close

Enter

Log in using OpenID

Bilten 2011 - Federalni hidrometeorološki zavod BiH

embedDownload
1
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sarač Enes
UREDNIK: Hodžić Sabina
REDAKCIJSKI KOLEGIJ:
Naslovna strana
Fotografija:
2
Majstorović Željko
Kupusović Esena
Voloder Mediha
Hadžismailović Ibrahim
Maksumić Nadžija
Voljevica Nedžad
Karlović-Hanić Suzana
Brlek Ivan
Zulum Dženan
NASLOVNA STRANA: Garibija Mufid
DTP: Karlović-Hanić Suzana
ZA ŠTAMPU: Mušović Majda
Klokot - Bihać, 10. januar 2010.
KLIMA ZA VAS
Poruka Mišela Žaroa, Generalnog sekretara Svjetske meteorološke organizacije,
povodom Svjetskog dana meteorologije 2011
Pored toga, klima kao resurs može imati
značajan uticaj na upravljanje drugim prirodnim
resursima, a posebno da utiče na optimiziranje
poljoprivredne proizvodnje i obezbjeđenje hrane,
upravljanje vodama, na zdravlje i ostale ključne
primjene, predstavljajući veoma važan izazov
međunarodnoj hidrometeorološkoj zajednici.
P
rema Titusu Liviju (59 p.n.e. – 17.n.e.) i
njegovoj «Historiji Rima»,u antičkom Rimu
lustrum se nazivao petogodišnji period između
dva popisa stanovništva.Prvi popis je uveo šesti
kralj starog Rima, Servius Tullius u 6.stoljeću prije
naše ere.Ova periodičnost se zadržala tokom rane
Rimske republike kao prirodan ciklus i danas se
ovaj termin slobodno koristi u nekim jezicima kako
bi se označio bilo koji petogodišnji period.
Za Svjetsku meteorološku organizaciju (WMO
- World meteorological organisation), lustrum
koji je završen krajem 2010. godine će sigurno
ostati zapamčen kao ključni pripremni period za
uspostavljanje klimatskih usluga. U novembru
2005.godine u Pekingu je održana Tehnička
konferencija WMO o klimi kao resursu na kojoj
su se zalagali da zemlje pokrenu kapacitete radi
zadovoljenja rastuće društvene potrebe za ovim
uslugama, napominjući da klima ima i fizičke
aspekte koji mogu da utiču na dostupnost prirodnih
resursa, naročito obnovljivih energija, kao i
informativne aspekte koji se mogu koristiti barem
potencijalno za podršku kod donošenja društveno
- ekonomskih odluka.
Nedugo zatim, Konferencija WMO “Živjeti
sa klimatskim promjenama i varijabilnostima”
“Razumijevanje nepoznanica i upravljanje
rizicima” (Espoo, Finska. Juli 2006), je istakla da
je klima zaista ključni resurs, a da smo mi također
posebno osjetljivi na njenu varijabilnost i promjene.
Shodno tome, za očekivati je da bi neke akcije
trebale biti poduzete da bi se upravljalo rizicima i
posljedicama klimatskih promjena i varijabilnosti,
a druge aktivnosti bi trebalo poduzeti da se
iskoristile potencijalne dobrobiti koje potiču od
klimatskih informacija i usluga. Ovo posebno važi
za razne socio-ekonomske sektore koji bi mogli
doprinijeti upravljanju ovim rizicima kako bi postigli
maksimalnu efikasnost i produktivnost.
U martu 2007. godine WMO je u Madridu
organizovala
Međunarodnu
konferenciju
o društvenim
i ekonomskim koristima od
meteoroloških i hidroloških službi, koja je pružila
izuzetnu priliku širokoj razmjeni mišljenja,
očekivanja i znanja u raznim društvenim sektorima
radi optimizacije procesa donošenja odluka.
Pored toga, 2007. je bila godina kada je
Svjetska meteorološka organizacija zajedno sa
Međuvladinim panelom za klimatske promjene
(IPCC) izdala svoj IV Izvještaj i primila prestižnu
Nobelovu nagradu za mir, kao i kada je 15. Svjetski
meteorološki kongres prihvatio da sa partnerima
sazove treću Svjetsku klimatsku konferenciju u
duhu prethodne dvije historijske koje je WMO
organizirala 1979. i 1990. godine.
Neposredno prije treće Svjetske klimatske
konferencije, Izvršno vijeće je na šezdeset
3
prvoj sjednici odlučilo da tema Svjetskog dana
meteorologije za 2011. godinu bude «Klima za
vas» obilježavajući stupanje na snagu Konvencije
WMO 23. marta 1950 godine.
Međutim, tema «Klima za vas» se može odmah
prepoznati kao tema ne samo za jednu godinu,
već kao i nezvanična tema za lustrum koji se
završio krajem 2010. godine, kada je Radna grupa
na visokom nivou predala WMO-u izvještaj o radu
koji je formulisan u okviru Segmenta na visokom
nivou sa III Svjetske klimatske konferencije,
uključujući posebno prijedloge za Globalni okvir
za klimatske usluge (GFCS), principe njegove
primjene, sugestije o vođenju i moguće inicijalne
prioritete.
Kao što je WMO nedavno izvjestila, 2010. godina
je bila najtoplija godina koja je ikad zabilježena, na
istom nivou sa 1998 i 2005.,obzirom da su relativne
razlike između ove tri godine bile manje značajne
nego granice nepouzdanosti, što samo potvrđuje
dugoročni trend zatopljavanja koji je IPCC naveo
u svom izvještaju, jer je svaka od 10 zabilježenih
najtoplijih godina poslije 1998 godine.
Pored toga, u toku deset godina koje su prošle
od 2001. prosječne globalne temperature su bile
skoro pola stepena iznad prosjeka (61-90) što je
najviše ikada zabilježeno za bilo koji desetogodišnji
period od početka instrumentalnih klimatskih
mjerenja.
Za manje od dva mjeseca, sljedećeg maja,
izvještaj Radne grupe na visokom nivou biće jedno
4
od ključnih pitanja koje će razmotriti članice WMO
tokom 16. Svjetskog meteorološkog kongresa,
najavljujući novu eru u međunarodnoj saradnji i
obezbjeđivanju klimatskih informacija i usluga za
donosioce odluka.
Aktivnosti WMO iz oblasti klime se danas
smatraju ključnim doprinosom sigurnosti i
blagostanju ljudi kao i postizanju ekonomskih
koristi za sve zemlje. To nas jos više približava
duhu našeg osnivačkog zadatka, Konvenciji
WMO, koja je stupila na snagu na današnji
dan prije šezdeset i jednu godinu kao i bivšoj
Međunarodnoj Meteorološkoj organizaciji (IMO)
osnovanoj na Prvom meteorološkom kongresu u
Beču, septembra 1873 godine.
Ove aktivnosti će također podržati postizanje
drugog ključnog cilja WMO: da se do 2019. godine
prepolovi desetogodišnji prosjek nastradalih iz
perioda 1994-2003 koji su pogođeni katastrofama
meteorološkog i hidrološkog porijekla. Osim toga
oni će podržati ciljeve Četvrte konferencije UN
o najmanje razvijenim zemljama (LDC-4) koja
se ukoro održava u Istanbulu i dostizanje UNovih Milenijumskih razvojnih ciljeva, posebno do
2015. godine u iskorijenjivanju gladi i siromaštva i
osiguranju održivosti okoliša.
Dakle povodom Svjetskog dana meteorologije
2011. godine i u ime WMO, želio bih da izrazim
našu zahvalnost svim kolegama iz 189 članica
WMO koji su tokom proteklih godina aktivno
doprinosili na putu ka ovim ključnim ciljevima, jer
njihova je zasluga podržavanje «Klime za vas».
OCJENA GLOBALNE KLIME ZA 2010
(Prema izjavi Svjetske meteorološke organizacije, WMO-Press Release No. 906 Geneva 20.01.2011.)
2010. (UZ 2005.) NAJTOPLIJA GODINA NA GLOBALNOM NIVOU OD KADA SE VRŠE
MJERENJA
Prema izvorima podataka koje je prikupila
Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
2010. godina se izjednačila sa 2005. godinom
kao najtoplija (od 1880. godine, od kada se vrše
mjerenja).Globalna kombinirana temperatura
zraka iznad površine mora i kopna za 2010.
(januar– oktobar) je 0,620C (± 0110C (0,990F ±
0,200F ) iznad prosjeka za 1961– 1990, koji iznosi
14,000C /57.20F. Nakon 2010. i 2005. godine na
trećem mjestu tog popisa je 1998. godina kada
je temperatura bila za +0.60 °C viša od prosjeka.
Ove statistike su bazirane na setovima obrađenih
meteoroloških podataka Hadley centra britanske
meteorološke službe (Mett Office) i Američkog
nacionalnog centra za podatke o klimi (NCDC), te
Američke nacionalne uprave za vazduhoplovstvo i
svemir(NASA).
i najviše su ikad zabilježene za neki desetogodišnji
period od kada su započela instrumentalna
mjerenja. Zatopljenja su bila posebno izražena
u Africi, dijelovima Azije, i Arktika, sa mnogo
područja gdje je temperatura bila za 1,2 do 1,4 0C
iznad višegodišnje vrijednosti.
U decembru 2010. godine morski led na
Arktiku je bio najtanji ikad zabilježen sa prosječnim
mjesečnim pružanjem na površini od 12 miliona
km2 što je za 1,35 miliona km2 ispod prosjeka za
decembar u odnosu na period 1979 -2000.
Podaci za 2010. godinu potvrđuju značajan
dugoročni trend zatopljavanja na Zemlji. Svih deset
najtoplijih ikad zabilježenih godina desilo se od
1998. godine.” izjavio je Michel Jarraud, generalni
sekretar WMO-a.
Među deset najtoplijih godina u posljednjih 130
godina su se smjestile sve godine od 2001. do
2010., osim 2008. godine.
Tokom desetogodišnjeg perioda od 2001. do
2010. godine, globalne temperature porasle su za
0.460C u odnosu na prosjek od 1961.-1990. godine
Slika 1.
Grafički prikaz godišnjih prizemnih anomalija temperatura
zraka za razdoblje 1850—2009, u odnosu na razdoblje
1961—1990
Izvor/Source: Climatic Research Unit, University of East Anglia and Hadley Centre,
The Met. Office, UK
2010. je bila izrazito toplija u mnogim dijelovima
Afrike, južne i zapadne Azije, na Grenlandu i
Sjevernoj Kanadi gdje su mnogi regioni imali
najtopliju godinu dosada ikad zabilježenu. U isto
vrijeme u 2010. godini nekoliko područja u svijetu
5
je bilo hladnije od prosjeka .Najveća negativna
odstupanja bilježimo na većem dijelu Tihog
okeana, Skandinavije, dijelu centralne Rusije i
dijelu Australije.
Decembar 2010. je bio izuzetno topao.
Najveće pozitivno odstupanje zabilježeno je u
istočnoj Kanadi i Grenlandu,dok je bio hladan u
mnogim dijelovima sjeverne i zapadne Evrope, sa
prosječnim mjesečnim temperaturama i 10 stepeni
ispod normalnih ponegdje u Norveškoj i Švedskoj.
Decembar u centralnoj Engleskoj je bio najhladniji
od 1890.
Obilne snježne padavine su prekinule saobraćaj
u mnogim dijelovima Evrope.Bilo je hladnije od
prosjeka u većim dijelovima Ruske Federacije, i
na istoku Sjedinjenih država , gdje je snijeg često
prekidao saobraćaj.
Slika 2.
Grafički prikaz godišnjih prizemnih anomalija temperatura zraka za razdoblje 1850—2010., u odnosu na razdoblje 1961—1990.
(Izvor/Source: Climatic Research Unit, University of East Anglia and Hadley Centre, The Met. Office, UK)
Slika 3.
Anomalije temperatura u 2010. u poređenju sa viš.nizom 61-90
6
Slika 4.
Anomalije padavina u 2010 u poređenju sa viš.nizom 61-90
Značajna vremenska i klimatska događanja
2010. godinu obilježio je veći broj ekstremnih
vremenskih događaja uključujući toplinski val u
Rusiji i razorne monsunske poplave u Pakistanu.
Više vremenskih i klimatskih događaja obilježili
su kraj 2010. i početak 2011. godine i to:
‘‘ Početkom januara više od 800 000 ljudi u Sri
Lanki je bilo pogođeno poplavama.Tokom
januara poplave i odroni blata također su
ozbiljno ugrozili i Filipine.
‘‘ Bujične poplave u planinskim područjima blizu
Rio de Janeira u Brazilu uzrokovale su više od
700 smrtnih slučajeva u drugoj sedmici januara
uslijed klizišta. To je bila prirodna katastrofa
s najvećim brojem ljudskih žrtava u historiji
Brazila.
‘‘ Neviđene poplave zahvatile su istočnu
Australiju u decembru i u prvoj polovini januara,
udružene s jakim uticajem La Nine. Najveće
štete su zabilježene u gradu Brisbane što
predstavlja drugu najveću poplavu u posljednjih
100 godina, nakon one 1974. godine. Sudeći
po financijskim pokazateljima oč•ekuje se da
će to biti najskuplja prirodna nesreća u historiji
Australije.
‘‘ Prethodni jaki La Nina događaji također su
doveli do obilnih i rasprostranjenih poplava
u istočnoj Australiji, naročito 1974. i 1955.
godine.
7
Slika 5.
Poplave u Pakistanu (juli, 2010.)
8
Slika 6.
Poplave u Brazilu (2010.)
Slik
Klizište u Brazil
ka 7.
lu (januar, 2010.)
Slika 8
Poplave u Brazilu (mart, 2010.)
Slika 9.
Poplave u Australiji (Brisbane) 2010.
(Courtesy of the Associated Press)
9
Klimatološka analiza u 2010.
Srednje temperature u 2010. godini bile su više
od standardne normalne vrijednosti (period 19611990) na čitavom promatranom prostoru i kretale
su se u rasponu od 1,4 oC na Bjelašnici i 7,9 oC na
Ivan Sedlu do 14,9 oC u Stocu i 15,2 oC u Mostaru.
Temperaturna odstupanja kretala su se od 0,2 oC
na Bjelašnici do 1,3 oC u Bugojnu. Temperaturne
prilike, prema Conrad-Chapmanovoj metodi,
svrstavamo u klasu normalno (Bjelašnica), toplo,
vrlo toplo i ekstremno toplo. Od početka službenih
mjerenja u Bosni i Hercegovini srednja godišnja
temperatura u 2010. godini, zavisno od kraja koji
se posmatra, bila je šesta do jedanaesta najtoplija
godina.
TEMPERATURA
STANICE
odstupanje
(oC)
percentil
Bihać
0,6
85
Bjelašnica
0,2
Bugojno
1,3
Drvar
0,6
Gradačac
TEMPERATURA
STANICE
odstupanje
(oC)
percentil
Livno
0,8
97
71
Mostar
0,6
93
100
Sarajevo
1,1
100
94
Sanski Most
0,7
92
0,9
90
Stolac
0,8
94
Ivan Sedlo
0,6
93
Tuzla
0,8
98
Jajce
0,7
94
Zenica
1,0
100
Tabela 1 - Odstupanja godišnjih temperatura zraka od višegodišnjeg niza (1961. - 1990.)
Slika 10.
Odstupanja temperatura zraka od višegodišnjih vrijednosti (1961. - 1990.)
10
Ukupne količine padavina u 2010. godini kretale
su se od 950,7 l/m2 u Bugojnu do 2490,7 u Mostaru.
Odstupanja od srednje količine padavina kretala
su se od 113,8 % u Jajcu do 175,0 % u Stocu.
Prema raspodjeli percentila količine padavina
svrstavamo u klase kišno, vrlo kišno i ekstremno
kišno. Ekstremo kišno nije registrovano u Bugojnu,
Jajcu i Zenici.
PADAVINE
STANICE
PADAVINE
odstupanje
(% )
percentil
Bihać
140,3
100
Bjelašnica
171,6
Bugojno
114,9
Drvar
STANICE
odstupanje
(% )
percentil
Livno
157,0
100
100
Mostar
164,4
100
82
Sarajevo
127,4
100
135,8
100
Sanski Most
138,9
100
Gradačac
131,1
100
Stolac
175,0
100
Ivan Sedlo
168,9
100
Tuzla
140,9
100
Jajce
113,8
85
Zenica
125,3
94
Tabela 2 - Odstupanja padavina od srednjih normalnih tridesetogodišnjih vrijednosti
Slika 11.
Odstupanja godišnjih suma padavina od prosječnih
11
Mjesec
Jan
Feb
Mar
Apr
Maj
Jun
Jul
Aug
Sep
Okt
Nov
Dec
Ukupno
Sarajevo
topli hladni
1
0
0
0
1
0
0
0
0
2
4
0
0
0
2
0
0
0
0
0
0
0
4
0
12
2
Mostar
topli hladni
1
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
1
4
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2
2
7
4
Bihać
topli hladni
0
0
1
0
0
0
0
0
0
0
2
1
0
0
1
1
0
0
0
0
0
0
4
1
8
3
Sanski Most
topli hladni
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
0
1
0
0
0
0
0
0
0
4
1
7
2
Tuzla
topli hladni
1
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
0
0
0
1
0
0
0
0
0
1
0
3
0
7
1
Livno
topli hladni
0
0
0
1
0
0
0
0
0
2
1
0
3
0
0
0
0
0
0
0
0
0
5
2
9
5
Tabela 3 - Broj izuzetno toplih i hladnih dana u 2010.
ZIMA
Temperature tokom zime 2009-2010. bile su
nešto iznad prosjeka na svim stanicama, osim
na Bjelašnici gdje je srednja temperatura bila
niža od prosječne. Prema raspodjeli percentila
temperaturne prilike svrstavamo u klase normalno
i toplo. Količine padavina bile su znatno iznad
prosjeka na čitavom promatranom prostoru.
Analiza raspodjele percentila pokazala je da
količine padavina svrstavamo u klase normalno
(Jajce), vrlo kišno i ekstremno kišno.
PROLJEĆE
Prema raspodjeli percentila temperature za
proljeće 2010. godine svrstavamo u kategorije
normalno i toplo. Ukupne količine padavina tokom
proljeća bile su iznad višegodišnjeg prosjeka, osim
u Gradačcu gdje je suma padavina bila manja
od prosječnih za isti period. Prema raspodjeli
percentila padavine svrstavamo u kategorije
normalno, kišno, vrlo kišno i ekstremno kišno.
12
LJETO
Srednje temperature tokom ljeta bila su znatno
iznad višegodišnjeg prosjeka. Temperaturne prilike
prema raspodjeli percentila dijelimo na vrlo toplo
i ekstremno toplo. Količine padavina tokom ljeta
bile su niže od prosječnih u južnim krajevima, dok
je u ostalim predjelima registrovano više padavina
od prosjeka. Prema rasporedu percentila padavine
svrstavamo u kategorije normalno i kišno.
JESEN
Jesen je bila nešto toplija od prosjeka, osim na
Bjelašnici gdje je srednja temperatura bila nešto
viša od prosječne. Količine padavina bile u iznad,
u planinskim predjelima i u Hercegovini i znatno
iznad prosječnih. Padavine koje su registrovane
krajem novembra i početkom decembra izazvale
su poplave u donjem toku Neretve i srednjem i
donjem toku Drine.
KRATAK PREGLED VREMENA U 2010.
Januar - 6, 7. i 8, zbog obilnih kiša poplave u Sarajevu, dolinom Neretve i na sjeveru Bosne.
Prva dekada sa najvećom količinom padavina od početka službenih mjerenja u BiH.
Februar - Početak mjeseca hladan, poplave na sjeverozapadu i na sjeveru Bosne izazvane
padavinama i topljenjem snijega.
Mart - Prve dvije dekade hladnije od prosjeka, treća dekada znatno toplija od prosjeka.
April - Snijeg registrovan na većim planinama.
Maj - Prva polovica mjeseca sušna, početkom druge polovice mjeseca registrovane veće
količine padavina, snijeg na planinama i temperature niže od prosjeka.
Juni - Prvog juna u Sarajevu je izmjereno 52 mm padavina. Početkom druge pentade
nagli porast temperature. Druga dekada najtoplija u sjeveroistočnoj i srednjoj Bosni
od početka službenih mjerenja. Početkom treće dekade izmjerene veće količine
padavina i zabilježene poplave.
Juli
- Sredinom mjeseca visoke temperature praćene visokim procentom vlage.
August - Prva polovica mjeseca toplija od prosjeka i sušna. Pred kraj mjeseca registrovane
veće količine padavina koje su nadoknadile mjesečni prosjek.
Septembar- emperature nešto niže od prosječnih, u pojedinim predjelima ekstremno kišno.
Oktobar
- Prva dekada hladnija od prosjeka, na planinama se formirao snježni pokrivač. Na
nižim nadmorskim visinama snijeg registrovan samo kao pojava.
Novembar- Prve dvije dekade toplije i do 5 stepeni od prosječnih. Na jugu zemlje izmjerene
velike količine padavina. Na Ivan Sedlu registrovano preko 400 mm kiše. Novembar
topliji od oktobra.
Decembar - Veće padavine izazvale poplave dolinom Neretve i u Podrinju. Česte izmjene toplog
i hladnog vremena.
Najveća srednja mjesečna temperatura od
26,8 oC registrovana je u julu na MS Mostar, a
najhladnija srednja mjesečna temperatura od -7,9
o
C registrovana je u januaru na MS Bjelašnica.
Minimalna temperatura tokom godine od
-19,6 izmjerena je na MS Bjelašnica (14.12.), a
maksimalna temperatura od 39,3 oC izmjerana je
na MS Mostar (26.08.).
Najveća mjesečna suma padavina od 415 l/m2
izmerena je u novembru na MS Ivan Sedlo, a na
MS Livno je u augustu izmjerena najmanja količina
padavina od 21,3 l/m2.
Slika 12.
Poplave na MS Sanski Most (juni 2010.)
13
Graf 1. - Temperaturne anomalije u 2010. godini
14
Graf 2. - Anomalije mjesečnih suma padavina u 2010. godini
15
agrometeorološki PREGLED ZA 2009./2010. GODINU
Poljoprivredna proizvodnja u velikoj mjeri je uslovljena vremenskim prilikama. Proizvodnu 2009./2010
godinu karakterisali su nadprosječni toplotni i uslovi vlažnosti. Sume efektivnih temperatura zabilježene
tokom vegetacionog perioda (april-septembar) bile su iznad normalnih vrijednosti za period 1961-1990,
dok su količine padavina bile znatno iznad prosjeka.
Jesen 2009. godine (sept. - nov.)
Nepovoljni uslovi vlažnosti zemljišta tokom
septembra ometali su radove na pripremi parcela
za jesenju sjetvu. Deficit padavina nadoknađen
je tokom oktobra, naročito u drugoj dekadi kada
su zabilježene obilne padavine kiše i snijega.
Težak snijeg je izazvao veliku štetu u voćnjacima,
parkovima, kao i na elektrodistributivnoj i kablovskoj
mreži. Količine padavina koje su mjestimično
imale i prosječne mjesečne vrijednosti, popravile
su vlažnost zemljišta, te olakšale obavljanje sjetve
ozimih ratarskih kultura.
Slika 14.
Jesenja sjetva u Krajini
Decembar 2009.
Slika 13.
Štete nastale usljed teškog snijega u Sarajevu, oktobar 2009
16
Povoljni toplotni uslovi tokom jeseni omogučili
su ozimim ratarskim kulturama da se dobro razviju i
pripreme za predstojeći period zimskog mirovanja.
I uslovi vlažnosti tla su bili optimalni, jer je od
početka oktobra u većem dijelu zemlje zabilježen
suficit padavina. U Hercegovini je registrovana
obilna kiša, dok je u Bosni padao snijeg te se
formirao snježni pokrivač visine između 18 i 60
cm. Pojava mraza umjerenog do jakog intenziteta
nije imala negativne posljedice po ozime kulture
jer je snježni pokrivač štitio usjeve od izmrzavanja.
Zabilježene su velike temperaturne amplitude, te
topljenje sniježnog pokrivača što je prouzrokovalo
znatan porast vodostaja na rijekama. Nadmašeni
su apsolutni maksimumi temperatura zraka u
Zenici i apsolutni minimumi u Mostaru i Drvaru.
Januar 2010.
Prvu dekadu januara 2010. obilježile su obilne
padavine koje su dovele do porasta vodostaja i
prouzrokovale izlijevanje rijeka iz svojih korita.
Poplave prouzrokovane kišom ozbiljno su ugrozile
mnoga područja u Sarajevskom, ZeničkoDobojskom i Hercegovačko - Neretvanskom
kantonu. Najveća količina padavina registrovana
je na Ivan Sedlu 310 mm, Mostaru 213, Bihaću
199 mm itd. Zbog velike količine padavina
zemljište je bilo prezasičeno vodom, a u ugroženim
područjima veliki dio poljoprivrednih površina je
bio poplavljen.
Februar 2010.
je obilježen toplotnim uslovima uobičajenim za
ovaj zimski mjesec.Bilo je nešto toplije od prosjeka
sa suficitom padavina naročito u drugom dijelu
mjeseca.Tokom februara zabilježene su velika
temperaturna kolebanja, negativna u prvoj dekadi i
pozitivna u trećoj dekadi februara. Uslovi vlažnosti
su bili zadovoljavajući. U prve dvije dekade mjeseca
bilo je snježnih padavina pri čemu je formiran
snježni pokrivač.U posljednjoj dekadi februara
došlo je do osjetnijeg porasta temperatura što je
dovelo do otapanja snježnog pokrivača. Zemljište
je bilo prezasičeno vodom pa je na pojedinim
poljoprivrednim površinama postojala opasnost za
propadanje usjeva. Prema raspodjeli percentila u
Hercegovini su padavine bile u kategoriji ektremno
vlažno sa odstupanjima od 247 % .
Mart 2010.
Temperaturne sume tokom prve dekade
marta su bile ispod prosjeka za ovaj period, što je
uvjetovalo mirovanje vegetacije. Zbog prevlažnog
i prohladnog zemljišta preovladavali su nepovolnji
agrometeorološki uslovi za predsjetvenu pripremu,
pa je iz tog razloga došlo do pomjeranja rokova za
proljetnu sjetvu jarih poljoprivrednih kultura.
Slika 3.
Poplave u Donjem Vakufu (januar, 2010.)
Foto: ENI news
Bilo je pojave slabih do umjerenih mrazeva
intenziteta od -8 do -11 stepeni. Suho vrijeme
tokom sredine mjeseca omogučilo je postepeno
povlačenje vode sa poplavljenih poljoprivrednih
parcela, ali zasigurno su zabilježene ogromne
štete. Krajem mjeseca januara došlo je do
formiranja snježnog pokrivača visine od 10 do
30 cm koji je štitio ozime usjeve od izmrzavanja i
zahvaljujući njemu podzemni organi ozimica nisu
bili ugroženi .
Slika 16. Proljetna sjetva
http://img820.imageshack.us/i/542sjetva.jpg/
17
Druga dekada marta bila je u znaku proljeća, ne
samo kalendarski. Maksimalne dnevne vrijednosti
temperature u većini krajeva BiH kretale su se
između 15 i 20 oC. Temperaturne sume su bile
nadprosječne za ovo doba godine. Zahvaljujući
ovakvim prilikama, zemljište se prosušilo i zagrijalo
čime su se stvorili uslovi za proljetnu sjetvu. U
trećoj dekadi marta mjeseca vrijednosti srednjih
temperatura zraka su bile iznad 5°C, odnosno u
zoni aktivne vegetacije. Temperature zemljišta su
bile u porastu, što je uz dobru vlažnost predstavljalo
optimalne uslove za obavljanje proljetne sjetve.
kultura omogučavale su intenzivne procese rasta
i razvoja, a kod voćarskih kultura fazu cvjetanja.
Posijane proljetne kulture imale su povoljne
toplotne uslove za brzo i ravnomjerno nicanje jer
je prosečna temperatura zemljišta na dubini sjetve
bila oko i iznad 100C.
Sarajevo
25,0
20,0
15,0
10,0
April 2010.
5,0
0,0
je bio nešto topliji od prosjeka sa odstupanjima
od 0,5 0C u Drvaru, i Bihaću do 1,5 0C u Mostaru.
Srednje dnevne temperature zraka u prvoj dekadi
su prešle prag aktivne vegetacije od 10 stepeni,
što je dovelo do intenzivnijih fizioloških procesa
kod biljaka.
-5,0
1
2
3
4
5
2010
6
7
8
9
10
11
12
61-90
Graf 3.
Srednje mjesečne temperature zraka u 2010. u poređenju sa
viš. nizom 61-90
Maj 2010.
U maju mjesecu prevladavalo je toplo ali
vrlo nestabilno vrijeme, uz čestu pojavu kiše
i popodnevnih pljuskova.Temperature zraka
su bile iznad prosjeka sa odstupanjima od 0,1
do 0,7 stepeni izuzev Bjelašnice,Drvara , Ivan
Sedla i Mostara gdje su zabilježena negativna
odstupanja.
Povoljne temperature zemljišta i optimalna
vlažnost, omogučavale su izvođenje sjetve
proljetnih poljoprivrednih kultura kao i radova u
polju, te u voćnjacima i vinogradima. Usljed porasta
temperatura i čestih padavina došlo je do buđenja
uzročnika biljnih bolesti i štetočina na voćarskim
kulturama, pa je trebalo provoditi neophodne
mjere zaštite.U drugoj dekadi mjeseca došlo je do
pada temperature zraka uz pojavu kiše i pljuskova,
a u višim područjima zabilježen je i snijeg.
U trećoj dekadi aprila srednje dnevne
temperature oko 130C kod svih poljoprivrednih
18
U drugoj dekadi mjeseca zabilježene su velike
količine kiše. U višim područjima zabilježena je
i pojava snijega. Obilne padavine popravile su
stanje vlage u tlu ali u poljoprivrednim područjima
na sjeveru zemlje je zabilježen visok nivo
podzemnih voda što je uticalo na stanje žitarica.
Temperaturne sume su bile ispod prosječnih za
ovo doba godine.Česta pojava kiše ometala je
proces cvjetanja i oplodnje ozimih usjeva .Kiša
je ometala i oprašivanje tako da su kod pojedinih
voćarskih kultura cvjetovi ostali bez zametka.
U posljednjoj dekadi maja temperature zraka su
dostizale 30 stepeni koliko je izmjereno u Sanskom
Mostu i Mostaru, što je odgovaralo poljoprivrednim
kulturama. Dovoljna obezbjeđenost tla sa vlagom
pogodovala je rastu i razvoju svih poljoprivrednih
kultura, ali i izvođenju međuredne kultivacije. Zbog
nestabilnog vremena sa čestim padavinama,
bila je prisutna pojava biljnih bolesti i štetočina
na voćarskim, vinogradarskim i povrtlarskim
kulturama.
zasadima kukuruza, u potpunosti su stradali voćnjaci, velike plantaže malina i zasadi povrtlarskih
kultura. Uništeno je više od 50 plastenika i veći dio
proizvedenog povrća u njima.
Juni 2010.
Juni mjesec karakterisale su temperature zraka
oko ili iznad prosjeka i velike količine padavina u
većini mjesta.Tokom druge dekade juna zabilježeno
je pozitivno odstupanje temperature zraka, dok
je negativno odstupanje temperature sa obilnim
padavinama i mjestimičnim poplavama zabilježeno
u trećoj dekadi juna mjeseca. Maksimalne
temperature zraka tokom druge dekade juna
dostizale su 35 stepeni što je uticalo na ubrzavanje
procesa zrenja ozimih žitarica. Česte padavine i
hladnije od prosjeka tokom posljednje dekade juna
ometalo je aktuelne radove u polju i dovelo do
pojave biljnih bolesti i razvoja korova.
Juli 2010.
mjesec karakterisalo je vrijeme toplije od
prosjeka sa odstupanjima od 1,1 do 2,4 stepena
i padavinama ispod prosječnih vrijednosti. Tokom
prve dekade jula zabilježene su česte pljuskovite
padavine praćene nepogodama koje su prekidale
radove u polju tako da se žetva ječma i pšenice
u više navrata bila prekidana. U drugoj dekadi
mjeseca preovladavalo je sunčano i suho, sa
maksimalnim temperaturama od 30-36 stepeni. U
posljednjoj dekadi jula zabilježene su pljuskovite
padavine koje su donekle poboljšale vlažnost tla i
popravile stanje usjeva.
August 2010.
Karakteristika ljetnih mjeseci su nepogode
praćene jakim vjetrom i gradom.Bosansku Krupu
je 04. avgusta u večernjim satima (19:40h do
20:10h ) zahvatilo veliko nevrijeme. Uže područje
grada bilo je pogođeno olujnim vjetrom, a potom
i gradom veličine teniske loptice. Posljedice ovog
nevremena su bile nesagledive na poljoprivrednim
kulturama. Uništene su ogromne površine pod
Slika 17.
Nevrijeme sa gradom u Bosanskoj Krupi, august 2010
Nakon nestabilnog vremena i nepogoda koje
su nas pratile u posljednjoj dekadi jula i prvoj
dekadi avgusta, početak druge dekade avgusta
donio je stabilizaciju, pa je preovladavalo pretežno
sunčano i vruće. Temperature su bile iznad
prosječnih za avgust sa odstupanjima od 1,7 do
3,1 stepen u Sarajevu. Zalihe produktivne vlage su
bile smanjene pa su biljke trpjele od suše.
Septembar 2010.
Temperature zraka su tokom
septembra
mjeseca bile ispod prosječnih vrijednosti sa čestom
pojavom padavina. Registrovane padavine koje su
ponegdje bile i obilnije, povećale su vlažnost tla, što
je omogućavalo lakšu pripremu parcela za jesenju
sjetvu. Iako su temperature zraka bile nešto ispod
prosječnih vrijednosti za ovaj period, to nije imalo
većeg uticaja na jare poljoprivredne kulture koje
su se nalazile u završnim fazama zrenja. Česte i
obilne padavine zabilježene su u drugoj polovini
mjeseca. Vremenske prilike omogućavale su
izvođenje aktuelnih radova kao što su: berba
voća, povrća, grožđa, jarih kultura (kukuruza,
suncokreta), priprema parcela za jesenju sjetvu i
sjetva ozimih usjeva.
19
Slika 18.
Akumulirane temperaturne sume za temperaturni prag od 10 0C u periodu od 1. aprila do 30. septembra 2010. u BiH
Slika 19.
Odstupanje padavina u procentima za period oktobar 2009 - septembar 2010 godina
20
Jesen 2010.godina (sept. – nov.)
Zbog česte pojave kiše i
raskvašenog zemljišta ovogodišnja
jesenja sjetva je bila produžena i
van optimalnih rokova, pa su usjevi u
zimski period ušli različito razvijeni od
faze klijanja i nicanja do intenzivnog
bokorenja. Prezimljavanje ozimih
ratarskih kultura tokom perioda jesenzima 2010/2011 se odvijalo se u
povoljnim toplotnim uslovima.
zabilježen je veliki suficit padavina, osobito u južnim,
jugozapadnim i jugoistočnim dijelovima zemlje.Prema podacima
prikupljenim iz mreže meteoroloških stanica Federacije BiH
najveća zbirna količina padavina izmjerena tokom perioda
oktobar- decembar 2010. zabilježena je u Mostaru 938 mm što
je 62 % od ukupnih godišnjih padavina.
Velike količine padavina uzrokovale su povečanje vodostaja
rijeka i plavljenje poljoprivrednih površina tako da je u područjima
koja su bila pogođena poplavama u decembru mjesecu ostala
prava pustoš na poljoprivrednim površinama i nasadima.
Novembar je bio natprosječno
topao mjesec, pa su usjevi iz kasnijih
rokova sjetve uspjeli nadoknaditi rast i
razvoj neophodan za prezimljavanje.
Zima 2010./2011 (dec.– feb.)
Decembar
su
karakterisali
prosječni toplotni uslovi sa suficitom
padavina na čitavoj teritoriji Bosne i
Hercegovine,naročito u prvih 10 dana.
Krajem decembra i tokom januara
mjeseca formiran je snježni pokrivač
koji je štitio usjeve od pojave jakih
prizemnih mrazeva intenziteta i do
-18 stepeni. Zahvaljujući snježnom
pokrivaču, temperature zemljišta na
dubini korjenovog sistema se nisu
spuštale ispod -2 0C što nije ugrožavalo
biljke.
Slika 20.
Poplave u Goraždu (decembar 2010.)
Tokom decembra 2010. i januara
2011.godine zabilježena su velika
temperaturna kolebanja. Srednje
temperature zraka tokom druge
dekade januara su prešle prag aktivne
vegetacije od (5 0C) što je predstavljalo
prijetnju poljoprivrednim kulturama
za pokretanje vegetacije. Nasreću
toplo vrijeme nije dugo potrajalo, pa
su ozime kulture nastavile zimsko
mirovanje.
Što se tiče uslova vlažnosti zemljišta, tokom novembra i decembra
Slika 21.
Poljoprivredni nasadi pod vodom (decembar 2010.)
21
Biometeorologija
Povodom Svjetskog dana meteorologije
2011 analizirali smo padavine u 2010 godini
na području Sarajeva, podaci sa MS Bjelave.
Analiza je više biometeorološka, nego standardna
klimatološka. Obzirom da su mnogi ubjeđeni kako
postoji korelacija između vikenda i kiše, pokušali
smo na primjeru 2010 godine pokazati, makar
djelimično, da baš i ne mora biti tako. Istina je da
se jedna godina ne može uzeti kao neki relevantan
pokazatelj i da bez proučavanja dužeg niza
meteoroloških parametara ne možemo donositi
ozbiljne zaključke, ali na primjeru 2010 godine
može se vidjeti da nekad stvari i nisu baš onakve
kakvim ih zamišljamo i da možda ono čuveno „opet
kiša za vikend” nekad i nema uporišta.
Govoreći o padavinama, interesantno je da je
u 2010 godini, u prosjeku i gledano po datumima
od 1. do 31., najkišniji dan u mjesecu, po količini
padavina bio sam početak, dakle 1. u mjesecu,
dok su padavine najčešće registrovane krajem
mjeseca, (govorimo o broju dana sa pojavom
padavina), tačnije u tri dana 26., 27. i 28. u mjesecu.
Izgledi za kišu u ova 3 dana tokom godine bili
su za 26. i 28. iznad 83 %, a za 27. u mjesecu
nešto manji 75 %, ali i to praktično znači da je
više od ¾ navedenih datuma u Sarajevu padala
kiša. Konkretno, od 36 dana tokom cijele godine,
sa datumima 26., 27. i 28., kiša je padala čak 29
puta. Dakle, sam kraj mjeseca gotovo je redovno
bio u znaku padavina, bez obzira koje je godišnje
doba u pitanju. Najmanji izgledi za kišu, bili su 8.
i 16. u mjesecu, svega 33,3 % ovih datuma su
registrovane padavine.
Uzmemo li u obzir dane u sedmici, analiza
protekle godine pokazuje da je najkišniji dan
22
u sedmici bila srijeda, sa vjerovatnoćom za
pojavu padavina od 71,2 %, dok je petak, kao
prvi dan vikenda bio sa ubjedljivo najmanjom
vjerovatnoćom za padavine, svega 43,4 %. Nakon
petka, najmanja mogućnost za padavine bila je
drugog dana vikenda, u subotu, a izgledi za kišu
su bili 55,8 %, dok je poslije srijede najkišniji bio
četvrtak, sa izgledima za kišu od 65,4 %. Ipak, da
sve ne bude mimo nekog uobičajenog «pravila»,
pobrinula se zima, kada su izgledi za padavine bili
najveći upravo u 3 vikend dana, pa tako i svi koji
tvrde da kiša uvijek pada za vikend mogu barem
djelimično «doći na svoje».
Na kraju, red je da pomenemo i druge
meteorološke parametre, bitne za humanu
biometeorologiju. Meteoropatima je možda i
najveći problem velika relativna vlažnost zraka,
osobito u kombinaciji sa visokim temperaturnim
vrijednostima, što praktično pojačava osjet sparine,
koji je daleko neugodniji od vrućine.
Vjetar je bitan, sa aspekta opšte slike i
zdravlja, problem se javlja pri strujanju hladnog
zraka u zimskom periodu, kada se osjet hladnoće
uzrokovan niskim temperaturama, dodatno
pojačava. Prema biometeorogramu, izuzetan
oprez neophodan je već pri temperaturi od -5 oC,
ukoliko imamo pojavu hladnog strujanja zraka od
5 m/s. Još je izrazitiji uticaj na zdravlje ljudi kada je
južno strujanje u pitanju.
Također, nepobitna je i veza između pojave
određenih simptoma i promjene u visini
atmosferskog pritiska, a negativni uticaj je
izraženiji ukoliko je u pitanju pad pritiska ili izrazitije
oscilacije.
VJEROVATNOĆA ZA POJAVU PADAVINA TOKOM SEZONE, IZRAŽENA U PROCENTIMA
100
92.3
92.3
subota
nedjelja
80
60
40
20
0
petak
zima
ponedjeljak
proljeće
utorak
srijeda
ljeto
četvrtak
jesen
Grafikon 4.
Vjerovatnoća za pojavu kiše tokom sedmice, izražena u (%) procentima
VJEROVATNOĆA ZA POJAVU PADAVINA PO DANIMA U MJESECU, IZRAŽENA U PROCENTIMA
100
83.3
83.3
80
60
40
20
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Datum
Grafikon 5.
Vjerovatnoća za pojavu kiše po datumima, izražena u (%) procentima
23
PRVI NACIONALNI IZVJEŠTAJ O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
sa njenim operativnim sistemima i naučnoistraživačkim programima u koje su uključene sve
Nacionalne hidrometeorološke službe zemalja
članica među kojima je i Bosna i Hercegovina od
1994 godine, ima značajnu ulogu u sprovođenju
Okvirne konvencije UN o promjeni klime, kao
i donošenju protokola ove Konvencije i drugih
pravnih mehanizama od značaja za zaštitu klime
planete Zemlje.
‘‘ Ovi trendovi su različiti za pojedine oblasti u
BiH, i to od 0,2 ºC u Hercegovini do 1,6 ºC u
sjevernoj i istočnoj Bosni (Slika 22.)
U maju 2010. godine je promovisan prvi
Nacionalini izvještaj o klimatskim promjenama,
koji je radio tim od oko pedeset eksperata iz cijele
BiH.
Rezultati istraživanja globalnih klimatskih
promjena, kao i istraživanja posljedica klimatskih
promjena u BiH i rezultata objavljenih i evaluiranih
u okviru Study for climate change impact
assessment on agriculture and adaptations strategy
development in Bosnia and Herzegovina, 2007,
HISTALP projekta (ZAMG VIENNA), BALVOIS,
ICAM i drugim medjunarodnim meteorološkim
konferencijama, kao i stručnim časopisima, kao i
uočeni dosadašnji efekti tih promjena na teritoriji
BiH, daju se sažeti u slijedeće konstatacije:
Promjene temperature su uglavnom u skladu
sa trendovima globalnog zagrijevanja.
‘‘ Prosječno povećanje srednje godišnje
temperature na teritoriji BiH za posljednjih 100
godina za oko 0,6 ºC,
24
Slika 22.
Odstupanje prosječne godišnje temperature decenije (19992008.) od klimatske normale (1961-1990.) u BiH izraženo u oC
‘‘ Ovi trendovi su različiti i za pojedina godišnja
doba. Najveći trend povećanja pokazuju ljeto i
zima.
U trendu povećanja temperature je sadržan
i efekat grada kao toplotnog otoka, te povećane
insolacije, čija će procjena biti predmet narednih
istraživanja (Graf 6.)
Suma padavina zavisno od kraja u BiH
pokazuje minimalne promjene u prethodnih 100
godina od najvie +,- 10 %. U poslednjoj deceniji
u središnjem planinskom pojasu prisutan trend
povećanja suma padavina na godišnjem nivou
(Graf 7.), dok je u jugozapadnom (područje
Mostara) i sjeverozapadnom (područje Prijedora)
dijelu zemlje prisutan trend pada (izuzimajući
krajnji zapad- područje Bihaća).
Graf 6.
Trend prosječne godišnje temperature u Sarajevu
(1888-2010.)
U sjeveroistočnom dijelu BiH, naročito područje
Doboja i Sokoca , prisutno je povećanje padavina
(do 13 %) (Slika 23.) .
U pogledu promjene klime u sljedećih
sto godina, postoje razni scenariji. Imajući u
vidu slijedeće: geografski položaj BiH, kao i
činjenicu da ni dosadašnje promjene nisu bile
tako dramatične kao u nekim drugim dijelovima
svijeta, te istraživanja naših podataka i trendova
zabilježenih na meteorološkim stanicama u BiH, za
preliminarna razmatranja u okviru ovog izvještaja
očekuju se klimatska kolebanja po scenariu B2,
što znači umjerenu procjenu povećanja srednje
temperature za nešto više od dva stepena
Celzijusa u narednom stoljeću, te analognu
promjenu i ostalih klimatskih parametara.
Slika 23.
Odstupanje prosječnih godišnjih suma padavina poslednje
decenije (1999-2008.) od klimatske normale (1961-1990.) u
BiH izraženo u %.
Graf 7.
Trend prosječnih godišnjih suma padavina u Sarajevu (1888-2010.)
‘‘ Po godišnjim dobima postoji različit trend. Najveći
dio BiH pokazuje negativan trend tokom proljeća, a
naročito ljeta, dok je tokom zimske polovine godine
uglavnom zabilježen porast kišnih padavina.
‘‘ Takođe imamo trend povećanja intenziteta
padavina u kraćim vremenskim periodima, i u
skladu sa tim sve duže sušne periode između tih
perioda.
25
‘‘ Poseban problem u skladu sa ovom
konstatacijom predstavlja trend opadanja
snježnog pokrivača u zimskom periodu, što
smanjuje akumulaciju vode na planinama.
(Graf 8.)
‘‘ Sve to ukazuje na ozbiljan deficit vode u
proljetnoj i ljetnoj sezoni, koji se već sada
osjeća. Ova konstatacija se odnosi i na bilans
vode u zemljištu, kao i na podzemne vode.
Sve ovo ukazuje na povećanu promjenljivost
vremena, koja ima u uticaj na sve oblasti u BiH, ali ti
uticaji nisu tako drastični kao u drugim djelovima
svijeta, gdje su evidentirani gubici ljudskih života i
znatne materijalne štete. Ipak recimo da navedena
promjenljivost vremena utiče na ljudsko zdravlje i
na blago pogoršanje biometeoroloških uslova u
našoj zemlji.
Navedimo na kraju da je posljednja decenija
(2001.-2010.) najtoplija u zadnjih 120 godina otkad
se vrše mjerenja u BiH. Naprimjer u Sarajevu srednja
temperatura te decenije iznosi 10,4 ºC, a srednja
temperatura za niz 1961.-1990. iznosi 9,5 ºC.
Graf 8.
Trend prosječnog broja dana sa snježnim pokrivačem >10 cm
u Sarajevu (1951-2010.)
26
NARUŠAVANJE PRIRODNE RAVNOTEŽE PLANETE
Da li čovjek razmišlja šta se može desiti kad se
priroda izbaci iz ravnotežnog položaja. Ravnotežni
položaj je uveliko narušen u svim segmentima
(voda, zrak, tlo) i predpostavlja se da će Zemlja
uskoro uzvratiti udarac čovjeku koji će biti poguban
za čitavo čovječanstvo.
U ovom radu, ćemo pokušati objasniti
zagađenje okoliša na procese metabolizma žive
ćelije, tj. kako je čovjek eksponiran toksičnim
tvarima u svim segmentima prirode, a zato je sam
kriv. Postavlja se pitanje da li je kasno nadgledati
zagađenje prirode za buduća pokoljenja.
Odgovor će dati vrijeme koje dolazi.
Osnovna jedinica života u prirodi je ćelija. Nju
čine plazma, organele i membranski sistemi koji
je ograničavaju u ukupnoj građi organizma, ili je
izdvajaju kao jedinstveni organizam, primordijarni
činilac života u biosferi. Slijedi da su osnovni životni
procesi, koji se događaju u biosferi, metabolički
procesi i oni su osnova koja omogućuje organizaciju
života i uopšte postojanje života na svim nivoima
biološke forme. Procesi koji čine metaboličke
cikluse su isti u svakoj ćeliji bez obzira da li je to
jednoćelijski organizam ili visoko složeni čovječiji
organizam. Promene u metabolizmu žive ćelije
rezultiraju ukupnim ekološkim promenama u
biosferi, koje su najčešće izazvane promenama
kvaliteta okoline, pod uticajem čovjeka na lokalne
mikroklimatske uslove življenja. Ovo su ograničene
lokalne promjene koje imaju direktan uticaj na
životne procese , uglavnom, samo dijela populacije
svih nivoa življenja (od jednoćelijskog bio i zoo
planktona, pa do gigantskih stabala i čovjeka).
Međutim, do katastrofalnih opštezemaljskih
promjena, isključivo, dolazi zbog promjena u
globalnim geofizičkim odnosima karakterističnim
za Zemlju, kao planetu.
Kad raspravljamo o toksičnim uticajima na žive
organizme, što znači i na čovjeka, uvijek moramo
imati na umu da se zapravo raspravlja o uticaju
na bilo koju organogenu ćeliju. Svaka toksična
supstanca, prije svega djeluje na ćeliju preko
kontaktnih površina (membrana) i može se zaključiti
da je za sve žive vrste membrana prvo i najvažnije
mjesto djelovanja. Iz vazduha toksične supstance
se prenose u organizam preko respiratornog
sistema, mekog tkiva i kože, znači udisanjem,
(inhaliranjem) i neposrednim kontaktom. Iz vode,
toksične supstance, se apsorbuju u organizam
uglavnom preko gastrointestinalnog trakta (GI),
ali takođe i preko mekog tkiva i kože, kontaktom.
Membrana posjeduje mnoge ligande koji imaju
afinitet prema hemijskim supstancama, a posebno
prema alkalnim i zemnoalkalnim metalima koji
ih uglavnom aktiviraju, ali istovremeno i prema
teškim metalima, čije je dejstvo uglavnom toksično.
Membrana posjeduje i niz važnih enzima, koji se
mogu blokirati djelovanjem toksičnih supstance, sa
teškim metalima su i najčešće blokade enzimskih
reakcija.
27
Ovi se enzimi mogu nalaziti na površini ćelije,
pa su neposredno izloženi djelovanju metala, ali
i drugih supstanci apsorbovanih u izvanćelijskoj
tekućini.
U vazduhu, toksične supstance (pa i metali),
se nalaze u gasovima, prašini i aerosolu. U vodi
su rastvorene, emulgovane i/ili suspendovane.
U svojim publikovanim radovima (1, 2, 3) obradili
smo i povezali domaća i svjetska saznanja iz
ovog domena i predložili izračunavanje indeksa
ekološkog uticaja za vazduh, za vode i za tlo,
i generalisali opšti ekološki uticaj predlažući
formulaciju indeksa ekoloških promjena (IEC –
Index Ecological Changes), koji sadrži u svojoj
formulaciji parcijalno posmatrane indekse za
vazduh (okoliša i radne sredine), vodu i tlo.
Indeks ekoloških promjena (IEC) je složena
vrijednost, posmatrano u ukupnom ekološkom
sistemu, u svakom slučaju i u užem sistemu
čovjekove neposredne okoline, a opisuju ga
događaji u podsistemima:
‘‘
‘‘
‘‘
‘‘
28
opšte životne atmosfere ICAir,
radne atmosfere
ICWor,
vodene sfere
ICWat,
sfere tla
ICSol.
Ekološke promjene u svakom od ovih
podsistema, načelno, mogu se opisati skupom
parametara koji definišu indeks ekoloških
promjena (IEC) za posmatrani podsistem u kome
se događaju. U slučaju neovisnih događaja u
podsistemima, slijedi da se IEC može pisati u
jednostavnom sumarnom obliku, kao:
IEC = ICAir + ICWor + ICWat + ICSol
Pored ovog izlaganja možemo objasniti
proces nastajanja toksičnih supstanci u atmosferi
koje direktno ugrožavaju čovjeka, površinske i
podzemne vodotoke.
Pri procesima sagorijevanja nastaju sumporni
dioksidi, azotni dioksidi i drugi plinovi koji
pospješuju nastajanje kiselina. Takvi slobodni
nemetalni oksidi reaguju u vlažnoj atmosferi tj. sa
kišom dajući veoma toksične kiseline, sumpornu i
azotnu kiselinu. Ovi oksidi dospijevaju u atmosferu
uglavnom iz tzv. mobilnih i stacionarnih izvora.
To su uglavnom kisele kiše koje imaju jak
razarajući uticaj u svim segmentima prirode.
Zaključak:
Iz svega navedenog može se sa sigurnošću
zaključiti da je ČOVJEK glavni uzročnik poremećaja
u prirodi.
Uloga nacionalnih hidrometeoroloških službi u smanjenju
rizika od prirodnih nesreća
Globalni osmatrački telekomunikacioni i
računarsko-prognostički sistem uspostavljen u
okviru Svjetskog meteorološkog bdijenja, zatim
Svjetski klimatski program, kao i Svjetski program
istraživanja atmosfere i životne sredine sa Globalnim sistemom za praćenje promjena hemijskog
sastava atmosfere, predstavljaju najznačajnije
infrastrukturne sisteme i naučno-tehničke programe
kojima se obezbjeđuje sistematsko praćenje,
istraživanje i prognoziranje stanja vremena i klime,
praćenje i rane najave atmosferskih i hidroloških
nepogoda i prekograničnog zagađenja zraka i
voda u slučaju tehnoloških akcidenata i nuklearnih
udesa; detekcija klimatskih promjena i ekstrema
i istraživanje mogućih uticaja promjena klime
na prirodne resurse, ljudsko zdravlje i pojedine
privredne djelatnosti.
gubitaka ljudskih života i imovine. Državne
hidrometeorološke institucije ne treba posmatrati
samo kao pružaoce osnovnih hidrometeoroloških
usluga, jer je njihov doprinos daleko veći, već kao
partnere u planiranju i upravljanju smanjenjem
rizika od prirodnih nesreća i drugih katastrofa.
Nacionalne hidrološke i meteorološke službe
Pored neposrednih funkcija i zadataka
usmjerenih na zaštitu ljudi i materijalnih
dobara i ublažavanje posljedica atmosferskih i
hidroloških nepogoda i katastrofa, Nacionalne
hidrometeorološke službe obezbjeđuju podatke i
informacije neophodne za ocjenu rizika klimatskih
promjena, kao i razvoj strategija adaptacije na
izmjenjene klimatske uslove, zatim, podloge za
ocjenu hidroenergetskog potencijala i energetskog
potencijala sunca i vjetra u cilju intenzivnijeg
korištenja obnovljivih izvora energije, odnosno
smanjenja korištenja fosilnih goriva.
NHMS širom svijeta imaju ključnu ulogu
u smanjenju rizika od prirodnih nesreća koja
uključuje dostavljanje pravovremenih i pouzdanih
vremenskih prognoza, ranog upozoravanja na
hazardne situacije, i aktivnosti podizanja svjesti
građana na vremenske hazarde, interpretaciju
vremenskih informacija kao i suradnju sa
organizacijama koje su uključene u proces
zaštite i spašavanja a sve u cilju smanjenja
Obzirom da prirodne katastrofe predstavljaju
veoma ozbiljnu prijetnju bezbjednosti ljudi, WMO
je posvetila značajne napore razvijanju operativnih
sistema upozorenja i efikasnijih mjera pripreme
koje su doprinijele značajnom smanjenu gubitaka
života. Da bi se obezbjedilo da ove beneficije budu
dostupne njenim članicama, WMO je značajnu
pažnju posvetila razvojnim potrebama nacionalnih
meteoroloških i hidroloških sužbi, posebno u
najmanje razvijenim zemljama, radi obezbjeđivanja
29
njihovog brzog pristupa savremenim produktima i
mogučnošću njihovog korištenja u skladu sa svojim
nacionalnim zahtjevima i globalnim obavezama, a
što je i osnovna misija WMO.
Nacionalne hidrometeorološke službe bi
sa iskustvom komuniciranja nacionalnim te
međunarodnim podacima, kao proizvođači
naučno zasnovanih analiza i upozorenja te
iskustvom u diseminaciji informacija, trebale imati
središnju ulogu u sistemu ranog upozoravanja o
prirodnim hazardima.Međutim, NHMS u zemljama
jugoistočne Evrope (JIE) nemaju adekvatnih
ljudskih i tehničkih kapaciteta da odgovore na
izazove koje predstavljaju zajednice u razvoju, a
posebno na zahtjeve za savremenim sistemom
DRR-a (Disaster Risk Reduction), na istom nivou
kao u zemljama EU.
Hidrometeorološke službe (NHMS) obično
imaju različite uloge u sistemu ranog upozoravanja:
mogu imati puni mandat za izdavanje upozorenja
ili pak mogu taj mandat dijeliti s nekom drugom
agencijom ili zavodom, ili je pak taj mandat
dodijeljen nekoj drugoj agenciji ali NHMS snažno
doprinosi u tom smislu.
Uloga nacionalnih meteoroloških i hidroloških
službi u Smanjenju rizika od katastrofa
(DRR - Disaster Risk Reduction)
30
hidrometeorološkom zavodu BiH (FHMZ) te
Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS
se meteorološke analize temelje na hidrološkim i
meteorološkim mjerenjima i osmatranjima iz BiH,
mjerenjima iz susjednih zemalja i drugdje koje se
dobivaju putem komunikacijskog sistema WMO
GTS te iz globalnih vremenskih prognoza koje
izrađuju veliki meteorološki centri.
Redovni bilteni koje izrađuju i daju FHMZ i
RHMZ RS se objavljuju na web sajtu i dostavljaju
se u Operativni centar 112. FHMZ izdaje tri dnevna
biltena kao i hidrološki bilten te iste proslijeđuje
nadležnim institucijama putem elektronskih i
drugih medija, kao i na zahtjev zainteresiranim
građanima. U hitnim situacijama, izdaju se posebni
bilteni meteorološki, hidrološki i seizmološki.,
Prognostički modeli
Meteorološke prognoze se temelje na
operiranju odgovarajućim numeričkim modelima
prognoziranja vremena (NWP). Rezultati ovih
modela su tipični meteorološki parametri poput
temperature, oborina izraženih u mm/hr ili mm/3hr,
vlažnosti, brzine i smjera vjetra, na različitim
nivoima modela.
‘‘ Jačanje kapaciteta
za izradu i dostavu
pravovremenih i pouzdanih informacija,
prognoza, upozorenja(osmatračke hidrološke
i meteorološke mreže stanica, prognostički
modeli i alati itd.);
‘‘ Dostavljanje pravovremenih i pouzdanih
upozorenja na ekstremne vremenske situacije
i njihovo tumačenje;
‘‘ Integracija hidrometeoroloških službi u sistem
upravljanja DRR (Disaster risk reduction);
‘‘ Analiza i pružanje informacija o hazardima ;
‘‘ Informisanje javnosti;
‘‘ Jačanje suradnje i partnerstva sa nacionalnim
i međunarodnim organizacijama na smanjenje
rizika od prirodnih nesreća
Ranijih godina u Zavodu se prognoza vremena
kreirala koristeći resurse na internetu, globalne
modele, koji pokrivaju cijelu planetu i imaju “grubu”
rezoluciju oko 100 km.
Hidrometeorološke službe u BiH imaju
važnu ulogu u sistemu ranog upozoravanja na
državnom ili entitetskom nivou. U Federalnom
S obzirom na kompleksnost topografije naše
zemlje i malu površinu neophodno je korištenje
nekog od regionalnih numeričkih modela. Da bi
se pojave u atmosferi mogle prikazati što tačnije
i pouzdanije neophodno je korištenje modela fine
rezolucije, gdje se kao ulazni parametri koriste
globalni modeli.
rezolucije).Horizontalan
rezolucija
14
km.
Prognoza do 72 h. Početni uslovi se dobijaju iz
DWD - Deutscher Wetterdienst. I model se startuje
dva puta dnevno.
U Federalnom hidrometeorološkom zavodu
BiH za prognozu vremena se koriste tri numerička
modela.
U oba slučaja,WRF-ARW i WRF-NMM, se tzv.
ugnježđivanjem modela u model dolazi do veoma
fine horizontalne i vertikalne rezolucije. Kao rezulat
dobija se prognostički materijal visoke preciznosti i
pouzdanosti. Slobodna procjena, bez mogućnosti
za neku ozbiljniju studiju, od 70 do 90 %.
HRM (High Resolution Model - model visoke
WRF-ARW (Advanced Research
Model),
‘‘ Horizontalna rezolucija 18 i 6 km.
Prognoza do 48 h
‘‘ Početni uslovi GFS 0.5 deg
NCEP (USA)
‘‘ Vrijeme izvršenja oko 2.5h.
WRF-NMM (Nonhydrostatic
Mesoscale Model)
‘‘ Horizontalna rezolucija 30 i 10
km. Prognoza do 72 h
‘‘ Početni uslovi GFS 0.5 deg
NCEP (USA)
‘‘ Vrijeme izvršenja oko 3.5h.
WRF-NMM (Nonhydrostatic
Mesoscale Model)
‘‘ Horizontalna rezolucija 12 i 5 km.
Prognoza do 48 h
‘‘ Početni uslovi GFS 0.5 deg
NCEP (USA)
‘‘ Vrijeme izvršenja oko 3.5h.
Slika 24.
Produkti prognostičkih modela
31
Kratkoročne prognoze do 72 sata unaprijed
U 2011. godini planira se implementacija
METEOALARMA u Bosni i Hercegovini .
Na inicijativu EUMETNETA 2007. godine
pokrenuta je METEOALARM (http://www.meteoalarm.
eu) internetska stranica koja služi za upozoravanje
javnosti na opasne vremenske prilike u Europi
nastala na temeljima EMMA (European
Multiservice Meteorological Awareness) projekta.
Na osnovu simbola i bojom kodiranih karata daju
se upozorenja na opasne vremenske situacije
za sljedećih 48 sati. Upozorenja se daju za: jake
kiše s mogućnošću poplava, žestoke grmljavinske
oluje, olujni vjetar, toplotne valove, magla, snijeg
ili ekstremna hladnoća sa mećavom,
Nema upozorenja - ne predviđaju se
opasne vremenske pojave.
Predviđaju se potencijalno opasne
vremenske pojave.
Predviđaju se opasne vremenske
pojave.
Upozorenje na vrlo opasne vremenske
pojave.
Slika 25.
Meteoalarm
www.meteoalarm.eu
Slika 25.
Modeli prognoze do 72 sata unaprijed
32
PRAĆENJE KVALITETA ZRAKA
Praćenje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini, Zavod kontinuirano vrši od 1967. godine. Utvrđivanje
kvalitativnih i kvantitativnih osobina zraka i padavina Zavod je vršio u osnovnoj mreži meteoroloških
stanica.
Vršimo objedinjavanje i analiziranje svih prikupljenih podataka koji se odnose na zagađivanje
zraka - emisija i stanje zagađenosti zraka - imisija, kao i redovno davanje informacija odgovarajućim
institucijama.
U predhodnom periodu Sektor se posebno bavio, sa aspekta zraka, redovnim praćenjem stanja
zagadjenosti - imisija na području Sarajeva i Tuzle.
SARAJEVO - BJELAVE
2001. u kojoj je zabilježen pad koncentracija
sumpor dioksida i dima, što se može vidjeti na
U prvim decenijama od kako se vrše mjerenja priloženom grafikonu 9, Nešto niže vrijednosti ovih
na ovoj stanici, prosječne godišnje vrijednosti zagađujućih supstanci mogu se objasniti povoljnim
dobivene analizom 24-satnih uzoraka su ukazivale meteorološkim uslovima. U zimskom periodu 2001.
na znatno veći stepen zagađenosti u odnosu na god. nije bilo dugih perioda sa temperaturnim
posljednjih 16 godina, što se može objasniti inverzijama, a temperature su bile u prosjeku
smanjenjem industrijskih aktivnosti početkom veće tako da se sigurno trošilo manje energije za
ratnih sukoba, ali i gasifikacijom sarajevskih zagrijavanje, a samim tim je i emisija zagađujućih
toplana nakon rata.
materija u atmosferu bila manja. Upoređujući
statističke pokazatelje za sumpordioksid i dim sa
Analize 24-satnih uzoraka pokazuju da ponovo graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (GV) član
dolazi do postepenog rasta koncentracija sumpor 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta
dioksida i dima u atmosferi grada Sarajeva, zraka, koncentracije dima prelaze GV za visoke
u periodu 1995 – 2010. godine. Izuzetak je vrijednosti, 98-i percentil (Tabela 4.).
Prosječne godišnje
Visoka vrijednost
Zagađujuća materija
Period uzorkovanja
Vrijednosti (µg/m3)
(µg/m3)
SO2
1 sat
90
500 (napomena 1)
SO2
24 sat
90
240 (napomena 2)
NO2
1 sat
60
300 (napomena 3)
NO2
24 sat
60
140 (napomena 2)
LČ 10
24 sat
50
100 (napomena 2)
ULČ
24 sat
150
350 (napomena 2)
DIM
24 sat
30
60 (napomena 2)
CO
8 sat
10000
8 sat
150 (napomena 4)
O3
Napomena 1: ne smije biti prekoračena više od 24 puta u kalendarskoj godini
Napomena 2: ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil)
Napomena 3: ne smije biti prekoračena više od 18 puta u kalendarskoj godini
Napomena 4: ne smije biti prekoračena više od 21 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil)
Tabela 4.
Granične vrijednosti kvaliteta zraka – GV u cilju zaštite zdravlja ljudi
33
PROSJEČNE GODIŠNJE KONCENTRACIJE SUMPOR DIOKSIDA I DIMA
Stanica : Bjelave-Sarajevo
Period: 1975-2010.godina
SO2
DIM
180
160
140
mmg/m3
120
100
80
60
40
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1991
1990
1989
1988
1987
1986
1985
1984
1983
1982
1981
1980
1979
1978
1977
1976
0
1975
20
GODINA
Grafikon 9. - Prosječne godišnje koncentracije SO2 i dima
98-PERCENTIL KONCENTRACIJE SUMPOR DIOKSIDA I DIMA
Stanica : Bjelave-Sarajevo
Period: 1975-2010.godina
1000
SO2
DIM
900
800
700
mmg/m3
600
500
400
300
200
GODINA
Grafikon 10. - 98 percentil koncentracije SO2 i dima
34
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1991
1990
1989
1988
1987
1986
1985
1984
1983
1982
1981
1980
1979
1978
1977
1976
0
1975
100
Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka
počela je sa radom 2003. godine i mjeri trenutne
koncentracije pet parametara zagadjenosti zraka
(Graf 13.). U 2006. godini ovoj stanici je dodat još
i monitor za mjerenje ozona.
Ova stanica je postavljena na meteorološkoj
stanici Bjelave u Sarajevu. Njeni podaci će
upotpuniti sliku stanja kvaliteta zraka u Sarajevu.
Analizom dobivenih rezultata sa ove stanice
uvrđeno je da statistički parametri koncentracija
SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične
vrijednosti utvđene Pravilnikom.
Upoređivanjem rezultata prosječnih godišnjih
koncentracija zagađujućih materija dobivenih sa
stanice hidrometeorološkog zavoda na Bjelavama
i automatske stanice u Alipašinoj ulici u centru
Sarajeva
(stanica
Ministarstva
prostornog
uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) došlo
se do očekivanih zaključaka obzirom da je stanica
Bjelave smještena oko 100 metara iznad centra
grada.
PROSJEČNE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJA
SARAJEVO (BJELAVE) - AUTOMATSKA STANICA (1-sat vrijednosti)
PERIOD: 2002 - 2010. GODINA
60
50
mmg/m3
40
30
20
10
0
SO2
NO
2
2002
2003
NO2
NOx
2
2004
2005
2006
O3
3
x
2007
2008
2009
2010
Graf 11.
Najuočljivije razlike se odnose na koncentracije
azotnih oksida u zraku. Koncentracije NO, NO2 i
NOx izmjerene na stanici u Alipašinoj ulici su
višestruko veće od onih koje su izmjerene na
Bjelavama što je u prvom redu posljedica emisije
iz saobraćaja (stanica u Alipašinoj ulici se nalazi
na jednoj od najfrekventnijih gradskih raskrsnica).
S druge strane, izmjerene koncentracije ozona
na Bjelavama su veće u odnosu na one u centru
grada. Rezultati mjerenja sumpordioksida pokazuju
nešto veću koncentraciju u centru grada.
35
PROSJEČNE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJA
PERIOD: 2010. GODINA
SA - BJELAVE
SA - ALIPAŠINA
140
120
mmg/m3
100
80
60
40
20
0
SO2
2
NO
NO2
2
NOx
x
O33
Graf 12.
98-PERCENTIL KONCENTRACIJA
PERIOD: 2010. GODINA
SA - BJELAVE
SA - ALIPAŠINA
400
350
mg/m 3
m
300
250
200
150
100
50
0
SO22
NO
NO2
2
NOx
x
O3
3
graf 13
TUZLA
Praćenje koncentracija sumpor dioksida i dima
u zraku grada Tuzle, na meteorološkoj stanici,
ponovo je počelo 2002. godine. Upoređujući
rezultate mjerenja, 24-satnih uzoraka, u periodu
od 2002. do 2010. godine sa mjerenjima 1990 -
36
1991. godine, da se zaključiti da su koncentracije
sumpor dioksida nešto niže dok su koncentracije
dima veće, i prelaze GV za visoke vrijednosti, 98-i
percentil.
SO2
PROSJEČNE GODIŠNJE KONCENTRACIJE SUMPOR DIOKSIDA I DIMA
GRAD: TUZLA (METEO. STANICA)
PERIOD: 1990-1991 i 2002-2010.god.
DIM
60
50
m g/m3
40
30
20
10
0
1990
1991
2002
2003
2004
2005
2007
2008
2009
2010
GODINA
Graf 14.
Prosječne godišnje koncentracije SO2 i dima
SO2
DIM
98 - PERCENTIL KONCENTRACIJA SUMPOR DIOKSIDA I DIMA
GRAD: TUZLA (METEO. STANICA)
PERIOD: 1990-1991 i 2002-2010.god.
700
600
m g/m3
500
400
300
200
100
0
1990
1991
2002
2003
2004
2005
2007
2008
2009
2010
GODINA
Graf 15.
98-percentil koncentracija SO2 i dima
37
KISELOST PADAVINA
Sektor životne sredine redovito vrši analize
kiselosti padavina. Nakon što je nekoliko godina
za redom broj i učestalost kiselih padavina rastao
od 2006. godine bilježi se značajan pad tog broja.
Međutim u 2009. i 2010. godini je opet došlo do
porasta broja kiselih u ukupnom broju padavina.
Ilustrativno je to prikazano na grafikonu 16. koji
pokazuje učestalost pojava kiselih padavina.
% KISELIH PADAVINA
Stanica: Bjelave, Sarajevo
Period: 1996 - 2010. godie
80
70
% KISELIH UZORAKA
60
50
40
30
20
10
0
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
GODINE
Graf 16.
Procenat učestalosti pojave kiselih padavina za Sarajevo
Kisele padavine (Graf 17.) se pojavljuju tokom
cijele godine. U ljetnom periodu registrovano je
4% do 8% od ukupnog godišnjeg broja kiselih
padavina, a mjeseci sa najučestalijim pojavama
kiselih padavina su januar, februar i decembar (od
12-14%), kako se da uočiti na slici.
38
Najveći broj pojava kiselih padavina, objašnjava
se daljinskim transportom frontalnih zračnih masa
koje su u najvećoj mjeri zagađivane krećući se
preko zapadne i centralne Evrope. Usporedbom
pojava kiselih padavina sa dominantnim pravcima
vjetra zaključilo se da je najveća učestalost ove
pojave (više od 70 %) prisutna pri dolasku zračnih
masa iz pravca sjeverozapad i zapad-sjeverozapad
(Graf 18.). Ovo potvrđuje činjenicu da lokalno
zagađenje atmosfere na području BiH bitno ne
utiče na učestalost pojave kiselih padavina.
% KISELIH PADAVINA
Stanica: Bjelave, Sarajevo
Period: 1996 - 2010. godina
JANUAR
14%
DECEMBAR
13%
NOVEMBAR
9%
FEBRUAR
12%
OKTOBAR
7%
MART
7%
SEPTEMBAR
8%
APRIL
6%
AVGUST
4%
JULI
6%
MAJ
6%
JUNI
8%
Graf 17.
FUNKCIONALNA OVISNOST PRAVCA VJETRA I KISELIP PADAVINA
STANICA: SARAJEVO (BJELAVE)
PERIOD: 2002 - 2010. god.
NW
11%
NNW
6%
E
0%
ENE
3%
ESE
5%
S SE SSW
1% 1% 2% SW
1%
WSW
7%
N
0%
W
3%
WNW
60%
Graf 18.
39
RADIOAKTIVNOST ATMOSFERE
I dalje se kroz medije u Bosni i Hercegovini
potencira problem radioaktivnog zračenja.
Svakako da je ovo pitanje jedno od vitalnog
značaja za stanovnike koji žive na području naše
zemlje. Novine i novinari ne bi trebali da ovom
problemu pristupaju senzacionalistički i da javnosti
prezentiraju podatke koji mogu da izazovu strah
i paniku kod ljudi. Osnovni zadatak u ovakvim
situacijama i novinara i relevantnih službi je da
javnosti prezentiraju činjenice a ne teorijska i
senzacionalistička naklapanja.
Federalni hidrometeorološki zavod kao
institucija od interesa za Federaciju i Bosnu i
Hercegovinu svakodnevno mjeri absorbovane
doze jonizirajućeg zračenja. Prema podacima
kontinuiranih višegodišnjih mjerenja i testnih
mjerenja na području centralne Bosne i
području Hercegovine, obradom godišnjih doza,
absorbovana doza jonizirajućeg zračenja iznosi 0.8
do 1.1 milisiverta godišnje (mSv/y),. Svakako da
iz ovog podatka građani ne mogu ocjeniti veličinu
radijacije i zato ćemo pokušati na popularan način
objasniti neke pojmove i norme jonizirajućeg
zračenja (Graf 19.).
GODIŠNJE ABSORBOVANE DOZE JONIZIRAJUČEG ZRAČENJA
1.6
1.4
1.2
mSv/g
1
0.8
0.6
0.4
0.2
0
SARAJEVO
2004
BIHAĆ
2005
2006
MOSTAR
2007
2008
Graf 19.
40
TUZLA
2009
2010
LIVNO
MAX. DOZV. ABSOR. DOZA
Prema svjetskim istraživanjima i standardima
prirodna radijacija zemlje iznosi 1.2 mSv/y, a
prirodna kosmička radijacija iznosi 0.3 mSv/y. Tako
da ukupna prirodna radijacija iznosi 1.5 mSv/y.
Iz navedenog se može uočiti da su izmjerene
vrijednosti absorbovane doze kod nas ispod
standardnih svjetskih normativa.
Iako nije popularno tehnički detaljisati mora se
ukazati na razliku između raznih tipova radijacije.
Naime, absorbovana doza radijacije se iskazuje
u jedinicama Grey/godinu (Gy/y). Biološki efekti
absorbovane doze jonizirajućeg zračenja na
organizme se iskazuje u jedinicama Sivert/godinu
(Sv/y). Činjenica je da biološki efekti radijacije zavisi
od tipa radijacije, odnosno od energije čestica
koje uzrokuju jonizirajuće zračenje. Najmanje
biološke efekte imaju X-zraci, gama i elektronsko
zračenje, dok veliki štetni biološki efekat izazivaju
brzi neutroni, protoni i alfa čestice, a najveći efekat
izazivaju teška jezgra.
Ilustracije radi navodimo podatke komparativnim radiacionim dozama prirodnog zračenja:
- prirodno zračenje u Australiji iznosi 2 mSv/y,
u Sjevernoj Americi 3 i veće je u odnosu na
izmjerene kod nas (cca 1.4 mSv/y).
Veoma opasne doze su, naprimjer, 5000 mSv
absorbovane u toku jednog mjeseca, a smrtonosna
doza je 10 000 mSv absorbovana u toku jednog
dana ili sedmice.
Upoređujući ove podatke sa izmjerenim kod
nas sigurno da nema mjesta ni za kakvu paniku niti
za neke špekulacije o ugroženosti građana BiH.
Svakako da ovdje nisu uključena razmatranja
pitanja postojanja područja na kojima se eventualno
nalaze ostaci materijala sa osiromašenim
uranijumom. Ovi problemi su svakako aktuelni ali
su sigurno, ako postoje, usko lokalnog karaktera i
mogu se izolovati tako da ne utiču bitno na ukupnu
situaciju na području BiH.
Imajući u vidu da u Evropi radi veliki broj
nuklearnih centrala, povećane su mogućnosti
za dešavanje incidentnih situacija. Iskustvo iz
incidenta tipa “Černobil” pokazuje da nuklearni
“oblak” može preći preko više zemalja i primarno
ugroziti ljudske živote.
Blagovremenim upozoravanjem mogu se
primarni štetni efekti na zdravlje bitno smanjiti.
41
UV ZRAČENJE
Ultraljubičasto zračenje ne predstavlja komponentu zagađenosti zraka, međutim medij kroz koji ovo
zračenje dolazi do površine Zemlje te ljudi i drugih živih organizama je atmosfera. Na meteorološkoj
stanici Bjelave-Sarajevo mjerenje ovog parametra se vrši redovno i kontinuirano od 2006. godine.
Svakodnevna mjerenja intenziteta UV zračenja se vrše u periodu od aprila do oktobra i to u satnim
terminima od 9 do 15 sati.
Metode mjerenja i obavještavanje građanstva su u skladu sa zajedničkom preporukom Svjetske
meteorološke i Svjetske zdravstvene organizacije (WMO i WHO) te programa UN-a za okoliš (UNEP).
Zaposlenici Sektora prave prognozu UV zračenja za prostor Bosne i Hercegovine u cilju obavještavanja
građanstva o očekivanim vrijednostima i eventualnim mjerama zaštite.
Rezultati dobiveni mjerenjima ukazuju da su vrijednosti indeksa UV zračenja u Sarajevu u skladu
sa astronomskim položajem Sarajeva. U skladu s tim i najviše vrijednosti ovog parametra se bilježe u
ljetnim mjesecima te u terminima kada sunčeve zrake padaju na tlo pod najvećim uglom tj. između 10
i 15 sati.
Treba napomenuti da je opasnost od UV zračenja u direktnoj vezi sa tipom i osjetljivošću kože
individue. Vrlo visoke vrijednosti UV indeksa su zabilježene u izuzetno rijetkim slučajevima. Ekstremne,
izuzetno opasne vrijednosti UV indeksa nisu zabilježene.
42
MEDUNARODNE OBAVEZE I IZVJEŠTAVANJE
U skladu sa evropskim konvencijama Sektor je primjenom Evropskog softwarea DEM (softverski
paket za imisiju), koji je instaliran kod nas, izvršio obradu statističkih vrijednosti stanja zagadjenosti i
podatke direktno preko interneta poslao na:
ftp://info.rivm.nl/pub/llo/pub /upload/ etcaq/dem,
kao i ostale evropske zemlje. Ti se podaci mogu pronaći u AIRBASE na EIONET portalu EEA ( Evropska
agencija za okoliš ).
Ovi podaci se dostavljaju za Bosnu i Hercegovinu, saradnja i izvještavanje prema EEA se vrši već
duži niz godina.
Ovdje moramo istaći da Bosna i Hercegovina sa aspekta razmjene podataka o kvalitetu zraka
sa EEA izvršava svoje obaveze u skladu sa zakonima iz ove oblasti u našoj zemlji, kao i u skladu sa
direktivama EU iz oblasti praćenja i analize kvaliteta zraka .
Proračun emisije štetnih materija u zrak na području Bosne i Hercegovine Zavod vrši već duži niz
godina. Primjenom evropskih konvencija smo dužni dostavljati ove podatke, kao i sve ostale zemlje
Evrope.
Za ove potrebe, kao i za potrebe kompatibilnosti emisionih podataka, Evropska zajednica je usvojila
kompjuterske software pakete, pomoću koih vrši kompletan proračun svih komponenti koji zagadjuju
zrak na jednom področju. Ovi paketi i sam pristup obrade podataka je poznat pod nazivom CORINAIR
meteodologija
Tu se posebno radi o slijedećim software paketima:
‘‘
‘‘
‘‘
‘‘
Collecter - kompletna obrada emisionih izvora zagadjivanja zraka,
Reporter - komplet tabelarnih prikaza saznanja zagadjivanja u skladu sa konvencijama,
Importer - paket za povezivanje sa drugim software,
Copert - kompletna obrada zagadjivanja atmosfere od vozila.
Obzirom da se radi o veoma kompleksnim softverima to se ovi paketi već duže analiziraju i proučavaju
u ovom Sektoru. Ostvarivana je i medjunarodna saradnja u vezi ovih software-a preko Evropskog centra
ETC/AE koji radi u sklopu Evropske agencije za okoliš (EEA).
Sada je Sektor u mogućnosti da vrši proračune emisije od vozila, kao i emisije od velikih izvora
zagadjivanja zraka.
43
OSNOVNE HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE 2010. gODINE
NA VODOTOCIMA U FBIH
Analizirani su srednji mjesečni proticaji rijeka u 2010. godini, na vodomjernim stanicama (VS): Una
(Kulen Vakuf), Sana (Sanski Most), Vrbas (Daljan), Bosna (Maglaj), Sarajevo Miljacka, Tabela 5.
Rijeka Una, VS Kulen Vakuf
Mjesec
Qsr.mj
(m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
Qsr
god.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
180
91,2
73,4
72,5
55,3
36,4
21,4
18,1
21,9
24,1
109
163
72,1
2,50
1,26
1,02
1,01
0,77
0,50
0,30
0,25
0,30
0,33
1,51
2,25
1,00
Qsr
god.
Rijeka Sana, VS Sanski Most
Mjesec
Qsr.mj.
(m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
171
114
117
104
79,4
115
35,3
22,1
56,6
44,0
97,8
152
92,2
1,85
1,24
1,27
1,13
0,86
1,25
0,38
0,24
0,61
0,48
1,06
1,65
1,00
Rijeka Vrbas, VS Daljan
Mjesec
Qsr.mj.
(m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Qsr
god.
55,3
26,8
28,9
30,8
23,3
22,0
10,3
5,72
5,91
5,87
17,4
39,1
22,6
2,45
1,18
1,28
1,36
1,03
0,97
0,45
0,25
0,26
0,26
0,77
1,73
1,00
Qsr
god.
Rijeka Bosna, VS Maglaj
Mjesec
Qsr.mj.
(m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
373
230
222
166
182
302
85,4
36,5
53,8
68,7
198
291
2,03
1,25
1,21
0,90
0,99
1,64
0,46
0,20
0,29
0,37
1,08
1,59
1,00
Qsr
god.
184
Rijeka Miljacka, VS Sarajevo
Mjesec
Qsr.mj.
(m3/s)
Qsr.mj./
Qsr god.
44
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
16,7
8,82
6,72
5,38
5,01
8,86
2,39
1,03
2,29
3,23
11,2
6,31
6,47
2,58
1,36
1,04
0,83
0,78
1,37
0,37
0,16
0,35
0,50
1,73
0,98
1,00
Tabela 5.
Srednje vrijednosti proticaja na vodotocima u FBiH, 2010. godina
Za opću ocjenu vodnosti, rađena su poređenja
sa
karakterističnim vrijednostima
hidroloških
nizova na istim stanicama za periode zaključno sa
1990. godinom, Tabela 5.
Rijeka
Una
Sana
Vrbas
Bosna
Miljacka
Vodomjerna stanica
Kulen Vakuf
Sanski Most
Daljan
Maglaj
Sarajevo
Niz
1961-1990.
1964-1989.
1972-1990.
1964-1990.
1961-1990.
Prema rezultatima preliminarne obrade
podataka iz prošle godine, na svim stanicama
zabilježeni su veći prosječni godišnji proticaji u
2010. godini u odnosu na višegodišnji prosjek.
Odstupanja se kreću od oko 15 % na Miljacki u
Sarajevu, do preko 40 % na VS Maglaj, rijeka
Bosna, Graf 20.
Na Grafu 21. prikazani su hidrogrami srednjih
dnevnih proticaja u 2010. godini za odabrane
sranice u slivu Une, Sane, Vrbasa i Bosne.
Tabela 6.
Hidrološki nizovi korišteni za poređenje
300
45
30
250
15
0
-30
-45
Q m3/s
150
-60
-75
100
prebačaj (%)
-15
200
-90
-105
50
-120
-135
0
K.Vakuf
S.Most
Daljan
Maglaj
Sarajevo
srednji proticaj 2010 (m3/s)
72,1
92,2
22,6
184,0
6,47
srednji višegodišnji proticaj (m3/s)
53,2
67,4
16,4
129,0
5,62
Prebačaj (%)
35,5
36,8
37,6
42,7
15,12
-150
Graf 20.
Prosječni proticaji u 2010. godini i za višegodišnji niz
45
46
Graf 21.
Hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2010. godini
Rijeka
Vodomjerna stanica
Una
Kulen Vakuf
Sana
Vrbas
Bosna
Sanski Most
Daljan
Maglaj
Miljacka
Sarajevo
Maksimalni srednji dnevni
proticaj
Qmax
Datum
(m3/s)
Minimalni srednji dnevni proticaj
Qmin
Datum
(m3/s)
503
8. januar
493
244
9. januar
9. januar
11,9
12,6
4,55
4. septembar
1571
10.januar
24,1
28. august
74,3
9. januar
0,51
20. decembar
4. septembar
26. august
Tabela 7.
Ekstremni proticaji u 2010. godini
47
Analizirana
je
unutargodišnja
neravnomjernost, kao odnos srednjeg mjesečnog
i srednjeg godišnjeg proticaja (Qsr. mj/ Qsr.god). Na
svim stanicama je dobijena najniža vrijednost
VS
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
S Most
1,83
1,22
1,26
1,12
0,85
1,24
0,38
0,24
0,61
0,47
1,05
1,63
K.Vakuf
2,46
1,24
1,00
0,99
0,75
0,50
0,29
0,25
0,30
0,33
1,48
2,22
količnika za mjesec august, dok je najviša
vrijednost količnika u mjesecu januaru. Tabela 8,
Graf 22.
Sarajevo
2,58
1,36
1,04
0,83
0,78
1,37
0,37
0,16
0,35
0,50
1,73
0,98
Maglaj
2,03
1,25
1,21
0,90
0,99
1,64
0,46
0,20
0,29
0,37
1,08
1,59
Daljan
2,45
1,18
1,28
1,36
1,03
0,97
0,45
0,25
0,26
0,26
0,77
1,73
Qmj/Qsr.god
Tabela 8.
Količnik srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg proticaja
(Qsr. mj / Qsr.god), 2010. godina
3.20
3.00
2.80
2.60
2.40
2.20
2.00
1.80
1.60
1.40
1.20
1.00
0.80
0.60
0.40
0.20
0.00
S.Most
K.Vakuf
Daljan
Maglaj
Sarajevo
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
mjeseci
Graf 22.
Dijagrami promjene srednjih mjesečnih proticaja, 2010. godina
48
Slika 28.
Spreča, 9. januar 2010.
Slika 27.
VS Ključ, rijeka Sana, 9. januar 2010.
Slika 29.
Vrbas u Donjem Vakufu, 9.januar 2010.
Slika 30.
Miljacka u Sarajevu, 9.januar 2010.
Slika 31.
Drina u Goraždu, decembar 2010.
49
SVJETSKI DAN VODA 2011
VODA ZA GRADOVE: ODGOVOR NA IZAZOVE URBANIZACIJE
Ovogodišnja tema“ Voda za gradove: odgovor na izazov urbanizacije“,
ima za cilj osvijetliti i potaknuti vlade, organizacije, zajednice i pojedince da
se aktivno uključe u rješavanje problema urbanog vodnog gospodarstva.
Cilj Svjetskog dana voda 2011. je da se međunarodna pozornost fokusira
upravo na razne uticaje na urbane vodovodne sisteme: brzi rast gradskog
stanovništva, industrijalizaciju, te nesigurnosti uzrokovane klimatskim
promjenama, sukobima i prirodnim katastrofama.
Zašto urbanizacija predstavlja izazov?
Danas, prvi put u ljudskoj povijesti, većina svjetske populacije (3,3
milijardi ljudi) živi u gradovima. Urbane sredine i dalje se šire, pri čemu
38% rasta predstavlja širenje sirotinjskih četvrti. Gradska populacija
raste brže od gradske infrastrukture, koja se ne može prilagoditi ovako
brzom prirastu stanovnoštva. 50% svjetske populacije živi u gradovima
od 10 milijuna ljudi ili više. Afrika i Azija imaju najviše stope urbanizacije,
dodatno potaknute sukobima i katastrofama. Urbanizacija je velika ne
samo u ogromnim , „megagradovima“, nego i u drugim, dosada manjim
urbanim sredinama. U Latinskoj Americi većina stanovništva živi u
manjim urbanim sredinama, centrima u kojima je prognoziran najveći
rast u sljedećih 20 godina.
Svake sekunde, populacija
u gradovima se poveća za 2
čovjeka!
Svakog mjeseca, u svijetu
se 5 miliona stanovnika
Preseli u gradove!
U Africi i Aziji će se gradsko
stanovništvo udvostručiti
između 2000. i 2030.
Nedostatak sigurne vode
za piće u gradovima dovodi
do pojave kolere, malarije i
dijareje!
Vodosnabdijevanje gradova
Ulaganja u infrastrukturu ne prate stopu urbanizacije, a
servisi vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda
pokazuju
značajnu podinvestiranost. Središnji problem je, dakle, upravljanje
vodosnabdijevanjem i odvođenjem otpadnih voda grada. Pokrivenost
stanovništva vodovodom je u opadanju, pri čemu siromašni dobivaju
najlošiju uslugu, uz veliku cijenu. U gradovima zemalja u razvoju, najčešće
nedostaje proširenje kanalizacije u predgrađe, a često postoje problemi
i sa odvođenjem prikupljene otpadne vode zbog poddimenzioniranosti
sistema.
Gradovi su komplicirani za upravljanje: različiti pristupi su potrebni
za različite vrste urbanih sredina. Međutim, gradovi također pružaju
najbolju priliku za poboljšanje življenja i razvoja infrastrukture, uključujući
vodosnabdijevanje.
50
27% stanovnika u
gradovima zemalja u razvoju
nema vodu iz česme u kući!
Jedan od pet stanovnika
gradova širom svijeta
(ukupno 794 miliona), živi bez
odgovarajuće kanalizacije!
Klimatske promjene i vodosnabdijevanje gradova: izazovi i mogućnosti
Sve je više dokaza da će vodni resursi značajno
biti pod uticajem klimatskih promjena, u količini i
kvaliteti, a naročito preko uticaja poplava i suša.
Ovo će se sve sigurno odraziti na poremećaj
usluga vodosnabdijevanja. Osim toga, klimatske
promjene i katastrofe će rezultirati većim migracije
u urbana područja, čime se povećavaju zahtjevi
prema gradskim sistemima.
Uticaj klimatskih promjena postaje sve
važniji za projektovanje, izgradnju i održavanje
infrastrukture sektora voda. Prosječna globalna
temperatura je u porastu, uzrokujući cikluse
ekstremnih pojava: suše i poplave postaju sve
učestalije, nivo mora se diže. Zalihe podzemnih
voda su pod stresom zbog smanjenja padavina
i povećanja stope zahvatanja. Urbani sistemi za
vodosnabdijevanje moraju zadovoljiti zahtjeve
širenja potreba industrije i brzog rasta populacije.
Razna onečišćenja predstavljaju dodatni pritisak,
povećavajući zahtjeve prečišćavanja vode u svrhu
obezbjeđenja sigurne vode za stanovnike grada.
Dvije trećine svjetskih megagradova nalazi
se u regijama koje su osjetljive na uticaje
klimatskih promjena, gdje se gradski sistemi
za vodosnabdijevanje suočavaju sa sve većom
potrebom za poboljšanje upravljanja vodnim
resursima i pratećom infrastrukturom. Diversifikacija
izvora snabdijevanja vodom postat će sve važnija,
bilo kroz izgradnju novih rezervoara, odgovarajuće
i održivo zahvatanje podzemnih voda, ili upotrebu
reciklirane i desalizirane vode...
Čak i bez klimatskih promjena, gradski sistemi
za vodosnabdijevanje suočavaju se sa napregnutim
radom - u zemljama u razvoju nose se s osnovnim
pitanjima upravljanja vodama i pružanja usluga,
dok se u razvijenom svijetu suočavaju s izazovima
popravljanja i zamjene zastarjele infrastrukture.
Suočavanje s pritiskom mnoštva kratkoročnih
pitanja često ometa planiranje vezano za buduće
uticaje klimatskih promjena.
Svjetska banka je finansirala istraživanje
vodovodnih sistema 20 velikih gradova u svijetu,
te izradu izvještaja koji predstavlja percepcije,
iskustva i pristupe rješavanju klimatskih izazova
u urbanim područjima u zemljama u razvoju,
zemljama sa srednjim prihodima, i razvijenim
zemljama.
U zaključcima se kaže da je potrebno strateško
usmjerenje ka izradi, najprije procjene ranjivosti
vodnih resursa na klimatske promjene, a zatim
i specifičnih akcijskih planova za upravljanje
gradskim sistemima za vodosnabdijevanje, kako bi
se počelo sa ciljanim odgovorima adaptacije. Briga
vezano za uticaj klimatskih promjena na sisteme
vodosnabdijevanja gradova treba biti prisutna, ali
da ne postane opravdanje za predimenzionirane
kapitalne projekte i potraživanje neopravdanog
financiranja u imegaradovima2, nego i u
adaptacije. Prema provedenom istraživanju na
20 urbanih sistema, servisi snabdijevanja vodom
grada mogu ojačati svoje kapacitete za primjenu
mjera adaptacije, ali to će zahtijevati razmišljanje o
tome kako mogu uticati faktori koji su tradicionalno
izvan (kao što su prostorni razvoj, kontrola krutog
otpada, odvođenje otpadnih voda).
U pripremi za klimatske promjene, mogu se
uzeti u obzir određena prioritetna područja, kao
što su: projektovanje „inteligentne“ i fleksibilne
infrastrukture; primjena tehnologija za praćenje
i procjenu efikasnosti i upravljanja potražnjom;
primjena ekonomskih analiza (ne)sigurnosti
projekta, baziranih na procjeni rizika; te financiranje
adaptacije, kao što je kasko osiguranje za sisteme
i za korisnike / kupce, posebno siromašne.
Izvještaj UN, objavljen 2009., pokazuje da su
problemi s vodom u gradovima širom svijeta vezani
za način upravljanja. Većina potrebnih znanja,
iskustava i tehnologija je već dostupna. Međutim,
bitno je da se problem sa vodosnabdijevanjem u
gradovima stave na visoko mjesto u nacionalnom,
regionalnom i međunarodnom planiranju. Uporedo
se istzražuju nova rješenja za poboljšanje
održivosti gradova. Dobro upravljanje vodama u
gradovima je složen zadatak i zahtijeva uzimanje
u obzir i infrastrukturu otpadnih voda, ali i kontrolu
zagađenja i poplava. To zahtijeva koordinaciju u
mnogim sektorima i između različitih lokalnih vlasti,
kao i promjene u upravljanju koje dovode do više
održivog i pravednog korištenja vodnih resursa u
gradovima.
Oficijelna web stranica:
http://www.unwater.org/worldwaterday/flashindex.html
51
CENTAR ZA SEIZMOLOGIJU
Početak modernog seizmološkog istraživanja
teritorije Bosne i Hercegovine seže u relativno
daleku prošlost. Prvog januara 1905. godine u
Sarajevu, za vrijeme Austro-Ugarske okupacije,
na brdu Grdonj, u posebno pripremljenom objektu
koji egzistira i danas, postavljen je i počeo je
da radi prvi mehanički seizmograf (vertikalna
komponenta).
U narednim godinama postavljena su još dva
seizmografa (horizontalne komponente), te je
početkom 20. vijeka Sarajevo imalo najmoderniju
seizmološku službu u Evropi za to doba.
U toku 2010. godine u Centru za seizmologiju
Federalnog hidrometerološkog zavoda u Sarajevu
52
dobiveni su i postavljeni novi savremeni seizmološki
instrumenti uz prateći hardver i softver.
Tri seizmografa i jedan akcelerograf, donirani
u okviru projekta NATO Science for Peace, su
postavljeni na unaprijed određene i pripremljene
lokacije na teritoriji FBiH.
Za obradu dobivenih podataka koristi se
program SEISPLUS.
U okviru programa DETERMINE, koji se vodi
u saradnji sa Slovačkom akademijom nauka,
postavljena su još tri seizmografa i dva računara
za arhiviranje i analizu podataka.
Na osnovu prethodno dobijenih rezultata o
seizmičkoj aktivnosti, položaju, pružanju i veličini
seizmotektonskih rasjeda kao i seizmičkoj
aktivnosti (iz kataloga) u ovom programu su
dobivene izolinije seizmičkih izvora i dobivene su
izolinije za pojedine vrijednosti PGA.
Na osnovu geološke i seizmotektonske karte
teritorije BiH uočeni su rasjedi i mogući izvori
zemljotresa na pojedinim geološkim formacijama
koji se sada pomoću mreže seizmoških stanica
mogu se s velikom preciznošću verificirati i odrediti
njihovi parametri.
Slika 32.
Elektronski zapis sa seizmografa
Prikupljanjem
arhivskih
podataka
o
zemljotresima, pronađenih u Istambulu, Veneciji,
Budimpešti, Beču i Dubrovniku, osamdesetih
i devedesetih godina prošlog vijeka izrađen
je katalog istorijskih zemljotresa Bosne i
Hercegovine (do 1900. godine). Također, je na
osnovu instrumentalnih podataka, uglavnom sa
seizmografa u BiH, izrađen katalog zemljotresa
teritorije BiH od 1900. godine, a unos novih
podataka je u toku i danas.
53
Astronomski kalendar za 2011. godinu
3. i 4. j anuar - Kvadrantidi Meteorski pljusak.
(Meteorski pljusak je nebeska pojava pri kojoj
se veliki broj meteora može vidjeti u kratkom
vremenskom periodu - tipično nekoliko sati do par
dana.) Kvadrantidi su prosječan meteorski pljusak,
jer se u njihovom maksimumu prosječno može
vidjeti oko 40-ak meteora u satu. Maksimum je
obično u noći između 3. i 4. januara, ali se pojedini
meteori mogu vidjeti od 1. – 5. januara. Meteore
treba gledati u sazvježđu Volara poslije ponoći.
Lik Volara na nebu predstavlja čuvara Malog
i Velikog medvjeda, sazviježđa koji se nalaze u
neposrednoj blizini Volara. U Volaru se nalazi
Arktur, treća najsjajnija zvijezda na nebu.
54
4. januar – Parcijalno pomračenje Sunca je
bilo vidljivo u vilikom dijelu sjeverne Afrike, Europi
i Aziji. U našim krajevima, u svom maksimumu, je
bio vidljiv cca.85%
Pomračenja Sunca ciklusa SAROS 151 je
počelo sa parcijalnim pomračenjem na sjevernoj
hemisferi 14. augusta 1776. godine. Ciklus će
se završiti na južnoj hemisferi 1. oktobra 3056.
godine. Ukupno trajanje ciklusa SAROS 151 je
1280,14 godina.
SAROS 151 sadrži 72 Sunčeva pomračenja i
od toga : parcijalna - 26 ili 36,1%, prstenasta – 6
ili 8,3%, potpuna – 39 ili 54.2% i hibridna – 1 ili
1,4%.)
3. april – Saturn u opoziciji, što znači da će biti
najbilži Zemlji. To je najbolje vrijeme za posmatranje
i fotografisanje Saturna i njegovih satelita.
1. juni – Parcijalno pomračenje Sunca će biti
vidljivo u vilikom dijelu istočne Azije, na Aljasci,
sjevornoj Kanadi i Grenlandu.
21. i 22. april – Liridi Meteorski pljusak. Liridi
su prosječan meteorski pljusak, jer se u njihovom
maksimumu prosječno može vidjeti oko 20-ak
meteora u satu. Ove godine maksimum će biti
između noći 21. aprila i jutra 22. aprila, iako će se
pojedini meteori moći vidjeti od 16. – 25. aprila.
Meteore treba gledati u sazvježđu Lire poslije
ponoći.
15. juni – Potpuno pomračenje Mjeseca.
Pomračenje će biti vidljivo u Južnoj Americi,
Europi, Africi, Aziji i Australiji.
5. i 6. maj - Eta Akvaridi - Meteorski Roj Eta
Akvaridi su slabo vidljivi, obično produkuju oko 10
meteora u satu u njihovom maksimumu.
Maksimum obično pada u noći
između 5. i 6. maja, ali se
mogu vidjeti između 4. i 7.
maja. Tačka gledanja za
ovaj roj će biti u sazviježđu
Vodolije. Najbolje vrijeme
gledanja je obično odmah
iza ponoći.
55
1. juli - Djelimično pomračenje Sunca. Ovo
djelimično pomračenje biti će vidljivo samo na
obalama Antarctice.
22. august - Neptun u opoziciji. Plava planeta
će biti najbliža Zemlji i to je najbolje vrijeme da
se vidi Neptun, iako će se vidjeti kao mala plava
tačka, osim u velikim teleskopima.
NASA Map and Eclipse Information
28, 29. juli - Južni Delta Akvaridi - Meteorski Roj
Delta Akvaridi imaju frekvenciju oko 20 meteora u
satu u njihovom maksimumu. Maksimum obično
pada u noći između 28. i 29. jula, ali se mogu
vidjeti između 18.jula i 18. augusta. Tačka gledanja
za ovaj roj će biti u sazviježđu Vodolije. Najbolje
vrijeme gledanja je obično odmah iza ponoći.
23. september - jesenja ravnodnevnica, na
sjevernoj hemisferi je u 10:04. Dan i noć je biti
jednaki. Ovo je ujedno i prvi dan jeseni.
12, 13. august - Perseidi Meteorski Roj.
Perseidi su jedan od meteorskih rojeva koje je
najbolje posmatrati, jer im je frekvencija do 60
meterora u satu u njihovom maksimumu. Ove
godine maksimum će biti u noći između 12. i 13.,
ali se mogu vidjeti od 23. jula od 22. augusta.
Radijant će biti u sazviježđu Perzeja. Najbolje
vrijeme gledanja je, sjeveroistočno nebo, odmah iza
ponoći.
25.
september
- Uran u opoziciji.
Plavo-zelena planeta
će biti najbliža Zemlji,
kada
je
najbolje
posmatrati
Uran,
iako će se on vidjeti
samo kao sitna plavozelena tačka.
56
21. i 22. oktobar
- Orionidi Meteorski
Roj. Orionidi su jedan
prosječan
meteorski
roj, jer im je frekvencija
do 20 meteora u satu u
njihovom maksimumu.
Ove godine maksimum
će biti u noći 21. Dobro
promatranje se može
očekivati svakog jutra
od 20. do 24. oktobra,
a pojedini meteori se
mogu vidjeti i u periodu
od 17. do 24. oktobra.
Najbolje vrijeme gledanja
je, prema istočnom
nebu,
iza
ponoći.
17. i 18. novembar - Leonidi Meteorski Roj
Leonidi su jedan od boljih meteorskih rojeva za
promatranje, jer im je frekvencija prosječno oko
40 meteora u satu u njihovom maksimumu. Sam
meteorski roj ima svoj ciklični maksimum svakih
33 godine, kada se može vidjeti stotine meteora u
satu. Zadnji veliki maksimum je bio 2001. godine.
Roj obično ima maksimum između 17. i 18.
novembra, iako se meteori mogu vidjeti u periodu
između 13. i 20. novembra. Najbolje vrijeme
gledanja je poslije ponoći u sazviježđu Lava.
25. novembar - Djelomično pomračenje
Sunca. Ovo pomračenje će biti vidljivo samo iznad
Anktarktike, dijelova južne Afrike i Tasmanije.
(NASA Map and Eclipse Information
NASA Eclipse Animation)
 
29. oktobar - Jupiter u opoziciji. Gigantska
planeta će biti najbliža Zemlji. Ovo je najbolje
virijeme da se posmatra i fotografiše Jupiter i
njegovi mjeseci.
10. decembar - Potpuno pomračenje Mjeseca.
Pomračenje će biti vidljivo u većem dijelu Europe,
istočne Afrike, Azije, Australije, Tihog okeana i
sjeverne Amerike.
(NASA Eclipse Information
13. i 14. decembar - Geminidi Meteorski roj. Po
mnogima to je najbolji meteorski roj na nebu, jer su
poznati po visokoj frekvenciji i do 60 raznobojnih
meteora u satu u njihovom maksimumu. Maksim
se ove godine očekuje u noći između 13. i 14.
decembra, iako se neki meteori mogu vidjeti u
periodu od 6. do 19. decembra. Tačka radijanta
ovog roja će biti u sazviježđu Blizanaca. Najbolje
vrijeme gledanja je poslije ponoći prema istočnom
nebu.
21. decembar - Zimska kratkodnevnica se na
sjevernoj hemisferi očekuje u 05:30 po UT. Sunce
će biti na svojoj najnižoj tački na nebu i to je najkraći
dan u godini. To je takođe i prvi dan zime.
57
Za više informacija, molimo kontaktirajte:
FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
tel: + 387 33 276 700
fax: + 387 33 276 701
E-mail: [email protected]
Bardakčije 12, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.fhmzbih.gov.ba
58
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
3 708 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content