ZAKON
O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJI[TU
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1.
Ovim Zakonom utvr|uju se: definicije, temeljna na~ela i upravljanje, za{tita, kori{tenje, ure|enje,
raspolaganje, evidencije, nadzor nad provedbom ovoga Zakona, kaznene odredbe, prijelazne i zavr{ne
odredbe, kao i ostala zna~ajna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemlji{te na teritoriju Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
^lanak 2.
Poljoprivredno zemlji{te je prirodno bogatstvo i dobro od op}eg interesa za Federaciju i Bosnu i
Hercegovinu, u`iva osobitu za{titu, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne mo`e se koristiti za druge
svrhe, izuzev u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom.
^lanak 3.
Cilj dono{enja zakona je o~uvanje, namjensko kori{tenje, pove}anje proizvodne sposobnosti i unaprje|enje
gospodarenja poljoprivrednim zemlji{tem, kao ograni~enog i neobnovljivog prirodnog resursa, bez obzira u
~ijem je vlasni{tvu, te uskla|ivanje interesa svih subjekata u kori{tenju poljoprivrednog zemlji{ta u
gospodarskom i ekonomskom razvoju zemlje.
Cilj predvi|en stavkom 1. ovoga ~lanka ostvarit }e se putem Strategije gospodarenja poljoprivrednim
zemlji{tem (u daljnjem tekstu: Strategija), Programa unaprje|enja gospodarenja poljoprivrednim zemlji{tem
(u daljnjem tekstu: Program gospodarenja) i drugih programa i projekata.
^lanak 4.
Poljoprivredno zemlji{te, u smislu ovoga Zakona, je zemlji{te koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju:
oranice (njive), vrtovi, vo}njaci, vinogradi, livade, pa{njaci, ribnjaci, trstici, mo~vare i drugo zemlji{te koje
bi se po svojim prirodnim i ekonomskim osobinama najbolje moglo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivrednim zemlji{tem smatraju se i zemlji{ta u inundacijskim podru~jima (zemlji{ta izme|u nasipa za
obranu od voda i vodotoka rijeka), na udaljenosti ve}oj od 10 metara od no`ice nasipa, a slu`e za
poljoprivrednu proizvodnju.
Obradivim poljoprivrednim zemlji{tem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: oranice (njive), vrtovi,
vo}njaci, vinogradi i livade.
Orani~nim poljoprivrednim zemlji{tem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: oranice (njive) i vrtovi.
Neobradivim poljoprivrednim zemlji{tem u smislu ovoga Zakona, smatraju se: pa{njaci, ribnjaci, trstici i
mo~vare.
Neobradivo poljoprivredno zemlji{te mo`e se odgovaraju}im agrotehni~kim mjerama pretvoriti u obradivo,
ako bi time slu`ilo interesima pove}anja poljoprivredne proizvodnje.
Katastarska kultura poljoprivrednog zemlji{ta iz stavka 1. ovoga ~lanaka utvr|uje se prema podatcima iz
zemlji{ne knjige, odnosno katastra nekretnina i katastra zemlji{ta, dok se ne doka`e suprotno.
^lanak 5.
Minirano poljoprivredno zemlji{te, kao i zemlji{te za koje se opravdano sumnja da je minirano, smatra se
poljoprivrednim zemlji{tem, ali se ne mo`e koristiti za poljoprivrednu proizvodnju do dana uklanjanja mina
i neeksplodiranih ubojnih sredstava, odnosno njegova deminiranja ili do obavljanja stru~nog o~evida i
davanja nalaza mjerodavne institucije.
[umsko, gra|evno i/ili drugo nepoljoprivredno zemlji{te nakon privo|enja kulturi,odnosno poljoprivrednoj
proizvodnji, smatraju se poljoprivrednim i uvr{tavaju u jednu od kategorija poljoprivrednog zemlji{ta.
Nesagra|eno gra|evno zemlji{te, do privo|enja kona~noj namjeni, mora se odr`avati sposobnim za
poljoprivrednu proizvodnju, odnosno poljoprivredno zemlji{te, kojem je planom prostornog ure|enja
utvr|ena druga namjena, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju dok rje{enje o odobrenju za gradnju
objekata, odnosno obavljanje drugih radova, ne postane kona~no.
^lanak 6.
Ukoliko je odredbama posebnog zakona utvr|en manji stupanj za{tite poljoprivrednog zemlji{ta u odnosu
na za{titu utvr|enu ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
^lanak 7.
Nositelji prava vlasni{tva nad poljoprivrednim zemlji{tem iz ~lanka 4. ovoga Zakona ne mogu biti strane
fizi~ke i pravne osobe, osim ako me|unarodnim dr`avnim ugovorom nije druk~ije odre|eno.
II. DEFINICIJE
^lanak 8.
Izri~aji u smislu ovoga Zakona imaju sljede}a zna~enja:
1. Zemlji{te (FAO 1976.) obuhva}a fizikalni prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u
obujmu koji utje~e na mogu}nost njegova kori{tenja te rezultate pro{le i sada{nje aktivnosti ~ovjeka, kao i
dru{tveno-ekonomske parametre;
2. Tlo je trodimenzionalno tijelo, rastresiti povr{inski sloj zemljine kore nastao pod utjecajem
pedogenetskih ~imbenika kroz procese pedogeneze, a determinira se na osnovi njegovih unutarnjih
svojstava;
3. Vi{enamjensko vrednovanje zemlji{ta je dio procesa planiranja kori{tenja zemlji{ta i temeljna podloga
za razvoj poljoprivrede;
4. Plodnost tla (zemlji{ta) je sposobnost tla da biljci pru`i istodobno, kontinuirano i optimalno hranjivo,
vodu, zrak, toplinu i medij za ukorjenjivanje;
5. Plodni i potencijalno plodni sloj tla obuhva}a orani~ni i podorani~ni sloj tla koji se karakterizira
kvalitetnim fizi~ko-kemijskim svojstvima, odnosno plodno{}u;
6. Sustavna kontrola plodnosti tla podrazumijeva skup mjera kojima se obavlja utvr|ivanje stanja
plodnosti tla i izrada planova za gnojidbu gajenih kultura kako bi se uz optimalnu gnojidbu ostvario
adekvatan prinos, a da pri tome ne do|e do zaga|enja okoli{a;
7. Zapu{teno poljoprivredno zemlji{te je neobra|eno zemlji{te koje je zakorovljeno i obraslo samoniklim i
{umskim raslinjem, i na kojem je vegetacijsko proizvodni ostatak dulje od dvije godine;
8. Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva sustav mjera prevencije i sanacije, kojima se
omogu}ava sprje~avanje ne`eljenih stanja i uklanjanje evidentnih o{te}enja nastalih na poljoprivrednom
zemlji{tu;
9. [tetnim i opasnim tvarima u poljoprivrednom zemlji{tu smatraju se tvari koje mogu prouzro~iti
promjene fizi~kih, kemijskih i biolo{kih svojstava tla, uslijed ~ega se umanjuje njegova proizvodna
sposobnost, odnosno onemogu}ava njegovo kori{tenje za poljoprivrednu proizvodnju;
10. One~i{}enje poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva sve tvari i otpad od drveta, kamena, plastike,
kovina, nemetala, te~ne i druge ostatke, ako su ostavljeni na poljoprivrednoj povr{ini;
11. O{te}enje zemlji{ta podrazumijeva naru{avanje fizi~kih, kemijskih i biolo{kih svojstava zemlji{ta, a
o~ituje se kroz sljede}e oblike: infekcija, kontaminacija, degradacija i destrukcija;
12. Infekcija (biolo{ka kontaminacija) podrazumijeva poseban oblik zaga|enja tla izazvan uzro~nicima
zaraznih bolesti, a koji se mogu prenijeti na `ivotinje i ljude kao {to su: virusi, bakterije, paraziti, gljivice,
rikecije i dr.;
13. Kontaminacija tla podrazumijeva uno{enje razli~itih ~vrstih, te~nih i plinovitih tvari, te radioaktivnih
elemenata koji dovode do promjene prirodnih svojstava tla, kao i do akumulacije {tetnih i opasnih tvari na
poljoprivrednim kulturama;
14. Degradacija predstavlja poseban oblik o{te}enja zemlji{ta, koji se manifestira kroz kvarenje strukture,
zbijanje i odno{enje povr{inskom erozijom plodnog sloja tla uslijed nepravilne obrade, neadekvatnog na~ina
kori{tenja i gole sje~e;
15. Erozija tla predstavlja poseban oblik odno{enja zemlji{ta koje mo`e biti izazvano vodom, vjetrom i
antropogenim djelovanjem, a javlja se kao povr{inska, brazdasta i jaru`na;
16. Destrukcija predstavlja najte`i oblik o{te}enja zemlji{ta u kojem se zemlji{te fizi~ki uni{tava, pri ~emu
mu se trajno mijenja namjena kori{tenja, odnosno gdje se njegove ekolo{ke funkcije pretvaraju u tehni~ke;
17. Kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva: temeljnu i dopunsku obradu zemlji{ta, uzgoj i
odr`avanje vo}njaka, vinograda, livada i pa{njaka, kao i druge radove racionalnog kori{tenja
poljoprivrednog zemlji{ta s ciljem pove}anja poljoprivredne proizvodnje;
18. Uporabna vrijednost poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva odre|ivanje kvalitete zemlji{ta po
bonitetnim kategorijama, u odnosu na mogu}nost njegova kori{tenja za poljoprivrednu proizvodnju,
uzimaju}i u obzir njegova prirodna svojstva, plodnost i zdravstveno stanje;
19. Poljoprivredna suglasnost podrazumijeva izdavanje odobrenja za promjenu namjene kori{tenja
zemlji{ta, ukoliko su ispunjeni svi zakonski uvjeti i izvr{ena naknada tro{kova, a izdaje se u formi rje{enja;
20. Odr`avanjem poljoprivrednog zemlji{ta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se
kori{tenje, sprje~avanje njegove zakorovljenosti i obrastanje samoniklim vi{egodi{njim raslinjem;
21. Trajna promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva svako kori{tenje poljoprivrednog
zemlji{ta za gradnju naselja, industrijskih objekata, vodenih akumulacija, `eljezni~kih pruga, prometnica,
{portskih terena, po{umljavanje ili izvo|enje drugih radova kojima se trajno onemogu}ava kori{tenje tog
zemlji{ta za poljoprivrednu proizvodnju;
22. Privremena promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva promjenu namjene
poljoprivrednog zemlji{ta za odre|eno razdoblje, poslije kojega se poljoprivredno zemlji{te mo`e ponovno
koristiti za poljoprivrednu proizvodnju;
23. Kapitalni objekti od op}eg interesa su: prometnice, `eljeznice, zra~ne luke, hidroakumulacije,
vodoprivredni objekti za obranu od poplava i objekti za iskori{tavanje industrijskih i ostalih mineralnih
tvoriva povr{inskim kopom;
24. Naknada radi promjene namjene poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva adekvatnu protuvrijednost
u novcu na ime umanjenja vrijednosti i izgubljenog obujma poljoprivredne proizvodnje;
25. Pristojba za zapu{teno poljoprivredno zemlji{te podrazumijeva protuvrijednost u novcu na ime
umanjenja vrijednosti i izgubljenog obujma poljoprivredne proizvodnje;
26. Privremeno kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva njegovu uporabu kroz ograni~eno
davanje u zakup radi ubla`avanja posljedica umanjenja vrijednosti i izgubljenog obujma poljoprivredne
proizvodnje;
27. Agrotehni~ke mjere podrazumijevaju postupke kojima se: sprje~avaju procesi erozije, sprje~ava
zakorovljenost, servisiranje poljoprivrednih strojeva i oru|a, obavlja ~i{}enje kanala, provodi zabrana,
odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na odre|enom podru~ju, poduzimaju mjere za za{titu od
poljskih {teta, iskori{tavanje i uni{tavanje biljnog otpada, odr`avanje `ivica i me|a, odr`avanje poljskih
putova, sprje~avanje zasjenjivanja susjednih ~estica, sadnja i odr`avanje vjetroza{titnih pojasa i dr.;
28. Pa{njaci obuhva}aju travnate povr{ine koje se ne obra|uju, ve} se isklju~ivo koriste za ispa{u stoke;
29. Nomadska ispa{a stoke podrazumijeva ispa{u stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemlji{ta, ispa{u
stoke na poljoprivrednom zemlji{tu izvan mjesta prebivali{ta, odnosno sjedi{ta dr`atelja stoke, ako ovim
Zakonom nije druk~ije odre|eno;
30. Ure|enje zemlji{ta podrazumijeva skup tehni~kih, hidrotehni~kih, agrotehni~kih i biolo{kih mjera,
kojima se pobolj{avaju uvjeti poljoprivredne proizvodnje, te pove}ava plodnost i proizvodni potencijal
zemlji{ta;
31. Arondacija je postupak zamjene, razmjene ili kupnje zemlji{ta me|u subjektima unutar arondacijskog
podru~ja i pripajanje tog zemlji{ta u korist drugog subjekta, radi okrupnjavanja parcela i racionalizacije
obrade zemlji{ta;
32. Komasacija podrazumijeva skup mjera i postupaka kompleksnog ure|enja zemlji{ta kojom se
odre|eno {ire podru~je ure|uje: infrastrukturom, prometnom mre`om, kanalima, oblikovanjem parcela,
okrupnjavanjem posjeda, tabliranjem i drugim prate}im objektima u pravcu postizanja optimalnije i
racionalnije poljoprivredne proizvodnje;
33. Izvla{tenje je oduzimanje ili ograni~avanje prava vlasni{tva na nekretninama uz naknadu prema
tr`i{noj vrijednosti, sa svrhom gradnje objekata ili izvedbe radova za koje je utvr|en op}i interes;
34. Rekultivacija tla podrazumijeva sustav tehni~kih, agrotehni~kih i biolo{kih mjera i postupaka kojima
se naru{eno zemlji{te vra}a u prvobitnu namjenu;
35. Vo|enje evidencije podrazumijeva sustavna registriranja i digitalnu obradu podataka o
poljoprivrednom zemlji{tu;
36. Minirano poljoprivredno zemlji{te podrazumijeva ono zemlji{te koje je kontaminirano ili se sumnja da
je kontaminirano minama i eksplozivnim sredstvima;
37. Od{tetni cjenik podrazumijeva procijenjenu vrijednost {tete za poljoprivredno zemlji{te i gajene
kulture nane{enu poljoprivrednom proizvo|a~u;
38. Monitoring zemlji{ta podrazumijeva sustavno i permanentno pra}enje stanja i promjena u zemlji{tu i
na zemlji{tu;
39. Zemlji{no-informacijski sustav (ZIS) je sustav registriranja, analize i obrade numeri~ke baze podataka
uvezane s topografskim i satelitskim grafi~kim prikazom na bazi GIS tehnologije.
III. TEMELJNA NA^ELA I UPRAVLJANJE
^lanak 9.
Poljoprivredno zemlji{te kao temeljno sredstvo poljoprivredne proizvodnje ima prvenstvo kori{tenja za
poljoprivrednu proizvodnju, u odnosu na sve druge funkcije i namjene.
^lanak 10.
Poslovi upravljanja, za{tite, ure|enja i racionalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta su poslovi od op}eg
interesa za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju, kantone i gradska-op}inska tijela uprave mjerodavna za
poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: op}ina).
^lanak 11.
Interesi o~uvanja i za{tite poljoprivrednog zemlji{ta moraju se uzeti u obzir pri utvr|ivanju strate{kih
opredjeljenja, dokumenata prostornog ure|enja, razvojnih programa, akcijskih planova, dono{enja propisa i
poduzimanja mjera mjerodavnih tijela.
^lanak 12.
Materijalni i drugi uvjeti za upravljanje, za{titu i ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta osiguravaju se putem
Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno
ministarstvo), kantonalnih ministarstava mjerodavnih za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu:
kantonalno ministarstvo) i op}ina.
^lanak 13.
Mjerodavna tijela uprave u Federaciji, kantonima i op}inama, koja upravljaju poljoprivrednim zemlji{tem,
du`na su sura|ivati i zajedni~ki djelovati, te osigurati da se poljoprivredno zemlji{te koristi u skladu s
odredbama ovoga Zakona.
^lanak 14.
Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemlji{ta odgovoran je za sve aktivnosti koje imaju utjecaja na
poljoprivredno zemlji{te, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
^lanak 15.
Kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se obavljati samo do stupnja na kojem se ne umanjuju njegova
prirodna svojstva (fizi~ka, kemijska i biolo{ka) i proizvodna sposobnost.
Svako kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta obavlja se uz znanstvenu i stru~nu podlogu.
^lanak 16.
Sve fizi~ke i pravne osobe, kao i druge organizacije, du`ne su {tititi poljoprivredno zemlji{te na na~in da
sprje~avaju aktivnosti koje mogu ugroziti ili o{tetiti poljoprivredno zemlji{te, ubla`iti svaku takvu {tetu,
eliminirati posljedice takve {tete, sanirati o{te}eno poljoprivredno zemlji{te i dovesti ga u stanje u kojem je
bilo prije pojave {tete.
^lanak 17.
Zaga|iva~i poljoprivrednog zemlji{ta du`ni su platiti tro{kove kontrole, prevencije od zaga|enja i
zaga|enja, odnosno platiti tro{kove za provedbu aktivnosti saniranja poljoprivrednog zemlji{ta od {tetnih
tvari koje mogu prouzro~iti ili su prouzro~ile {tetu na poljoprivrednom zemlji{tu.
^lanak 18.
Trajnu i privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u druge svrhe mogu}e je provesti samo na
osnovi bonitetne kategorije zemlji{ta.
Za svaku trajnu i privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta za druge svrhe pla}a se naknada.
^lanak 19.
Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose na
poljoprivredno zemlji{te, a kojima raspola`u tijela uprave.
^lanak 20.
Pri prometu poljoprivrednog zemlji{ta obvezno se utvr|uje pravo prvenstva, po redoslijedu utvr|enom u
ovom Zakonu.
Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemlji{ta, koji je done{en suprotno proceduri utvr|enoj ovim
Zakonom, smatra se ni{tavnim.
IV. ZA[TITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA
^lanak 21.
Radi o~uvanja, namjenskog i racionalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, sprje~avanja kori{tenja u
nepoljoprivredne svrhe, proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, za{tite zdravlja ljudi, `ivotinjskog i biljnog
svijeta, nesmetanog kori{tenja i za{tite okoli{a, provode se mjere zemlji{ne politike i poslovi za{tite
poljoprivrednog zemlji{ta.
^lanak 22.
Mjerama zemlji{ne politike utje~e se na namjensko i racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemlji{tem
kao dobrom od op}eg interesa za Federaciju, kantone i op}ine, u skladu s va`e}im propisima i uz sustavnu
za{titu okoli{a.
Mjere zemlji{ne politike su:
1. Strategija i Program gospodarenja;
2. Vi{enamjensko vrednovanje, za{tita i optimalno kori{tenje zemlji{ta (u daljnjem tekstu: Projekt
vi{enamjenskog vrednovanja);
3. kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta;
4. promet poljoprivrednog zemlji{ta;
5.
za{tita poljoprivrednog zemlji{ta;
6. programi ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta;
7. gospodarenje poljoprivrednim zemlji{tem;
8.
zemlji{ni monitoring, odnosno pra}enje stanja i promjena na zemlji{tu i u zemlji{tu;
9.
zemlji{no- informacijski sustav;
10. ostale mjere.
Mjere zemlji{ne politike provodi Federalno ministarstvo i mjerodavna kantonalna ministarstva, u suradnji s
Federalnim zavodom za agropedologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod) i Federalnom upravom za
geodetske i imovinsko- pravne poslove (u daljnjem tekstu: Geodetska uprava), kao i znanstveno-stru~nim
institucijama iz oblasti poljoprivrede (u daljnjem tekstu: znanstveno-stru~ne institucije).
^lanak 23.
Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od gubitka raspolo`ivog povr{inskog i nenamjenskog kori{tenja provodi
se kroz obvezu vlasnika, zakupca ili drugih korisnika da moraju: obra|ivati poljoprivredno zemlji{te na
propisan na~in, prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju propisanim standardima, rabiti metode koje su
primjerene zemlji{tu, sprje~avati sabijanje, erozije i zaga|enja zemlji{ta te osigurati plodnost i produktivnost
zemlji{ta.
Poslovi za{tite, ure|enja i kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, u smislu ovoga Zakona, su:
1. izrada Strategije i Programa gospodarenja (za{tita, kori{tenje, ure|enje, raspolaganje);
2. izrada Projekta vi{enamjenskog vrednovanja;
3. izrada karte uporabne vrijednosti zemlji{ta;
4. pedolo{ki i drugi studijsko-istra`iva~ki radovi;
5. trajno pra}enje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemlji{ta;
6. uspostava i odr`avanje zemlji{no- informacijskoga sustava;
7. kontrola plodnosti zemlji{ta;
8. pobolj{anje kakvo}e obradivog poljoprivrednog zemlji{ta;
9. gradnja melioracijskih sustava na poljoprivrednom zemlji{tu;
10. rekultivacija poljoprivrednog zemlji{ta koje je kori{teno za eksploataciju mineralnih tvoriva, odlaganje
jalovine pepela i {ljake;
11. utvr|ivanje koli~ina opasnih i {tetnih tvari u poljoprivrednom zemlji{tu i vodi u sustav za
navodnjavanje i odvodnjavanje;
12. pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemlji{ta u obradivo;
13. gradnja obrambenih nasipa;
14.
za{tita zemlji{ta od erozije vodom i vjetrom;
15. za{tita od prirodnih nepogoda (poplave, vjetar, grad, oborine, su{a, mraz, klizi{te, masovna pojava
`ivotinjskih i biljnih bolesti);
16. program okrupnjavanja i zabrana usitnjavanja poljoprivrednih parcela;
17.
edukacija i stru~no osposobljavanje.
^lanak 24.
S ciljem osiguranja poslova iz ~lanka 23. stavka 2.ovoga Zakona donosi se Program gospodarenja i Projekt
vi{enamjenskog vrednovanja za teritorij Federacije, kantona i op}ina.
Programom gospodarenja iz stavka 1. ovoga ~lanka planira se: kori{tenje, rajonizacija, ure|enje,
monitoring, za{tita poljoprivrednog zemlji{ta i povr{ina koje su stani{ta divljih biljnih i `ivotinjskih vrsta, a
kojima se ne mo`e promijeniti namjena, radi o~uvanja prirodne ravnote`e, utvr|ivanja povr{ina za
proizvodnju hrane i dr.
Programi iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti me|usobno usugla{eni u dijelu kori{tenja poljoprivrednog
zemlji{ta, a posebice za kori{tenje u nepoljoprivredne svrhe.
Projektom vi{enamjenskog vrednovanja iz stavka 1. ovoga ~lanka obavit }e se analiza sada{njeg na~ina
kori{tenja, te procjena sada{nje i potencijalne pogodnosti tla/zemlji{ta za vi{enamjensko kori{tenje u
poljoprivredi (povr}arstvo, vo}arstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, sto~arstvo, ribarstvo i dr.), izdvojit }e se
rajoni i podrajoni prioritetnog kori{tenja i dat }e se preporuke za ure|enje i za{titu.
Sastavni dio projekta vi{enamjenskog vrednovanja su karte pogodnosti zemlji{ta i druge tematske karte
izra|ene GIS tehnologijom, prema normativima izrade karata.
Federalni ministar }e donijeti pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje zemlji{ta u kategorije
pogodnosti.
^lanak 25.
Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja i o{te}enja provodi se zabranom, ograni~avanjem i
sprje~avanjem od izravnog unosa, te uno{enja vodom i zrakom {tetnih i opasnih tvari i poduzimanjem
drugih mjera za o~uvanje i pobolj{anje njegove proizvodne sposobnosti.
Sva one~i{}enja, kontaminacija i infekcija moraju se sanirati u roku od 60 dana, ra~unaju}i od dana
izdavanja naloga od mjerodavne inspekcije.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) }e
propisati koje se tvari smatraju {tetnim i opasnim, te grani~ne vrijednosti dopu{tenih koli~ina {tetnih i
opasnih tvari u tlu, monitoring i metode njihovoga ispitivanja, prevencije, za{tite i sanacije.
Federalni ministar }e donijeti provedbeni propis o mineralnim i organskim gnojivima i supstratima i o upisu
u upisnik gnojiva i supstrata.
^lanak 26.
Zabranjeno je ispu{tanje {tetnih i opasnih tvari koje mogu o{tetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost
poljoprivrednog zemlji{ta, kao i uporaba mineralnih i organskih gnojiva, te sredstava za za{titu bilja u
koli~ini ve}oj od dopu{tene.
Pravne ili fizi~ke osobe koje one~iste poljoprivredno zemlji{te {tetnim i opasnim tvarima, tako da je
poljoprivredna proizvodnja na tom zemlji{tu umanjena ili onemogu}ena, du`ne su platiti naknadu {tete
vlasnicima ili korisnicima zemlji{ta, u iznosu koji utvrde sporazumno ili prema od{tetnom cjeniku.
Tu`beni zahtjev iz stavka 2. ovoga ~lanka podnose vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemlji{ta, a razlog
za podno{enje tu`be mo`e biti i nepostizanje sporazuma i nepostupanje po od{tetnom cjeniku.
Od{tetni cjenik iz stavka 2. ovoga ~lanka, kao i za sve {tete pri~injene poljoprivrednom zemlji{tu i na
poljoprivrednom zemlji{tu, propisuje federalni ministar.
Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade odre|uje mjerodavni sud.
^lanak 27.
Ako do|e do zaga|enja i one~i{}enja poljoprivrednog zemlji{ta u koli~ini ve}oj od dopu{tene, ispu{tanjem
opasnih i {tetnih tvari, po~initelj {tete snosi tro{kove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno
sanaciji poljoprivrednog zemlji{ta.
Ako osobe iz stavka 1. ovoga ~lanka u odre|enom roku ne saniraju poljoprivredno zemlji{te, sanaciju }e
provesti pravna ili fizi~ka osoba koju rje{enjem odredi kantonalno ministarstvo i to na tro{ak pravne ili
fizi~ke osobe koja je to bila du`na u~initi.
Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka izvr{no je danom dono{enja tog rje{enja, a `alba ne odla`e izvr{enje
rje{enja.
Pla}anje tro{kova ispitivanja i dekontaminacije, odnosno sanacije zaga|enog zemlji{ta od po~initelja {tete,
ne isklju~uje odgovornost po~initelja {tete i po drugim propisima.
^lanak 28.
Ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta s ciljem utvr|ivanja koli~ine {tetnih i opasnih tvari u zemlji{tu obavlja
se po programu koji donosi kantonalno ministarstvo.
Ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja organizacija koja u pogledu kadrova
i opreme ispunjava propisane uvjete.
Izvje{}a o rezultatima ispitivanja dostavljaju se kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana
okon~anja ispitivanja.
Ukoliko rezultati ispitivanja to zahtijevaju, kantonalno ministarstvo na prijedlog op}inskog tijela ili
inspekcije, du`no je zabraniti, odnosno ograni~iti proizvodnju odre|enih poljoprivrednih proizvoda i
uporabu sredstava za za{titu bilja i drugih sredstava na kontaminiranom zemlji{tu.
O poduzetim mjerama kantonalno ministarstvo je obvezno izvijestiti i dostaviti rezultate ispitivanja
Federalnom ministarstvu, radi uvo|enja u sustav evidencije i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta.
^lanak 29.
Zemlji{no-informacijski sustav Federacije je sustav evidencija i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta
koji se uspostavlja i vodi u Federalnom ministarstvu i Federalnom zavodu, radi: ustanovljavanja slu`bene
evidencije i baze podataka s podatcima iz ~lanka 30. ovoga Zakona, osiguranja podataka o poljoprivrednom
zemlji{tu, izvr{avanja mjera poljoprivredne politike, pristupa i razmjene informacija izme|u subjekata
sustava, planiranja i programiranja razvoja informacijskog sustava, organizacije i koordinacije rada na
razvoju i funkcioniranju pojedinih podsustava i primjene jedinstvenih standarda, definicija, klasifikacija i
{ifara i utvr|ivanja standarda za kori{tenje informacijskih tehnologija.
Federalni ministar }e donijeti provedbeni propis o jedinstvenoj metodologiji monitoringa i zemlji{noinformacijskoga sustava.
^lanak 30.
Zemlji{no-informacijski sustav treba objediniti sve informacije o zemlji{tu iz sljede}ih izvora:
1. Iz baze podataka Geodetske uprave:
a) o parcelama: broju i vlasni~kim udjelima, njihovoj povr{ini, katastarskoj kulturi i klasi, polo`aju parcela
(iz kopije mape zemlji{nog katastra, odnosno digitaliziranog nacrta i iz topografskih karata, iz topografskih
nacrta i digitalnog modela terena s visinama);
2. iz baze podataka Federalnog zavoda:
a) o zemlji{tima: iz pedolo{ke karte, iz zra~nih foto-snimki i postoje}ih satelitskih snimki i iz podataka
sustavnog pra}enja i analiziranja plodnosti poljoprivrednog zemlji{ta;
b) o zaga|enju i o{te}enju: iz podataka sustavnog pra}enja poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivrednih
biljaka i podzemnih voda;
3. iz baze podataka Federalnog hidrometeorolo{kog zavoda:
a)
o klimi;
4. iz baze podataka zemlji{no-knji`nih ureda:
a)
o vlasnicima: fizi~kim i pravnim osobama sa svim relevantnim podatcima;
5. podatci iz drugih baza podataka.
Podatci se u bazu podatka dostavljaju i pribavljaju besplatno, osim u slu~ajevima neposrednih izdataka za
potrebne dodatne izvedbe.
Federalni ministar }e propisati oblik, sadr`aj, na~in vo|enja i pristup bazi podataka.
^lanak 31.
Sustav kontrole plodnosti zemlji{ta obavlja se s ciljem o~uvanja i pobolj{anja fizi~kih, kemijskih i biolo{kih
svojstava i osiguranja pravilne uporabe mineralnih i organskih gnojiva.
Fizi~ke i pravne osobe, vlasnici ili korisnici koji su upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava, a koji
su korisnici poljoprivrednog zemlji{ta, du`ne su provoditi sustavnu kontrolu plodnosti zemlji{ta koje je
katastarskim klasiranjem svrstano u kategoriju od 1. do 4. katastarske klase obradivog poljoprivrednog
zemlji{ta, a ~ija je povr{ina ve}a od 0,2 ha.
Ispitivanje plodnosti tla se obavlja svakih pet godina.
Sustavnu kontrolu plodnosti zemlji{ta obavlja organizacija koja u pogledu kadrova i opreme ispunjava
propisane uvjete.
Pravne osobe iz stavka 4. ovoga ~lanka du`ne su o rezultatima ispitivanja podnositi izvje{}a vlasniku,
odnosno korisniku zemlji{ta i mjerodavnom kantonalnom ministarstvu, u pisanoj i elektronskoj formi, u
roku od 15 dana od dana okon~anja ispitivanja.
Mjerodavna kantonalna ministarstva du`na su na koncu svake kalendarske godine dostaviti preslike izvje{}a
o kontroli plodnosti tla (u pisanoj i elektronskoj formi) Federalnom ministarstvu radi uvo|enja u sustav
evidencije i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta .
Postupak, radnje i uvjete iz st. 1., 2. i 4. ovoga ~lanka propisuje federalni ministar.
^lanak 32.
Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u erozivnim podru~jima du`ni su provoditi propisane
protuerozijske mjere.
Pod protuerozijskim mjerama podrazumijevaju se ograni~enja ili potpuna zabrana sje~e vo}aka, osim sje~e
iz agrotehni~kih razloga, odr`avanje dugogodi{njih zasada podignutih radi za{tite od erozije na zemlji{tu,
ograni~avanje iskori{tavanja pa{njaka propisivanjem vrste i broja stoke te vremena i na~ina ispa{e, zabrana
skidanja humusnog, odnosno orani~nog sloja poljoprivrednog zemlji{ta, zabrana preoravanja livada,
pa{njaka i neobra|enih povr{ina na strmim zemlji{tima i njihovo pretvaranje u oranice zasijane
jednogodi{njim biljnim vrstama, odre|ivanje obveznog zatravnjivanja i sadnje vi{egodi{njih kultura na
strmom zemlji{tu s nagibom ve}im od 25 %, podizanje ili uzgoj poljo-za{titnih pojaseva i druge mjere.
^lanak 33.
Primjenu propisanih protuerozijskih mjera utvr|uje op}insko tijelo, po programu gospodarenja op}ine iz
~lanka 24. stavak 2. ovoga Zakona.
Prigodom utvr|ivanja protuerozijskih mjera i njihove provedbe mora se osigurati da se:
1. tereni s nagibom ve}im od 10 % konturno obra|uju, da se na takvim terenima i u slivovima pojedinih
bujica strukturom sjetve osigura da najmanje jedna tre}ina ukupne povr{ine bude zasijana ili zasa|ena
vi{egodi{njim nasadima i da se tereni s nagibom ve}im od 25% ne koriste kao oranice;
2. u svakoj op}ini, za podru~ja podlo`na, napadnuta ili ugro`ena eolskom erozijom, ovisno o specifi~nosti
podru~ja i stupnja ugro`enosti, a u skladu s Programom, utvrdi program za{tite zemlji{ta od eolske erozije
podizanjem vjetroza{titnih pojaseva, vi{egodi{njih usjeva i nasada ili primjenom drugih oblika za{tite, te da
se predvidi dinamika po godinama za izvr{enje ovog programa;
3. svake godine poduzmu protuerozijske biolo{ke mjere na najmanje 2% novih povr{ina od ukupnih
povr{ina napadnutih, podlo`nih ili ugro`enih erozijom.
Tro{kove provedbe protuerozijskih mjera snose fizi~ke i pravne osobe ~ije se zemlji{te {titi ovim mjerama,
ako zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lanak 34.
Na obradivom poljoprivrednom zemlji{tu koje nije ure|eno putem arondacije i komasacije, fizi~ka dioba
parcele mo`e se obavljati samo ako se na~ini parcela najmanje od 0,5 ha, odnosno u kra{kim krajolicima 0,2
ha, izuzev ako to zahtijeva op}i interes utvr|en zakonom.
Obradivo poljoprivredno zemlji{te ure|eno arondacijom i komasacijom ne mo`e se fizi~kom diobom usitniti
na parcele ~ija je povr{ina manja od jednog hektara, osim u postupku gradnje melioracijskih sustava,
gradnje javnih objekata i vra}anja zemlji{ta po zakonskim propisima.
^lanak 35.
Poljskom {tetom, u smislu ovoga Zakona, smatra se uni{tavanje i o{te}enje usjeva, sadnica, stabala i
poljoprivredne mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo o{te}enje na poljoprivrednom zemlji{tu koje
dovodi do smanjenja produktivnosti, strukture ili slojeva poljoprivrednog zemlji{ta, ako se utvrdi kao
poljska {teta.
Op}ina svojim Programom gospodarenja iz ~lanka 24. stavak 2. ovoga Zakona, uz suglasnost kantonalnog
ministarstva propisuje vrste i mjere za suzbijanje poljskih {teta, a posebice: vrste poljskih {teta, na~in
progona stoke putovima koji vode pored poljoprivrednog zemlji{ta, na~in kori{tenja sezonskih putova, rok
do kojeg se planinske livade moraju pokositi, uvjete kori{tenja poljoprivredne mehanizacije, uvjete sje~e ili
zabrane sje~e vo}nih stabala, kr~enje me|a i `ivica, na~in organiziranja slu`be za za{titu poljoprivrednog
zemlji{ta od poljskih {teta, postupak s uhva}enom stokom bez pastira ili ~iji je vlasnik nepoznat,
sudjelovanje gra|ana u tro{kovima ~uvanja njihovoga poljoprivrednog zemlji{ta, na~in procjene i naknade
{tete, kao i druga pitanja u svezi suzbijanja poljskih {teta.
Mjere iz stavka 2. ovoga ~lanka mogu se propisati ako su prethodno osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a
primjenjivat }e se dok ti uvjeti postoje.
Na poljoprivrednom zemlji{tu zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije `etve usjeva.
^lanak 36.
Edukacijske programe, u vi{e razina, radi stru~nog osposobljavanja za za{titu, ure|enje i optimalno
kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta, vr{e srednje poljoprivredne {kole i poljoprivredni fakulteti uz
suglasnost mjerodavog kantonalnog ministarstva.
V. KORI[TENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA
^lanak 37.
Pravne osobe koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom na zemlji{tu, fizi~ke osobe koje su vlasnici
zemlji{ta i drugi korisnici poljoprivrednog zemlji{ta du`ni su poljoprivredno zemlji{te koristiti i obra|ivati
na na~in propisan ovim Zakonom.
Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta moraju poljoprivredno zemlji{te koristiti na na~in koji najvi{e
odgovara prirodnim osobinama zemlji{ta i postoje}im gospodarsko-ekonomskim i agrotehni~kim uvjetima,
te poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi ekolo{kim standardima i standardima za zemlji{te.
^lanak 38.
Kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave obavlja se u skladu sa Strategijom i Programom
gospodarenja.
Strategiju iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada
F BiH), na prijedlog Federalnog ministarstva.
Strategija, kao dio poljoprivredne strategije Federacije, treba biti osnova i poslu`iti kantonima i op}inama da
donesu svoje programe gospodarenja iz ~lanka 24. stavak 2. ovoga Zakona.
Strategija mora sadr`avati: uvodni dio sa stanjem zemlji{nih resursa u Federaciji, agrarnu strukturu,
kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta, temeljna na~ela i oblike raspolaganja, ciljeve zemlji{ne politike, za{titu
poljoprivrednog zemlji{ta i dr.
Program gospodarenja iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr`i: povr{inu zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave po
katastarskim op}inama, ukupnu povr{inu, na~in kori{tenja, podatke o korisnicima poljoprivrednog zemlji{ta
u vlasni{tvu dr`ave, podatke o stanju, ure|enju i kori{tenju zemlji{ta, povr{inu zemlji{ta planiranu za
davanje u zakup, koncesiju, promet i elemente navedene u ~lanku 24. stavak 2. ovoga Zakona.
^lanak 39.
Korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave donose dugoro~ni program kori{tenja tog zemlji{ta
uz suglasnost kantonalnog ministarstva (u daljnjem tekstu: Program kori{tenja), kojim se utvr|uju i ona
zemlji{ta na kojima nije mogu}e organizirati poljoprivrednu proizvodnju.
Program kori{tenja iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr`i sljede}e mjere:
1. na~in kori{tenja;
2.
agrotehni~ke mjere;
3. mjere za{tite i odr`avanja (sprje~avanje erozije, zakorovljenosti, odr`avanje i ~i{}enje kanala, `ivica i
me|a, drvoreda i poljskih putova, suzbijanje bolesti i {tetnika, kori{tenje i uni{tavanje biljnog otpada nakon
berbe, a najkasnije do 1. travnja teku}e godine, obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na odre|enom podru~ju,
sprje~avanje zasjenjivanja susjednih parcela, i sl.);
4. ostale mjere (zabrana odlaganja sme}a i drugog otpada, `ivotinjskih le{ina, sprje~avanje smanjenja
prohodnosti putova, za{tita od po`ara i plavljenja i dr.).
Tro{kovi mjera iz stavka 2. ovoga ~lanka padaju na teret korisnika poljoprivrednog zemlji{ta.
Programom kori{tenja, iz stavka 1. ovoga ~lanka, zemlji{ta na kojima nije mogu}e organizirati
poljoprivrednu proizvodnju, mogu se ustupiti op}ini radi njihovog kori{tenja za po{umljavanje ili druge
namjene.
^lanak 40.
Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave du`an je koristiti poljoprivredno zemlji{te u skladu s
odredbama ~lanka 37. ovoga Zakona.
Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, du`an je sklopiti ugovor o zakupu ili koncesiji u
skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na zakup i koncesiju poljoprivrednog zemlji{ta, te
koristiti poljoprivredno zemlji{te u skladu s odredbama ~lanka 37. ovoga Zakona.
Ako korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave nije u mogu}nosti koristiti poljoprivredno
zemlji{te u skladu s odredbama ~lanka 37. ovoga Zakona, du`an je i obvezan o tome izvijestiti kantonalno
ministarstvo.
Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave ne mo`e davati poljoprivredno zemlji{te u
podzakup.
^lanak 41.
Ako korisnici ne koriste poljoprivredno zemlji{te na na~in propisan u ~lanku 37. ovoga Zakona, kantonalno
ministarstvo mo`e propisati mjere za uporabu toga zemlji{ta.
Pored mjera iz stavka 1. ovoga ~lanka op}ina mo`e propisati pru`anje usluga poljoprivrednim strojevima i
oru|ima, mjere za za{titu od poljskih {teta, mraza, tu~e, po`ara i poplava, odre|ivati sje~u odnosno zabranu
sje~e vo}nih stabala, kr~enja me|a i `ivica kao i odvodnju na odre|enim povr{inama poljoprivrednog
zemlji{ta.
Mjere iz stavka 2. ovoga ~lanka mogu se propisati ako su prije toga osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a
primjenjivat }e se dok ti uvjeti postoje.
^lanak 42.
Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta nije u mogu}nosti koristiti poljoprivredno zemlji{te u
skladu s ~lankom 37. ovog Zakona, du`an je osigurati njegovo kori{tenje davanjem zemlji{ta u zakup ili na
drugi na~in, u skladu s propisima kojima su utvr|ena pitanja davanja nekretnina u zakup.
Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta ne mo`e osigurati kori{tenje zemlji{ta na na~in iz stavka 1.
ovoga ~lanka, du`an je o tome izvijestiti op}insko tijelo o mjestu, katastarskoj op}ini, ~estici, klasi, kulturi i
povr{ini, te udjelu u vlasni{tvu, najkasnije do 31. o`ujka godine za koju se utvr|uje pristojba.
Danom izvje{tavanja op}inskog tijela iz ~lanka 42. stavak 2. ovog Zakona vlasnik privatnog
poljoprivrednog zemlji{ta se osloba|a pla}anja pristojbe iz ~lanka 46. ovoga Zakona.
^lanak 43.
Ako korisnik ne koristi poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave dulje od jedne godine ili ne osigura
kori{tenje tog zemlji{ta u skladu s ~lankom 40. ovoga Zakona, kantonalno ministarstvo }e po slu`benoj
du`nosti ili na zahtjev korisnika zemlji{ta, donijeti rje{enje o oduzimanju tog zemlji{ta radi davanja na
kori{tenje drugim pravnim i fizi~kim osobama kojima je poljoprivredna djelatnost temeljna djelatnost.
Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta ne koristi poljoprivredno zemlji{te dulje od tri ekonomske
godine ili ne osigura kori{tenje tog zemlji{ta u skladu s ~lankom 42. ovoga Zakona (ne mo`e ga sam
obra|ivati ili ga ne da u zakup), op}insko tijelo mo`e provesti postupak davanja tog zemlji{ta na privremeno
kori{tenje drugim pravnim i fizi~kim osobama kojima je poljoprivredna djelatnost temeljna djelatnost
(registriranim proizvo|a~ima).
Vrijeme za koje se privremeno dodjeljuje poljoprivredno zemlji{te iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka je do pet
godina i za to vrijeme ne mo`e promijeniti namjenu.
Odluku o davanju zemlji{ta u zakup donosi op}insko odnosno gradsko vije}e, a protiv ove odluke mo`e se
ulo`iti prigovor u roku od osam dana od dana dostave. O prigovoru odlu~uje op}insko odnosno gradsko
vije}e. Ugovor o zakupu sa zakupoprimateljem potpisuje na~elnik odnosno gradona~elnik.
^lanak 44.
Ugovor o dodjeli poljoprivrednog zemlji{ta na privremeno kori{tenje iz ~lanka 43. st. 1. i 2. ovoga Zakona
sadr`i: podatke o zemlji{tu, namjenu i vrijeme uporabe, iznos naknade koju korisnik kojemu je
poljoprivredno zemlji{te dano na privremeno kori{tenje pla}a vlasniku zemlji{ta, kao i uvjete za raskid
ugovora, prava i obveze posrednika u svezi s prijevremenim raskidom ugovora.
^lanak 45.
Vlasniku poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se, na njegov pisani zahtjev, vratiti poljoprivredno zemlji{te i prije
proteka ugovorenog roka ako su ispunjeni uvjeti za raskid ugovora, ali reposesija nije mogu}a prije proteka
ekonomske godine.
Ekonomskom godinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se razdoblje od po~etka jesenjih radova u teku}oj
godini do vremena okon~anja berbe kasnih usjeva u sljede}oj godini.
^lanak 46.
Ako korisnik obradivog poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave ne izvijesti kantonalno ministarstvo u
skladu s ~lankom 40. stavak 3., ili vlasnik ne izvijesti op}insko tijelo na temelju ~lanka 42. stavak 2. ovoga
Zakona, pla}a pristojbu za neobra|eno obradivo poljoprivredno zemlji{te za teku}u godinu, i to za:
•
•
•
•
•
•
I. katastarsku klasu 300,00 KM/ha,
II. katastarsku klasu 250,00 KM/ha,
III. katastarsku klasu 200,00 KM/ha,
IV. katastarsku klasu 150,00 KM/ha,
V. katastarsku klasu 100,00 KM/ha,
VI. katastarsku klasu 50,00 KM/ha.
Korisnik obradivog poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave i vlasnik koji se ne bavi poljoprivrednom
proizvodnjom kao osnovnom djelatno{}u pla}a posebnu pristojbu u visini od 200,00 KM po hektaru za
podignute, a za zapu{tene planta`ne vo}njake i vinograde odnosno za planta`e gdje su podignuti i sustavi za
navodnjavanje pla}a se posebna pristojba u visini od 300,00 KM po hektaru.
Op}insko tijelo na koncu svake godine utvr|uje obveznike pla}anja pristojbi iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka, u
suradnji s Geodetskom upravom i mjerodavnom poreznom upravom.
Napla}ene naknade po osnovi uplate pristojbi za neobra|eno poljoprivredno zemlji{te iz stavka 1. ovoga
~lanka su namjenska vrsta prihoda prora~una op}ine, a mogu se koristiti sa svrhom razvoja, poticaja i
intenziviranja poljoprivredne proizvodnje na podru~ju op}ine gdje su pristojbe prikupljene.
1. Promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta
^lanak 47.
Promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta mo`e biti trajna i privremena.
Pod trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemlji{ta smatra se fizi~ko nestajanje zemlji{ta izazvano
gradnjom ili drugim na~inom kori{tenja, pri ~emu se zemlji{te trajno gubi za poljoprivrednu proizvodnju.
Pod privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zemlji{ta smatra se promjena namjene na odre|eno
razdoblje poslije kojega se to zemlji{te mo`e ponovno koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Privremena promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se utvrditi na razdoblje od jedne do pet
godina za podizanje gra|evina privremenog karaktera za potrebe gradili{ta, organiziranje sajmova, javnih
manifestacija, objekata za eksploataciju vjetra, golf terena i sl.
Privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zemlji{ta smatra se i povr{inska eksploatacija
industrijskih mineralnih tvoriva i ostalih mineralnih tvoriva i treseta predvi|enih rudarskim planovima i
projektima, te stvaranje odlagali{ta ~vrstog i te~nog otpada i drugih mineralnih tvoriva, do okon~anja
eksploatacije.
Ako se radi o gradnji objekta ~ija gradnja se odobrava na osnovama prostornog izvedbenog nacrta, smatra
se da je za redovitu uporabu objekta odre|eno cjelokupno zemlji{te koje po prostornom izvedbenom nacrtu
pripada objektu.
^lanak 48.
Promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s planovima
prostornog ure|enja i aktima odre|enim ovim Zakonom.
Namjena zemlji{ta u planovima prostornog ure|enja utvr|uje se na osnovi karte uporabne vrijednosti
poljoprivrednog zemlji{ta, i to:
1.
zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije, utvr|uje se isklju~ivo kao poljoprivredno zemlji{te;
2. zemlji{te od 5. do 6. bonitetne kategorije, utvr|uje se kao poljoprivredno zemlji{te i samo iznimno kao
zemlji{te za ostale namjene;
3. zemlji{te od 7. do 8. bonitetne kategorije, utvr|uje se kao zemlji{te koje }e se, prema potrebama,
koristiti i za druge namjene.
Iznimno, kada ne postoje druge mogu}nosti, kada to zahtijeva op}i interes koji utvr|uje vlada kantona i
kada nema manje vrijednog poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne
kategorije mo`e se utvrditi kao zemlji{te za gradnju kapitalnih objekata iz ~lanka 8. stavak 1. to~ka 23.
ovoga Zakona.
Ukoliko za neka podru~ja ne postoje utvr|ene bonitetne kategorije zemlji{ta, odnosno postoje samo podatci
o katastarskim klasama i kulturama, Federalni zavod i znanstveno-stru~ne institucije }e na zahtjev
naru~itelja, obaviti potrebna istra`ivanja i utvrditi bonitetnu kategoriju.
Federalni ministar }e propisati jedinstvenu metodologiju za razvrstavanje poljoprivrednog zemlji{ta u
bonitetne kategorije.
^lanak 49.
Federalno ministarstvo daje suglasnost na plan prostornog ure|enja kantona (u daljnjem tekstu: prostorni
plan kantona).
Prostorni plan kantona ne mo`e se provoditi ako nije pribavljena suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka.
Skup{tina kantona daje suglasnost na planove prostornog ure|enja za manje prostorne cjeline unutar
kantona (podru~je op}ine, posebno podru~je, gradovi, naselja).
Planovi prostornog ure|enja iz stavka 3. ovoga ~lanka ne mogu se provoditi ukoliko nije pribavljena
suglasnost skup{tine kantona.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka izdaje se uz prethodno pribavljeni stru~ni nalaz i mi{ljenje Federalnog
zavoda.
^lanak 50.
Poljoprivredno zemlji{te ne mo`e se koristiti u nepoljoprivredne svrhe niti mu se mo`e promijeniti namjena
ukoliko nije usugla{ena prostorno planska dokumentacija Federacije i kantona u skladu s odredbama
Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na razini Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene
novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) i ako nije pribavljena poljoprivredna suglasnost temeljem
ovoga Zakona.
Urbanisti~ku suglasnost izdaje tijelo mjerodavno za poslove prostornog ure|enja nakon pribavljene
poljoprivredne suglasnosti po slu`benoj du`nosti.
Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne suglasnosti na promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta
investitor dostavlja: izvod iz prostornog plana za to podru~je, kopiju katastarskog plana parcela koje ~ini
gra|evnu parcelu, zemlji{no-knji`ni izvadak i posjedovni list (dokaz o vlasni{tvu), zapisnik poljoprivrednog
inspektora o postoje}em stanju glede na~ina kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta za koje se tra`i suglasnost,
dokaz o pla}enoj administrativnoj pristojbi i projekt rekultivacije, ako se promjena namjene obavlja na
odre|eno vrijeme.
Poljoprivredna suglasnost je upravni akt, izdaje se na zahtjev stranke i donosi se u formi rje{enja, nakon
dostavljanja dokaza o uplati naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta, najkasnije u roku od
30 dana od dana podno{enja zahtjeva.
Ukoliko se radi o privremenoj promjeni namjene poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivrednom suglasno{}u
utvr|uje se rok do kada se predmetno zemlji{te mora vratiti poljoprivrednoj proizvodnji.
Za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta za gradnju ribnjaka, staklenika i drugih objekata prvog stupnja
poljoprivredne proizvodnje potrebno je pribaviti poljoprivrednu suglasnost iz stavka 4. ovoga ~lanka.
Primjerak poljoprivredne suglasnosti dostavlja se Federalnom ministarstvu radi uvo|enja u sustav evidencije
i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta.
^lanak 51.
Ako fizi~ka ili pravna osoba promijeni namjenu poljoprivrednog zemlji{ta temeljem propisanog odobrenja
ili drugog upravnog akta, ili ako promijeni namjenu u suprotnosti s propisima, tako da zemlji{te ne rabi za
poljoprivrednu proizvodnju, pla}a naknadu radi promjene namjene poljoprivrednog zemlji{ta.
Naknada iz stavka 1. ovoga ~lanka pla}a se za cijelu gra|evnu parcelu, koja je po propisanom odobrenju
odre|ena za gradnju objekta.
Visina naknade za privremenu promjenu namjene obradivog poljoprivrednog zemlji{ta pla}a se godi{nje i
ne mo`e biti manja od 5% tr`i{ne vrijednosti tog zemlji{ta na dan podno{enja zahtjeva.
Visina naknade za trajnu promjenu pla}a se jednokratno i ne mo`e biti manja od 20% tr`i{ne vrijednosti
obradivog poljoprivrednog zemlji{ta na dan podno{enja zahtjeva, a za individualnu stambenu gradnju 5%
tr`i{ne vrijednosti.
Visina naknade za trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta ne mo`e biti manja od stostrukog
katastarskog prihoda utvr|enog za to zemlji{te.
Visina naknade za privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta ne mo`e biti manja od
desetostrukog katastarskog prihoda utvr|enog za to zemlji{te.
Pla}anje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta gradnjom, u suprotnosti s pozitivnim
zakonskim propisima, ne utje~e na legalizaciju objekta.
Tr`i{nu cijenu iz st. 2. i 3.ovoga ~lanka utvr|uje mjerodavna porezna uprava u suradnji s kantonalnim
ministarstvom.
^lanak 52.
Pravne i fizi~ke osobe koje trajno ili privremeno mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemlji{ta u
nepoljoprivredne svrhe pla}aju naknadu, osim u slu~ajevima iz ~lanka 53. ovoga Zakona.
Naknada se pla}a za svaku promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta, bez obzira {to je ona utvr|ena
op}im interesom i prostorno planskom dokumentacijom.
Tijela mjerodavna za izdavanje odobrenja za gradnju objekata ili izvedbu radova ne mogu izdati odobrenje
dok stranka (korisnik, investitor) ne prilo`i poljoprivrednu suglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog
zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe.
Naknada za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta kojemu se privremeno mijenja namjena pla}a se za svaku
godinu i to: prvi put u postupku izdavanja poljoprivredne suglasnosti, a za ostale godine do 31. sije~nja
teku}e godine u kojoj se zemlji{te koristi, dok se zemlji{te ne privede kulturi prema uvjetima utvr|enim u
urbanisti~koj suglasnosti, odobrenju za gradnju i odobrenom projektu.
Poljoprivredno zemlji{te ne mo`e se po~eti koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne obavi uplata
naknade iz stavka 1. ovoga ~lanka.
^lanak 53.
Naknada se ne pla}a kada se izdaje poljoprivredna suglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog
zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe za:
1. gradnju, adaptaciju i rekonstrukciju stambenih i pomo}nih objekata poljoprivrednog gazdinstva;
2. gradnju objekata koji slu`e za obranu od poplava, za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog
zemlji{ta, za ure|enje bujica i za{titu poljoprivrednog zemlji{ta od erozije;
3. gradnju objekata namijenjenih isklju~ivo za proizvodnju proizvoda biljne proizvodnje, sto~arstva i
ribarstva, te proizvoda prvog stupnja njihove prerade;
4. po{umljavanje poljoprivrednog zemlji{ta pod nagibom i zemlji{ta male proizvodne sposobnosti, kada je
obvezu po{umljavanja tih povr{ina propisalo svojom odlukom kantonalno ministarstvo ili op}insko tijelo,
odnosno kad po{umljavanje takvih zemlji{ta zatra`i vlasnik;
5. pro{irenje pristupnih poljskih putova u funkciji poljoprivredne proizvodnje;
6. gradnju poljoza{titnih pojaseva.
^lanak 54.
Napla}ena naknada po osnovi promjene namjene poljoprivrednog zemlji{ta za nepoljoprivredne svrhe
posebna je vrsta prihoda prora~una kantona i vodi se na posebnom ra~unu, a mo`e se koristiti samo u
sljede}e svrhe:
1. izradu osnova, programa i projekata za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta;
2. provedbu mjera za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta i za inundacijska podru~ja;
3. uspostavu informacijskog sustava za zemlji{te;
4.
zemlji{ni monitoring;
5. izradu karte uporabne vrijednosti zemlji{ta;
6. izradu Projekta vi{enamjenskog vrednovanja;
7. realizaciju poslova utvr|enih Strategijom i Programom gospodarenja;
8. dekontaminaciju zemlji{ta i podizanje za{titnih pojaseva u neposrednoj blizini putnih komunikacija.
^lanak 55.
Pored pla}anja naknade iz ~lanka 51. ovoga Zakona, investitor je du`an prije po~etka izvo|enja radova na
poljoprivrednom zemlji{tu skinuti i deponirati plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ure|enja
zemlji{ta.
Obveza op}inskog tijela je da odredi lokaciju za ~uvanje izdvojenog plodnog sloja tla, koji je skinut pri
gradnji industrijskih i drugih objekata, te ga koristi u skladu s projektom ure|enja zemlji{ta i po odobrenju
kantonalnog ministarstva za osposobljavanje manje plodnog i neplodnog zemlji{ta za poljoprivrednu
proizvodnju.
^lanak 56.
Poljoprivredno zemlji{te koje je privremeno promijenilo namjenu, odnosno kori{teno za druge svrhe, koje
nemaju trajni karakter, privodi se prvobitnoj namjeni ili osposobljava za poljoprivrednu proizvodnju po
projektu rekultivacije.
Investitor, odnosno korisnik poljoprivrednog zemlji{ta iz stavka 1. ovoga ~lanka, du`an je prije po~etka
kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta kantonalnom ministarstvu prilo`iti ovjeren projekt rekultivacije.
^lanak 57.
Korisnik ili investitor du`an je radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta uplatiti na ra~un koji
odredi kantonalno ministarstvo iznos od najmanje 30% potrebnih sredstava za rekultivaciju zemlji{ta i to
prije nego korisnik stupi u privremeni posjed dodijeljenog mu zemlji{ta, a preostali dio u roku od godinu
dana od dana uvo|enja u posjed.
Sredstva iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu se koristiti isklju~ivo za rekultivaciju zemlji{ta.
Ukoliko se eksploatacijom industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva naru{i vodni re`im, odnosno do|e do
procesa plavljenja, kao i zadr`avanja vode, korisnik industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva du`an je
obaviti hidrotehni~ke radove kojima }e se uspostaviti prvobitan vodni re`im u tlu.
Po okon~anoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva kantonalno ministarstvo du`no je u
roku od 60 dana raspisati javni natje~aj i odabrati organizaciju koja }e obaviti rekultivaciju poljoprivrednog
zemlji{ta u skladu s prilo`enim projektom rekultivacije.
Naputak o obveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije donosi federalni ministar.
2. Kori{tenje pa{njaka
^lanak 58.
Pa{njakom se smatra zemlji{te obraslo prirodnom travnom vegetacijom i koristi se za izgon, ispa{u i
odmaranje stoke.
Pa{njakom, u smislu ovoga Zakona, smatra se i zemlji{te koje slu`i za izgon, ispa{u i odmaranje stoke, a
koje se nalazi u poljoprivrednom ili u {umskom kompleksu.
^lanak 59.
Pa{njacima u vlasni{tvu dr`ave, a na podru~ju Federacije, upravljaju kantoni.
Pa{njake u vlasni{tvu fizi~kih osoba koriste njihovi vlasnici u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa
done{enih na osnovi njega.
Korisnici pa{njaka iz stavka 1. ovoga ~lanka ne mogu pa{njake davati u podzakup.
Odobrenjem za ispa{u prenosi se pravo za ispa{u od vlasnika na korisnika ili na korisnike na odre|eno
vremensko razdoblje, uz naknadu, na na~in propisan u ~lanku 62. stavak 2. i ~lanku 64. ovoga Zakona.
^lanak 60.
Pa{njaci se ne mogu koristiti za druge svrhe, izuzev u slu~ajevima odre|enim ovim Zakonom.
Iznimno, pa{njak se mo`e privesti drugoj kulturi ako se time posti`e racionalnija i ekonomi~nije kori{tenje
zemlji{ta, ako promjena ne}e dovesti do erozije i ispiranja zemlji{ta i ako se time ne smeta normalno
kori{tenje drugih pa{njaka.
Privo|enje pa{njaka drugoj kulturi obavlja se na osnovi ekonomsko-tehni~ke dokumentacije izra|ene od
znanstveno-stru~ne institucije, uz pribavljenu suglasnosti kantonalnog ministarstva.
^lanak 61.
Granice pa{njaka iz stavka 1. ~lanka 59. ovog Zakona utvr|uje kanton na ~ijem podru~ju se ti pa{njaci
nalaze.
Kantonalno ministarstvo du`no je voditi katastar pa{njaka.
^lanak 62.
Kantonalno ministarstvo donosi Program kori{tenja pa{njaka za svaku kalendarsku godinu.
Programom iz stavka 1. ovoga ~lanka propisuje se na~in kori{tenja privatnih i dr`avnih pa{njaka na osnovi
proizvodne sposobnosti pa{njaka, kapaciteta kori{tenja za pojedine vrste stoke, na bazi broja grla stoke koja
mogu pasti na tom zemlji{tu, prinosa, uporabe vode za napajanje stoke i mjera za unaprje|enje proizvodnje.
Vlasnik i korisnik pa{njaka ima pravo i obvezu: obavljati izgon stoke za ispa{u i racionalno koristiti
pa{njak, koristiti mjesta za napajanje stoke i omogu}iti i drugima napajanje stoke, ostvariti stvarnu slu`nost
na tu|em zemlji{tu, ali i omogu}iti drugim korisnicima prijelaz, pristup i dopremu stoke na svojim
pa{njacima, stalno obavljati melioraciju i odr`avanje s ciljem pobolj{anja i pove}anja kapaciteta pa{njaka i
poduzimati za{titne mjere za pa{njake od pretjeranog i nenamjenskog kori{tenja.
Korisnici ~ija se stoka napasa na pa{njacima du`ni su se pridr`avati na~ina i vremena ispa{e stoke koje je
vlasnik utvrdio.
Kod utvr|ivanja uvjeta o na~inu kori{tenja pa{njaka iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju se osigurati za{tita i
ure|enje pa{njaka, kao i opravdani interesi korisnika pa{njaka, odnosno pravo prvenstva koji imaju drugi
korisnici pa{njaka.
^lanak 63.
Pravo prvenstva ispa{e stoke na pa{njacima iz stavka 1. ~lanka 59. ovoga Zakona, pod jednakim uvjetima,
imaju fizi~ke osobe koje su ranije koristile pa{njak.
Osobe koji imaju prebivali{te u brdsko-planinskim podru~jima, a bave se poljoprivrednom djelatno{}u kao
osnovnom djelatno{}u, imaju pravo prvenstva za kori{tenje pa{njaka.
^lanak 64.
Visinu naknade za uporabu pa{njaka iz stavka 1. ~lanka 59. ovoga Zakona (pa{arina), utvr|uje kantonalno
ministarstvo na po~etku svake godine.
Visina naknade iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se na osnovi povr{ine zemlji{ta, kapaciteta kori{tenja za
pojedine vrste stoke, na bazi broja grla stoke koja mogu pasti na tom zemlji{tu, prinosa, uporabe vode za
napajanje stoke i mjera za unaprje|enje proizvodnje.
Naknada za uporabu pa{njaka upla}uje se na ra~un kantona.
Sredstva iz stavka 2. ovoga ~lanka mogu se koristiti samo za unaprje|enje pa{njaka.
^lanak 65.
Na pa{njacima koji se nalaze iznad prirodne gornje granice {umske vegetacije ili su nastali potiskivanjem
{uma u njezinim gornjim dijelovima, kanton odre|uje rokove po~etka i okon~anja ispa{e.
Zabranjena je ispa{a stoke prije odnosno poslije odre|enih rokova ispa{e iz stavka 1. ovoga ~lanka.
^lanak 66.
Korisnici pa{njaka iz stavka 1. ~lanka 59. ovoga Zakona koji ne koriste pa{njak dulje od jedne godine ili ga
ne koriste na na~in propisan programom iz ~lanka 62. stavak 1. ovoga Zakona, du`ni su izvijestiti
kantonalno ministarstvo do 31.o`ujka, a kantonalno ministarstvo je du`no postupiti na na~in propisan u
~lanku 43. stavak 1. ovoga Zakona.
3. Zabrana nomadske ispa{e stoke
^lanak 67.
Pod nomadskom ispa{om, u smislu ovoga Zakona, smatra se ispa{a stoke gonjenjem preko poljoprivrednog
zemlji{ta, ispa{a stoke na poljoprivrednom zemlji{tu izvan mjesta prebivali{ta, odnosno sjedi{ta dr`atelja
stoke, ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno.
Radi za{tite poljoprivrednih kultura i radi sprje~avanja pojave i {irenja zaraznih bolesti `ivotinja, te radi
za{tite zdravlja ljudi od zoonoza koje se sa stoke mogu prenijeti na ljude, zabranjuje se nomadska ispa{a
stoke na poljoprivrednom zemlji{tu.
Ne smatra se nomadskom ispa{om stoke uobi~ajena ispa{a na pa{njacima iz stavka 1. ~lanka 59. ovoga
Zakona i ispa{a stoke na zemlji{tu koje je vlasni{tvo dr`atelja stoke ili je zemlji{te uzeto u zakup, pod
uvjetom da je osiguran prijevoz (doprema i otprema) i veterinarsko uvjerenje.
Ako je ispa{a stoke izvan mjesta prebivali{ta, stoka se mora transportirati motornim vozilima.
^lanak 68.
Dr`atelj stoke mora zaklju~iti ugovor sa zakupodavateljem zemlji{ta za ispa{u stoke.
Ugovor iz stavka 1. ovoga ~lanka mora sadr`avati podatke o: zemlji{tu (mjesto, katastarska op}ina i ~estice,
povr{ina), zakupodavatelju i zakupoprimatelju zemlji{ta, vremenu za koje je ugovorena ispa{a, o broju stoke
koja se mo`e napasati, o veli~ini zemlji{ta i mjestu gdje se to zemlji{te nalazi.
Ugovor iz stavka 1.ovoga ~lanka registrira se kod op}inskog tijela u mjestu ispa{e stoke.
^lanak 69.
Vlasnici, zakupoprimatelji i drugi korisnici poljoprivrednog zemlji{ta moraju odobriti pristup na svoja
zemlji{ta djelatnicima poljoprivrednih, geodetskih, geolo{kih, vodoprivrednih i drugih organizacija koje
obavljaju radove (mjerenje, snimanje, projektiranje, obilje`avanje) u svezi s pripremom i izvedbom agrarnih
operacija i djelovanjem, kao i odr`avanje melioracijskih objekata i ure|aja, ali imaju pravo na naknadu
prouzro~ene {tete.
Vlasnici, zakupoprimatelji i drugi korisnici zemlji{ta imaju zakonom ustanovljenu slu`nost prolaza radi
prilaza poljoprivrednim parcelama, u svrhu njihove obrade i ako je prolaz nu`an.
Slu`nost iz stavka 2. ovoga ~lanka traje dok poljski radovi (oranje, sjetva, `etva, berba i dr. poslovi) ne budu
okon~ani.
Op}insko tijelo mo`e ustanoviti stvarnu slu`nost otjecanja vode preko tu|eg zemlji{ta ako se otjecanje ne
mo`e rije{iti na drugi na~in.
Sezonsku slu`nost, procjenu {tete i visinu naknade iz stavka 4. ovoga ~lanka odre|uje op}insko tijelo, dok
naknadu {tete vr{i korisnik sezonske slu`nosti.
@alba protiv odluke op}inskog tijela ne zadr`ava izvr{enje odluke.
^lanak 70.
S ciljem optimalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, temeljna i dopunska obrada kao i drugi radovi na
poljoprivrednom zemlji{tu obavljaju se poljoprivrednom mehanizacijom i oru|ima koja su izra|ena po
propisanim standardima i atestirana od institucije koju ovlasti Federalno ministarstvo.
Federalni ministar }e propisati na~in i metode atestiranja poljoprivredne mehanizacije.
^lanak 71.
Na poljoprivrednom zemlji{tu koje je obuhva}eno hidromelioracijskim sustavom mogu se sa svrhom
dovo|enja i odvodnje voda uspostaviti slu`nosti.
O uspostavi slu`nosti rje{ava gradsko-op}insko vije}e.
Za uspostavu slu`nosti vlasniku optere}enog zemlji{ta naknadu pla}aju osobe u ~iju je korist slu`nost
uspostavljena.
U pogledu utvr|ivanja visine naknade za uspostavljenu slu`nost primjenjuju se propisi Zakona o
izvla{tenju.
Protiv odluke gradskog-op}inskog vije}a mo`e se pokrenuti upravni spor.
VI. URE\ENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA
^lanak 72.
Za pobolj{anje uvjeta poljoprivredne proizvodnje, za pove}anje plodnosti i proizvodnih sposobnosti
poljoprivrednog zemlji{ta, a s ciljem racionalnije i ekonomi~nije proizvodnje, provode se mjere ure|enja
zemlji{ta: komasacija, arondacija, melioracija (gradnja i odr`avanje sustava za odvodnju i navodnjavanje,
pobolj{anje kvalitete poljoprivrednog zemlji{ta, kultivacija livada i pa{njaka, pretvaranje neobradivog
poljoprivrednog zemlji{ta u obradivo), protuerozijska za{tita, rekultivacija i dr.
Mjere ure|enja zemlji{ta iz stavka 1. ovoga ~lanka provode se radi grupiranja razbacanih parcela s ciljem
stvaranja ve}ih parcela, pravilnih geometrijskih oblika, pobolj{anja proizvodnih sposobnosti zemlji{ta
pomo}u primjene agrotehni~kih, agromelioracijskih i hidromelioracijskih mjera, pristupa javnoj
infrastrukturi, po{umljavanja zemlji{ta slabije kvalitete ili zaga|enog zemlji{ta, ure|ivanja imovinskopravnih odnosa, premjera i a`uriranja katastra zemlji{ta.
Mjere iz stavka 1. ovoga ~lanka provode se na inicijativu vlasnika zemlji{ta ili korisnika zemlji{ta po
ovla{tenju vlasnika i po sporazumu me|u vlasnicima poljoprivrednih zemlji{ta uz aktivno sudjelovanje
mjerodavnih znanstvenih i stru~nih institucija.
Naputak o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata-programa ure|enja zemlji{ta donosi federalni
ministar.
^lanak 73.
Zabranjuje se provedba komasacijskih, arondacijskih i melioracijskih postupaka na podru~jima za koja nisu
done{eni planovi prostornog ure|enja, urbanisti~ke osnove niti osnove za{tite, kori{tenja i ure|enja
poljoprivrednog zemlji{ta.
Podatci o stvarnim pravima u svezi s mjerama ure|enja, uzimaju se prema stanju u zemlji{nom i
katastarskom registru, ili prema fakti~nom stanju, ako se posjedovno stanje ne sla`e sa zemlji{no knji`nim
stanjem i ako nema spora.
Stvarno pravni i posjedovni sporovi u svezi s ovim su `urni, a do pravomo}nosti sudske odluke sudionicima
se smatraju posjednici-korisnici zemlji{ta.
Mjerama ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta ure|uju se i imovinsko-pravni odnosi na na~elima
sporazumijevanja, dragovoljnosti, ravnopravnosti i ekvivalentosti u skladu sa zakonom.
1. Komasacija
^lanak 74.
Ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta putem komasacije obavlja se s ciljem ure|enja zemlji{nih povr{ina i
stvaranja ve}ih i pravilnijih zemlji{nih parcela, da se njihovim grupiranjem i grupiranjem zemlji{nih posjeda
omogu}i u~inkovitija obrada i iskori{tavanje zemlji{ta i izvo|enje drugih radova na ure|enju zemlji{ta, na
osnovi programa komasacije za koji Federalno ministarstvo daje suglasnost.
^lanak 75.
Program komasacije donosi op}insko vije}e ili kantonalna skup{tina na vlastitu inicijativu, na inicijativu
vlasnika poljoprivrednog zemlji{ta koji imaju u vlasni{tvu vi{e od 80 % povr{ine zemlji{ta.
Postupak i mjerodavosti za provedbu komasacije ure|eni su posebnim Zakonom o komasaciji.
^lanak 76.
Poslovi komasacije su od op}eg interesa.
Op}i interes iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se u skladu sa Zakonom o komasaciji i odlukom op}inskog
vije}a ili kantonalne skup{tine done{ene na temelju zakona.
^lanak 77.
Odluka o odobravanju komasacije se javno objavljuje, a pravomo}na odluka upisuje se u zemlji{ni i
katastarski registar.
2. Arondacija
^lanak 78.
Arondacija (zaokru`ivanje) poljoprivrednog zemlji{ta obavlja se sa svrhom racionalnijeg kori{tenja
zemlji{ta, mehanizacije poljoprivrednih radova, izvo|enja melioracijskih i protuerozijskih radova,
omogu}avanja gradnje ekonomskih dvori{ta, podizanja dugogodi{njih nasada i primjene suvremenih
agrotehni~kih mjera pri obradi zemlji{ta.
Arondacija poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se izvesti u korist vlasnika poljoprivrednog zemlji{ta, ako }e se
zemlji{te, koje }e se na ovim osnovama pripojiti, iz razloga zaokru`enja rascjepkanih parcela i njihovoga
pravilnog ure|enja, rabiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Arondacija se mo`e izvesti i u korist zajednice na osnovi ugovora, ako se radi o zajedni~kim pa{njacima,
zajedni~koj obnovi ili podizanju vi{egodi{njih zasada, ili ako se radi o zajedni~koj obradi ili osiguranju
zemlji{ta za zajedni~ke potrebe naselja.
^lanak 79.
Vlasnik poljoprivrednog zemlji{ta podnosi zahtjev (prijedlog) za arondaciju kantonalnom ministarstvu.
O prijedlogu za arondaciju odlu~uje kantonalno ministarstvo u upravnom postupku, koje svojim rje{enjem
odlu~uje o svim pitanjima arondacije.
Vlasnici poljoprivrednog zemlji{ta mogu podnijeti zahtjev za arondaciju ako:
a) imaju dokaz o ispunjenosti uvjeta iz ~lanka 78. st. 1. i 2.ovoga Zakona;
b) imaju podatke o zemlji{tu koje se arondira i podatke o arondacijskoj ponudi zamjenskog zemlji{ta, uz
mi{ljenja stru~no-savjetodavne slu`be o opravdanosti namjeravane arondacije;
c) na zaokru`enom podru~ju imaju usitnjena zemlji{ta ili ako se tu|e zemlji{te nalazi na zdru`enom
zemlji{nom kompleksu;
d) nude vlasniku za zemlji{te koje bi pripojili, drugo odgovaraju}e zemlji{te iste katastarske kulture, klase,
veli~ine i vrijednosti;
e)
doka`u da raspola`u mogu}nostima i sredstvima za ostvarenje namjena za koje predla`u arondaciju;
f) dostave izjavu da dragovoljna me|usobna razmjena zemlji{ta nije postignuta;
g) dostave popis usitnjenih parcela, popis zemlji{ta koje se pripaja;
h) imaju dokaz o postignutom dogovoru o naknadama za zgrade;
i) imaju rje{enje op}ine ili kantona o utvr|ivanju op}eg interesa za arondaciju.
Tro{kove postupka arondacije snosi titular arondacijskog prava.
^lanak 80.
Nakon pravomo}nosti odluke o arondaciji zemlji{te koje se arondira predaje se u posjed titularu
arondacijskog prava, a zamjensko zemlji{te ranijem vlasniku arondiranog zemlji{ta ili nov~ana naknada u
skladu sa Zakonom o izvla{tenju, ako se dotada{nji vlasnik sla`e s takvom naknadom.
Prethodni vlasnik mo`e zahtijevati poni{tenje odluke o arondaciji ako se arondirano zemlji{te ne po~ne
ure|ivati ili koristiti u tijeku jedne godine od pravomo}nosti odluke i ako se ure|enje zemlji{ta ne okon~a
tijekom pet godina od po~etka ure|ivanja.
Subjektivni rok za tra`enje poni{tenja odluke je tri mjeseca od saznanja za razlog poni{tenja, odnosno
objektivni rok je jedna godina nakon proteka rokova radi kojih se mo`e tra`iti poni{tenje odluke.
^lanak 81.
Okrupnjavanje zemlji{nog posjeda radi njegovoga racionalnijeg kori{tenja mo`e se obavljati dragovoljnim
grupiranjem zemlji{ta, putem dragovoljnog udru`ivanja farmera u tzv. funkcionalnu, radnu ili proizvodnu
tablu.
Grupiranje zemlji{ta iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se obavljati na podru~ju cijele katastarske op}ine ili
dijela katastarske op}ine.
Op}insko vije}e donosi odluku o pokretanju postupka za dragovoljno grupiranje zemlji{nog posjeda, na
prijedlog najmanje 10 vlasnika zemlji{ta ili ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.
3. Ure|enje zemlji{ta
^lanak 82.
Pod agrotehni~kim mjerama smatraju se: kr~enje, ~i{}enje, ravnanje i niveliranje terena, temeljna i dopunska
obrada, njega i za{tita usjeva, sprje~avanje erozije, sprje~avanje zakorovljenosti, obavljanje usluga
poljoprivrednim strojevima i oru|ima, ~i{}enje kanala, zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja
na odre|enom podru~ju, mjere za za{titu od poljskih {teta, kori{tenje i uni{tavanje biljnog otpada,
odr`avanje `ivica i me|a, odr`avanje poljskih putova, sprje~avanje zasjenjivanja susjednih ~estica, sadnja i
odr`avanje vjetroza{titnih pojasa i dr.
Agrotehni~kim mjerama sa svrhom za{tite poljoprivrednog zemlji{ta od erozije podrazumijevaju se:
ograni~enje ili potpuna zabrana sje~e vo}aka i drugog drve}a, osim sje~e iz agrotehni~kih razloga,
ograni~avanje iskori{tavanja pa{njaka propisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i na~ina ispa{e, zabrana
preoravanja livada, pa{njaka i neobra|enih povr{ina na strmim zemlji{tima i njihovo pretvaranje u oranice s
jednogodi{njim kulturama, zabrana skidanja humusnog, odnosno orani~nog sloja s obradivog
poljoprivrednog zemlji{ta, odre|ivanje obveznog zatravnjivanja strmog zemlji{ta, zabrana proizvodnje
jednogodi{njih kultura, odnosno obveza sadnje dugogodi{njih nasada i vi{egodi{njih kultura na strmim
zemlji{tima.
Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta du`ni su provoditi propisane agrotehni~ke mjere iz st. 1. i 2.
ovoga ~lanka, te odr`avati dugogodi{nje nasade i vi{egodi{nje kulture podignute radi za{tite od erozije na
tom zemlji{tu.
Gradsko-op}insko vije}e du`no je propisati potrebne agrotehni~ke mjere za{tite i kori{tenja poljoprivrednog
zemlji{ta u slu~ajevima u kojima bi propu{tanje tih mjera nanijelo {tetu, onemogu}ilo ili smanjilo
poljoprivrednu proizvodnju.
^lanak 83.
Mjere ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta provode se s ciljem tehni~kog ure|enja, pobolj{anja proizvodnih
svojstava, reguliranja vodnog re`ima tla te sprje~avanja o{te}enja i saniranja degradacije i zaga|enja
zemlji{ta, prouzro~enog prirodnim pojavama ili ekonomskim i dru{tvenim aktivnostima, a na osnovi
programa ure|enja zemlji{ta.
^lanak 84.
Vlasnici, odnosno korisnici zemlji{ta dostavljaju Federalnom ministarstvu program ure|enja zemlji{ta, koje
}e nakon {to utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona izvijestiti op}inu, odnosno kanton i izdati
rje{enje o odobravanju programa.
^lanak 85.
Odvodnja obuhva}a mjere, objekte i ure|aje za reguliranje i o~uvanje vodnog re`ima tla, odvodnjom
povr{inskih i podzemnih voda.
Sustav za odvodnju je sastavljen od ure|aja za odvodnju (stanice, crpke, objekti i dr.), kanala za otjecanje
vode, odvodne mre`e (primarna, sekundarna i tercijarna) i drena`e.
Navodnjavanje obuhva}a mjere, objekte i ure|aje za osiguranje opskrbe vodom, njezinu distribuciju i
uporabu s namjenom da se bilju osigura optimalna vlaga u zemlji{tu.
Sustav za navodnjavanje sastavljen je od kanala za dotok vode, dovodne mre`e (primarna, sekundarna i
tercijarna) i opreme za navodnjavanje (crpke, bunari, objekti, hidranti i dr.).
Sustavi za odvodnju i navodnjavanje dijele se na velike i male sustave, oni koji su namijenjeni ve}em broju
korisnika za zajedni~ku uporabu po rasporedu za navodnjavanje i koji su namijenjeni za jednog ili vi{e
korisnika koji rabe sustav za navodnjavanje neovisno jedan o drugome.
^lanak 86.
Poljoprivredno zemlji{te koje je pod utjecajem podzemnih i povr{inskih voda, odnosno ima nereguliran
vodni re`im tla, potrebno je urediti sustavom mjera za odvodnju i mjera za{tite od utjecaja povr{inskih voda
i poplava.
Odvodnja i za{tita od utjecaja povr{inskih voda i poplava se provodi na osnovi projekta koji se izra|uje za
odre|eno melioracijsko podru~je.
Federalni ministar }e propisati naputak o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekta za odvodnju i mjere
za{tite od utjecanja povr{inskih voda i poplava.
^lanak 87.
Odr`avanje sustava za odvodnju i navodnjavanje osiguravaju vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog
zemlji{ta.
Ako se gradnja sustava za odvodnju, odnosno navodnjavanje ne mo`e rije{iti na bolji ili racionalniji na~in,
mo`e se ustanoviti pravo slu`nosti odvodnje, odnosno dovo|enja vode preko drugog zemlji{ta.
^lanak 88.
Vlasnici zemlji{ta u podru~jima za melioracije na zemlji{tu, obvezni su staviti svoje zemlji{te za aktivnosti
melioracije, zadr`avaju}i pravo vlasni{tva na zemlji{tu, uz pravo na naknadu za eventualno pri~injenu {tetu.
Melioracijski sustavi i ure|aji upisuju se u katastar melioracijskih objekata i ure|aja, koji vode kantonalna
ministarstva i koji je povezan s bazom podataka zemlji{nog katastra.
Detaljnije propise o uvo|enju, izvo|enju, upravljanju, funkcioniranju i odr`avanju melioracijskih sustava
donijet }e federalni ministar.
Federalni ministar donosi propis o obra~unavanju i pla}anju naknade za melioracijsku odvodnju i
navodnjavanje.
^lanak 89.
Poljoprivredno zemlji{te na podru~ju na kojem je sagra|en sustav za navodnjavanje koristi se po godi{njem
programu koji donosi pravna osoba koja upravlja sustavom za navodnjavanje, a koji sadr`i: povr{inu
zemlji{ta koje se mo`e navodnjavati, dinamiku navodnjavanja pojedinih kultura, du`inu trajanja
navodnjavanja i koli~inu vode za navodnjavanje.
Godi{nji program kori{tenja sustava za navodnjavanje donosi se uz suglasnost kantonalnog ministarstva.
Pravna osoba koja upravlja sustavom za navodnjavanje du`na je izvijestiti korisnika poljoprivrednog
zemlji{ta u sustavu za navodnjavanje o godi{njem programu kori{tenja sustava.
^lanak 90.
Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u sustavu za navodnjavanje du`an je koristiti sustav za navodnjavanje u
skladu s programom iz ~lanka 89. ovoga Zakona.
Pravna osoba koja upravlja sustavom za navodnjavanje du`na je redovito odr`avati sustav za navodnjavanje
(odr`avanje crpki, uni{tavanje korova, uklanjanje nanosa mulja, odr`avanje cjevovoda i dr.), kao i osigurati
redovitu kontrolu kvalitete vode na sadr`aj opasnih i {tetnih tvari i o tome voditi evidenciju.
^lanak 91.
Me|usobni odnosi pravnih osoba koje upravljaju sustavom za navodnjavanje i korisnika sustava ure|uju se
ugovorom o kori{tenju, odr`avanju i osiguravanju funkcioniranja tog sustava, kao i utvr|ivanja naknade za
kori{tenje vode iz sustava.
^lanak 92.
Kultivacija pa{njaka obuhva}a skup mjera za pobolj{anje kvalitete trave za ispa{u stoke i proizvodnje sijena
u planinskim podru~jima, a provodi se na osnovi projekta koji sadr`i iste elemente kao i projekt
rekultivacije iz ~lanka 94. ovoga Zakona.
Projekt iz prethodnog stavka mora sadr`avati odgovor na pitanja unutarnje odvodnje u melioracijskim
podru~jima, obrambenih nasipa, odvodnih kanala i crpnih stanica.
^lanak 93.
Pobolj{anje kvalitete poljoprivrednog zemlji{ta obuhva}a mjere kojima se obavlja pobolj{anje fizi~kih,
kemijskih i biolo{kih osobina zemlji{ta (hidromelioracije, popravka teksturnog sastava tla, popravka
reakcije tla, melioracijsko gnojenje i druge mjere).
Pobolj{anje kvalitete obradivog zemlji{ta i pretvaranja neobradivog u obradivo izvodi se na osnovi projekta
koji sadr`i: op}e karakteristike podru~ja (klimatske, pedolo{ke, hidrografske), stanje poljoprivredne
proizvodnje, dokumentaciju o vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog zemlji{ta (prijepise listova
nepokretnosti, odnosno posjedovnih listova ili zemlji{no-knji`nih izvadaka, preslike katastarskog plana),
projektno rje{enje za pobolj{anje kvalitete obradivog poljoprivrednog zemlji{ta (tehni~ko ure|enje terena,
hidrotehni~ki radovi, agrotehni~ki radovi), rokove izvo|enja pojedinih etapa radova, premjer i predra~un
radova.
Projekt pobolj{anja kvalitete obradivog i pretvaranje neobradivog u obradivo poljoprivredno zemlji{te mogu
izra|ivati registrirane pravne osobe iz podru~ja poljoprivrede.
4. Rekultivacija
^lanak 94.
Rekultivacija poljoprivrednog zemlji{ta koje je kori{teno za eksploataciju mineralnih tvoriva i drugih tvari,
a koja nema trajni karakter, privodi se odgovaraju}oj namjeni, odnosno osposobljava se za poljoprivrednu
proizvodnju po projektu rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta koji izra|uju registrirane znanstvene i
stru~ne institucije.
Projekt rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta sadr`i op}e karakteristike podru~ja za eksploataciju
mineralnih tvoriva (klimatske, pedolo{ke i hidrografske) i stanje poljoprivredne proizvodnje, dokumentaciju
o vlasnicima, odnosno korisnicima poljoprivrednog zemlji{ta sa prijepisom listova nepokretnosti,
posjedovnih listova, ili zemlji{no-knji`nih izvadaka, preslike katastarskog plana, projektno rje{enje tehni~ke
rekultivacije (postupak skidanja, ~uvanja i vra}anja humusnog sloja, dinamiku vra}anja zemlji{ta
poljoprivrednoj proizvodnji, tehni~ko ure|enje terena, agrotehni~ki radovi, hidrotehni~ki radovi kojima se
uspostavlja prvobitni vodni re`im u zemlji{tu i dr.), projektno rje{enje biolo{ke rekultivacije (priprema
zemlji{ta za poljoprivrednu proizvodnju, namjena poljoprivrednog zemlji{ta, postupak i rok ispitivanja
opasnih i {tetnih tvari u rekultiviranom zemlji{tu), rokove izvo|enja pojedinih etapa rekultivacije, predmjer i
predra~un radova-financijski dio i grafi~ke i numeri~ne priloge.
Suglasnost na projekt rekultivacije daje kantonalno ministarstvo.
^lanak 95.
Saniranje i rekultivacija postoje}ih jalovi{ta, industrijskih odlagali{ta i deponija, divljih deponija i drugih
eksploatacijskih povr{ina odvija se u tri etape:
a) etapa 1. - registracija jalovi{ta, industrijskih odlagali{ta i deponija, divljih deponija i drugih
eksploatacijskih povr{ina, opis stanja, odgovornost, tko ih mora rekultivirati i platiti (preliminarna studija);
b)
etapa 2. - akcijski plan sanacije i rekultivacije (studija izvodljivosti);
c)
etapa 3. - pra}enje i izvje{tavanje o implementaciji.
Rok za izvr{enje sve tri etape je jedna godina, ra~unaju}i od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a za iste
se zadu`uju kantonalna ministarstva.
^lanak 96.
Ako korisnik po okon~anoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva ne izvr{i rekultivaciju
poljoprivrednog zemlji{ta, kantonalno ministarstvo anga`irat }e drugu organizaciju koja }e izvr{iti
rekultivaciju zemlji{ta na teret sredstava korisnika poljoprivrednog zemlji{ta za privremene namjene.
^lanak 97.
Vlasnici, zakupoprimatelji i drugi korisnici poljoprivrednog zemlji{ta na podru~ju na kojemu se ostvaruje
ure|enje moraju dopustiti pristup na svoja zemlji{ta djelatnicima poljoprivrednih, geodetskih,
vodoprivrednih i drugih organizacija koje obavljaju radove (mjerenje, snimanje, projektiranje,
obilje`avanje) u svezi s pripremom i izvo|enjem agrarnih operacija i djelovanja, kao i odr`avanjem
melioracijskih objekata i ure|aja, ali imaju pravo na naknadu {tete prouzro~ene navedenim radnjama.
Korisnici zemlji{ta imaju zakonom ustanovljenu slu`nost prolaza radi prilaza poljoprivrednim parcelama
koji im se ne mo`e ograni~iti.
Pravo slu`nosti tu|eg zemlji{ta imaju osobe koje se bave: p~elarstvom, sakupljanjem plodova samoniklog
bilja, gljiva, zelenila, lovom i dr.
Slu`nost iz stavka 2. ovoga ~lanka traje sve dok poljski radovi (oranje, sjetva, `etva, berba i dr. poslovi) ne
budu okon~ani.
Op}insko tijelo mo`e ustanoviti stvarnu slu`nost otjecanja vode preko tu|eg zemlji{ta, ako se otjecanje ne
mo`e rije{iti na drugi na~in.
Sezonsku slu`nost, procjenu {tete i visinu naknade odre|uje op}insko tijelo na temelju propisa o izvla{tenju,
dok naknadu {tete obavlja korisnik sezonske slu`nosti.
@alba protiv odluke op}inskog tijela ne zadr`ava izvr{enje odluke.
VII. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJI[TEM
^lanak 98.
Poljoprivrednim zemlji{tem ~iji je vlasnik dr`ava, osim onoga koje se vra}a ranijim vlasnicima po
posebnom zakonu, odnosno koje podlije`e restituciji i predmet je povrata, raspola`e Federacija prema op}im
propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno.
Odlukom kojom se odlu~uje o vlasni~kim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemlji{tu u
vlasni{tvu dr`ave obvezno se osigurava za{tita i unaprje|enje gospodarsko-ekonomskih, ekolo{kih i drugih
interesa dr`ave i njezinih gra|ana.
Odluka iz stavka 2. ovoga ~lanka nije upravni akt.
Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemlji{ta (zakup, koncesija i zamjena) mora biti done{en u skladu s
ovim Zakonom i drugim prate}im propisima koji reguliraju ovu oblast.
Akt done{en suprotno utvr|enoj proceduri iz stavka 2. ovoga ~lanka smatra se ni{tavnim.
^lanak 99.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave je u pravnom prometu, ali se ne mo`e prodavati.
Poljoprivredno zemlji{te mo`e se staviti u promet u obliku zakupa, koncesije i zamjene, ali isklju~ivo radi
zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.
Uvjet za stavljanje u promet poljoprivrednog zemlji{ta je uspostava katastra i zemlji{nih knjiga, koji }e
omogu}iti nesmetan promet nekretnina i dati osnovu za uspostavu u~inkovitog tr`i{ta zemlji{tem.
Poljoprivredno zemlji{te u privatnom vlasni{tvu u`iva poseban tretman, ali za njega ne va`e navedene
zabrane iz stavka 1. ovoga ~lanka.
Strani dr`avljani ne mogu ste}i vlasni{tvo nad poljoprivrednim zemlji{tem pravnim poslom, ali mogu
naslje|ivanjem.
1. Promet
^lanak 100.
Promet dr`avnim poljoprivrednim zemlji{tem mo`e se obavljati samo sa svrhom obavljanja poljoprivredne
djelatnosti, osim u slu~ajevima propisanim ovim Zakonom.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave mo`e i}i u prodaju samo u iznimnim slu~ajevima, kada
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrdi op}i interes za prodaju dr`avnog zemlji{ta.
^lanak 101.
Privatni zemlji{ni posjedi jesu i ostaju u okvirima gra|anske pravne regulative, a mogu biti ste~eni i
promijeniti kori{tenje na bilo koji na~in utvr|en gra|anskom pravnom regulativom, na osnovama ugovora
uskla|enih s ovim Zakonom.
^lanak 102.
Fizi~ka ili pravna osoba koja ima namjeru prodati poljoprivredno zemlji{te, od 1. do 4. bonitetne kategorije,
mora uru~iti ponudu op}inskom tijelu na ~ijem se podru~ju nalazi poljoprivredno zemlji{te.
Ponuda va`i 30 dana i sadr`i podatke o poljoprivrednom zemlji{tu, cijenu i druge uvjete prodaje.
Cijena iz stavka 2. ovoga ~lanka uzima se kao po~etna cijena na javnom pozivu za prodaju predmetnog
zemlji{ta.
Potencijalni kupac mora dati pisanu izjavu o prihva}anju ponude i o sudjelovanju na javnom pozivu prodaje
zemlji{ta koju {alje op}inskom tijelu za poljoprivredu.
Op}insko tijelo izla`e ponudu na oglasnoj plo~i i objavljuje javni poziv za prodaju zemlji{ta te sprovodi
postupak prodaje, uva`avaju}i kriterije iz ~lanka 103. ovoga Zakona, a na tro{ak vlasnika.
^lanak 103.
Op}insko tijelo utvr|uje pravo prvenstva kupnje prema sljede}em redoslijedu:
1. suvlasnik;
2.
~lanovi naju`e obitelji: supru`nici, djeca, roditelji, bra}a i sestre;
3. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, u istoj katastarskoj op}ini (~lan gospodarstva, ako je
osposobljen i stru~no obrazovan za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kao glavna djelatnost, i njegov je
izvor sredstava za `ivot te dohodak za ostale ~lanove, izjava da }e zemlji{te koristiti sami ili uz pomo}
drugih osoba ili osigurati kori{tenje zakupom, {to dokazuju predugovorima o zakupu);
4. op}ina na podru~ju na kojem se nalaze nepokretnosti, ako }e usmjeriti nekretnine za daljnje kori{tenje
za primarnu poljoprivrednu proizvodnju;
5. poljoprivrednik, upisan u registru poljoprivrednih proizvo|a~a, ~ije se zemlji{te koje on ima u
vlasni{tvu, zakupu ili ga obra|uje na drugoj osnovi, grani~i sa zemlji{tem koje se prodaje;
6. poljoprivredna zadruga.
Pod jednakim uvjetima prednost ima onaj poljoprivrednik kojemu je to temeljna djelatnost.
^lanak 104.
Kantonalno ministarstvo odobrava pravni posao iz ~lanka 103. ovoga Zakona, ali odobrenje se ne mo`e dati
ako nije po{tovan postupak odre|en zakonom, nije po{tovano na~elo prvenstva kupnje, ako prodajna cijena
bitno odstupa od prodajne vrijednosti okolnog zemlji{ta, te ako bi pravnim poslom bila omogu}ena
nenamjenska uporaba zemlji{ta.
2. Zakup
^lanak 105.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave i privatne zemlji{ne parcele, koji su registrirani za
poljoprivrednu djelatnost, zajedno s objektima koji im pripadaju, opremom i vi{egodi{njim nasadima, mogu
se dati u zakup fizi~kim i pravnim osobama sa svrhom obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
Za zakupne odnose se po ovom Zakonu primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima, ukoliko ovim
Zakonom nije druga~ije ure|eno.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave dano u zakup ne mo`e se dati u podzakup.
Ako su se na poljoprivrednom zemlji{tu na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili nasadi kojima se za
vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivnjom zakupoprimatelja, zakupodavatelju pripada naknada za
umanjenu vrijednost tih zasada.
Ako su zasadi uklonjeni zakupodavatelju pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih zasada u vrijeme
sklapanja ugovora.
^lanak 106.
Poljoprivredno zemlji{te u dr`avnom vlasni{tvu, koje se nalazi na podru~ju nerazvijenih op}ina, mo`e se
dati u zakup domicilnim fizi~kim i pravnim subjektima ako izjavom ovjerenom u mjerodavnom sudu
potvrde kontinuitet poljoprivredne djelatnosti i prebivali{te-sjedi{te na tom podru~ju za najmanje 10
narednih godina.
Pravo prvenstva imaju obitelji koje isklju~ivo ili prete`ito ostvaruju prihode iz poljoprivrede, a ne posjeduju
dovoljno zemlji{ta koje im osigurava ekonomsku sigurnost.
Zemlji{te koje je napu{teno, ili vlasnik izbiva dulje od pet godina, ili je vlasnik nepoznat ili se ne mo`e
utvrditi vlasni{tvo, gradsko-op}insko vije}e mo`e dati u zakup zainteresiranim osobama na rok do pet
godina, sa svrhom obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
Sredstva naknade za zakup (zakupnina) iz stavka 3. ovoga ~lanka upla}uju se i vode kao posebna vrsta
prihoda u prora~unu grada-op}ine.
Ako se vlasnik ne javi u roku od pet godina od dana zasnivanja zakupa, sredstva iz stavka 4. ovoga ~lanka
mogu se koristiti samo za svrhe utvr|ene ~lankom 54. ovoga Zakona.
^lanak 107.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave, ovisno o vrsti kori{tenja zemlji{ta, daje se u zakup na rok do
25 godina za podizanje nasada vo}njaka, vinograda i rasadnika, odnosno do 10 godina za drugo
poljoprivredno iskori{tavanje.
Pri uzimanju poljoprivrednog zemlji{ta pod zakup utvr|uje se redoslijed prava prvenstva na osnovi ~lanka
103. ovoga Zakona.
Pravo prvenstva imat }e zakupoprimatelji koji su vlasnici sustava za navodnjavanje i odvodnju,
vi{egodi{njih zasada, ribnjaka, ili grani~e s poljoprivrednim zemlji{tem u dr`avnom vlasni{tvu koje se daje
u zakup, ali pod uvjetom da ponudi najvi{u cijenu.
^lanak 108.
Odluku o raspisivanju javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave i odluku o
odabiru najpovoljnije ponude, donosi op}ina uz suglasnost kantonalnog ministarstva na ~ijem se podru~ju
zemlji{te nalazi.
Po~etna cijena zakupa ne smije biti manja od 70 % tr`i{ne cijene zakupa.
Ako se poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave nalazi na podru~ju dva ili vi{e kantona odluku o
raspisivanju javnog ogla{avanja i odluku o odabiru najpovoljnije ponude donosi kantonalna skup{tina na
~ijem je podru~ju ve}i dio povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave.
^lanak 109.
Na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude na javnom pozivu za zakup poljoprivrednog zemlji{ta u
vlasni{tvu dr`ave kantonalno ministarstvo i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu.
Kantonalno ministarstvo du`no je primjerak ugovora o zakupu dostaviti u roku od 15 dana mjerodavnom
sudu za vo|enje zemlji{ne knjige, odnosno katastra nekretnina i Federalnom ministarstvu.
Na temelju sklopljenog ugovora o zakupu, zakupoprimatelja u posjed poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu
dr`ave uvodi kantonalno ministarstvo.
^lanak 110.
Ugovor o zakupu obvezno sadr`i odredbe koje se odnose na: imena i adrese ugovorenih strana, datum
sklapanja ugovora, podatke iz zemlji{ne knjige odnosno katastra nekretnina, vrijeme trajanja zakupa, visinu,
rok i na~in pla}anja zakupnine (ne mo`e biti naturalna), opis i vrijednost objekata, ure|aja i zasada, te na~in
njihova odr`avanja, vrijeme amortizacije zasada, neamortiziranu vrijednost pripadaka zemlji{ta, prava i
obveze zakupoprimatelja i zakupodavatelja, cilj-namjenu kori{tenja zakupljenog zemlji{ta, klauzulu o
nasljedivosti zakupa, razloge za otkaz ugovora, razloge za prestanak ugovora i proceduru za rje{avanje
sporova.
^lanak 111.
Zakupnina se utvr|uje ovisno o namjeni kori{tenja, lokaciji i drugim ekonomskim uvjetima, u skladu s
kriterijima koje utvr|uje kantonalno ministarstvo, a ista je posebna vrsta prihoda prora~una kantona.
Sredstva ostvarena po osnovi zakupa poljoprivrednog zemlji{ta mogu se koristiti samo za svrhe utvr|ene
~lankom 54. ovoga Zakona.
^lanak 112.
Ugovor o zakupu na odre|eno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave mo`e u svako vrijeme sporazumno prestati.
Ugovor o zakupu prestaje po zakonu, ako zakupljeno poljoprivredno zemlji{te prestane biti poljoprivredno
radi promjene namjene, ako se zemlji{te koristi suprotno odredbama sklopljenog ugovora ili odredbama
ovoga Zakona, raskidom, ako se zemlji{te ne koristi na propisan na~in i pozorno{}u dobrog doma}ina ili
ako se koristi protivno ugovoru i daje u podzakup.
U slu~aju iz stavka 3. ovoga ~lanka zakupoprimatelj je du`an u roku od {est mjeseci od dana prestanka
ugovora o zakupu predati u posjed zemlji{te vlasniku.
^lanak 113.
Zakupodavatelj }e otkazati ugovor o zakupu u slu~aju ako zakupoprimatelj ne plati zakupninu, ne koristi
poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave na na~in propisan u ~lanku 37. ovoga Zakona, obra|uje
poljoprivredno zemlji{te suprotno odredbama sklopljenog ugovora, daje zakupljeno poljoprivredno
zemlji{te u podzakup, protivno odobrenju zakupodavatelja obavlja investicijske radove na poljoprivrednom
zemlji{tu koji prelaze granice uobi~ajenog raspolaganja ili promijeni vrstu kori{tenja poljoprivrednog
zemlji{ta, obavlja aktivnosti suprotno zakonskim propisima o za{titi prirode ili radnje koje imaju negativan
utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog podru~ja, te ako na bilo koji na~in ugro`ava opstanak prirodnih
vrijednosti.
^lanak 114.
Zakupoprimatelj nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti trajnih zasada na poljoprivrednom
zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave, ako zakupni odnos prestaje na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.
^lanak 115.
Po prestanku ugovora o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta zakupoprimatelj }e u roku od {est mjeseci uzeti
one dijelove opreme i gra|evine koje je on podigao, tra`iti naknadu stvarne vrijednosti opreme koja }e se
utvrditi za opremu koju nije mogu}e odnijeti, vegetaciju koju je zasadio, te instalacije i zahvate za za{titu
zemlji{ta koji su pobolj{ali kvalitetu poljoprivrednog zemlji{ta, ako je zasadio zasade i postavio navedene
ure|aje i objekte uz suglasnost zakupodavatelja i ako nije postignut dogovor sa zakupodavateljem, sru{iti i
ukloniti na vlastiti tro{ak bez potra`ivanja naknade gra|evne objekte privremenog karaktera koje je
podigao.
U slu~aju neizvr{enja obveze iz stavka 1. ovoga ~lanka ru{enje ili uklanjanje }e obaviti zakupodavatelj na
teret zakupoprimatelja.
Ako zakupoprimatelj zasadi zasade ili sagradi ure|aje i objekte bez odobrenja zakupodavatelja, nema pravo
na povrat neamortizirane vrijednosti zasada prestankom ugovora o zakupu.
Prestankom zakupa zakupodavatelj ima pravo na zasa|ene zasade i sagra|ene objekte i ure|aje, a
zakupoprimatelju mora platiti njihovu jo{ neamortiziranu vrijednost, ako su zasadi, odnosno objekti i ure|aji
napravljeni s njegovom suglasno{}u.
Zasadi, objekti i ure|aji pripadaju zakupodavatelju, bez od{tete ako su bili zasa|eni i sagra|eni bez njegova
odobrenja.
Zakupodavatelj ima pravo ukloniti ure|aje kod kojih je to mogu}e, bez {tete.
^lanak 116.
Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave koji nije reguliran odredbama
ovoga Zakona, primjenjuju se propisi o obveznim odnosima.
Zakupni odnos se registrira u zemlji{nu knjigu i u zemlji{ni katastar u roku od 30 dana od dana odobrenja
ugovora, odnosno prestanka zakupa.
3. Koncesija
^lanak 117.
Vlada kantona odlu~uje o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemlji{tu, na prijedlog kantonalnog
ministarstva, a na osnovi javnog natje~aja ili prikupljanjem javnih ponuda.
Koncesija za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave dodijelit }e se doma}oj ili stranoj
pravnoj osobi ~ija ponuda bude progla{ena najpovoljnijom.
Koncesionar je obvezan zemlji{te koristiti u skladu sa Zakonom o koncesijama i ugovorenom namjenom te
o~uvati i pove}ati njegov kapacitet proizvodnje, sistematizirati i za{tititi na osnovama odgovaraju}ih
projekata.
Samo u sljede}a tri slu~aja dodijelit }e se koncesija na poljoprivrednom zemlji{tu:
1. od 25 do 50 godina za podizanje vi{egodi{njih nasada vo}njaka, vinograda i rasadnika, sto~arske
proizvodnje, uklju~uju}i ribarstvo, lov i ribolov, kao i pa{njake;
2. od 10 do 20 godina za drugo poljoprivredno iskori{tavanje;
3. do 10 godina za rekreaciju, {port, turizam i ugostiteljstvo.
Ako se pojave iznimne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koje je potrebno dulje vremensko razdoblje,
ugovoreni rok se mo`e produljiti, ali ne mo`e biti dulji od 50 godina.
Vlada F BiH }e svojom odlukom odrediti pojedine kategorije poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave
za koje se ne mo`e dati koncesija.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave za ~ije je kori{tenje dana koncesija ne mo`e se davati u zakup
ili potkoncesiju.
^lanak 118.
Ugovor o koncesiji obvezno sadr`i odredbe i podatke o: klasi, veli~ini i kulturi poljoprivrednog zemlji{ta,
vremenu trajanja koncesije, na~inu i uvjetima kori{tenja zemlji{ta, obliku, visini, te na~inu i rokovima
pla}anja naknade za koncesiju, mogu}nostima i razlozima otkaza ugovora ili jednostranog raskida ugovora,
odobrenju postavljanja gospodarsko-proizvodnih objekata, pomo}nih ure|aja i objekata za kori{tenje
zemlji{ta, ako su u skladu s propisima o prostornom ure|enju i gradnji, te njihovoj pripadnosti po proteku
koncesije, zaloga i hipoteke.
Koncesionar je obvezan uz ugovor o koncesiji prilo`iti gospodarsko-proizvodni program (gospodarski
program), koji ~ini njegov sastavni dio.
Prava i obveze korisnika koncesije za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta iz ugovora o koncesiji mogu se
prenijeti na fizi~ku osobu u prvom nasljednom redu, uz uvjet da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom do
proteka roka koncesije.
^lanak 119.
Tekst pripremljenog ugovora o zakupu i odluke o davanju koncesija na poljoprivrednom zemlji{tu u
vlasni{tvu dr`ave dostavlja se prije njegovog potpisivanja na prethodno mi{ljenje kantonalnom
pravobraniteljstvu u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke o odabiru najpovoljnije ponude.
Kantonalno pravobraniteljstvo du`no je dati svoje mi{ljenje na akte iz stavka 1. ovoga ~lanka u roku od 15
dana od datuma prijama.
Ako kantonalno pravobraniteljstvo ne dostavi svoje mi{ljenje na akte iz stavka 1. ovoga ~lanka u roku od 15
dana od dana prijama, smatra se da je ugovor pravno valjano sa~injen i da nije zaklju~en na {tetu op}ine,
kantona, Federacije, odnosno dr`ave Bosne i Hercegovine.
^lanak 120.
Primjerak ugovora o zakupu i o koncesiji na poljoprivrednom zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave dostavlja se
kantonalnom i Federalnom ministarstvu financija.
^lanak 121.
Kantonalno ministarstvo mo`e i prije proteka vremena koncesije otkazati ugovor o koncesiji, ako
koncesionar i nakon opomene koristi poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave suprotno ugovoru i ne
primjenjuje mjere i postupke predvi|ene propisima o za{titi i kori{tenju poljoprivrednog zemlji{ta.
^lanak 122.
Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave mo`e se zamijeniti za poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu
fizi~kih i pravnih osoba ugovorom, samo u slu~aju okrupnjavanja poljoprivrednog zemlji{ta iste tr`i{ne
vrijednosti i s ciljem racionalnijeg kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, a u skladu s odredbama Zakona o
arondaciji.
Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemlji{ta iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi Federalno ministarstvo.
Federalni ministar }e donijeti propis o uvjetima i na~inu zamjene poljoprivrednog zemlji{ta te kori{tenja
sredstava ostvarenih od zakupa, koncesije i zamjene poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave.
^lanak 123.
U skladu sa Strategijom, op}ina donosi Program gospodarenja za zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave za svoje
podru~je, uz suglasnost kantonalnog ministarstva.
Program gospodarenja treba sadr`avati: ukupnu povr{inu poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave,
podatke o dosada{njem kori{tenju poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, povr{ine odre|ene za
povrat imovine, povr{ine odre|ene za koncesiju i povr{ine odre|ene za zakup.
Povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta utvr|uju se u Programu gospodarenja prema podatcima iz zemlji{ne
knjige, odnosno katastra nekretnina.
Program gospodarenja iz stavka 1. ovoga ~lanka op}ine su du`ne donijeti u roku od jedne godine od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
^lanak 124.
Prije dono{enja Strategije i Programa, op}ine ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvu
dr`ave.
VIII. EVIDENCIJE
^lanak 125.
Obvezno je vo|enje evidencije o ure|enim poljoprivrednim zemlji{tima, pra}enje realizacije provedbe mjera
ure|enja i na~ina kori{tenja sukladno definiranom programu koji donosi kantonalno ministarstvo u roku od
{est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
^lanak 126.
Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva du`ni su voditi evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu u
vlasni{tvu dr`ave, odnosno kojim raspola`e dr`ava.
Kantonalno ministarstvo vodi posebnu evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu koje je dano u zakup,
koncesiju ili je promijenilo namjenu kori{tenja.
^lanak 127.
Pravne osobe su du`ne voditi evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu koje koriste.
Op}inska tijela du`na su voditi evidenciju o obradivom i neobradivom poljoprivrednom zemlji{tu po
katastarskim kulturama i klasama, posjedovnoj strukturi i zapu{tenosti.
Op}insko tijelo utvr|uje pojedina~ne parcele poljoprivrednog zemlji{ta koje se ne obra|uju.
Op}insko tijelo iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka ostvaruje suradnju s mjerodavnim sudom za vo|enje zemlji{nih
knjiga, katastrom nekretnina , odnosno katastrom zemlji{ta.
^lanak 128.
Podatci o kategorijama poljoprivrednog zemlji{ta vode se u formi slu`bene evidencije prema podatcima iz
baze podataka zemlji{nih knjiga, katastra nekretnina, odnosno katastra zemlji{ta.
Federalni ministar }e propisati metode, oblik i sadr`aj obrazaca, na~in vo|enja evidencija te rok i na~in
dostavljanja slu`benih evidencija Federalnom ministarstvu.
IX. NADZOR
^lanak 129.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa done{enih na temelju ovoga Zakona, kao i upravni
nadzor nad radom ovla{tenih pravnih osoba u prenijetim im poslovima iz mjerodavnosti federalnog tijela
uprave obavlja Federalno ministarstvo.
Federalno ministarstvo obavlja instancijski nadzor i daje stru~ne naputke, obja{njenja i suglasnosti u
primjeni zakona nad radom pravnih osoba kojima su povjerena javna ovla{tenja.
Federalno ministarstvo obna{a upravni nadzor nad zakonito{}u akata kojima se rje{ava o upravnim
stvarima, te obavlja nadzor i ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju pravnih osoba kojim su
povjerena javna ovla{tenja, daje instrukcije za izvr{enje poslova i tra`i podatke i obavijesti o izvr{enju
ovoga Zakona i drugih propisa done{enih na temelju ovoga Zakona i izvije{}e o izvr{enju poslova u vr{enju
javnih ovla{tenja.
Federalno ministarstvo obavlja i nadzor u dijelu provo|enja federalne politike po pitanju poljoprivrednog
zemlji{ta, kao dobra od op}eg interesa koju provode mjerodavna kantonalna i op}inska tijela.
Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa done{enih na
temelju ovoga Zakona u poslovima koji su dani u mjerodavnost kantona i nad pravnim osobama kojima su
prenijeta javna ovla{tenja, a iz mjerodavnosti kantona.
^lanak 130.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovog Zakona i propisa done{enih na temelju njega obavlja
federalno tijelo uprave mjerodavno za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: Federalna
uprava za inspekcijske poslove) i kantonalno tijelo uprave mjerodavno za poslove poljoprivredne inspekcije
(u daljnjem tekstu: kantonalna uprava za inspekcijske poslove).
Poslove inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti federalne i kantonalne poljoprivredne inspekcije obavljaju
poljoprivredni inspektori.
Kantoni mogu odre|ene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje mjerodavnosti povjeriti op}ini i gradu u
kojima postoje uvjeti i potreba za organiziranjem inspekcijskog nadzora, o ~emu odluku donosi kantonalna
skup{tina.
U aktu o povjeravanju inspekcijskog nadzora iz stavka 2. ovoga ~lanka utvr|uju se poslovi poljoprivredne
djelatnosti u kojima }e op}ina odnosno grad obavljati inspekcijski nadzor.
Inspekcijski nadzor se obavlja u skladu sa Zakonom o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne
i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 69/05), (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama).
^lanak 131.
Federalni poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora nad primjenom odredbi ovoga Zakona
i propisa done{enih na temelju ovoga Zakona ovla{ten je kontrolirati:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
vo|enje slu`benih evidencija o poljoprivrednom zemlji{tu i pa{njacima koje su propisane ovim
Zakonom;
rad Federalnog zavoda po pitanjima provedbe poslova i zada}a koji su mu povjereni ovim
Zakonom;
izdavanje poljoprivredne suglasnosti;
jesu li korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave donijeli dugoro~ne programe
kori{tenja zemlji{ta;
uvjete i na~in kori{tenje sredstava ostvarenih na temelju promjene namjene, zakupa i koncesije;
ugovore o zakupu i davanju koncesije na poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave;
na~in raspolaganja poljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvu dr`ave;
izdana rje{enja o osloba|anju pla}anja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta;
obavljanje svih poslova i zada}a iz mjerodavnosti kantonalne poljoprivredne inspekcije, ukoliko
ova iz bilo kojeg razloga ne obavlja poslove i zada}e utvr|ene ovim Zakonom i propisima
done{enim na temelju njega;
poduzimanje i drugih mjera, odnosno obavljanje drugih radnji za koje je drugim zakonima i
propisima ovla{ten.
^lanak 132.
Kantonalni poljoprivredni inspektor ovla{ten je i obvezan provoditi kontrolu nad svim poslovima, osim
onim za koje je ovim Zakonom odre|eno da ih neposredno obavlja Federalna poljoprivredna inspekcija, a
osobito:
•
•
•
•
•
•
•
•
obra|uje li se obradivo poljoprivredno zemlji{te ne umanjuju}i njegovu vrijednost;
kontrolira postupak i radnje pravnih osoba koje obavljaju sustavnu kontrolu plodnosti tla;
za{titu zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim i opasnim tvarima;
kontrolira kvalitetu mineralnih i organskih gnojiva i supstrata za pobolj{anje plodnosti
poljoprivrednog zemlji{ta;
kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo kori{tenje nije dopu{teno
po ovom Zakonu ili propisu done{enom na temelju njega;
provedbu propisanih agrotehni~kih mjera;
odr`avanje dugogodi{njih zasada i vi{egodi{njih kultura podignutih radi za{tite od erozije;
provedbu odredaba ovoga Zakona o promjeni namjene poljoprivrednog zemlji{ta;
•
•
•
•
•
•
•
namjensko kori{tenje sredstava prikupljenih na temelju ovoga Zakona, koja idu u prora~une
kantona i op}ina;
raspolaganje i kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave;
provedbu mjera propisanih ovim Zakonom za ispitivanje dopu{tenih koli~ina {tetnih i opasnih tvari
u tlu i vodi za navodnjavanje, kao i ispitivanje plodnosti tla;
na~in i uvjete kori{tenja pa{njaka i pojili{ta;
izdavanje urbanisti~kih suglasnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno provjerava je li
prethodno pribavljena poljoprivredna suglasnost i pla}ena naknada za promjenu namjene
poljoprivrednog zemlji{ta;
provjerava je li pribavljena suglasnost kantonalnog ministarstva za provedbu edukacijskog
programa;
vo|enje evidencija koje u skladu s odredbama ovoga Zakona vode op}inska tijela.
Kantonalni poljoprivredni inspektor poduzima i druge mjere, odnosno obavlja druge radnje za koje je ovim i
drugim zakonima i propisima ovla{ten.
^lanak 133.
Poljoprivredna inspekcija u skladu s odredbama ~lanka 27. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i
Hercegovine donosi godi{nji program rada i mjese~ne planove rada o obavljanju inspekcijskih nadzora.
Pri izradi godi{njih programa i planova, Federalna poljoprivredna inspekcija mora tra`iti mi{ljenje
Federalnog ministarstva, a kantonalna poljoprivredna inspekcija mora tra`iti mi{ljenje kantonalnog
ministarstva.
Glavni federalni poljoprivredni inspektor podnosi mjese~no izvje{}e o izvr{enim inspekcijskim pregledima
u oblasti poljoprivrede Federalnom ministarstvu.
Glavni kantonalni poljoprivredni inspektori podnose mjese~no izvje{}e kantonalnom ministarstvu u svezi
izvr{enog inspekcijskog nadzora iz oblasti poljoprivrede.
^lanak 134.
Ukoliko utvrdi da je prekr{en ovaj Zakon ili propis done{en na temelju ovoga Zakona, kantonalni
poljoprivredni inspektor ima pravo i obvezu:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
rje{enjem narediti otklanjanje utvr|enih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odre|enom roku;
zabraniti uporabu poljoprivrednog zemlji{ta za druge namjene, izuzev ako je po zakonu ili propisu
izdanom po osnovi zakona, dopu{tena uporaba za druge svrhe;
zabraniti zaga|ivanje poljoprivrednog zemlji{ta pri njegovom kori{tenju i narediti povrat u
prethodno stanje, o tro{ku onoga koji je prouzro~io zaga|enje;
narediti sanaciju napu{tenih iskopa pijeska i drugih kopova na poljoprivrednom zemlji{tu i sanaciju
zemlji{ta privremeno kori{tenog za druge namjene;
narediti izvo|enje hidrotehni~kih radova kojima }e se uspostaviti prvobitni vodni re`im u tlu;
zabraniti odlaganje bilo koje vrste {tetnih i opasnih tvari i vegetacijsko-proizvodnih ostataka na
poljoprivrednom zemlji{tu;
zabraniti kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta za gradnju ribnjaka, staklenika, ili drugih objekata,
ako investitor nema poljoprivredne suglasnosti;
zabraniti, odnosno ograni~iti proizvodnju odre|enih vrsta poljoprivrednog bilja i uporabu vode za
navodnjavanje, ako rezultati analize poka`u da je to prijeko potrebno;
zabraniti nomadsku ispa{u stoke na poljoprivrednom zemlji{tu;
zabraniti uporabu gnojiva i kemijskih sredstava ukoliko se analizom utvrdi da su naru{ena
kemijska i biolo{ka svojstva tla i kvaliteta podzemnih voda;
podnijeti mjerodavnom tijelu zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka;
•
poduzeti i druge mjere, odnosno obavljati druge radnje za koje je posebnim propisima ovla{ten.
^lanak 135.
Pravne osobe koja podlije`u nadzoru mjerodavnog poljoprivrednog inspektora du`ne su mu omogu}iti
obavljanje inspekcijskog nadzora, pru`iti potrebne podatke i obavijesti, te osigurati uvjete za neometan rad.
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga ~lanka du`ne su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u odre|enom roku
dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za poslove inspekcijskog nadzora.
Rok iz stavka 2. ovoga ~lanka mora biti primjeren vrsti zahtjeva.
^lanak 136.
Ako poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrije|en ovaj Zakon ili propis
done{en na temelju ovoga Zakona, poljoprivredni inspektor }e zapisni~ki konstatirati nepravilnosti i
nedostatke i rje{enjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.
Ako poljoprivredni inspektor utvrdi da je povredom propisa u~injen prekr{aj, du`an je bez odlaganja
podnijeti zahtjev, odnosno prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka.
Poljoprivredni inspektor mo`e do dono{enja rje{enja o izvr{enom prekr{aju ili presude o kaznenom djelu
privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekr{ajnom ili sudskom postupku mogu poslu`iti kao
dokazi.
O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 3. ovoga ~lanka izdaje se potvrda.
Protiv rje{enja kantonalnog poljoprivrednog inspektora mo`e se izjaviti `alba Federalnoj upravi za
inspekcijske poslove-poljoprivrednoj inspekciji u roku od osam dana od dana prijama rje{enja.
Protiv rje{enja kantonalnog ministarstva mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana
od dana prijama rje{enja.
Na rje{enje federalnog inspektora o nalo`enim upravnim mjerama mo`e se ulo`iti `alba u roku od osam
dana od dana prijama rje{enja Federalnom ministarstvu.
@alba na rje{enje federalnog inspektora o nalo`enim upravnim mjerama odga|a izvr{enje rje{enja, ako ovim
i posebnim zakonom nije druk~ije odre|eno.
Protiv rje{enja Federalnog ministarstva nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor.
^lanak 137.
Poljoprivredni inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti izvr{enje rje{enja kada utvrdi da fizi~ka ili
pravna osoba obavlja djelatnost za koju mu je radi po~injenog prekr{aja izre~ena za{titna mjera zabrane
obna{anja djelatnosti.
U provedbi rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka poljoprivredni inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi na~in
zatvoriti prostorije (objekte) u kojim se obavlja djelatnost, a mo`e do kona~ne odluke mjerodavnog tijela
privremeno oduzeti opremu, ure|aje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost.
@alba na rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.
Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti `urne mjere, odnosno sprije~iti {tetu koja bi mogla nastati,
rje{enjem poljoprivrednog inspektora mo`e se odrediti da `alba ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.
X. KAZNENE ODREDBE
^lanak 138.
Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba, ako:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
zemlji{te u gra|evnom podru~ju i zemlji{te izvan tog podru~ja predvi|eno dokumentima
prostornog ure|enja za gradnju ne odr`ava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, sve dok
rje{enje o odobrenju za gradnju ne postane kona~no (~lanak 5. stavak 3. ovoga Zakona);
izazove one~i{}enje i kontaminaciju poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 25. ovoga Zakona;
izravno unosi vodom i zrakom {tetne i opasne tvari iz ~lanka 25. stavak 1. ovoga Zakona;
ne sanira u roku od 60 dana, ra~unaju}i od dana izdavanja naloga od strane mjerodavne inspekcije,
sva one~i{}enja kontaminacije i infekcije iz ~lanka 25. stavak 2. ovoga Zakona;
ispu{ta {tetne i opasne tvari koje mogu o{tetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost
poljoprivrednog zemlji{ta i rabi mineralna i organska gnojiva, te sredstava za za{titu bilja u koli~ini
ve}oj od dopu{tene, iz ~lanka 26. stavak 1. ovoga Zakona;
one~isti poljoprivredno zemlji{te {tetnim i opasnim tvarima, tako da je poljoprivredna proizvodnja
na tom zemlji{tu umanjena ili onemogu}ena, iz ~lanka 26. stavak 2. ovoga Zakona;
ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta obavlja organizacija koja ne ispunjava uvjete iz ~lanka 28.
stavak 2. ovoga Zakona;
ne provodi sustavnu kontrolu plodnosti zemlji{ta koje je katastarskim klasiranjem svrstano u jednu
od 1. do 4. katastarske klase obradivog poljoprivrednog zemlji{ta, a ~ija je povr{ina ve}a od 0,2 ha
iz ~lanka 31. stavak 2. ovoga Zakona;
koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe dulje od roka utvr|enog poljoprivrednom
suglasno{}u za privremenu promjenu namjene iz ~lanka 47. stavak 3. ovoga Zakona;
mijenja namjenu poljoprivrednog zemlji{ta ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije dono{enja
plana prostornog ure|enja kojim se tom zemlji{tu utvr|uje namjena iz ~lanka 48. stavak 1. ovoga
Zakona;
koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe bez poljoprivredne suglasnosti iz ~lanka
50. stavak 4. ovoga Zakona;
ne uplati propisanu naknadu radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 57.
stavak 1. ovoga Zakona;
provodi komasacijske i melioracijske postupke na podru~ju za koje nisu done{eni planovi
prostornog ure|enja, urbanisti~ke osnove, kao i Program gospodarenja iz ~lanka 73. stavak 1.
ovoga Zakona;
poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave za ~ije je kori{tenje dana koncesija daje u zakup ili
podkoncesiju iz ~lanka 117. stavak 7. ovoga Zakona;
Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u
iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 KM.
^lanak 139.
Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba, ako:
•
•
•
po~initelj {tete ne plati tro{kove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji
poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 26. stavak 2. ovoga Zakona;
ne obavlja ispitivanje plodnosti tla svakih pet godina iz ~lanka 31. stavak 3. ovoga Zakona;
sustavnu kontrolu plodnosti zemlji{ta obavlja pravna osoba protivno ~lanku 31. stavak 4. ovoga
Zakona;
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
pravna osoba iz ~lanka 31. stavak 4. ovoga ~lanka ne podnese izvje{}e vlasniku, odnosno korisniku
zemlji{ta i mjerodavnom kantonalnom ministarstvu, u pisanoj i elektronskoj formi, u roku od 15
dana od dana okon~anja ispitivanja iz ~lanka 31. stavak 5. ovoga Zakona;
vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u erozivnim podru~jima ne provode propisane
agrotehni~ke mjere iz ~lanka 32. stavak 1. ovoga Zakona;
fizi~ka i pravna osoba ~ije se zemlji{te {titi protuerozijskim mjerama ne plati tro{kove provedbe
mjera iz ~lanka 33. stavak 3. ovoga Zakona;
na obradivom poljoprivrednom zemlji{tu koje nije ure|eno putem arondacije i komasacije, obavlja
fizi~ku diobu parcele s najmanjom veli~inom od 0,5 ha, odnosno u kra{kim krajolicima 0,2 ha,
izuzev ako to zahtijeva op}i interes utvr|en ovim Zakonom iz ~lanka 34. stavak 1. ovoga Zakona;
na obradivom poljoprivrednom zemlji{tu ure|enom arondacijom i komasacijom obavlja fizi~ku
diobu usitnjavanjem parcela ~ija je povr{ina manja od jednog hektara, osim u postupku gradnje
melioracijskih sustava, gradnje javnih objekata i vra}anja zemlje po zakonskim propisima iz ~lanka
34. stavak 2. ovoga Zakona;
obavlja spaljivanje organskih ostataka poslije `etve usjeva na poljoprivrednom zemlji{tu iz ~lanka
35. stavak 4. ovoga Zakona;
izvodi edukacijski program na koji nema suglasnost kantonalnog ministarstva iz ~lanka 36. ovoga
Zakona;
poljoprivredno zemlji{te ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju, izuzev u slu~ajevima i pod
uvjetima utvr|enim ovim Zakonom iz ~lanka 37. ovoga Zakona;
ne koristi i ne obra|uje poljoprivredno zemlji{te na na~in propisan ovim Zakonom iz ~lanka 37.
stavak 2. ovoga Zakona;
se ne pridr`ava mjera propisanih u Programu kori{tenja iz ~lanka 39. stavak 2. ovoga Zakona;
korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave da poljoprivredno zemlji{te u podzakup iz
~lanka 40. stavak 4. ovoga Zakona;
se ne pridr`ava propisanih mjera op}ina o obavljanju usluga poljoprivrednim strojevima i oru|ima,
mjera za za{titu od poljskih {teta, mraza, tu~e, po`ara i poplava, sje~e, odnosno zabrane sje~e
vo}nih stabala, kr~enja me|a i `ivica kao i odvodnje na odre|enim povr{inama poljoprivrednog
zemlji{ta, iz ~lanka 41. stavak 2. ovoga Zakona;
koristi obradivo poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe,
a ne postoje usugla{eni planski akti iz ~lanka 50. stavak 1. ovoga Zakona;
ne plati naknadu radi umanjenja vrijednosti i povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta kao dobra od
op}eg interesa, izuzev u slu~ajevima iz ~lanka 53. ovoga Zakona za trajno ili privremeno
mijenjanje namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe iz ~lanka 52. stavak 1.
ovoga Zakona;
prije po~etka izvo|enja radova na poljoprivrednom zemlji{tu ne skine i deponira plodni i
potencijalno plodni sloj tla za potrebe ure|enja i rekultivacije zemlji{ta iz ~lanka 55. stavak 1.
ovoga Zakona;
daje pa{njake u podzakup iz ~lanka 59. stavak 3. ovoga Zakona;
ne posjeduje odobrenje za ispa{u stoke iz ~lanka 59. stavak 4. ovoga Zakona;
se ne pridr`ava na~ina i vremena ispa{e stoke koje je vlasnik utvrdio, kao i mjera iz Programa
kori{tenja pa{njaka iz ~lanka 62. ovoga Zakona;
obavlja ispa{u stoke prije, odnosno poslije odre|enih rokova ispa{e iz ~lanka 65. stavak 2. ovoga
Zakona;
ne koristi pa{njak dulje od dvije godine ili ga ne koristi na na~in propisan programom iz ~lanka 62.
stavak 1. ovoga Zakona i ne izvijesti o tome kantonalno ministarstvo do 31. o`ujka, iz ~lanka 66.
ovoga Zakona;
obavlja nomadsku ispa{u stoke suprotno ~lanku 67. ovoga Zakona;
nema zaklju~en ugovor sa zakupodavateljem zemlji{ta za ispa{u stoke iz ~lanka 68. stavak 1. ovoga
Zakona;
ne provodi propisane agrotehni~ke mjere, te ne odr`ava dugogodi{nje nasade i vi{egodi{nje kulture
podignute radi za{tite od erozije na tom zemlji{tu iz ~lanka 82. stavak 3. ovoga Zakona;
obavlja gradnju sustava za odvodnju i navodnjavanje suprotno propisima o gradnji objekata iz
~lanka 85. ovoga Zakona;
•
•
•
•
•
•
•
•
ne osigura odr`avanje sustava za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 87.
stavak 1. ovoga Zakona;
ne koristi sustav za navodnjavanje u skladu s Programom iz ~lanka 89. ovoga Zakona;
projekt pobolj{anja kvalitete obradivog poljoprivrednog zemlji{ta i pretvaranje neobradivog u
obradivo zemlji{ta izra|uje pravna osoba suprotno ~lanku 93. stavak 3. ovoga Zakona;
nema suglasnost na projekt rekultivacije iz ~lanka 94. stavak 3. ovoga Zakona;
ima namjeru prodati poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije, a nije uru~ila
ponudu op}inskom tijelu na ~ijem se teritoriju nalazi poljoprivredno zemlji{te iz ~lanka 102. stavak
1. ovoga Zakona;
poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave daje u podzakup iz ~lanka 105. stavak 3. ovoga
Zakona;
ne vodi evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu koje koristi iz ~lanka 127. stavak 1. ovoga
Zakona;
na poljoprivrednom zemlji{tu gdje je obavljena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih
tvoriva prije stupanja na snagu ovoga Zakona, korisnici ovih tvoriva u roku od devet mjeseci ne
obave uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta i rekultivaciju zemlji{ta, iz
~lanka 145. ovoga Zakona.
Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka, kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u
iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM.
^lanak 140.
Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pojedinac, (fizi~ka osoba),
ako:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
zemlji{te u gra|evnom podru~ju i zemlji{te izvan tog podru~ja predvi|eno dokumentima
prostornog ure|enja za gradnju, ne odr`ava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, sve dok
rje{enje o odobrenju za gradnju ne postane kona~no iz ~lanka 5. stavak 3. ovoga Zakona;
ispu{ta ili odla`e {tetne i opasne tvari na poljoprivredno zemlji{te, te nepravilno rabi mineralna i
organska gnojiva i sredstva za za{titu bilja u koli~ini ve}oj od dopu{tene iz ~lanka 25. st. 2 i
3.ovoga Zakona;
ne obavlja obveznu sustavnu kontrolu ispitivanja plodnosti tla iz ~lanka 31. stavak 2. ovoga
Zakona;
ne provodi mjere suzbijanja poljskih {teta na na~in propisan ~lankom 35. stavak 2. ovoga Zakona;
se ne pridr`ava propisanih mjera op}ine o obavljanju usluga poljoprivrednim strojevima i oru|ima,
mjera za za{titu od poljskih {teta, mraza, tu~e, po`ara i poplava, sje~e, odnosno zabrane sje~e
vo}nih stabala, kr~enja me|a i `ivica kao i odvodnje na odre|enim povr{inama poljoprivrednog
zemlji{ta iz ~lanka 35. stavak 2. ovoga Zakona;
obavlja spaljivanje organskih ostataka poslije `etve usjeva na poljoprivrednom zemlji{tu iz ~lanka
35. stavak 4. ovoga Zakona;
poljoprivredno zemlji{te ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod uvjetima utvr|enim iz
~lanka 37. stavak 1. ovoga Zakona;
ne koristi i ne obra|uje poljoprivredno zemlji{te na na~in propisan ~lankom 37. stavak 2. ovoga
Zakona;
korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, ne donesu Program kori{tenja iz ~lanka 39.
stavak 1. ovoga Zakona;
se ne pridr`ava mjera propisanih u Programu kori{tenja iz ~lanka 39. stavak 2. to~ka 3. ovoga
Zakona;
ne osigura uporabu zemlji{ta na na~in propisan u ~lanku 42. stavak 1. ovoga Zakona, a o tome ne
informira op}insko tijelo o mjestu, katastarskoj op}ini, ~estici, klasi, kulturi i povr{ini, te udjelu u
vlasni{tvu, najkasnije do 31. o`ujka godine za koju se utvr|uje pristojba iz ~lanka 42. stavak 2.
ovoga Zakona;
koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe dulje od roka utvr|enog poljoprivrednom
suglasno{}u za privremenu promjenu namjene iz ~lanka 47. stavak 4. ovoga Zakona;
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
koristi obradivo poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe,
a ne postoje usugla{eni planski akti iz ~lanka 50. stavak 1. ovoga Zakona;
koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe bez poljoprivredne suglasnosti
kantonalnog ministarstva iz ~lanka 50. stavak 4. ovoga Zakona;
ne plati naknadu radi umanjenja vrijednosti i povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta kao dobra od
op}eg interesa, izuzev u slu~ajevima iz ~lanka 53. ovoga Zakona za trajnu ili privremenu promjenu
namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe iz ~lanka 52. stavak 1. ovoga Zakona;
ne skine i deponira plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ure|enja i rekultivacije zemlji{ta
iz ~lanka 55. stavak 1. ovoga Zakona;
ne uplati propisanu naknadu radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lanka 57.
stavak 1. ovoga Zakona;
korisnik pa{njaka iz stavka 1. ~lanka 59. ovoga Zakona daje pa{njak u podzakup iz ~lanka 59.
stavak 3. ovoga Zakona;
ne posjeduje odobrenje za ispa{u stoke iz ~lanka 59. stavak 4. ovoga Zakona;
obavlja privo|enje pa{njaka drugoj kulturi bez gospodarsko-tehni~ke dokumentacije i bez
suglasnosti kantonalnog ministarstva iz ~lanka 60. stavak 3. ovoga Zakona;
se ne pridr`ava na~ina i vremena ispa{e stoke koje je vlasnik utvrdio, kao i mjera iz Programa
kori{tenja pa{njaka iz ~lanka 62. ovoga Zakona;
obavlja ispa{u stoke prije, odnosno poslije odre|enih rokova iz ~lanka 65. stavak 2. ovoga Zakona;
ne koristi pa{njak dulje od dvije godine ili ga ne koriste na na~in propisan programom iz ~lanka 62.
stavak 1. ovoga Zakona i ne izvijesti o tome kantonalno ministarstvo do 31. o`ujka, iz ~lanka 66.
ovoga Zakona;
obavlja nomadsku ispa{u stoke suprotno ~lanku 67. ovoga Zakona;
nema zaklju~en ugovor sa zakupodavateljem zemlji{ta za ispa{u stoke iz ~lanka 68. stavak 1. ovoga
Zakona;
ne provodi propisane agrotehni~ke mjere, te ne odr`ava dugogodi{nje nasade i vi{egodi{nje kulture
podignute radi za{tite od erozije na tom zemlji{tu iz ~lanka 82. stavak 3. ovoga Zakona;
obavlja gradnju sustava za odvodnju i navodnjavanje suprotno propisima o gradnji objekata iz
~lanka 85. ovoga Zakona;
projekt pobolj{anja kvalitete obradivog poljoprivrednog i pretvaranje neobradivog u obradivo
zemlji{te izra|uje protivno ~lanku 93. stavak 3. ovoga Zakona;
nema suglasnost na projekt rekultivacije izdan od kantonalnog ministarstva iz ~lanka 94. stavak 3.
ovoga Zakona;
proda poljoprivredno zemlji{te, od 1. do 4. bonitetne kategorije, a nije uru~ila ponudu op}inskom
tijelu na ~ijem se teritoriju nalazi poljoprivredno zemlji{te, iz ~lanka 102. stavak 1. ovoga Zakona;
poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave da u podzakup iz ~lanka 105. stavak 3. ovoga
Zakona;
na poljoprivrednom zemlji{tu gdje je obavljena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih
tvoriva prije stupanja na snagu ovoga Zakona, korisnici ovih tvoriva u roku od devet mjeseci ne
izvr{e uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta i rekultivaciju zemlji{ta, iz
~lanka 145. ovoga Zakona.
^lanak 141.
Sredstva dobivena od nov~anih kazni za prekr{aje i izre~enih za{titnih mjera po odredbama ovoga Zakona
prihod su prora~una kantona i Prora~una Federacije.
XI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 142.
Postupci davanja u zakup, koncesije, izdavanja poljoprivredne suglasnosti i utvr|ivanja naknade za
promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, zapo~eti do stupanja na snagu ovoga
Zakona, dovr{it }e se prema odredbama ovoga Zakona.
Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta, sklopljeni i ovjereni prije stupanja na snagu ovoga Zakona,
vrijede do proteka ugovorenog roka.
^lanak 143.
Do izrade karata uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemlji{ta i izrade prostorno planske dokumentacije,
kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta od 1. do 4. bonitetne kategorije za nepoljoprivredne svrhe, mo`e se
obavljati samo za gradnju kapitalnih objekata od op}eg interesa utvr|enih u ~lanku 48. stavak 3. ovoga
Zakona, ali ne dulje od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
^lanak 144.
U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona federalni ministar donijet }e sljede}e
provedbene propise o:
1. jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje zemlji{ta u kategorije pogodnosti iz ~lanka 24. ovoga
Zakona;
2. tvarima koje se smatraju {tetnim i opasnim, te grani~ne vrijednosti dopu{tenih koli~ina {tetnih i opasnih
tvari u tlu, monitoring i metode njihovoga ispitivanja, prevencije, za{tite i sanacije iz ~lanka 25. stavak 3.
ovoga Zakona;
3. mineralnim i organskim gnojivima i supstratima i o upisu u upisnik gnojiva i supstrata iz ~lanka 25.
stavak 4. ovoga Zakona;
4. od{tetnom cjeniku za sve {tete pri~injene poljoprivrednom zemlji{tu i na poljoprivrednom zemlji{tu iz
~lanka 26. stavak 3. ovoga Zakona;
5. jedinstvenoj metodologiji monitoringa i zemlji{noinformacijskoga sustava iz ~lanka 29. stavak 2. ovoga
Zakona;
6. obliku, sadr`aju, na~inu vo|enja i pristupu bazi podataka iz ~lanka 30. stavak 3. ovoga Zakona;
7. postupku, radnjama i uvjetima za obavljanje sustavne kontrole zemlji{ta, iz ~lanka 31. stavak 7. ovoga
Zakona;
8. jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemlji{ta u bonitetne kategorije, iz ~lanka
48. stavak 5. ovoga Zakona;
9. obveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije iz ~lanka 57. stavak 5. ovoga
Zakona;
10. na~inu i metodama atestiranja poljoprivredne mehanizacije iz ~lanka 70. stavak 2. ovoga Zakona;
11. naputku o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata-programa ure|enja zemlji{ta iz ~lanka 72.
stavak 4. ovoga Zakona;.
12. jedinstvenoj metodologiji za izradu projekta za odvodnju i mjere za{tite od utjecanja povr{inskih voda
i poplava iz ~lanka 86. stavak 3. ovoga Zakona;
13. uvo|enju, izvedbi, upravljanju, funkcioniranju i odr`avanju melioracijskih sustava iz ~lanka 88. stavak
3. ovoga Zakona;
14. obra~unavanju i pla}anju naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje iz ~lanka 88. stavak 4.
ovoga Zakona;
15. uvjetima i na~inu zamjene poljoprivrednog zemlji{ta, te kori{tenja sredstava ostvarenih od zakupa,
koncesije i zamjene poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave iz ~lanka 122. stavak 3. ovoga Zakona;
16. metodama, obliku i sadr`aju obrazaca, na~inu vo|enja evidencija, te rokovima i na~inu dostavljanja
slu`benih evidencija iz ~lanka 128. stavak 2. ovoga Zakona.
^lanak 145.
Na poljoprivrednom zemlji{tu gdje je izvr{ena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih tvoriva prije
stupanja na snagu ovoga Zakona, korisnici ovih tvoriva du`ni su u roku od devet mjeseci obaviti uplatu
naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta i obaviti rekultivaciju zemlji{ta.
^lanak 146.
Dru{tveno pravne i pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste poljoprivredno
zemlji{te nastavljaju koristiti to zemlji{te do njihove pretvorbe u gospodarska dru{tva kojima je poznat
vlasnik.
Pravnim osobama, koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imale pravo kori{tenja poljoprivrednog
zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu, to pravo prestaje: danom proteka roka odre|enog ugovorom o davanju na
kori{tenje tog zemlji{ta i danom dono{enja odluke o davanju u zakup tog zemlji{ta, odnosno danom
otu|enja tog zemlji{ta.
Pravna osoba nastala pretvorbom dru{tveno pravne osobe iz stavka 2. ovoga ~lanka, du`na je o tome
izvijestiti Federalno ministarstvo u roku od 30 dana od dana obavljene pretvorbe, a radi ure|ivanja odnosa u
svezi s daljnjim kori{tenjem poljoprivrednog zemlji{ta po odredbama ovoga Zakona.
Ukoliko pravna osoba, nastala pretvorbom dru{tveno pravne osobe, ne postupi u skladu sa st. 2. i 3. ovoga
~lanka smatra se da protupravno koristi poljoprivredno zemlji{te.
Pravne osobe iz stavka 2. ovoga ~lanka du`ne su, u roku od 30 dana od dana prestanka prava kori{tenja,
poljoprivredno zemlji{te u dr`avnom vlasni{tvu prenijeti na upravljanje Federalnom ministarstvu, odnosno
zakupoprimatelju, koncesionaru ili kupcu.
^lanak 147.
Strane fizi~ke osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekle u vlasni{tvo poljoprivredno
zemlji{te ne mogu tim zemlji{tem raspolagati i optere}ivati ga.
Vlada Federacije, na prijedlog zainteresirane osobe, mo`e odlu~iti da se odre|eno poljoprivredno zemlji{te
izuzme od zabrane raspolaganja i optere}enja.
Pravni posao sklopljen protivno odredbama stavka 1. ovoga ~lanka ni{tav je.
^lanak 148.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje primjena odredaba Zakona o poljoprivrednom zemlji{tu
("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 2/98).
Do dono{enja podzakonskih propisa iz ~lanka 144. ovoga Zakona na teritoriju Federacije primjenjivat }e se
podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona na teritoriju Federacije, ostali zakonski i podzakonski propisi koji su se
primjenjivali u oblasti poljoprivrede u Federaciji, a koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, moraju
se uskladiti, najkasnije u roku od jedne godine, ra~unaju}i od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do okon~anja postupka uskla|ivanja, u slu~aju razli~itih rje{enja predvi|enih u drugim propisima iz oblasti
poljoprivrede, primjenjivat }e se odredbe ovoga Zakona.
^lanak 149.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, v. r.
Predsjedatelj
Zastupni~koga doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi}, v. r.

Zakona o zaštiti prava pacijenata

MITOVI I ISTINE O ZAKONU O RADU

(s)poticaji u poljoprivredi bosne i hercegovine

Sveti Benedikt u Čajniču, Crkva na kamenu, kolovoz

Novi propisi 7

Životopis - Agencija za poljoprivredno zemljište

Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska

UDK 656 ISSN 0351-1898 GODI[TE 30 ZAGREB, 2010. Br. 1-6

UDK 656 ISSN 0351-1898 GODI[TE 32 ZAGREB, 2012. Br. 1-6

Preuzmi kao PDF dokument