VODIČ ZA INVESTITORE

VODIČ ZA INVESTITORE
Zašto ulagati u Hrvatsku
• Izvrsna lokacija
• Inovativna, učinkovita i višejezična radna snaga
• Stimulativno poslovno okruženje
• Troškovna konkurentnost
• Napredna ICT infrastruktura i moderna prometna infrastruktura
• Pristup tržištu s više od 650 milijuna potrošača
• Pristupanje Europskoj Uniji
• Kvaliteta života
• Sigurnost
Hrvatska ulagačima nudi najbolje prilike za razvoj i rast njihovog poslovanja.
Hrvatska je srednjoeuropska zemlja s 4.4 milijuna stanovnika. Dovoljno velika da četvrtina radne snage bude visoko
obrazovana, a dovoljno mala da svojom izvrsnom infrastrukturom i stabilnim razvojem bude optimalna geopolitička spona
europskog zapada i istoka, kao i sjevera i juga.
Osnovni pokazatelji
• Površina: 56 594 km²
• Stanovništvo: 4.4 millijuna
• Politički sustav: parlamentarna demokracija
• Teritorijalna organizacija: 20 županija i Grad Zagreb
• Glavni grad: Zagreb
• Službeni jezik: hrvatski
• Valuta: Kuna (HRK)
• Međunarodni pozivni broj: + 385
• Internet domena: .hr
• Klima: kontinentalna i mediteranska
Ekonomska stabilnost
Hrvatsko makroekonomsko okruženje je stabilno što se, u prvom redu, očituje kroz nisku stopu inflacije. Nadalje, prosječne
oscilacije tečaja Kuna/Euro vrlo su male.
Trgovinska razmjena
Više od pola trgovinske razmjene odvija se sa zemljama EU. Najvažniji hrvatski partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su
Italija, Njemačka, Slovenija, Austrija i Bosna i Hercegovina.
Ugovori o slobodnoj trgovini
Hrvatska primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini sa sljededim zemljama:
• EU 27
• Švicarska i Lihtenštajn
• Norveška
• Island
• Albanija, Makedonija, Moldavija,Crna Gora, UNMIK/Kosovo
• Srbija
• Bosna i Hercegovina
• Turska
Izvrsna lokacija
Republika Hrvatska ima vrlo povoljan geografski položaj. Nalazi se na najkradem putu između Zapadne Europe prema
Bliskom Istoku, a važna je također i za povezivanje Istočne Europe s Mediteranom. Tri, od ukupno deset, važnih Paneuropskih transportnih koridora prolaze kroz Hrvatsku.
Prometna infrastruktura
Moderna cestovna infrastruktura pruža sigurnu protočnost i ugodnu vožnju na visokokvalitetnim prometnicama koje
Hrvatsku spajaju s ostatkom Europe, a modernizacijom željezničkih pruga i uvođenjem nagibnih vlakova, Hrvatska se
smjestila u krug država sa suvremenom željezničkom infrastrukturom koja omoguduje siguran i efikasan multi-modalni
transport roba.
6 morskih luka čine Hrvatsku najpovoljnijom za pomorski prijevoz iz Srednje, Istočne i Južne Azije, Australije i Oceanije za
Europu, a najpovoljnije su rješenje i za transport roba iz Srednje i Istočne Europe prema Sjevernoj i Južnoj Americi, te Africi.
7 međunarodnih zračnih luka Vas povezuje s cijelim svijetom i omoguduje Vam brz dolazak u bilo koji europski grad.
Ceste
Željeznice
Morske luke
Zračne luke
Komunalna infrastruktura
Hrvatska obiluje izvorima prirodnih resursa. Ima jednu od najvedih zaliha i izvora pitke vode na svijetu, plinskih polja
dostatnih za domadu potrošnju te velike energetske potencijale kako kroz konvencionalne izvore energije (hidro i
termoelektrane) tako i kroz one alternativne.
U zadnje vrijeme posebno jača trend korištenja alternativnih izvora za proizvodnju električne energije, a koji su
subvencionirani od strane države.
Hrvatsko energetsko tržište u zadnjih je nekoliko godina uvelike liberalizirano te djeluje na tržišnim principima. Na Internet
stranici Hrvatske energetske regulatorne agencije mogu se pronadi sve informacije vezano za regulaciju energetskih
djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
Što se tiče plinofikacije zemlje, Hrvatska de u sljededih pet godina biti u samom vrhu zapadnoeuropskih zemalja, a trenutno
proizvodnja prirodnog plina podmiruje oko 60% potreba domadeg tržišta.
ICT Infrastruktura i Telekomunikacije
Hrvatska fiksna telekomunikacijska mreža je 100% digitalizirana i najmodernija u Središnjoj i Istočnoj Europi.
Telekomunikacijsko tržište u potpunosti je liberalizirano, a tu je veliki broj operatera u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i
brojni pružatelji internetskih usluga.
U posljednjih nekoliko godina broj korisnika Interneta značajno se povedao. Tu je i veliki porast broja korisnika
širokopojasnog pristupa Internet-u, te lakša dostupnost usluga zbog korištenja WiMAX bežične tehnologije.
Hrvatska je razvila strategiju razvoja širokopojasnog Interneta, koja olakšava ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Strategija je
usmjerena na podršku razvoju i konkurentnosti u uslugama širokopojasnog pristupa. To omoguduje brže i opdenito
pristupačnije širokopojasnog Internet-a po konkurentnim cijenama, potiče razvoj novih usluga i sadržaja. Nadalje, lokalne
zajednice su ohrabrene da sudjeluju u razvoju širokopojasnog prijenosa podataka kroz javno i privatno partnerstvo, kao i
kroz financiranje razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa Internet-u.
CullenInternational, 2008-2011
Hrvatska je lider u uvođenju novih tehnologija, posebno u području prijenosa podataka i podataka mobilnosti. Treba
naglasiti da je Hrvatska također lider u implementaciji i komercijalizaciji takve tehnologije. Osim ved spomenutog WiMAX-a
(za koje je Hrvatska također pionir u ovom dijelu Europe), moderne tehnologije poput Tripleplay i 3G su ved u uporabi.
Na putu za EU
Međusobni odnosi Hrvatske i EU intenzivirani su krajem 1999. i početkom 2000. godine. U veljači 2003. Hrvatska je
podnijela Zahtjev za članstvo u EU o kojem je Europska komisija donijela pozitivno mišljenje u travnju 2004. godine.
Manje od godinu dana kasnije, Europsko vijede je usvojilo Pregovarački okvir za pregovore s RH čime su pristupni pregovori
između Hrvatske i EU otvoreni 3. listopada 2005. godine.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu u veljači 2005., Republika Hrvatska je
preuzela obvezu implementiranja načela i pravila zakonodavstva EU u nacionalno zakonodavstvo.
Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te gotovo šest godina pregovaranja, 10. lipnja 2011.
Europska komisija predložila je zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Tu odluku je 24. lipnja iste godine podržalo i
Europsko vijede pozivajudi na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja lipnja 2011. te na potpisivanje
pristupnog ugovora s Hrvatskom do kraja iste godine. Isti de se najvjerojatnije potpisati na prijelazu iz studenog u prosinac
ove godine.
1. srpnja 2013. godine ciljani je datum ulaska u članstvo EU koji je predložila Komisija. Republika Hrvatska trebala bi postati
28. članica Europske unije
Približavanje EU, uz odličan geografski položaj i povijesne veze sa širim okruženjem, od Istočne Europe do Bliskog Istoka,
omogućuje ulagaču pristup iz Hrvatske tržištu od 650 milijuna ljudi.
Status stranih ulagača
Prema Zakonu o trgovačkim društvima domaća i strana poduzeća posluju pod jednakim
uvjetima. Strani investitor može osnovati ili sudjelovati u osnivanju društva i može stjecati prava
i/ili obveze pod istim uvjetima kao i bilo koji domaći investitor. Strani investitori sa sjedištem,
odnosno prebivalištem u zemlji koja nije članica WTO-a trebaju zadovoljavati uvjet uzajamnosti,
odnosno reciprociteta.
Nacionalni tretman se primjenjuje na sve oblike stranih ulaganja što znači da se strani investitori
u svom poslovanju smatraju domaćim pravnim osobama te se sva prava i obveze primjenjuju
jednako kao i na domaće investitore.
Ustav Republike Hrvatske predviđa nekoliko jamstava za strane investitore. Posebno je
propisano da sva prava stečena ulaganjem kapitala neće biti ograničena zakonom ili drugim
pravnim aktom te da je stranim investitorima zajamčen slobodan prijenos i repatrijacija dobiti i
uloženog kapitala.
Strana osoba koja želi steći vlasništvo nekretnine u Hrvatskoj, ima na to pravo samo ako postoji
uzajamna mogućnost za hrvatske osobe u toj zemlji. Strani investitor može osnovati trgovačko
društvo u Hrvatskoj koje kao domaća pravna osoba može stjecati nekretnine bez ograničenja.
Dokumenti
Zakon o trgovačkim društvima .pdf
TROŠKOVI POSLOVANJA
Troškovi poslovanja u Republici Hrvatskoj znatno su niži od troškova u zemljama Europske unije.
Cijene električne energije, prirodnog plina i telefoniranja, kao i motornog benzina i dizela među
najnižima su u regiji.
Poticaji za ulaganje
Poticajne mjere za ulaganja u Republici Hrvatskoj uređene su Zakonom o poticanju ulaganja (NN 138/2006) i Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja (NN …) i odnose se na projekte ulaganja u:
proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti
tehnološke razvojno-inovacijske aktivnosti
strateške aktivnosti poslovne podrške
Poticajne mjere su:
1.
porezna povlastica
2.
3.
carinska povlastica
potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem
4.
5.
potpora za opravdane troškove usavršavanja povezanih s ulaganjem
poticajne mjere za osnivanje i razvoj:
A. tehnoloških razvojno-inovacijskih aktivnosti
B. strateških aktivnosti poslovne podrške
6.
poticajne mjere za velike projekte ulaganja – projekti ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa.
Poticajne mjere mogu koristiti trgovačka društva registrirana u Republici Hrvatskoj koja izvrše ulaganje u dugotrajnu
imovinu u minimalnom iznosu od 300.000€ i uz otvaranje najmanje 10 novih radnih mjesta u razdoblju od tri godine od
početka projekta ulaganja.
Minimalno razdoblje očuvanja ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem je 5 godina, ali ne može biti
krade od razdoblja korištenja poticajnih mjera.
Porezni poticaji
Broj novih
Visina ulaganja
radnih mjesta
Umanjenje
Max.
Tehnološke
Tehnološke
Proizvodno-
razvojno-inovacijske
Proizvodno-
razvojno-inovacijske
prerađivačke
aktivnosti i
prerađivačke
aktivnosti i
aktivnosti
strateške aktivnosti
aktivnosti
strateške aktivnosti
poslovne podrške
stope
trajanje
(god.)
poreza na
dobit
poslovne podrške
0.3-1.5 mil €
0.1-1.5 mil €
10
5
10
50%
1.5-4.0 mil €
1.5-4.0 mil €
30
15
10
65%
4.0-8.0 mil €
4.0-8.0 mil €
50
25
10
85%
8.0+ mil €
8.0+ mil €
75
50
10
100%
Poticaji za zapošljavanje
Visina potpore u odnosu na
Županijska stopa
Uvedanje za strateške
Uvedanje za tehnološko
troškove otvaranja radnih
nezaposlenosti
aktivnosti poslovne
razvojno-inovacijske centre
mjesta
podrške
10%
+50%
+25%
do 1.500EUR
(750 EUR)
(375 EUR)
15%
+50%
+25%
do 2.000 EUR
(1.000 EUR)
(500 EUR)
< 10%
10 - 20%
20%
+50%
+25%
do 3.000 EUR
(1.500 EUR)
(750 EUR)
> 20%
Tehnološke razvojno-inovacijske aktivnostipodrazumijevaju razvoj i inoviranje visoko tehnoloških proizvoda i proizvodnih
procesa, koji omoguduju da te razvojno inovacijske aktivnosti budu korištene i unapređuju proizvodnju.
Strateške aktivnosti poslovne podrške:
Centri za odnose s kupcima/korisnicima - svi oblici pozivnih centara, multimedijskih kontaktnih centara i drugi tipovi
kontaktnih centara s kupcima/klijentima usmjerenih na tehničku podršku i rješavanje problema kupaca/klijenata.
Centri zajedničkih aktivnosti - usmjereni na izdvajanje i koncentraciju korporativnih aktivnosti multinacionalnih
kompanija, kao što su; financije, računovodstvo, marketing, razvoj ljudskih potencijala i razvoj informacijske
tehnologije.
Logistički i distribucijski centri - usmjereni na osnivanje i izgradnju logističko-distribucijskih centara visoke tehnologije
koji omogudavaju; intermodalni transport robe, skladištenje robe, pakiranje i manipuliranje robom s ciljem značajnog
unapređenja logističkih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa, te isporuku dobara domadim i
međunarodnim kupcima/klijentima.
Informacijsko-komunikacijski centri - razvoj i primjena informacijskih sustava na korporativnoj razini, izdvajanje
upravljanja informacijskim sustavima, razvoj telekomunikacijsko-mrežnih operacijskih centara.
Centri za razvoj softvera - razvoj i primjena novih softverskih rješenja za domade i inozemne korisnike.
Potpora za opravdane troškove usavršavanjane može prelaziti maksimalne intenzitete kako slijedi:
Posebno usavršavanje
Opde usavršavanje
Veliki poduzetnici
do 35%
do 60%
Mali i srednji poduzetnici
do 45%
do 80%
Uslučajevima gdje potpora uključuje oba oblika usavršavanja; posebno i opde, odnosno u slučajevima gdje se ne može
razdvojiti poseban i opdi karakter usavršavanja, primjenjivat de se obračun maksimalnog intenziteta za posebno
usavršavanje.
Opravdani troškovi u svrhu usavršavanjamogu biti troškovi za instruktora, putni troškovi instruktora i osoba koje se
usavršavaju, itroškovi otpisa uređaja i opreme u skladu s opsegom njihova korištenja u svrhu usavršavanja. U Obračun se
uključuju samo radni sati aktivnog sudjelovanja u usavršavanju, i to nakon odbitka produktivnih radnih sati ili njihovog
ekvivalenta.
Za projekte ulaganja u tehnološke razvojno-inovacijske aktivnosti, odobrit de se bespovratna novčana potpora za
dugotrajnu imovinu, odnosno za kupnju opreme u visini do 5% stvarnih opravdanih troškova kupnje opreme, a u
maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 500.000 eura, uz uvjet da kupljena oprema mora biti oprema visoke
tehnologije (high-tech).
Velikim projektom ulaganja, odnosno projektom ulaganja od značajnog gospodarskog interesa smatraju se projekti
ulaganja kojima vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu iznosi najmanje 15 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 100
novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.
Za velike projekte ulaganja, u područjima gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, uz predviđene poticajne
mjere iz ovog Zakona nositelju poticajnih mjera odobriti de se bespovratna novčana potpora u iznosudo 5% stvarnih
opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinui to za:
troškove izgradnje nove tvornice ili industrijskog postrojenja,
troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme,
u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 1 milijun eura, uz uvjet da udio ulaganja u strojevima odnosno
proizvodnoj opremi iznosi minimalno 40% od ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50% od kupljenih strojeva odnosno
proizvodne opreme mora biti visoke tehnologije.
Za velike projekte ulaganja u područjima gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20% čija realizacija
pretpostavlja izgradnju novih, dogradnju ili proširenje postojedih infrastrukturnih objekata i priključaka, povezanih s
ulaganjem, odobrit de se bespovratna novčana potpora u iznosudo 5% stvarnih troškova izgradnje novih, dogradnje ili
proširenja postojedih infrastrukturnih objekata i priključaka u maksimalnom iznosu do 500.000 eura.
Prema proceduri prijave za korištenje poticajnih mjera za ulaganje temeljem Zakona o poticanju ulaganja, trgovačko
društvo koje želi stedi status nositelja poticajnih mjera za ulaganje dužno je podnijeti Prijavu za korištenje poticajnih mjera
za ulaganje u obliku propisanih obrazaca Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva prije početka ulaganja.
PremaZakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004,
46/2007, 45/2009)odobravaju se poticaji za I&R u obliku umanjenjaporezne osnovice poreza na dobit za opravdane
troškove projekta znanstvenih i razvojnih istraživanja u slijededim iznosima:
150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja,
125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja,
100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja.
Maksimalni iznos potpora ne smije prelaziti sljedede iznose:
za temeljna istraživanja do 100% iznosa opravdanih troškova projekta,
za primijenjena istraživanja do 50% iznosa opravdanih troškova projekta (uz uvedanje za 10% i 20% za srednja i mala
poduzeda)
za razvojna istraživanja do 25% iznosa opravdanih troškova projekta (uz uvedanje za 10% i 20% za srednja i mala
poduzeda).
Vrsta projekta
Temeljna istraživanja
Primijenjena istraživanja
Razvojna istraživanja
Studije tehničke izvedivosti za
Državna potpora (%
Umanjenje porezne
opravdanih troškova) projekta
osnovice poreza na dobit
-
100%
150%
Veliko
50%
Srednje
60%
Malo
70%
Veliko
25%
Srednje
35%
Malo
45%
Malo/srednje
75%
Poduzede
125%
100%
primijenjena istraživanja
Veliko
65%
Malo/srednje
50%
Studije tehničke izvedivosti za
razvojna istraživanja
Veliko
40%
Opravdani troškoviistraživanja su:
plade zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraživanjima
materijalni troškovi za istraživanja (utrošene sirovine i materijal uključujudi ambalažu i sitni inventar, utrošena energija,
rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraživanja; utrošeni materijal i dijelovi za tekude i investicijsko
održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanja),
troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja, poput intelektualnih usluga vezanih uz istraživanja, te svih drugih usluga
koje su uvjet za ostvarivanje istraživanja,
troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanja kod
poreznih obveznika koji sami obavljaju istraživanja,
troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraživanje,
opdi troškovi (troškovi koji su nužni za istraživanja poput premija osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za
istraživanja, te najamnine i članarine stručnih udruga za istraživanja).
Slobodne zone - Zakon o sobodnim zonama (NN 44/96), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama
(NN 85/08)
U slobodnoj zoni može se obavljati: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe trgovina na veliko, strateške
aktivnosti poslovne podrške, aktivnosti osnivanja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara te pružanje usluga, osim
bankarskih i drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba. Obavljanje trgovine na malo nije
dopušteno.
Na korisnike slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, primjenjuju se poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja
(»Narodne novine«, br. 138/06).
Za robu smještenu u zoni, koja nije namijenjena prometu na domadem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena, ne plada
se carina i porez niti se primjenjuju druge mjere gospodarske politike.Korisnici koji obavljaju gospodarsku djelatnost u
slobodnoj zoni prilikom isporuke dobara u zonu te isporuke dobara unutar zone oslobođeni su pladanja poreza na dodanu
vrijednost (ova odredba prestaje važiti danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju).
Poticaji temeljem Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara (NN 40/2001, 90/2005, 80/2008, 38/2009)
Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara i zapošljavaju više
od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište
na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, oslobođeni su od pladanja
poreza na dobit do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i
zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima
prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi,
pladaju porez na dobit kako slijedi:
pladaju 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
pladaju 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine.
Iznos oslobađanja od pladanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se
sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
Od 2017. godine obveznici poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka pladat de porez na dobit u visini propisane važede
porezne stope.
Na uvoz inicijalne opreme koja je potrebna kao uvjet optimalnog obavljanja gospodarskih aktivnosti pravnih i fizičkih osoba
registriranih u Gradu Vukovaru, te obavljanja društvenih djelatnosti ne plada se carina. Inicijalni uvoz opreme odnosi se na
razdoblje od pet godina od datuma uvoza.
Poticaji temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 86/2008)
Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i
ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika
ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi, pladaju porez na dobit kako slijedi:
1.
obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine područja posebne državne skrbi:
– plada 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– plada 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine,
– od 2017. godine plada u visini propisane porezne stope,
2.
obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine područja posebne državne skrbi:
– plada 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plada u visini propisane porezne stope,
3.
obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području trede skupine područja posebne državne skrbi:
– 85% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plada u visini propisane porezne stope.
Iznos oslobađanja od pladanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se
sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
Dokumenti
Obrasci za apliciranje .archive
Uredba o poticanju ulaganja .pdf
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju .pdf
Zakon o poticanju ulaganja .pdf
Intelektualno vlasništvo
Hrvatska je svjesna činjenice da je u današnjem svijetu unapređenje proizvoda i proizvodnih procesa ključ opstanka velikih
globalnih kompanija, koje ulažu ogromna sredstva u proces istraživanja i razvoja novih proizvoda i tehnologija.
U takvom okruženju intelektualno vlasništvo je postalo najvrjednija stavka u imovini kompanije i jedna od vrlo bitnih
komponenti poslovnog svijeta uopde. Uvidjevši to Hrvatska je krajem 2003. donijela niz zakona o zaštiti intelektualnog
vlasništva tako da je naše zakonodavstvo potpuno usklađeno s pravilima EU.
Važno je napomenuti da je Hrvatska postala članicom svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) i potpisnik je
svih važnijih međunarodnih ugovora koji su vezani za intelektualno vlasništvo.
Tijelo nadležno za registraciju intelektualnog vlasništva je Državni zavod za intelektualno vlasništvo na čijim stranicama
možete nadi sve relevantne zakone, pravilnike i obrasce.
Dokumenti
Zakon o patentima .pdf
Zakon o žigu .pdf
Zakon o industrijskom dizajnu .pdf
Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla
i oznakama izvornosti proizvoda i usluga .pdf
Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih
proizvoda .pdf
Zakon o autorskom pravu i srodnim
pravima .pdf
Osnivanje poduzeda
Osnivanje poduzeda je uređeno Zakonom o trgovačkim društvima koji se kontinuirano prilagođava standardima Europske
Unije. Zakon o trgovačkim društvima predviđa mogudnost osnivanja sljededih tipova trgovačkih društava:
društva s ograničenom odgovornošdu
dioničkoga društva
javnog trgovačkoga društva
komanditnoga društva
gospodarsko interesno udruženje.
Osim na polju prilagodbe zakonodavstva standardima Europske Unije, u Hrvatskoj se provodi snažna informatizacija
pravosuđa sa ciljem povedanja efikasnosti i pojednostavljenja postupka otvaranja poduzeda. U skladu sa time pokrenut
je HITRO.HR servis za ubrzanu komunikaciju poduzetnika i građana sa tijelima državne korisnika, kojim se u značajnoj mjeri
ubrzava obavljanje administrativnih procedura pri pokretanju tvrtke. Sve je na jednom mjestu
Ukoliko želite kompletnu proceduru otvaranja poduzeda u pdf dokumentu molimo kliknite ovdje.
Društva s ograničenom odgovornošdu (d.o.o.)
Društvo s ograničenom odgovornošdu trgovačko je društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne
uloge s kojima sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač
ne može pri osnivanju preuzeti više temeljnih uloga, ali ih kasnije može steci. Poslovni udjeli ne mogu se izraziti u
vrijednosnim papirima. Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošdu mora biti izražen u valuti Republike Hrvatske kunama. Najniži iznos temeljnoga kapitala ne može biti manji od 20.000 kuna (cca. 2.700 EUR), s time da minimalno 10.000
kuna (cca. 1.350 EUR) mora biti upladeno prije upisa firme u sudski registar.
Dioničko društvo (d.d.)
Dioničko društvo trgovačko je društvo kapitala u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu
podijeljenom na dionice. Dioničko društvo može osnovati i samo jedna osoba, odnosno društvo može imati i samo jednog
dioničara. Dioničko društvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Društvo odgovara za
svoje obveze svom svojom imovinom. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.Temeljni kapital i dionice moraju glasiti na
nominalne iznose izražene u valuti Republike Hrvatske. Najniži je iznos temeljnoga kapitala 200.000 kuna (cca. 27.000 EUR).
Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa. Nominalni iznos dionice ne može biti manji od
10 kuna (cca. 1,35 EUR). Nominalni iznosi dionica koji su vedi od nominalnog iznosa moraju glasiti na iznose koji su
višekratnici 10 kuna.
Javno trgovačko društvo (j.t.d.)
Javno trgovačko društvo jest trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod
zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno i solidarno cijelom svojom
imovinom. Iste zakonske odredbe koje se odnose na partnerstvo su primjenjive na javno trgovačko društvo.
Komanditno društvo (k.d.)
Komanditno je društvo trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod
zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom
imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u
društvo (komanditor).
Gospodarsko interesno udruženje (GIO)
Gospodarsko interesno udruženje pravna je osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i
promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje cine predmete njihovog poslovanja, ali tako da ta pravna osoba za sebe
ne stječe dobit. One se smatraju komercijalnim kompanijama koje su osnovane da služe svojim osnivačima, obavljajudi
određene zadatke sa vedom efikasnošdu (marketing, prodaja, istraživanje, etc…) Očekuje se od nekih GIO da mogu koristiti
kao profesionalna udruženja pravnika, inženjera, doktora itd. Gospodarsko udruženje se osniva sklapanjem ugovora o
osnivanju udruženja koji mora biti sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.
Dokumenti
Procedura osnivanja trgovačkog društva .pdf
Zapošljavanje
OPĆENITO
Glavni zakonodavni okvir o radnom odnosima utvrđen je Zakonom o radu. Odredbe iz tog zakona garantiraju sigurnost i za
poslodavca i za radnika. Neka specifična pitanja poput (zdravstvenog osiguranja i obrazovanja) su detaljnije uređena
posebnim zakonima ili međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Hrvatskoj.
Radni odnos može također biti uređen kolektivnim ugovorom, sklopljenim između jednog ili više poslodavca ili udruge
poslodavaca na jednoj i jedan ili više sindikata na drugoj strani.
Svaki poslodavac koji zapošljava više od 20 zaposlenika mora imati sastavljen Pravilnik o radu koji de pokrivati sva područja
vezana uz zapošljavanje i radnu snagu, posebno područja koja nisu striktno definirana Zakonom o radu pa ostavljaju
mogudnost slobodnog odabira između više mogudnosti.
SADRŽAJ UGOVORA O RADU
Zakon o radu određuje da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Iako se u pravilu ugovor o radu sklapa u pisanom obliku,
nedostatak takvog oblika ne utječe na postojanje i valjanost ugovora. U slučaju da se ugovor o radu nije sklopio u pisanom
obliku, poslodavac je dužan prije početka rada predati radniku pisanu izjavu o sklopljenome ugovoru o radu.
Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:
1.
strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2.
3.
mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili - kratak popis ili opis poslova,
4.
5.
danu otpočinjanja rada,
očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6.
trajanju pladenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme
sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,
7.
otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može
dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
8.
9.
osnovnoj pladi, dodacima na pladu te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajude zakone, druge propise,
kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja.
TRAJANJE UGOVORA O RADU
Ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme, no iznimno se može sklopiti i na određeno vrijeme, i to kada je
prestanak unaprijed određen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, dovršenjem određenoga posla, ili
nastupanjem određenoga događaja. U tu kategoriju spadaju: obavljanje sezonskoga posla, privremene zamjene odsutnoga
radnika, privremeno povedanje opsega poslova, privremeni poslovi za koje poslodavac ima hitnu potrebu, ukrcaj članova
posade broda, te ostali slučajevi predviđeni drugim zakonima. Trajanje ugovora o radu može se odrediti točnim datumom,
ili se može odrediti događaj čijim de se nastankom okončati započeti radni odnos (primjerice vradanje privremeno
odsutnoga radnika s bolovanja). Zakon o radu ograničava trajanje ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme na
neprekinuto razdoblje koje nije dulje od 3 godine, izuzev slučaja zamjene privremeno odsutnoga radnika, gdje taj rok može
biti i dulji.
NAJNIŽA DOBNA GRANICA UGOVORA O RADU
Minimalni broj godina potreban za sklapanje ugovora o radu je 15 godina.
PROBNI RAD
Mogude je sklopiti i probni rad čije trajanje određuje poslodavac, ali ni u kom slučaju dulje od 6 mjeseci.
RADNO VRIJEME
Postoje dvije osnovne kategorije:
radni odnos s punim radnim vremenom
radni odnos s nepunim radnim vremenom.
Za poslove na kojima ni uz mjere zaštite na radu nije mogude zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno se vrijeme
skraduje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika, pa je za tu kategoriju
zakonodavac predvidio skradeno radno vrijeme. U slučaju više sile, izvanredna povedanja opsega rada, te u drugim
slučajevima prijeke potrebe, radnik je dužan na zahtjev poslodavca raditi dulje od punoga radnoga vremena
u prekovremenome radu, ali najviše do 10 sati u tjednu.
Puno radno vrijeme ne može biti dulje od 40 sati u tjednu.
ODMORI I DOPUSTI
Zakon o radu određuje tijekom radnoga vremena minimalnu stanku od 30 minuta za radni odnos s najmanje 6 sati rada na
dan. Između dvaju uzastopnih radnih dana, radnik ima pravo na dnevni odmorod najmanje 12 sati neprekidno. Zakon
nadalje određuje tjedni odmor i godišnji odmor u minimalnu trajanju od 18 radnih dana. Zakon također propisuje i pravo
na pladeni dopust u trajanju od najviše 7 dana (vjenčanje, smrt u obitelji, rođenje djeteta). Na zahtjev radnika, poslodavac
može odobriti nepladeni dopust, i za to vrijeme sva prava i obveze iz radnoga odnosa miruju.
PLAĆE
Zakon utvrđuje obvezu određivanja bruto plade koja mora biti navedena u ugovoru o radu i koju de poslodavac ispladivati
radniku za obavljeni rad. Također, zakonskim se odredbama utvrđuje minimalna brutoplada koju poslodavac mora isplatiti
radniku za obavljeni rad, a minimalni je iznos vezan uza stručnu spremu radnika.
PRESTANAK UGOVORA O RADU
Postoje dva osnovna tipa prestanka ugovora o radu :
Redoviti prestanak ugovora o radu
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Otkaz ugovora o radu kao postupak jednostrane izjave volje poslodavca, mora se uručiti radniku u pisanom obliku. Radnik
ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave otkaza uložiti prigovor na odluku poslodavca.
Za odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac mora imati valjano obrazložene uvjete zbog kojih nastupaju razlozi za otkaz,
a zakonodavac ih je klasificirao kao:
ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno
uvjetovani otkaz),
ako radnik nije u mogudnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili
sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim
poslovima.
Otkazni rok je uvjetovan duljinom trajanja radnog odnosa i utvrđen je zakonom (varira između dva tjedna za osobe koje su
radile krade od godinu dana do tri mjeseca za osobe čiji je radni odnos trajao 20 uzastopnih godina).
OTPREMNINA
U slučaju redovita otkaza ugovora o radu, radnik ima pravo na otpremninu koje se iznos vezuje uz neprekidno trajanje
radnog odnosa kod istoga poslodavca. Iznos otpremnine utvrđuje se u visini od tredine prosječne plade ostvarene u
posljednja tri mjeseca rada, i toza svaku godinu neprekidnoga rada provedenog kod istoga poslodavca. Radnik koji je kod
istoga poslodavca radio manje od dvije godine, nema pravo na otpremninu.
Radne dozvole i vize
Rad stranaca utvrđen je Zakonom o strancima (NN 79/07, 36/09). Ovim se Zakonom određuju uvjeti ulaska, kretanja i
boravka te rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Stranci mogu obavljati poslove u RH na osnovi:
Radne dozvola
Poslovne dozvole
Glavna razlika između radne i poslovne dozvole je u tome što se poslovnom dozvolom rješava i pitanje privremenog boravka
u RH. Popis izuzetaka kada nije potrebno tražiti radnu dozvolu nalazi se u članku 139, 139a i 139b Zakona o strancima.
VRSTE RADNIH DOZVOLA
Radna dozvola
Vlada Republike Hrvatske u skladu s migracijskom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu, određuje broj radnih dozvola
koje mogu biti izdane tijekom kalendarske godine. Ujedno, Vlada utvrđuje i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti, i
teritorijalnu raspodjelu radnih dozvola. U broj dozvola ne ubrajaju se radne dozvole koje se izdaju za radnike-strance i
članove njihovih obitelji koji su u RH zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme pod uvjetom uzajamnosti; za radnikestrance i članove njihovih obitelji čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Europske
zajednice i RH; za strance koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima i predstavništvima inozemnih trgovačkih
društava; za strance koji su premješteni u sklopu transfera osoblja unutar trgovačkih društava; za učitelje i nastavnike koji
izvode nastavu u školama na jeziku i pismu nacionalnih manjina; na osnovi međunarodnih ugovora; za profesionalne
sportaše; za strance supružnike i djecu stranaca kojima je odobren stalni boravak u RH.
Na zahtjev pravne ili fizičke osobe koja zapošljava stranca, radnu dozvolu izdaje nadležno tijelo prema sjedištu poslodavca, u
roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole, poslodavac je dužan priložiti:
Osobne podatke o strancu
Podatke o radnome mjestu, vrsti posla i uvjetima rada,
Dokaz o registraciji trgovačkog društva, predstavništva ili obrta u RH,
Dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima
Obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca.
Ako nadležno tijelo (u pravilu policijska postaja ili policijska uprava) rješenjem odobri izdavanje radne dozvole na rok koji ne
može biti dulji od 2 godine, poslodavac je obvezan prije započinjanja rada, a najkasnije u roku od 15 dana od izdavanja
radne dozvole, sklopiti sa strancem pisani ugovor o radu, te ga nadležnome tijelu poslati u roku od 8 dana. Poslodavac može
od nadležnoga tijela u roku od 45 dana prije isteka trajanja radne dozvole, zatražiti njeno produljenje.
Poslovna dozvola
Poslovna dozvola izdaje se strancu osnivaču vlastitog trgovačkog društva u republici Hrvatskoj ili strancu koji u trgovačkom
društvu ima vedinski udio najmanje 51 % , a ostvaruje poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u republic Hrvatskoj,
vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj, odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta,
strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem i strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca.
Poslovnu dozvolu izdaje nadležno tijelo u mjestu boravka stranca, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a
stranac ne smije započeti s obavljanjem poslova prije izdavanja poslovne dozvole. Iznimno, zahtjev za izdavanje poslovne
dozvole može se zatražiti u diplomatskoj misiji ili konzularnome predstavništvu. Poslovna dozvola izdaje se na rok od najviše
dviju godina uz mogudnost daljnjeg produljenja, a zahtjev se mora podnijeti do 30 dana prije isteka poslovne dozvole.
Uz zahtjev za izdavanje poslovne dozvole stranac je dužan priložiti:
dokaz o registraciji trgovačkog društva, obrta, s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodnog zanimanja ili ugovor o
pružanju usluga s pravnom ili fizičkom osobom koja obavlja poslovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj
2 fotografije
presliku važede putne isprave
dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje, osiguranom stanovanju, zdravstvenom osiguranju
dokaz o opravdanosti boravka (npr. vjenčani list, radna dozvola i sl.).
VRSTE VIZA
Putna viza
Izdaje se za jedan, dva ili više ulazaka na područje Republike Hrvatske, u svrhu turističkog, poslovnog, osobnog ili drugog
putovanja. Putna viza izdaje se s rokom važenja do jedne godine. Neprekidan boravak, odnosno ukupno trajanje uzastopnih
boravaka stranca s putnom vizom u Republici Hrvatskoj ne smije biti duže od devedeset (90) dana, u vremenskom razdoblju
od šest mjeseci, računajudi od dana prvog ulaska.
Tranzitna viza
Izdaje se strancu za jedno, dva ili iznimno više putovanja preko područja Republike Hrvatske, s rokom važenja do šest
mjeseci. Na osnovi tranzitne vize stranac može prilikom svakog tranzita boraviti u Republici Hrvatskoj najduže pet dana. Ova
vrsta vize može se izdati strancu koji dokaže da ima osiguran ulazak u državu u koju putuje.
Zrakoplovno- tranzitna viza
U pravilu, strancu koji za vrijeme među pristajanja u zračnoj luci u Republici Hrvatskoj ne napušta međunarodni tranzitni
prostor ili zrakoplov ne treba viza. Iznimno, Vlada Republike Hrvatske može odrediti da državljani određenih država ili
putnici na određenim smjerovima trebaju zrakoplovno-tranzitnu vizu. Ona se izdaje strancu za jedan ili više prolazaka kroz
međunarodni tranzitni prostor zračne luke, u kojem prilikom svakog prolaska može ostati najduže 24 sata.
Grupna viza
Izdaje se u zajedničku putnu ispravu, grupi od 5 do 50 osoba (u slučajevima organiziranih turističkih grupa koje u Republiku
Hrvatsku dolaze na temelju međudržavnih ugovora mogude izdavanje vize i vedoj grupi) za jedan ulazak ili tranzit preko
područja Republike Hrvatske. Na temelju grupne vize za jedan ulazak u Republici Hrvatskoj može se boraviti najduže 30
dana.
Diplomatska viza
Izdaje se nositeljima diplomatskih putovnica.
Službena viza
Izdaje se nositeljima službenih putovnica
OBRAZAC ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE VIZE
Državljani sljededih država, nositelji valjanih putnih isprava, ne trebaju vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku i boravak do 90
dana odnosno za prelazak preko državnog područja Republike Hrvatske:
Kneževina Andora, Argentinska Republika, Australija, Republika Austrija, Kraljevina Belgija, Republika Bolivija, Bosna i
Hercegovina, Savezna Republika Brazil, Brunej Darussalam, Republika Bugarska, Republika Cipar, Češka Republika,
Republika Čile, Kraljevina Danska, Republika Estonija, Republika Finska, Francuska Republika, Republika Gvatemala,
Helenska Republika, Republika Honduras, Irska, Republika Island, Država Izrael, Japan, Kanada, Republika Koreja, Republika
Kostarika, Republika Latvija, Kneževina Lihtenštajn, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Mađarska,
Republika Makedonija, Malezija, Republika Malta, Sjedinjene Meksičke Države, Kneževina Monako, Republika Nikaragva,
Kraljevina Nizozemska, Kraljevina Norveška, Novi Zeland, Savezna Republika Njemačka, Republika Panama, Republika
Paragvaj, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika El Salvador, Republika San Marino, Republika
Singapur, Sjedinjene Američke Države, Slovačka Republika, Republika Slovenija, Kraljevina Španjolska, Kraljevina Švedska,
Švicarska Konfederacija, Talijanska Republika, Republika Turska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske,
Istočna Republika Urugvaj, Država Vatikanskoga Grada, Bolivarijanska Republika Venezuela.
Ne zahtijevanje viza odnosi se i na nositelje valjanih putnih isprava izdanih u Posebnom upravnom području Hong Kong i
Posebnom upravnom području Macao Narodne Republike Kine.
Važno je napomenuti da neprekidan boravak, odnosno ukupno trajanje uzastopnih boravaka stranaca s putnom vizom u RH,
ne smije biti dulje od 90 dana, u razdoblju od 6 mjeseci, računajudi od dana prvog ulaska.
Više o postupku izdavanja viza i o trošku izdavanja viza nadi dete ovdje.
BORAVAK STRANACA
Boravak stranaca zakonodavac klasificira kao: boravak do 90 dana, privremeni i stalni.
Odobrenje za privremeni boravak mora pribaviti stranac koji namjerava boraviti u RH za dulje vrijeme, ili zbog drugih
razloga koji nisu navedeni u izdanoj vizi, kada za ulazak u RH ne treba pribaviti vizu, ali namjerava boraviti u RH dulje od 90
dana, ili zbog rada, studiranja i školovanja, spajanja obitelji, drugih opravdanih razloga određenih zakonom ili
međunarodnim ugovorom, te kada u RH boravi dulje od 30 dana i obavlja poslove iz članka 95. Zakona o strancima.
Odobrenje za prvi privremeni boravak izdaje se na rok do godine dana, a nakon toga može se produljivati najviše do dvije
godine i unosi se u putnu ispravu stranca koja mora imati rok trajanja najmanje tri mjeseca dulji od odobrenja.
Strancu se može odobriti privremeni boravak kada ispuni sljedede uvjete:
ima sredstva za uzdržavanje,
ima osigurano stanovanje,
ima zdravstveno osiguranje,
ne postoje zapreke iz članka 45. ovoga Zakona,
je priložio dokaze o opravdanosti privremenog boravka.
Uz zahtjev stranac je dužan priložiti:
2 fotografije
presliku važede putne isprave
dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje, osiguranom stanovanju, zdravstvenom osiguranju
dokaz o opravdanosti boravka (npr. vjenčani list, radna dozvola i sl.)
Ističemo, da je zahtjevu za izdavanje odobrenja za PRVI privremeni boravak stranac dužan priložiti i uvjerenje o
nekažnjavanju države čiji je državljanin ili u kojoj ima stalni boravak. Uvjerenje ne smije biti starije od 6 mjeseci. Stranci na
privremenom boravku dužni su prijaviti boravište i promjenu adrese stanovanja nadležnoj policijskoj upravi/postaji u roku
od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno od dana promjene adrese stanovanja.
Stalni boravak u RH odobrit de se strancu koji do dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak ima neprekidno pet godina
odobren privremeni boravak, ili je tri godine u braku s hrvatskim državljaninom ili strancem na odobrenu stalnome boravku,
a u RH ima odobren privremeni boravak.
Zahtjevu za izdavanje odobrenja za stalni boravak stranac je dužan priložiti :
2 fotografije
presliku važede putne isprave
rodni list (ne stariji od šest mjeseci)
dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje, osiguranom stanovanju, zdravstvenom osiguranju
potvrdu o prijavi boravišta
vjenčani list (ne stariji od šest mjeseci)
dokaz o hrvatskom državljanstvu odnosno odobrenom boravku supružnika.
BORAVIŠTE I PREBIVALIŠTE STRANACA
Obrazac za prijavu i odjavu boravišta i prebivališta
Prema zakonskoj definiciji, boravište je mjesto u komu stranac boravi do 90 dana i na privremenome boravku, a prebivalište
je mjesto u komu se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu živi.
Važno je napomenuti da je stranac na privremenu boravku u RH dužan prijaviti boravište i promjenu adrese nadležnome
tijelu u roku od 3 dana od ulaska u RH, odnosno od dana promjene stana. Stranac je dužan odjaviti boravište i prebivalište
prije njegova napuštanja. Kada stranac uđe u RH, te se izravno uputi u hotel ili tamo gdje de se smjestiti, hotelska kuda
obvezna je prijaviti boravak stranca u roku od 12 sati od njegova dolaska u hotel. Kada stranac boravi u privatnome
smještaju (prijatelji, rodbina), dužan je prijaviti boravište u roku od 24 sata od ulaska u RH, a tu obvezu može ispuniti preko
turističke zajednice na području u komu boravi.
Dokumenti
Zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni i stalni boravak .pdf
Obrazac za prijavu i odjavu boravišta i prebivališta .pdf
Zahtjev za izdavanje radne dozvole .pdf
Zakon o strancima 36/09 .pdf
Zakon o strancima 79/07 .pdf
Lokacijske i građevinske dozvole
Lokacijska dozvola je dokument koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa
donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima de se provesti zahvat u prostoru – pod kojim se mora
izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj de se garditi. Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,38/09).
Lokacijsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva
na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje građevne dozvole za sljedede građevine: građevine prometa i
veza, energetske građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za
posebne namjene.
Lokacijska dozvola sadrži izvod iz dokumanata prostornog uređenje na temelju kojih se izdaje, a ovisno o vrsti zahvata u
prostoru lokacijskom dozvolom se određuje:
oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru,
namjena građevine,
veličina i površina građevine,
smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru,
oblikovanje građevine,
uređenje građevne čestice,
način i uvjete priključenja čestice, odnosno građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i
druge elemente važne za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
izvadak iz katastarskog plana,
opis i idejno rješenje namjeravana zahvata u prostoru.
Ako je riječ o građevini za koju nije potrebno ishoditi građevnu dozvolu, zahtjevu se prilaže:
idejni projekt u smislu posebnog propisa,
dokaz o pravu vlasništva građevine ili ugovor, odnosno akt nadležnog tijela na temelju kojega je podnositelj zahvata
stekao pravo izvođenja zahvata u prostoru.
Građevna dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se
utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati
građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Postupke izdavanja građevne dozvole
uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN NN 76/07, 38/09).
Građevnu dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva
na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje građevne dozvole za sljedede građevine: građevine prometa i veza, energetske
građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene.
Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole investitor prilaže:
dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini,
glavni projekt u 4 primjerka, s potvrdom da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno s odredbama posebnog
zakona i drugim propisima kada je to izričito propisano posebnim zakonom, osim kad se radi o postupku izdavanja
lokacijske dozvole koje je odredilo tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, sukladno
dokumentu prostornog uređenja, usklađenost glavnog, odnosno idejnog projekta utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje
građevne dozvole. U tom slučaju potvrda propisana posebnim uvjetima nije potrebna.
pisano izvješde o kontroli glavnog projekta,
potvrdu o nostrifikaciji i
popis stranaka.
Pravo građenja na određenoj nekretnini investitor dokazuje:
izvatkom iz zemljišne knjige,
ugovorom ili odlukom nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili
pravo služnosti,
ugovorom o ortakluku sklopljenim s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine,
ugovorom o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje,
pisanom suglasnosti vlasnika postojede građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja
(adaptacije) te građevine, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,
pisanom suglasnosti fiducijarnog vlasnika izdanom dotadašnjem vlasniku nekretnine.
Detaljnije informacije o kompletnoj proceduri izdavanja građevinske i lokacijske dozvole kao i nabrojane iznimne slučajave
kada nije potrebno izdavanje građevinske dozvole, možete nadi na stranicamaMinistarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva.
Dokumenti
Zakon o prostornom uređenju i gradnji 76/07 .pdf
Zakon o prostornom uređenju i gradnji 38/09 .pdf
Porezi i carinski sustav
POREZNI SUSTAV
U hrvatskom poreznom sustavu postoji niz mjera kojima je cilj poticanje ulaganja, a poticaji su određeni različitim
zakonima. Ved se duži niz godina, od osamostaljenja države, modificira na način kojim postaje modernim poreznim
sustavom koji pogoduje razvoju zemlje kao konkurentne lokacije za direktna strana ulaganja.
Porezni tretman za rezidente i nerezidente je izjednačen, a pri oporezivanju nerezidenata uvažavaju se i sklopljeni ugovori o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska potpisala s 43 zemalja.
Osnovni oblici poreza u poreznom sustavu Republike Hrvatske
Vrsta poreza
Porez na dobit
Porez na dohodak
Prirez
Porez na dodanu vrijednost (osim izuzeda od 0% na određene
kategorije proizvoda i 10% na turizam)
Porez na promet nekretnina
Stopa poreza
20%
12 – 40%
0 – 18%
23%
5%
Više informacija o poreznom sustavu Republike Hrvatske možete pronadi u na web siteu Porezne uprave RH.
CARINSKI SUSTAV
Sukladno Zakonu o carinskoj tarifi i Carinskom zakonu na uvoz robe u Hrvatsku plada se carina prema Carinskoj tarifi.
Detaljnije informacije o carinskim tarifama možete pronadi na stranici Carinske Uprave.
Republika Hrvatska se kao članica WTO-a obvezala na postupno smanjenje carinske zaštite, te primjenjuje ugovore o
slobodnoj trgovini sa 37 zemalja, što govori u prilog njenoj atraktivnosti kao lokacije za izvozno orijentiranu proizvodnju.
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i EU koji je potpisan 2001. godine, EU je u dijelu
koji se odnosi na slobodno kretanje roba gotovo u cijelosti i bez prijelaznog razdoblja ukinula carine i druga ograničenja na
uvoz hrvatskih proizvoda. Također, od početka 2002. godine za vedinu industrijskih proizvoda koji su podrijetlom iz EU su
ukinute sve carine i količinska ograničenja.
Legalizacija isprava u međunarodnom pravnom prometu
Za korištenje inozemnih javnih isprava u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak
njihove legalizacije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države
u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Ovjeravanjem isprave potvrđuje se vjerodostojnost pečata i potpisa
službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj, ako su legalizirane u skladu s propisima
zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u toj državi (uz prijevod na hrvatski
jezik), ili, ako se nakon legalizacije, u skladu s propisima države izdavanja, nadovjere u diplomatsko/konzularnom
predstavništvu te države u Republici Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske.
U slučaju da Republika Hrvatska nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u državi izdavanja isprave, a niti ta država
nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u Republici Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) obavlja se u tredoj državi, u
kojoj obje države imaju diplomatsko/konzularno predstavništvo i to na način da nakon ovjere isprave od strane nadležnih
tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezino diplomatsko/konzularno predstavništvo u tredoj državi, zatim
ministarstvo vanjskih poslova trede države i na kraju diplomatsko/konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u toj tredoj
državi.
Poduzetničke zone
Poduzetničke zone su Projekt Vlade RH kojim se želi poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva,
prije svega raznim pogodnostima pri gradnji poslovnog prostora, na potpuno infrastrukturno
opremljenom zemljištu. Projektom izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i regionalne
samouprave promiče se ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske. Za razliku od slobodnih zona koje
su u nadležnosti Republike Hrvatske, poduzetničke zone su uglavnom lokalnog karaktera. Obično je
to dio teritorija neke općine ili grada koji je radi poticanja gospodarske djelatnosti infrastrukturno
opremljen, a nadležna općina omogućava dodatne pogodnosti (npr. komunalne olakšice i sl).
Slobodne zone
Slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske, posebno ograđen i označen gdje se
gospodarske aktivnosti obavljaju uz posebne uvjete. Zona se može sastojati od više
odvojenih dijelova.
Zakon o slobodnim zonama harmoniziran je sa zakonima razvijenih zemalja, a poslovanje u njima
karakterizira fleksibilnost - bez administrativnih barijera.
Zona se može osnovati na području:
morske luke
zračne luke
riječnog pristaništa
uz meĎunarodnu prometnicu
Razlozi za osnivanje slobodnih zona:
poticanje ulaganja
zapošljavanje
uvoĎenje novih tehnologija i opreme
modernizacija i unaprjeĎenje poslovanja
industrijsko povezivanje
Djelatnosti u slobodnim zonama:
proizvodnja
skladištenje i oplemenjivanje robe
lučke djelatnosti
trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
bankarske i druge financijske usluge
poslovi osiguranja i reosiguranja
Korisnik u zoni moţe slobodno obavljati sve oblike trgovine i posredovanja u trgovini s inozemstvom i na te se poslove ne
odnose i ograničenja iz zakona kojima se ureĎuje trgovina s inozemstvom i devizno poslovanje. Obavljanjem djelatnosti u
zoni ne smije se ugroţavati prirodni i radni okoliš.
SLOBODNE ZONE U REPUBLICI HRVATSKOJ - 2011:
R.br.
Naziv slobodne zone
Adresa i odgovorna osoba
Web adresa
1
Krapinsko-zagorska slobodna zona
Frana Galovića 15
49000 Krapina
Branko Kunštek
www.kzsz.hr
2
Slobodna zona Osijek
Vukovarska cesta 229 c
31000 Osijek
Ţeljko Mandić
www.szo.hr
3
Slobodna zona Kukuljanovo
Primorje 39 /II
51222 Bakar
Zorko Badanjak
www.ind-zone.com
4
Slobodna zona Luke Rijeka
Riva 1
51000 Rijeka
Bojan Hlača
www.portauthority.hr
5
Slobodna zona Zagreb
Jankomir 25
10090 Zagreb
Dubravka Maras
www.rtz.hr
6
Slobodna zona Luke Split
Gat Sv. Duje 1
21000 Split
Miranda Šaban
www.portsplit.com
7
Slobodna zona Luke Pula
Sv.Polikarpa 8
52000 Pula
Mladen Černi
www.luka-pula.hr
8
Splitsko-dalmatinska slobodna zona
Ul. Domovinskog rata 2
21000 Split
Jakov Kuljiš
9
Slobodna zona Luke Ploče
Trg Kralja Tomislava 21
20340 Ploče
Svemir Zekulić
www.port-authority-ploce.hr
10
Slobodna zona Đuro Đaković
Dr. Mile Budaka 1
35000 Slavonski Brod
Branko Penić
www.duro-dakovic.com
11
Slobodna zona Varaţdin
Gospodarska 1
42202 Trnovec Bartolovečki
Andreja Mišak
www.slobodna-zona.hr
12
Podunavska slobodna zona - Vukovar
Ul.Vijeća Europe 36
32000 Vukovar
Ana Kovačević
www.podunavska-freezone.hr
13
Slobodna zona Ribnik*
Ribnikbb
47272 Ribnik
14
Slobodna zona Bjelovar
Trg Eugena kvaternika 6
43000 Bjelovar
www.poslovni-park.hr
Adela Zobundţija
*u stečaju
Tehnološki parkovi
Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. kao glavni cilj postavlja razvoj industrija temeljenih na
znanju, a razvoj tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora preduvjet je za razvoj novih startup poduzeća temeljenih na znanju i inovacijama.
Cilj osnivanja tehnoloških parkova je poticanje razvoja inovativnih start-up poduzeća kroz
proces inkubacije pa sve do trenutka kada su tvrtke spremne za izlazak na otvoreno tržište. Osim
start-up poduzeća, tehnološki parkovi nastoje privući i međunarodne korporacije sa ciljem
otvaranja R&D centara i centara izvrsnosti, a svojim stanarima nude moderno opremljene objekte,
razvijenu telekomunikacijsku infrastrukturu te različite poslovne usluge.
TEMPUS, europski projekt za poticanje poduzetništva i transfera tehnologije u Hrvatskoj, a
posebice u području prirodnih znanosti, osnovan je kako bi se pospješila suradnja između
obrazovnih institucija i gospodarstva. Projekt TEMPUS potiče razvoj centara za transfer tehnologije
na Sveučilištu u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Start-up tvrtkama je na taj način omogućena uspješna
komercijalizacija inovacija i istraživačkog rada.
Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO), osnovan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa, pokrenuo je čitav niz programa za poticanje poduzetništva temeljenog na znanju,
inovacijama i novim tehnologijama: RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO. Riječ je o
vrlo dobrim programima financiranja koji povećavaju konkurentnost i stvaraju preduvjete za
uspješan transfer tehnologije u gospodarstvo.
Hrvatski institut za tehnologiju, koji je također osnovan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa, povezuje akademsku i poslovnu zajednicu fokusiranjem na tehnološka predviđanja i
financiranjem istraživačkih projekata u ranim fazama razvoja.
Tehnološki parkovi:
Tehnološki park Zagreb
Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku
Tehnološki Centar Split
Tehnološki park Varaţdin
Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o. (STePRi)
Industrijski park Nova Gradiška
Razvojni centri i poduzetnički inkubatori:
Centar za poticanje poduzetništva i obrtništva Split - CEPOS
Miholjački poduzetnički centar
Centar za poduzetništvo Osijek
Poduzetnički centar Beli Manastir
Zadruga poduzetnička mreţa
Poslovni park Bjelovar
Poduzetnički inkubator Skrad (PINS)
Centar za poduzetništvo grada Knina
Poduzetnički inkubator Brodin
Poduzetnički inkubator Šibenik
Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. Osijek

Download Report