1 GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sarač Enes UREDNIK: Hodžić Sabina REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Naslovna strana Fotografija: 2 Majstorović Željko Kupusović Esena Voloder Mediha Hadžismailović Ibrahim Maksumić Nadžija Voljevica Nedžad Karlović-Hanić Suzana Brlek Ivan Zulum Dženan NASLOVNA STRANA: Garibija Mufid DTP: Karlović-Hanić Suzana ZA ŠTAMPU: Mušović Majda Klokot - Bihać, 10. januar 2010. KLIMA ZA VAS Poruka Mišela Žaroa, Generalnog sekretara Svjetske meteorološke organizacije, povodom Svjetskog dana meteorologije 2011 Pored toga, klima kao resurs može imati značajan uticaj na upravljanje drugim prirodnim resursima, a posebno da utiče na optimiziranje poljoprivredne proizvodnje i obezbjeđenje hrane, upravljanje vodama, na zdravlje i ostale ključne primjene, predstavljajući veoma važan izazov međunarodnoj hidrometeorološkoj zajednici. P rema Titusu Liviju (59 p.n.e. – 17.n.e.) i njegovoj «Historiji Rima»,u antičkom Rimu lustrum se nazivao petogodišnji period između dva popisa stanovništva.Prvi popis je uveo šesti kralj starog Rima, Servius Tullius u 6.stoljeću prije naše ere.Ova periodičnost se zadržala tokom rane Rimske republike kao prirodan ciklus i danas se ovaj termin slobodno koristi u nekim jezicima kako bi se označio bilo koji petogodišnji period. Za Svjetsku meteorološku organizaciju (WMO - World meteorological organisation), lustrum koji je završen krajem 2010. godine će sigurno ostati zapamčen kao ključni pripremni period za uspostavljanje klimatskih usluga. U novembru 2005.godine u Pekingu je održana Tehnička konferencija WMO o klimi kao resursu na kojoj su se zalagali da zemlje pokrenu kapacitete radi zadovoljenja rastuće društvene potrebe za ovim uslugama, napominjući da klima ima i fizičke aspekte koji mogu da utiču na dostupnost prirodnih resursa, naročito obnovljivih energija, kao i informativne aspekte koji se mogu koristiti barem potencijalno za podršku kod donošenja društveno - ekonomskih odluka. Nedugo zatim, Konferencija WMO “Živjeti sa klimatskim promjenama i varijabilnostima” “Razumijevanje nepoznanica i upravljanje rizicima” (Espoo, Finska. Juli 2006), je istakla da je klima zaista ključni resurs, a da smo mi također posebno osjetljivi na njenu varijabilnost i promjene. Shodno tome, za očekivati je da bi neke akcije trebale biti poduzete da bi se upravljalo rizicima i posljedicama klimatskih promjena i varijabilnosti, a druge aktivnosti bi trebalo poduzeti da se iskoristile potencijalne dobrobiti koje potiču od klimatskih informacija i usluga. Ovo posebno važi za razne socio-ekonomske sektore koji bi mogli doprinijeti upravljanju ovim rizicima kako bi postigli maksimalnu efikasnost i produktivnost. U martu 2007. godine WMO je u Madridu organizovala Međunarodnu konferenciju o društvenim i ekonomskim koristima od meteoroloških i hidroloških službi, koja je pružila izuzetnu priliku širokoj razmjeni mišljenja, očekivanja i znanja u raznim društvenim sektorima radi optimizacije procesa donošenja odluka. Pored toga, 2007. je bila godina kada je Svjetska meteorološka organizacija zajedno sa Međuvladinim panelom za klimatske promjene (IPCC) izdala svoj IV Izvještaj i primila prestižnu Nobelovu nagradu za mir, kao i kada je 15. Svjetski meteorološki kongres prihvatio da sa partnerima sazove treću Svjetsku klimatsku konferenciju u duhu prethodne dvije historijske koje je WMO organizirala 1979. i 1990. godine. Neposredno prije treće Svjetske klimatske konferencije, Izvršno vijeće je na šezdeset 3 prvoj sjednici odlučilo da tema Svjetskog dana meteorologije za 2011. godinu bude «Klima za vas» obilježavajući stupanje na snagu Konvencije WMO 23. marta 1950 godine. Međutim, tema «Klima za vas» se može odmah prepoznati kao tema ne samo za jednu godinu, već kao i nezvanična tema za lustrum koji se završio krajem 2010. godine, kada je Radna grupa na visokom nivou predala WMO-u izvještaj o radu koji je formulisan u okviru Segmenta na visokom nivou sa III Svjetske klimatske konferencije, uključujući posebno prijedloge za Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS), principe njegove primjene, sugestije o vođenju i moguće inicijalne prioritete. Kao što je WMO nedavno izvjestila, 2010. godina je bila najtoplija godina koja je ikad zabilježena, na istom nivou sa 1998 i 2005.,obzirom da su relativne razlike između ove tri godine bile manje značajne nego granice nepouzdanosti, što samo potvrđuje dugoročni trend zatopljavanja koji je IPCC naveo u svom izvještaju, jer je svaka od 10 zabilježenih najtoplijih godina poslije 1998 godine. Pored toga, u toku deset godina koje su prošle od 2001. prosječne globalne temperature su bile skoro pola stepena iznad prosjeka (61-90) što je najviše ikada zabilježeno za bilo koji desetogodišnji period od početka instrumentalnih klimatskih mjerenja. Za manje od dva mjeseca, sljedećeg maja, izvještaj Radne grupe na visokom nivou biće jedno 4 od ključnih pitanja koje će razmotriti članice WMO tokom 16. Svjetskog meteorološkog kongresa, najavljujući novu eru u međunarodnoj saradnji i obezbjeđivanju klimatskih informacija i usluga za donosioce odluka. Aktivnosti WMO iz oblasti klime se danas smatraju ključnim doprinosom sigurnosti i blagostanju ljudi kao i postizanju ekonomskih koristi za sve zemlje. To nas jos više približava duhu našeg osnivačkog zadatka, Konvenciji WMO, koja je stupila na snagu na današnji dan prije šezdeset i jednu godinu kao i bivšoj Međunarodnoj Meteorološkoj organizaciji (IMO) osnovanoj na Prvom meteorološkom kongresu u Beču, septembra 1873 godine. Ove aktivnosti će također podržati postizanje drugog ključnog cilja WMO: da se do 2019. godine prepolovi desetogodišnji prosjek nastradalih iz perioda 1994-2003 koji su pogođeni katastrofama meteorološkog i hidrološkog porijekla. Osim toga oni će podržati ciljeve Četvrte konferencije UN o najmanje razvijenim zemljama (LDC-4) koja se ukoro održava u Istanbulu i dostizanje UNovih Milenijumskih razvojnih ciljeva, posebno do 2015. godine u iskorijenjivanju gladi i siromaštva i osiguranju održivosti okoliša. Dakle povodom Svjetskog dana meteorologije 2011. godine i u ime WMO, želio bih da izrazim našu zahvalnost svim kolegama iz 189 članica WMO koji su tokom proteklih godina aktivno doprinosili na putu ka ovim ključnim ciljevima, jer njihova je zasluga podržavanje «Klime za vas». OCJENA GLOBALNE KLIME ZA 2010 (Prema izjavi Svjetske meteorološke organizacije, WMO-Press Release No. 906 Geneva 20.01.2011.) 2010. (UZ 2005.) NAJTOPLIJA GODINA NA GLOBALNOM NIVOU OD KADA SE VRŠE MJERENJA Prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 2010. godina se izjednačila sa 2005. godinom kao najtoplija (od 1880. godine, od kada se vrše mjerenja).Globalna kombinirana temperatura zraka iznad površine mora i kopna za 2010. (januar– oktobar) je 0,620C (± 0110C (0,990F ± 0,200F ) iznad prosjeka za 1961– 1990, koji iznosi 14,000C /57.20F. Nakon 2010. i 2005. godine na trećem mjestu tog popisa je 1998. godina kada je temperatura bila za +0.60 °C viša od prosjeka. Ove statistike su bazirane na setovima obrađenih meteoroloških podataka Hadley centra britanske meteorološke službe (Mett Office) i Američkog nacionalnog centra za podatke o klimi (NCDC), te Američke nacionalne uprave za vazduhoplovstvo i svemir(NASA). i najviše su ikad zabilježene za neki desetogodišnji period od kada su započela instrumentalna mjerenja. Zatopljenja su bila posebno izražena u Africi, dijelovima Azije, i Arktika, sa mnogo područja gdje je temperatura bila za 1,2 do 1,4 0C iznad višegodišnje vrijednosti. U decembru 2010. godine morski led na Arktiku je bio najtanji ikad zabilježen sa prosječnim mjesečnim pružanjem na površini od 12 miliona km2 što je za 1,35 miliona km2 ispod prosjeka za decembar u odnosu na period 1979 -2000. Podaci za 2010. godinu potvrđuju značajan dugoročni trend zatopljavanja na Zemlji. Svih deset najtoplijih ikad zabilježenih godina desilo se od 1998. godine.” izjavio je Michel Jarraud, generalni sekretar WMO-a. Među deset najtoplijih godina u posljednjih 130 godina su se smjestile sve godine od 2001. do 2010., osim 2008. godine. Tokom desetogodišnjeg perioda od 2001. do 2010. godine, globalne temperature porasle su za 0.460C u odnosu na prosjek od 1961.-1990. godine Slika 1. Grafički prikaz godišnjih prizemnih anomalija temperatura zraka za razdoblje 1850—2009, u odnosu na razdoblje 1961—1990 Izvor/Source: Climatic Research Unit, University of East Anglia and Hadley Centre, The Met. Office, UK 2010. je bila izrazito toplija u mnogim dijelovima Afrike, južne i zapadne Azije, na Grenlandu i Sjevernoj Kanadi gdje su mnogi regioni imali najtopliju godinu dosada ikad zabilježenu. U isto vrijeme u 2010. godini nekoliko područja u svijetu 5 je bilo hladnije od prosjeka .Najveća negativna odstupanja bilježimo na većem dijelu Tihog okeana, Skandinavije, dijelu centralne Rusije i dijelu Australije. Decembar 2010. je bio izuzetno topao. Najveće pozitivno odstupanje zabilježeno je u istočnoj Kanadi i Grenlandu,dok je bio hladan u mnogim dijelovima sjeverne i zapadne Evrope, sa prosječnim mjesečnim temperaturama i 10 stepeni ispod normalnih ponegdje u Norveškoj i Švedskoj. Decembar u centralnoj Engleskoj je bio najhladniji od 1890. Obilne snježne padavine su prekinule saobraćaj u mnogim dijelovima Evrope.Bilo je hladnije od prosjeka u većim dijelovima Ruske Federacije, i na istoku Sjedinjenih država , gdje je snijeg često prekidao saobraćaj. Slika 2. Grafički prikaz godišnjih prizemnih anomalija temperatura zraka za razdoblje 1850—2010., u odnosu na razdoblje 1961—1990. (Izvor/Source: Climatic Research Unit, University of East Anglia and Hadley Centre, The Met. Office, UK) Slika 3. Anomalije temperatura u 2010. u poređenju sa viš.nizom 61-90 6 Slika 4. Anomalije padavina u 2010 u poređenju sa viš.nizom 61-90 Značajna vremenska i klimatska događanja 2010. godinu obilježio je veći broj ekstremnih vremenskih događaja uključujući toplinski val u Rusiji i razorne monsunske poplave u Pakistanu. Više vremenskih i klimatskih događaja obilježili su kraj 2010. i početak 2011. godine i to: Početkom januara više od 800 000 ljudi u Sri Lanki je bilo pogođeno poplavama.Tokom januara poplave i odroni blata također su ozbiljno ugrozili i Filipine. Bujične poplave u planinskim područjima blizu Rio de Janeira u Brazilu uzrokovale su više od 700 smrtnih slučajeva u drugoj sedmici januara uslijed klizišta. To je bila prirodna katastrofa s najvećim brojem ljudskih žrtava u historiji Brazila. Neviđene poplave zahvatile su istočnu Australiju u decembru i u prvoj polovini januara, udružene s jakim uticajem La Nine. Najveće štete su zabilježene u gradu Brisbane što predstavlja drugu najveću poplavu u posljednjih 100 godina, nakon one 1974. godine. Sudeći po financijskim pokazateljima oč•ekuje se da će to biti najskuplja prirodna nesreća u historiji Australije. Prethodni jaki La Nina događaji također su doveli do obilnih i rasprostranjenih poplava u istočnoj Australiji, naročito 1974. i 1955. godine. 7 Slika 5. Poplave u Pakistanu (juli, 2010.) 8 Slika 6. Poplave u Brazilu (2010.) Slik Klizište u Brazil ka 7. lu (januar, 2010.) Slika 8 Poplave u Brazilu (mart, 2010.) Slika 9. Poplave u Australiji (Brisbane) 2010. (Courtesy of the Associated Press) 9 Klimatološka analiza u 2010. Srednje temperature u 2010. godini bile su više od standardne normalne vrijednosti (period 19611990) na čitavom promatranom prostoru i kretale su se u rasponu od 1,4 oC na Bjelašnici i 7,9 oC na Ivan Sedlu do 14,9 oC u Stocu i 15,2 oC u Mostaru. Temperaturna odstupanja kretala su se od 0,2 oC na Bjelašnici do 1,3 oC u Bugojnu. Temperaturne prilike, prema Conrad-Chapmanovoj metodi, svrstavamo u klasu normalno (Bjelašnica), toplo, vrlo toplo i ekstremno toplo. Od početka službenih mjerenja u Bosni i Hercegovini srednja godišnja temperatura u 2010. godini, zavisno od kraja koji se posmatra, bila je šesta do jedanaesta najtoplija godina. TEMPERATURA STANICE odstupanje (oC) percentil Bihać 0,6 85 Bjelašnica 0,2 Bugojno 1,3 Drvar 0,6 Gradačac TEMPERATURA STANICE odstupanje (oC) percentil Livno 0,8 97 71 Mostar 0,6 93 100 Sarajevo 1,1 100 94 Sanski Most 0,7 92 0,9 90 Stolac 0,8 94 Ivan Sedlo 0,6 93 Tuzla 0,8 98 Jajce 0,7 94 Zenica 1,0 100 Tabela 1 - Odstupanja godišnjih temperatura zraka od višegodišnjeg niza (1961. - 1990.) Slika 10. Odstupanja temperatura zraka od višegodišnjih vrijednosti (1961. - 1990.) 10 Ukupne količine padavina u 2010. godini kretale su se od 950,7 l/m2 u Bugojnu do 2490,7 u Mostaru. Odstupanja od srednje količine padavina kretala su se od 113,8 % u Jajcu do 175,0 % u Stocu. Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavamo u klase kišno, vrlo kišno i ekstremno kišno. Ekstremo kišno nije registrovano u Bugojnu, Jajcu i Zenici. PADAVINE STANICE PADAVINE odstupanje (% ) percentil Bihać 140,3 100 Bjelašnica 171,6 Bugojno 114,9 Drvar STANICE odstupanje (% ) percentil Livno 157,0 100 100 Mostar 164,4 100 82 Sarajevo 127,4 100 135,8 100 Sanski Most 138,9 100 Gradačac 131,1 100 Stolac 175,0 100 Ivan Sedlo 168,9 100 Tuzla 140,9 100 Jajce 113,8 85 Zenica 125,3 94 Tabela 2 - Odstupanja padavina od srednjih normalnih tridesetogodišnjih vrijednosti Slika 11. Odstupanja godišnjih suma padavina od prosječnih 11 Mjesec Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Ukupno Sarajevo topli hladni 1 0 0 0 1 0 0 0 0 2 4 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 4 0 12 2 Mostar topli hladni 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2 7 4 Bihać topli hladni 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 1 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 4 1 8 3 Sanski Most topli hladni 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 4 1 7 2 Tuzla topli hladni 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 3 0 7 1 Livno topli hladni 0 0 0 1 0 0 0 0 0 2 1 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 2 9 5 Tabela 3 - Broj izuzetno toplih i hladnih dana u 2010. ZIMA Temperature tokom zime 2009-2010. bile su nešto iznad prosjeka na svim stanicama, osim na Bjelašnici gdje je srednja temperatura bila niža od prosječne. Prema raspodjeli percentila temperaturne prilike svrstavamo u klase normalno i toplo. Količine padavina bile su znatno iznad prosjeka na čitavom promatranom prostoru. Analiza raspodjele percentila pokazala je da količine padavina svrstavamo u klase normalno (Jajce), vrlo kišno i ekstremno kišno. PROLJEĆE Prema raspodjeli percentila temperature za proljeće 2010. godine svrstavamo u kategorije normalno i toplo. Ukupne količine padavina tokom proljeća bile su iznad višegodišnjeg prosjeka, osim u Gradačcu gdje je suma padavina bila manja od prosječnih za isti period. Prema raspodjeli percentila padavine svrstavamo u kategorije normalno, kišno, vrlo kišno i ekstremno kišno. 12 LJETO Srednje temperature tokom ljeta bila su znatno iznad višegodišnjeg prosjeka. Temperaturne prilike prema raspodjeli percentila dijelimo na vrlo toplo i ekstremno toplo. Količine padavina tokom ljeta bile su niže od prosječnih u južnim krajevima, dok je u ostalim predjelima registrovano više padavina od prosjeka. Prema rasporedu percentila padavine svrstavamo u kategorije normalno i kišno. JESEN Jesen je bila nešto toplija od prosjeka, osim na Bjelašnici gdje je srednja temperatura bila nešto viša od prosječne. Količine padavina bile u iznad, u planinskim predjelima i u Hercegovini i znatno iznad prosječnih. Padavine koje su registrovane krajem novembra i početkom decembra izazvale su poplave u donjem toku Neretve i srednjem i donjem toku Drine. KRATAK PREGLED VREMENA U 2010. Januar - 6, 7. i 8, zbog obilnih kiša poplave u Sarajevu, dolinom Neretve i na sjeveru Bosne. Prva dekada sa najvećom količinom padavina od početka službenih mjerenja u BiH. Februar - Početak mjeseca hladan, poplave na sjeverozapadu i na sjeveru Bosne izazvane padavinama i topljenjem snijega. Mart - Prve dvije dekade hladnije od prosjeka, treća dekada znatno toplija od prosjeka. April - Snijeg registrovan na većim planinama. Maj - Prva polovica mjeseca sušna, početkom druge polovice mjeseca registrovane veće količine padavina, snijeg na planinama i temperature niže od prosjeka. Juni - Prvog juna u Sarajevu je izmjereno 52 mm padavina. Početkom druge pentade nagli porast temperature. Druga dekada najtoplija u sjeveroistočnoj i srednjoj Bosni od početka službenih mjerenja. Početkom treće dekade izmjerene veće količine padavina i zabilježene poplave. Juli - Sredinom mjeseca visoke temperature praćene visokim procentom vlage. August - Prva polovica mjeseca toplija od prosjeka i sušna. Pred kraj mjeseca registrovane veće količine padavina koje su nadoknadile mjesečni prosjek. Septembar- emperature nešto niže od prosječnih, u pojedinim predjelima ekstremno kišno. Oktobar - Prva dekada hladnija od prosjeka, na planinama se formirao snježni pokrivač. Na nižim nadmorskim visinama snijeg registrovan samo kao pojava. Novembar- Prve dvije dekade toplije i do 5 stepeni od prosječnih. Na jugu zemlje izmjerene velike količine padavina. Na Ivan Sedlu registrovano preko 400 mm kiše. Novembar topliji od oktobra. Decembar - Veće padavine izazvale poplave dolinom Neretve i u Podrinju. Česte izmjene toplog i hladnog vremena. Najveća srednja mjesečna temperatura od 26,8 oC registrovana je u julu na MS Mostar, a najhladnija srednja mjesečna temperatura od -7,9 o C registrovana je u januaru na MS Bjelašnica. Minimalna temperatura tokom godine od -19,6 izmjerena je na MS Bjelašnica (14.12.), a maksimalna temperatura od 39,3 oC izmjerana je na MS Mostar (26.08.). Najveća mjesečna suma padavina od 415 l/m2 izmerena je u novembru na MS Ivan Sedlo, a na MS Livno je u augustu izmjerena najmanja količina padavina od 21,3 l/m2. Slika 12. Poplave na MS Sanski Most (juni 2010.) 13 Graf 1. - Temperaturne anomalije u 2010. godini 14 Graf 2. - Anomalije mjesečnih suma padavina u 2010. godini 15 agrometeorološki PREGLED ZA 2009./2010. GODINU Poljoprivredna proizvodnja u velikoj mjeri je uslovljena vremenskim prilikama. Proizvodnu 2009./2010 godinu karakterisali su nadprosječni toplotni i uslovi vlažnosti. Sume efektivnih temperatura zabilježene tokom vegetacionog perioda (april-septembar) bile su iznad normalnih vrijednosti za period 1961-1990, dok su količine padavina bile znatno iznad prosjeka. Jesen 2009. godine (sept. - nov.) Nepovoljni uslovi vlažnosti zemljišta tokom septembra ometali su radove na pripremi parcela za jesenju sjetvu. Deficit padavina nadoknađen je tokom oktobra, naročito u drugoj dekadi kada su zabilježene obilne padavine kiše i snijega. Težak snijeg je izazvao veliku štetu u voćnjacima, parkovima, kao i na elektrodistributivnoj i kablovskoj mreži. Količine padavina koje su mjestimično imale i prosječne mjesečne vrijednosti, popravile su vlažnost zemljišta, te olakšale obavljanje sjetve ozimih ratarskih kultura. Slika 14. Jesenja sjetva u Krajini Decembar 2009. Slika 13. Štete nastale usljed teškog snijega u Sarajevu, oktobar 2009 16 Povoljni toplotni uslovi tokom jeseni omogučili su ozimim ratarskim kulturama da se dobro razviju i pripreme za predstojeći period zimskog mirovanja. I uslovi vlažnosti tla su bili optimalni, jer je od početka oktobra u većem dijelu zemlje zabilježen suficit padavina. U Hercegovini je registrovana obilna kiša, dok je u Bosni padao snijeg te se formirao snježni pokrivač visine između 18 i 60 cm. Pojava mraza umjerenog do jakog intenziteta nije imala negativne posljedice po ozime kulture jer je snježni pokrivač štitio usjeve od izmrzavanja. Zabilježene su velike temperaturne amplitude, te topljenje sniježnog pokrivača što je prouzrokovalo znatan porast vodostaja na rijekama. Nadmašeni su apsolutni maksimumi temperatura zraka u Zenici i apsolutni minimumi u Mostaru i Drvaru. Januar 2010. Prvu dekadu januara 2010. obilježile su obilne padavine koje su dovele do porasta vodostaja i prouzrokovale izlijevanje rijeka iz svojih korita. Poplave prouzrokovane kišom ozbiljno su ugrozile mnoga područja u Sarajevskom, ZeničkoDobojskom i Hercegovačko - Neretvanskom kantonu. Najveća količina padavina registrovana je na Ivan Sedlu 310 mm, Mostaru 213, Bihaću 199 mm itd. Zbog velike količine padavina zemljište je bilo prezasičeno vodom, a u ugroženim područjima veliki dio poljoprivrednih površina je bio poplavljen. Februar 2010. je obilježen toplotnim uslovima uobičajenim za ovaj zimski mjesec.Bilo je nešto toplije od prosjeka sa suficitom padavina naročito u drugom dijelu mjeseca.Tokom februara zabilježene su velika temperaturna kolebanja, negativna u prvoj dekadi i pozitivna u trećoj dekadi februara. Uslovi vlažnosti su bili zadovoljavajući. U prve dvije dekade mjeseca bilo je snježnih padavina pri čemu je formiran snježni pokrivač.U posljednjoj dekadi februara došlo je do osjetnijeg porasta temperatura što je dovelo do otapanja snježnog pokrivača. Zemljište je bilo prezasičeno vodom pa je na pojedinim poljoprivrednim površinama postojala opasnost za propadanje usjeva. Prema raspodjeli percentila u Hercegovini su padavine bile u kategoriji ektremno vlažno sa odstupanjima od 247 % . Mart 2010. Temperaturne sume tokom prve dekade marta su bile ispod prosjeka za ovaj period, što je uvjetovalo mirovanje vegetacije. Zbog prevlažnog i prohladnog zemljišta preovladavali su nepovolnji agrometeorološki uslovi za predsjetvenu pripremu, pa je iz tog razloga došlo do pomjeranja rokova za proljetnu sjetvu jarih poljoprivrednih kultura. Slika 3. Poplave u Donjem Vakufu (januar, 2010.) Foto: ENI news Bilo je pojave slabih do umjerenih mrazeva intenziteta od -8 do -11 stepeni. Suho vrijeme tokom sredine mjeseca omogučilo je postepeno povlačenje vode sa poplavljenih poljoprivrednih parcela, ali zasigurno su zabilježene ogromne štete. Krajem mjeseca januara došlo je do formiranja snježnog pokrivača visine od 10 do 30 cm koji je štitio ozime usjeve od izmrzavanja i zahvaljujući njemu podzemni organi ozimica nisu bili ugroženi . Slika 16. Proljetna sjetva http://img820.imageshack.us/i/542sjetva.jpg/ 17 Druga dekada marta bila je u znaku proljeća, ne samo kalendarski. Maksimalne dnevne vrijednosti temperature u većini krajeva BiH kretale su se između 15 i 20 oC. Temperaturne sume su bile nadprosječne za ovo doba godine. Zahvaljujući ovakvim prilikama, zemljište se prosušilo i zagrijalo čime su se stvorili uslovi za proljetnu sjetvu. U trećoj dekadi marta mjeseca vrijednosti srednjih temperatura zraka su bile iznad 5°C, odnosno u zoni aktivne vegetacije. Temperature zemljišta su bile u porastu, što je uz dobru vlažnost predstavljalo optimalne uslove za obavljanje proljetne sjetve. kultura omogučavale su intenzivne procese rasta i razvoja, a kod voćarskih kultura fazu cvjetanja. Posijane proljetne kulture imale su povoljne toplotne uslove za brzo i ravnomjerno nicanje jer je prosečna temperatura zemljišta na dubini sjetve bila oko i iznad 100C. Sarajevo 25,0 20,0 15,0 10,0 April 2010. 5,0 0,0 je bio nešto topliji od prosjeka sa odstupanjima od 0,5 0C u Drvaru, i Bihaću do 1,5 0C u Mostaru. Srednje dnevne temperature zraka u prvoj dekadi su prešle prag aktivne vegetacije od 10 stepeni, što je dovelo do intenzivnijih fizioloških procesa kod biljaka. -5,0 1 2 3 4 5 2010 6 7 8 9 10 11 12 61-90 Graf 3. Srednje mjesečne temperature zraka u 2010. u poređenju sa viš. nizom 61-90 Maj 2010. U maju mjesecu prevladavalo je toplo ali vrlo nestabilno vrijeme, uz čestu pojavu kiše i popodnevnih pljuskova.Temperature zraka su bile iznad prosjeka sa odstupanjima od 0,1 do 0,7 stepeni izuzev Bjelašnice,Drvara , Ivan Sedla i Mostara gdje su zabilježena negativna odstupanja. Povoljne temperature zemljišta i optimalna vlažnost, omogučavale su izvođenje sjetve proljetnih poljoprivrednih kultura kao i radova u polju, te u voćnjacima i vinogradima. Usljed porasta temperatura i čestih padavina došlo je do buđenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina na voćarskim kulturama, pa je trebalo provoditi neophodne mjere zaštite.U drugoj dekadi mjeseca došlo je do pada temperature zraka uz pojavu kiše i pljuskova, a u višim područjima zabilježen je i snijeg. U trećoj dekadi aprila srednje dnevne temperature oko 130C kod svih poljoprivrednih 18 U drugoj dekadi mjeseca zabilježene su velike količine kiše. U višim područjima zabilježena je i pojava snijega. Obilne padavine popravile su stanje vlage u tlu ali u poljoprivrednim područjima na sjeveru zemlje je zabilježen visok nivo podzemnih voda što je uticalo na stanje žitarica. Temperaturne sume su bile ispod prosječnih za ovo doba godine.Česta pojava kiše ometala je proces cvjetanja i oplodnje ozimih usjeva .Kiša je ometala i oprašivanje tako da su kod pojedinih voćarskih kultura cvjetovi ostali bez zametka. U posljednjoj dekadi maja temperature zraka su dostizale 30 stepeni koliko je izmjereno u Sanskom Mostu i Mostaru, što je odgovaralo poljoprivrednim kulturama. Dovoljna obezbjeđenost tla sa vlagom pogodovala je rastu i razvoju svih poljoprivrednih kultura, ali i izvođenju međuredne kultivacije. Zbog nestabilnog vremena sa čestim padavinama, bila je prisutna pojava biljnih bolesti i štetočina na voćarskim, vinogradarskim i povrtlarskim kulturama. zasadima kukuruza, u potpunosti su stradali voćnjaci, velike plantaže malina i zasadi povrtlarskih kultura. Uništeno je više od 50 plastenika i veći dio proizvedenog povrća u njima. Juni 2010. Juni mjesec karakterisale su temperature zraka oko ili iznad prosjeka i velike količine padavina u većini mjesta.Tokom druge dekade juna zabilježeno je pozitivno odstupanje temperature zraka, dok je negativno odstupanje temperature sa obilnim padavinama i mjestimičnim poplavama zabilježeno u trećoj dekadi juna mjeseca. Maksimalne temperature zraka tokom druge dekade juna dostizale su 35 stepeni što je uticalo na ubrzavanje procesa zrenja ozimih žitarica. Česte padavine i hladnije od prosjeka tokom posljednje dekade juna ometalo je aktuelne radove u polju i dovelo do pojave biljnih bolesti i razvoja korova. Juli 2010. mjesec karakterisalo je vrijeme toplije od prosjeka sa odstupanjima od 1,1 do 2,4 stepena i padavinama ispod prosječnih vrijednosti. Tokom prve dekade jula zabilježene su česte pljuskovite padavine praćene nepogodama koje su prekidale radove u polju tako da se žetva ječma i pšenice u više navrata bila prekidana. U drugoj dekadi mjeseca preovladavalo je sunčano i suho, sa maksimalnim temperaturama od 30-36 stepeni. U posljednjoj dekadi jula zabilježene su pljuskovite padavine koje su donekle poboljšale vlažnost tla i popravile stanje usjeva. August 2010. Karakteristika ljetnih mjeseci su nepogode praćene jakim vjetrom i gradom.Bosansku Krupu je 04. avgusta u večernjim satima (19:40h do 20:10h ) zahvatilo veliko nevrijeme. Uže područje grada bilo je pogođeno olujnim vjetrom, a potom i gradom veličine teniske loptice. Posljedice ovog nevremena su bile nesagledive na poljoprivrednim kulturama. Uništene su ogromne površine pod Slika 17. Nevrijeme sa gradom u Bosanskoj Krupi, august 2010 Nakon nestabilnog vremena i nepogoda koje su nas pratile u posljednjoj dekadi jula i prvoj dekadi avgusta, početak druge dekade avgusta donio je stabilizaciju, pa je preovladavalo pretežno sunčano i vruće. Temperature su bile iznad prosječnih za avgust sa odstupanjima od 1,7 do 3,1 stepen u Sarajevu. Zalihe produktivne vlage su bile smanjene pa su biljke trpjele od suše. Septembar 2010. Temperature zraka su tokom septembra mjeseca bile ispod prosječnih vrijednosti sa čestom pojavom padavina. Registrovane padavine koje su ponegdje bile i obilnije, povećale su vlažnost tla, što je omogućavalo lakšu pripremu parcela za jesenju sjetvu. Iako su temperature zraka bile nešto ispod prosječnih vrijednosti za ovaj period, to nije imalo većeg uticaja na jare poljoprivredne kulture koje su se nalazile u završnim fazama zrenja. Česte i obilne padavine zabilježene su u drugoj polovini mjeseca. Vremenske prilike omogućavale su izvođenje aktuelnih radova kao što su: berba voća, povrća, grožđa, jarih kultura (kukuruza, suncokreta), priprema parcela za jesenju sjetvu i sjetva ozimih usjeva. 19 Slika 18. Akumulirane temperaturne sume za temperaturni prag od 10 0C u periodu od 1. aprila do 30. septembra 2010. u BiH Slika 19. Odstupanje padavina u procentima za period oktobar 2009 - septembar 2010 godina 20 Jesen 2010.godina (sept. – nov.) Zbog česte pojave kiše i raskvašenog zemljišta ovogodišnja jesenja sjetva je bila produžena i van optimalnih rokova, pa su usjevi u zimski period ušli različito razvijeni od faze klijanja i nicanja do intenzivnog bokorenja. Prezimljavanje ozimih ratarskih kultura tokom perioda jesenzima 2010/2011 se odvijalo se u povoljnim toplotnim uslovima. zabilježen je veliki suficit padavina, osobito u južnim, jugozapadnim i jugoistočnim dijelovima zemlje.Prema podacima prikupljenim iz mreže meteoroloških stanica Federacije BiH najveća zbirna količina padavina izmjerena tokom perioda oktobar- decembar 2010. zabilježena je u Mostaru 938 mm što je 62 % od ukupnih godišnjih padavina. Velike količine padavina uzrokovale su povečanje vodostaja rijeka i plavljenje poljoprivrednih površina tako da je u područjima koja su bila pogođena poplavama u decembru mjesecu ostala prava pustoš na poljoprivrednim površinama i nasadima. Novembar je bio natprosječno topao mjesec, pa su usjevi iz kasnijih rokova sjetve uspjeli nadoknaditi rast i razvoj neophodan za prezimljavanje. Zima 2010./2011 (dec.– feb.) Decembar su karakterisali prosječni toplotni uslovi sa suficitom padavina na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine,naročito u prvih 10 dana. Krajem decembra i tokom januara mjeseca formiran je snježni pokrivač koji je štitio usjeve od pojave jakih prizemnih mrazeva intenziteta i do -18 stepeni. Zahvaljujući snježnom pokrivaču, temperature zemljišta na dubini korjenovog sistema se nisu spuštale ispod -2 0C što nije ugrožavalo biljke. Slika 20. Poplave u Goraždu (decembar 2010.) Tokom decembra 2010. i januara 2011.godine zabilježena su velika temperaturna kolebanja. Srednje temperature zraka tokom druge dekade januara su prešle prag aktivne vegetacije od (5 0C) što je predstavljalo prijetnju poljoprivrednim kulturama za pokretanje vegetacije. Nasreću toplo vrijeme nije dugo potrajalo, pa su ozime kulture nastavile zimsko mirovanje. Što se tiče uslova vlažnosti zemljišta, tokom novembra i decembra Slika 21. Poljoprivredni nasadi pod vodom (decembar 2010.) 21 Biometeorologija Povodom Svjetskog dana meteorologije 2011 analizirali smo padavine u 2010 godini na području Sarajeva, podaci sa MS Bjelave. Analiza je više biometeorološka, nego standardna klimatološka. Obzirom da su mnogi ubjeđeni kako postoji korelacija između vikenda i kiše, pokušali smo na primjeru 2010 godine pokazati, makar djelimično, da baš i ne mora biti tako. Istina je da se jedna godina ne može uzeti kao neki relevantan pokazatelj i da bez proučavanja dužeg niza meteoroloških parametara ne možemo donositi ozbiljne zaključke, ali na primjeru 2010 godine može se vidjeti da nekad stvari i nisu baš onakve kakvim ih zamišljamo i da možda ono čuveno „opet kiša za vikend” nekad i nema uporišta. Govoreći o padavinama, interesantno je da je u 2010 godini, u prosjeku i gledano po datumima od 1. do 31., najkišniji dan u mjesecu, po količini padavina bio sam početak, dakle 1. u mjesecu, dok su padavine najčešće registrovane krajem mjeseca, (govorimo o broju dana sa pojavom padavina), tačnije u tri dana 26., 27. i 28. u mjesecu. Izgledi za kišu u ova 3 dana tokom godine bili su za 26. i 28. iznad 83 %, a za 27. u mjesecu nešto manji 75 %, ali i to praktično znači da je više od ¾ navedenih datuma u Sarajevu padala kiša. Konkretno, od 36 dana tokom cijele godine, sa datumima 26., 27. i 28., kiša je padala čak 29 puta. Dakle, sam kraj mjeseca gotovo je redovno bio u znaku padavina, bez obzira koje je godišnje doba u pitanju. Najmanji izgledi za kišu, bili su 8. i 16. u mjesecu, svega 33,3 % ovih datuma su registrovane padavine. Uzmemo li u obzir dane u sedmici, analiza protekle godine pokazuje da je najkišniji dan 22 u sedmici bila srijeda, sa vjerovatnoćom za pojavu padavina od 71,2 %, dok je petak, kao prvi dan vikenda bio sa ubjedljivo najmanjom vjerovatnoćom za padavine, svega 43,4 %. Nakon petka, najmanja mogućnost za padavine bila je drugog dana vikenda, u subotu, a izgledi za kišu su bili 55,8 %, dok je poslije srijede najkišniji bio četvrtak, sa izgledima za kišu od 65,4 %. Ipak, da sve ne bude mimo nekog uobičajenog «pravila», pobrinula se zima, kada su izgledi za padavine bili najveći upravo u 3 vikend dana, pa tako i svi koji tvrde da kiša uvijek pada za vikend mogu barem djelimično «doći na svoje». Na kraju, red je da pomenemo i druge meteorološke parametre, bitne za humanu biometeorologiju. Meteoropatima je možda i najveći problem velika relativna vlažnost zraka, osobito u kombinaciji sa visokim temperaturnim vrijednostima, što praktično pojačava osjet sparine, koji je daleko neugodniji od vrućine. Vjetar je bitan, sa aspekta opšte slike i zdravlja, problem se javlja pri strujanju hladnog zraka u zimskom periodu, kada se osjet hladnoće uzrokovan niskim temperaturama, dodatno pojačava. Prema biometeorogramu, izuzetan oprez neophodan je već pri temperaturi od -5 oC, ukoliko imamo pojavu hladnog strujanja zraka od 5 m/s. Još je izrazitiji uticaj na zdravlje ljudi kada je južno strujanje u pitanju. Također, nepobitna je i veza između pojave određenih simptoma i promjene u visini atmosferskog pritiska, a negativni uticaj je izraženiji ukoliko je u pitanju pad pritiska ili izrazitije oscilacije. VJEROVATNOĆA ZA POJAVU PADAVINA TOKOM SEZONE, IZRAŽENA U PROCENTIMA 100 92.3 92.3 subota nedjelja 80 60 40 20 0 petak zima ponedjeljak proljeće utorak srijeda ljeto četvrtak jesen Grafikon 4. Vjerovatnoća za pojavu kiše tokom sedmice, izražena u (%) procentima VJEROVATNOĆA ZA POJAVU PADAVINA PO DANIMA U MJESECU, IZRAŽENA U PROCENTIMA 100 83.3 83.3 80 60 40 20 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Datum Grafikon 5. Vjerovatnoća za pojavu kiše po datumima, izražena u (%) procentima 23 PRVI NACIONALNI IZVJEŠTAJ O KLIMATSKIM PROMJENAMA Svjetska meteorološka organizacija (WMO) sa njenim operativnim sistemima i naučnoistraživačkim programima u koje su uključene sve Nacionalne hidrometeorološke službe zemalja članica među kojima je i Bosna i Hercegovina od 1994 godine, ima značajnu ulogu u sprovođenju Okvirne konvencije UN o promjeni klime, kao i donošenju protokola ove Konvencije i drugih pravnih mehanizama od značaja za zaštitu klime planete Zemlje. Ovi trendovi su različiti za pojedine oblasti u BiH, i to od 0,2 ºC u Hercegovini do 1,6 ºC u sjevernoj i istočnoj Bosni (Slika 22.) U maju 2010. godine je promovisan prvi Nacionalini izvještaj o klimatskim promjenama, koji je radio tim od oko pedeset eksperata iz cijele BiH. Rezultati istraživanja globalnih klimatskih promjena, kao i istraživanja posljedica klimatskih promjena u BiH i rezultata objavljenih i evaluiranih u okviru Study for climate change impact assessment on agriculture and adaptations strategy development in Bosnia and Herzegovina, 2007, HISTALP projekta (ZAMG VIENNA), BALVOIS, ICAM i drugim medjunarodnim meteorološkim konferencijama, kao i stručnim časopisima, kao i uočeni dosadašnji efekti tih promjena na teritoriji BiH, daju se sažeti u slijedeće konstatacije: Promjene temperature su uglavnom u skladu sa trendovima globalnog zagrijevanja. Prosječno povećanje srednje godišnje temperature na teritoriji BiH za posljednjih 100 godina za oko 0,6 ºC, 24 Slika 22. Odstupanje prosječne godišnje temperature decenije (19992008.) od klimatske normale (1961-1990.) u BiH izraženo u oC Ovi trendovi su različiti i za pojedina godišnja doba. Najveći trend povećanja pokazuju ljeto i zima. U trendu povećanja temperature je sadržan i efekat grada kao toplotnog otoka, te povećane insolacije, čija će procjena biti predmet narednih istraživanja (Graf 6.) Suma padavina zavisno od kraja u BiH pokazuje minimalne promjene u prethodnih 100 godina od najvie +,- 10 %. U poslednjoj deceniji u središnjem planinskom pojasu prisutan trend povećanja suma padavina na godišnjem nivou (Graf 7.), dok je u jugozapadnom (područje Mostara) i sjeverozapadnom (područje Prijedora) dijelu zemlje prisutan trend pada (izuzimajući krajnji zapad- područje Bihaća). Graf 6. Trend prosječne godišnje temperature u Sarajevu (1888-2010.) U sjeveroistočnom dijelu BiH, naročito područje Doboja i Sokoca , prisutno je povećanje padavina (do 13 %) (Slika 23.) . U pogledu promjene klime u sljedećih sto godina, postoje razni scenariji. Imajući u vidu slijedeće: geografski položaj BiH, kao i činjenicu da ni dosadašnje promjene nisu bile tako dramatične kao u nekim drugim dijelovima svijeta, te istraživanja naših podataka i trendova zabilježenih na meteorološkim stanicama u BiH, za preliminarna razmatranja u okviru ovog izvještaja očekuju se klimatska kolebanja po scenariu B2, što znači umjerenu procjenu povećanja srednje temperature za nešto više od dva stepena Celzijusa u narednom stoljeću, te analognu promjenu i ostalih klimatskih parametara. Slika 23. Odstupanje prosječnih godišnjih suma padavina poslednje decenije (1999-2008.) od klimatske normale (1961-1990.) u BiH izraženo u %. Graf 7. Trend prosječnih godišnjih suma padavina u Sarajevu (1888-2010.) Po godišnjim dobima postoji različit trend. Najveći dio BiH pokazuje negativan trend tokom proljeća, a naročito ljeta, dok je tokom zimske polovine godine uglavnom zabilježen porast kišnih padavina. Takođe imamo trend povećanja intenziteta padavina u kraćim vremenskim periodima, i u skladu sa tim sve duže sušne periode između tih perioda. 25 Poseban problem u skladu sa ovom konstatacijom predstavlja trend opadanja snježnog pokrivača u zimskom periodu, što smanjuje akumulaciju vode na planinama. (Graf 8.) Sve to ukazuje na ozbiljan deficit vode u proljetnoj i ljetnoj sezoni, koji se već sada osjeća. Ova konstatacija se odnosi i na bilans vode u zemljištu, kao i na podzemne vode. Sve ovo ukazuje na povećanu promjenljivost vremena, koja ima u uticaj na sve oblasti u BiH, ali ti uticaji nisu tako drastični kao u drugim djelovima svijeta, gdje su evidentirani gubici ljudskih života i znatne materijalne štete. Ipak recimo da navedena promjenljivost vremena utiče na ljudsko zdravlje i na blago pogoršanje biometeoroloških uslova u našoj zemlji. Navedimo na kraju da je posljednja decenija (2001.-2010.) najtoplija u zadnjih 120 godina otkad se vrše mjerenja u BiH. Naprimjer u Sarajevu srednja temperatura te decenije iznosi 10,4 ºC, a srednja temperatura za niz 1961.-1990. iznosi 9,5 ºC. Graf 8. Trend prosječnog broja dana sa snježnim pokrivačem >10 cm u Sarajevu (1951-2010.) 26 NARUŠAVANJE PRIRODNE RAVNOTEŽE PLANETE Da li čovjek razmišlja šta se može desiti kad se priroda izbaci iz ravnotežnog položaja. Ravnotežni položaj je uveliko narušen u svim segmentima (voda, zrak, tlo) i predpostavlja se da će Zemlja uskoro uzvratiti udarac čovjeku koji će biti poguban za čitavo čovječanstvo. U ovom radu, ćemo pokušati objasniti zagađenje okoliša na procese metabolizma žive ćelije, tj. kako je čovjek eksponiran toksičnim tvarima u svim segmentima prirode, a zato je sam kriv. Postavlja se pitanje da li je kasno nadgledati zagađenje prirode za buduća pokoljenja. Odgovor će dati vrijeme koje dolazi. Osnovna jedinica života u prirodi je ćelija. Nju čine plazma, organele i membranski sistemi koji je ograničavaju u ukupnoj građi organizma, ili je izdvajaju kao jedinstveni organizam, primordijarni činilac života u biosferi. Slijedi da su osnovni životni procesi, koji se događaju u biosferi, metabolički procesi i oni su osnova koja omogućuje organizaciju života i uopšte postojanje života na svim nivoima biološke forme. Procesi koji čine metaboličke cikluse su isti u svakoj ćeliji bez obzira da li je to jednoćelijski organizam ili visoko složeni čovječiji organizam. Promene u metabolizmu žive ćelije rezultiraju ukupnim ekološkim promenama u biosferi, koje su najčešće izazvane promenama kvaliteta okoline, pod uticajem čovjeka na lokalne mikroklimatske uslove življenja. Ovo su ograničene lokalne promjene koje imaju direktan uticaj na životne procese , uglavnom, samo dijela populacije svih nivoa življenja (od jednoćelijskog bio i zoo planktona, pa do gigantskih stabala i čovjeka). Međutim, do katastrofalnih opštezemaljskih promjena, isključivo, dolazi zbog promjena u globalnim geofizičkim odnosima karakterističnim za Zemlju, kao planetu. Kad raspravljamo o toksičnim uticajima na žive organizme, što znači i na čovjeka, uvijek moramo imati na umu da se zapravo raspravlja o uticaju na bilo koju organogenu ćeliju. Svaka toksična supstanca, prije svega djeluje na ćeliju preko kontaktnih površina (membrana) i može se zaključiti da je za sve žive vrste membrana prvo i najvažnije mjesto djelovanja. Iz vazduha toksične supstance se prenose u organizam preko respiratornog sistema, mekog tkiva i kože, znači udisanjem, (inhaliranjem) i neposrednim kontaktom. Iz vode, toksične supstance, se apsorbuju u organizam uglavnom preko gastrointestinalnog trakta (GI), ali takođe i preko mekog tkiva i kože, kontaktom. Membrana posjeduje mnoge ligande koji imaju afinitet prema hemijskim supstancama, a posebno prema alkalnim i zemnoalkalnim metalima koji ih uglavnom aktiviraju, ali istovremeno i prema teškim metalima, čije je dejstvo uglavnom toksično. Membrana posjeduje i niz važnih enzima, koji se mogu blokirati djelovanjem toksičnih supstance, sa teškim metalima su i najčešće blokade enzimskih reakcija. 27 Ovi se enzimi mogu nalaziti na površini ćelije, pa su neposredno izloženi djelovanju metala, ali i drugih supstanci apsorbovanih u izvanćelijskoj tekućini. U vazduhu, toksične supstance (pa i metali), se nalaze u gasovima, prašini i aerosolu. U vodi su rastvorene, emulgovane i/ili suspendovane. U svojim publikovanim radovima (1, 2, 3) obradili smo i povezali domaća i svjetska saznanja iz ovog domena i predložili izračunavanje indeksa ekološkog uticaja za vazduh, za vode i za tlo, i generalisali opšti ekološki uticaj predlažući formulaciju indeksa ekoloških promjena (IEC – Index Ecological Changes), koji sadrži u svojoj formulaciji parcijalno posmatrane indekse za vazduh (okoliša i radne sredine), vodu i tlo. Indeks ekoloških promjena (IEC) je složena vrijednost, posmatrano u ukupnom ekološkom sistemu, u svakom slučaju i u užem sistemu čovjekove neposredne okoline, a opisuju ga događaji u podsistemima: 28 opšte životne atmosfere ICAir, radne atmosfere ICWor, vodene sfere ICWat, sfere tla ICSol. Ekološke promjene u svakom od ovih podsistema, načelno, mogu se opisati skupom parametara koji definišu indeks ekoloških promjena (IEC) za posmatrani podsistem u kome se događaju. U slučaju neovisnih događaja u podsistemima, slijedi da se IEC može pisati u jednostavnom sumarnom obliku, kao: IEC = ICAir + ICWor + ICWat + ICSol Pored ovog izlaganja možemo objasniti proces nastajanja toksičnih supstanci u atmosferi koje direktno ugrožavaju čovjeka, površinske i podzemne vodotoke. Pri procesima sagorijevanja nastaju sumporni dioksidi, azotni dioksidi i drugi plinovi koji pospješuju nastajanje kiselina. Takvi slobodni nemetalni oksidi reaguju u vlažnoj atmosferi tj. sa kišom dajući veoma toksične kiseline, sumpornu i azotnu kiselinu. Ovi oksidi dospijevaju u atmosferu uglavnom iz tzv. mobilnih i stacionarnih izvora. To su uglavnom kisele kiše koje imaju jak razarajući uticaj u svim segmentima prirode. Zaključak: Iz svega navedenog može se sa sigurnošću zaključiti da je ČOVJEK glavni uzročnik poremećaja u prirodi. Uloga nacionalnih hidrometeoroloških službi u smanjenju rizika od prirodnih nesreća Globalni osmatrački telekomunikacioni i računarsko-prognostički sistem uspostavljen u okviru Svjetskog meteorološkog bdijenja, zatim Svjetski klimatski program, kao i Svjetski program istraživanja atmosfere i životne sredine sa Globalnim sistemom za praćenje promjena hemijskog sastava atmosfere, predstavljaju najznačajnije infrastrukturne sisteme i naučno-tehničke programe kojima se obezbjeđuje sistematsko praćenje, istraživanje i prognoziranje stanja vremena i klime, praćenje i rane najave atmosferskih i hidroloških nepogoda i prekograničnog zagađenja zraka i voda u slučaju tehnoloških akcidenata i nuklearnih udesa; detekcija klimatskih promjena i ekstrema i istraživanje mogućih uticaja promjena klime na prirodne resurse, ljudsko zdravlje i pojedine privredne djelatnosti. gubitaka ljudskih života i imovine. Državne hidrometeorološke institucije ne treba posmatrati samo kao pružaoce osnovnih hidrometeoroloških usluga, jer je njihov doprinos daleko veći, već kao partnere u planiranju i upravljanju smanjenjem rizika od prirodnih nesreća i drugih katastrofa. Nacionalne hidrološke i meteorološke službe Pored neposrednih funkcija i zadataka usmjerenih na zaštitu ljudi i materijalnih dobara i ublažavanje posljedica atmosferskih i hidroloških nepogoda i katastrofa, Nacionalne hidrometeorološke službe obezbjeđuju podatke i informacije neophodne za ocjenu rizika klimatskih promjena, kao i razvoj strategija adaptacije na izmjenjene klimatske uslove, zatim, podloge za ocjenu hidroenergetskog potencijala i energetskog potencijala sunca i vjetra u cilju intenzivnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, odnosno smanjenja korištenja fosilnih goriva. NHMS širom svijeta imaju ključnu ulogu u smanjenju rizika od prirodnih nesreća koja uključuje dostavljanje pravovremenih i pouzdanih vremenskih prognoza, ranog upozoravanja na hazardne situacije, i aktivnosti podizanja svjesti građana na vremenske hazarde, interpretaciju vremenskih informacija kao i suradnju sa organizacijama koje su uključene u proces zaštite i spašavanja a sve u cilju smanjenja Obzirom da prirodne katastrofe predstavljaju veoma ozbiljnu prijetnju bezbjednosti ljudi, WMO je posvetila značajne napore razvijanju operativnih sistema upozorenja i efikasnijih mjera pripreme koje su doprinijele značajnom smanjenu gubitaka života. Da bi se obezbjedilo da ove beneficije budu dostupne njenim članicama, WMO je značajnu pažnju posvetila razvojnim potrebama nacionalnih meteoroloških i hidroloških sužbi, posebno u najmanje razvijenim zemljama, radi obezbjeđivanja 29 njihovog brzog pristupa savremenim produktima i mogučnošću njihovog korištenja u skladu sa svojim nacionalnim zahtjevima i globalnim obavezama, a što je i osnovna misija WMO. Nacionalne hidrometeorološke službe bi sa iskustvom komuniciranja nacionalnim te međunarodnim podacima, kao proizvođači naučno zasnovanih analiza i upozorenja te iskustvom u diseminaciji informacija, trebale imati središnju ulogu u sistemu ranog upozoravanja o prirodnim hazardima.Međutim, NHMS u zemljama jugoistočne Evrope (JIE) nemaju adekvatnih ljudskih i tehničkih kapaciteta da odgovore na izazove koje predstavljaju zajednice u razvoju, a posebno na zahtjeve za savremenim sistemom DRR-a (Disaster Risk Reduction), na istom nivou kao u zemljama EU. Hidrometeorološke službe (NHMS) obično imaju različite uloge u sistemu ranog upozoravanja: mogu imati puni mandat za izdavanje upozorenja ili pak mogu taj mandat dijeliti s nekom drugom agencijom ili zavodom, ili je pak taj mandat dodijeljen nekoj drugoj agenciji ali NHMS snažno doprinosi u tom smislu. Uloga nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi u Smanjenju rizika od katastrofa (DRR - Disaster Risk Reduction) 30 hidrometeorološkom zavodu BiH (FHMZ) te Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS se meteorološke analize temelje na hidrološkim i meteorološkim mjerenjima i osmatranjima iz BiH, mjerenjima iz susjednih zemalja i drugdje koje se dobivaju putem komunikacijskog sistema WMO GTS te iz globalnih vremenskih prognoza koje izrađuju veliki meteorološki centri. Redovni bilteni koje izrađuju i daju FHMZ i RHMZ RS se objavljuju na web sajtu i dostavljaju se u Operativni centar 112. FHMZ izdaje tri dnevna biltena kao i hidrološki bilten te iste proslijeđuje nadležnim institucijama putem elektronskih i drugih medija, kao i na zahtjev zainteresiranim građanima. U hitnim situacijama, izdaju se posebni bilteni meteorološki, hidrološki i seizmološki., Prognostički modeli Meteorološke prognoze se temelje na operiranju odgovarajućim numeričkim modelima prognoziranja vremena (NWP). Rezultati ovih modela su tipični meteorološki parametri poput temperature, oborina izraženih u mm/hr ili mm/3hr, vlažnosti, brzine i smjera vjetra, na različitim nivoima modela. Jačanje kapaciteta za izradu i dostavu pravovremenih i pouzdanih informacija, prognoza, upozorenja(osmatračke hidrološke i meteorološke mreže stanica, prognostički modeli i alati itd.); Dostavljanje pravovremenih i pouzdanih upozorenja na ekstremne vremenske situacije i njihovo tumačenje; Integracija hidrometeoroloških službi u sistem upravljanja DRR (Disaster risk reduction); Analiza i pružanje informacija o hazardima ; Informisanje javnosti; Jačanje suradnje i partnerstva sa nacionalnim i međunarodnim organizacijama na smanjenje rizika od prirodnih nesreća Ranijih godina u Zavodu se prognoza vremena kreirala koristeći resurse na internetu, globalne modele, koji pokrivaju cijelu planetu i imaju “grubu” rezoluciju oko 100 km. Hidrometeorološke službe u BiH imaju važnu ulogu u sistemu ranog upozoravanja na državnom ili entitetskom nivou. U Federalnom S obzirom na kompleksnost topografije naše zemlje i malu površinu neophodno je korištenje nekog od regionalnih numeričkih modela. Da bi se pojave u atmosferi mogle prikazati što tačnije i pouzdanije neophodno je korištenje modela fine rezolucije, gdje se kao ulazni parametri koriste globalni modeli. rezolucije).Horizontalan rezolucija 14 km. Prognoza do 72 h. Početni uslovi se dobijaju iz DWD - Deutscher Wetterdienst. I model se startuje dva puta dnevno. U Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH za prognozu vremena se koriste tri numerička modela. U oba slučaja,WRF-ARW i WRF-NMM, se tzv. ugnježđivanjem modela u model dolazi do veoma fine horizontalne i vertikalne rezolucije. Kao rezulat dobija se prognostički materijal visoke preciznosti i pouzdanosti. Slobodna procjena, bez mogućnosti za neku ozbiljniju studiju, od 70 do 90 %. HRM (High Resolution Model - model visoke WRF-ARW (Advanced Research Model), Horizontalna rezolucija 18 i 6 km. Prognoza do 48 h Početni uslovi GFS 0.5 deg NCEP (USA) Vrijeme izvršenja oko 2.5h. WRF-NMM (Nonhydrostatic Mesoscale Model) Horizontalna rezolucija 30 i 10 km. Prognoza do 72 h Početni uslovi GFS 0.5 deg NCEP (USA) Vrijeme izvršenja oko 3.5h. WRF-NMM (Nonhydrostatic Mesoscale Model) Horizontalna rezolucija 12 i 5 km. Prognoza do 48 h Početni uslovi GFS 0.5 deg NCEP (USA) Vrijeme izvršenja oko 3.5h. Slika 24. Produkti prognostičkih modela 31 Kratkoročne prognoze do 72 sata unaprijed U 2011. godini planira se implementacija METEOALARMA u Bosni i Hercegovini . Na inicijativu EUMETNETA 2007. godine pokrenuta je METEOALARM (http://www.meteoalarm. eu) internetska stranica koja služi za upozoravanje javnosti na opasne vremenske prilike u Europi nastala na temeljima EMMA (European Multiservice Meteorological Awareness) projekta. Na osnovu simbola i bojom kodiranih karata daju se upozorenja na opasne vremenske situacije za sljedećih 48 sati. Upozorenja se daju za: jake kiše s mogućnošću poplava, žestoke grmljavinske oluje, olujni vjetar, toplotne valove, magla, snijeg ili ekstremna hladnoća sa mećavom, Nema upozorenja - ne predviđaju se opasne vremenske pojave. Predviđaju se potencijalno opasne vremenske pojave. Predviđaju se opasne vremenske pojave. Upozorenje na vrlo opasne vremenske pojave. Slika 25. Meteoalarm www.meteoalarm.eu Slika 25. Modeli prognoze do 72 sata unaprijed 32 PRAĆENJE KVALITETA ZRAKA Praćenje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini, Zavod kontinuirano vrši od 1967. godine. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih osobina zraka i padavina Zavod je vršio u osnovnoj mreži meteoroloških stanica. Vršimo objedinjavanje i analiziranje svih prikupljenih podataka koji se odnose na zagađivanje zraka - emisija i stanje zagađenosti zraka - imisija, kao i redovno davanje informacija odgovarajućim institucijama. U predhodnom periodu Sektor se posebno bavio, sa aspekta zraka, redovnim praćenjem stanja zagadjenosti - imisija na području Sarajeva i Tuzle. SARAJEVO - BJELAVE 2001. u kojoj je zabilježen pad koncentracija sumpor dioksida i dima, što se može vidjeti na U prvim decenijama od kako se vrše mjerenja priloženom grafikonu 9, Nešto niže vrijednosti ovih na ovoj stanici, prosječne godišnje vrijednosti zagađujućih supstanci mogu se objasniti povoljnim dobivene analizom 24-satnih uzoraka su ukazivale meteorološkim uslovima. U zimskom periodu 2001. na znatno veći stepen zagađenosti u odnosu na god. nije bilo dugih perioda sa temperaturnim posljednjih 16 godina, što se može objasniti inverzijama, a temperature su bile u prosjeku smanjenjem industrijskih aktivnosti početkom veće tako da se sigurno trošilo manje energije za ratnih sukoba, ali i gasifikacijom sarajevskih zagrijavanje, a samim tim je i emisija zagađujućih toplana nakon rata. materija u atmosferu bila manja. Upoređujući statističke pokazatelje za sumpordioksid i dim sa Analize 24-satnih uzoraka pokazuju da ponovo graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (GV) član dolazi do postepenog rasta koncentracija sumpor 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta dioksida i dima u atmosferi grada Sarajeva, zraka, koncentracije dima prelaze GV za visoke u periodu 1995 – 2010. godine. Izuzetak je vrijednosti, 98-i percentil (Tabela 4.). Prosječne godišnje Visoka vrijednost Zagađujuća materija Period uzorkovanja Vrijednosti (µg/m3) (µg/m3) SO2 1 sat 90 500 (napomena 1) SO2 24 sat 90 240 (napomena 2) NO2 1 sat 60 300 (napomena 3) NO2 24 sat 60 140 (napomena 2) LČ 10 24 sat 50 100 (napomena 2) ULČ 24 sat 150 350 (napomena 2) DIM 24 sat 30 60 (napomena 2) CO 8 sat 10000 8 sat 150 (napomena 4) O3 Napomena 1: ne smije biti prekoračena više od 24 puta u kalendarskoj godini Napomena 2: ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil) Napomena 3: ne smije biti prekoračena više od 18 puta u kalendarskoj godini Napomena 4: ne smije biti prekoračena više od 21 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil) Tabela 4. Granične vrijednosti kvaliteta zraka – GV u cilju zaštite zdravlja ljudi 33 PROSJEČNE GODIŠNJE KONCENTRACIJE SUMPOR DIOKSIDA I DIMA Stanica : Bjelave-Sarajevo Period: 1975-2010.godina SO2 DIM 180 160 140 mmg/m3 120 100 80 60 40 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1998 1997 1996 1995 1991 1990 1989 1988 1987 1986 1985 1984 1983 1982 1981 1980 1979 1978 1977 1976 0 1975 20 GODINA Grafikon 9. - Prosječne godišnje koncentracije SO2 i dima 98-PERCENTIL KONCENTRACIJE SUMPOR DIOKSIDA I DIMA Stanica : Bjelave-Sarajevo Period: 1975-2010.godina 1000 SO2 DIM 900 800 700 mmg/m3 600 500 400 300 200 GODINA Grafikon 10. - 98 percentil koncentracije SO2 i dima 34 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1998 1997 1996 1995 1991 1990 1989 1988 1987 1986 1985 1984 1983 1982 1981 1980 1979 1978 1977 1976 0 1975 100 Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka počela je sa radom 2003. godine i mjeri trenutne koncentracije pet parametara zagadjenosti zraka (Graf 13.). U 2006. godini ovoj stanici je dodat još i monitor za mjerenje ozona. Ova stanica je postavljena na meteorološkoj stanici Bjelave u Sarajevu. Njeni podaci će upotpuniti sliku stanja kvaliteta zraka u Sarajevu. Analizom dobivenih rezultata sa ove stanice uvrđeno je da statistički parametri koncentracija SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvđene Pravilnikom. Upoređivanjem rezultata prosječnih godišnjih koncentracija zagađujućih materija dobivenih sa stanice hidrometeorološkog zavoda na Bjelavama i automatske stanice u Alipašinoj ulici u centru Sarajeva (stanica Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) došlo se do očekivanih zaključaka obzirom da je stanica Bjelave smještena oko 100 metara iznad centra grada. PROSJEČNE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJA SARAJEVO (BJELAVE) - AUTOMATSKA STANICA (1-sat vrijednosti) PERIOD: 2002 - 2010. GODINA 60 50 mmg/m3 40 30 20 10 0 SO2 NO 2 2002 2003 NO2 NOx 2 2004 2005 2006 O3 3 x 2007 2008 2009 2010 Graf 11. Najuočljivije razlike se odnose na koncentracije azotnih oksida u zraku. Koncentracije NO, NO2 i NOx izmjerene na stanici u Alipašinoj ulici su višestruko veće od onih koje su izmjerene na Bjelavama što je u prvom redu posljedica emisije iz saobraćaja (stanica u Alipašinoj ulici se nalazi na jednoj od najfrekventnijih gradskih raskrsnica). S druge strane, izmjerene koncentracije ozona na Bjelavama su veće u odnosu na one u centru grada. Rezultati mjerenja sumpordioksida pokazuju nešto veću koncentraciju u centru grada. 35 PROSJEČNE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJA PERIOD: 2010. GODINA SA - BJELAVE SA - ALIPAŠINA 140 120 mmg/m3 100 80 60 40 20 0 SO2 2 NO NO2 2 NOx x O33 Graf 12. 98-PERCENTIL KONCENTRACIJA PERIOD: 2010. GODINA SA - BJELAVE SA - ALIPAŠINA 400 350 mg/m 3 m 300 250 200 150 100 50 0 SO22 NO NO2 2 NOx x O3 3 graf 13 TUZLA Praćenje koncentracija sumpor dioksida i dima u zraku grada Tuzle, na meteorološkoj stanici, ponovo je počelo 2002. godine. Upoređujući rezultate mjerenja, 24-satnih uzoraka, u periodu od 2002. do 2010. godine sa mjerenjima 1990 - 36 1991. godine, da se zaključiti da su koncentracije sumpor dioksida nešto niže dok su koncentracije dima veće, i prelaze GV za visoke vrijednosti, 98-i percentil. SO2 PROSJEČNE GODIŠNJE KONCENTRACIJE SUMPOR DIOKSIDA I DIMA GRAD: TUZLA (METEO. STANICA) PERIOD: 1990-1991 i 2002-2010.god. DIM 60 50 m g/m3 40 30 20 10 0 1990 1991 2002 2003 2004 2005 2007 2008 2009 2010 GODINA Graf 14. Prosječne godišnje koncentracije SO2 i dima SO2 DIM 98 - PERCENTIL KONCENTRACIJA SUMPOR DIOKSIDA I DIMA GRAD: TUZLA (METEO. STANICA) PERIOD: 1990-1991 i 2002-2010.god. 700 600 m g/m3 500 400 300 200 100 0 1990 1991 2002 2003 2004 2005 2007 2008 2009 2010 GODINA Graf 15. 98-percentil koncentracija SO2 i dima 37 KISELOST PADAVINA Sektor životne sredine redovito vrši analize kiselosti padavina. Nakon što je nekoliko godina za redom broj i učestalost kiselih padavina rastao od 2006. godine bilježi se značajan pad tog broja. Međutim u 2009. i 2010. godini je opet došlo do porasta broja kiselih u ukupnom broju padavina. Ilustrativno je to prikazano na grafikonu 16. koji pokazuje učestalost pojava kiselih padavina. % KISELIH PADAVINA Stanica: Bjelave, Sarajevo Period: 1996 - 2010. godie 80 70 % KISELIH UZORAKA 60 50 40 30 20 10 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 GODINE Graf 16. Procenat učestalosti pojave kiselih padavina za Sarajevo Kisele padavine (Graf 17.) se pojavljuju tokom cijele godine. U ljetnom periodu registrovano je 4% do 8% od ukupnog godišnjeg broja kiselih padavina, a mjeseci sa najučestalijim pojavama kiselih padavina su januar, februar i decembar (od 12-14%), kako se da uočiti na slici. 38 Najveći broj pojava kiselih padavina, objašnjava se daljinskim transportom frontalnih zračnih masa koje su u najvećoj mjeri zagađivane krećući se preko zapadne i centralne Evrope. Usporedbom pojava kiselih padavina sa dominantnim pravcima vjetra zaključilo se da je najveća učestalost ove pojave (više od 70 %) prisutna pri dolasku zračnih masa iz pravca sjeverozapad i zapad-sjeverozapad (Graf 18.). Ovo potvrđuje činjenicu da lokalno zagađenje atmosfere na području BiH bitno ne utiče na učestalost pojave kiselih padavina. % KISELIH PADAVINA Stanica: Bjelave, Sarajevo Period: 1996 - 2010. godina JANUAR 14% DECEMBAR 13% NOVEMBAR 9% FEBRUAR 12% OKTOBAR 7% MART 7% SEPTEMBAR 8% APRIL 6% AVGUST 4% JULI 6% MAJ 6% JUNI 8% Graf 17. FUNKCIONALNA OVISNOST PRAVCA VJETRA I KISELIP PADAVINA STANICA: SARAJEVO (BJELAVE) PERIOD: 2002 - 2010. god. NW 11% NNW 6% E 0% ENE 3% ESE 5% S SE SSW 1% 1% 2% SW 1% WSW 7% N 0% W 3% WNW 60% Graf 18. 39 RADIOAKTIVNOST ATMOSFERE I dalje se kroz medije u Bosni i Hercegovini potencira problem radioaktivnog zračenja. Svakako da je ovo pitanje jedno od vitalnog značaja za stanovnike koji žive na području naše zemlje. Novine i novinari ne bi trebali da ovom problemu pristupaju senzacionalistički i da javnosti prezentiraju podatke koji mogu da izazovu strah i paniku kod ljudi. Osnovni zadatak u ovakvim situacijama i novinara i relevantnih službi je da javnosti prezentiraju činjenice a ne teorijska i senzacionalistička naklapanja. Federalni hidrometeorološki zavod kao institucija od interesa za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu svakodnevno mjeri absorbovane doze jonizirajućeg zračenja. Prema podacima kontinuiranih višegodišnjih mjerenja i testnih mjerenja na području centralne Bosne i području Hercegovine, obradom godišnjih doza, absorbovana doza jonizirajućeg zračenja iznosi 0.8 do 1.1 milisiverta godišnje (mSv/y),. Svakako da iz ovog podatka građani ne mogu ocjeniti veličinu radijacije i zato ćemo pokušati na popularan način objasniti neke pojmove i norme jonizirajućeg zračenja (Graf 19.). GODIŠNJE ABSORBOVANE DOZE JONIZIRAJUČEG ZRAČENJA 1.6 1.4 1.2 mSv/g 1 0.8 0.6 0.4 0.2 0 SARAJEVO 2004 BIHAĆ 2005 2006 MOSTAR 2007 2008 Graf 19. 40 TUZLA 2009 2010 LIVNO MAX. DOZV. ABSOR. DOZA Prema svjetskim istraživanjima i standardima prirodna radijacija zemlje iznosi 1.2 mSv/y, a prirodna kosmička radijacija iznosi 0.3 mSv/y. Tako da ukupna prirodna radijacija iznosi 1.5 mSv/y. Iz navedenog se može uočiti da su izmjerene vrijednosti absorbovane doze kod nas ispod standardnih svjetskih normativa. Iako nije popularno tehnički detaljisati mora se ukazati na razliku između raznih tipova radijacije. Naime, absorbovana doza radijacije se iskazuje u jedinicama Grey/godinu (Gy/y). Biološki efekti absorbovane doze jonizirajućeg zračenja na organizme se iskazuje u jedinicama Sivert/godinu (Sv/y). Činjenica je da biološki efekti radijacije zavisi od tipa radijacije, odnosno od energije čestica koje uzrokuju jonizirajuće zračenje. Najmanje biološke efekte imaju X-zraci, gama i elektronsko zračenje, dok veliki štetni biološki efekat izazivaju brzi neutroni, protoni i alfa čestice, a najveći efekat izazivaju teška jezgra. Ilustracije radi navodimo podatke komparativnim radiacionim dozama prirodnog zračenja: - prirodno zračenje u Australiji iznosi 2 mSv/y, u Sjevernoj Americi 3 i veće je u odnosu na izmjerene kod nas (cca 1.4 mSv/y). Veoma opasne doze su, naprimjer, 5000 mSv absorbovane u toku jednog mjeseca, a smrtonosna doza je 10 000 mSv absorbovana u toku jednog dana ili sedmice. Upoređujući ove podatke sa izmjerenim kod nas sigurno da nema mjesta ni za kakvu paniku niti za neke špekulacije o ugroženosti građana BiH. Svakako da ovdje nisu uključena razmatranja pitanja postojanja područja na kojima se eventualno nalaze ostaci materijala sa osiromašenim uranijumom. Ovi problemi su svakako aktuelni ali su sigurno, ako postoje, usko lokalnog karaktera i mogu se izolovati tako da ne utiču bitno na ukupnu situaciju na području BiH. Imajući u vidu da u Evropi radi veliki broj nuklearnih centrala, povećane su mogućnosti za dešavanje incidentnih situacija. Iskustvo iz incidenta tipa “Černobil” pokazuje da nuklearni “oblak” može preći preko više zemalja i primarno ugroziti ljudske živote. Blagovremenim upozoravanjem mogu se primarni štetni efekti na zdravlje bitno smanjiti. 41 UV ZRAČENJE Ultraljubičasto zračenje ne predstavlja komponentu zagađenosti zraka, međutim medij kroz koji ovo zračenje dolazi do površine Zemlje te ljudi i drugih živih organizama je atmosfera. Na meteorološkoj stanici Bjelave-Sarajevo mjerenje ovog parametra se vrši redovno i kontinuirano od 2006. godine. Svakodnevna mjerenja intenziteta UV zračenja se vrše u periodu od aprila do oktobra i to u satnim terminima od 9 do 15 sati. Metode mjerenja i obavještavanje građanstva su u skladu sa zajedničkom preporukom Svjetske meteorološke i Svjetske zdravstvene organizacije (WMO i WHO) te programa UN-a za okoliš (UNEP). Zaposlenici Sektora prave prognozu UV zračenja za prostor Bosne i Hercegovine u cilju obavještavanja građanstva o očekivanim vrijednostima i eventualnim mjerama zaštite. Rezultati dobiveni mjerenjima ukazuju da su vrijednosti indeksa UV zračenja u Sarajevu u skladu sa astronomskim položajem Sarajeva. U skladu s tim i najviše vrijednosti ovog parametra se bilježe u ljetnim mjesecima te u terminima kada sunčeve zrake padaju na tlo pod najvećim uglom tj. između 10 i 15 sati. Treba napomenuti da je opasnost od UV zračenja u direktnoj vezi sa tipom i osjetljivošću kože individue. Vrlo visoke vrijednosti UV indeksa su zabilježene u izuzetno rijetkim slučajevima. Ekstremne, izuzetno opasne vrijednosti UV indeksa nisu zabilježene. 42 MEDUNARODNE OBAVEZE I IZVJEŠTAVANJE U skladu sa evropskim konvencijama Sektor je primjenom Evropskog softwarea DEM (softverski paket za imisiju), koji je instaliran kod nas, izvršio obradu statističkih vrijednosti stanja zagadjenosti i podatke direktno preko interneta poslao na: ftp://info.rivm.nl/pub/llo/pub /upload/ etcaq/dem, kao i ostale evropske zemlje. Ti se podaci mogu pronaći u AIRBASE na EIONET portalu EEA ( Evropska agencija za okoliš ). Ovi podaci se dostavljaju za Bosnu i Hercegovinu, saradnja i izvještavanje prema EEA se vrši već duži niz godina. Ovdje moramo istaći da Bosna i Hercegovina sa aspekta razmjene podataka o kvalitetu zraka sa EEA izvršava svoje obaveze u skladu sa zakonima iz ove oblasti u našoj zemlji, kao i u skladu sa direktivama EU iz oblasti praćenja i analize kvaliteta zraka . Proračun emisije štetnih materija u zrak na području Bosne i Hercegovine Zavod vrši već duži niz godina. Primjenom evropskih konvencija smo dužni dostavljati ove podatke, kao i sve ostale zemlje Evrope. Za ove potrebe, kao i za potrebe kompatibilnosti emisionih podataka, Evropska zajednica je usvojila kompjuterske software pakete, pomoću koih vrši kompletan proračun svih komponenti koji zagadjuju zrak na jednom področju. Ovi paketi i sam pristup obrade podataka je poznat pod nazivom CORINAIR meteodologija Tu se posebno radi o slijedećim software paketima: Collecter - kompletna obrada emisionih izvora zagadjivanja zraka, Reporter - komplet tabelarnih prikaza saznanja zagadjivanja u skladu sa konvencijama, Importer - paket za povezivanje sa drugim software, Copert - kompletna obrada zagadjivanja atmosfere od vozila. Obzirom da se radi o veoma kompleksnim softverima to se ovi paketi već duže analiziraju i proučavaju u ovom Sektoru. Ostvarivana je i medjunarodna saradnja u vezi ovih software-a preko Evropskog centra ETC/AE koji radi u sklopu Evropske agencije za okoliš (EEA). Sada je Sektor u mogućnosti da vrši proračune emisije od vozila, kao i emisije od velikih izvora zagadjivanja zraka. 43 OSNOVNE HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE 2010. gODINE NA VODOTOCIMA U FBIH Analizirani su srednji mjesečni proticaji rijeka u 2010. godini, na vodomjernim stanicama (VS): Una (Kulen Vakuf), Sana (Sanski Most), Vrbas (Daljan), Bosna (Maglaj), Sarajevo Miljacka, Tabela 5. Rijeka Una, VS Kulen Vakuf Mjesec Qsr.mj (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. Qsr god. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 180 91,2 73,4 72,5 55,3 36,4 21,4 18,1 21,9 24,1 109 163 72,1 2,50 1,26 1,02 1,01 0,77 0,50 0,30 0,25 0,30 0,33 1,51 2,25 1,00 Qsr god. Rijeka Sana, VS Sanski Most Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 171 114 117 104 79,4 115 35,3 22,1 56,6 44,0 97,8 152 92,2 1,85 1,24 1,27 1,13 0,86 1,25 0,38 0,24 0,61 0,48 1,06 1,65 1,00 Rijeka Vrbas, VS Daljan Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Qsr god. 55,3 26,8 28,9 30,8 23,3 22,0 10,3 5,72 5,91 5,87 17,4 39,1 22,6 2,45 1,18 1,28 1,36 1,03 0,97 0,45 0,25 0,26 0,26 0,77 1,73 1,00 Qsr god. Rijeka Bosna, VS Maglaj Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 373 230 222 166 182 302 85,4 36,5 53,8 68,7 198 291 2,03 1,25 1,21 0,90 0,99 1,64 0,46 0,20 0,29 0,37 1,08 1,59 1,00 Qsr god. 184 Rijeka Miljacka, VS Sarajevo Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. 44 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 16,7 8,82 6,72 5,38 5,01 8,86 2,39 1,03 2,29 3,23 11,2 6,31 6,47 2,58 1,36 1,04 0,83 0,78 1,37 0,37 0,16 0,35 0,50 1,73 0,98 1,00 Tabela 5. Srednje vrijednosti proticaja na vodotocima u FBiH, 2010. godina Za opću ocjenu vodnosti, rađena su poređenja sa karakterističnim vrijednostima hidroloških nizova na istim stanicama za periode zaključno sa 1990. godinom, Tabela 5. Rijeka Una Sana Vrbas Bosna Miljacka Vodomjerna stanica Kulen Vakuf Sanski Most Daljan Maglaj Sarajevo Niz 1961-1990. 1964-1989. 1972-1990. 1964-1990. 1961-1990. Prema rezultatima preliminarne obrade podataka iz prošle godine, na svim stanicama zabilježeni su veći prosječni godišnji proticaji u 2010. godini u odnosu na višegodišnji prosjek. Odstupanja se kreću od oko 15 % na Miljacki u Sarajevu, do preko 40 % na VS Maglaj, rijeka Bosna, Graf 20. Na Grafu 21. prikazani su hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2010. godini za odabrane sranice u slivu Une, Sane, Vrbasa i Bosne. Tabela 6. Hidrološki nizovi korišteni za poređenje 300 45 30 250 15 0 -30 -45 Q m3/s 150 -60 -75 100 prebačaj (%) -15 200 -90 -105 50 -120 -135 0 K.Vakuf S.Most Daljan Maglaj Sarajevo srednji proticaj 2010 (m3/s) 72,1 92,2 22,6 184,0 6,47 srednji višegodišnji proticaj (m3/s) 53,2 67,4 16,4 129,0 5,62 Prebačaj (%) 35,5 36,8 37,6 42,7 15,12 -150 Graf 20. Prosječni proticaji u 2010. godini i za višegodišnji niz 45 46 Graf 21. Hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2010. godini Rijeka Vodomjerna stanica Una Kulen Vakuf Sana Vrbas Bosna Sanski Most Daljan Maglaj Miljacka Sarajevo Maksimalni srednji dnevni proticaj Qmax Datum (m3/s) Minimalni srednji dnevni proticaj Qmin Datum (m3/s) 503 8. januar 493 244 9. januar 9. januar 11,9 12,6 4,55 4. septembar 1571 10.januar 24,1 28. august 74,3 9. januar 0,51 20. decembar 4. septembar 26. august Tabela 7. Ekstremni proticaji u 2010. godini 47 Analizirana je unutargodišnja neravnomjernost, kao odnos srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg proticaja (Qsr. mj/ Qsr.god). Na svim stanicama je dobijena najniža vrijednost VS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII S Most 1,83 1,22 1,26 1,12 0,85 1,24 0,38 0,24 0,61 0,47 1,05 1,63 K.Vakuf 2,46 1,24 1,00 0,99 0,75 0,50 0,29 0,25 0,30 0,33 1,48 2,22 količnika za mjesec august, dok je najviša vrijednost količnika u mjesecu januaru. Tabela 8, Graf 22. Sarajevo 2,58 1,36 1,04 0,83 0,78 1,37 0,37 0,16 0,35 0,50 1,73 0,98 Maglaj 2,03 1,25 1,21 0,90 0,99 1,64 0,46 0,20 0,29 0,37 1,08 1,59 Daljan 2,45 1,18 1,28 1,36 1,03 0,97 0,45 0,25 0,26 0,26 0,77 1,73 Qmj/Qsr.god Tabela 8. Količnik srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg proticaja (Qsr. mj / Qsr.god), 2010. godina 3.20 3.00 2.80 2.60 2.40 2.20 2.00 1.80 1.60 1.40 1.20 1.00 0.80 0.60 0.40 0.20 0.00 S.Most K.Vakuf Daljan Maglaj Sarajevo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjeseci Graf 22. Dijagrami promjene srednjih mjesečnih proticaja, 2010. godina 48 Slika 28. Spreča, 9. januar 2010. Slika 27. VS Ključ, rijeka Sana, 9. januar 2010. Slika 29. Vrbas u Donjem Vakufu, 9.januar 2010. Slika 30. Miljacka u Sarajevu, 9.januar 2010. Slika 31. Drina u Goraždu, decembar 2010. 49 SVJETSKI DAN VODA 2011 VODA ZA GRADOVE: ODGOVOR NA IZAZOVE URBANIZACIJE Ovogodišnja tema“ Voda za gradove: odgovor na izazov urbanizacije“, ima za cilj osvijetliti i potaknuti vlade, organizacije, zajednice i pojedince da se aktivno uključe u rješavanje problema urbanog vodnog gospodarstva. Cilj Svjetskog dana voda 2011. je da se međunarodna pozornost fokusira upravo na razne uticaje na urbane vodovodne sisteme: brzi rast gradskog stanovništva, industrijalizaciju, te nesigurnosti uzrokovane klimatskim promjenama, sukobima i prirodnim katastrofama. Zašto urbanizacija predstavlja izazov? Danas, prvi put u ljudskoj povijesti, većina svjetske populacije (3,3 milijardi ljudi) živi u gradovima. Urbane sredine i dalje se šire, pri čemu 38% rasta predstavlja širenje sirotinjskih četvrti. Gradska populacija raste brže od gradske infrastrukture, koja se ne može prilagoditi ovako brzom prirastu stanovnoštva. 50% svjetske populacije živi u gradovima od 10 milijuna ljudi ili više. Afrika i Azija imaju najviše stope urbanizacije, dodatno potaknute sukobima i katastrofama. Urbanizacija je velika ne samo u ogromnim , „megagradovima“, nego i u drugim, dosada manjim urbanim sredinama. U Latinskoj Americi većina stanovništva živi u manjim urbanim sredinama, centrima u kojima je prognoziran najveći rast u sljedećih 20 godina. Svake sekunde, populacija u gradovima se poveća za 2 čovjeka! Svakog mjeseca, u svijetu se 5 miliona stanovnika Preseli u gradove! U Africi i Aziji će se gradsko stanovništvo udvostručiti između 2000. i 2030. Nedostatak sigurne vode za piće u gradovima dovodi do pojave kolere, malarije i dijareje! Vodosnabdijevanje gradova Ulaganja u infrastrukturu ne prate stopu urbanizacije, a servisi vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda pokazuju značajnu podinvestiranost. Središnji problem je, dakle, upravljanje vodosnabdijevanjem i odvođenjem otpadnih voda grada. Pokrivenost stanovništva vodovodom je u opadanju, pri čemu siromašni dobivaju najlošiju uslugu, uz veliku cijenu. U gradovima zemalja u razvoju, najčešće nedostaje proširenje kanalizacije u predgrađe, a često postoje problemi i sa odvođenjem prikupljene otpadne vode zbog poddimenzioniranosti sistema. Gradovi su komplicirani za upravljanje: različiti pristupi su potrebni za različite vrste urbanih sredina. Međutim, gradovi također pružaju najbolju priliku za poboljšanje življenja i razvoja infrastrukture, uključujući vodosnabdijevanje. 50 27% stanovnika u gradovima zemalja u razvoju nema vodu iz česme u kući! Jedan od pet stanovnika gradova širom svijeta (ukupno 794 miliona), živi bez odgovarajuće kanalizacije! Klimatske promjene i vodosnabdijevanje gradova: izazovi i mogućnosti Sve je više dokaza da će vodni resursi značajno biti pod uticajem klimatskih promjena, u količini i kvaliteti, a naročito preko uticaja poplava i suša. Ovo će se sve sigurno odraziti na poremećaj usluga vodosnabdijevanja. Osim toga, klimatske promjene i katastrofe će rezultirati većim migracije u urbana područja, čime se povećavaju zahtjevi prema gradskim sistemima. Uticaj klimatskih promjena postaje sve važniji za projektovanje, izgradnju i održavanje infrastrukture sektora voda. Prosječna globalna temperatura je u porastu, uzrokujući cikluse ekstremnih pojava: suše i poplave postaju sve učestalije, nivo mora se diže. Zalihe podzemnih voda su pod stresom zbog smanjenja padavina i povećanja stope zahvatanja. Urbani sistemi za vodosnabdijevanje moraju zadovoljiti zahtjeve širenja potreba industrije i brzog rasta populacije. Razna onečišćenja predstavljaju dodatni pritisak, povećavajući zahtjeve prečišćavanja vode u svrhu obezbjeđenja sigurne vode za stanovnike grada. Dvije trećine svjetskih megagradova nalazi se u regijama koje su osjetljive na uticaje klimatskih promjena, gdje se gradski sistemi za vodosnabdijevanje suočavaju sa sve većom potrebom za poboljšanje upravljanja vodnim resursima i pratećom infrastrukturom. Diversifikacija izvora snabdijevanja vodom postat će sve važnija, bilo kroz izgradnju novih rezervoara, odgovarajuće i održivo zahvatanje podzemnih voda, ili upotrebu reciklirane i desalizirane vode... Čak i bez klimatskih promjena, gradski sistemi za vodosnabdijevanje suočavaju se sa napregnutim radom - u zemljama u razvoju nose se s osnovnim pitanjima upravljanja vodama i pružanja usluga, dok se u razvijenom svijetu suočavaju s izazovima popravljanja i zamjene zastarjele infrastrukture. Suočavanje s pritiskom mnoštva kratkoročnih pitanja često ometa planiranje vezano za buduće uticaje klimatskih promjena. Svjetska banka je finansirala istraživanje vodovodnih sistema 20 velikih gradova u svijetu, te izradu izvještaja koji predstavlja percepcije, iskustva i pristupe rješavanju klimatskih izazova u urbanim područjima u zemljama u razvoju, zemljama sa srednjim prihodima, i razvijenim zemljama. U zaključcima se kaže da je potrebno strateško usmjerenje ka izradi, najprije procjene ranjivosti vodnih resursa na klimatske promjene, a zatim i specifičnih akcijskih planova za upravljanje gradskim sistemima za vodosnabdijevanje, kako bi se počelo sa ciljanim odgovorima adaptacije. Briga vezano za uticaj klimatskih promjena na sisteme vodosnabdijevanja gradova treba biti prisutna, ali da ne postane opravdanje za predimenzionirane kapitalne projekte i potraživanje neopravdanog financiranja u imegaradovima2, nego i u adaptacije. Prema provedenom istraživanju na 20 urbanih sistema, servisi snabdijevanja vodom grada mogu ojačati svoje kapacitete za primjenu mjera adaptacije, ali to će zahtijevati razmišljanje o tome kako mogu uticati faktori koji su tradicionalno izvan (kao što su prostorni razvoj, kontrola krutog otpada, odvođenje otpadnih voda). U pripremi za klimatske promjene, mogu se uzeti u obzir određena prioritetna područja, kao što su: projektovanje „inteligentne“ i fleksibilne infrastrukture; primjena tehnologija za praćenje i procjenu efikasnosti i upravljanja potražnjom; primjena ekonomskih analiza (ne)sigurnosti projekta, baziranih na procjeni rizika; te financiranje adaptacije, kao što je kasko osiguranje za sisteme i za korisnike / kupce, posebno siromašne. Izvještaj UN, objavljen 2009., pokazuje da su problemi s vodom u gradovima širom svijeta vezani za način upravljanja. Većina potrebnih znanja, iskustava i tehnologija je već dostupna. Međutim, bitno je da se problem sa vodosnabdijevanjem u gradovima stave na visoko mjesto u nacionalnom, regionalnom i međunarodnom planiranju. Uporedo se istzražuju nova rješenja za poboljšanje održivosti gradova. Dobro upravljanje vodama u gradovima je složen zadatak i zahtijeva uzimanje u obzir i infrastrukturu otpadnih voda, ali i kontrolu zagađenja i poplava. To zahtijeva koordinaciju u mnogim sektorima i između različitih lokalnih vlasti, kao i promjene u upravljanju koje dovode do više održivog i pravednog korištenja vodnih resursa u gradovima. Oficijelna web stranica: http://www.unwater.org/worldwaterday/flashindex.html 51 CENTAR ZA SEIZMOLOGIJU Početak modernog seizmološkog istraživanja teritorije Bosne i Hercegovine seže u relativno daleku prošlost. Prvog januara 1905. godine u Sarajevu, za vrijeme Austro-Ugarske okupacije, na brdu Grdonj, u posebno pripremljenom objektu koji egzistira i danas, postavljen je i počeo je da radi prvi mehanički seizmograf (vertikalna komponenta). U narednim godinama postavljena su još dva seizmografa (horizontalne komponente), te je početkom 20. vijeka Sarajevo imalo najmoderniju seizmološku službu u Evropi za to doba. U toku 2010. godine u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometerološkog zavoda u Sarajevu 52 dobiveni su i postavljeni novi savremeni seizmološki instrumenti uz prateći hardver i softver. Tri seizmografa i jedan akcelerograf, donirani u okviru projekta NATO Science for Peace, su postavljeni na unaprijed određene i pripremljene lokacije na teritoriji FBiH. Za obradu dobivenih podataka koristi se program SEISPLUS. U okviru programa DETERMINE, koji se vodi u saradnji sa Slovačkom akademijom nauka, postavljena su još tri seizmografa i dva računara za arhiviranje i analizu podataka. Na osnovu prethodno dobijenih rezultata o seizmičkoj aktivnosti, položaju, pružanju i veličini seizmotektonskih rasjeda kao i seizmičkoj aktivnosti (iz kataloga) u ovom programu su dobivene izolinije seizmičkih izvora i dobivene su izolinije za pojedine vrijednosti PGA. Na osnovu geološke i seizmotektonske karte teritorije BiH uočeni su rasjedi i mogući izvori zemljotresa na pojedinim geološkim formacijama koji se sada pomoću mreže seizmoških stanica mogu se s velikom preciznošću verificirati i odrediti njihovi parametri. Slika 32. Elektronski zapis sa seizmografa Prikupljanjem arhivskih podataka o zemljotresima, pronađenih u Istambulu, Veneciji, Budimpešti, Beču i Dubrovniku, osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka izrađen je katalog istorijskih zemljotresa Bosne i Hercegovine (do 1900. godine). Također, je na osnovu instrumentalnih podataka, uglavnom sa seizmografa u BiH, izrađen katalog zemljotresa teritorije BiH od 1900. godine, a unos novih podataka je u toku i danas. 53 Astronomski kalendar za 2011. godinu 3. i 4. j anuar - Kvadrantidi Meteorski pljusak. (Meteorski pljusak je nebeska pojava pri kojoj se veliki broj meteora može vidjeti u kratkom vremenskom periodu - tipično nekoliko sati do par dana.) Kvadrantidi su prosječan meteorski pljusak, jer se u njihovom maksimumu prosječno može vidjeti oko 40-ak meteora u satu. Maksimum je obično u noći između 3. i 4. januara, ali se pojedini meteori mogu vidjeti od 1. – 5. januara. Meteore treba gledati u sazvježđu Volara poslije ponoći. Lik Volara na nebu predstavlja čuvara Malog i Velikog medvjeda, sazviježđa koji se nalaze u neposrednoj blizini Volara. U Volaru se nalazi Arktur, treća najsjajnija zvijezda na nebu. 54 4. januar – Parcijalno pomračenje Sunca je bilo vidljivo u vilikom dijelu sjeverne Afrike, Europi i Aziji. U našim krajevima, u svom maksimumu, je bio vidljiv cca.85% Pomračenja Sunca ciklusa SAROS 151 je počelo sa parcijalnim pomračenjem na sjevernoj hemisferi 14. augusta 1776. godine. Ciklus će se završiti na južnoj hemisferi 1. oktobra 3056. godine. Ukupno trajanje ciklusa SAROS 151 je 1280,14 godina. SAROS 151 sadrži 72 Sunčeva pomračenja i od toga : parcijalna - 26 ili 36,1%, prstenasta – 6 ili 8,3%, potpuna – 39 ili 54.2% i hibridna – 1 ili 1,4%.) 3. april – Saturn u opoziciji, što znači da će biti najbilži Zemlji. To je najbolje vrijeme za posmatranje i fotografisanje Saturna i njegovih satelita. 1. juni – Parcijalno pomračenje Sunca će biti vidljivo u vilikom dijelu istočne Azije, na Aljasci, sjevornoj Kanadi i Grenlandu. 21. i 22. april – Liridi Meteorski pljusak. Liridi su prosječan meteorski pljusak, jer se u njihovom maksimumu prosječno može vidjeti oko 20-ak meteora u satu. Ove godine maksimum će biti između noći 21. aprila i jutra 22. aprila, iako će se pojedini meteori moći vidjeti od 16. – 25. aprila. Meteore treba gledati u sazvježđu Lire poslije ponoći. 15. juni – Potpuno pomračenje Mjeseca. Pomračenje će biti vidljivo u Južnoj Americi, Europi, Africi, Aziji i Australiji. 5. i 6. maj - Eta Akvaridi - Meteorski Roj Eta Akvaridi su slabo vidljivi, obično produkuju oko 10 meteora u satu u njihovom maksimumu. Maksimum obično pada u noći između 5. i 6. maja, ali se mogu vidjeti između 4. i 7. maja. Tačka gledanja za ovaj roj će biti u sazviježđu Vodolije. Najbolje vrijeme gledanja je obično odmah iza ponoći. 55 1. juli - Djelimično pomračenje Sunca. Ovo djelimično pomračenje biti će vidljivo samo na obalama Antarctice. 22. august - Neptun u opoziciji. Plava planeta će biti najbliža Zemlji i to je najbolje vrijeme da se vidi Neptun, iako će se vidjeti kao mala plava tačka, osim u velikim teleskopima. NASA Map and Eclipse Information 28, 29. juli - Južni Delta Akvaridi - Meteorski Roj Delta Akvaridi imaju frekvenciju oko 20 meteora u satu u njihovom maksimumu. Maksimum obično pada u noći između 28. i 29. jula, ali se mogu vidjeti između 18.jula i 18. augusta. Tačka gledanja za ovaj roj će biti u sazviježđu Vodolije. Najbolje vrijeme gledanja je obično odmah iza ponoći. 23. september - jesenja ravnodnevnica, na sjevernoj hemisferi je u 10:04. Dan i noć je biti jednaki. Ovo je ujedno i prvi dan jeseni. 12, 13. august - Perseidi Meteorski Roj. Perseidi su jedan od meteorskih rojeva koje je najbolje posmatrati, jer im je frekvencija do 60 meterora u satu u njihovom maksimumu. Ove godine maksimum će biti u noći između 12. i 13., ali se mogu vidjeti od 23. jula od 22. augusta. Radijant će biti u sazviježđu Perzeja. Najbolje vrijeme gledanja je, sjeveroistočno nebo, odmah iza ponoći. 25. september - Uran u opoziciji. Plavo-zelena planeta će biti najbliža Zemlji, kada je najbolje posmatrati Uran, iako će se on vidjeti samo kao sitna plavozelena tačka. 56 21. i 22. oktobar - Orionidi Meteorski Roj. Orionidi su jedan prosječan meteorski roj, jer im je frekvencija do 20 meteora u satu u njihovom maksimumu. Ove godine maksimum će biti u noći 21. Dobro promatranje se može očekivati svakog jutra od 20. do 24. oktobra, a pojedini meteori se mogu vidjeti i u periodu od 17. do 24. oktobra. Najbolje vrijeme gledanja je, prema istočnom nebu, iza ponoći. 17. i 18. novembar - Leonidi Meteorski Roj Leonidi su jedan od boljih meteorskih rojeva za promatranje, jer im je frekvencija prosječno oko 40 meteora u satu u njihovom maksimumu. Sam meteorski roj ima svoj ciklični maksimum svakih 33 godine, kada se može vidjeti stotine meteora u satu. Zadnji veliki maksimum je bio 2001. godine. Roj obično ima maksimum između 17. i 18. novembra, iako se meteori mogu vidjeti u periodu između 13. i 20. novembra. Najbolje vrijeme gledanja je poslije ponoći u sazviježđu Lava. 25. novembar - Djelomično pomračenje Sunca. Ovo pomračenje će biti vidljivo samo iznad Anktarktike, dijelova južne Afrike i Tasmanije. (NASA Map and Eclipse Information NASA Eclipse Animation) 29. oktobar - Jupiter u opoziciji. Gigantska planeta će biti najbliža Zemlji. Ovo je najbolje virijeme da se posmatra i fotografiše Jupiter i njegovi mjeseci. 10. decembar - Potpuno pomračenje Mjeseca. Pomračenje će biti vidljivo u većem dijelu Europe, istočne Afrike, Azije, Australije, Tihog okeana i sjeverne Amerike. (NASA Eclipse Information 13. i 14. decembar - Geminidi Meteorski roj. Po mnogima to je najbolji meteorski roj na nebu, jer su poznati po visokoj frekvenciji i do 60 raznobojnih meteora u satu u njihovom maksimumu. Maksim se ove godine očekuje u noći između 13. i 14. decembra, iako se neki meteori mogu vidjeti u periodu od 6. do 19. decembra. Tačka radijanta ovog roja će biti u sazviježđu Blizanaca. Najbolje vrijeme gledanja je poslije ponoći prema istočnom nebu. 21. decembar - Zimska kratkodnevnica se na sjevernoj hemisferi očekuje u 05:30 po UT. Sunce će biti na svojoj najnižoj tački na nebu i to je najkraći dan u godini. To je takođe i prvi dan zime. 57 Za više informacija, molimo kontaktirajte: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD tel: + 387 33 276 700 fax: + 387 33 276 701 E-mail: [email protected] Bardakčije 12, Sarajevo, Bosna i Hercegovina www.fhmzbih.gov.ba 58
© Copyright 2024 Paperzz
