer odlas i de ökenliknande
områdena (Foto: Ann-Sofie Roberntz)
Döda havet drar många turister och är känt för
sin hälsobringande lera. Havet sjunker en meter
per år, men Jordens Vänner hoppas att ekoturismen ska kunna ersätta de vattenkonsumerande
odlingarna och rädda de sinande vattenkällorna.
(Foto: Maria Zerihoun)

Utställning och studiematerial
Intresserad av vattnets framtid?
NBV kan erbjuda studiematerialet Världens vatten – vårt vatten och en utställning med starka bilder från Mellanöstern,
kontakta:
▪ ditt lokala NBV-kontor www.nbv.se
▪ eller Ann-Sofie Roberntz, projektledare, 08-672 61 05, 073-372 63 05.
List BH Saveza žena u Švedskoj
19
“
ŽENA I POLITIKA
Buduća Fi
Feministička inicijativa (Fi) marta mjeseca ima svoju
Godišnju skupštinu. Nakon kritika, podmetanja i lošeg
izbornog rezultata, stranka će utvrditi smjernice za budući
rad. Kako Gudrun Schyman gleda na kritike i budućnost?
Piše: Anna AMNÉUS
Sexismen i samhället fortsätter
att finnas. Jag viger inte mitt liv åt
snygga skrivelser. Varför har vi en verklighet med manligt våld mot kvinnor
när i princip alla partier skrivit in ordet
feminism i partiprogrammen?” Gudrun
Schyman betonar att det viktiga faktiskt
är att agera.
Faktumet att dagens politiska partier
präglas av patriarkala strukturer försvårar en seriös diskussion om feminism
och feministisk politik.
I mars har Fi (Feministiskt initiativ)
sitt årsmöte. Efter att ha utstått kritik,
smutskastning och ett dåligt valresultat, ska partiet nu sätta kursen för det
framtida arbetet. Hur ser Gudrun Schyman på kritiken och framtiden?
20
Foto: Leif R. Jansson/Scanpix/Reuters
U
PRKOS DOSTA TANKOM REZULTATU PARLAMENTARNIH IZBORA,
Gudrun Schyman je i dalje puna
entuzijazma i borbenog žara. Ona govori o
kolektivom osjećaju ponosa u stranci i kako
se članovi svo vrijeme zajedno unaprjeđuju.
Tu se okupljaju osobe koje nikad ranije
nisu bile politički aktivne s iskusnim feministicama iz antirasističkih organizacija,
prihvatilišta za žene, HBT (homoseksualni,
biseksualni i travestiti) ili sindikalnih pokreta. Oni skupa grade široku alijansu koja čini
Fi-ovo članstvo.
– To je nešto historijski novo – smatra
Gudrun Schyman i poriče da ta šarolika
mješavina aktivista vodi destruktivnim unutrašnjim sukobima. U odnosu na njena ranija politička iskustva, ona radije doživljava
Fi kao čudo jedinstva. Ona takođe smatra
da se jedino polazeći od tako širokog sastava kakvog ima Fi može stvoriti dovoljno
jaka organizacija radi formulisanja, i ostvarenja, zahtjeva.
Gudrun Schyman smatra da politička
diskusija – i razumijevanje – idu rutinski:
– Mnogi su postojani u desničarskim
i ljevičarskim idejama i vide to kao jedinu
političku osnovu. To je kao Berlinski zid u
glavi.
Ona blokovsku politiku vidi kao opasnost za demokratiju à la Gudrun Schyman i nada se da će Fi moći proširiti debatu.
– Svakako da je sukob između rada i
kapitala živ – kaže ona – ali se čini greška
ako se vjeruje da je to jedini društveni sukob. Ona smatra da unutar ljevice, šire
posmatrano, ne postoji neka nepravda
koja se računa većim problemom od klasnog sukoba.
Jane Fonda i Gudrun Schyman tokom izborne kampanje septembra prošle godine u Stockholmu
– Ali patrijarhat je, uprkos svemu,
postojao hiljadama godina: znatno prije uspostavljanja desnog i lijevog bloka
– nastavlja ona i smatra da je nemoguće
gradirati različite vrste ugnjetavanja.
ISTINA JE DA DANAŠNJE POLITIČKE STRANKE prožete patrijarhalnim strukturama
sprječavaju ozbiljnu diskusiju o feminizmu i
feminističkoj politici.
– To je temeljna kritika s moje strane
nakon svih mojih godina u politici – kazuje ona – stranačka politika je patrijarhalna
i dozvoljava ženama koje žele diskutovati o
feminizmu da imaju svoje susrete uz ručak
ili slično.
Pokretanje feminističkih pitanja unutar
List BH Saveza žena u Švedskoj
nekih od parlamentarnih stranaka može
takođe ženi upropastiti eventualnu političku
karijeru:
– Govoriš li o pravima žena, onda si
čangrizavi babac. Da bi se uspjelo u stranci,
mora se igrati po patrijarhalnim uslovima.
Svakako da su parlamentarne stranke izradile spise u kojima zahtijevaju povećanu
ravnopravnost, ali to očito nije dovoljno,
smatra Gudrun Schyman:
– Seksizam u društvu nastavlja postojati. Ja ne posvećujem život dotjeranim
spisima. Zašto imamo stvarnost s muškim
nasiljem nad ženama kad su u principu
sve stranke upisale riječ feminizam u
stranačke programe? Ona naglašava da je
ustvari važno djelovati.
34 | žena · kvinna
F
eministiskt initiativ är en ideell organisation, bestående av kvinnor
och män som inte längre vill vänta på
att de etablerade politiska partierna ska
driva de feministiska frågorna. Feministiskt initiativ fortsätter den kamp och
det arbete som kvinnor under lång tid
utfört för att förbättra sina liv. Feministiskt initiativ sätter de feministiska
frågorna högst upp på den politiska
dagordningen.
Vilka mål har Fi?
Foto: Bengt-Åke Persson
Det närmaste året kommer vi att formulera en stark och tydlig feministisk
politik med konkreta krav och förslag. Vi
hoppas att så många som möjligt engagerar sig för att vara med och påverka vår politik.
Gudrun Schyman
Ni kao aktivan ljevičar nije Gudrun
Schyman doživjela da može pokretati
feministička pitanja u željenoj mjeri. Iako
je Vänsterpartiet, prema njoj, parlamentarna stranka koja je u feminističkom
smislu otišla najdalje. Da to nije dovoljno,
je drugo pitanje:
– Ja se ne mogu pretvarati da ta politika
funkcioniše i da je prihvatila konsekvence
od mojih znanja. Ona naravno cilja na
vlastito napuštanje i svoj angažman u Fi.
FORMIRANJE JEDNE FEMINISTIČKE STRANKE je jednostavno bilo jedino ispravno,
prema Gudrun Schyman. Ona vjeruje da je
imperativ imati mandat birača da bi se mogla pokretati feministička pitanja. Inače ona
nestaju među drugim prijedlozima, debatama i spisima. Nešto što se ne dešava ako se
učestvuje na izborima s izričitim zahtjevom
o rušenju patrijarhata. Prema Gudrun
Schyman, Fi je mobilisala feministe koji su
spremni voditi realpolitiku.
– Srž politike je prepoznati konflikt
– nastavlja ona – ali je takođe prihvatiti
upravo kao konflikt. To ostale stranke nisu
uspjele, prema njenoj analizi.
Fi je bila izložena mnogim kritikama
nakon osnivanja. Od lijevoorijentisanih
se često čuje argument u stilu da stranka
okuplja samo žene iz srednje klase i tete iz
kulture. Je li to tako? Ne, smatra Gudrun
Schyman koja je ranije čula argumente.
– Postoje mnoga izvrdavanja da bi se
izbjegla diskusija o feministički formulisanim pitanjima. Ona kaže da je čula jedan
drugi argument da Fi nikad neće uspjeti jer
se koriste teške riječi kao genus i patrijarhat.
To ipak nije bio problem za ranija polikvinna · žena | 34
Varför behövs Fi när nästan alla
etablerade partier i dag säger sig vara
feminsitiska?
tička pitanja, prema Gudrun Schyman
koja za primjer uzima EMU da bi ukazala
na dvostruki moral:
– Oni se razbacuju riječima, uglavnom
na najkraće vrijeme, kad se treba pokazati
vjerodostojnim.
Nisu to riječi koje su provokativne, već
njihovo feminističko značenje.
JESENJI PARLAMENTARNI izbori jedva da
su bili uspješni za Fi. Gudrun Schyman
je ipak iskreno nadahnuta dok govori o
budućnosti stranke. Odakle joj snaga?
– Nešto će se činiti, takva sam ja – kaže
ona i pojašnjava – politika nije sama sebi
cilj. Mora se lično djelovati da bi se postigle promjene.
Tako, nekoliko mjeseci nakon izbora,
ona nastoji izgraditi organizaciju na lokalnom nivou. Dosta toga treba uraditi u
komunama:
– Kako izgleda radna sredina za žene?
Kako funkcioniše društvena briga o djeci?
Govori li se o genusu u školi? Postoje li
prihvatilišta za žene?
Usto će se Fi pojavljivati na demonstracijama i debatama. Zadatak Fi-a je i
obrazovanje odraslih (folkbildning) što
je jedini način prekidanja uspostavljenih
stranačkih monopola pri formulisanju
problema.
– Imamo golemo samopouzdanje –
kaže Gudrun Schyman i nastavlja o svojim
partijskim drugovima – mi kao osobe rastemo zajedno. Ako se jednom vidi kako to
izgleda onda se ne može ići natrag.
(Tekst je prenesen iz antirasističkog
časopisa Mana br. 6 2006/ 2007. i uz
odobrenje autorice ovdje preveden na bosanski, H.T.) 
List BH Saveza žena u Švedskoj
De etablerade politiska partierna förmår
inte utmana könsmaktsordningen på
allvar. Utredning efter utredning tillsätts
medan viktiga beslut för jämställdheten
skjuts på framtiden. Trots de rättigheter
som kvinnor genom envist arbete och
hård kamp lyckats uppnå, så förmår
dagens politiska system inte förverkliga
ett jämställt samhälle. Det närmaste
året kommer vi ägna åt att formulera en
stark och tydlig feministisk politik med
konkreta krav och förslag. Om vi får tillräckligt starkt stöd kommer vi att driva
kraven i nästa valrörelse och därefter i
riksdagen. Feministiskt initiativ kommer
tillföra politiken en ny dimension.
Vilka är med i Fi?
Medlemmarna i Fi har erfarenheter från
olika miljöer och forum. Vi har olika kulturella identiteter, politiska erfarenheter
och sexuella preferenser. Det som enar
oss är att vi ser att män är överordnade
kvinnor i samhället och att vi vill göra
något åt detta.
Får män vara med?
Ja. Fi välkomnar alla som solidariserar
sig med vårt arbete.
Hur kan jag stödja Fi?
Fi kommer att behöva arbetsinsatser på
alla nivåer. Din kunskap och kraft är därför till nytta. Du kan till exempel starta
en lokalförening på din ort. Maila till
[email protected] eller
ring 0706-100 190 och berätta var du
bor och vad du vill göra. Vill du skänka
pengar utöver medlemsavgiften går
det också bra.
www.feministisktinitiativ.se
21
ZDRAVLJE: TESTIRAJTE SAMI SEBE
Koliko ste zdravi?
Jesu li vaši mišići preslabi? Spavate li dovoljno? Kako stojite s
pamćenjem i kakav je vaš odnos prema alkoholu?
Testirajte sebe s deset jednostavnih testova koji ”mjere
temperaturu” vašeg zdravlja.
ne radi samo o kondiciji. Najbitnije je koristiti najvažnije grupe mišića i biti aktivan
najmanje 30 minuta dnevno. Može se biti
zdrav i bez izuzetno dobre kondicije. Ali
ako vam je kondicija vidno loša to može
imati negativne posljedice po zdravlje u
vidu kardiovaskularnih i drugih bolesti.
Linija
Test: Uzmite krojački centimetar i izmjerite struk i bokove. Podijelite zatim obim
struka s obimom bokova. Primjer: struk
76, bokovi 96 centimetara = 76/96 = 0,79.
Ako ste žena – odnos treba 0,8 ili manji,
ako ste muškarac – odgovarajuća cifra je
,0.
Posljedice: Ova metoda daje bolju sliku
od tradicionalne BMI-vrijednosti (indeks
tjelesne mase), koja samo kazuje o masi
(težini) u odnosu na visinu. BMI zapravo
ništa ne govori o tome da li se tijelo sastoji od mišića. Zdravstveno je jako važno
kako su kilogrami raspoređeni po tijelu.
Mnogo je zdravije imati oblik kruške
s ravnomjerno raspoređenim masnim
tkivom, posebno kod žena po bedrima,
stražnjici itd, nego po stomaku što je najmanje zdravo i može biti faktor opasnosti
većeg broja bolesti povezanih s načinom
života. I ovu i BMI metodu treba ipak
uzeti s dozom rezerve. Najvažnije je da
se pogledate u ogledalu i donesete objektivan sud o svom tijelu. Možete ”pasti”
prema metodi mjerenja a da vam zdrav
razum kaže da ste potpuno u redu. Razlog
može biti npr. da ste vitka žena s muškom
figurom, tj. s uskim bokovima i manje
izraženim strukom.
Savjet: Ako ste nesigurni u vezi oblika
tijela, trebate potražiti savjet ljekara. Ako
je previše masnog tkiva raspoređeno po
stomaku, trebate se toga osloboditi tako
što ćete manje jesti ili se više kretati.
Razmislite odakle dolaze vaši kilogrami.
Mnogi tumače da se gojaznost uzrokovana alkoholom uglavnom raspoređuje po
stomaku. Osobe pod stresom su sklonije
22
Hur hälsosam är du? – testa dig själv
Är dina muskler för svaga? Får du
tillräckligt mycket sömn? Hur står det
till med minnet och har du ett hälsosamt förhållande till alkohol?
Testa dig själv med tio enkla test
som tar tempen på din hälsa. Och läs
vad du kan göra om du blir underkänd.
Hur hälsosam är din kroppsform,
din kondition, musklerna i dina ben
och din underkropp, musklerna i din
överkropp, din bäckenbotten, din smidighet, din matsmältning, din relation
till alkohol, din sömn och ditt minne?
Savjet: Kondicija se može poboljšati relativno lahko i to ide dosta brzo. Mogu se
koristiti sve aktivnosti koje zahtijevaju
kiseonik, odnosno svi oblici fizičkih aktivnosti koje ubrzavaju puls.
Mišići nogu i donjeg dijela tijela
masnom tkivu u obliku jabuke nego u
obliku kruške. Hormon stresa kortizol
takođe utiče na raspodjelu masnoća po
stomaku.
Kondicija
Test: Najjednostavniji kondicioni test
je Coopertestet koji se sastoji u tome da
što brže trčite tokom 2 minuta i zatim
izmjerite pretrčanu razdaljinu (kilometar-satom u kolima ili na biciklu). Ako
možete pretrčati 2,000 metara, onda
ste u prihvatljivoj zdravstvenoj formi.
Ako imate neku povrjedu koja sprječava
trčanje, onda možete alternativno koristiti ,6-km-test, odnosno prehodati ,6
kilometara za 7 minuta bez izražene zadihanosti.
Posljedice: Vaša kondicija je mjera dobrog uzimanja kiseonika i rada srca.
Istraživanja pokazuju da se kod zdravlja
List BH Saveza žena u Švedskoj
Test: Sjednite na običnu stolicu sa stopalima postavljenim ravnomjerno na pod
i rukama prekrštenim na prsima. Uključite
štopericu (ima je većina mobitela) ili digitalni sat ispred sebe. Zatim se ustanite potpuno uspravljenih nogu i ponovo sjednite i tako ponavljajte onoliko puta koliko
možete stići za 30 sekundi. Držite stalno
prekrštene ruke na prsima. Vježbu trebate
ponoviti najmanje 20 puta za 30 sekundi,
u suprotnom su veliki mišići nogu i donjeg
dijela tijela preslabi.
Posljedice: Mišići nogu i donjeg dijela tijela čine veliki dio ukupne mišićne mase
i zato se moraju držati u dobroj formi jer
upravljaju sagorijevanjem i pojačavaju cirkulaciju. Ako su veliki mišići zadnje strane
tijela preslabi to može izazvati bol u leđima
jer isti čine dio sklopa mišića koji pomažu
uspravnom držanju leđa.
Savjet: Ovdje pomaže svaka vježba pri
kojoj nosite vlastitu težinu. To može biti
trčanje ili hodanje. Možete takođe izabrati trening snage tih mišićnih grupa ili
plivati radi bolje muskulature u nogama i
34 | žena · kvinna
Gipkost
Test: Primaknite noge i blago povijte koljena. Pokušajte ispružiti ruke do poda. Ako
možete vrhovima prstiju dotaći pod onda
su vaša leđa dovoljno gipka. Ispravite se
ponovo i podignite glavu. Podignite desnu
ruku iznad glave i dohvatite lijevo uho. To
trebate uraditi bez okretanja glave i da ne
osjetite bol. Ponovite vježbu lijevom rukom i dohvatite desno uho.
10
testova koji
”mjere
temperaturu”
vašeg
zdravlja
donjem dijelu tijela.
Perineum (međica)
Mišići gornjeg dijela tijela
Test: Ne idite u toalet sve dok se mokraćni
mjehur potpuno ne napuni i zaista morate
mokriti. Opustite se i ponovo stegnite.
Ako odmah možete potpuno zaustaviti
mlaz onda su mišići međice u dobroj formi. U suprotnom trebate vježbati svoju
međicu.
Test: Legnite na pod na dlanove i koljena.
Ispravite leđa i postavite ruke pravo ispod ramena s prstima naprijed. Izmjerite
štopericom broj sklekova koje možete uraditi za  minutu. Trebate spustiti nos što
niže da svakog puta dotakne pod i uraditi
najmanje 20 takvih sklekova, u suprotnom
su mišići gornjeg dijela tijela preslabi.
Posljedice: Nije zdravo za tijelo i cirkulaciju imati netrenirane mišiće i posebno
je važno držati u formi mišiće gornjeg
dijela tijela jer u suprotnom postoji rizik
velikih i bolnih infiltracija u potiljku, ramenima, rukama i glavi.
Savjet: Trening snage ili plivanje pomažu
slabom gornjem dijelu tijela.
kvinna · žena | 34
Posljedice: Slabi mišići međice mogu
izazvati inkontinenciju (nemogućnost
kontrolisanja mokrenja). Možda ste već
primijetili da se pojavilo par kapljica dok
kašljete ili se smijete i to će biti samo gore.
To je leglo infekcija mokraćnih puteva i
to takođe uzrokuje lošiji polni život.
Uvježbana međica daje bolje i lakše orgazme.
Savjet: Međicu možete trenirati u kolima
ili u redu za čekanje – bez trenirke ili opreme za vježbanje. Nema veze da li ležite,
sjedite ili stojite. Zamislite da ćete ići u
toalet i stegnite debelo crijevo. Tako ćete
doći do mišica međice. Brojite polahko do
0 i opustite se. Ponavljate vježbu 5 puta
dnevno. Za par sedmica ćete puno bolje
osjećati mišiće međice a nakon par mjeseci ćete primijetiti da je automatski stežete
dok kišete ili kašljete.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Posljedice: Veoma važno za vaše zdravlje
je održavanje gipkosti radi pune pokretnosti zglobova i da bi bili sigurni da vaši
mišići rade optimalno. Ako ih ne koristite
onda se izlažete opasnosti da tijelo bude
ukočeno u zglobovima i mišićima. Rezultat
je slabija pokretljivost, brzina i fina motorika. Ako izgubite gipkost tada se istovremeno izlažete i većoj opasnosti od oštećenja
vlakana mišićnog tkiva. Posebno je važno da
velike mišiće zadnje strane butina održavate
gipkim jer postoji veza između njihovog stezanja i tendencija bola u krstima i leđima.
Savjet: Krećite se što više. Možete eventualno mijenjati vježbe tako da trenirate
cijelo tijelo. Gimnastika, Aleksandrova
tehnika (alexanderteknik), pilates i joga su
zdravi i primjenjivi za održavanje krjepkosti i gipkosti tijela. Ako trčite ili igrate neku
od igara loptom, trebate se temeljno zagrijati i istegnuti cijelo tijelo, prije i poslije
treninga.
Probava
Test: Pratite tokom nekoliko dana stanje
vaše probave. Potpuno ispraznite crijeva
najmanje jednom dnevno i to ne smije
biti teško ili bolno. Zatvor ili previše zraka
u stomaku je znak teške probave i alarm
kojeg ne smijete zanemariti.
Posljedice: Periodičan zatvor je znak da
nešto nije u redu u vašem probavnom
sistemu, a zatvor je nezdrav za tijelo. Ako
probavni sistem loše radi, tijelo ne prima
hranljive materije u potrebnoj mjeri i vi
se izlažete opasnosti da otpadne i otrovne
materije prodru u krv.
Savjet: Loša probava često zavisi od banalnih stvari, npr. nedovoljne količine
vode u organizmu. Pijte više vode. Probava
usto zahtijeva vlakna i kretanje. Zatvor je
često posljedica stresa jer hormoni stresa
koče probavu. Ako imate previše zraka u
stomaku, a nemate problema s probavom,
trebate provjeriti vašu konzumaciju mineralne vode i gaziranih sokova.

23
Savjet: Ako je stres uzrok vaše nesanice –
morate naravno pokušati riješiti temeljne
probleme. Međutim, možete sebi pomoći
tako što ćete jedan sat prije spavanja uraditi nešto za opuštanje, tako da mozak
tada ne radi punom parom. Napišite listu
sutrašnjih zadataka tako da prenesete misli
iz glave na papir. Odbacite večernju kahvu
i vježbanje kasno poslijepodne ili rano
uveče. Izbacite TV i kompjuter iz spavaće
sobe. Spavaća soba je za spavanje i ljubav
i nizašta drugo. Razmislite da li možda
podcjenjujete vašu potrebu za spavanjem.
Normalno je spavati najmanje osam sati
da bi se osjećali potpuno odmorno.
Pamćenje
 Odnos prema alkoholu
Test: Koje tvrdnje odgovaraju?
▪ Redovno prelazim preporučenu granicu od maksimalno 14 jedinica sedmično za
žene i 21 jedinice za muškarce.
▪ Okolina već govori da pretjerano pijem.
▪ Ne mogu zaspati a da ne popijem
koju.
▪ Dešavalo mi se da vozim kola iako nije
bilo sigurno da su promili alkohola bili u
dozvoljenim granicama.
▪ Više puta se dešavalo da pogriješim
na poslu ili zanemarim porodicu uslijed
prepijanja prethodnog dana.
▪ Ne pijem tokom sedmice već cijelu
sedmičnu porciju popijem petkom i subotom uveče.
Odgovor: Svi odgovori upućuju na problematičan odnos prema alkoholu. Ne trebate biti alkoholičar da biste doživjeli više
kriza. Međutim, trebate razmisliti da li
koristite alkohol na pravi način – npr. kao
sredstvo za spavanje jer ste pod stresom,
preopterećeni ili nezadovoljni životom.
Posljedice: Alkohol u prekomjernim količinama može oštetiti organe a alkohol
ubija nervne i ćelije mozga. Neosporno
je zdravije biti potpuni trezvenjak nego
piti. Ipak ne postoji neka veća opasnost od štetnih posljedica ako se držite
preporučenih granica. Koristite li alkohol
za utjehu tada možete uploviti u pretjerano konzumiranje – ili zanemariti problem
koji se mora riješiti.
Savjet: Najbolje za tijelo je da podijelite
vašu potrošnju tokom cijele sedmice
24
umjesto da je popijete za jedno veče. Ako
se priviknete na svakodnevnu upotrebu
alkohola tako da npr. ne možete zaspati
bez toga – potrebna vam je pristojna pauza
jer je vaš tolerancijski nivo u porastu zbog
konzumacije. Provjerite da li pijete jer vam
nešto nedostaje, radi utjehe ili da prigušite
osjećanja kojima ne možete vladati – i
učinite nešto zbog toga. Razgovarajte npr.
s terapeutom.
San
Test: Označite tvrdnje koje odgovaraju:
▪ Po pravilu teško zaspem uveče.
▪ Često se prerano probudim i više ne
mogu zaspati.
▪ Često imam more (teške snove).
▪ Često mi se dešava da skoro zaspem
tokom dosadnih sastanaka, za volanom
ili ispred TV-a, premda obećam sebi da to
neću raditi.
▪ Nikad se ne probudim prije budilnika.
▪ Za vrijeme odmora mogu spavati
skoro nekoliko dana zaredom prije nego
se skroz ne naspavam.
▪ Često koristim tablete za spavanje ili
alkohol.
Odgovor: Bilo koja od gornjih tvrdnji
je dovoljna da se zamislite je li vaš san
dovoljno dobar.
Posljedice: San je jedna od najvažnijih
pretpostavki za vaše zdravlje u cijelosti.
Loš san je često uzrokovan stresom i
neriješenim problemima, ali problemi sa
spavanjem i osjećaj hronične premorenosti mogu takođe biti uzrokovani higijenom
spavanja: Neke osobe trebaju redovniji i
mirniji san od drugih.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Test: Uzmite papir i olovku. Pogledajte
slijedeće riječi 30 sekundi:
▪ konj
▪ TV
▪ kola
▪ plavo
▪ vila
▪ samoposluga
▪ stablo
▪ žuto
▪ parfem
▪ cucla
Pokrijte te riječi i napišite ih na papiru.
Ako se sjećate 7 od tih riječi tada imate
zadovoljavajuće i prosječno kratkotrajno
pamćenje.
Posljedice: Nije baš sigurno da je vaše
kratkotrajno pamćenje općenito gledano
loše ako se ne može sjetiti više od 7 riječi.
Međutim, razmislite o tome da li imate
problema pri pamćenju detalja, poruka i
ostalog. Možda niste naviknuti da aktivno
koristite vaše kratkotrajno pamćenje. Tu
se takođe može raditi o stresu koji negativno utiče na kratkotrajno pamćenje.
Savjet: Vi niste zaboravni samo radi
toga što je vaše kratkotrajno pamćenje
pogoršano. Ako osoba pati od početne
zaboravnosti, gubi naravno time spremnost koju je ranije imala i problemi
pamćenja su znatno dublji. Kratkotrajno pamćenje se može ponovo uvježbati.
Razmislite koliko visok nivo stresa uzrokuje vaše probleme. Ako se ne radi
o tome, provjerite vaše navike. Možda
ste se navikli koristiti pamćenje tako što
zapisujete vaše poslove, liste za kupovinu itd. Vježbajte pamćenje određenih
stvari umjesto da ih zapisujete. Vi takođe
možete svjesno vježbati pamćenje igranjem karata i tavle (backgammon) što
stimuliše pamćenje. 
34 | žena · kvinna
Hälsonyheter
Fizički aktivni
tinejdžeri
samouvjereniji
Ž
elite li da vaša djeca dobiju porciju zdravog samopouzdanja i dobre ocjene u školi – isključite im
kompjuter i učinite da se što više kreću.
Prema jednom istraživanju koje je obuhvatilo čak ,957 tinejdžera – fizička aktivnost doprinosi većem samouvjerenju
i boljim ocjenama. To ne zavisi od tipa
treninga već je samim tim što ne dangube
ispred ekrana dobijeno mnogo, smatraju
istraživači. Kako ekipni sportovi, tako i
individualne aktivnosti, koriste mladima.
Treninzi usto doprinose manjoj podložnosti
drogama, pušenju ili nezaštićenom seksu.
Izvor: Pediatrics, april 2006.
Mediji i
zdravlje mladih
M
Dobar san
pomaže zdravlju
Z
godno je oteti snu par sati da bi se stigle sve dnevne obaveze. Međutim, ako
se čvrsto držite vaših 7-8 sati spavanja na
dan, činite veliku uslugu svom zdravlju. A
ako u prosjeku malo spavate to može rezultirati povećanim krvnim pritiskom. Do
toga su došli istraživači iz USA, Holandije
i Meksika tokom istraživanja koje je obuhvatilo 4,80 osoba. 647 od njih je dobilo
dijagnozu povećan krvni pritisak.
Studija je npr. pokazala da su osobe u
dobi 32-59 godina, koje spavaju manje od
5 sati dnevno, izložene dvostrukom riziku
dobijanja povećanog krvnog pritiska.
Problem povećanog krvnog pritiska je
što isti uzrokuje prateće bolesti, prije svega
probleme sa srcem. Studija je usto pokazala da nesanica takođe ima tendenciju da
ubrzava puls.
Källa: Hypertension & American Physiological Society.
kvinna · žena | 34
edijska pismenost je sposobnost primanja, analiziranja, procjenjivanja i
saopštavanja i u štampanom i u elektronskom formatu. Takođe se podrazumijeva
da većina medija ima komercijalnu primjenu.
Agresivno reklamno tržište za tinejdžere
ulaže prema procjenama 23,4 biliona dolara godišnje. Reklame stižu čak i u škole kao
npr. Channel One, program novosti pun
reklamnog smeća. Mladi su bombardovani medijskim slikama provodeći oko 5
sati dnevno uz TV, časopise i internet.
Da bi bili ”aktivni” a ne ”pasivni” konzumenti medija, mladi moraju biti medijski
pismeni.
Izvor: Washington State Department of
Health.
Smanjite rizik od
artroze za 40%
J
edno istraživanje na 650 učesnika
je potvrdilo ranije studije i došlo do
zaključka da K-vitamin u ishrani smanjuje
List BH Saveza žena u Švedskoj
opasnost razvoja artroze u koljenu i rukama za cijelih 40 procenata. Istraživači
su ispitivali nivo K-vitamina u krvi i
zaključili da su osobe s visokim nivoom
tog vitamina izložene manjoj opasnosti
od artroze.
Istraživači smatraju da je filokinon,
ili K, taj koji daje pozitivan efekat. K se
prije svega nalazi u brokolima, spanaku
(špinatu) i ostalom zelenom lisnatom
povrću, ali takođe i u sojinom ulju, soji i
nahutu (grahu slanutku/leblebiji).
Još više K-vitamina se dobije dodavanjem u hranu peršuna ili prase (poriluka).
Studija ne kazuje koliko K-vitamina
treba jesti da bi se dobio pozitivan efekat,
a preporučena dnevna doza K-vitamina je
70 mikrograma.
Izvor: Arthritis and Rheumatism, vol.
54, s. 255-26.
25
KULTURA
Žene istinski heroji –
Amazonke s Dobrinje
Carol Mann: Kućne amazonke. Otpor žena iz Dobrinje,
predgrađa Sarajeva, prevela sa francuskog Marija Stevanović.
Sarajevo: Svjetlost d.d. 2006.
D
e förra omfattande texterna, analyser
och forskningar om kvinnor i krigets
Bosnien handlar, uteslutande, om våldtäkt.
Bosniakiska kvinnor har presenterats, vanligen, som hjälplösa offer utan försvar. Ej
förnekande dessa fakta, framhåller franska
forskarinnan Carol Mann, ville hon utforska och visa upp bilden av krigarkvinnor
vilka har kämpat i civilförsvar.
Boken Kućne amazonke. Otpor žena iz
Dobrinje, predgrađa Sarajeva (Hem-amasoner. Försvar av kvinnor från Dobrinja, Sarajevos förort) är Carol Manns avhandling
grundad på hennes 6,5-årig antropologisk forskning. Hon har även varit tillsammans med dessa kvinnor från år 1993 i
krigets Dobrinja.
Piše: Meho BARAKOVIĆ
Ž
ene. Žene sa Dobrinje.
Ovo je knjiga o veličini, snazi i organizovanom otporu žena iz sarajevskog naselja, predgrađa Dobrinja u
minulom ratu, zapravo oružanoj agresiji
na državu Bosnu i Hercegovinu.
Kao što je poznato, opsada Sarajeva
trajala je od aprila 992. do decembra
995. godine, kada je potpisan Dejtonski
sporazum. Ali, ratni uslovi održali su se
bezmalo dvije sljedeće godine. Kako na
samom početku svoje knjige Kućne Amazonke zapisa Carol Mann, dosadašnji
brojni zapisi i analize, posvećeni ženama
iz rata u Bosni i Hercegovini, odnosili
su se, isključivo, na silovanja. Bošnjačke
žene predstavljene su, uglavnom, kao
nemoćne žrtve bez odbrane. Ne poričući
zasnovanost tih činjenica, ističe gospođa
Mann, željela sam pokazati i iscrtati sliku
žena-ratnika, koje su se borile u civilnom
otporu, do danas prešutkivanom, i koje
su time doprinijele društvenoj obnovi
života. Polazna tačka i oslonac u ovome
tekstu (studiji-knjizi) biće i jeste, opsada
Sarajeva: ona je srediste dubokog ličnog
iskustva koje će zauvijek oblikovati moje
shvatanje svih ratova, prošlih koliko i
budućih…
Život ne vrijedi ništa, ali ništa nije vrijedno života, jedan je od najpoznatijih citata francuskog borca, pisca, umjetnika,
političara Andre Malroa, čovjeka koji je
ratovao za ideale i cijelog života njegovao
kulturu.
Ima ovo rečeno itekako puno dodirnih
tačaka sa ženama u ratu u opkoljenom
Sarajevu, posebno onima u sarajevskom
naselju Dobrinja.
Mannova na početku knjige ističe da
26
su akcije civilne odbrane, koje su vodile
žene, smještene u istorijsko-sociološki
okvir i sa naglaskom na antropološkom
istraživanju. Veze između opisanog ponašanja i vrtloga događaja, određivale
su način ovog istraživanja, uslovljenim
brojnim pokazateljima. Strukture i način
ponašanja, podjednako naslijeđeni iz
prošlosti otomanske i komunističke, balkanske i ciganske, ovdje su izmiješani u
jednoj izuzetnoj situaciji. Najuzbudljivije
je to pretvaranje ratnog prostora u domaći
i ženski, urbano zatvorenog u sebe samog
i vođenog ženama, koje imaju svoju potku da bi većini stanovnika omogućilo
preživljavanje. Nadalje, dodaje u knjizi
Mannova, držala je važnim uporediti sa
tim ono što su preživljavale srpske žene
na nekoliko metara od bošnjačke linije.
Sve do maja 2000. godine Carol Mann
nije bilo omogućeno da ide na drugu
stranu, jer je granica između dva entiteta
bila zatvorena za sve one koji su, poput
nje (Carol Mann) godinama otvoreno
na bošnjačkoj strani. Problem granica,
vidljivih ili virtuelnih (nevidljivih), ali
podjednako pogibeljnih, tema je za kasnije razmatranje.
Kako kaže sama autorka knjige
Kućne Amazonke, studija je zasnovana
na šest i po godina rada posvećenog
antropološkom istraživanju.
”Stigla sam u Sarajevo u humanitarnoj
akciji koju sam pokrenula 993. za pomoć
djeci u Dobrinji. Akciju sam počela osnivanjem male nevladine organizacije
Djeca Bosne – prema francuskom zakonu iz 90. – a sačuvale su je žene iz tog
predgrađa.
U nekoliko boravaka, dok je trajala opList BH Saveza žena u Švedskoj
sada Sarajeva i odmah poslije toga, skupila sam mnoštvo podataka i zapažanja,
često sam ih zapisivala u polumraku, po
sveskama i blokovima više nalik na brodski dnevnik ili intimne bilješke, nego na
pravovaljano naučno istraživanje. Do
početka sam bila ganjana žurbom da
se sve dokumentuje i svjesna da uživo
učestvujem u neobičnim istorijskim
događajima. Posebni uslovi ovog rada
(knjige) sadrže se u stalnom prisustvu
rata kao stvarnosti – vidljive konstante.
Tu je, i sve ”ostalo” što rat sa sobom nosi:
ubijanje, poginuli, krv, strah, mučnina…
Svakog dana kroz sve pore grada isparavala je zebnja strasnija od bola, užas od
svakog bombardovanja, svakog zviždanja
metaka, svakog rafala, strah kao valjanje
morskih talasa koji dolaze i odlaze.”
Zbog svega pomenutog, ali i onoga
što se samo naslutiti može: zapisaće
Mannova da najmanje što se može reći
jeste da se ovo istraživanje nije odvijalo
na način koji se može nazvati normalnim, to jest sistematski i uredno, jer je
rat prekrivao čitavu stvarnost. Zaista, rat
je taj koji ispunjava tišinu između riječi,
proizvodi gestikuliranje pri iskazivanju
različitih stanja, zamagljuje poglede već
uplašenih ispitanika, bez obzira što se
o ratu nije otvoreno govorilo i što su
razgovori veoma ličili na priče iz života
u miru…
Ova knjiga Kućne Amazonke nije
obimna, niti skupa. Sve je ispričano o
ženama sa Dobrinje, stručno i kvalitetno. Knjiga ima vise poglavlja (cjelina), a
one imaju naslove: Uvod, Početak rata,
Dobrinja u ratu, Svakodnevni život u
Dobrinji, Hodanje nevidljivim gradom,
34 | žena · kvinna
Borba Amazonki i grčkih ratnika (detalj, mermer, strana sarkofaga, oko 160–170. g.n.e. Muzej Pio-Clementino, Octagon, Apollon Hall)
Svakodnevni život pod okom snajpera,
Ratna kuhinja i Žene i rat. Unutar ovih,
pomenutih poglavlja su manje cjeline
koje dočaravaju u svim segmentima ratna
događanja i život onaj ratni u sarajevskom
naselju Dobrinja. I pored toga što je uistinu riječ o stručnoj knjizi ona, ova knjiga,
ima ”dušu” i doživljava se kao svaka druga
knjiga. Ona to i jeste.
Zapisujem evo, i još jednom da je
književnica, romansijerka i humanista
Carol Mann od ratne 993. godine živjela
je u okupiranom Sarajevu, tačnije na Dobrinji, gdje je formirala nevladinu organizaciju Enfants de Bosnie (Djeca BiH).
Desetak i više godina kasnije, dana, 4.
novembra 2006., Carol Mann se vraća
u Osnovnu školu Skender Kulenović na
Dobrinji, koju je tokom rata finansirala
njena NVO, kao i kćerka Alice Pfeiffer, te
suprug Andreas Pfeiffer, kako bi promovirala svoju novu knjigu Kućne Amazonke – Otpor žena iz Dobrinje, predgrađa
Sarajeva, koju je izdala izdavačka kuća
Svjetlost. Na lijepoj i podosta uzbudljivoj
promociji, govorile su i direktorica ove
škole Aida Musić i urednica knjige Jasmina Musabegović. ”Ova knjiga koju
trebamo danas da promoviramo nije roman, nije ni sjećanje. Ovo je antropološki
prikaz žena na Dobrinji”, kazala je u
najkraćem Musabegovićeva.
I kada se sve ”kockice” jednog mozaika pažljivo i istiha slože, ostaje da
se na kraju kaže i zapiše: knjigu Kućne
Amazonke spisateljice Carol Mann, vrijedi imati, pročitati je pažljivo da bi još
ponešto saznali o sebi samima (ženama
Dobrinje) što, zasigurno nismo znali,
dovoljno. Ili nismo znali, nikako. 
kvinna · žena | 34
Ž
ene iz Dobrinje. Ko su te žene, te
kućne amazonke koje su činile jezgro
ženskog otpora?
Žene iz Dobrinje posjeduju nekoliko
zajedničkih crta. Rođene su u Sarajevu,
pretežno su porijeklom iz starih muslimanskih i patrijarhalnih porodica, što podrazumijeva izvjesnu starinsku tradiciju vezanu
za ishranu, izuvanje na ulazu, korišćenje
starih arapskih riječi.
… Opkoljena Dobrinja ličila je na okrugli stomak u punoj trudnoći, gdje je
muška uloga završena. Stanovništvo je
preživljavalo, sazrijevajući i čekajući da se
mir rodi, krećući se podzemnim putevima
i rovovima kao kroz mnoštvo pupčanih vrpci, koristeći njihovu hraniteljsku sadržinu
(od prehrane do obrazovanja) kao multiformnu placentu. Ovo nas navodi da
razmišljamo o ulozi polova u tim situacijama. Ženskom principu odbrane i otpora
suprotstavljen je muški princip, to jest
agresija, čiji se osnovni simboli pojačavaju
neprekidnim jurišima na grad. Rat je vođen
snažnom paljbom topova i snajperista
protiv nenaoružanog stanovništva koje se
skoturilo u sebi. Poređenje sa silovanjem
uklapa se u ovaj opis, zato što su napadi na
tijelo grada neprestano ponavljani.
Posebni uslovi opsade u Dobrinji prouzrokovali su promjenu vrijednosti u odnosima među polovima. Gotovo da možemo
govoriti o počecima obezvrjeđivanja tradicionalne muške vladavine u korist izvjesne
dominacije ženskih vrijednosti. Muški doprinos bio je sporedan i drugorazredan. Ovdje
je civilna odbrana bila djelo žena: muževi,
kada nisu bili na frontu, uglavnom su
besposličili, lišeni svojih profesionalnih akList BH Saveza žena u Švedskoj
tivnosti. Niko se nije usuđivao da to prizna,
ali bili su u službi njihovih supruga, što je
značilo da su bili na izvjesnom raspolaganju (seksualnom također), što su do tada
bile samo supruga i ljubavnica. Da bi se
održala tradicionalna slika, koja im je bila
potrebna, podržavani su simboli muške
dominacije, koliko god je to bilo moguće,
mada je to bilo kao mahanje krpom po
ukrasnim predmetima. … To je najbolje
objasnila Emira, kad je ispričala kako one
guraju svoje muškarce pred TV kamere ne
bi li i oni dobih svoj dio slave. Pošto se znalo da je opstanak Dobrinje djelo žena, one
su zbog toga namjerno birale diskreciju.
… Suprotstavljenost muškog i ženskog
ostaje, ali ženskoj strani se pridružuju komplementarnost njihovih kućnih muškaraca,
saveznika za preživljavanje. Civilna odbrana
i vojska djeluju prema istim principima, jer
se suprotstavljaju istoj agresiji. Bošnjačka
armija je armija odbrane i djeluje prema
kriterijumima radikalno različitim od srpske armije koja napada.
… Za civile je najvažnije bilo očuvanje
vremena i ritma dana i noći, kako bi se
održala navika. Jer, agresor, izvan stvarnih
strateških potreba, djeluje noću i danju da
bi uništio sve sitnice koje održavaju i štite
život: i zlokobni konj bio je ostavljen noću
pred vratima Troje.
… Suprotno muškom ratu, ovaj koji su
vodile žene izražavao se istim navikama u
vrijeme rata, kao i u miru. … Upravljanje
Dobrinjom bilo je kao i upravljanje kućom.
Prehrana, održavanje, čistoća, njega, obrazovanje djece, moda, ukrašavanje, sve
je učestvovalo u istinskoj borbi protiv
uništenja ličnosti i grupe. (odlomci) 
27
S
Poezija kao
inspiracija
Unikatna je tehnika koju Saida Malkoč Trnka
koristi za izradu svojih slika.
Piše: Nizama GRANOV ČAUŠEVIĆ
aida Malkoč Trnka har gett ut fem poesisamlingar: Dikter
(1978), Återkomst till öknen (1985) och Eurydike och ensamhetens gåvor (1987) i Bosnien och Frusna bilder (1996) och Svart godis
(1997) här i Sverige.
Under februariutställningen i Kulturhuset Bagaregården i
Göteborg kunde man njuta av Saidas bilder och poesi.
Saidas tjugoen bilder kan man dela upp i tre grupper. Den
första gruppen innehåller verkligt starka kvinnoporträtt av de
kvinnor som har påverkat Saidas liv med sina verk – Indira Gandi,
Simone de Beauvoir, Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Marguerite Yourcenar, Katarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah
osv. I den andra gruppen ingår kärlekslandskap och den tredje
omfattar verk inspirerad med poesin.
Det är en unik teknik som Saida Malkoč Trnka använder för
sina verk. Ull, det naturliga och varma materialet, har ersatt
målarfärger. Istället för målarpensel använder hon textilnål. Det
som är väldigt viktigt är att konstnärinnan har själv utvecklat och
ytterligare förädlat denna teknik.
V
olim te. Dvije su riječi koje čovjek u životu često kaže
voljenom ili čuje od najdražeg, riječi koje liječe pa, kao i
svaki lijek, čovjeku najviše nedostaju. Volim te je i naslov
izložbe slika Saide Malkoč Trnka. Te riječi su posjetioci imali
priliku da dožive emocionalno snažno na otvaranju izložbe
koju je Saida protkala vlastitim stihovima, kao i stihovima
nekolicine poznatih svjetskih pjesnika. Tog trećeg februara u
Kulturhuset u ulici Bagaregården u Göteborgu svaki posjetilac
se bar na trenutak osjetio sretnim što je u društvu već afirmisane poetese i osebujne slikarke Saide Malkoč Trnka.
Dvadeset i jedna slika kojima se Saida predstavila mogu se
podijeliti u tri ciklusa.
Prvi ciklus su portreti žena koje su, prevashodno svojim
radom, uticale na Saidin život. Tu su se našli portreti dobro
poznatih ličnosti kao što su Indira Gandi, Simone de Beauvoir,
Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Marguerite Yourcenar, Katarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah itd.
U drugi ciklus Saida Malkoč Trnka svrstava, kako ih ona
sama naziva, pejzaže ljubavi. I ovdje je čovjek pred dilemom
koja se slika doima više. Da li slika Nana i djed, za koje Saida
kaže da su je naučili da voli, ili slika na kojoj jedna ptica stavlja
srce u kljun druge ptice, ili Duvanjsko polje osuto plavim cvjetovima kukolja.
Inspirisana svojom vlastitom poezijom kao i poezijom Jesenjina, Lorke i Cvetajeve, zaokružuje Saida svoj treći ciklus.
Svoje pjesme, kao i pjesme gore pomenutih pjesnika, govorila je umjetnica na otvorenju svoje izložbe i duboko dirnula
sve prisutne posjetioce i izgradila čvrstu sponu između slike i
stihova.
Unikatna je i tehnika koju Saida Malkoč Trnka koristi za izradu svojih slika. Vuna, taj prirodni i topli materijal, zamijenio
je slikarske boje. Umjesto kista ona koristi tekstilnu iglu. Što
je jako važno umjetnica je sama razvila i usavršila ovaj način
rada.
Mjesto izložbe Kulturhus je Saidi najdraža kuća kulture u
Göteborgu. ”Bila sam počašćena ponudom da izlažem u tom
prostoru. Tako se ostvario i jedan od mojih snova iz 995. godine – izlagati baš na tom mjestu. Poziv da izlažem u ovoj kući
dobija na značaju i time što umjetnici godinama čekaju na termin.”
28
Autorica dalje kaže da najviše duguje predivnoj publici ”koja
zna podijeliti i veličinu i radost trenutka sa stvaraocem”.
O slikarki Saidi Malkoč Trnka čulo se i van granica njene
nove domovine Švedske. Ponude da izlaže i u inostranstvu su
sve bliže stvarnosti.
Poštovaocima i ljubiteljima Saidine poezije i slikarstva ostaje da se nadaju da će ih ona uskoro opet obradovati novim
susretom sa njenim stvaralaštvom. 
List BH Saveza žena u Švedskoj
34 | žena · kvinna
Prevedena na 44 jezika, a
njene knjige prodane u 17
miliona primjeraka se mogu
čitati u najmanje 150 zemalja
Priredio: Haris TUCAKOVIĆ
U
mrla je jedna od najčitanijih švedskih
književnica. Marianne Fredriksson
je pisala o ženskoj duhovnosti i iskustvu na način koji je privukao milione
čitalaca širom svijeta iako joj švedska
književna kritika nije bila posebno naklonjena.
Mnogi su je smatrali dobroupućenom
osobom, kaže Annika Bladh, njen zadnji
izdavač. Njeni romani su posebno privukli
žene svih dobi i mlađe muškarce.
Bila je pravi pionir i pokretač novih rubrika i časopisa u novinarstvu, ali je u svojim pedesetim godinama zapala u duboku
sredovječnu krizu. Terapeut joj je tada
preporučio da zapisuje svoje snove što je
980. rezultiralo njenim prvim romanom
Evina knjiga, prvim od mnogih s biblijskom tematikom.
Pažnju švedskih čitalaca je privukla tek
četvrtim romanom Simon i hrastovi, o
poslijeratnom odrastanju jednog dječaka
iz radničke porodice u Göteborgu.
Veliki međunarodni uspjeh je doživjela
994. godine romanom Hannine kćeri, o
jednoj ženskoj liniji s početka 9. stoljeća u
zemljoradničkoj Švedskoj u kojoj se kasnije generacije žena usuđuju sve više, ali ipak
ostaju čvrsto vezane uz pranje i kuhanje.
Kao iskusna novinarka, Marianne je
pedantno pripremala svaku od budućih
tema. Karakter i radnja bi dolazili kasnije.
Prema Bengtu Nordinu, njenom agentu
tokom 4 godina i osobnom prijatelju, ona
je rijetko unaprijed znala ishod pri sjedanju za pisaći sto.
Erika Josefsson navodi (Gotlands Tidningar, 2007-02-3) da je ”Marinne Fredriksson često u inostranstvu pričala jednu pripovijest o radu na romanu Prema Mariji
kvinna · žena | 34
Foto: Magnus Hartman
Marianne
Fredriksson
- ljubimica žena
Marianne Fredriksson
Magdaleni koji predstavlja njen obračun s
biblijskom muškom pripovjedačkom perspektivom u kojem ona jednoj ženi, bludnici, daje glavnu ulogu.
– Jednog dana je ona nazvala i rekla
’Bengt, Bengt, sad se pojavio Isus i mnogo
je prijatniji nego što sam vjerovala’.
Znatno prije Dan Browna (The Da Vinci Code) učinila je Marinne Fredriksson
Mariju Magdalenu najvažnijim Isusovim
sljedbenikom. Čak i u seksualnim situacijama, o kojima ona nije baš često pisala, a
nikada posebno sočno, dozvolila je ona da
Maria Magdalena i Isus imaju seks.
– Ipak to nije napisano na taj način, to
su ptice koje cvrkuću i tako to, kaže Bengt
Nordin.”
Teško je u svom selu biti prorok. Tu
uzrečicu bi Bengt Nordin često ponavljao
kada bi Marianne tokom zadnjih godina
sve više dobijala loše ocjene kritike. Prema
Bengtu Nordinu, kritika je bila bolja vani
nego u domaćim novinama. Za roman
Flyttfåglar (Ptice selice) je dobila svoju
prvu pravu oštru kritiku.
– Bio sam tada prisiljen otputovati
kući i tješiti je. Kazivao bih joj ’ti ipak imaš
čitaoce Marianne’, a i ona je tako smatrala.
Na sajmu knjige u Göteborgu prije
sedam godina bilo je mnogo međunarodno
priznatih autora, ali je najpopularnija možda
ipak bila Marianne Fredriksson. Tog puta
je objavila Ptice selice o prijateljstvu jedne
Šveđanke i jedne useljeničke žene iz Čilea.
Kada su je pitali o njenim knjigama u
kojima se ne radi uvijek o jakim ženama i
slabim muškarcima, ona je brzo odgovorila:
– Ne nikako, one su upravo onakve
kakve jesu. 
List BH Saveza žena u Švedskoj
Fakta
Marianne Fredriksson je rođena 28. marta
1927. u Göteborgu, a preminula 11. februara 2007. u Österskäru kraj Stockholma.
Novinarsku karijeru je počela u listu
Göteborgsposten. Pokrenula je časopise
Allt om mat (Sve o jelu) i Vi föräldrar (Mi
roditelji). Bila je glavna urednica časopisa
Allt i hemmet (Sve u kući) i pokretač rubrike Idag-sidan (Danas) u listu Svenska
Dagbladet.
Debitovala je 1980. u svojoj 53. godini s
Evas bok (Evina knjiga). Objavila je 16 romana.
Prevedena je na 44 jezika, uključujući pali
(stari indijski jezik), može se čitati u najmanje 150 zemalja. Njene knjige su prodane u 17 miliona primjeraka. U vrijeme
najveće popularnosti, njeni romani su
prodavani u najmanje 200,000 primjeraka samo u Švedskoj. U Njemačkoj je bila
na vrhu prodajnih top-listi s romanima
Anna, Hanna och Johanna (Hannine kćeri)
i Simon och ekarna (Simon i hrastovi).
2001. je napustila svog stalnog izdavača
Wahlström & Widstrand i prešla u Piratförlaget. Pet godina kasnije prelazi u Prismu
s motivacijom da se u Piratförlagetu nije
nikad osjećala kao kod kuće.
Tri njene knjige će biti filmovane: Enligt
Maria Magdalena (Prema Mariji Magdaleni) snima jedna holandska filmska kuća
čiji predstavnik je posjetio Mariannu
Fredriksson mjesec dana prije njene
smrti. Simon i hrastovi će se snimati u
Danskoj, a Hannine kćeri u Njemačkoj. 
29
BASNA ZA KLINCE I KLINCEZE
Ibn al-Mukafa:
Miš i mačak
Staroindijska basna
iz ciklusa Kalila i Dimna
C
ar Depšelim reče mudracu Bejdebi:
– Eto, iznio si mi taj primjer, a
sada mi nešto reci o čovjeku koga
su opkolili neprijatelji sa svih strana i od
kojih umalo nije nastradao. Ali se on, da
bi se izvukao iz teškog položaja, izmiri sa
svojim neprijateljem, i tako se oslobodi
straha i sebe osigura.
– Ljubav i neprijateljstvo nisu stalni:
nekada se ljubav izrodi u neprijateljstvo, a
nekad se iz neprijateljstva rodi ljubav i prijateljstvo – odgovori caru mudrac. – Za
sve to postoje razne okolnosti, razni uzroci i razna iskustva. O svemu što se dogodi
pametan stiče posebno mišljenje. Ako je
u pitanju neprijatelj postupiće odlučno, a
prema prijatelju će biti najljubazniji. Pametnu ne smeta neprijateljstvo koje on
gaji u duši prema nekome. On se, kad želi
da ostvari svoj cilj ili da otkloni od sebe
kakvu opasnost, približuje i svome neprijatelju i od njega traži pomoći. Ko u tome
postupi razborito, uspjeće da ostvari svoje
želje. To najbolje može da osvijetli slučaj
miša i mačka koje je zadesila nevolja i koji
su uspjeli da se spasu izmirenjem.
– A kako je to bilo? – upita ga car.
– Pričaju da je u deblu jednog velikog
drveta bila rupa u kojoj je živio jedan
mačak koji se zvao Rumija. Blizu njega
nalazila se i rupa jednog miša kome je bilo
ime Feridun. Lovci bi često dolazili na to
mjesto da love divljač i ptice. Jednog dana
dođe neki lovac i razapne svoju zamku
u blizini tog drveta u koju se mačak Rumija brzo uhvati. Miš oprezno, čuvajući
se Rumije, pođe šuljajući se da potraži
šta za jelo. Dok je on tako išao, iznenada
ugleda mačka u mreži i to ga veoma obradova. Poslije se obazre i ugleda iza sebe
30
T
illsammans med de kända fornindiska
epos Mahabharata och Ramayana,
hymnsamlingen Rigveda, väldigt omtyckt genre av fornindiska litteraturen var
även ”gamla berättelser” (purana) med
sina: legender, sagor och fabler. En av de
mest berömda verk av denna genre är
otvivelaktigt Panchatantra eller i arabiska
versionen Kalila och Dimna.
Den arabiska författaren av persiskt ursprung Abd Allah Ibn al-Muqa’ffa (ca 720 ca 756) har översatt Panchatantra till arabiska
och så bevarat den eftersom originalet på
sanskrit och översättningen på pahlavi har
tappats bort under tidens gång. En svensk
översättning av Hans Christian Risberg och/
eller Anders Wilde kom ut i år 1745.
lasicu koja je htjela da ga uhvati, a na stablu sovuljagu koja je vrebala da ga ugrabi.
Miš ne znade šta da radi: bojao se lasice
ako se vrati natrag, ako skrene desno ili
lijevo bojao se da ga ne ugrabi sovuljaga
a ako pođe naprijed tu je bio mačak koji
ga može svakog časa uloviti. Zato on pomisli:
– Ah, može li biti veće nesreće! Protiv
mene se urotiše razna zla i iskušenja sa
svih strana. Ali i uprkos tome ne treba da
me ovaj slučaj obezglavljuje, ne smijem se
sada zbuniti ni izgubiti prisebnost, jer sam
razuman. Pametan se ne može zbuniti
ako pametno misli, on ni u kom slučaju ne
smije izgubiti prisebnost duha. Pamet je
slična moru čije se dno ne može dokučiti.
Kalîla wa Dimna,
Abd Allah Ibn al-Muqaffa, ca 1200-1220.,
Bibliothèque nationale de France,
Manuscrits orientaux (Arabe 3465, f° 51)
List BH Saveza žena u Švedskoj
P
ored poznatih staroindijskih epova
Mahabharate i Ramajane, himni
Rigveda, veoma omiljeni oblik stare indijske književnosti bile su ”stare pripovijetke” (purana) koje sadrže: legende,
bajke i basne. Jedno od najčuvenijih djela
te vrste jeste, bez sumnje, Pančatantra ili
u arapskoj verziji Kalila i Dimna (po imeni-ma dva šakala, glavnih junaka najveće
pripovijetke Lav i vo, čija imena na sanskritu glase: Karataka i Damanaka).
Poznati arapski književnik Abdu-lah
ibn El-Mukafa (oko 720. - oko 756.), rodom Perzijanac, je Pančatantru preveo
na arapski jezik i tako je sačuvao od zaborava, jer su se tokom stoljeća i sanskritski
original i pehlevijski prijevod zagubili.
Pametnog nesreća ne smije obeshrabriti
do te mjere da ga upropasti, a isto tako
ga ni sigurnost i spokojstvo ne smiju zanijeti i opiti toliko da izgubi razboritost u
trenutku kad treba da bude priseban. Ja iz
ove nesreće ne vidim drugog izlaza nego
da se izmirim s mačkom, jer je i njega
snašla slična nedaća. Možemo se obojica
spasti ako on posluša moje savjete, ako
zapamti moj govor i prihvati moje iskreno prijateljstvo u koje ne treba da sumnja;
ako sve, dakle, dobro shvati i osjeti da mu
je moja pomoć potrebna.
Miš se onda približi mačku, pa mu
reče:
– Kako si?
– Baš onako kako ti želiš, u muci i
nevolji! – odgovori mu mačak.
– Ja sam ti danas drug u nesreći – reče
mu miš. – Naši su položaji jednaki. Ja mislim da se obojica možemo spasti na isti
način. U ovim mojim riječima nema laži
ni prevare. Lasica me, eno, čeka u zasjedi, sovuljaga me vreba, a oboje su i meni
i tebi neprijatelji. Ako ti meni nećeš ništa
rđavo učiniti, ja ću pregristi tu zamku i
izbaviću te iz nesreće. Ako tako postupiš,
spasićemo se obojica isto onako kao što
se lađa i putnici spašavaju na moru uzajamnom pomoću.
Kada mačak sasluša miševe riječi i
uvjeri se da on govori istinu, reče mu:
– Ove tvoje riječi mirišu na istinu.
Ama i meni je stalo da se obojica spasimo.
Ako ti mene spasiš, biću ti zahvalan dok
sam živ!
– Ja ću ti se približiti i pregrišću sve
konce mreže. Ostaviću samo jedan da bih
se zaštitio od tebe – reče mu miš – i poče
gristi zamku.
34 | žena · kvinna
Miš i mačak u Diznijevoj interpretaciji
Kada sovuljaga i lasica vidješe da se
miš primaknu mačku, izgubiše svaku
nadu, pa se vratiše.
Miš je sporo grizao konce zamke u
kojoj se nalazio mačak Rumija, pa mu
mačak zbog toga reče:
– Zašto svojski ne grizeš konce ove
zamke? Ako si ti postigao ono što si
želio, pa si se zbog toga promijenio i
olako prelaziš preko mojih želja, onda
ti mogu reći da tako ne rade dobri, jer
plemeniti nije ravnodušan prema svom
drugu. Kako si vidio, ti si imao koristi od
toga što si se sa mnom ranije sprijateljio
i zato treba da me za to nagradiš i da se
ne prisjećaš neprijateljstva koje postoji
između mene i tebe. Nagodba koju smo
sklopili treba da sve to baci u zaborav, jer
je vrlina ispuniti zadanu riječ, a vjerolomstvo donosi rđave posljedice. Plemeniti je
uvijek zahvalan i nije osvetoljubiv. Samo
jedno dobročinstvo dovoljno je da baci
u zaborav mnoga njemu učinjena zla.
Rečeno je: ”Najbrža kazna je ona koju
vjerolomstvo izazove”. Ne valja onaj koji
nije kadar da se smiluje i oprosti onome
koji je prema njemu snishodljiv i koji traži
da mu oprosti.
– Prijatelja ima dvije vrste – odgovori mu miš. – Jedni su oni koji za nečim
žude, a drugi su, pak, oni koji su prisiljeni
da budu takvi, samo su obojica koristoljubivi i obojica prezaju od štete. Što se tiče
onoga koji za nečim žudi, od njega se ne
treba bojati. Međutim, onaj koji je na silu
prijatelj, nekada može biti dobar, a nekad
se valja od njega čuvati. Pametan će uvijek
uzeti od njega nešto dragocjeno u zalog
baš zato što će se jednog dana od njega
morati da čuva i plaši. Cilj je onoga koji
kvinna · žena | 34
sklapa prijateljstvo u tome da što prije
imadne koristi od toga i da postigne ono
što želi. Ja ću ti ispuniti datu riječ. Ali i
uprkos tome, ja ću se tebe čuvati, jer se
bojim da mi ne pričiniš ono što me natjeralo da se s tobom izmirim i što je tebe
nagnalo da prihvatiš moj prijedlog. Svaki
posao ima svoje vrijeme. Ali posao, koji se
obavlja u nevrijeme, neće se lijepo svršiti.
Ja ću pregristi sve konce zamke, samo ću
ostaviti jedan čvor da te pomoću njega
držim u škripcu. Neću taj čvor pregristi
sve dotle dok se ne uvjerim da si ti nečim
drugim zaokupljen. A to će biti tada kada
ponovo budem vidio lovca.
Miš onda poče gristi mačkovu zamku.
Dok je on tako radio, iznenada banu lovac.
– Sada treba sasvim pregristi konce
zamke – reče mu mačak.
Miš se onda potrudi da pregrize konce,
i kada završi mačak skoči na stablo ispred
zbunjenog lovca, a miš se zavuče pod kamen. Lovac dođe, uze svoju onako iskidanu zamku i ode kratkih rukava.
Miš poslije toga iziđe, ali mu ne bi
drago da se približi mačku, pa ga mačak
zovnu:
– O, iskreni prijatelju, koga provjerih u
nesreći, što mi se ne primakneš da te lijepo nagradim za uslugu koju si mi učinio?
Hodi k meni, ne prekidaj prijateljstvo sa
mnom, jer onaj koji sebi nađe prijatelja
i s njim prekine, neće imati koristi od
takvog prijateljstva, a braća i prijatelji će
opet izgubiti svaku nadu da će od njega
imati kakve koristi. Dobročinstvo koje
si mi učinio neće biti zaboravljeno, a ti
imaš pravo da od mene, od moje braće i
od mojih prijatelja tražiš nagradu za to.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Nemoj me se nimalo bojati, i znaj da ću
sve što imam tebi žrtvovati!
Mačak se zatim zakune da je istinu
govorio. Miš mu onda doviknu:
– Često je prividno prijateljstvo skriveno neprijateljstvo, i ono je opasnije od otvorenog neprijateljstva. Ko se ne sačuva
takvog neprijateljstva, dogodiće mu se
ono što se dogodilo čovjeku koji je sjeo
na kljovu razjarenog slona pa ga san savladao, i kad se probudio bio je već pod
slonovim stopalima gdje je i našao smrt.
Prijatelj se smatra prijateljem samo zato
što može da koristi, a neprijatelj je nazvan neprijateljem zato što nanosi štetu.
Pametan će ispoljiti prema neprijatelju
prijateljstvo samo onda kad se nada da
će od njega imati kakve koristi, a prema
prijatelju će ponekad pokazati neprijateljstvo kad se boji da mu on ne naudi.
Zar ti ne vidiš kako mladunčad slijede
svoje majke kada se nadaju da će dobiti
mlijeka, a čim mlijeka nestane, odbijaju
se od njih? Ponekad prijatelj prestane da
čini prijateljske usluge svome prijatelju,
ali se toga ne treba bojati, jer po srijedi
nije neprijateljstvo. Međutim, ako onaj
koji je po prirodi neprijatelj uspostavi
kasnije prijateljstvo iz neke potrebe koja
ga je na to nagnala, sigurno će to njegovo
tobožnje prijateljstvo ponovo postati neprijateljstvo, čim nestane potrebe koja ga
je nagnala da sklopi prijateljstvo, kao što
se i voda koja se zagrijava na vatri ohladi
kada se skine s vatre. Od svih mojih neprijatelja ti si mi najopasniji neprijatelj.
I tebe i mene je prisilila nevolja da se
izmirimo. Sada više nismo jedan drugom
potrebni pa se bojim da mi nisi ponovo
postao neprijatelj. Nejakom nije mjesto
u blizini jakog neprijatelja. Ja mislim da
sam ja sada tebi potreban samo zato da
me pojedeš, pa baš stoga ti i ne vjerujem.
Lakše se može po mom mišljenju, spasti
nejaki koji se boji jakog neprijatelja, nego
jaki koji se prevari u nejakom i povjeruje
mu. Pametan se izmiri sa svojim neprijateljem kada na to bude prisiljen, on mu
se ulaguje, javno mu iskazuje ljubav, a čim
mu se ukaže prilika napušta ga. Treba
da znaš da se ne može popraviti greška
nepromišljenog sklapanja prijateljstva.
Pametan će ispuniti svome neprijatelju s
kojim se izmirio ono što mu je obećao, ali
mu ne vjeruje, nije siguran kad je u njegovoj blizini, i treba da se od njega udalji što
može više. Ja tebe volim ovako izdaleka i
želim da budeš živ i zdrav, a to ti nisam
ranije želio. Treba da moje dobročinstvo
uzvratiš dobročinstvom, a mi ne možemo
nikada živjeti zajedno, i gotovo!
(Preveo Besim Korkut
www.lektirabih.com.ba) 
31
in
20 öre/min
79 öre/min
20 öre/min
27 öre/m
20 öre/min
99 öre/min
20 öre/m
in
1,29 öre/m
in
1,29 öre/m
in
20 öre/min
69 öre/min
20 öre/min
20 öre/min
20 öre/min
25 öre/min
För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till
fasta telefoner i utlandet från din hemtelefon. Välkommen in och
beställ på telia.se/telefoni. A bientôt!
Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), Kväll och helg (30 kr/mån) eller
Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang hos Telia (Telia Bas 125 kr/mån)
99 öre/min

Čitajte u ovom broju: Seminar o kulturi Utakmica za

Zena-Kvinna nr 52 - Žena

Šta je žena?! - Žena

Jezik je glavni stup našeg identiteta

Moralni i profesionalni krah SVT Nikad se nemoj zamoriti u

Zena-Kvinna 37 - Žena

š eher banja luka - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

Umiranje kulture

Zena-Kvinna 31 - Žena

broj 164 | godina xx | norrköping | juli-septembar cijena 25 sek

Zena-Kvinna nr 51 - Žena

(34.0 cm 3) - 740 - Oleo-Mac

STARK 25 IC (25.4 cm3) - STARK 25 (25.4 cm3)