close

Enter

Log in using OpenID

10. prosinca 2014. 200. obljetnica ponovne uspostave Družbe

embedDownload
49/2014
10. prosinca 2014.
200. obljetnica ponovne uspostave Družbe Isusove
Proslavljena sveèanom akademijom i zahvalnim
euharistijskim slavljem koje je na zagrebaèkom
Jordanovcu predvodio nuncij Alessandro D'Errico
950. obljetnica benediktinskog samostana sv. Nikole
Misu zahvalnicu predvodio nadbiskup Marin Barišiæ Na proslavi jubileja u Trogiru i primas o. Nocter Wolf
Prva obljetnica smrti fra Zvjezdana Liniæa
"Fra Zvjezdan je živio i naviještao evanðelje, kao
tješitelj ranjenih srdaca, spreman uvijek približiti
ljudima Isusa. Toliki su po njemu na èudesan naèin
doživjeli oproštenje i susret sa živim Bogom, što je znak
da je bio autentièan Kristov svjedok meðu nama. Kao
franjevci radosni smo da smo imali takvog brata od
kojeg možemo puno nauèiti", poruèio fra Ivan Matiæ
Vjerski poglavari u Vatikanu potpisali izjavu o
iskorjenjivanju svakog oblika ropstva
"Pozivamo na djelovanje sve osobe vjere, voðe, vlade,
tvrtke, sve muškarce i žene dobre volje, da daju svoju
snažnu potporu i prinos pokretu protiv modernoga
ropstva, u svim njegovim oblicima"
Obitelj – svjedok zajedništva, vjere, života i ljubavi
Donosimo cjeloviti tekst Poslanice predsjednika
Hrvatskog Caritasa biskupa Josipa Mrzljaka za
Nedjelju Caritasa
Domovinske vijesti
XXV. obiteljski susret u Zaostrogu
Predstavljena knjiga "Obitelj prijelaznog naraštaja"
Proslava pete obljetnice ponovne uspostave Sisaèke biskupije
U Lepoglavi predstavljene dvije knjige o pavlinima
Godišnja nagrada grada Komiže redovnicama Družbe milosrdnih
sestara sv. Križa
Postavljena spomen-ploèu žažinskom župniku Franji Modrinjaku
"Slike od slame i 'božiænjaci' baèkih Hrvata Bunjevaca"
VI. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva "Stjepan
Kranjèiæ" u Križevcima
20. obljetnica Caritasova Centra za dijete u Osijeku
Valpovo: 60. obljetnica djelovanja sestara kæeri milosrða
Split: Proslava 50 godina redovništva s. Pavle Negovec
Fra Domagoj Šimunoviæ proslavio zlatomisnièki jubilej
Sisak: Blagoslov Kuæe Malog Isusa
Teologija u Rijeci proslavila svoj dan
Zareðen prvi stalni ðakon u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji
Prva misa u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež
Ðakonsko reðenje u Malinskoj
Inozemne vijesti
Papa Franjo primio èlanove Meðunarodne teološke komisije
Papina poruka iraèkim kršæanima i narodu
Poruka generalnog ministra Reda manje braæe o poèetku Godine
posveæenog života
Prilog dokumenti
Apostolsko putovanje u Tursku
Pustimo Gospodinu da nas tješi
Spasenje je besplatni Božji dar
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Predstavljena knjiga "Rudolf Zafran i vjerski život župe
Žminj (1946. – 1963.)"
Žminj, 30.11.2014. (IKA) - U žminjskoj župnoj crkvi sv.
Mihovila predstavljena je 30. studenoga knjiga "Rudolf
Zafran i vjerski život župe Žminj (1946. – 1963.)" o
nekadašnjem dugogodišnjem žminjskom župniku.
Nakon uvodnog obraæanja sadašnjeg župnika Jordana
Rovisa, o knjizi su govorili recenzent dr. Stipan Trogrliæ,
tehnièki urednik Neven Udovièiæ te autor dr. Elvis Orbaniæ.
Predstavljanju je nazoèio umirovljeni poreèko-pulski biskup
Ivan Milovan, kancelar biskupije preè. Sergije Jeleniæ,
sveæenici rodom iz Žminja kao i sadašnji i bivši župnici
obližnjih župa, rodbina vlè. Zafrana, predstavnik župe
Slavina u Sloveniji, predstavnik Biskupijskog arhiva u
Kopru, Žminjci i prijatelji Žminja, koji su ispunili župnu
crkvu Sv. Mihovila.
Knjiga poèinje citatom iz knjige "Godine nade" autora Ante
Dabe, dugogodišnjeg lijeènika u Žminju, koji donosi
pojedine protucrkvene i protuvjerske dogodovštine u Žminju
50-tih i 60-tih godina, napomenuo je dr. Trogrliæ. Uvod
knjige donosi kratki pregled položaja župe Žminj u
kontekstu crkveno-administrativnih promjena u Istri, od
prvog spomena te župe u 12 stoljeæu, pa do 1977. godine
kada je Istra dobila današnji crkveno-pravni ustroj.
Rudolf Zafran, Slovenac, kao mladomisnik imenovan je
kapelanom u Svetom Mateju - Ceru na blagdan Velike
Gospe 1940. godine, godine 1946. postaje upraviteljem
žminjske župe, a 1953. župnik. Ono što je kao mladi kapelan
postavio za prioritet svoga rada – èovjeka, ostalo je tako
kroz svih 17 godina koliko je proveo u Žminju. Zafran je
proživio i preživio njemaèku ofenzivu u Istri 1943. èije su
posljedice u Žminju bile tako tragiène kao rijetko gdje
drugdje u Istri, rekao je prof. Trogrliæ. Župnik se potpuno
predao duhovnom i materijalnom pomaganju potrebitima, ne
zanemarivši pritom ni postepenu obnovu teško ošteæene
župne crkve i drugih sakralnih objekata, te, do temelja
srušene župne kuæe. Nakon obnove uslijedilo je za Crkvu
teško vrijeme poraæa, no mudrim djelovanjem župnika
Zafrana, unatoè mnogim zabranama, župna zajednica izrasta
u aktivnu i dinamiènu sredinu, koja se osim brojnošæu
sakramenata i izuzetno aktivnim vjerskim životom, te
postojanjem više vjerskih udruženja, može podièiti i s više
duhovnih zvanja stasalih u vrijeme vlè. Zafrana. Dr. Trogrliæ
naveo je još mnogo podataka i specifiènosti iz vjerskog
života Žminja u to vrijeme.
Neven Udovièiæ, autor grafièkog oblikovanja, iznio je
ukratko glavne tehnièke znaèajke te knjige, koja ima 94
stranice i, obzirom da je autor renomirani povjesnièar, èak
335 bilježaka. Knjiga donosi tri zanimljiva priloga: popis
župnika od 1690. do danas, kronologiju važnijih dogaðaja u
župi, pregled zemljišta svih beneficija župe Žminj prije i
nakon agrarne reforme, te popis vrela i literature. U knjigu
su ušla sjeæanja 21 kazivaèa koje je autor sakupljao kroz
pola godine, arhivsko gradivo dolazi iz 11 arhivskih
ustanova, a u popisu literature navedeno je èak 69
bibliografskih jedinica i 4 internetska izvora. Osim sažetog
životopisa vlè. Zafrana, knjiga donosi i faksimil Zafranova
pisma iz Slavine, njegove nove župe, biskupu Nežiæu.
Dr. Orbaniæ ukratko je izložio okolnosti koje su dovele do
ideje realizacije knjige. Sve je zapoèelo Orbaniæevim
izlaganjem o župniku Zafranu prigodom Pazinskog
memorijala 2013., a zatim su se okolnosti posložile u prilog
projektu. Konzultirana arhivska graða u Državnom arhivu u
2
10. prosinca 2014. broj 49/2014
Pazinu i Biskupijskom arhivu u Poreèu bila je nedostatna, a
u tom su se trenu pokazala dragocjena druga vrela memorije,
Žminjci koji su poznavali Zafrana, a sreæom, još je mnogo
onih koji ga pamte.
Nakon zahvala Opæini Žminj i naèelniku Marku Križmanu
na iskazanoj potpori, autor je istaknuo doprinos svakoga
èlana urednièkog vijeæa.
"Vlè. Rudolf Zafran ostavio je iza sebe dubok trag
osvjedoèenog kršæanskog života. Bio je sveæenik, Kristov
pastir i èovjek humanist. Njegovo sveæenièko poslanje nije
završavalo na vratima sakristije; Zafran je na izlaznom pragu
sv. Mihovila Arkanðela postavio dvotoèku svoga djelovanja
o èemu ova knjižica ponešto besjedi", nadahnuto je zakljuèio
autor predstavljanje knjige.
Predstavljanje je uvelièao žminjski župni zbor Sv. Mihovila
pod ravnanjem dirigentice Tine Galant.
XXV. obiteljski susret u Zaostrogu
Zaostrog, 30.11.2014. (IKA) - U samostanu Sv. Marije u
Zaostrogu od 28. do 30. studenoga održan je 25. obiteljski
susret u organizaciji Savjetovališta za obitelj pri župi Gospe
od zdravlja u Splitu, Hrvatske zajednice braènih susreta regija Split i domaæina gvardijana samostana fra Branka
Brnasa. Tema susreta bila je "I Rijeè je tijelom postala i
prebivala je meðu nama". Voditelj susreta bio je isusovac dr.
Mijo Nikiæ. Sudjelovale su obitelji iz Kaštela, Splita, Dugog
rata, Metkoviæa, Hvara i iz susjedne BiH iz Širokog Brijega i
Gruda.
Dr. Nikiæ obradio je teme: integralni pristup èovjeku,
strahovi, posttraumatski stresni poremeæaj, postabortivni
sindrom, magijska svijest, ponašanja koja ometaju ponašanje
u skupini, kako ojaèati idealni ja i urazumiti stvarni ja,
pravila za zdrav život.
Dr. Nikiæ sudionicima je dao savjete za zdrav i osmišljen
život koji ukljuèuju: redovito vrijeme poèinka od 6 do 8 sati
, minimalnu dnevnu tjelesnu aktivnost od 30 minuta, redoviti
doruèak i kontrolirani unos jela i piæa, održavanje primjerene
tjelesne težine, izbjegavanje alkohola i pušenja, post,
svakodnevnu molitvu, meditaciju i èitanje Svetog pisma,
opraštanje, život u istini, nesebiènost, svakodnevna dobra
djela, osluškivanje savjesti, ne potiskivati emocije i ne živjeti
s krivnjom na duši, optimizam, povjerenje u Boga i u sebe,
unošenje u život smijeha, imati visoke ideale, a ne umišljati
da smo ih dostigli, biti ponizan i uvjeren da nas Bog nije
iznevjerio uz èesto ponavljanje da je sve moguæe u onome
koji me jaèa i vjerovanje u to.
Na okruglom stolu na temu "Zauzmite se za svoje zdravlje",
koji je moderirala dr. Danijela De Micheli Vituri, sudionici
su mogli iznijeti što su dobili i nauèili na susretu i što bi
mogli primijeniti i promijeniti u svom životu za poboljšanje
zdravlja duše i tijela i poboljšanje meðusobnih odnosa.
U nedjelju su djeca izvela priredbu "Adventske svijeæe" i
poklonila sudionicima svoje kreacije s likovne radionice.
Djecu je i ovaj put pripremila vjerouèiteljica Darija Mladin,
majka šestero djece koja je zajedno s èlanovima svoje
obitelji dugogodišnja aktivna sudionica susreta. Sljedeæi
susret najavljen je za ožujak 2015.
.
ika
Obljetnica savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja u
Slavonskom Brodu
Završetak VI. ciklusa projekta "Kompetentni roditelj –
kompetentno dijete"
Osijek, Slavonski Brod, 3.12.2014. (IKA/TU) - Prigodnim
predavanjima ravnateljice poliklinike za djecu grada Zagreba
prof. dr. Gordane Buljan Flander Braèno i obiteljsko
savjetovalište u Osijeku obilježilo je 3. prosinca završetak
VI. ciklusa projekta "Kompetentni roditelj – kompetentno
dijete", a Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja u
Slavonskom Brodu proslavilo je 10. obljetnicu rada.
Projekt "Kompetentni roditelj – kompetentno dijete" veæ
šestu godinu provodi se kroz radionice za roditelje uz
prigodna predavanja i okrugle stolove te je ovogodišnji
ciklus završen aktualnom temom virtualnog svijeta u kojem
mladi provode veliku veæinu svoga slobodnog vremena. Dr.
Buljan Flander predavanje na temu "Ponašanje i
doživljavanje mladih na internetu: Trebamo li brinuti?"
održala je dvorani Poljoprivrednog fakulteta.
Internet je dobar alat ako se dobro koristi, rekla je
predavaèica, naglašavajuæi da pomaže u razvoju identiteta,
uèenju i razvijanju te omoguæuje veæu povezanost s
vršnjacima. Ali on nosi i odreðene rizike kao što su
elektronièko i seksualno nasilje, moguæu kraðu identiteta,
izloženost neprimjerenim sadržajima i dr. U tom smislu dr.
Buljan Flander potrudila se precizno definirati elektronièko
nasilje - "cyberbulling" pojasnivši: "To je svako ponašanje
koje se odvija putem elektronskih ili digitalnih medija od
strane pojedinca ili grupe koje ima za cilj nanošenje štete ili
neugode drugoj osobi putem prosljeðivanja neugodnih
informacija, video snimaka, fotografija, socijalnog
iskljuèivanja i dr". Smetnje koje mladi doživljavaju s
elektronièkim nasiljem povezani su s ljutnjom,
uznemirenošæu, depresivnošæu, tjeskobom ili narušenim
samopouzdanjem. A, prema rijeèima dr. Buljan Flander, u
literaturi se veæ može pronaæi i pojam "cyberbullicid", koji
oznaèava suicid potaknut neizravno ili izravno sa
"cyberbulling-om".
Roditelji bi trebali prvi postaviti pravila o korištenju
interneta jer su istraživanja pokazala da 78% djece nema
nikakvih pravila o korištenju interneta kod kuæe. U
zakljuènim razmatranjima dr. Buljan Flander posebno je
istaknula da je iznimno važna i potrebna suradnja i
umreženost svih: roditelja, škole, struènjaka mentalnog
nasilja, policije, nevladinih organizacija uz poštovanje
zakonskih okvira. Stoga, kada se nasilje dogodi neophodno
je razgovarati s onim koji èini nasilje, s promatraèima, te je
takoðer nužno imati plan sigurnosti za sluèajeve nasilja, kao
i razvijati intenzivnu suradnju s roditeljima. Nakon
predavanja uslijedila je bogata rasprava putem pitanja,
primjera i iskustava sudionika i predavaèice.
Program u župnoj crkvi Duha Svetoga u Malom Parizu
poèeo je obraæanjem ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Ðure
Hraniæa, koji je podsjetio kako je obiteljsko nasilje opisano
veæ na prvim stranicama Svetog pisma, te je posljedica
grijeha, a vjernici trebaju o nasilju razmatrati kroz deset
Božjih zapovijedi koje izrièito osuðuju nasilje i nasilna
ponašanja. Vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelj Caritasa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, iznio je pregled rada od prvih godina
djelovanja, s posebnim osvrtom na donatore koji su
sufinancirali osnovni rad i pojedine programe, a sredstva je
priskrbio Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Dr.
Buljan Flander potom je održala predavanje na temu
"Odrastanje uz Facebook i internet – kako zajedno vratiti
sigurnost u djetinjstvo?", sadržajno slièno onome u Osijeku.
Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja osnovano je
godine 2004., s ciljem prepoznavanja i zaustavljanja nasilja
Domovinske vijesti
u obitelji, zaštite žrtava i saniranja veæ nastalih posljedica, te
pomoæi u odgoju nove generacije za život bez nasilja i
straha. Do godine 2012. djelovalo je u okviru Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije pod èijim je vodstvom i
osnovano, a od tada u okviru Pastoralnog odsjeka
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Struèni tim Savjetovališta
koji èine socijalni radnik, lijeènik psihijatrije, psiholog,
pravnik i defektolog održali su niz programa i projekata koji
su pridonijeli senzibilizaciji za problem nasilja u obitelji i
društvu, ali i sanaciji veæ nastalih posljedica pretrpljenog
nasilja, kako kod žrtava, tako i kroz intenzivan rad s
poèiniteljima. U Savjetovalištu se osim moguænosti za
individualno i partnersko savjetovanje socijalnog radnika,
zatim individualno i skupno savjetovanje psihologa i
psihijatra, moglo dobiti i pravnu pomoæ. Od projekta koji su
zaživjeli vrijedno je spomenuti skupinu djece s
emocionalnim poteškoæama, psihoterapijsku skupinu žena
žrtava obiteljskog nasilja, psihosocijalni tretman poèinitelja
nasilja, prevenciju nasilja u adolescentskim vezama, te
psihoterapijsku skupinu osoba oboljelih od PTSP-a. Tu je i
niz predavanja i radionica koje su struèni suradnici u
suradnji sa školama i ostalim ustanovama održali na
podruèju Brodsko-posavske županije.
Prigodne rijeèi zahvale za dosadašnji rad struènim
suradnicima i korisnicima uputili su Suzana Matoševiæ iz
Braènog i obiteljskog savjetovališta u Slavonskom Brodu te
koordinatorica Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja,
kao i dr. Josip Bošnjakoviæ, struèni voditelj svih
Savjetovališta u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.
Adventska rekolekcija sveæenika Splitsko-makarske
nadbiskupije
Pod vodstvom nadbiskupa Barišiæa održana je u Sinju
Sinj, 3.12.2014. (IKA) - U marijanskom svetištu Gospe
Sinjske održana je 3. prosinca adventska rekolekcija za
sveæenike s podruèja Splitsko-makarske nadbiskupije.
Program rekolekcije, na kojoj se okupilo oko 140 sveæenika i
redovnika iz gotovo svih dekanata i župa nadbiskupije,
zapoèeo je pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio fra
Domagoj Runje.
Za razmišljanje fra Domagoj je prikazao tri slike grijeha i tri
slike Božjeg praštanja jer se Bog brine za èovjeka. Fra
Domagoj je koristio starozavjetne slike Adama i Eve, Kaina
i Abela te sliku potopa. Nakon svakog èovjekova grijeha
Bog oprašta i daje èovjeku blagoslov za novi poèetak jer ga
želi spasiti. Liturgijsko pjevanje predvodio je fra Jure Župiæ.
Sveèano misno slavlje predslavio je splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ, a u koncelebraciji su bili
provincijal fra Joško Kodžoman, generalni vikar mons.
Miroslav Vidoviæ, pastoralni vikar Nedjeljko Ante Anèiæ,
sinjski gvardijan fra Petar Klapež, sinjski župnik fra Ante
Bilokapiæ i ostali sveæenici. U propovijedi nadbiskup je,
tumaèeæi svetopisamski tekst, na poèetku rekao kako "Isus
doðe na goru i kao da ponese sa sobom sve ono što ga
okružuje – hrome, slijepe, gluhe, kljaste…". Hromost
oznaèava èovjeka da ne može do svoga doma. Kljast je onaj
tko je zatvoren u svoju sebiènost, gluh je onaj koji ne èuje
rijeè Božju, a slijep je onaj koji ne vidi bližnjeg brata.
Osvræuæi se na te rijeèi, naglasio je kako bi se mogle
primijeniti rijeèi iz Svetog pisma "usta imaju, a ne govore;
oèi imaju, a ne vide; uši imaju, a ne èuju".
Potom je nadbiskup Barišiæ naglasio kako Gospodin dolazi
jer želi dati toplinu i svjetlo ovoj našoj stvarnosti. Štoviše,
Isus ukljuèuje i svoje uèenike u tu stvarnost jer preko njih
želi podijeliti ljubav i samilost narodu. Isus zahvaljuje,
blagoslivlje i daje uèenicima da budu protoènici do potreba
10. prosinca 2014. broj 49/2014
3
Domovinske vijesti
naroda. Isus je uvjerio uèenike da sedam kruhova može
uistinu biti mnogo. Nadbiskup je zatim istakao kao sedam
kruhova u našem životu mogu predstavljati "mrvice" koje æe
se umnožiti i uèiniti èudo. U tom smislu je naveo slijedeæe
"mrvice": zornice, priprava za vjeronauk, vrijeme u
ispovjedaonici, misa i propovijed, krštenje i drugi
sakramenti…. Te iste mrvice treba donijeti i u obitelji i u
njihov svakodnevni život. Sveæenik, ono što ima, to daje,
rekao je nadbiskup, a Bog æe to umnožiti. Taj kruh je
potreban svakom èovjek, pa i onom koji ima i u izobilju, da
se ne bi na putu urušio ili klonuo ili da ne bi postao
indiferentan. Na tom zajednièkom putu neka nam pomogne
Majka Marija koja je otvorila svoj život rijeèi Božjoj i ona
nam je primjer priprave za blagdan Božiæa, rekao šio je
nadbiskup Barišiæ.
Za vrijeme kratkog odmora sveæenici su u kloštru samostana
mogli preuzeti materijale za drugi nacionalni susret
hrvatskih katolièkih obitelji koji æe se održati na Trsatu 19.
travnja 2015. na temu "Obitelj – nositeljica života, nada i
buduænosti Hrvatske".
Radni dio susreta održan je u dvorani Gospe Sinjske gdje je
programom moderirao prof. dr. don Nedjeljko Ante Anèiæ.
Prvo predavanje održala je prof. dr. Elza Jurun na temu
"Katolièka obitelj slavi Božiæ. Razmišljanja o pripremama,
oèekivanjima i otajstvu Blagdana". Prof. Jurun na poèetku
predavanja rekla je kako "od postanka èovjeèanstva Bog
traži kao temeljnu pripravu za otajstvo utjelovljenja 'da'
jedne žene. U današnje vrijeme je vrlo èesto to iznimno
teško i traži potpuno predanje Božjoj providnosti – jer jedna
žena nema muža, druga nema posao, treæa ga ima pa æe je
poslodavac otpustiti kad dozna da je trudna, èetvrtoj æe to
isto napraviti bešæutni najmodavac … i mogli bismo dugo
nabrajati uzroke, ali ostaje èinjenica da se danas mladi
supružnici sve teže odluèuju i na brak i na djecu". Pozvala
sve prisutne da se svi zajedno zapitaju "što je svatko od nas i
što smo mi kao crkvena zajednica u ovoj Godini braka i
obitelji napravili da naše mlade žene lakše kažu Bogu 'da', da
naši zaruènici postanu svjesni što je sakrament braka, da se
ozbiljno pripreme na radosti i odgovornosti zajednièkog
života, da svakodnevno mole i nedjeljom slave euharistiju …
jednom rijeèju da njihova obitelj bude zaista Crkva u
malom". Obraæajuæi se sveæenicima naglasila je kako je
potrebno uz graditeljski rad, rad u župnom uredu, uz sav
pastoralni rad ukljuèivati sve više vjernike laike i predložila
nekoliko drugih inicijativa na dobrobit cijele Nadbiskupije u
vezi permanentnog obrazovanja za obiteljski život. Prof.
Jurun zakljuèila je kako "jedino zajednièkim apostolatom
sveæenika i braènih parova u okvirima crkvene organizacije
moguæe je uspješno provoditi pastoral braka i obitelji kao
preduvjet istinskog crkvenog i društvenog Božiæa".
Sinjski gvardijan fra Petar Klapež održao je predavanje
"Gospa Sinjska (1715.-2015.) Kratak presjek povijesti i
program proslave velike obljetnice". Fra Petar je na poèetku
podsjetio kako su ovogodišnjim slavljem Velike Gospe
otvarili vrata tristote obljetnice od èudesne Gospine pobjede
nad Turcima koja se dogodila davne 1715. godine u Sinju, a
koju æe proslaviti na nacionalnoj razini 2015. godine. Stoga
svaki jubilej u sebi nosi tri bitne stvarnosti u ljudskom životu
a to su: ponos, odgovornost, i zahvalnost.
U povodu Nedjelje Caritasa prisutnima se kratko obratio
ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije Slavko
Jeronèiæ koji je zahvalio svima za doprinose Caritasu,
najavio karitativne božiæne akcije kao i druge aktivnosti koje
se planiraju.
Mons. Vidoviæ dao je važnije obavijesti iz ordinarijata, a
zakljuène misli i preporuke nadbiskup Barišiæ.
4
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
Predstavljena knjiga "Obitelj prijelaznog naraštaja"
Autora prof. Vesne Graèner i dr. fra Mirka Mataušiæa
Zagreb, 3.12.2014. (IKA) – Knjiga "Obitelj prijelaznog
naraštaja", psihologinje Vesne Graèner i dr. fra Mirka
Mataušiæa, predstavljena je 3. prosinca u Europskome domu
u Zagrebu. Na poèetku je sve nazoène uime Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda pozdravio
provincijal fra Ilija Vrdoljak. Osvræuæi se na pastoralno, ali i
znanstveno djelovanje, pokojnog fra Mirka Mataušiæa
istaknuo je njegovu veliku zauzetost i otvorenost za laike u
Crkvi koja se oèitovala i kroz rad udruge "Tražimo istinu",
kao i kroz njegove knjige.
Govoreæi o knjizi "Obitelj prijelaznog naraštaja" dr. fra
Darko Tepert podsjetio je da je to èetvrta knjiga u nizu, a
koja je svojevrsna nadopuna i zaokruženje knjiga "Ranjeno
dijete i ja", "Kriza, super!" i "Brak za hrabre". U knjizi se
govori o uzrocima obiteljskih problema, kako izbjeæi ili
ispraviti veæe ili manje poremeæaje u obiteljskim odnosima
koji se oèituju i u životu djeteta, te se osvræe na izazove koji
stoje pred obitelji u okolnostima suvremenog života. Knjiga
je nazvana "Obitelj prijelaznog naraštaja", pojasnio je dr.
Tepert, jer današnji roditelji moraju ispravljati vlastiti odgoj
i naraštaja prije njih i izbjeæi greške u odgoju svoje djece a
ova je knjiga šansa koju autori žele pružiti u stvaranju
boljega svijeta.
Autori u knjizi donose crkveni pogled na obitelj, temeljeæi se
na pobudnici Familiaris consortio i istièuæi da brak – kao
odnos muškarca i žene bitno služi osobnom razvoju oba
partnera i, ako se ispravno shvati, može tome idealno
poslužiti. Obitelj je sustav u kojemu sve osobe utjeèu jedna
na drugu, pa autori ukazuju i na probleme disfunkcionalnih
obitelji i tumaèe zdravo roditeljstvo. Dr. Tepert se osvrnuo i
na dio knjige koji govori o odnosu iskrivljene slike roditelja i
krive slike o Bogu, pa onda i krive slike stvarnosti, a Bog je
nježan kao otac i majka, kako govori Stari zavjet, a Krist je
naš brat (NZ).
U knjizi se navode i elementi Božje pedagogije (Izl 3,7):
Bog promatra, sluša, spoznaje (razumije), djeluje (pomaže;
oslobaða). Predstavljaè se takoðer zadržao i na dijelu knjige
koji govori o duhovnosti i važnosti molitve i osobnog
primjera roditelja te istaknuo poruku knjige – koja je duboko
biblijska – da svatko mora preuzeti odgovornost za svoje
odluke i svoje postupke i biti svjestan na temelju èega bira a
mjerilo su Božji zakoni ljubavi. Knjiga ima deset poglavlja,
a svako poglavlje završava prièom za razmišljanje i kratkim
naglascima za pamæenje.
Dr. Suzana Peran govorila je o knjizi s komunikološkog
stajališta, rekavši da je knjiga nastala na temelju emisija koje
su emitirane na Hrvatskome katolièkom radiju. Središnje
teme knjige su odgoj i komunikacija u obitelji, a posebna se
pozornost posveæuje obiteljskoj komunikaciji koja je u krizi
te odnosu verbalne i neverbalne komunikacije. U knjizi se
ukazuje i na tipove roditeljstva i na najèešæe pogreške u
odgoju djece. Posebno se govori, istaknula je dr. Peran, o
naèinima komunikacije s djecom ali se i ukazuje na ulogu
roditelja u pojedinim razdobljima djetetova života. Knjiga
"Obitelj prijelaznog naraštaja" namijenjena je svima; onima
koji veæ imaju obitelji – da unaprijede odnose u svojoj
obitelji; onima koji žele zasnovati obitelj, te svima onima
koji se bave obiteljima pastoralno ili savjetodavno. Ova
knjiga, zakljuèila je dr. Peran, ne nudi brza rješenja, nego
potièe na uèenje i promjene kako bi obitelj – kako je vidi
crkveni nauk i kakvu žele autori ove knjige – postala mjesto
funkcionalnih odnosa i zdravoga odgoja.
Autorica Vesna Graèner govorila je o nastanku knjige i
temeljnim poèelima udruge "Tražimo istinu", istaknuvši da
se radi o pastoralno-teološkome i psihološkom pristupu s
ika
ciljem da se pomogne pojedincu da promijeni svoj život u
skladu s Evanðeljem, preuzme odgovornost za svoje
postupke i postane zauzeta osoba u izgradnji Crkve i društva.
Pri tome se ne govori ljudima kako bi trebali živjeti, nego
kako spoznati da sam dijete Božje koje vlastitim odabirima
stvara svoja iskustva i život i ima izbor hoæe li u tome biti
žrtva ili pobjednik. Shvaæajuæi da promjena uvijek poèinje
od jednog èovjeka, pokrenuti su seminari i radionice, a u
knjigama se osjeæa iskustvo rada s konkretnim ljudima i
njihovim životnim poteškoæama. U knjizi "Obitelj
prijelaznog naraštaja", polazimo od toga da obitelj ljudi
stavljaju u sam vrh onoga što im je u životu najvrednije, a
obitelj je mjesto uèenja ljubavi i meðusobnih odnosa,
istaknula je Graèner. Osvrnula se i na problem djece koju
roditelji pretjerano štite i vjeèite adolescente, kao i na
roditelje koji žive u ovisnosti o svojoj djeci. Željeli smo
ovom knjigom pomoæi u stvaranju zdravih obitelji u kojima
su roditelji nauèili biti pobjednici i tako odgajaju svoju
djecu, a probleme koje im donosi roditeljstvo shvaæaju kao
priliku za osobni rast, rekla je autorica.
U glazbenom dijelu su nastupili Èedo i Matija Antoliæ, a
kroz predstavljanje je vodio Domagoj Pejiæ.
Karlovac: Proslavljen sv. Franjo Ksaverski
Karlovac, 3.12.2014. (IKA) – Sv. Franjo Ksaverski, nebeski
zaštitnik župe na karlovaèkoj Švarèi, sveèano je proslavljen
na blagdan 3. prosinca, a u punoj istoimenoj župnoj crkvi
prijepodnevnu sveèanu misu predslavio je vojni biskup Juraj
Jezerinac. Suslavili su švarèanski župnik mons. Ferdinand
Vražiæ zajedno s karlovaèkim dekanom fra Franjom
Tomaševiæem te dvanaestoricom sveæenika Karlovaèkoga
dekanata. Sveèanu službu Božju uzvelièao je veliki mješoviti
župni zbor. U misi su sudjelovali brojni župljani uz ostale
karlovaèke vjernike te hodoèasnike iz okolice, koji su imali i
prigodu za sakrament pomirenja. U propovijedi biskup je
istaknuo da je naviještanje evanðelja jedna je od najvažnijih
zadaæa Crkve jer vjere nema bez propovijedanja, a
propovijedanja nema bez propovjednika. Kazao je da je sv.
Franjo Ksaverski bio jedan od najveæih misionara svoga
doba, kojem je u središtu njegova misionarskog djelovanja
bio Isus Krist, živi i uskrsnuli, stoga je želio da cijeli svijet
upozna njegovu Radosnu vijest. Oslikavši ukratko život
sveca koji je zbog uspješnog misionarskog djelovanja u
Indiji zadobio naziv "misionar Indije", biskup je sažeo kako
je žarko želio unijeti Kristovo evanðelje i u Kinu, ali je "na
vratima Kine" obolio te ga je zadesila smrt. Osvrnuo se i na
suvremenu hrvatsku politièku i gospodarsku krizu, kazavši
kako je kriza zahvatila ne samo nas, nego se sve više širi
svijetom. Stoga je potrebno vratiti se Bogu, Isusu Kristu i
njegovu evanðelju koje jedino može oplemeniti èovjeka i
promijeniti ljude i svijet. "Sada bolje razumijemo i sv.
Franju Ksaverskoga zašto se toliko posvetio širenju
evanðelja. Sada bolje razumijemo i važnost evanðelja. Svijet
ne spašavaju ideologije nego okretanje živome Bogu koji je
stvoritelj i jamac naše slobode", rekao je u propovijedi
biskup Jezerinac, te zakljuèio kako je sv. Franjo Ksaverski u
punini razumijevao Isusove rijeèi da je kraljevstvo Božje u
nama i meðu nama po ljudima koji žive po Bogu, po
Kristovu evanðelju. Kristovo kraljevstvo nije poput
svjetovnih kraljevstava. Tu ono raste i pada. "Možemo reæi
da 'kraljevstvo Božje' jednostavno znaèi svijet u kojemu
vladaju mir, pravednost, poštovanje svakog èovjeka. To je ta
novost koju nam je donio Isus. To je ta novost koju valja s
novim snagama i žarom obnavljati, tim više, što se nalazimo
u Godini vjere kojoj je cilj obnoviti vjeru u Boga Isusa
Krista i njegovo Evanðelje", zakljuèio je biskup Jezerinac.
Domovinske vijesti
Zahvalno euharistijsko slavlje o 200. obljetnici ponovne
uspostave Družbe Isusove
Euharistiju je predvodio apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj
Zagreb, 3.12.2014. (IKA) – Zahvalno euharistijsko slavlje u
prigodi proslave 200. obljetnice ponovne uspostave Družbe
Isusove na blagdan sv. Franje Ksaverskog, 3. prosinca, u
župnoj crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu
predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Errico. U koncelebraciji bili su i
vojni ordinarij u RH Juraj Jezerinac, križevaèki vladika
Nikola Kekiæ, generalni vikar Varaždinske biskupije mons.
Ivan Godina, provincijali više redovnih zajednica, te
èetrdesetak sveæenika, meðu kojima veæina isusovaca. Na
poèetku mise provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove
o. Anto Tustonjiæ istaknuo je kako je to prilika zahvaliti
Bogu za sva dobroèinstva i milosti koje su isusovci primili
posljednjih 200 godina.
Uvodeæi u slavlje, nuncij D'Errico je zahvalio na pozivu da
predvodi slavlje, što je rado prihvatio i kao znak zahvalnosti
za puno toga što je primio od Družbe Isusove, jer je u
vrijeme sveæenièke formacije bio student teološkog fakulteta
koji su vodili isusovci. Takoðer je naglasio kako se njegov
kontakt s isusovcima na tome nije zaustavio. Naime, u
nuncijaturama u kojima je djelovao imao je uvijek suradnika
i isusovca, a tako je bilo i u Sarajevu, i sada u Zagrebu.
U homiliji nuncij je ponovno pozvao na zahvalu Bogu da je
vodio elemente i srca prije 200 godina kako bi se nadvladale
teškoæe, sumnje i optužbe koje su dovele do ukidanja
Družbe. Zahvalimo Bogu za ponovnu uspostavu Družbe
1814. Zahvalimo Bogu za dobro koje su isusovci uèinili
posvuda po svijetu tijekom ovih 200 godina i tijekom èitave
njihove povijesti. U isto vrijeme naš pogled vjere okreæe se
prema buduænosti. Molimo puno svjetla i puno Božje
pomoæi za sve èlanove Družbe Isusove da bi uvijek mogli
biti dostojni sinovi sv. Ignacija, uvijek vjerni poslanju i
karizmi Družbe, rekao je nuncij D'Errico.
Nadalje, usredotoèujuæi se na podruèje apostolata i službe
Hrvatske provincije Družbe Isusove, u Hrvatskoj i u
susjednim zemljama u konkretnim okolnostima našeg
vremena, nuncij je posvijestio izazove koji ne dolaze samo
izvana, nego i iz same Crkve. U tom je kontekstu istaknuo
duh obnove koji nadahnjuje Crkvu iznutra od 13. ožujka
2013. kada je jedan od sinova sv. Ignacija pozvan na najvišu
službu vrhovnog poglavara Crkve, te progovorio o Papinu
snu o Crkvi o èemu govori u Evangelii gaudium, br. 27.
Koje toèke Papina sna o Crkvi držim aktualnijima za našu
Crkvu u Hrvatskoj i za vaše poslanje? Mogao bih naznaèiti
one središnje toèke njegovog nauka koje su dobro razraðene
u Evangelii gaudium a koje on èesto ponavlja u
razmišljanjima u sv. Marti i nedjeljom tijekom molitve
Anðeo Gospodnji, gdje je oèitiji osobni ton njegovog nauka.
Dopustite mi spomenuti neke elemente koji izgledaju kao da
su napisani i izgovoreni upravo za nas. Na osobit naèin htio
bih preporuèiti te elemente Družbi Isusovoj u Hrvatskoj, ali i
svima onima koji imaju na srcu dobro Crkve u Hrvatskoj,
rekao je nuncij.
Kao polaznu toèku naglasio je vjernost Isusovu misijskom
poslanju, njegovim posljednjim rijeèima prije nego što je
uzašao na nebo: "Idite i uèinite sve mojim uèenicima i
navijestite Radosnu vijest svim narodima!" Taj "idite,
iziðite" sadrži temeljnu dimenziju ponašanja Crkve koju
možemo sažeti u nekoliko programatskih rijeèi, a to znaèi da
danas Crkva više nego ikada mora biti Crkva u pokretu. Ona
mora uvijek biti nadahnuta i pokretana misionarskim duhom.
Papa želi jednu drukèiju Crkvu, koja nije ukoèena i
zadovoljna s onim što je baštinila od povijesti. To znaèi:
10. prosinca 2014. broj 49/2014
5
Domovinske vijesti
Crkvu koja ide, izlazi, Crkva koja ide prema svima, bez
razlike, sve do krajnjih granica svijeta, onih materijalnih, ali
ne samo materijalnih granica onih koji su rubni i siromašni,
nego takoðer i do duhovnih granica onih koji su daleko od
vjere. To traži da dadnemo prednost kulturi susreta, a ne
sukoba, kulturi dijaloga, a ne sukobljavanja i suèeljavanja,
upozorio je nuncij, te nastavio "po iskustvu znamo dobro da
nije uvijek lako, ali moramo sa sigurnošæu vjerovati da
nismo sami, nego smo samo beskorisni sluge u djelu
evangelizacije ili još bolje u novoj evangelizaciji. Samo
sluge Duha Božjega koji vodi Crkvu i radi u svakom od nas".
No, da bi se primijenile Papine odrednice, nuncij je naglasio
kako je potrebna jednostavnost u rijeèima, kao što to èini
Papa. I iznad svega moramo biti pažljivi u svezi sadržaja.
Nema smisla gubiti vrijeme u prevelikim detaljima i
sitnicama. Bit Radosne vijesti je vrlo jednostavna; Bog je
Ljubav, Otac, Milosrðe, Oproštenje i Dobri Pastir koji nas
traži i brine za nas, kao što Pastir brine za izgubljene ovce,
posvijestio je, te nastavio "ovo djelo pastoralne obnove
trebalo bi imati posebno obilježje, a to je upravo radost koja
nam dolazi od Isusove Radosne vijesti, od susreta s
Gospodinom Uskrslim, od svijesti da smo suradnici Božji u
njegovom planu spasenja".
Taj san Crkve za naše vrijeme, stalo mi je povjeriti osobito
vama, sinovima sv. Ignacija, kao što je to uèinio i papa
Franjo, ukratko, san o dinamiènoj Crkvi koja se s
jednostavnošæu i radošæu otvara obzorima svijeta sve do
materijalnih i duhovnih rubnih granica svijeta i osobito
obzorima Kraljevstva Božjega, rekao je nuncij D'Errico, te
na kraju homilije djelovanje Družbe Isusove preporuèio
zagovoru svih svetih i blaženih Družbe, a posebno njezinu
utemeljitelju sv. Ignaciju.
Prije blagoslova, zahvalu predvoditelju slavlja izrekao je
dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Ivan Šestak.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao zbor župe
Bezgrešnog Srca Marijina.
Akademija u prigodi proslave jubileja 200 godina
ponovne uspostave Družbe Isusove
Zagreb, 3.12.2014. (IKA) - Hrvatska pokrajina Družbe
Isusove priredila je u srijedu 3. prosinca, na blagdan sv.
Franje Ksaverskoga, akademiju u prigodi proslave jubileja
200 godina ponovne uspostave Družbe (1814.-2014.).
Akademija je održana u velikoj dvorani Filozofskog
fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, a uz sadašnje i
nekadašnje studente i profesore Fakulteta, nazoèili su joj i
èlanovi Družbe, provincijali više redovnièkih zajednica,
mnoštvo redovnica predvoðenih svojim provincijskim
poglavaricama, kao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Erico, vojni ordinarij u RH Juraj
Jezerinac, križevaèki vladika Nikola Kekiæ te izaslanik
zagrebaèkog nadbiskupa pomoæni biskup Valentin Pozaiæ.
U pozdravu provincijal o. Ante Tustonjiæ istaknuo je kako su
tom akademijom i hrvatski isusovci željeli obilježiti 200.
obljetnicu Družbe Isusove u cijelome svijetu. Bile su to teške
i izazovne godine nakon ukinuæa tada jednog od najjaèeg i
najutjecajnijeg Reda, koji se našao bez svojih ustanova,
škola, rekao je Tustonjiæ, te podsjetio na rijeèi koje je u tom
trenutku zapisao isusovac Ruðer Josip Boškoviæ: "Osjeæam
se poput ostavljenog siroèeta bez majke".
Nasreæu, vrijeme kušnje nije dugo trajalo, veæ godine 1804.
dopušta se u nekim krajevima djelovanje Družbe Isusove, a
konaèno deset godina nakon toga papa Pio VII. ponovno
uspostavlja Družbu Isusovu u cijelome svijetu. U tih 200
godina opet smo poèeli od nule, obnovili mnoge ustanove,
utemeljili nove apostolate. Željeli bismo da se uistinu ostvari
6
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
ono što stoji na grbu obljetnice "Ite inflammate omnia".
"Idite i zapalite sve, odnosno èitav svijet", odnosno da
Družba Isusova bude plamen koji æe zapaliti druge
plamenove kako je to zapisao general Družbe Adolfo
Nicolas: "samo onaj koji oduševljeno gori za dobro može
druge zapaliti i oduševiti". Provincijal Tustonjiæ podsjetio je
i kako general istièe da jubilej nije prigoda za trijumfalizam,
veæ za poniznu zahvalu Gospodinu što Družbu još uvijek
drži i još uvijek želi da postoji.
Dr. Agneza Szabo održala je predavanje "Ponovna uspostava
Družbe Isusove u povijesnom hodu hrvatskoga naroda".
Smještajuæi u povijesni kontekst ponovnu uspostavu Družbe,
istaknula je kako je prvi isusovac koji je stupio na hrvatsko
tlo nakon uspostave Družbe 1841. bio o. Vincenzo Basile,
koji se s još dvojicom isusovaca uputio u Skadar. No, Turci
su uskoro Basilea i druge isusovce protjerali, te se oni
vraæaju na Siciliju, a Basile se preko Kotora vratio u
Dubrovnik. Takoðer je rekla kako je za razvoj Družbe na
našem tlu od presudnog znaèenja osnivanje Ilirskodalmatinske misije kojoj je o. Basile imenovan superiorom.
Govoreæi o djelovanju isusovaca, posebno je naglasila puèke
misije, kojima je motor bio upravo Basile. Oni su prošli
cijelu Dalmaciju, a potom sjevernu Hrvatsku i Slavoniju.
Misije su vodili na hrvatskom i talijanskom jeziku do godine
1846., kad u Dalmaciji hrvatski jezik postaje službeni.
Takoðer je istaknula kako je nadbiskup Haulik u Zagreb
pozvao poznate misionare koji su 1855. u zagrebaèkoj
katedrali propovijedali na hrvatskom jeziku.
Kratko se osvrnula na djelatnost u više biskupija, te rekla
kako je 1909. u okviru Austrijske provincije ustanovljena
zasebna Hrvatska misija Družbe Isusove. Posebno je pak
ukazala na 1. studenoga 1911. kada je na snagu stupila
povijesna odluka generala Reda o pripojenju Dalmatinske,
Hrvatskoj misiji sa sjedištem u Zagrebu.
Time je general uèinio ujedinjenje hrvatskoga naroda, što
nije uèinila politika. Ujedinio je trojedinu kraljevinu
Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju u Srcu Isusovu koja je
trajna baština hrvatskoga naroda. Dr. Szabo spomenula je i
muèenike Družbe u hrvatskom narodu, te istaknula kako su
primjeri njihova života i muèeništva najvredniji plodovi
ponovne uspostavljene Družbe. Oni su naša dragocjena
baština koja dobiva svoju punu vrijednost tek u eshatonu,
zakljuèila je dr. Szabo.
Rektor Papinskoga ruskog kolegija u Rimu o. Anto Lozuk,
DI, održao je predavanje "Nastanak ignacijevske karizme".
Kratko se osvrnuo na životni put sv. Ignacija prije obraæenja,
te prekretnicu koju je doživio nakon ranjavanja kada dolazi u
kontakt s duhovnim štivom. Èitajuæi knjige "Život Kristov" i
"Zlatne legende" u njemu poèinju raðati proces obraæenja i
raðanje nove karizme. Otkriæe križa kao pobjedonosnoga
kraljevskog znaka otvara pred Ignacijem perspektive, te
spoznaje da je njemu upravo takvom kakav je, ranjen,
nemoæan fizièki, ponuðena najveæa šansa da stupi u službu
Nebeskog kralja pod uvjetom da prihvati križ. Konaèni
rezultat toga otkriæa je meditacija o Kralju, onom koji jedini
zavreðuje da mu se služi svim srcem i svim snagama, rekao
je Lozuk.
U glazbenom dijelu sudjelovao je Stipe Biliæ (klavir), Marija
Æepuliæ (violina), Štefan Polgar (violonèelo), Domagoj
Gušèiæ (klavir), Vitomir Marof (bariton) te Akademski zbor
bazilike Srca Isusova "Palma" pod ravnanjem Alana
Kljajiæa. Zbor je izveo i dvije skladbe za koje su tekstove i
glazbu napisali hrvatski isusovci "O Srce Spasa mog" (M.
Paveliæ – S. Flodin) i "Dižimo se, Gospa zove" (M. Škvorc –
I. Mort). Program je vodio dr. Marijan Steiner.
ika
HAZU obilježio 120. obljetnicu smrti svoga prvog
predsjednika mons. Franje Raèkog
Zagreb, 4.12.2014. (IKA) – Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti sveèanom je sjednicom u èetvrtak 4. prosinca
obilježila 120. obljetnicu smrti svog prvog predsjednika,
povjesnièara, kanonika i politièara Franje Raèkog. Kako je u
uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik
Zvonko Kusiæ, Raèki je postavio temelje današnjem radu
Akademije kojoj je bio predsjednik 20 godina, od 1866. do
1886., kada je car i kralj Franjo Josip odbio potvrditi njegov
izbor, nakon èega je izabran za potpredsjednika. Na toj je
dužnosti sve do smrti 13. veljaèe 1894. vodio Akademiju i
njene najvažnije poslove. Zaslužan je za izgradnju palaèe
HAZU, pokrenuo je i Akademijine edicije Rad i Starine koje
izlaze i danas, brinuo se za Akademijin arhiv, knjižnicu i
Strossmayerovu galeriju starih majstora, a uspio se oduprijeti
pokušajima da se Akademija ukine i umjetno nje osnuje
nova koja bi bila pokorna tadašnjem režimu bana Khuena
Hedervaryja. "Da nismo imali temelje kakve je udario Franjo
Raèki ne bismo danas mogli biti ovako suvremeni i
avangardni", kazao je akademik Kusiæ. Spomenuo je i da je
Raèki od mladosti bio zanesen nacionalnom sviješæu i da je
kao povjesnièar postavio temelje kritièkoj hrvatskoj
historiografiji, ali i hrvatskoj državno-pravnoj ideologiji
utemeljenoj na povijesnim argumentima koji dokazuju
pravni kontinuitet hrvatske države još od vremena narodnih
vladara. "Time je postavio temelje hrvatske nacionalne
integracije i to je njegova najveæa zasluga u povijesti
Hrvata", dodao je akademik Kusiæ. Podsjetio je na njegovo
prijateljstvo s utemeljiteljem i prvim pokroviteljem
Akademije Josipom Jurjem Strossmayerom. Bili su razlièiti
karakterom, ali su ih povezivale zajednièke ideje i vizije.
O Franji Raèkom kao istraživaèu hrvatskog srednjovjekovlja
govorio je akademik Franjo Šanjek, koji je istaknuo da je
Raèki u arhivima i knjižnicama u Rimu, Veneciji i Beèu
pronašao brojne dragocjene izvore za raniju hrvatsku
povijest. "Raèki je prvi nakon Ivana Luèiæa u 17. stoljeæu
poèeo sustavno istraživati razdoblje vladavine narodnih
vladara i stvorio djelo koje æe znanost pamtiti desetljeæima i
stoljeæima, kao i Luèiæevo. Smatrao je da povijest mora biti
utemeljena na povijesnim izvorima jer inaèe nije uèiteljica,
nego zavaditeljica naroda", kazao je akademik Šanjek.
Spomenuo je najvažnija djela Franje Raèkog, Documenta
historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia, zbirku
izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest, te knjigu
Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeæa. U tom djelu i
drugim radovima uz ostalo je dokazao da je srednjovjekovna
hrvatska država imala svoju dvorsku kancelariju iz koje se
saèuvalo 28 vrijednih dokumenata. Uz ostalo bavio se
vjerodostojnošæu tih isprava, kao i državnim i društvenim
ureðenjem tadašnje Hrvatske, imovinskim i gospodarskim
odnosima te kulturnim razvojem. Važan je i njegov doprinos
istraživanju fenomena Crkve bosanske za èije pripadnike je
u historiografiju uveo naziv bogumili.
Akademik Petar Strèiæ govorio je o djelovanju Franje
Raèkog kako ga je u svojim radovima prikazala jedna od
vodeæih hrvatskih povjesnièarki 20. stoljeæa Mirjana Gross,
èija posljednja knjiga objavljena 2004. nosi naziv Vijek i
djelovanje Franje Raèkoga. Ona se uz ostalo bavila i
analizom ideje jugoslavizma i smatrala da je ona imala
funkciju hrvatske nacionalne integracijske ideologije. "Ta je
ideja težila integraciji hrvatske nacije, èiji razvoj je stavljala
u južnoslavenski okvir. Težište tog razvoja postupno se s
južnoslavenskih pomicalo prema hrvatskim nacionalnim
interesima. Kao svjestan Hrvat Raèki stvara ideologiju koja
pomaže integraciju hrvatske nacije i svoje hrvatstvo
usklaðuje s jugoslavenstvom. Središnji postulat te ideje
Domovinske vijesti
naslijeðen od iliraca jest ravnopravno sjedinjenje južnih
Slavena na kulturnom podruèju, bez diranja u njihove
poviješæu steèene zasebne osobine i njhova imena", rekao je
akademik Strèiæ, istaknuvši da je zbog takvih stavova
Mirjana Gross u doba socijalizma dobivala prigovore iz
politièkih krugova.
Franjo Raèki rodio se 25. studenoga 1828. u Fužinama gdje
se 12. prosinca održava tradicionalna manifestacija Dani dr.
Franje Raèkog, koje po 13. put organizira zavod za
povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.
Predstavljen tijek priprave 2. nacionalnog susreta
hrvatskih obitelji
Zagreb, 4.12.2014. (IKA) – Vijeæe HBK za život i obitelj
priredilo je 4. prosinca u sjedištu HBK u Zagrebu
konferenciju za tisak u povodu priprava za 2. nacionalni
susret hrvatskih katolièkih obitelji.
Predsjednik Vijeæa i predsjednik Organizacijskog odbora
susreta krèki biskup Valter Župan rekao je kako æe se susret
održati 19. travnja 2015. u svetištu Majke Božje Trsatske.
Podsjetio je kako je prvi susret održan 2011. a na njemu je
sudjelovao papa Benedikt XVI. U meðuvremenu je HBK
odredila da se dogaðanja u vezi obitelji na nacionalnom
planu odvijaju tako da jedne godine održi studijski susret,
druge godine biskupijski, a treæe godine nacionalni susret.
Drugi susret je s temom "Obitelj – nositeljica života, nada i
buduænost Hrvatske", najavio je biskup Župan, te podsjetio
na pripremljene materijale i pozvao sve voditelje obiteljskih
zajednica i naroèito župnike i sveæenike da se koriste tim
materijalom.
Voditelj Ureda HBK za život i obitelj Petar Krešimir Hodžiæ
predstavio je hodogram dogaðanja susreta. Istaknuo je
blagdan Svete obitelji u nedjelju 28. prosinca za što je
osmišljen projekt "Nazaretska kuæica", potom Dan života u
nedjelju 1. veljaèe 2015. Uz što je vezan sveèani prijenos
zavjetne spomen-svijeæe hrvatskih katolièkih obitelji iz
Marije Bistrice u rijeèku katedralu. Hodogram obuhvaæa i
bdjenje u subotu 18. travnja u trsatskom svetištu, te sam
susret 19. travnja. Dr. Hodžiæ istaknuo je kako priprava za
susret obuhvaæa molitvenu sastavnicu za što je tiskana
prigodna molitva. Rijeè je o molitvi koju je papa Franjo
izgovorio u povodu blagdan Svete obitelji prošle godine s
nakanom za uspjeh biskupske sinode. Ta molitva je
nadopunjena jednim retkom koji se odnosi na 2. nacionalni
susret hrvatskih katolièkih obitelji. Priprava obuhvaæa i
studijsko-katehetsku sastojnicu za što je tiskan priruènik koji
sadrži glavne toèke hoda prema susretu, molitvu, uvodnu
rijeè domaæina rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa i krèkog
biskupa Valtera Župana. Tu je i tekst o zavjetnoj spomensvijeæi hrvatskih katolièkih obitelji, potom pjesma "Kristu
vjerni zauvijek", obrazloženje logotipa susreta, studijski
vodiè za prouèavanje enciklike Evanðelje života sv. Ivana
Pavla II. èija æe se 20. obljetnica objavljivanja obilježiti
sljedeæe godine. U dodatku su još dvije kateheze, dodatni
prijedlozi i ideje za pripravu, te tekst o svetištu Majke Božje
Trsatske. Hodžiæ je istaknuo i projekt "Nazaretska kuæica"
koji æe se odvijati od 10. do 28. prosinca uz pomoæ graðe
objavljene u MAK-u. Svi materijali dostupni su i u
elektronièkom
obliku
na
mrežnoj
stranici
www.susretobitelji.hr. Samu mrežnu stranicu novinarima je
predstavio voditelj Medijskoga odbora susreta prof. dr. Jerko
Valkoviæ. Istaknuo je kako je cilj stranice da omoguæi
unutarcrkvenu komunikaciju, ali isto tako komunikaciju s
medijima i cjelokupnom javnošæu.
10. prosinca 2014. broj 49/2014
7
Domovinske vijesti
Biskup Gorski otvorio novu sezonu Katolièke šahovske
lige
Zagreb, 4.12.2014. (IKA) - Božiænim turnirom u šahu i
misnim slavljem 4. prosinca u župi Predragocjene Krvi
Kristove poèela je nova Katolièka šahovska liga. Misno
slavlje predvodio je pomoæni zagrebaèki biskup Mijo Gorski
u suslavlju sa župnikom fra Željkom Janjiæem, sveæenicima
dekanata, ðakonima i okupljenim vjernicima, izvijestio je
portal Zagrebaèke nadbiskupije.
Biskup Gorski obratio se sportašima i istaknuo važnost
životnog temelja i životnih vrednota, jer nije svejedno na
kojem temelju gradimo kuæu ili životni uspjeh. Gradimo li
ga na neèem što ima propadljiv temelj, sigurno æe propasti
kad doðe prva životna neprilika ili sportski neuspjeh. No
gradimo li ga na èvrstoj stijeni tada se bez obzira na životni
pad ili sportsko razoèarenje sigurno dižemo, jer naša
uvjerenja i motivi su trajni i stabilni.
Uz šahiste bili su prisutni i stolnotenisaèi koji su takoðer
odigrali tradicionalni Božiæni turnir, a nagrade je podijelio
predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza Zlatko Pospiš.
Završio je i prvi dio sezone Katolièke košarkaške lige te su
najboljima podijeljene nagrade. Uruèio ih je legenda
hrvatske i svjetske košarke Andro Knego, dok je
najuspješnijim šahistima nagrade podijelio biskup Mijo
Gorski.
Predstavljena fotomonografija "Lepoglava" o sakralnoj i
kulturnoj baštini
Lepoglava, 4.12.2014. (IKA) - Fotomonografija Lepoglave,
koja predstavlja bogatu sakralnu i kulturnu baštinu, prirodne
ljepote i naèin života tog osebujnog mjesta Varaždinske
županije i Varaždinske biskupije, predstavljena je u èetvrtak
4. prosinca u èitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u
tom gradu èipke i pavlinske duhovnosti.
To dugooèekivano izdanje, koje jednostavnom lakoæom kroz
snimke istaknutoga varaždinskog fotografa Darka Gorenaka,
popraæene opisima Roberta Peharde, donosi gotovo pjesnièki
pogled na znamenitosti i detalje lepoglavskoga kraja i
njegove okolice, objelodanjeno je u okviru proslave Dana
grada Lepoglave i župnog blagdana Bezgrešnog zaèeæa
BDM. Fotografije su nastajale u nekoliko posljednjih godina
kroz sva godišnja doba, pa je Lepoglava, nadaleko poznata
kao kolijevka hrvatske duhovnosti i kulture, dobila uistinu
reprezentativno djelo na razini sliènog izdanja o gradu
Varaždinu, objavljenog ljetos od istog izdavaèa varaždinske
tvrtke GODAR.
Fotomonografiju je predstavila kustosica u varaždinskom
Gradskom muzeju Elizabeta Igrec, koja je istaknula kako
ona ostavlja dojam neposrednosti i jasne èitljivosti, te
ponovno potvrðuje Gorenaka kao vrsnog fotografa èija su
djela iskaz iskonske darovitosti, ali i sustavnog i neiscrpnog
rada. Kroz obilje fotografija autor daje ono najljepše,
izvorno i prisno od Lepoglave, pružajuæi dokumentarnost i
opisnost u svom umjetnièkom izrazu.
Gradonaèelnik Marijan Škvariæ kazao je kako djelo u
najljepšem svjetlu predstavlja Lepoglavu koja ima svoje
vrednote i prepoznatljivost ne samo na razini Hrvatske, nego
i na svjetskoj razini, buduæi da se nalazi na UNESCO-voj
listi nematerijalne kulturne baštine. Sam autor istaknuo je
kako je rad na toj knjizi za njega bio izazov, a pronalaženje
motiva poput istraživanja koje je trajalo nekoliko godina.
Fotomonografija na više od 160 stranica u izdanju
praktiènog formata i mekog uveza slikom i perom govori o
Lepoglavi nekad i danas. Može se reæi da je gotovo polovica
knjige posveæena sakralnim motivima prepoznatljivima za to
8
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
mjesto koje je obilježeno višestoljetnom pavlinskom
prisutnošæu koja je ostavila neizbrisive tragove na svakom
koraku. Najveæi tragovi nalaze se u nekad pavlinskoj, a
danas župnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæa BDM, raskošno
oslikanoj umjetnièkim freskama pavlinskih majstora i
urešenoj iznimno vrijednim oltarima, kipovima i slikama,
koja u svom svetištu èuva veliku oltarnu sliku "crne Gospe",
Majke Božje Èenstohovske. Fotografije predstavljaju i
pavlinski samostan u obnovi, te neprocjenjivo blago
freskoslikara pavlina Ivana Krstitelja Rangera koji je svu
raskoš svoga slikarskog umijeæa posvjedoèio oslikavajuæi
nemali broj crkava i kapela u Lepoglavi i njezinoj bližoj i
daljoj okolici. U knjizi su stoga predstavljeni i sakralni
objekti drugih župa koje se nalaze na podruèju Grada
Lepoglave, kao što su Kamenica i Višnjica, a završni dio
posveæen je prirodnim ljepotama Ravne gore. Skladan
suživot ljudi ovoga kraja, njegove baštine i nezaboravne
prirode, trajno zabilježen i doèaran posebno prisno i
emotivno objektivom kamere, proteže se cijelom knjigom te
poput svojevrsne šetnje kroz prošlost i sadašnjost otkriva svu
njegovu ljepotu, posebnost i dragocjenost.
To izdanje na svjetlo dana donijelo je istinski i prepoznatljiv
identitet Lepoglave, koja sve manje biva poznata samo po
velikoj kaznionici, a sve više po svojoj bogatoj sakralnoj i
kulturnoj baštini, koju tisuæe namjernika sa svih strana
svijeta pobliže otkriva i upoznaje tijekom cijele godine.
Svakako, autorovo pomno oko zabilježilo je i detalje iz
kaznionice, i to zatvorsku æeliju u kojoj je tijekom pet
godina bio zatoèen blaženi kardinal i zagrebaèki nadbiskup
Alojzije Stepinac, kojem je posveæena i zatvorska kapela u
kojoj se služe mise za zatvorenike. Stepinèevo muèeništvo
još je jedan trag duhovnosti koji se ne može izbrisati iz
prošlosti i sadašnjosti Lepoglave i Varaždinske biskupije i
zalog je njihove buduænosti.
Predstavljena knjiga "Postanak i razvitak franjevaèke
provincije u Dubrovniku"
Prvo izdanje rukopisa fra Hijacinta Tvrkoviæa (1641-1693)
Dubrovnik, 4.12.2014. (IKA) - U prostorijama samostana
Mala braæe u Dubrovniku u èetvrtak 4. prosinca
predstavljena je knjiga o poèecima franjevaca u Dubrovniku.
Autor knjige koja nosi naslov "Postanak i razvitak
franjevaèke provincije u Dubrovniku" je malo poznati
franjevac iz 17. stoljeæa fra Hijacint Tvrkoviæ (1641-1693).
Djelo se èuva u rukopisu u Arhivu Male braæe pod brojem
355. Ovo je prvo izdanje – editioprinceps toga rukopisa koji
je bio gotovo 200 godina izgubljen i naðen je u 20. stoljeæu.
Vrlo je malo poznat široj javnosti, dijelom i zbog lošega
stanja. Dugogodišnji bibliotekar Male braæe fra Josip Sopta
nastojao je spasiti rukopis. Okupio je više struènjaka koji su
mukotrpnim radom uspjeli rukopis pisan latinskim jezikom
restaurirati, transkribirati i potom prevesti na hrvatski.
Izdavaè djela je Franjevaèka provincija sv. Jeronima u
Dalmaciji i Istri.
Nakon kratkog životopisa samog autora, knjiga donosi opis
rukopisa, izvore rukopisa, opis njegovog stanja, kao i
povijest, te izvore Tvrtkoviæeve povijesti i kratki sadržaj
rukopisa, kao i napomene uz transkripciju i prijevod. U
središnjem dijelu knjige na više od 200 stranica donosi se s
lijeve strane transkripcija rukopisa, a na desnoj strani
prijevod na hrvatski jezik. Knjigu su predstavili dr. Slavica
Stojan, dr. Marijan Sivriæ i dr. Josip Sopta. Nastupila je
FRAMA Rožat, a predstavljanju su nazoèili mnogobrojni
zainteresirani, meðu kojima su bili i dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ kao i generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons.
Petar Paliæ.
ika
Proslava pete obljetnice ponovne uspostave Sisaèke
biskupije
Tema Sveæenièkog dana bio je osvrt na proteklih pet godina
Sisak, 5.12.2014. (IKA) - Proslava 5. obljetnice ponovne
uspostave Sisaèke biskupije i Sveæenièki dan održani su u
petak 5. prosinca u Sisku. Tema Sveæenièkog dana bio je
osvrt na proteklih pet godina, a o brojnim uèinjenim
stvarima govorili su sisaèki biskup Vlado Košiæ, kancelar
Biskupije mons. Marko Cvitkušiæ, biskupijski ekonom
mons. Zdravko Novak, povjerenik za pastoral mladih vlè.
Branko Koretiæ, povjerenik za duhovna zvanja mr. Ivan
Grbešiæ, predsjednik Caritasa Biskupije mons. Franjo Æuk,
ravnateljica Caritasa Kristina Radiæ, voditeljica Ureda za
kulturu Spomenka Juriæ i predstojnik Ureda za odnose s
javnošæu Stjepan Vego.
Na poèetku, biskup Košiæ podsjetio je na strukturu Biskupije
te tridesetak osnovanih tijela biskupije, projekt osnivanja
pet novih župa, gradnju novih i obnovu u Domovinskom ratu
stradalih crkava, ureðenje biskupijskog Caritasa i zgrade
Velikog Kaptola, osnivanje zaklade za stipendiranje
potrebitih studenata, kao i brojne druge stvari. Biskup je
istaknuo kako je mnogo planova za buduænost, te je iskreno
zahvalio svima na njihovim službama i svemu što èine kako
bi Biskupija dobro funkcionirala.
"Dao nam Bog snage da ne odustanemo od borbe za dobro
naše Biskupije, svakog sveæenika, redovnika, redovnice,
vjernika laika; od borbe za duše naše djece, mladih i
vrijednosti koje štite obitelj, naše društvo i Domovinu u
cjelini", poruèio je biskup.
U nastavku o statistièkim podacima govorio je kancelar
mons. Cvitkušiæ, istièuæi kako prema podacima župa na
podruèju Sisaèke biskupije živi stotinu pedeset i èetiri tisuæa
katolika, te kako je u protekle èetiri godine kršteno više od
šest tisuæa osoba. Kao predsjednik Zaklade za gradnju crkve
Našašæa sv. Križa u Zrinu mons. Cvitkušiæ podsjetio je na
sve do sada uèinjeno kako bi se dostojanstveno obilježilo
stradanje stanovnika Zrina, ali i na prethodna arheološka
istraživanja i pronaðene ostatke, te na ono što je uèinjeno
kako bi se zapoèelo s gradnjom crkve u Zrinu.
Biskupijski ekonom mons. Novak govorio je o financijama
Biskupije i ostvarenim ulaganjima. Kao velike stavke
istaknuo je gradnju svetišta u Gori, ureðenje zgrade Caritasa
i puèke kuhinje, obnovu zgrade Velikog Kaptola, kupnju
zgrade Dijecezanskog muzeja, obnovu brojnih crkava,
kapela, orgulja i župnih kuæa.
Predsjednik Caritasa Biskupije mons. Franjo Æuk prisjetio se
poèetaka i prvih biskupovih poteza nakon osnutka Biskupije,
odnosno upravo osnutka Caritasa, istièuæi kako sve ono što
se unutar njega radi ne bi bilo moguæe bez ovako dobro
organizirane zajednice kao što je Sisaèka biskupija. Mons.
Æuk govorio je o dobroj suradnji izmeðu upravnog vijeæa,
ravnateljice, djelatnika i volontera, te je govoreæi o
planovima i željama naglasio otvaranje novih puèkih
kuhinja.
Ravnateljica Caritasa Kristina Radiæ izvijestila je na kojim
sve podruèjima on djeluje. Izmeðu ostalog podsjetila je na
caritasovu kuæu "Sv. Vinka Paulskog" u Oborovu gdje
trenutaèno boravi sedamdesetero korisnika s razlièitim
tjelesnim i mentalnim ošteæenjima, zatim puèku kuhinju u
Sisku u kojoj se svakodnevno hrani stotinu dvadeset
korisnika, te skladište odjeæe, obuæe, prehrambenih artikala i
higijenskih potrepština, preko kojeg se potrebno distribuira
za više od tisuæu obitelji.
Povjerenik za pastoral mladih vlè. Branko Koretiæ govorio je
o Susretu hrvatske katolièke mladeži u Sisku, te je podsjetio
kako je do njega došlo, što se sve dogaðalo, ali i koje su se to
ideje iskristalizirale nakon njega.
Domovinske vijesti
Voditeljica Ureda za kulturu Spomenka Juriæ i predstojnik
Ureda za odnose s javnošæu Stjepan Vego vizualno su
prikazali okupljenima pregled bitnih dogaðanja u posljednjih
pet godina, poèevši od bule "Antiquam Fidem", preko
brojnih hodoèašæa, posveta crkvi, kapela i spomen-ploèa,
proglašenja svetišta, do znanstvenih skupova, predstavljanja
knjiga, predavanja i okruglih stolova, humanitarnih
koncerata, kao i brojnih drugih kulturnih dogaðanja. Susret
je zakljuèen sveèanim misnim slavljem u katedrali Uzvišenja
sv. Križa koje je predvodio biskup Košiæ u zajedništvu s
okupljenim sveæenicima.
U homiliji biskup se prisjetio vremena kada je prije pet
godina u zagrebaèkoj katedrali apostolski nuncij Mario
Roberto Cassari proèitao papinu odluku kojom je Benedikt
XVI. osnovao dvije nove biskupije, Sisaèku i Bjelovarskokriževaèku, te imenovao njega za sisaèkog biskupa, a
biskupa Vjekoslava Huzjaka za bjelovarsko-križevaèkog
biskupa. "To su dogaðaji koji odreðuju naše osobne
povijesti, odreðuju povijesti naših suradnika, pa i èitavih
krajeva. Ali, vidjet æemo. Bog æe dati ocijene koliko je to
bilo pozitivno što smo izvršiti ili koliko smo toga propustili",
zakljuèio je biskup te još jednom na kraju zahvalio svima
koji su dali svoj doprinos u izgradnji Biskupije, pozvavši ih
da i dalje nastoje èiniti dobro Bogu na slavu, a njima na
vjeèno spasenje.
Kardinal Bozaniæ primio u nastupni posjet veleposlanicu
Izraela
Zagreb, 5.12.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u petak 5. prosinca u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu u nastupni posjet
veleposlanicu Države Izrael u Republici Hrvatskoj Zinu
Kalay Kleitman, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Biskup Kutleša pohodio djecu u Kuæi milosrða
Pula, 5.12.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup Dražen
Kutleša posjetio je 5. prosinca Kuæu milosrða u Majmajoli.
Preuzevši ulogu sv. Nikole, biskup je razveselio djecu
darovima. Osim što je svatko dobio dar prema vlastitim
željama, kuæa Majmajola dobila je na dar kombi koji je
donirala biskupija zajedno s Biskupijskim Caritasom i
tvrtkom Strobi d.o.o iz Zagreba.
U kuæi trenutaèno boravi devetero djece: jedno predškolskog
uzrasta, troje osnovnoškolaca, te petero srednjoškolskog
uzrasta. Djeca u Kuæu milosrða dolaze rješenjem Centra za
socijalnu skrb, a potjeèu mahom iz obitelji koje se o njima,
iz raznih razloga, nisu mogle adekvatno skrbiti. Odgojitelji
su na kraju posjeta uruèili biskupu škrinjicu sa zahvalama.
U Kuæi milosrða skrbe o djeci bez odgovarajuæe roditeljske
skrbi u dobi od 6 do 18 godina i to u okviru smještaja,
odgoja, praæenja obrazovanja, njege, brige o zdravlju,
prehrane, odijevanja, održavanja osobne higijene, usluga
organiziranog provoðenja slobodnog vremena i radnih
aktivnosti.
Kuæu je Caritasu darovao Denis Jelenkoviæ. Godine 2005.
mons. Ivan Milovan blagoslovio je Kuæu milosrða èime je
oznaèen završetak radova, opremanje objekta i završetak
prve faze edukacije djelatnika. Prvi korisnici stigli su u Kuæu
u srpnju 2007. godine.
Maksimalni kapacitet Kuæe je desetero djece. Za svako se
dijete izraðuje individualni program rada. Pri izradi
programa sudjeluju èlanovi struènog tima Kuæe, roditelj ili
staratelj te djelatnici Centra za socijalnu skrb.
10. prosinca 2014. broj 49/2014
9
Domovinske vijesti
U Lepoglavi predstavljene dvije knjige o pavlinima
Lepoglava, 5.12.2014. (IKA) - U Lepoglavi su 5. prosinca
predstavljene dvije knjige vezane uz život redovnika pavlina
u Hrvatskoj. U sklopu proslave župnog blagdana i Dana
grada Lepoglave u Gradskoj knjižnici pavlina Ivana
Belostenca predstavljene su monografija "Tragom Crne
Gospe" autora pavlina o. Marka Kornelija Glogoviæa i
Polone Juriniæ, te knjiga "Svetice" Polone Juriniæ o
pavlinskom samostanu i crkvi Roðenja BDM u Sveticama
nekad i danas.
U knjizi "Tragom Crne Gospe" Glogoviæ iznosi temelje,
osnovne znaèajke i specifiènosti pobožnosti i ljubavi pavlina
prema Majci Božjoj kroz stoljeæa djelovanja Reda u svijetu i
Hrvatskoj. Ta je pavlinska pobožnost prema Bogorodici
zapisana i u Konstitucijama reda, pa ne èudi što se trajno
razvijala i zadržala u djelovanju pavlina na svim prostorima.
Glogoviæ u knjizi podsjeæa i na sam osnutak Pavlinskog reda
u Ostrogonu u 13. stoljeæu i njegovo djelovanje u više
europskih država kroz pavlinske samostane i crkve koje su
se uglavnom razvile u marijanska svetišta. Stotinjak
samostana nije preživjelo turska razaranja i reformaciju,
prolivena je kroz stoljeæa krv nebrojenih pavlinskih
muèenika, a do današnjih dana opstalo je samo nekoliko
samostana, od kojih je èetiri u Hrvatskoj. Knjiga se takoðer
osvræe na poljsko pavlinsko svetište na Jasnoj Gori u
Èenstohovi kao središte kulta Bogorodice i polazište novog
razdoblja u Redu pavlina koji su svugdje gdje su djelovali
osnivali samostane i crkve na èast Majke Božje, a osobito
meðu slavenskim narodima. Autor iznosi i marijanske
molitve koje su razvijali pavlini, meðu kojima su i manje
poznati zazivi Bogorodici, za koju su smatrali da je spasila
Red od propasti i potpunog ugasnuæa. O. Glogoviæ govori i o
hrvatskoj marijanskoj pobožnosti danas te predstavlja
današnje pavlinske samostane u Hrvatskoj, koji su
marijanska svetišta, mjesta okupljanja i molitve, posveæena
Majci života i zaštitnici neroðenih.
Autorica Polona Juriniæ predstavlja podrobnije grad
Èenstohovu za svetištem Jasna Gora u južnoj Poljskoj te
slijedi trag Majke Božje Èenstohovske u Hrvatskoj,
Sloveniji i Baèkoj. Pavlinski red uz duhovni život posebice
je njegovao umjetnièko stvaralaštvo te je dao znaèajan
doprinos na podruèju slikarstva, arhitekture i glazbe.
Pavlinska umjetnièka djela steèevina su kako hrvatske, tako i
europske kulture. U pavlinskoj ikonografiji istaknuto mjesto
pripada kultu Crne Gospe s Jasne Gore, koja se na slikama
prikazuje na osobit naèin raskošno oslikana i ukrašena.
Knjiga donosi povijesni prikaz uglavnom hrvatskih svetišta
u kojima su se nalazile ili se još uvijek èuva 15 slika – kopija
èuvene izvorne èudotvorne slike Majke Božje Èenstohovske
– u isto toliko pavlinskih samostana, meðu kojima prvo i
najznaèajnije mjesto zauzima Lepoglava kao duhovno i
kulturno središte hrvatskih pavlina u èijoj se nekad
pavlinskoj, a danas župnoj crkvi nalazi velika oltarna slika
Majke Božje Èenstohovske.
Gradonaèelnik Marijan Škvariæ u pozdravnoj rijeèi
okupljenima na predstavljanju naglasio je da se o Lepoglavi
ne može govoriti bez njezine povezanosti s pavlinima, koji
su u ovom kraju razvijali ne samo vjeru, nego i kulturu,
znanje i obrazovanje - sve ono što èini jedan narod.
Varaždinski biskup Josip Mrzljak zaželio je da te knjige
obogate vjerski i kulturni život grada i župe Lepoglave te
svakog pojedinaèno. Podsjetio je da je toga dana prije 63
godine iz lepoglavskog zatvora nakon petogodišnjeg
sužanjstva u kuæni pritvor odvezen blaženi Alojzije Stepinac.
Provincijal Glogoviæ podsjetio je da su pavlini stoljeæima
radili na duhovnom, vjerskom i kulturnom planu,
obogaæivali naš narod i našu Crkvu, prije svega umjetnošæu,
10
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
pisanom rijeèju, kiparstvom, slikarstvom, glazbom, te na
podruèju medicine, znanosti i prosvjete. Pavlini su uistinu
bili jedni od organizatora i voditelja duhovnog i kulturnog
života kroz mnoga stoljeæa na ovim prostorima. U Lepoglavi
bila je glava pavlinskog reda, središte za cijelu Europu u
kojoj su pavlini sa svih krajeva dobivali nadahnuæe, rekao je
provincijal, dodavši kako na svaku baštinu koju su nam
ostavili trebamo biti ponosni. Ono što je ostvareno u
prošlosti ne smije se danas zaboraviti niti zanemariti,
istaknuo je. Govoreæi o samoj slici Crne Gospe, rekao je da
je njezin prikaz jedna velika kateheza jer svaki detalj na slici
ima svoju snažnu duhovnu simboliku.
Svoje dojmove o knjigama iznio je i akademik Josip
Bratuliæ, koji je takoðer podsjetio da je Lepoglava stoljeæima
bila žarište hrvatske kulture i duhovnosti koju su obilježili
pavlini koji su dali znaèajan prinos i hrvatskoj umjetnosti i
književnosti. Autorica Polona Juriniæ kazala je da je dosad
otkriveno 15 kopija slike Crne Gospe, meðu kojima je i ona
iz Svetog Petra u Istri koja je u 18. st. kroz tjedan dana
plakala krvavim suzama. Obje knjige izdane su u vlastitoj
nakladi Polone Juriniæ. U glazbenom dijelu programa
predstavljanja nastupila je solistica Marija Hodalj uz pratnju
Želimira Duboveèaka.
Lepoglava, osebujno mjesto nadaleko poznato kao kolijevka
hrvatske duhovnosti, kulture i školstva, grad èipke i baštine
višestoljetne pavlinske prisutnosti, te mjesto muèeništva
blaženika Alojzija Stepinca, nalazi se u jubilarnoj godini
kojom proslavlja 600. obljetnicu izgradnje i posvete župne
crkve Bezgrešnog zaèeæa BDM.
Euharistijsko klanjanje sa zadarskim nadbiskupom u
Godini euharistije
Zadar, 5.12.2014. (IKA) - U Godini euharistije u Zadarskoj
nadbiskupiji koji je završni dio trogodišnjeg obilježavanja
Godine vjere u mjesnoj Crkvi, u katedrali Sv. Stošije u
Zadru prvog petka u mjesecu euharistijsko klanjanje
predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Drugi takav
molitveni susret održan je u petak 5. prosinca. Prije izlaganja
Presvetog Oltarskog Sakramenta i klanjanja, mons. Puljiæ
istaknuo je da je Krist naša popudbina bez koje ne možemo
putovati ovim svijetom. Potaknuo je da dublje uðemo u
otajstvo euharistije koja je nezasluženi dar, a ublažava tugu
napuštenih i bolesnih, prevladava sukobe i usmjerava idealu
zajedništva. "Zauzetije slavimo svete tajne, osobito misu i
euharistijsko klanjanje. Kad se to èini dostojno i pobožno,
pomažemo sebi i onima kojima smo poslani navješæivati
Božju rijeè. Euharistijski Krist je živi Bog meðu ljudima.
Mesija i Spasitelj koji nas svojim tijelom lijeèi i hrani za
vjeèni život", rekao je nadbiskup Puljiæ. U nagovoru je
tumaèio uvodni obred u misu, istaknuvši da je misa vrsta
audijencije kod Boga. Upozorio je da se ne pripremamo
uvijek za misu posebnim, doliènim raspoloženjem, kao da
idemo na audijenciju na koju nas poziva sam Bog. Tumaèio
je i sveèanu molitvu Crkve koja se zove zborna molitva. "Na
poèetku sveæenik kaže 'Pomolimo se'. To znaèi da smo svi
pozvani prikljuèiti se molitvi, ne samo stajati i gledati.
Svršetak molitve se upravlja Bogu Ocu 'po Isusu Kristu, koji
s Bogom ocem i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke
vjekova'. Crkva je zajednica grešnika. No, imamo pristup k
Ocu po onomu koji je postao naš brat. Nikada nije zgriješio i
zagovara nas kod Oca u nebu. Zato kažemo Bogu da to
èinimo po Kristu koji za nas moli i zastupa nas", zakljuèio je
nadbiskup Puljiæ i na kraju klanjanja puk blagoslovio
Presvetim.
ika
Otvorena Godina posveæenog života za Zadarsku
nadbiskupiju
Godina je otvorena za vrijeme euharistijskog klanjanja koje
je u katedrali Sv. Stošije predvodio zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ - nagovor je održao fra Andrija Bilokapiæ
Zadar, 5.12.2014. (IKA) - "Redovnici nemaju samo slavnu
povijest koje se treba sjeæati i koju treba pripovijedati, nego
veliku povijest koju treba izgraditi. Gledajte u buduænost u
koju vas šalje Duh, da s vama uèini još velike stvari", na tu
je misao sv. Ivana Pavla II. u svom nagovoru uz otvorenje
Godine posveæenog života za Zadarsku nadbiskupiju
podsjetio fra Andrija Bilokapiæ, provincijal franjevaèke
Provincije sv. Jeronima. Godina je otvorena za vrijeme
euharistijskog klanjanja koje je u katedrali Sv. Stošije u
Zadru u petak 5. prosinca predvodio zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ. Svi su vjernici pozvani na savršenu ljubav, no
Bog mnoge potièe da odluènije idu stopama njegovog Sina,
te je nadbiskup poželio da Božji izabranici budu znak
njegovog kraljevstva Crkvi i svijetu. Redovnici su obnovili
svoja obeæanja. "Što bi bilo s Crkvom u Hrvata bez služenja
redovnika? Kažu da nema tako malenog podruèja koje je
dalo toliko redovnièkih i sveæenièkih zvanja. Tako slavna
povijest redovnike Crkve u Hrvata obvezuje da se više
otvore Duhu, da oèiste svoje zrcalo, odnosno sebe i izrastu
do mjere Kristove punine", rekao je fra Andrija, podsjetivši
na misao bl. Ivana Merza da su utemeljitelji redovnièkih
zajednica u Crkvi korektivi, vrsta šok terapije Duha Svetoga
za cijelu Crkvu. "Redovnici su zaista obnovili i obnavljaju
Crkvu. Ta se terapija osobito raða u krizi Crkve", naglasio je
fra Andrija, istaknuvši misao sv. Ivana Pavla II.: posveæeni
život u srcu Crkve odluèujuæi je èimbenik njenog poslanja
jer izražava najdublju narav kršæanskog zvanja i težnju
Crkve zaruènice prema sjedinjenju s njenim zaruènikom.
Fra Andrija govorio je o redovništvu i tumaèeæi logo Godine
posveæenog života. Golub kao znak Duha doziva prvu
reèenicu iz Biblije kako je Duh Gospodnji lebdio nad
vodama. "Duh je najbitniji èimbenik naše vjere. Sve se u
Isusovu i Marijinu životu dogaða po Duhu Svetom. Po tom
Duhu dogaða se bitno u sakramentima i služenju Crkve i
vjerniku. Duh je bitni djelatnik otajstva Krista, on je
oživljavatelj Crkve. Duh Sveti stavlja redovništvo u srce
Crkve" rekao je fra Andrija. Duh sjedinjuje Oca i Sina, Duh
je jedan u Ocu, Sinu i u svakome od nas. Prikaz vode
podsjeæa da je ona uvjet života. "Postoji plodna voda u
majèinoj utrobi i preporodna voda, voda krštenja. Einstein
reèe da je molekula vode savršenija od svega što je èovjek
stvorio. Zametak života u plodnoj vodi nosi raskoš našeg
èovještva, a po preporodnoj vodi po krštenju èovjek u sebi
nosi otajstvo božanskog života", rekao je fra Andrija. Iz
vode izranjaju tri zvijezde. Simboliziraju oznaènice
redovnika i svakog kršæanina. To je sklad Svete Trojice,
znak bratstva, zajedništva i ljubavi. "Bog je u sebi ja, ti i mi.
Potreba èovjeka je uæi u odnos s drugim, naæi nadopunu i
puninu sebe. Samo se u ljubavi i ljubljenome možemo
spoznati", poruèio je fra Andrija. Zvijezde su i simboli
Bogorodice i preporoditeljice. "Gospa je rodila Krista, a
Isusova Crkva po sakramentu po krsnoj vodi izvodi naše
preporoðenje. To se zbiva po poslušnosti. Marija i Crkva
slušaju, mole. Marija raða, Crkva preporaða. Marija prinosi
svoga sina, Crkva prinosi sebe" rekao je fra Andrija. Crkva
nas nosi u svojoj utrobi. U Crkvi bivamo preporoðeni za
Kraljevstvo nebesko. "Crkva je majka, bitni èimbenik da
doðemo do punine sebe i božanskog života na koji smo
pozvani", rekao je fra Andrija. Mozaièki krug kao globus
sastavljen od trokutiæa znaèi usklaðenost i ljepotu.
"Simbolizira svakoga od nas. Kao osobno i udruženo biæe,
možemo biti zrcalo Božje i zrcaliti Božju ljepotu, kad se
Domovinske vijesti
volimo u snazi Duha. U tom mozaiku postoji svatko sa
svojom jedincatošæu, talentima, dostojanstvom. Duh Sveti
nosi globus", rekao je fra Andrija.
Na logu su i rijeèi evanðelje, prorokovanje i nada. Evanðelje
je poruka, radosna vijest o pobjedi. "Redovnici su osobito
pozvani biti svjedoci pobjednika nad zlom, grijehom i
smræu. Evanðelje je osoba Isusa Krista. U evanðelje ulaze
oni koji žive zajedništvo povezani ljubavlju, u spoznaji svoje
ljubljenosti u snazi Krista. Oni su trajanje evanðelja, trajanje
Isusova pomazanja u svijetu. Zato su ljudi ujedinjeni Duhom
zrcalo Boga. To je savršena pokaznica koju je osnovao Isus
Krist. Krist nije ostavio zlatni predmet, knjigu ili hram, nego
je ostavio kršæansko bratstvo koje nastavlja njegovo djelo i
nosi evanðelje", istaknuo je fra Andrija. Proroštvo je dar
Duha u službi zajednice. "Proroštvo je rijeè koja otkriva
Božju volju sada i ovdje. Božju volju neæemo otkriti
manipulirajuæi rijeèima, nego naèinom svoga postojanja,
života, svojim ophoðenjem s Bogom, ljudima i svime
stvorenim", zakljuèio je provincijal Bilokapiæ.
U želji da Godina posveæenog života bude približavanje
evanðeoskim idealima i Božji poticaj na povratak izvorima,
mons. Puljiæ je redovnike koji su sve ostavili i predali se
Bogu potaknuo da oduševljeno idu za Kristom te u duhu
siromaštva, èistoæe i poniznosti vjerno služe Bogu i ljudima.
Godišnja nagrada grada Komiže redovnicama Družbe
milosrdnih sestara sv. Križa
Komiža, 6.12.2014.
(IKA) – Na sveèanoj sjednici
Gradskoga vijeæa Grada Komiže na otoku Visu, a u povodu
proslave sv. Nikole biskupa koji se slavi kao Dan grada, u
subotu 6. prosinca, grad Komiža dodijelio je za 2014. godinu
Povelju grada Komiže redovnicama Družbe milosrdnih
sestara sv. Križa iz Ðakova koje djeluju u Komiži 50 godina.
Povelja im je uruèena za kolektivne uspjehe i zasluge, nakon
što su vijeænici na sjednici Gradskoga vijeæa 1. prosinca
prihvatili prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja
da se ovogodišnja nagrada dodijeli redovnicama koje veæ
pola stoljeæa obogaæuju vjernièki život u tome gradu.
Redovnice Družbe milosrdnih sestara sv. Križa na otok Vis
došle su prije 130 godina, gdje u gradu Visu sudjeluju u
skrbi za stare i nemoæne osobe. U Komižu su došle 8.
kolovoza 1964. godine, te od tada do danas žive i djeluju u
toj župi njegujuæi župski pastoral.
Predsjednik Gradskoga vijeæa Edo Bogdanoviæ, obrazlažuæi
odluku Gradskoga vijeæa o dodijeli Povelje komiškim
redovnicama, podsjetio je da su sestre križarice došle u
Komižu u vrijeme sveæenika Mirka Katiæa, te im je od tada
do danas povjerena briga za crkvu, crkveno ruho i
katehizaciju, a posebno su se istaknule u radu s mladima.
Izrazio je nadu da æe milosrdne sestre sv. Križa i nadalje
obogaæivati duhovni život grada. Primajuæi Povelju iz ruku
komiške gradonaèelnice Tonke Ivèeviæ i predsjednika
Gradskoga vijeæa, s. Filipina Harkanovac rekla je: "Uime
Hrvatske provincije milosrdnih sestara sv. Križa srdaèno
vam zahvaljujem na priznanju koje ste nam dodijelili u
povodu 50. obljetnice našega dolaska u Komižu. Sretne smo
da se danas možemo prisjetiti lijepih trenutaka koje su sestre
sv. Križa zajedno s Komižanima proživjele od 1964. pa do
danas. Voðene naèelom našega utemeljitelja 'Potreba
vremena volja je Božja', nastojale smo dati svoje vrijeme i
umijeæa potrebama ljudi ove sredine. To priznanje osjeæamo
kao znak da smo barem jednim dijelom u tome uspjele.
Nadamo se da æemo zajedno slaviti još puno obljetnica. Kao
i do sada, nastavit æemo moliti za vas."
10. prosinca 2014. broj 49/2014
11
Domovinske vijesti
Postavljena spomen-ploèu žažinskom župniku Franji
Modrinjaku
Sisak, 6.12.2014. (IKA) - Župa u Žažini proslavila je 6.
prosinca blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole biskupa.
Misno slavlje u žažinskoj crkvi predslavio je mons. Marko
Cvitkušiæ, kancelar Sisaèke biskupije, u zajedništvu s
domaæim župnikom Mladenom Vidakom, dekanom Matom
Sukaliæem
i
sveæenicima
Sisaèko-pešæenièkoga
i
Petrinjskoga dekanata. Prije mise mons. Cvitkušiæ je na
župnoj kuæi otkrio i blagoslovio spomen-ploèu žažinskom
župniku Franji Modrinjaku, koji je ubijen u Popovaèi na
Veliki èetvrtak 1945. dok se vraæao iz Zagreba s Mise
posvete ulja, noseæi sa sobom sveta ulja za župe Sisaèkoga
dekanata. Župnik Vidak ocrtao je Modrinjakov životni put, a
crkveni pjevaèki zbor otpjevao je prigodnu pjesmu. Mons.
Cvitkušiæ je u propovijedi orisao duhovni profil sv. Nikole
biskupa, govorio je o njegovoj zauzetosti za èovjeka u
potrebi, o neustrašivom naviještanju Kristova božanstva
zbog èega je dospio i u zatvor. Prema njegovim rijeèima,
Nikola je bio èovjek èvrste vjere, nepokolebljivog pouzdanja
u nebeskog Oca i velike ljubavi prema bratu èovjeku.
Propovjednik je ustvrdio da je danas potrebno novim
metodama naviještati poruku spasenja onima koji su kršteni.
Veliki postotak našega naroda izjasnio se vjernicima na
posljednjem Popisu stanovništva, ali kada je potrebno u
konkretnim sluèajevima posvjedoèiti svoju vjeru teško je
naæi istinskih vjernika. A vjera nam pomaže da se
svakodnevno trudimo biti bolji i plemenitiji, biti bliže Bogu i
èovjeku. Po toj je vjeri živio i nju svjedoèio svojim
suvremenicima biskup Nikola. Tu je vjeru ispovijedao i za
nju svoj život položio žažinski župnik Franjo Modrinjak,
kojega su njemaèki oružnici u travnju 1941. protjerali iz
Slovenije, a blaženi Alojzije Stepinac, zagrebaèki nadbiskup,
ga je, kao i stotine drugih slovenskih sveæenika, primio u
svoju nadbiskupiju. Župnik Modrinjak bio je jednostavan,
skroman i savjestan sveæenik. Volio je svoje župljane, a oni
su njega poštovali i cijenili. Nakon mise djeca iz podruène
škole su sa svojim uèiteljicama izvela prigodni program, a
biskup Nikola im je potom podijelio prigodne darove.
Janjevci u Kistanjama sveèano proslavili blagdan sv.
Nikole, svoga višestoljetnog nebeskog zaštitnika
Kistanje, 6.12.2014. (IKA) – Sv. Nikolu biskupa, svoga
višestoljetnog nebeskog zaštitnika, Janjevci koji su novi dom
našli u Kistanjama, u župi Prikazanja BDM u zadarskom
zaleðu, proslavili su 6. prosinca, na sveèev blagdan. U novoj
župnoj crkvi posveæenoj sv. Nikoli biskupu, sveèanu
dopodnevnu misu predvodio je don Gašpar Dodiæ, rodom iz
Janjeva, župnik na zadarskim Ploèama i predstojnik
Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije. U prepunoj crkvi
pjevao je mješoviti župni zbor, a u misi je uz župnika don
Nikolu Duèkiæa, takoðer Janjevca, suslavilo još osam
sveæenika, dok je umirovljeni sveæenik don Josip Duèkiæ,
ispovijedao. Homiliju je don Gašpar posvetio liku svetog
biskupa iz Mire, zaštitnika Janjevaca koji ga sveèano slave
kako malobrojni ostali na Kosovu, tako i oni raseljeni diljem
svijeta. Proslavi je prethodila trodnevnica, prvu veèer
predvodio ju je kninski gvardijan fra Marko Duran, a drugi i
treæi dan duhovnu obnovu predvodio je don Damir Stojiæ,
studentski kapelan iz Zagreba. Na temu braène ljubavi
govorio je okupljenim mladim braènim parovima, a mladima
je ukazivao na vrijednost predbraène èistoæe. Don Gašpar
Dodiæ prvi je župnik Kistanja, koji je 1997. i doveo Janjevce
prognane s Kosova u to selo zadarskog zaleða.
12
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
"Slike od slame i 'božiænjaci' baèkih Hrvata Bunjevaca"
Izložba kojom se zagrebaèkoj publici predstavljaju stari
obièaji bunjevaèkih Hrvata, jedinstvena umjetnost radova od
slame i božiænog kolaèa "božiænjaka" može se razgledati u
Etnografskom muzeju do 12. sijeènja 2015.
Zagreb, 6.12.2014. (IKA) – Izložbu "Slike od slame i
'božiænjaci' baèkih Hrvata Bunjevaca" u Etnografskom
muzeju u Zagrebu u subotu 6. prosinca otvorio je zamjenik
proèelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport
Tedi Lušetiæ. U osvrtu na izložbu istaknuo je kako bogatstvo
naše tradicije moramo osobito èuvati. Takoðer je rekao kako
je grad Zagreb rado dao potporu izložbi koju æe ovih
blagdanskih dana moæi vidjeti Zagrepèani i ostali gosti
grada. U pozdravnoj rijeèi ravnatelj Etnografskog muzeja
Damodar Frlan izrazio je zadovoljstvo što u adventsko
vrijeme muzej može predstaviti tu izložbu. Naglasio je kako
su obje teme predstavljene na izložbi izuzetno važne za
identitet Hrvata Bunjevaca. Organiziranjem te i sliènih
izložbi Etnografski muzej daje doprinos kulturnoj
opstojnosti Hrvata, ali i obogaæuje kulturnu ponudu grada
Zagreba, istaknuo je ravnatelj.
Predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta Ladislav
Suknoviæ zahvalio je svima koji su omoguæili da se ta
izložba predstavi u Zagrebu. Jedna je slika tisuæu rijeèi, sve
su ove slike otkinuti dijelovi naših života, dio su naših
uspona i životnog ponosa. Njihov je jezik slikovit, ali ako se
prepustite toj tišini sami æete otkriti koliko je rjeèita, puna
prièe i uspomena, rekao je Suknoviæ.
Predsjednik Društva vojvoðanskih i podunavskih Hrvata iz
Zagreba Anton Vujeviæ kratko je predstavio rad Društva, a
potom je temeljem osobnih sjeæanja prisutnima predstavio
što je poglavito djeci na salašima znaèio božiæni kolaè.
Izaslanik zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons.
Nedjeljko Pintariæ podsjetio je da kardinal u mnogim
pastirskim putovanjima koje poduzima izvan Zagrebaèke
nadbiskupije rado odlazi gdje žive Hrvati izvan Hrvatske, pa
je tako više puta bio i meðu Hrvatima u Vojvodini. Mons.
Pintariæ istaknuo je kako kardinal želi da se nastave ne samo
ovi tradicijski obièaji, nego i onaj osjeæaj koji nose u sebi
koji daje i izvornost, ali radost života koju na taj naèin
prenose. Na kraju je mons. Pintariæ podsjetio na znaèenje
slame u adventsko i božiæno vrijeme.
Dr. Ivica Ivankoviæ Radak prisutnima se obratio uime
Katolièkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan
Antunoviæ" iz Subotice, rekavši da predstavljanje umijeæa
izrade božiænjaka nije samo eksponat, nego znak i dar svih
vrijednih domaæica, te istaknuo jedinstvene slike od slame.
Ponosni smo što danas možemo pokazati svima to bogatstvo
i vlastitost baštine, rekao je.
U glazbenom dijelu sudjelovale su èlanice HKPD-a "Matija
Gubec" iz Tavankuta.
Inicijatori izložbe su HKPD-a "Matija Gubec", Galerija Prve
kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, Društva
vojvoðanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba i Katolièki
institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" iz
Subotice.
Na izložbi se može vidjeti 42 slike od slame koje su dio
bogate Zbirke naive u tehnici slame Hrvatskoga kulturnog
prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta. Slike se od
godine 2010. i struèno obraðuju u Galeriji Prve kolonije
naive u tehnici slame u Tavankutu. Poèetak izrade takvih
slika seže u šezdesete godine, pa se tako na izložbi mogu
vidjeti dvije slike nastale 1966. i 1967. godine. Posljednja u
nizu izloženih slika nastala je ove godine.
U drugom dijelu izložbe predstavljeno je 25 božiænjaka. Njih
trinaest napravile su žene u Tavankutu, Subotici, Novom
ika
Žedniku, Somboru, Ðurðinu i Starom Žedniku. Dvanaest
božiænjaka napravljeno je u Zagrebu i Sisku, a u izradu
ukljuèili su se i uèenici Škole primijenjene umjetnosti i
dizajna.
Izložba kojom se zagrebaèkoj publici predstavljaju stari
obièaji bunjevaèkih Hrvata, jedinstvena umjetnost radova od
slame i božiænog kolaèa "božiænjaka" može se razgledati u
Etnografskom muzeju do 12. sijeènja 2015.
Proslava 950. obljetnice utemeljena benediktinskog
samostana sv. Nikole u Trogiru
Trogir, 6.12.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Nikole, u subotu
6. prosinca, u istoimenom benediktinskom samostanu u
Trogiru sveèanim euharistijskim slavljem obilježena je 950.
obljetnica utemeljenja samostana (1064. – 2014.). Misu u
prepunoj samostanskoj crkvi predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ uz koncelebraciju
trogirskoga katedralnog župnika don Vinka Sanadera i
dvadesetak sveæenika. Na proslavu jubileja iz Rima je
doputovao opat primas benediktinskog reda o. Nocter Wolf.
Uz predstavnike županijske i gradske vlasti na misi je bio i
izaslanik ministrice kulture Andreje Zlatar Violiæ proèelnik
Konzervatorskog odjela u Splitu dr. Radoslav Bužanèiæ.
U propovijedi nadbiskup je usporedio taj veliki jubilej s
drvom hrasta, "nasadom Gospodnjim" koji, baš kao i 950
godina prisutnosti sestara u Trogiru, ima duboke korijene,
èvrst je i odolijeva svim olujama. "Kroz ovih tisuæu godina
toliko se toga promijenilo u Trogiru, Hrvatskoj, svijetu i u
cijeloj Crkvi da je gotovo nemoguæe bilo opstati, no vi ste to
uspjele. Radostan je zbog toga danas i vaš utemeljitelj sv.
Ivan Trogirski, biskup. No, vi imate i dublji korijen, vaš
temelj ide do sv. Benedikta, do sv. Nikole i do
Betlehemskog Djeteta, Isusa Krista, raspetog i uskrslog. On
je onaj temelj zbog kojeg ste mogle opstati sve ovo vrijeme",
naglasio je nadbiskup i dodao kako su sestre u Rijeèi Božjoj
vidjele kljuè kojim su èitale razlog svoga opstojanja.
"Ugraðene ste u oltar Isusa Krista, u njegovu žrtvu ljubavi, i
zato ovdje sve ove godine živite tu ljubav i èvrstinu i
svjedoèite o slavnoj povijesti koja je prožeta duhovnošæu,
kulturom, radom i molitvom. Vi ste i znak buduænosti koju
daje Isus Krist, još od prve majke Eufemije preko tolikih
generacija sestara. Vaši talenti se kroz vrijeme provedeno u
samostanu umnažaju jer u njega ulazite s pozivom na koji
odgovarate ljubavlju i cijelim svojim životom". Pojasnio je
kako je Trogir imao zidine prije osnutka samostana koje su
ga branile od opasnosti izvana, no kako je izgradnjom
samostana unutar zidina dobio novu obranu iznutra. Bio je to
duhovni bedem koji je štitio svoje graðane, no zapitao se, je
li samostan roðen iz duhovnosti grada ili je on u grad trebao
donijeti vjeru. Zakljuèio je da su obje opcije srasle jedna s
drugom, postale jedno, te kako danas povijest samostana
predstavlja i povijest Trogira. "Gospodin vas je uèinio da u
ovom svijetu budete znak blagoslova i ohrabrenja. Ovdje se
nebeska stvarnost svakodnevno otvara nebeskoj. Ovo mjesto
je mjesto molitve, tišine i sabranosti koje su svi potrebni u
buci današnjeg vremena", kazao je nadbiskup i upozorio da
svi danas imamo poteškoæe živeæi u zajednicama, braku i
obitelji jer nam je, zbog vlastite sebiènosti, teško prihvatiti i
razumjeti drugoga te kako dobar primjer možemo naæi
upravo u benediktinkama koje toliko stoljeæa žive zajedno
prihvaæajuæi bližnjega sa svim manama i vrlinama. "Ovo
mjesto nije muzej veæ žarište i svjetlo grada, domovine i
Crkve. Vaše svjedoèanstvo dijaloga i suživota s Bogom
danas je potrebnije nego ikada. Zato smo danas s vama, jer
smo potrebni ljudskosti, vjere i duhovnog bogatstva.
Vjerujem da æe sv. Ivan Trogirski, sv. Nikola èiji blagdan
Domovinske vijesti
slavite i èije ime nosite, sv. Dujam, sv. Benedikt i Gospodin
naæi naèina da vas uèvrste, pomlade i uèine još snažnijim i
prisutnijim u gradu i Crkvi i da æete biti slava Božja u našem
vremenu i prostoru", zakljuèio je nadbiskup.
Svim okupljenima, posebno sestrama, obratio se i opat
primas benediktinaca o. Nocter Wolf. Kazao je da je 950
godina neprekidnog postojanja samostana u Trogiru
izvanredni znak vjernosti. "Vaš je samostan svjetlo vjere u
vašoj domovini. Održale ste benediktinsku tradiciju usprkos
mnogim politièkim previranjima. Imali ste teška razdoblja,
ali razdoblja radosti. Nikad vas nije napustila nada stoga sam
došao u ime cijelog benediktinskog reda èestitati vam na
tome i izraziti vam najdublje poštovanje. Vaš je samostan
èast našem benediktinskom redu. Molimo se i nadamo se da
æete Božjom milošæu nastaviti vaš monaški put u sretnu i
naklonjenu buduænost". Vrhovna poglavarica dominikanki i
èlanica Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica s. Katarina Maglica proèitala je pismo
predsjednika Konferencije fra Jure Šarèeviæa u kojem
sestrama piše da nemaju samo slavnu prošlost koje se treba
sjeæati i koju treba pripovijedati nego i veliku buduænost
koju treba izgraditi. "Zahvaljujemo Bogu koji je bio blizu
sestrama kroz povijest do današnjega dana, tako da su
koludrice mogle biti svima vidljivi znak Božje blizine i
Božjeg kraljevstva. Zahvaljujemo i vama drage koludrice za
vaše molitve i žrtve koje svakodnevno prinosite Bogu za nas
redovnike i redovnice, za Crkvu, domovinu i cijeli svijet.
Bez vaših molitava i prinosa Bogu naš bi život bio puno
siromašniji". Svoje èestitke uime benediktinki iz Zadra
uputila je èasna majka Anastazija Èizmin. Zahvalu sestrama
za njihovu prisutnost i svaki osmjeh i potporu uputio je i
trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ koji je uime grada
Trogira sestrama darovao kalež. Na kraju sveèanog misnoga
slavlja poglavarica èasna majka Ivana Šeraviæ zahvalila je
svima koji su svojim zalaganjem, molitvom i pomoæi
pridonijeli da se ta znaèajna obljetnica obilježi na
dostojanstven naèin.
Obilježavanje 950 godina od osnutka samostana poèelo je na
blagdan sv. Nikole 2013. godine jednogodišnjom duhovnom
pripravom u obliku biblijsko-benediktinskih radionica koje
su se održavale jednom mjeseèno, a za vrijeme kojih su
sudionci prouèavali biblijske tekstove u èijem su središtu
likovi biblijskih žena te su se upoznavali s "alatima"
duhovnog umijeæa koje je sv. Benedikt predao u baštinu
opisavši ih u svom Pravilu. Biblijski dio predvodio je dr. fra
Domagoj Runje, a drugi dio benediktinci iz samostana sv.
Kuzme i Damjana (Èokovac). Završni dani proslave
uprilièeni su od subote 29. studenoga do petka 5. prosinca, a
obilježio ih je bogat glazbeni program, predstavljanje knjige
fra Domagoja Runje "Žene u Isusovu grobu" i knjižice s. M.
Alojzije Dorvak "Lijepo je biti benediktinka", predstavljanje
prigodne poštanske marke i Zbornika.
Benediktinski samostan sv. Nikole osnovan je, prema
saèuvanoj povelji o njegovu osnutku, 1064. godine
zalaganjem biskupa sv. Ivana Trogirskog. Smješten je uz
postojeæu crkvicu Sv. Dujma. Prema predaji, saèuvanoj u
samostanu do današnjih dana, na prostoru današnje veæe
sakristije, sastajala se prva kršæanska zajednica sa sv.
Dujmom, a tu je nedavno pronaðen i natpis iz ranog
kršæanstva. Uz prvotni naziv Sv. Dujma, u 12. stoljeæu crkva
i samostan dobivaju i drugi naziv Sv. Nikole. Veæ u 13.
stoljeæu prevladava i ostaje samo naziv Sv. Nikole, što su
pridonijeli brojni pomorci i ribari, èiji je nebeski zaštitnik sv.
Nikola. Od osnutka samostana život, koji je u njemu
zapoèeo pod vodstvom prve opatice Eufemije, nije se nikada
ugasio, gotovo tisuæu godina u njemu žive koludrice koje su
u povijesti odigrale veliku ulogu u svom gradu i širem
10. prosinca 2014. broj 49/2014
13
Domovinske vijesti
podruèju, kako na polju duhovnosti, tako i na polju
kršæanske kulture i radinosti. Brojne saèuvane umjetnine i
knjige, osobito poznata zbirka hrvatskih književnih tekstova
"Vartal" Petra Luciæa iz 16. st., ukazuju na èinjenicu da su
koludrice imale ljubavi i smisla za lijepo. Do današnjih dana
podržavaju svjetiljku davno upaljenu, koja ukazuje na
ljepotu i dobrotu Božju. Posveæene Bogu, u tišini i
sabranosti, u samozatajnom radu, koludrice teže rastu u
ljubavi prema Bogu, slave ga i prinose mu život molitve i
žrtve za cijeli svijet. Ozraèje Božje nazoènosti, koje ispunja
duše onih koje mu se potpuno predaju, tvore od samostana
duhovnu oazu u kojoj mnogi traže odmor, osvježenje i
podršku kroz život, a još više molitve koludrica. Vjernici
Trogira i okolice vole se pridružiti koludricama u svagdanjoj
molitvi krunice te nedjeljnjoj Veèernjoj molitvi Èasoslova i
misi. Koludrice nastoje osluškivati potrebe Crkve i svijeta, a
osobito svojih graðana, od kojih su stariji dobrim dijelom
odgajani u samostanskoj školi, što je ukinuta uoèi talijanske
okupacije. Uz prve dvije važne sastavnice molitvu i lectio
divina, koludrice oplemenjuje i treæa sastavnica - rad. One se
bave ruènim radovima, umjetnošæu, èuvanjem i
predstavljanjem zbirke umjetnina "Kairos" i slièno, nastojeæi
u svemu tražiti i vršiti volju Božju.
VI. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga
stvaralaštva "Stjepan Kranjèiæ" u Križevcima
Križevci, 6.12.2014. (IKA) - U velikoj dvorani Hrvatskoga
doma u Križevcima u subotu 6. prosinca održana je završna
sveèanost VI. susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga
stvaralaštva "Stjepan Kranjèiæ" na kojoj su, nakon što je
prethodno proveden natjeèaj, dodijeljene nagrade, više je
književnih radova javno izvedeno te je predstavljen zbornik
najuspjelijih radova "Dar Domovine". Rijeè je o
nacionalnom književnom natjeèaju i susretu za duhovnu
književnost protkanu kršæanskim vrednotama u kratkim
književnim vrstama: poeziji, kratkoj prièi, putopisu, eseju i
monodrami.
U žanru poezije prva je nagrada dodijeljena Josipu Klariæu iz
Graèišæa za pjesmu "Moja domovina", druga nagrada Ružici
Martinoviæ-Vlahoviæ iz Slavonskog Broda za pjesmu
"Angelus", a treæa nagrada Zlatku Kraljiæu iz Velenja za
pjesmu "Šverc II". Pokrovitelj te nagrade bila je Galerija
hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato" i katolièki portal
"laudato.hr", a nagrade je dodijelila direktorica galerije i
portala Ksenija Abramoviæ.
U žanru kratke prièe prva je nagrada pripala Zdenki Maltar
iz Novog Marofa za prièu "Pjevaè u oèevom vinogradu",
druga nagrada Denisu Perièiæu iz Varaždina za prièu
"Nasmiješeni anðeo iz Amiensa", a treæa nagrada Petru
Babiæu iz Križevaca za prièu "SMS oporuka". Pokrovitelj te
nagrade bio je "Glas Koncila" koji je i nakladnik zbornika, a
nagrade je dodijelio glavni urednik i v. d. direktora mons.
Ivan Mikleniæ.
U žanru putopisa prva je nagrada dodijeljena Tomislavu
Šovagoviæu iz Zagreba za putopis "Nepoplavljeni patroni
(cestom od Velike Gorice do Siska)", druga nagrada
dodijeljena je Biserki Goleš Glasnoviæ iz Zagreba za putopis
"Sjeverno od svega", a treæa nagrada Sonji Tomiæ iz Zagreba
za putopis "Frankopanskim krajem". Pokrovitelj te nagrade
bio je "Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, a
nagrade je uruèio glavni urednik "Veritasa" i provincijal
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
fra Josip Blaževiæ.
U žanru eseja prva je nagrada pripala Zdravku Gavranu iz
Zagreba za esej "Od domovine do države, i natrag", druga
nagrada dodijeljena je Ružici Martinoviæ-Vlahoviæ iz
14
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
Slavonskog Broda za esej "Naš zemaljski grad", a treæa
nagrada Anti Matiæu iz Zagreba za esej "Cvijet do cvijeta i
nijedan drugomu ne smeta". Pokrovitelj te nagrade bila je
Hrvatska karmelska provincija, a nagrade je dodijelio
karmeliæanin o. Vinko Mamiæ, ravnatelj Prve katolièke
osnovne škole u Zagrebu.
U žanru monodrame prvu je nagradu primila Renata Dobriæ
iz Kaštel Suæurca za monodramu "I dok je srca, bit æe i
Kroacije!", druga je nagrada dodijeljena Tomislavu
Šovagoviæu iz Zagreba za monodramu "Noæ bez glasa", a
treæa nagrada Silvani Dragun za monodramu "Feniks".
Pokrovitelj te nagrade bila je Hrvatska dominikanska
provincija, a nagradu je uruèio provincijal fr. Anto Gavriæ.
Predstavnici pokrovitelja dodijelili su 1500 kuna
prvonagraðenom autoru, 1000 kuna drugonagraðenom i 500
kuna treæenagraðenom autoru te po jedno svoje književno
izdanje. Nagraðeni su autori u svoje domove ponijeli i
izdanja organizatora natjeèaja i književnoga susreta Udruge
za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. Stjepan
Kranjèiæ", pokrovitelja križevaèkih župa sv. Ane te BDM
Žalosne i sv. Marka Križevèanina, Grada Križevaca i
Turistièke zajednice Križevci, te CD/DVD redovnièke
himne "Hvala redovnika", dar Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica. Uime domaæina
nagraðenima
su
èestitali
zamjenik
križevaèkoga
gradonaèelnika Branka Hrga Tomislav Katanoviæ, izaslanica
koprivnièko-križevaèkoga župana Darka Korena Ana
Mušlek, križevaèki župnici Stjepan Sovièek i Dražen
Hladuvka te èlan Upravnog odbora Udruge "Dr. Stjepan
Kranjèiæ" Roko Bašiæ.
Književni susret održan je uz potporu Grada Križevaca,
Koprivnièko-križevaèke županije, Radnika d. d., Privredne
banke Zagreb, TIM Kabela d. o. o., KTC-a d. d.,
Ginekološke ordinacije Jelušiæ Križevci, Puèkog otvorenog
uèilišta Križevci i Turistièke zajednice Križevci.
Sama sveèanost poèela je u popodnevnim satima primanjem
autora i sudionika u križevaèkoj Gradskoj vijeænici.
Okupljene je uime domaæina pozdravio zamjenik
križevaèkoga gradonaèelnika Tomislav Katanoviæ, a
predsjednik struènog ocjenjivaèkog suda dr. Vladimir
Lonèareviæ govorio je o radovima prispjelima na natjeèaj te
je predstavio zbornik izabranih radova "Dar Domovine".
Uslijedilo je misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Ane koje je, uz
koncelebraciju više sveæenika, predvodio župnik križevaèke
župe sv. Ane Stjepan Sovièek, koji je okupljenima prenio
pozdrave i potporu bjelovarsko-križevaèkoga biskupa
Vjekoslava Huzjaka, dok je propovijedao župnik križevaèke
župe BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina Dražen
Hladuvka.
Nakon toga je održan književni susret na kojem su
dodijeljene nagrade, a više je radova i javno izvedeno u
interpretaciji dramskih umjetnika Marije Sekelez i Dubravka
Sidora. U glazbenom dijelu programa nastupio je Vokalni
sastav "Allegro", a voditeljica je bila Tanja Baran.
Nakon natjeèaja koji je bio otvoren od 15. svibnja do 15.
kolovoza 2014., struèni ocjenjivaèki sud: dr. Vladimir
Lonèareviæ, mr. Božidar Petraè i Drago Bosnar sve je
radove, bez znanja o autorstvu, proèitao i odredio koji æe
radovi nagraðeni, koji javno izvedeni, a koji objavljeni u
zborniku. Na natjeèaj se javilo 138 autora iz Hrvatske,
Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Njemaèke, s
ukupno 221 radom (118 pjesama, 57 kratkih prièa, 10
putopisa, 19 eseja i 17 monodrama). Od pristiglih radova, 36
je radova od 28 autora izabrano za objavu u zborniku, 9 je
radova javno izvedeno, a 15 nagraðeno.
ika
20. obljetnica Caritasova Centra za dijete u Osijeku
Osijek, 6.12.2014. (IKA/TU) - Okruglim stolom na temu
"Briga za trudnice i djecu rane dobi djelovanjem i
aktivnostima u Caritasovu Centru za dijete, Osijek" 6.
prosinca obilježena je 20. obljetnica djelovanja Centra za
dijete Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Centar je
osnovan u poratnom vremenu, 1994. godine, te je svojim
savjetovališnim radom i neophodnom materijalnom
potporom do sada pomogao 28.892 obitelji s malom djecom.
Program obilježavanja obuhvatio je pozdravni govor
ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Ðure Hraniæa, župana
osjeèko-baranjskog
Vladimira
Šišljagiæa,
osjeèkoga
dogradonaèelnika
Vladimira
Hama
te
ravnatelja
Nadbiskupijskog Caritasa vlè. Ivice Rebiæa. Uslijedila su
izlaganja struènog tima Centra - pedijatrice dr. Vlatke
Krizmaniæ, socijalne pedagoginje Karoline Burek Bilokapiæ
te odgajateljice Jelene Èaiæ. Iskustva o Centru iznijeli su i
korisnici - obitelji Rancinger te Kiš, a zatim se obratila i
zamjenica ravnateljice Centra za socijalnu skrb Osijek Ivka
Kaurinoviæ. S obzirom da je 20. obljetnica djelovanja
obilježena na blagdan sv. Nikole, biskupa, najmlaði prisutni
korisnici dobili su prigodne darove koje je osigurala Osjeèkobaranjska županija.
Prisjeæajuæi se vremena osnivanja Centra i poratnih prilika, a
zahvaljujuæi Gradu Osijeku na osiguranom prostoru,
Osjeèko-baranjskoj županiji na potpori, kao i svim bivšim i
sadašnjim suradnicima, volonterima, djelatnicima te
ravnatelju Rebiæu, mons. Hraniæ rekao je: "Tijekom ovih 20
godina Centar za dijete ustrajao je s radom unatoè brojnim
poteškoæama. Žalostan sam što nakon 20 godina ponovno
uoèavamo veliku aktualnost te ustanove te što djelatnici u
Caritasu vide da se èak i djeca ponovno poèinju pojavljivati
u Puèkoj kuhinji. Zbog gospodarske situacije oni koji su
najranjiviji, najslabiji ponovno najviše stradavaju i zbog toga
mnogi dolaze ovamo. I na osobit naèin vidim da je to bolno
za hrvatski narod i društvo jer kada su ugroženi odrasli
ugrožena nam je sadašnjost, ali kada su ugrožena djeca onda
nam je ugrožena i buduænost. Crkva sa svoje strane treba
uèiniti sve što je u njezinoj moguænosti kako bismo pomogli
obiteljima, podržali život i uistinu bili društvo koje je
otvoreno za dar života, koje zna cijeniti i vrednovati život."
Nadbiskup je posebno istaknuo da se uz dosadašnju svesrdnu
brigu za najmlaðe, Centar nastoji ukljuèi i u borbu za
neroðeni život te osigura pomoæ trudnicama koje se naðu u
teškim životnim prilikama.
"Ovaj okrugli stol, centralni dogaðaj naše proslave i tijekom
protekla dva dana organizirana Otvorena vrata Centra
pokazuju da djelovanje ove ustanove ima svoju bogatu
prošlost, ali i svijetlu buduænost. Obitelji æe uvijek biti, ali
hoæe li biti zdravih obitelji i time ujedno zdravog društva",
pitao je vlè. Rebiæ. Potom je istaknuo kako je 20 godina
djelovanja Centra za dijete razdoblje bogato iskustvom
pomoæi obiteljima i pojasnio: "Materijalna pomoæ obiteljima
brzo je prešla u duhovnu i psihološku pomoæ oplemenjenu
vjernièkim iskustvom i bogatstvom ponuda Katolièke Crkve
i njezine tradicije. To je i danas naglasak planiranja i
djelovanja Centra." "Centar za socijalnu skrb državna je
institucija, dužna raditi po zakonu koji je propisan, no
problem je što se ljudski život ne može uvijek normirati u
zakon", rekla je Ivka Kaurinoviæ, zamjenica ravnateljice
Centra za socijalnu skrb. Istaknula je dobru suradnju s
Centrom i zadovoljstvo korisnika. Posebno je napomenula
kako se na našim prostorima još uvijek ne zna dovoljno
cijeniti savjetovališni rad, koji je u inozemstvu jako skup, a
Centar za dijete i ustanove sliènoga tipa, zahvaljujuæi
volonterskim struènim suradnicima, daju ga besplatno.
Domovinske vijesti
Proslava sv. Nikole u Cavtatu
Biskup Uziniæ u Cavtatu na Dan dubrovaèkih branitelja:
Moramo oprostiti, jer mržnja više uništava onoga koji mrzi,
nego onoga koga se mrzi!
Cavtat, 6.12.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ
predvodio je sveèano misno slavlje u župi sv. Nikole u
Cavtatu na blagdan njezinoga nebeskog zaštitnika sv.
Nikole, ali ujedno i Dan dubrovaèkih branitelja, u subotu 6.
prosinca, u koncelebraciji sa župnikom don Matom
Karamatiæem, dekanom Konavoskoga dekanata don Josipom
Mazarekiæem i ostalim sveæenicima.
U propovijedi biskup je ukazao na dva razdoblja iz života sv.
Nikole: "U prvom razdoblju života sv. Nikole, razdoblju
progonstva koje je živio do 313., tražilo se od kršæana da se
po cijenu života ne odreknu Krista. Mnogi su zato izgubili
život, a sv. Nikola je pokazao da je i on na to bio spreman. U
drugom razdoblju, nakon 313., nije se više bilo dovoljno
ispovijedati kršæaninom, nego je bilo potrebno i živjeti kao
kršæanin. Mnogi se u tom prvom razdoblju slobode i
masovnog pokrštavanja nisu snalazili. Postajali su kršæani,
ali to nisu bili." No, zatim je to jasno aktualizirao: "Ta dva
razdoblja života sv. Nikole tako nam pred oèi stavljaju i dva
naša razdoblja. Jedno od njih je razdoblje prije 90-ih godina
prošlog stoljeæa, razdoblje u kojemu je na ovim našim
prostorima dominirala komunistièka ideologija u kojoj je
Crkva bila stjerana na rub društva. To razdoblje je zapoèelo
masovnim likvidacijama èije se sedamdesete obljetnice ove
godine prisjeæamo, a završila na ovim prostorima prije
dvadeset i tri godine okupacijom vašeg mjesta i cijelih
Konavala, Župe dubrovaèke, Rijeke dubrovaèke i Primorja,
te opsadom i napadima na grad Dubrovnik kojih se na
današnji dan osobito spominjemo. Ipak, veæina našeg naroda
je u tom vremenu, mišljenja sam zahvaljujuæi i našoj tradiciji
koja je osobito živa u ovom dijelu naše biskupije, hrabro
ispovijedala svoju vjeru, pohaðala crkvu, primala
sakramente, ne stideæi se kršæanstva i ne zatajujuæi Krista.
Drugo naše razdoblje zapoèelo je nakon 90-ih godina koje su
zapoèele s pet teških ratnih godina, a koje su, poèevši s 1.
listopada 1991. zahvatile i velike dijelove naše biskupije, na
današnji dan 1991. godine bolno ranile grad Dubrovnik i
njegove stanovnike, ali i stvorile još veæu odluènost za otpor
srpsko-crnogorskom agresoru, a za cijelo naše podruèje
završile u listopadu 1992. operacijom Konavle. Razdoblje je
to demokracije koje i danas traje i koje karakterizira, kao i
drugo razdoblje u životu sv. Nikole, sloboda za Crkvu.
Usprkos svim komunikacijskim problemima s kojima smo se
posljednjih godina suoèavali, Crkva u Hrvatskoj nije na rubu
društva, nego je od priznata i prepoznata. Ono što se
meðutim u meðuvremenu dogaðalo s našim društvom i
osobito kriza i beznaðe koje zahvaæa veæinu stanovnika
Hrvatske, pokazuje je da ni danas nije dovoljno reæi da smo
kršæani, da nije dovoljno, da se osvrnemo na evanðelje koje
nam je navješteno, s Petrom ispovjediti: 'Ti si KristPomazanik, Sin Boga živoga', nego da je to što govorimo, tu
svoju ispovijest vjere, potrebno potvrditi kršæanskim
životom."
Ukazao je i na varljivost statistika o broju vjernika:
"Statistike pokazuju da smo veæinom katolici i kršæani, ali
upitamo li nas 'katolike' i 'kršæane' što mi kažemo, tko je za
nas Isus, i osobito živimo li to što kažemo da vjerujemo da
jesmo, uoèiti æemo da se baš i ne razlikujemo previše od
onih koji nisu to što smo mi. Ovo je znak da su mnogi
tradicionalno vjernici, a da to nisu osobno. Ako je to i bilo
nekad dovoljno, danas više nije. Želimo li biti to što
govorimo da jesmo, svoju vjeru trebamo i osobno
ispovijedati, i u skladu s tom vjerom živjeti svoju
svakodnevicu."
10. prosinca 2014. broj 49/2014
15
Domovinske vijesti
Biskup se takoðer prisjetio svih poginulih u agresiji na
dubrovaèkom podruèju, ali i mnogih drugih: "Pridružimo
svojoj molitvi i 184 poginula dubrovaèka branitelja i 92
civilne žrtve, kao i sve druge koji su uložili živote u našu
slobodu i buduænost. Molimo i za sve druge koji su u tu
slobodu ugradili dio sebe, osobito 1500 ranjenika, 423
zatoèenika koncentracijskih logora Bileæe i Morinja, 33.000
prognanika i 7771 beskuænika, ali i za sve one koji i danas
trpe posljedice onoga što se dogodilo, za èlanove obitelji
poginulih i ranjenih, osobito njihove oèeve i majke, supruge
i djecu. Sjetimo se i branitelja koji i dalje prosvjeduju, a
molimo i za one koji mogu ukloniti razloge njihovog
prosvjeda."
Na kraju je istaknuo važnost oprosta: "Molimo, na kraju, i za
sebe da znademo oprostiti jer bez oprosta æemo se zatrovati
mržnjom, a mržnja uništava više onoga koji mrzi, nego
onoga koga se mrzi. Molimo i da znademo živjeti ono što
kažemo da jesmo. I istovremeno dok to molimo, pokušajmo
postati svjesni toga da današnje vrijeme ne treba toliko
muèenike krvlju, iako i danas na razlièitim krajevima svijeta
kršæane ubijaju i progone zbog njihove vjere, koliko treba
muèenike životnim svjedoèanstvom. Pa budimo takvi
muèenici kao što je to bio i sv. Nikola!"
Na kraju vjernicima se obratio župnik don Mato Karamatiæ
koji je zahvalio nebeskom zaštitniku, biskupu sv. Nikoli, ali i
njegovom "kolegi biskupu" Mati što je došao u Cavtat, te
svima ostalima, a posebno vjernicima župe Oèišæenja
Marijina iz Smokvice s otoka Korèule koji su predvoðeni
župnikom don Mihaelom Èavlekom došli na ovo slavlje,
svim obiteljima koje su ih primile, kao i svima koji su
sudjelovali u trodnevnici koja je prethodila blagdanu.
Misno slavlje pjesmom je animirao zbor župe sv. Nikole u
Cavtatu.
Istog dana u dubrovaèkoj katedrali misu za sve poginule
branitelje i civile Domovinskog rata predvodio je generalni
vikar Dubrovaèke biskupije mons. Petar Paliæ.
Nadbiskupijski susret osoba posveæenog života
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Slavonski Brod, 6.12.2014. (IKA) - Nadbiskupijski susret
osoba posveæenog života Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
održan je u subotu 6. prosinca u franjevaèkom samostanu u
Slavonskom Brodu. Sudjelovalo je stotinjak redovnica i
nekoliko redovnika te èlanovi udruga i instituta posveæenog
života. Nazoèan je bio i mons. Ivan Æuriæ, generalni vikar
nadbiskupije.
Nakon pozdravnih rijeèi s. Ksenije Majstoroviæ,
nadbiskupijske povjerenice za osobe posveæenog života i
domaæina gvardijana fra Franje Jurinca, prigodno predavanje
na temu "Život i posveta vremena", održala je s. Krista
Mijatoviæ, vjerouèiteljica u Osijeku. Govorila je o
problemima s kojima se susreæu osobe posveæenog života.
"Najèešæi problemi su da ne znamo šutjeti, ne znamo
mirovati, ne znamo razumjeti cjelinu, ne razlikujemo bitno
od nebitnog, dragocjeno od bezvrijednog i ne znamo biti
sami sa sobom", istaknula je s. Krista. Dodala je kako se svi
borimo s vremenom koje je definirati bilo teško i najveæim
filozofima. U nastavku je rekla kako se suvremeni èovjek
bori usporiti vrijeme, zaustaviti ga, pokušava ga nadiæi, a
ono je prolazno i teèe. "Vrijeme se nadilazi upravo
nadilaženjem, izdizanjem iznad, perspektivom vjeènosti,
nadilazi se posveæivanjem. Vrijeme se posveæuje puštanjem
vjeènosti u vrijeme", istaknula je s. Krista.
Nakon predavanja slijedile su na istu temu radionice u
kojima su analizirali slike svih èasova iz Èasoslova.
Euharistijsko slavlje u crkvi Presvetog Trojstva uz mons.
16
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
Æuriæa te slavonskobrodskoga dekana Ivana Leniæa
predvodio je domaæi gvardijan fra Franjo Jurinec. U
propovijedi je istaknuo kako Crkva od posveæenih osoba
oèekuje da sa zahvalnošæu gledaju u bližu povijest, s nadom
promišljaju o buduænosti, budu profesionalci u molitvi te
zaljubljeno žive sadašnjost. "Trebamo se staviti na
raspolaganje Crkvi, Bogu i svakom èovjeku; važno je da u
svom redovnièkom životu uz molitvu barem osam sati i
radimo; ako su naše zajednice zdrave i Crkva je zdrava i tu
je izvor novih zvanja", rekao je izmeðu ostalog o. Jurinec.
Pozdravnu rijeè i zahvalu domaæinima i organizatorima,
Nadbiskupijskom povjerenstvu za osobe posveæenog života
na èelu sa s. Majstoroviæ uputio je na kraju mons. Æuriæ.
Susret biskupa Košiæa, prijatelja i stipendista
Biskupijske zaklade "Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ"
Sisak, 6.12.2014.
(IKA) - Na tradicionalnom susretu
sisaèkog biskupa Vlade Košiæa, prijatelja i stipendista
Biskupijske zaklade "Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ" u subotu
6. veljaèe, 80 ovogodišnjih stipendista, od èega èetiri
poslijediplomskog studija, potpisalo je sa Zakladom ugovor
o stipendiranju.
Na poèetku susreta sve je pozdravio ravnatelj Zaklade dr.
Domagoj Mosler, istièuæi kako je ove godine bilo iznimno
mnogo molbi i kako je to pred Zakladu stavilo još teži
zadatak izbora stipendista i financiranja stipendija. "Izabrali
smo baš vas. Odvažne, sposobne, darovite i pametne mlade
ljude koji ste hrabro stupili u svijet nastavka svog školovanja
unatoè objektivnim teškoæama s kojima se susreæete, kako vi
tako i vaše obitelji. Studiranje je danas smion poduhvat u
kojemu zaslužujete pomoæ zbog èega ste se i obratili Zakladi
koja æe vas pomagati financijski tijekom ove akademske
godine, ali vam je spremna pružiti i drugu vrstu podrške",
kazao je ravnatelj. Stipendiste i prijatelje pozdravio je i
predsjednik Upravnog vijeæa Zaklade preè. Tugomil
Radièek.
Rijeèi podrške uputio je i biskup Košiæ, te je ovogodišnjim
stipendistima predstavio i nazoène prijatelje Zaklade koji
financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njen rad.
Rijeèi podrške i ohrabrenja studentima su uputili i prijatelji:
mons. Lovro Cindori, Marijana Petir, Marija Sliškoviæ,
akademik Josip Peèariæ, Ðurða Šušak, Dario i Venera
Kordiæ, Davor Vrbanek, Tomislav Kršnjavi, Anto
Kovaèeviæ, dr. Josip Stjepadiæ, Ksenija Abramoviæ, Željka
Markiæ, Jakov Sedlar, te župan Sisaèko-moslavaèke županije
Ivo Žiniæ, zamjenica župana Anita Sinjeri Ibriševiæ i tom
prigodom posebno hrvatski ratni vojni invalid Ðuro
Glogoški.
Nakon što je biskup Košiæ dodijelio ovogodišnjim
stipendistima ugovore, okupljenima se obratila i
stipendistica Antonija Radoševiæ. Ona je uime svih
stipendista zahvalila biskupu Košiæu, ravnatelju dr. Mosleru
i svim prijateljima na velikom srcu, razumijevanju,
darežljivosti i empatiji, što su prepoznali trud i upornost i što
im pomažu na putu do uspjeha. "Voljeli bismo svima vama
nazoènima opisati koliko nam to zaista znaèi, no sada vam
samo možemo obeæati da æemo se truditi kako bi došli do
zaslužene diplome i da æemo jednog dana i mi darivanjem
olakšavati i uljepšavati živote mlaðih generacija, kao što ste i
vi naše".
Susret je zakljuèen glazbenom zahvalom koji su izveli
stipendisti Karlo Ivanèiæ na klaviru i Lucija Kovaèeviæ na
flauti.
ika
Valpovo: 60. obljetnica djelovanja sestara kæeri milosrða
Valpovo, 7.12.2014. (IKA) - U župi Bezgrešnog zaèeæa
Blažene Djevice Marije u Valpovu sveèanom misom u
nedjelju 7. prosinca proslavljena je 60. obljetnica djelovanja
sestara kæeri milosrða u župi. Misno slavlje predvodio je
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, a koncelebrirali
su sadašnji župnik Zvonko Mrak i bivši župnik Josip
Matanoviæ te vlè. Ivica Rebiæ, voditelj biskupijskog Caritasa
i vlè. Damir Staniæ, rodom iz te župe.
Na poèetku je s. Ilirka zahvalila za podršku i suradnju
sveæenika i župljana, istaknuvši župnika Zvonka Mraka. U
pismu koje je poslala vrhovna predstojnica Emila Barbariæ iz
Rima naglašena je zahvalnost sestrama za plodonosno
djelovanje u župi kroz prethodnih šest desetljeæa. U pismu je
istaknula: "Pozivam svaku od vas da sve više dajete svoj
osobni doprinos, u punini svoga istinski proživljena poziva i
poslanja kæeri milosrða. U Godini posveæenog života neka
nam taj izazov bude poticaj da se otvorimo Duhu Svetom, da
svima kojima smo poslane i s kojima suraðujemo budemo
primjer dobrote koju Gospodin želi pokazati po nama i
našem posveæenju. I Bogu posveæene osobe samo su ljudi te
se meðu njima mogu pojaviti i nesuglasice i ljudske
nezrelosti, ali je važno da to kao kršæani znademo nadiæi.
Stoga vam, dragi župljani, uime sestara zahvaljujem na
svemu zajedništvu i od vas molim oproštenje ako vas je koja
naša sestra povrijedila i najmanjom svojom nesmotrenošæu.
Obljetnice su prigoda da se izdignemo iznad osrednjosti i
obnovimo snagu duha, da novim žarom odgovorimo svome
kršæanskom i redovnièkom pozivu. U tome nam je primjer
naša nebeska odvjetnica Blažena Djevica Marija i naša
utemeljiteljica bl. Marija Propetoga, koja je prije svih naših
sestara prva prošla ovim tlom, proseæi milostinju za
siromašne u svom rodnom Blatu. Hvala ovom kraju i svim
njegovim stanovnicima za svu velikodušnost". Rijeèi
zahvale nadbiskupu i svima nazoènima uputila je
provincijalna predstojnica u Blatu na Korèuli s. Nelija
Pavloviæ.
U homiliji nadbiskup Hraniæ meðu ostalim istaknuo je kako
su redovnici i redovnice sakramentom djevièanstva i celibata
te siromaštvom najsvetiji dio Crkve. Prihvaæanjem
dragovoljnog siromaštva iz solidarnosti s onima koji nemaju
Bogu posveæene osobe su ljekovito cjepivo za èovjeka koji
se zatvara u vlastiti užitak, komotnost i samodostatnost.
Njihov zavjet èistoæe daje primjer onima koji žive
predbraènu èistoæu. Èasne sestre samom svojom pojavom
usmjeruju pogled prema Bogu, koji nam dolazi ususret.
Svjedoèe da smo stvoreni na sliku Božju, od Boga, za Boga.
One uprisutnjuju glad i žeð za Bogom.
Hvala vam što veæ 60 godina sudjelujete u radu ove župne
zajednice. Kroz katehezu, rad s djecom, evangelizaciju cijele
župe. Poticaj ste da budemo više Božji i više otvoreni za
Božji glas. Kada su vam komunisti oduzeli djeèje domove,
staraèke domove, stjerane u svoje domove bile ste besplatna
radna snaga. Vi, drage sestre, vrijedite, ne samo po onom što
radite, nego po svom identitetu. Vi ste život stavile Bogu u
ruke. Danas je taj poziv posebno zahtjevan. Kriza
redovnièkih zvanja je kriza vjere! Ženska redovnièka zvanja
gotovo da išèezavaju zbog krize vjere. Iz ljubavi prema
Bogu i evanðelju treba biti spreman izabrati uski put! Zato
smo Bogu zahvalni za 60 godina vašeg rada u ovoj zajednici.
Pokazujete da ste žene koje nisu od ovoga svijeta, da ljudi
mogu osjetiti miris Boga u vama. Prinosimo vas na oltar
moleæi da vas Gospodin blagoslovi, poruèio je nadbiskup.
Pjesmom je misu uvelièao župni mješoviti pjevaèki zbor Sv.
Cecilije, a prigodni program prije mise djeèji zbor. Oba
zbora vodi s. Danijela Škoro.
Domovinske vijesti
Proslava sv. Nikole u Koprivnici
Blagoslovljen novi oltar i ambon
Koprivnica, 7.12.2014. (IKA) – U povodu svetkovine sv.
Nikole biskupa i završetka obnove crkve Sv. Nikole biskupa
u Koprivnici, varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio
je u subotu 6. prosinca novi oltar i ambon. Uz biskupa
Mrzljaka suslavili su koprivnièki dekan mons. Leonard
Markaè, domaæi župnik Tomislav Petriæ te brojni sveæenici
iz dekanata i prijatelji župe.
U propovjedi biskup Mrzljak poruèio je okupljenima da æe
blagoslovom ovog euharistijskog stola biti blagoslovljeni i
svi njihovi obiteljski stolovi. Vjernici se okupljaju oko tog
stola u crkvi koji je pripremljen da na njemu dobiju duhovnu
hranu. I sveti Nikola, nebeski zaštitnik te župe, kao biskup,
bio je kod oltara, predvodio mise i izgovarao rijeèi. "Iste one
rijeèi koje æemo i mi danas izgovarati i slaviti Isusovu muku,
smrt i uskrsnuæe. Zajedno æemo slaviti Isusa živoga koji
dolazi k nama", rekao je Mrzljak, dodavši kako su nam sveci
u tome primjer, ali i zagovornici i pomoænici.
"Oni žele nama pomoæi, mi ne možemo biti kršæani svojim
vlastitim snagama, potrebna nam je Božja pomoæ i Božja
zaštita. Zato æemo moliti Božju zaštitu po zagovoru svetog
Nikole da nas èuva od svakoga zla, od svega onoga što nije
dobro. Na poseban naèin ovu našu djecu, naše mlade – da ih
èuva ponajviše od onoga zla koje je teže od nekog fizièkog
zla. Zlo je kada èovjek nastrada, kada je bolestan, ali još je
veæe zlo kada èovjek èini grijeh, kada èovjek èini zlo, kada
èovjek nije dobar èovjek, to je najveæe zlo. I zato nas sveti
Nikola itekako može uèiti kako biti dobar èovjek. To æemo
uèiti i danas, ali i uvijek kada se budete sastajali oko ovog
oltara. To trebamo uèiti i moliti na tu nakanu da budemo
dobri ljudi i dobri kršæani", zakljuèio je biskup Mrzljak.
Na kraju euharistijskog slavlja, domaæi župnik Petriæ
zahvalio je i svima koji su materijalno, svojim radom ili
molitvom sudjelovali i tako omoguæili obnovu poda crkve,
uvoðenje podnoga grijanja, nabavku novog euharistijskog
stola i ambona te ureðenje župne dvorane za vjeronauke i
župna dogaðanja.
Nakon euharistijskog slavlja prvoprièesnici su kratkim
recitacijama dozvali svetoga Nikolu koji je svoj djeci
podijelio prigodne darove.
Split: Proslava 50 godina redovništva s. Pavle Negovec
Split, 7.12.2014. (IKA) - Dominikanka s. Pavla Negovec u
samostanu sv. Katarine Sienske i splitskoj župi BlatineŠkrape u nedjelju 7. prosinca proslavila je 50 godina
redovništva. Prve je godine svog posveæenog života provela
u Korèuli, gdje je prve zavjete položila s 18 godina u
samostanu Anðela èuvara, matiènoj kuæi svoje
Dominikanske kongregacije. Sestra Pavla, èije je krsno ime
Ana, odrasla je u Varaždinskoj biskupiji u župi Radovan, a
njezino je redovnièko poslanje umnogome obilježila glazba.
Završila je Institut za crkvenu glazbu i danas, u župi u kojoj
djeluje veæ 31 godinu, vodi djeèji i mješoviti zbor. Pjesmom
slaveæi Boga, okuplja djecu, mlade i odrasle, a generacije
koje su imale sreæu uz nju glazbeno i vjerski odrastati kazat
æe da je s. Pavla posebna - zahtjevna i katkad stroga, ali puna
ljubavi prema njima i crkvenoj pjesmi. Stoga ne èudi da je u
današnjem župskom zboru velik broj mladih srednjoškolaca i studenata, koji su uz s. Pavlu nauèili voljeti
klasiènu i sakralnu glazbu.
Pet desetljeæa redovništva, i to baš u ovoj Godini
posveæenog života, sestra je proslavila okružena svojim
pjevaèima i mnogobrojnim župljanima na sveèanom misnom
slavlju koje je u samostanskoj i župskoj crkvi Preèistog Srca
Marijina predvodio župnik don Pavao Piplica.
10. prosinca 2014. broj 49/2014
17
Domovinske vijesti
Blagoslov novih zvona za crkvu Bl. Ivana Merza u Slatini
Požega, 7.12.2014. (IKA) - Na drugu nedjelju došašæa, 7.
prosinca, požeški biskup Antun Škvorèeviæ pohodio je župu
bl. Ivana Merza u Slatini, blagoslovio tri nova zvona za još
nedovršenu župnu crkvu i predvodio euharistijsko slavlje.
Uz brojne vjernike na slavlju je sudjelovao i gradonaèelnik
Slatine Ivan Roštaš te slatinski paroh Dragan Gaæeša. U
pozdravu biskup je kazao kako ga raduje što je Slatina dobila
još jedan zvonik, koji svojom vertikalom podsjeæa da nismo
stvoreni za zemaljsko nego za nebesko, da postavaljaju u
zvonik zvona koja æe vjernike upuæivati na Boga, na
utjelovljenje Sina Božjega, obznanjivati radosne i žalosne
trenutke života, napose pozivati na slavlja svetih otajstava u
kojima se izgraðuje zajedništvo Crkve i postaje dionikom
božanskog života. Župnik Nikola Jušiæ predstavio je zvona,
istaknuvši kako su salivena u tvrtki Grassmayr u Innsbrucku
u Austriji, veliko zvono težine 729 kg na èast Krista Kralja,
dar župljana župe bl. Ivana Merza te pojedinih poduzetnika
iz župe i grada Slatine; srednje zvono težine 371 kg na èast
Žalosne Gospe u spomen poginulim braniteljima dar
Virovitièko-podravske županije, grada Slatine i poduzeæa
Komrad d.o.o. i malo zvono težine 252 kg na èast bl. Ivana
Merza, zaštitnika župe, dar Slatinske banke.
Biskup je na poèetku homilije ispripovjedio zgodu s
nedavnog pastoralnog pohoda jednoj župi kada je naišao na
odron ceste te se morao vratiti i krenuti drugim putem do
cilja. Rekao je kako nas sveta èitanja iz Knjige proroka
Izaije i Evanðelja podsjeæaju kako je èovjek biæe puta koji
kroz njegovo srce i savjest vodi do smislu, ali da se tu mogu
dogoditi razne zapreke koje mu prijeèe stiæi do cilja.
Istaknuo je kako sv. Ivan Krstitelj usred onodobnih
neuspjelih nastojanja podsjeæa ljude da put do uspjelog
društva ide samo nastojanjem pojedinaca oko uklanjanja
nutarnjih prepreka, grijeha i zloæe koji nas odvajaju od Boga
te poziva na obraæenje. Biskup je podsjetio kako je èovjek
biæe duha, i ako u tim prostorima postane razoren, gubi sebe
i svoje dostojanstvo kojemu daje Bog. Istaknuo je kako bi se
valjalo ozbiljno zapitati što se dogaða u hrvatskom društvu,
ne podleæi uvjerenju da treba tek nešto mijenjati na
izvanjskoj, gospodarskoj razini, nego mudro procijeniti koje
se to prepreke umnažaju, koji gubitci ostvaruju zbog toga što
smo se odrekli Božjih vrijednosti, njegova pristupa èovjeku i
životu, dopustili sebiènosti da nama ovlada, krenuli
stranputicom. Istaknuo je kako i hrvatski put vodi kroz srca i
savjesti ljudi, na kojem se živi dostojanstvo i pobjeðuje samo
obraæenjem i vjernošæu Bogu. Kazao je da slatinska župna
crkva u izgradnji treba služiti ljudima da èuju rijeè koju Krist
progovara njihovu srcu, budu obdareni njegovim Duhom
koji ih èisti i pokreæe na èestit život u skladu s Božjim
naumom, ugraðuje u zajedništvo Crkve i èini dionicima
božanskog života. Pohvalio je nastojanje vjernika Župe bl.
Ivana Merza oko podizanja materijalnog zdanja crkve, i
potaknuo na još zauzetiju duhovnu izgradnju njih samih
kako bi mogli svjedoèiti u našem društvu pobjednièku snagu
Isusa Krista, one vrijednosti koje oèovjeèuju i uzdižu u
dostojanstvu.
Pri svršetku euharistijskog slavlja biskup je spomenuo da æe
nova zvona svojom zvonjavom tri puta na dan podsjeæati
vjernike na Isusovo utjelovljenje i pozivati ih na molitvu te
je predvodio molitvu Anðeo Gospodnji za vrijeme koje su se
prvi puta oglasila nova zvona. Zahvalio je vjernicima za
sudjelovanje u euharistijskom slavlju kao i za sve što èine za
svoju župu u suradnji sa župnikom. Zazivajuæi Božji
blagoslov na sve okupljene, zaželio im je obilje duhovne
radosti u pripravi za Božiæ.
18
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
Prva obljetnica smrti fra Zvjezdana Liniæa
"Fra Zvjezdan je živio i naviještao evanðelje, kao tješitelj
ranjenih srdaca, spreman uvijek približiti ljudima Isusa.
Toliki su po njemu na èudesan naèin doživjeli oproštenje i
susret sa živim Bogom, što je znak da je bio autentièan
Kristov svjedok meðu nama. Kao franjevci radosni smo da
smo imali takvog brata od kojeg možemo puno nauèiti",
istaknuo fra Ivan Matiæ
Samobor, 7.12.2014. (IKA) - Èetverodnevnom duhovnom
obnovom u Kuæi susreta Tabor te sveèanim misnim slavljem
i
prigodnim
molitveno-meditativnim
susretom
u
franjevaèkoj crkvi u Samoboru u nedjelju 7. prosinca
obilježena je prva obljetnica smrti fra Zvjezdana Liniæa. U
zahvalnosti za život i bogat plodonosan pastoralni rad toga
omiljenog franjevca, njegovi mnogobrojni prijatelji iz raznih
krajeva Hrvatske i inozemstva okupili su se na duhovnoj
obnovi, koja se u Kuæi susreta Tabor od 4. do 7. prosinca
pod vodstvom fra Ivana Matiæa održavala pod geslom
"Isuse, dobroto beskrajna". Upravo je fra Ivan nakon fra
Zvjezdanove smrti od strane uprave Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda postavljen za voditelja Tabora,
te nastavio njegovo evangelizacijsko djelovanje, odnosno
organiziranje i provoðenje duhovnih seminara.
Duhovnu obnovu obilježila su mnoga svjedoèanstva na lik i
djelo fra Zvjezdana. U petak 5. prosinca predstavljena je
knjiga "Samo ljubav lijeèi", u kojoj su sabrani tekstovi koje
je posljednjih godina fra Zvjezdan objavljivao kroz svoju
kolumnu u "Veèernjem listu". "Veèernji list" je i izdavaè
knjige, a Liniæeve tekstove za knjigu odabrao je novinar
Darko Pavièiæ. U nedjelju ujutro sudionici duhovne obnove
pohodili su fra Zvjezdanov grob na Samoborskom groblju,
dok je u veèernjim satima fra Ivan predvodio sveèanu misu u
prepunoj franjevaèkoj crkvi u Samoboru, gdje je fra
Zvjezdan u kontinuitetu djelovao od utemeljenja Kuæe
susreta Tabor godine 1997., sve do smrti.
"Fra Zvjezdan je živio i naviještao evanðelje, kao tješitelj
ranjenih srdaca, spreman uvijek približiti ljudima Isusa.
Toliki su po njemu na èudesan naèin doživjeli oproštenje i
susret sa živim Bogom, što je znak da je bio autentièan
Kristov svjedok meðu nama. Kao franjevci radosni smo da
smo imali takvog brata od kojeg možemo puno nauèiti",
istaknuo je fra Ivan u propovijedi, usporedivši fra Zvjezdana
s Ivanom Krstiteljem, s obzirom da je kroz seminare
duhovne obnove, napisane knjige i na druge naèine
propovijedajuæi i naviještajuæi Radosnu vijest u pustinji
ovoga svijeta bio snažan Kristov glas. Na kraju je naglasio
kako je fra Zvjezdan i u patnji bio potpuno predan spasitelju
Isusu Kristu, svjedoèeæi njegovu milost i ljubav.
Nakon mise, na spomen fra Zvjezdana Liniæa uprilièen je
molitveno-meditativni program, u kojem su se kroz rijeè,
pjesmu, sliku i svjedoèanstva neki od fra Zvjezdanovih
èlanova obitelji, prijatelja i suradnika prisjetili snažnog
utjecaja na njihov život toga manjeg brata franjevca, ali po
primjeru života i djelotvornoj ljubavi velikog èovjeka i
Kristova sveæenika. Dirljivo svjedoèanstvo iznijela je fra
Zvjezdanova sestra Neda Kukuljan, a potom i njezina snaha
Nikolina, zatim njegov neæak Vladimir Sušanj sa suprugom
Katarinom, sestrom Martinom i djecom; Ružica i Stjepan
Lice, Vesna i Davor Terziæ, Ljerka i Nino Majer, te na kraju
Lucija Tomiæ koja za tri dana ulazi u strogi karmeliæanski
samostan u Španjolskoj. Nastupili su i Mirta Lice na harfi, te
obitelj Rimac. Svoj osobni doprinos dala je i mlada
akademska slikarica i grafièarka Vanja Joviæ naslikavši fra
Zvjezdanov portret. Fra Zvjezdan umro je 7. prosinca 2013.
u ranim jutarnjim satima u Kuæi susreta Tabor u 73. godini
života, 56. redovništva i 47. sveæeništva.
ika
Fra Domagoj Šimunoviæ proslavio zlatomisnièki jubilej
Slavonski Brod, 7.12.2014. (IKA) - Svoj zlatomisnièki
jubilej - 50 godina sveæeništva proslavio je u nedjelju 7.
prosinca u prepunoj franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva u
Slavonskom Brodu fra Domagoj Šimunoviæ, èlan
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda. Uz domaæe i
sveæenike iz Bosanske posavine suslavio je domaæi župnik
Ivan Leniæ, dekan. "Dobro došao u svoj grad", pozdravio je
slavljenika domaæi gvardijan fra Franjo Jurinec te
ocrtavajuæi ukratko njegov život i djelo istaknuo kako je
djelujuæi u tri navrata u Slavonskom Brodu kroz trideset
godina uèinio puno dobra te ostavio velikog traga.
"Prepoznavao si što je sve trebalo èiniti, od obnove
samostana i crkve, koji je danas ljepotica grada;
prepoznavao si u ljudima potrebu za duhovnim; volio si
ljude susretati; nikoga nisi iskljuèio iz svoga kruga; u duhu
Drugoga vatikanskog koncila doista si otvorio vrata i
prozore Crkve te je danas crkva puna; vidio si da je u
svakom èovjeku i grješniku prisutna nota - crta od Boga
spojena koja od nas èini svecem, a i na kulturnom si planu
puno uèinio, naglašavajuæi uvijek da to nisi uèinio sam, nego
uz pomoæ Broðana; uèinio si puno kako za ovaj grad koji te
proglasio svojim poèasnim graðaninom, tako i našu
provinciju; radosno si služio i živio evanðelje, i zato ti na
svemu puno hvala", rekao je gvardijan Jurinec. Euharistijsko
slavlje pjesmom je uvelièao zbor i orkestar klasiène
gimnazije Fra Marijana Lanosoviæa predvoðeni prof.
Hrvojem Špicerom te skupina, nekada mladih, koje je
Šimunoviæ po svom dolasku u Slavonski Brod okupio i za
njih uveo podnevnu misu, na kojoj i danas neki od njih
pjevaju.
O. Domagoj Šimunoviæ roðen je godine 1937, Teologiju je
završio u Zagrebu, diplomirao na Filozofskom fakultetu u
Beèu, a magistrirao 1998. Ministarstvo prosvjete i sporta
dodijelilo mu je zvanje mentora. Bio je odgojitelj u
sjemeništu u Samoboru i u Subotici. U Slavonskom Brodu u
dva je navrata djelovao trideset godina kao gvardijan
Franjevaèkog samostana; od 1995. kao ravnatelj Klasiène
gimnazije fra Marijana Lanosoviæa i kao pastoralni djelatnik.
Grad Slavonski Brod prepoznao je njegovo djelovanje te mu
je ove godine za 50 godina sveæenièkog rada i 30 godina
kulturnog i društvenog djelovanja, sveukupan doprinos
kulturnom, vjerskom, znanstvenom i prosvjetnom životu
grada Slavonskog Broda i njegovih graðana te promicanju
vrijednosti, položaja i ugleda grada Slavonskog Broda
dodijeljeno najveæe javno priznanje - Povelja poèasnog
graðanina Grada Slavonskog Broda.
Po dolasku u Slavonski Brod Šimunoviæ odmah je pokrenuo
obnovu franjevaèkog samostana, koji je spomenik kulture, a
u tijeku Domovinskog rata i osnivanje klasiène gimnazije
Fra Marijana Lanosoviæa, kojoj je bio prvi i višegodišnji
ravnatelj. Osim u Klasiènoj gimnaziji, predavao je i na
drugim brodskim školama. Svojim vrsnim odgojnim
metodama i nesebiènom ljubavlju privlaèio je mlade, a meðu
svojim uèenicima bio je posebno omiljen. Njegov rad i život
uvijek su usmjereni na èovjeka, dostupan ponajviše onima
koji su najpotrebniji i kojima je potrebno ohrabrenje, mir,
radost i nada, a meðu sveæenicima je cijenjen radi nesebiène
suradnje na svim podruèjima apostolata. Djelujuæi u
Slavonskom Brodu sudjelovao je u kreiranju duhovnog i
kulturnog života grada putem književnih veèeri i duhovnih
seminara na kojima su sudjelovali najeminentniji književnici
i duhovnici. Svojim velikim angažmanom uspio je
zainteresirati i u grad dovesti vodeæe djelatnike Ministarstva
kulture i vrsne restauratore koji su radili, a i danas rade, na
obnovi Franjevaèkog samostana. Knjižnica Franjevaèkog
samostana je njegovom zauzetošæu uzorno ureðena i
Domovinske vijesti
proglašena spomenikom kulture, a vrijedna arhivska graða,
povijesna i glazbena, na korištenju je znanstvenicima i
istraživaèima. Godine 1982. zapoèeo je s organiziranjem
brojnih koncerata u prostoru crkve i samostana, osobito
koncerte orguljaške i komorne glazbe na kojima su nastupali
brojni poznati umjetnici – solisti i orkestri. Iste godine
organizirao je Znanstveni simpozij o fra Marijanu
Lanosoviæu, nakon kojega grad Slavonski Brod postaje sve
prisutniji u znanstvenim i akademskim krugovima.
Zavidnom ustrajnošæu osnovao je Klasiènu gimnaziju fra
Marijana Lanosoviæa s pravom javnosti i na taj naèin
podigao razinu srednjoškolskog obrazovanja. O kvaliteti
škole i primljenog znanja danas mogu potvrditi brojni
uspješni Broðani, bivši uèenici te škole. Autor je i suradnik
na brojnim publicistièkim djelima te sudjeluje na brojnim
znanstvenim skupovima i simpozijima. Znaèajan je njegov
rad u brojnim institucijama i udrugama – èlan je Matice
hrvatske, Lige protiv raka Slavonski Brod, Filatelistièkog
društva Slavonski Brod, Rotary cluba Slavonski Brod, dugi
niz godina suraðivao s Opæom bolnicom "Dr. Josip
Benèeviæ" i ljekarnama, Caritasom i svim ostalim znaèajnim
ustanovama grada. Od kolovoza o. Šimunoviæ na novoj je
službi u franjevaèkom samostanu u Požegi.
Sisak: Blagoslov Kuæe Malog Isusa
Kuæu je Sisaèka biskupija dala na korištenje Udruzi za
neroðeni život Betlehem
Sisak, 8.12.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
blagoslovio je na blagdan Bezgrešnog zaèeæa BDM, 8.
prosinca, Kuæu Malog Isusa na sisaèkom Viktorovcu,
Udruge za neroðeni život Betlehem. Bivšu župnu kuæu,
Udruzi je na korištenje dala Sisaèka biskupija kako bi u nju
smjestila majke koje su odluèile ne pobaciti, a pri tome
nemaju podršku obitelji. Prije blagoslova biskup je u crkvi
Pohoda BDM predvodio sveèano misno slavlje u zajedništvu
s osnivaèem Udruge Betlehem o. Markom Glogoviæem i
više sveæenika.
U homiliji biskup je govorio o razlici izmeðu djevièanskog
Isusova zaèeæa i bezgrešnog Marijina zaèeæa i istaknuo kako
danas zahvaljujemo Bogu na toj milosti koju je udijelio
Mariji. "Radosni smo što znamo da je po njoj došao Spasitelj
kojeg u ovom došašæu išèekujemo, a osobito se danas
radujemo u ovoj župi, na ovom brežuljku Viktorovcu, da
æemo ovu bivšu župnu kuæu blagosloviti i predati udruzi
Betlehem Sisak, koja æe se zvati kuæa Malog Isusa. Tako da
se ovdje djeca koja su zaèeta, ali ih možda bližnji ne
prihvaæaju do kraja, mogu roditi. Da ne budu odbaèena, jer
je i njih Bog želio i on svakomu èovjeku, kako god je zaèet,
daruje besmrtnu dušu. To nije samo naše religijsko iskustvo,
to je i znanstvena èinjenica, da je poèetak ljudskog biæa
njegovo zaèeæe. Upravo to neki nijeèu i donose zakone
protiv života, donose i omoguæavaju pobaèaj. To nije iz
nikakve znanstvenosti nego iz jedne situacije, komocije
današnjeg èovjeka, koji zataškava svoju savjest, ne želi èuti
istinu nego želi živjeti kako mu je lakše, te ne prihvaæa
odgovornost", rekao je biskup te upozorio kako takvo
društvo neodgovornošæu prema životu upropaštava samo
sebe, te pozvao sve neka i ovaj današnji dan bude poticaj da
se poštuje zaèeæe svakog èovjeka i pravo svakog neroðenog
djeteta na roðenje.
Nakon poprièesne molitve okupljenima su se obratili i o.
Glogoviæ i Iva Matijaševiæ, predsjednica sisaèke Udruge
Betlehem. Oni su zahvalili svima koji su pomogli kako bi
ova kuæa postala "mala kuæa za velike pobjede", a posebno
biskupu Košiæu i domaæem župniku Koretiæu.
10. prosinca 2014. broj 49/2014
19
Domovinske vijesti
Teologija u Rijeci proslavila svoj dan
Rijeka, 8.12.2014.
(IKA) - Sveèanim euharistijskim
slavljem i akademskim èinom proslavljen je 8. prosinca Dan
Teologije u Rijeci. Novim diplomantima diplome su uruèili
dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof.
dr. Tonèi Matuliæ, kancelar rijeèke Teologije mons. dr. Ivan
Devèiæ i predstojnik Teologije u Rijeci dr. Božidar
Mrakovèiæ. Uz profesore, rodbinu i prijatelje diplomanata,
na proslavi su se okupili dekani rijeèkih fakulteta i brojni
uglednici iz crkvenog i društvenog života. Nadbiskup Devèiæ
istaknuo je kako se na Teologiju u Rijeci gleda s velikom
nadom te da njen rast uvelike ovisi o KBF-u u Zagrebu koji
se do sada skrbio za tu rijeèku ustanovu. Novim je
diplomantima zaželio da usvojenim znanjem postanu
svjedoci vjere. Tom je prigodom rijeèki nadbiskup èestitao
gospiæko-senjskom biskupu Mili Bogoviæu 75. roðendan, 15.
obljetnicu biskupstva i 50 godina sveæeništva te mu zahvalio
na uloženom trudu dok je bio rektor tadašnje Visoke
bogoslovske škole u Rijeci, a današnje Teologije. Podruèni
studij KBF-a u Zagrebu - Teologija u Rijeci zavreðuje i
zaslužuje razvojnu perspektivu, rekao je dekan Matuliæ.
Izrazio je zahvalnost vodstvu rijeèke Teologije na pomoæi u
nedavnoj reakreditaciji KBF-a. Najavio je proširenje studija
na rijeèkoj Teologiji i suradnju s Filozofskim fakultetom
Sveuèilišta u Rijeci. Po uzoru na zagrebaèki KBF, rijeèka æe
Teologija u buduænosti imati i dvopredmetni studij.
Teologija u Rijeci ima viziju i brine se o buduænosti,
istaknuo je Matuliæ. Uime Filozofskog fakulteta u Rijeci
okupljenima se obratila prodekanica za nastavu dr. Ines
Srdoè Konestra. Izrazila je želju za nastavkom uspješne
suradnje rijeèke Teologije i Filozofskog fakulteta, rekavši
kako su profesori i osoblje rijeèke Teologije uvelike pomogli
rijeèkom Odsjeku za povijest da "stane na noge".
Tradicionalno, uoèi podjele diploma, predstojnik Teologije u
Rijeci dr. Mrakovèiæ iznio je godišnji izvještaj prema
kojemu je 29 studenata promovirano u magistre teologije, a
najuspješnijima su dodijeljena i posebna priznanja. Za
najuspješnijeg studenta prve godine u akademskoj godini
2013./2014. proglašen je Josip Pende, za studenta druge
godine Josip Bajiæ, dok je Marija Kasumoviæ najuspješnija
studentica treæe godine s prosjekom ocjena 5.0. Najuspješniji
diplomant je Ðulijano Trdiæ, dok je najbolji diplomski rad na
temu "Kreposni život bl. Ivana Merza" napisao Franko
Markuliæ. Uoèi akademskog èina u sjemenišnoj kapeli
slavljena je koncelebrirana misa zahvalnica koju je
predvodio nadbiskup Devèiæ, propovijedao poreèki i pulski
biskup Dražen Kutleša, a animirao zbor Teologije u Rijeci
pod ravnanjem mr. Andrejke Srdoè.
Zareðen prvi stalni ðakon u Bjelovarsko-križevaèkoj
biskupiji
Bjelovar, 8.12.2014. (IKA) - Tek što je Bjelovarskokriževaèka biskupija proslavila petu godinu proglašenja
biskupijom (5. prosinca 2014.) na dar je po odluci, molitvi i
po polaganju ruku prvoga biskupa Vjekoslava Huzjaka, 8.
prosinca dobila prvoga stalnog ðakona. Vjerouèitelj Ivo
Pejiæ, uz suglasnost svoje supruge Ivanke stojeæi pred
oltarom sa svojom djecom Leonardom i Emanuelom,
pristupio je tom velikom otajstvu služitelja (ðakona). Uz
brojne vjernike župe sv. Vida, prijatelja i pristigle rodbine
ispunjena crkva pjevala je hvale i pjesme duhovne Bogu na
èast i slavu. Biskup je u homiliji izrazio zahvalnost za dar
služitelja i potaknuo samog reðenika na vjerno i predano
obnašanje povjerene mu službe od Crkve, a okupljenu Crkvu
potaknuo na molitvu i predano služenje Bogu u naviještanju
Radosne vijesti.
20
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
Prva misa u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež
Zagreb, 8.12.2014. (IKA) - Na svetkovinu Bezgrešnog
zaèeæa BDM, 8. prosinca, u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i
mladež u Zagrebu (Ulica I. Kukuljeviæa 11) slavljena je prva
misa od njezinog osnutka prije 40 godina. Misno slavlje
predvodio je vlè. Božo Beliniæ, župnik župe Srca Isusova u
KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, koji je od
Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu odreðen za
duhovnika bolnice. Na misi su se okupila djeca koja se tu
nalaze na lijeèenju, njihovi roditelji i èlanovi obitelji, te
djelatnici bolnice. Uz ravnateljicu bolnice dr. Vlatku
Borièeviæ Maršaniæ, misi je nazoèio i prof. dr. Vlado Jukiæ,
ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapèe i èlan Nadzornog
odbora Hrvatskoga katolièkog lijeènièkog društva.
Pjevanjem je misno slavlje uvelièala Zajednica mladih
Karmela Božanskog Srca Isusova.
Ðakonsko reðenje u Malinskoj
Malinska, 8.12.2014. (IKA) - Krèki biskup Valter Župan je
na svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa BDM, 8. prosinca, u
župnoj crkvi Sv. Apolinara u Malinskoj na otoku Krku
zaredio za ðakone Filipa Šabalju i Franka Markuliæa. Na
sveèanom misnom slavlju sudjelovao je èetrdesetak
sveæenika i mnoštvo vjernika iz župe Dubašnica-Malinska iz
koje je Filip Šabalja, kao i iz Barbata na otoku Rabu odakle
je Franko Markuliæ. U propovijedi biskup Župan istaknuo je
da svaki èovjek u svom srcu èuje Božji poziv "Adame,
èovjeèe, gdje si?" kad se prepusti nepravdi, izdaji ili zloæi.
"Kada slušamo kako od vrha do najmanjeg èovjeka u svim
strukturama ima baš svega, tada se imamo pravo pitati nismo
li mi u tom stanju prokletstva i nezadovoljstva? Mi smo
pozvani na dijalog, na ljubavni odnos s Bogom, ali od tog
dogaðaja u zemaljskom raju ima u nama nešto mraèno,
buntovno, što nas navodi da odbacimo to prijateljevanje s
Bogom. Mi nestajemo, tvrdimo da imamo pravo na
nestajanje, na ubijanje, na smrt, imamo pravo na rastave",
rekao je biskup Župan i obrazložio zašto je na tako lijepi
blagdan, povodom tako radosnog dogaðaja kao što je
ðakonsko reðenje, zapoèeo s tako mraènim mislima: "Zato
što tako ne mora biti! Mi smo se za to opredijelili, ali tako ne
mora biti. Drugo nam èitanje iz Pavlove poslanice
Efežanima crta velièanstvenu sliku – Bog nas je blagoslovio
svakim blagoslovom! Zar je potrebno da se tako nismo
spuštamo kad nam je dan poziv u nebesima, u Kristu?"
Na kraju propovijedi biskup Župan obratio se reðenicima:
"Dragi reðenici, ðakonat vam daje službu naviještanja Božje
rijeèi, Božjeg plana spasenja. Nemojte to èiniti samo
ispraznim rijeèima, svjedoèite svojim stavom, svojim
životom. Budite propovjednici, ali nadasve budite svjedoci
onoga što æete govoriti i naviještati. Slabi ste ljudi kao i svi
mi, grješni, ali Božje je milosrðe tu zato da vam pomogne,
da vam oprašta. Molite, budite duhovni ljudi i svjedoèite
svojim životom. Budite poput Isusa milosrdni sa svakim,
neumoljivi protiv zla. Spremajte propovijedi koje moraju biti
kristalno jasne i ne gledajte hoæete li kome ugoditi ili neæete.
Kristu Bogu i istini ugaðajte!"
Kandidati za ðakonat odluku da æe dostojno vršiti svoju
novu službu javno su potvrdili pred vjernièkom zajednicom
te obeæali svom biskupu i njegovim nasljednicima
poštovanje i poslušnost. Polaganjem biskupovih ruku i
molitvom reðenja primili su red ðakonata nakon èega su uz
pomoæ svojih župnika Marina Dašeka i Ivana Katunara
stavili štolu i obukli dalmatiku. Odjeveni u ðakonsko ruho
primili su od biskupa evanðelistar i izmijenili s njim cjelov
mira.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Sveti Nikola u Nici
Nica, 30.11.2014. (IKA) - Hrvatski katolici na jugu
Francuske okupili su se u nedjelju 30. studenoga u crkvi Don
Bosca u Nici na misnom slavlju koje je predvodio sveæenik
Zagrebaèke nadbiskupije Stjepan Èukman. Nakon mise
proslavljen je sv. Nikola s oko tridesetak djece kojima su
podijeljeni darovi. U programu su sudjelovala djeca hrvatske
dopunske škole koja su nakon otpjevanih himni Francuske i
Hrvatske izvela recitacije za koje ih je pripremila uèiteljica
Vini Mušac. Program je uvelièao i pjevaèko zabavni sastav
OK iz Nove Gradiške. Jedna obitelj na misu i proslavu došla
je s èak 350 kilometara udaljenosti.
Biskup Komarica primio dopredsjednika RS Jerkoviæa
Banja Luka, 5.12.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica primio je u petak 5. prosinca novog
dopredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda Josipa
Jerkoviæa.
Bio je to njihov prvi susret otkako je Jerkoviæ preuzeo
funkciju dopredsjednika. U dužem prijateljskom i
informativnom razgovoru bilo je poglavito rijeèi o nekim
aktualnim problemima s kojima se susreæu pripadnici
Katolièke Crkve koji žive na podruèju Banjoluèke biskupije
kao i neki prognani Hrvati iz banjoluèke i prijedorske regije
te Bosanske posavine, koji se obraæaju biskupu za pomoæ u
ostvarivanju njihove želje za održivi povratak u rodni kraj.
Dopredsjednik Jerkoviæ izrazio je spremnost da pruži
uèinkovitu pomoæ gdje god mu to bude moguæe. Biskup
Komarica zahvalio mu je za njegovu spremnost da
uèinkovito zastupa legitimne interese hrvatskog naroda u
entitetu RS.
Razgovor predsjednika Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica za "Katolièki
tjednik"
Tema razgovora s fra Jurom Šarèeviæem je Godina
posveæenog života, ali i stanje redovništva u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini
Sarajevo, 8.12.2014. (IKA) – Katolièki tjednik u broju 48
od 7. prosinca donosi razgovor s provincijalom Hrvatske
kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa i
predsjednikom Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica (HKVRPP) fra Jurom Šarèeviæem,
OFMCap. Povod razgovoru je poèetak Godine posveæenog
života, ali i stanje redovništva u republikama Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini.
Na pitanje o stanju redovništva, provincijal Šarèeviæ
istaknuo je da u republikama Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini kriza zvanja nije toliko teška kao u nekim
drugim europskim zemljama. K tomu je naglasio i blizinu
vjernika, koji cijene rad redovnika. Govoreæi pak o osobnom
iskustvu redovništva, fra Jure Šarèeviæ rekao je: "Èitav je
moj život vezan uz redovništvo. Od svoje 17. godine, otkako
sam postao kapucin, živim u redovnièkoj zajednici. Ona mi
je polazište za mnogostruke djelatnosti na pastoralnom i
mnogim drugim planovima. Ne znam kako bih mogao živjeti
da nemam svoju redovnièku braæu koju mi je Bog dao kao
dar. No, braæa nisu uvijek dar, èesto su i križ. Ali ne
možemo, ukoliko hoæemo biti Kristovi, živjeti bez žrtve i
križa". Osvræuæi se pak na smisao redovništva danas, uputio
je na rijeèi pape Franje "gdje god su posveæene osobe, ondje
je radost". Stoga, redovništvo treba biti izvor radosti i
zajedništva u Crkvi i svijetu.
O djelovanju HKVRPP, odnosno njegove službe
predsjednika na koju je izabran prije nešto više od mjesec
dana, rekao je: "Osobno si ne umišljam da mogu uèiniti Bog
zna što veliko, ali ono što mogu, uèinit æu rado i s
oduševljenjem. Zapoèela je Godina posveæenog života. Puno
je izazova i oèekivanja, ne samo od redovnica i redovnika,
nego i cijele Crkve. No, nemam straha. Imam dobre
suradnike u Vijeæu konferencije, tijela i strukture koje veæ
dobro funkcioniraju". U tom kontekstu podsjetio je kako u
Hrvatskoj redovništvo okuplja više od èetiri tisuæe redovnika
i redovnica, što predstavlja veliku snagu Crkve u današnjem
svijetu punom izazova i potreba.
Jedno od pitanja dotaklo se i sv. Leopolda Bogdana
Mandiæa, pionira ekumenizma. Šarèeviæ je istaknuo kako je
kapucinima ekumenski duh veoma važan. Sv. Leopold
zaštitnik je naše provincije. I mi se trudimo da njegov duh,
njegova poruka prijateljstva sa svim ljudima, bez obzira na
vjeru ili nacionalnost, živi i nastavlja se i u njegovim
današnjim sljedbenicima. U svojoj novijoj povijesti mi smo
kapucini imali znamenitih ljudi koji su dali velik prinos
širenju ekumenskoga duha na ovim našim prostorima, pa i
šire.
O ulozi redovništva u obnovi Crkve danas, po primjeru sv.
Franje koji je èuo poziv "Franjo idi popravi Crkvu", Šarèeviæ
je pojasnio kako je sv. Franjo želio živjeti po svetom
evanðelju, i to doslovno bez prilagodbe i tumaèenja. I zato je
Bog po njemu popravio Crkvu. Evanðelje je u svakom
vremenu aktualno, jer je uvijek novo, ne zastarijeva. Na
nama je, na cijeloj Crkvi, zadaæa, posebno nama
posveæenicima, da u ovoj Godini posveæenoga života
uèinimo da evanðelje postane privlaèno i novo ljudima
našega vremena, da dožive "radost evanðelja". U susretu sa
živim evanðeljem, tj. Isusom Kristom, raða se prava radost.
Tu istinu moramo posvjedoèiti ljudima, pojasnio je Šarèeviæ.
Na kraju je bilo i postavljeno pitanje o posadašnjenju
karizme što promoviraju pojedini redovi i družbe. Šarèeviæ
je na primjeru kapucina rekao "Koncilsko naèelo
posadašnjenja bila je misao vodilja hrvatskih kapucina
tijekom svih ovih godina od Drugoga vatikanskog sabora do
današnjih dana. I to iz posebnog razloga što je naš brat
Tomislav Šagi-Buniæ kao perit koncilskog oca kardinala
Franje Šepera, nama svojoj braæi izravno prenosio svoje
oduševljenje i uèio nas da osim koncilskog, 'drugog puta
nema'. Osobno sam živio s njime više godina i od njega
nauèio više od svih drugih uèitelja i profesora zajedno.
Danas hrvatski kapucini nastoje karitativnom poslušnošæu
biti na crti Crkve i njezina uèiteljstva i zajedno s narodom
Božjim kojemu smo poslani svjedoèiti ljepotu i radost
Isusova evanðelja na naèin našeg utemeljitelja sv. Franje
Asiškoga. Zato radosno prihvaæamo poziv pape Franje da
ovu Godinu posveæenoga života ne proslavimo samo
spomenom svoje prošlosti (više od 400 godina prisutnosti),
nego da je iskoristimo kao milosni trenutak obnove i
otvorenosti Duhu Svetomu da on po nama probudi ovaj
svijet".
10. prosinca 2014. broj 49/2014
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Izjava o. Lombardija o mons. Wesolowskom
Vatikan, 2.12.2014. (IKA/VIS) – Ravnatelj Tiskovnog
ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi, DI, odgovorio je
2. prosinca kasno poslijepodne na pitanja novinara o situaciji
u vezi bivšeg nuncija Jozefa Wesolowskog.
"Jutros se promicatelj pravde suda Države Vatikanskoga
Grada prof. Gian Piero Milana sastao s državnim
odvjetnikom u Dominikanskoj Republici Franciscom
Dominguezom Britom, na zahtjev potonjeg, koji boravi na
putovanju u Europu radi kontakata u Poljskoj i Vatikanu.
Sastanak je održan u okviru šireg konteksta meðunarodne
suradnje istražnih tijela ukljuèenih u postupak protiv mons.
Wesolowskog i s tim povezanom istragom koja je u tijeku.
Sastanak se pokazao korisnim za obje strane s obzirom na
složenost istrage i moguænosti koja se pružila Vatikanu da
dobije dodatne informacije o istrazi.
U meðuvremenu, s obzirom na situaciju mons.
Wesolowskog, mogu reæi da su sudske vlasti Države
Vatikanskoga Grada, nastavljajuæi svoju istragu, obavile
prvo ispitivanje optuženog, nakon èega æe uslijediti druga
ispitivanja. Kako su istekli rokovi za kuæni pritvor, a
obzirom na zdravstveno stanje mons. Wesolowskog,
dopuštena mu je odreðena sloboda kretanja, ali je dužan
ostati u državi te je podvrgnut odgovarajuæim ogranièenjima
komunikacije s vanjskim svijetom", rekao je Lombardi.
Vjerski poglavari u Vatikanu potpisali izjavu o
iskorjenjivanju svakog oblika ropstva
"Pozivamo na djelovanje sve osobe vjere, voðe, vlade, tvrtke,
sve muškarce i žene dobre volje, da daju svoju snažnu
potporu i prinos pokretu protiv modernoga ropstva, u svim
njegovim oblicima"
Vatikan, 2.12.2014. (IKA) - "Svako ljudsko biæe slika je
Božja, a Bog je ljubav i sloboda", rekao je papa Franjo 2.
prosinca, obraæajuæi se u Vatikanu èelnicima raznih religija,
okupljenih prigodom potpisivanja zajednièke izjave o
iskorjenjivanju svakoga oblika ropstva. Meðu prisutnima su
bili ekumenski patrijarh Bartolomej I., canterburyjski
nadbiskup Justin Welby, rabini Abraham Skorka i David
Rosen i drugi.
Izjavu su, uz Papu, u Papinskoj akademiji znanosti, potpisali
predstavnici
pravoslavnih,
anglikanskih,
židovskih,
hinduistièkih, budistièkih, šijitskih i sunitskih vjernika, a
prisutne su bile i dvije mlade žrtve trgovine ljudima iz
Meksika i Gane.
"Tjelesno, gospodarsko, spolno i psihološko izrabljivanje
muškaraca i žena, djevojèica i djeèaka danas izvrgava
desetke milijuna osoba nehumanosti i poniženju", rekao je u
svojem govoru Papa. "Svako ljudsko biæe slika je Božja.
Bog je ljubav i sloboda"; stoga je svako ljudsko biæe
slobodna osoba, odreðena postojati na dobro drugoga, u
jednakosti i bratstvu, zakljuèio je Papa i potaknuo vjerske
voðe na zajednièku borbu za one koji su najslabiji, izvijestio
je Radio Vatikan.
"Moderno ropstvo 'zloèin je protiv èovjeènosti'", èije su
žrtve "èesto najsiromašniji i najranjiviji meðu našom braæom
i sestrama", upozorio je papa Franjo. Prostitucija, trgovanje
ljudima, prisilni rad, trgovina organima, droga, korištenje
djece za radnu snagu; na te se naèine danas pokazuje
"strašna pošast" ropstva u svijetu. To stanje svakoga se dana
pogoršava i pred njim se ne može samo stajati i gledati.
"Pozivamo na djelovanje sve osobe vjere, voðe, vlade,
22
10. prosinca 2014. broj 49/2014
tvrtke, sve muškarce i žene dobre volje, da daju svoju snažnu
potporu i prinos pokretu protiv modernoga ropstva, u svim
njegovim oblicima". Ta izjava obvezuje sve nas, zakljuèio je
Papa, istièuæi: "Svi smo odraz Božje slike i ne smijemo
dopustiti da slika Boga živoga bude podvrgnuta takvom
najodvratnijem postupanju!"
Papa: Grabežljivi ekonomski sustav jedan je od glavnih
uzroka siromaštva
Vatikan, 4.12.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 4.
prosinca u audijenciju èlanove Saveza kršæanskih tijela
meðunarodne službe volontera (FOCSIV) povodom
Meðunarodnog dana volontera. Papa je meðu glavne uzroke
siromaštva ubrojio ekonomski sustav koji vrši grabež nad
prirodom.
Danas postoji silna potreba svjedoèiti vrijednost
besplatnosti: siromašni ne smiju postati prigoda za stjecanje
zarade! Siromaštva danas mijenjaju lice - postoje novi oblici
siromaštva! - a i meðu samim siromašnima javljaju se
razlièita oèekivanja: žele biti protagonisti, organiziraju se, a
nadasve provode u djelo onu solidarnost koja postoji meðu
onima koji pate, meðu posljednjima. Vi ste pozvani uoèiti te
znakove vremena i postati sredstvo u službi protagonizma
siromašnih. Biti solidarni sa siromašnima znaèi misliti i
djelovati u duhu zajedništva, prioriteta života svih nad
prisvajanjem imovine od strane nekih. To takoðer znaèi
boriti se protiv strukturalnih uzroka siromaštva:
nejednakosti, nezaposlenosti i beskuæništva, uskraæivanje
socijalnih i radnièkih prava, poruèio je Papa.
Meðu glavnim uzrocima siromaštva, primijetio je Papa, je
ekonomski sustav koji vrši grabež nad prirodom – tu u
prvom redu mislim na krèenje šuma, ali i ekološke katastrofe
i gubitak biološke raznolikosti. Moramo ponoviti da stvoreni
svijet nije vlasništvo kojim možemo raspolagati kako nam se
prohtije, a još manje je vlasništvo tek nekolicine. Stvoreni
svijet je divni dar koji nam je Bog dao da se za nj brinemo i
koristimo ga na dobrobit sviju, s poštivanjem. Ohrabrujem
vas da nastavite u vašem zauzimanju da stvoreni svijet
ostane zajednièka baština, koju æe se buduæim naraštajima
predati u svoj njegovoj ljepoti, poruèio je Papa katolièkim
volonterima.
Mnoge zemlje u kojima radite poznaju sablazan rata. Svojim
radom za razvoj naroda, suraðujete takoðer u izgradnji mira,
težeæi ustrajno razoružavanju umova, približavanju ljudi,
izgraðivanju mostove izmeðu kultura i religija. Vjera æe vam
pomoæi da to èinite i tamo gdje je to najteže, tamo gdje
spirala nasilja, èini se, ne ostavlja prostora za razumnost.
Znak mira i nade je vaš rad u izbjeglièkim logorima, gdje
susreæete oèajne ljude, lica na kojima se vide znaci
zlostavljanja, djeca koja su gladna hrane, slobode i
buduænosti. Koliko ljudi u svijetu bježi od strahota rata!
Koliki su progonjeni zbog svoje vjere, prisiljeni napustiti
svoje domove, svoje bogomolje, svoje zemlje, svoje
osjeæaje! Koliko slomljenih života! Koliko patnje i koliko
uništenja! Kada se suoèi sa svim tim, Kristov uèenik ne
uzmièe, ne okreæe lice na drugu stranu, veæ se nastoji s
evanðeoskom blizinom i prihvaæanjem odazvati na taj bolni
vapaj èovjeèanstva, poruèio je Papa.
.
Inozemne vijesti
ika
Fra Lovro Gavran, provincijal franjevaèke provincije
Bosna Srebrena imenovan generalnim asistentom za
Albaniju
Skadar, 4.12.2014. (IKA) - U Franjevaèkom provincijalatu
u Skadru (u Albaniji), 4. prosinca održana je izvanredna
skupština svih franjevaca Albanske franjevaèke provincije
Marijina navještenja, a predsjedao joj je generalni ministar
Franjevaèkog reda (OFM), fra Michael Anthony Perry. Bili
su nazoèni i fra Vincenzo Brocanelli, generalni definitor za
Italiju i Albaniju, fra Lovro Gavran, provincijal Bosne
Srebrene, te franjevci Albanske franjevaèke provincije, kako
oni sa sveèanim, tako i oni s privremenim zavjetima.
Nakon molitve i meditacije nad izabranim tekstovima iz Sv.
pisma, Pravila i Konstitucija Franjevaèkog reda, generalni
ministar Perry braæi je prenio odluku Generalne uprave
Reda, donesenu 13. studenoga ove godine, da æe odsad
Albanska franjevaèka provincija biti Kustodija izravno
ovisna o generalnom ministru.
Istodobno je proèitan i dekret o imenovanju Uprave
Kustodije: fra Aurel Gjerkaj, kustos, te trojica savjetnika: fra
Mirash Marinaj, fra Leonard Deja, i fra Gjon Kalaj. Prvi
savjetnik je ujedno po potrebi i kustosov zamjenik. Potom je
proèitan i dekret, kojim se fra Lovro Gavran, provincijal
Bosne Srebrene, imenuje asistentom generalnog ministra za
Albaniju, sa svim potrebnim ovlastima za upravljanje tom
Kustodijom. Svi su imenovani na mandat od tri godine. Na
kraju su svi nazoèni, s upaljenim svijeæama u rukama,
obnovili svoje redovnièke zavjete: poslušnosti, siromaštva i
èistoæe – obeæavajuæi tako vjernost i poslušnost Bogu, Crkvi
i svojim zakonitim poglavarima, prenose službene stranice
www.bosnasrebrena.ba.
Papa: Buduænost èovjeèanstva prolazi kroz obitelj
Zabrinjavajuæa demografska kretanja zahtijevaju od svih
zainteresiranih strana izvanrednu i hrabru strategiju u korist
obitelji, istièe Papa u poruci sudionicima Festivala obitelji
koji se održava u Riva del Gardi
Vatikan, 5.12.2014. (IKA) - Buduænost èovjeèanstva prolazi
kroz obitelj, poruèio je papa Franjo sudionicima Festivala
obitelji koji se održava u Riva del Gardi od 1. do 6. prosinca
na temu "Ekosistem i rad. Zaposlenost žena i natalitet,
blagostanje i ekonomski rast".
Ustvrdivši kako obitelji treba dopustiti da igra ulogu koja joj
pripada, Papa je dodao kako nije dovoljno samo naglašavati
važnost obitelji i potvrðivati njezina prava, veæ je potrebno
razmotriti kako se na konkretan naèin mogu artikulirati
zadaæe obitelji i zadaæe društva, posebice s obzirom na
odnose izmeðu posla i obiteljskog života.
Obitelj ima misiju koja joj je vlastita, u službi njezinih
èlanova, njihova vlastitog razvoja, života; ima prava i stoga
treba potpore i jamstva da bi ih mogla ostvariti. S druge
strane, obitelj ima obaveze prema društvu, to jest mora
ponuditi svoju suradnju u službi zajednice. To je povlašteno
okruženje u kojem se skladno provode u djelo solidarnost i
supsidijarnosti, to jest sinergija izmeðu javnog i privatnog,
izmeðu tvrtki i obitelji. Upravo zbog zadaæe i odgovornosti
koje zahtijevaju raðanje i odgoj djece, obitelji trebaju
odgovarajuæu pomoæ državnih tijela i poduzeæa, u
perspektivi
meðusobne
suradnje.
Zabrinjavajuæa
demografska kretanja zahtijevaju od svih zainteresiranih
strana izvanrednu i hrabru strategiju u korist obitelji. To
može takoðer uroditi gospodarskim preporodom za zemlju. I
u tome smislu mora se ponovno razmotriti i riješiti tragediju
nezaposlenosti, posebno meðu mladima. Nedostatak posla
ponižava osobu, koja se osjeæa beskorisnom u vlastitim
oèima, i osiromašuje društvo, koje biva lišeno doprinosa
vrijednih i revnosnih snaga, rekao je Papa, koji se založio za
stvaranje obiteljskih politika, ureðivanje pravnog i
društvenog položaja obitelji opæenito te pomaganje
najsiromašnijim obiteljima. Na kraju je Sveti Otac podsjetio
na teški položaj zaposlene žene u suvremenom društvu.
Potrebno je raditi na tome da žena, zbog ekonomskih
razloga, ne bude prisiljena na teški rad i prenapornu satnicu,
pored svih svojih dužnosti domaæice i odgojiteljice djece.
No, prije svega, moramo uzeti u obzir da obveze žena, na
svim razinama obiteljskog života, predstavljaju takoðer
jedinstveni doprinos životu i buduænosti društva, istaknuo je
Papa.
Papa Franjo primio èlanove Meðunarodne teološke
komisije
Èlan Komisije je i rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
prof. dr. Željko Tanjiæ koji je Papi predao simbolièni dar a
Papa je blagoslovio studente i djelatnike toga sveuèilišta
Vatikan, 5.12.2014. (IKA) - U Kongregaciji za nauk vjere u
Vatikanu od 1. do 5. prosinca održano je prvo godišnje
plenarno zasjedanje Meðunarodne teološke komisije u
novom petogodišnjem sazivu (2014.-2019.) èiji je èlan pored
29 drugih teologa iz cijelog svijeta i rektor Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ.
Komisija je prihvatila tri teme koje æe obraðivati u sljedeæih
pet godina: sinodalnost, vjera i sakramenti te sloboda
vjerovanja.
Plenarno zasjedanje Komisije završeno je u petak 5. prosinca
audijencijom kod pape Franje. Nakon pozdravnih rijeèi koje
je uime Komisije uputio predsjednik Komisije prefekt
Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller
i Papina govora u kojem je izmeðu ostalog istaknuo važnost
slušanja za teološki rad kao i važnost žena u teologiji, papa
Franjo osobno je pozdravio èlanove Komisije. Tom
prigodom rektor Tanjiæ je Svetom Ocu predao fotografiju na
kojoj se nalaze èlanovi sveuèilišne zajednice HKS-a, kao i
prikupljene potpise studenata i djelatnika s molitvom za
Papu i njegovu službu.
Sveti Otac zahvalio je na daru, blagoslovio Hrvatsko
katolièko sveuèilište i zaželio mu uspješan rad.
Spomen-godina uz desetu obljetnicu smrti Ivana Pavla II.
Prema odluci poljskog parlamenta
Varšava, 6.12.2014. (IKA) - Poljski parlament proglasio je
2015. spomen-godinom pape Ivana Pavla II. (1978.-2005.).
Povod je 10. obljetnica smrti Pape iz Poljske, izvijestio je
Kathpress. Za prijedlog je u petak 5. prosinca glasovalo 389
èlanova Sejma, dok ih je èetvero bilo protiv, a pet zastupnika
bilo je suzdržano.
Donesena rezolucija vrednuje "veliku zauzetost" Ivana Pavla
II. za ponovnu uspostavu nezavisne poljske države 1989.
Tada je završila vladavina komunistièkog režim u Varšavi.
Zastupnici su takoðer istaknuli da se nedavno kanonizirani
Papa jako zauzimao i za dostojanstvo i prava ljudi.
Konkretna državna slavlja za sada još nisu isplanirana.
Parlament u Varšavi redovito poziva na obilježavanje
spomen-godina. Zastupnici su 2015. veæ proglasili Godinom
krakovskog povjesnièara, diplomata i katolièkog sveæenika
Jana Dlugosza (1415.-1480.).
.
10. prosinca 2014. broj 49/2014
23
Inozemne vijesti
Papina poruka iraèkim kršæanima i narodu
Osuda svakog nasilja protiv ljudskoga dostojanstva i
ljudskih prava – "U mojem ste srcu, u mojim molitvama, te u
srcu i molitvama svih kršæanskih zajednica"
Vatikan, 6.12.2014. (IKA) - "Kao vjerski voðe, imamo
obvezu osuditi svako nasilje protiv ljudskoga dostojanstva i
ljudskih prava", rekao je papa Franjo u video-poruci iraèkom
narodu i osobito iraèkim kršæanima. Papinu poruku
kršæanima donio je kardinal Philippe Barbarin, nadbiskup
Lyona, koji boravi u dvodnevnom posjetu u Erbilu, kako bi
posvjedoèio iraèkim kršæanima stalnu molitvenu blizinu
Crkve u Europi i pratio organizaciju humanitarne pomoæi na
tome podruèju. Francuskoga kardinala i pratnju od stotinjak
dobrovoljaca primio je babilonski kaldejski patrijarh Louis
Raphael I. Sako.
U poruci Papa izražava blizinu kršæanima koji su pogoðeni
teškim progonom te im zahvaljuje za njihovo svjedoèanstvo
u tolikim patnjama. "Èini se da tamo ne žele kršæane, ali vi
im svjedoèite Krista", istaknuo je Sveti Otac i dodao:
"Pomišljam na rane, na boli majki sa svojom djecom, na
stare i prisilno raseljene, na rane svih žrtava svakovrsnoga
nasilja." Papa je, prisjeæajuæi se veæ reèenog u Ankari,
izrazio zabrinutost zbog toga što skupina ekstremista i
fundamentalista progoni osobito, ali ne iskljuèivo, kršæane i
jezide zbog njihove etnièke i vjerske pripadnosti.
"Želio bih se danas približiti vama koji podnosite tu patnju,
biti vam blizak… I pomišljam na svetu Tereziju od Djeteta
Isusa, koja je govorila da je Crkva poput trske: kada doðe
vjetar, oluja, trska se savija, ali se ne lomi! Vi ste u ovome
trenutku ta trska, vi se s bolom savijate, ali ste postojani
vjeri, što je nama svjedoèanstvo. Vi ste danas Božje trske!
Trske koje se priginju pod ovim žestokim vjetrom, ali koje
æe se poslije uzdignuti", poruèio je iraèkim kršæanima papa
Franjo i nastavio:
"Molim Duha Svetoga koji sve obnavlja, da svakome od vas
podari snagu i ustrajnost. To je dar Duha Svetoga. Osim
toga, snažno tražim, kao što sam uèinio u Turskoj, veæu
usredotoèenost meðunarodnih napora u rješavanju sukoba
koji uzrokuju krvoproliæe u vašim domovinama". "U mojem
ste srcu, u mojim molitvama, te u srcu i molitvama svih
kršæanskih zajednica", kazao je Papa i na kraju poruke
preporuèio iraèki narod i meðu njima osobito progonjene
kršæane zagovoru Blažene Djevice Marije te ih blagoslovio.
Papa upalio svjeæice na najveæem božiænom drvetu
Vatikan, 7.12.2014. (IKA) - Želimo da Kristovo svjetlo
bude u nama – rijeèi su kojima je papa Franjo, putem videoporuke, pozdravio stanovnike talijanskoga gradiæa Gubbio,
povodom paljenja lampica na božiænom drvetu, najveæem na
svijetu, ocrtanom svjetiljkama na brdu Ingino. Sveti Otac u
nedjelju 7. prosinca u 18.30 sati iz Doma Sveta Marta, uz
pomoæ tablet raèunala, poslao je impuls koji je upalio
svjeæice, koje æe ostati upaljene do veèeri 6. sijeènja.
Božiæ bez svjetla nije Božiæ, rekao je Sveti Otac. Neka bude
svjetlo u duši, u srcu; neka se prašta drugima; neka ne bude
neprijateljstava, koja znaèe tamu. Neka svijetli Isusova, tako
lijepa, svjetlost. To želim svima vama, rekao je Papa te
zahvalio graðanima Gubbia za njihov dar.
Ako imate nešto tmurno na duši, zamolite Gospodina oprost.
Božiæ je lijepa prigoda za èišæenje duše, dodao je Papa te
potaknuo: Ne bojte se, sveæenik je milosrdan, svima prašta u
Božje ime, jer Bog sve prašta. Neka bude svjetlost u vašim
srcima, u vašim obiteljima, u vašim gradovima, rekao je
papa Franjo, a potom upalio svjeæice te udijelio apostolski
blagoslov, uz uobièajenu molbu upuæenu svima, da mole za
njega.
24
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
Rijeè je o najveæem božiænom drvu na svijetu, a svake ga
godine, još od 1981., postavlja skupina dragovoljaca, na
obroncima brda Ingino koje se nalazi iznad grada Gubbia, u
talijanskoj pokrajini Umbriji. Visoko je oko 750 metara,
široko 450, a ocrtano je s više od 250 svjetiljki. Godine
1991. ušlo je u Guinnesovu knjigu rekorda. Prije pape
Franje, to je božiæno drvo, 2011. godine, upalio Benedikt
XVI., te talijanski predsjednik Napolitano, godinu poslije.
Poruka generalnog ministra Reda manje braæe o poèetku
Godine posveæenog života
Rim, 8.12.2014. (IKA) – O poèetku Godine posveæenog
života poruku naslovljenu "Slijediti nauk i stope Gospodina
našega Isusa Krista" (NPr 1,1) subraæi franjevcima uputio je
general Reda manje braæe o. Michael A. Perry.
Kao Manja braæa s radošæu prihvaæamo poziv "Gospodina
Pape" zajedno s njegovom željom da se slavlje posveæenoga
života za svakoga pretvori u obnovljeno svjedoèenje
evanðeoskoga života. Dok Gospodinu zahvaljujemo i
hvalimo ga za dar našega poziva i posvete, ponovno
formuliramo želju i nakanu da duboko pounutarnjimo i s
iskrenošæu i radošæu živimo svoj franjevaèki identitet, onako
kako nam ga predlažu Pravilo i Generalne konstitucije i kako
je svatko od nas nakanio prigrliti ga kroz redovnièko
zavjetovanje. Prihvaæamo, stoga, s osobitom zahvalnošæu,
dajuæi da nas ono izaziva i potièe, svjedoèenje Svetoga Oca
koji, polazeæi od izbora programtskoga imena Franje,
predlaže Crkvi stil života i poruke koje su bile vlastite našem
Serafskom Ocu, kao što su ustrajno pozivanje na Evanðelje –
štoviše, na "radost Evanðelja", koje saèinjava unutarnju
ljepotu posveæenoga života – bliskost osobito siromašnima i
iskljuèenima, milosrðe, pomirenje, bratstvo, bitnost,
jednostavnost i zalaganje za mir i za oèuvanje stvorenoga,
piše u poruci.
Nadalje, franjevaèki general podsjeæa kako papa Franjo
proglašenjem Godine posveæenoga života još jednom i na
snažniji naèin poziva da se ponovno vraæanje dubljoj jezgri
života, potièuæi na onaj sveti "nemir srca" koji jedini može
dovesti do ponovnog osobnog susreta s Gospodinom Isusom.
Nadalje, general Perry upuæuje na "iznenaðujuæe slaganje
izmeðu središnjih tema Godine posveæenoga života i tema
koje su predložene za promišljanje za pripravu Generalnoga
kapitula Reda manje braæe godine 2015. 'Slijediti nauk i
stope Gospodina našega Isusa Krista' (NPr 1,1). To je naše
pravilo i naš život! Posveæeni je život, naime, 'živo sjeæanje
na naèin postojanja i postupanja Isusa kao utjelovljene Rijeèi
pred Ocem i pred braæom' (VC 22)".
Prihvatimo zahvalnim i raspoloživim srcem ovu Godinu
posveæenoga života koju je papa Franjo htio za cijelu Crkvu;
prionimo rado uz slavlja i inicijative koje æe se ostvarivati u
tom smislu u našim mjesnim Crkvama, da taj dogaðaj
milosti bude i izraz crkvenoga zajedništva; živimo u
ustrajnoj i punoj povjerenja molitvi sadašnje vrijeme
priprave za Generalni kapitul, služeæi Gospodinu u
siromaštvu i poniznosti i ne sustajuæi žarko molimo milost
da vjerno slijedimo stope njegova ljubljenoga Sina i da
uvijek hoæemo ono što se Njemu sviða, stoji na kraju poruke.
Tekst poruke u prijevodu na hrvatski jezik dostupan je na
mrežnoj
stranici
na
http://www.ofm.org/ofm/wpcontent/uploads/2014/11/Lettera_AnnoVitaConsagrata2015_
CR.pdf
.
ika
Razgovor pape Franje za argentinski dnevnik
Vatikan, 8.12.2014. (IKA) - O Sinodi o obitelji, o reformi
Crkve, te o Vatikanskoj banci i svom životu u Domu Sveta
Marta, papa Franjo opširno je razgovarao s novinarkom
argentinskoga dnevnika "La Nacion" Elisabettom Pique, a
istaknuo je da sinodski proces u osluškivanju Duha Svetoga
bez straha treba iæi naprijed. Sinoda nije parlament, nego
prostor "otvoren", koji štiti Duh Sveti". Opširno
odgovarajuæi na upit o posljednjoj Sinodi o obitelji, Papa je,
kako izvještava Hrvatski program Radio Vatikana, rekao da
je "pojednostavljivanje" govoriti o podjeli sinodskih otaca u
dva opreèna tabora, a ponovno je istaknuo važnost "jasnoga
govora i poniznoga slušanja".
Obitelj je u krizi, rekao je Papa, dodajuæi da je "ženidba
danas društveni sluèaj", i stoga moramo pitati, kao što se
pitao i papa Benedikt XVI., koliko je brakova zaista
sklopljeno u vjeri i s vjerom, o stupnju svjesnosti osobe kad
je sklapala brak, a to je važno za valjanost ili ništavnost
braka.
Glede pak zabrinutosti nekih zbog onoga što je na Sinodi
reèeno o istospolnim zajednicama, Papa je pojasnio da
"nitko na Sinodi nije govorio o istospolnom braku."
Govorilo se o tomu kako pomoæi obitelji koja ima sina ili
kæer s istospolnom sklonošæu; kako dakle pomoæi toj obitelji
da se snaðe u "nepoznatoj situaciji". Govorilo se dakle o
odnosu osoba u obitelji, a ta se stvarnost sreæe i u
ispovjedaonici, rekao je Papa.
S obzirom na primjedbe na sinodski "Izvještaj nakon
rasprave", Papa je primijetio da je to bio "prvi nacrt",
"relativan dokument". Osvræuæi se pak na oèitovane bojazni,
rekao je da treba èitati odluku Sinode, a ne pojedinu vijest,
ili èlanak. Što je na Sinodi važno? Izvještaj nakon sinode,
konaèna poruka i Papin završni govor, zakljuèio je papa
Franjo, dodajuæi da se ne treba bojati pod vodstvom Duha
Svetoga iæi naprijed.
U zakljuènom sam govoru rekao da se nije raspravljalo o
crkvenom nauku o braku. Glede pak rastavljenih ponovo
oženjenih, podsjetio je na pastoralne teškoæe dodajuæi da
"nije rješenje u omoguæavanju prièešæivanja. Rješenje je
ukljuèivanje." Istina je da nisu ekskomunicirani, ali ne mogu
biti krsni kumovi, ne mogu èitati na misi, ne mogu dijeliti
prièest, ne mogu predavati vjeronauk, izgleda pak kao da su
ekskomunicirani, ustvrdio je Sveti Otac, dodajuæi da stoga
treba "malo više otvoriti vrata".
Papa je rekao kako neki smatraju da su takve osobe
neprimjerne, ne daju dobro "svjedoèanstvo", a istodobno se
"nekom pokvarenom politièaru" omoguæuje da bude krsni
kum, prihvaæa ga se "jer se vjenèao u Crkvi". Trebalo bi
dakle izmijeniti neke stvari, odnosno kriterije. A na
primjedbu da mu neki zamjeraju na zbrci, Papa odgovora:
"Neprestano govorim, propovijedam, a to je uèiteljstvo". "To
je ono što mislim, a ne ono što kažu tiskovine da ja mislim."
"Enciklika je 'Radost evanðelja' vrlo jasna", ustvrdio je papa
Franjo.
Odgovarajuæi na upit o reformi Rimske kurije, rekao je da je
rijeè o sporom procesu, te da misli da neæe biti okonèan u
2015. godini. Objasnio je kako se raspravlja o prijedlogu da
se objedini Vijeæe za laike, za obitelj te vijeæe Pravda i mir.
Rekao je da mu je važnija "duhovna reforma, reforma srca",
dodavši da za Božiæ priprema jedan govor za èlanove Kurije,
a jedan pak za vatikanske djelatnike s obiteljima, koje æe
primiti u dvorani Pavao VI.
Papa je rekao da nije zabrinut zbog razlièitih mišljenja o
tomu kako reformirati Rimsku kuriju, a podsjetio je da je
odluèeno na opæim kongregacijama kardinala prije Konklava
da Kuriju treba preustrojiti. Vatikanska banka vrlo dobro
funkcionira, a i gospodarska reforma ide naprijed, dodao je
Inozemne vijesti
papa Franjo.
Govoreæi pak o svom životu rekao je kako je, kad je izabran
za papu, sam sebi rekao: "Jorge, nemoj se mijenjati, budi što
jesi, jer smiješno je mijenjati se u tvojoj dobi." Govoreæi pak
o zdravlju, rekao je da više-manje osjeæa smetnje koje
osjeæaju svi u njegovoj dobi, ali da je u rukama Božjim te da
do sada dobro podnosi radni napor, pritom je u šali rekao da
ga je Bog obdario "zdravom odlikom nepromišljenosti".
Odgovarajuæi na upit o moguæim apostolskim putovanjima,
rekao je da æe možda godine 2016. u Argentinu, a da je u
programu 2015. posjetiti tri države u Latinskoj Americi i
Africi. Govoreæi o svojoj rodnoj Argentini, rekao je da prije
izbora novoga predsjednika neæe kontaktirati s argentinskim
politièarima, "radi nemiješanja", dodavši da bi u ovom
trenutku bilo "pogrešno" "rušiti demokratski sustav, odnosno
Ustav.
Govoreæi pak o smjeni zapovjednika Švicarske garde, rekao
je da su mnogi neispravno protumaèili odluku. Papa je rekao
da je zapovjednik "izvrsna osoba, s izvanrednom obitelji",
ali da jednostavno želi zdravu i normalnu obnovu.
Zapovjednikov mandat odavno je istekao, a produžen je
"dok se drukèije ne odluèi", osobno sam mu rekao da s ovom
godinom završava njegov mandat, zakljuèio je Sveti Otac.
Ove godine veæ 7500 posjetitelja "Otoka za razgovore"
Zajednièki projekt Beèke nadbiskupije i Konferencije viših
redovnièkih poglavara
Beè, 8.12.2014. (IKA) - "Otok za razgovore" ureðen u
prostorijama beèke opatije Schottenstift na Freyungu slavi
šest godina djelovanja kao savjetodavno, pomagalaèko i
informacijsko središte. "Roðendan" je proslavljen u koledžu
redemptorista prigodnim adventskim susretom suradnika.
Tijekom posljednjih nekoliko godina broj posjetitelja u
stalnom je porastu, rekao je voditelj projekta o. Lorenz
Voith, govoreæi uime muške redovnièke konferencije.
Tijekom jedanaest mjeseci ove godine veæ je ostvareno više
od 7500 kontakata i razgovora.
"Otok" je zajednièki projekt Beèke nadbiskupije i
Konferencije viših redovnièkih poglavara. Osim troje na
pola radnoga vremena zaposlenih osoba, trenutaèno na
projektu "Otoka za razgovore" radi još 30 volontera
dušobrižnika i dušobrižnica.
Gotovo 56 posto posjetitelja "Otoka" bilo je u dobi izmeðu
30 i 60 godina, a njih 70 posto bile su žene. Razgovori su u
prosjeku trajali više od 40 minuta. Glavne teme bile su iz
"socijalnog i pastoralnog podruèja", kao i "psihološke
optereæenosti". Uz ponudu razgovora veæ tri godine
mjeseèno se održava i "Otok molitve" te svaka dva mjeseca
tzv. "Otoèni razgovori" o aktualnim temama, a nude se i
"Svagdanje duhovne vježbe" izvan samog otoka.
U razgovoru za Kathpress 7. prosinca Voith je istaknuo da je
"Otok za razgovor" sve prihvaæeniji. "On je središnje mjesto
otvorenog razgovora i dušobrižništva Crkve. Tu su za sve
teme i probleme o "Bogu i svijetu" na raspolaganju
dušobrižnici i dušobrižnice. Veæina otoènih savjetnika su
èlanovi redovnièkih zajednica i svjetovnih instituta.
"Otok za razgovore" otvoren je svakog dana od 11 do 17 ili
do 19 sati. Usluga je besplatna i najava nije potrebna. Na
inicijativu "Otoka" u rujnu 2014. diljem Austrije osnovana je
"Platforma: Pastoral grada - razgovorni pastoral prolaznika".
Trenutaèno su u platformu ukljuèene institucije u
Innsbrucku, Salzburgu, Linzu, Grazu i Beèu. Cilj je daljnje
umrežavanje te sve važnije pastoralne službe, kao i planirana
izvanuèilišna izobrazba za "razgovorno dušobrižništvo".
10. prosinca 2014. broj 49/2014
25
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Obitelj – svjedok zajedništva, vjere, života i ljubavi
Poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa za Nedjelju
Caritasa 14. prosinca 2014.
1. Obitelj – Crkva u malom
U brojnim crkvenim dokumentima obitelj se naziva "Crkva
u malom" ili "obiteljska crkva". Opæa Crkva i "Crkva u
malom" prvenstveno su zajednice života i ljubavi. Prevažna
je uloga kršæanskih obitelji da prihvate i žive svoju
odgovornu, važnu i nezamjenjivu ulogu, da Crkva preko njih
živi i oživotvoruje svoje poslanje koje je primila od Krista, a
to je zalaganje za ostvarenje Kraljevstva Božjega. U tom
smislu Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj
istièe kako je obitelj pozvana svetošæu svoje ustanove
promicati svekoliki rast i sazrijevanje svakoga svojega èlana
– po naviještanju Radosne vijesti svakom svom èlanu, po
otvorenosti svakom novom životu, po prinošenju
svakodnevne životne zbilje kao žrtve Bogu ugodne te po
iskustvu i svjedoèanstvu zajedništva - sudjelujuæi u
evangelizaciji svojih èlanova i cijeloga svijeta.
Isusov poziv: "Poðite po svem svijetu, propovijedajte
evanðelje svemu stvorenju", odnosi se na osobit naèin na
svaku kršæansku obitelj u našem, hrvatskom društvu, koje
postaje sve više sekularizirano; osobitu važnost pri tome ima
navještaj udaljenima od Crkve, onima koji imaju pogrešnu
sliku o Bogu i razlièitim tražiteljima Boga.
Papa Benedikt XVI. istièe kako "nijedan narod, ako želi dati
društvu uistinu èovjeèno lice, ne može zanemariti
dragocjenost obitelji, utemeljene na ženidbi". Kršæanska je
ženidba posadašnjenje saveza izmeðu Krista i Crkve, koji je
zapeèaæen krvlju Kristova križa, a ponazoèuje se i ostvaruje
u slavlju Euharistije. Kršæanski supružnici nalaze u
Euharistiji izvor, iz kojega kljuèa, iznutra se oblikuje te
trajno oživljava njihov braèni savez. Svetošæu svoga života i
snagom Kristovih sakramenata posveæuju jedno drugo i
svoju obitelj. Izvorište, vrhunac i središte molitvenog života
obitelji jest slavljenje nedjeljnog euharistijskog otajstva. U
daru Euharistije kršæanska obitelj nalazi temelj i dušu svoga
zajedništva i poslanja.
Ponosimo se, dragi vjernici, pokladom vjere naših predaka i
pokažimo da želimo i danas, živeæi u slobodnoj i
samostalnoj Domovini, biti prepoznatljivi po zajedništvu
naših obitelji, u kojima se svakodnevno moli i vjeruje, uèi o
ljubavi prema Bogu i ljudima. Pokažimo svojim životom da
nam je obitelj blago i jamac buduænosti, škola života, škola
vrijednosti, koje nas, okrijepljene darom, vjere vode
vjeènom životu.
2. Obitelj – primjer zajedništva u kojem živi Bog
Hrana kršæanskog obiteljskog života jest molitva, a
slavljenje nedjeljnog euharistijskog otajstva trebalo bi biti
izvorište, vrhunac i središte molitvenog života svake
kršæanske obitelji. Potièem vas stoga i pozivam: dolazite
zajedno na nedjeljnu sv. Misu! Obnovite zajednièku
obiteljsku molitvu! Izmolite svi zajedno jednom dnevno:
Ispovijest vjere Hrvata katolika!
Supružnici, svakodnevno obnavljajte zavjet braène vjernosti!
Budite oèevi i majke koji djecu nadahnjuju svojim životom.
Budite otvoreni za svaki novi život. Nauèite svoju djecu
moliti i raditi, da izrastu u odgovorne, poštene i vjerne ljude.
Ne bojte se križeva koje nam donosi život, ta Isus Krist nam
po križu donosi vjeèno spasenje.
Razgovarajte jedni s drugima. Brinite jedni za druge. Gradite
i podržavajte ono što je dobro u nama. Danas, kada su
26
10. prosinca 2014. broj 49/2014
mnoge naše obitelji u krizi – materijalnoj i duhovnoj i
moralnoj – kada se ne mogu same nositi s oskudicom,
bolesti, dugovima, pokažimo da mislimo na njih. Pokažimo
da nisu sami.
Papa Franjo poziva nas da gradimo kršæanski brak na
"kamenu ljubavi", da se ne bojimo reæi "da, uzimam"
zauvijek. To "zauvijek" postaje moguæe svakodnevnim
povjeravanjem Isusu. To "zauvijek" nije samo pitanje
trajanja. Brak se ne smatra uspješnim samo zato što traje.
Važna je i kvaliteta braka. Ostati zajedno i znati kako voljeti
jedan drugoga vjeèni je izazov s kojim se suoèavaju svi
kršæanski braèni parovi – to je bila tema Sinode koja je u
listopadu održana u Rimu. Sveti Otac poruèuje nam: "U
molitvi Oèenaš kažemo 'Kruh naš svagdanji daj nam danas'.
Braèni parovi moraju nauèiti moliti 'Ljubavi naše daj nam
danas', trebaju nauèiti voljeti i brinuti jedno o drugom. Što se
više prepuštate Gospodinu" – rekao je papa ove godine na
blagdan sv. Valentina - "više æete ljubavi imati za 'zauvijek',
bit æete osnaženi i moæi æete prebroditi svaku poteškoæu."
3. Pomoæ obiteljima sudjelovanjem u božiænoj akciji
Hrvatskog Caritasa "Spremni za dobro!"
Treæa nedjelja došašæa veæ je više godina odlukom hrvatskih
biskupa Nedjelja Caritasa. To je prigoda da svojim
milodarima podupiremo župni, biskupijski i nacionalni
Caritas i pokažemo zajedništvo s našim obiteljima koje trpe
razne oskudice. Prikupljenim milodarima pomozimo im
ublažiti grubu svakodnevicu. Dajmo svoj prilog: novèani,
prema moguænostima, i ne manje važno - molitveni.
Osim toga, kroz cijelo vrijeme Došašæa u svim župama
možete pomoæi potrebitim obiteljima i sudjelovanjem u
ovogodišnjoj akciji "za 1000 radosti" Hrvatskog Caritasa
koja se odvija pod nazivom "Sve je moguæe!". Potražite kod
vašeg župnika narukvice namijenjene majkama, oèevima,
bakama i djedovima. Darujte 5 kn, a narukvicu ponesite
kuæi, darujete ju ili je nosite sami, i tako pomozite obiteljima
u potrebi. Poruke na narukvicama su: RADO DARUJEM GRADIM ZAJEDNO - SPREMNO OPRAŠTAM - VOLIM
VJERNO. Nosite ih ponosno noseæi u svijet poruku nade.
Snažimo naše kršæanske obitelji voleæi vjerno, gradeæi
zajedno, spremno opraštajuæi i rado darujuæi. Pripremajmo
se tako veæ sad uzajamnim pomaganjem za 2. nacionalni
susret hrvatskih katolièkih obitelji na Trsatu.
Završavam rijeèima nedavno završene Sinode: "Biskupska
sinoda okupljena oko Pape upuæuje svoj pozdrav svim
obiteljima na svijetu s njihovim radostima, teškoæama i
nadama. Posebno osjeæam dužnost zahvaliti Gospodinu za
velikodušnu vjernost kojom mnoge kršæanske obitelji
odgovaraju na svoj poziv i poslanje. Èine to s radošæu i
vjerom i kada u svome obiteljskom životu naiðu na prepreke,
nerazumijevanja i trpljenja. Te obitelji zavrjeðuju
uvažavanje, zahvalnost i ohrabrenje èitave Crkve i ove
sinode."
Dragi dobroèinitelji, zahvaljujem u ime svih kojima
pomažete svojim materijalnim prilozima i svojim molitvama
te vam svima želim obilje radosti u slavlju božiænoga
otajstva!
+Josip Mrzljak
predsjednik Hrvatskog Caritasa
ika
Apostolsko putovanje u Tursku
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 3. prosinca
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan! No ne èini se baš da je dan
dobar, vrijeme nije baš lijepo… Ali vi ste hrabri pa i kada je
dan ružan vaše je lice vedro, i idemo dalje! Ova se
audijencija održava na dva razlièita mjesta, kao što uvijek
èinimo kada pada kiša: ovdje na Trgu te s bolesnicima u
dvorani Pavla VI. Veæ sam se s njima susreo, pozdravio ih i
oni prate audijenciju na velikom video-zidu, jer su bolesni i
ne mogu biti na kiši. Pozdravimo ih odavde pljeskom.
Danas želim s vama podijeliti neke stvari sa svoga
hodoèašæa u Tursku na kojem sam boravio od prošlog petka
do nedjelje. Kao što sam zamolio da svojom molitvom
pratite pripreme i sam tijek toga putovanja, sada vas molim
da zahvalite Gospodinu na njegovu ostvarenju te da urodi
plodovima dijaloga kako u našim odnosima s pravoslavnom
braæom, tako u odnosima s muslimanima kao i u hodu prema
miru meðu narodima. Osjeæam, u prvom redu, svojom
dužnošæu ponovno uputiti izraze zahvalnosti Predsjedniku
Republike, Predsjedniku Vlade i Predsjedniku za vjerske
poslove i ostalim vlastima, koji su me primili s poštivanjem i
jamèili da svi dogaðaji proteknu prema planu. To zahtijeva
zalaganje, i oni su to rado uèinili. Upuæujem bratski pozdrav
biskupima Katolièke Crkve u Turskoj, predsjedniku
Biskupske konferencije, koji je tako dobar, i zahvaljujem
katolièkim zajednicama za njihovu zauzetost, kao i
ekumenskom patrijarhu Njegovoj Svetosti Bartolomeju I., na
srdaènom gostoprimstvu. Blaženi Pavao VI. i sveti Ivan
Pavao II., koji su boravili u Turskoj, i sveti Ivan XXIII., koji
je bio papinski delegat u toj zemlji, s neba su svojim
zagovorom pratili moje hodoèašæe, koje se dogodilo osam
godina nakon hodoèašæa moga predšasnika Benedikta XVI.
Ta je zemlja draga svim kršæanima, posebno zato jer u njoj
roðen apostol Pavao, jer je bila domaæinom sedam koncila, i
jer se ondje, u blizini Efeza, nalazi "Marijina kuæa".
Tradicija kaže da je ondje živjela Gospa, nakon silaska Duha
Svetoga.
Prvoga dana apostolskog putovanja susreo sam se s
predstavnicima vlasti te zemlje, èije je stanovništvo velikom
veæinom muslimansko, ali koja je po ustavu sekularna
država. I s vlastima sam razgovarao o nasilju. Upravo
zaborav Boga, a ne njegovo slavljenje, raða nasiljem. Zbog
toga sam insistirao na važnosti da se kršæani i muslimani
zajedno zalažu za solidarnost, za mir i pravednost, rekavši
kako svaka država mora zajamèiti graðanima i vjerskim
zajednicama stvarnu slobodu vjeroispovijesti.
Danas prije nego æu poæi pozdraviti bolesnike bio sam s
grupom kršæana i muslimana koji sudjeluju na skupu koji je
organizirao dikasterij za meðureligijski dijalog, pod
vodstvom kardinala Taurana, te su i oni sami izrazili tu želju
da nastave u tome bratskom dijalogu meðu katolicima,
kršæanima i muslimanima.
Drugoga dana posjetio sam neka mjesta-simbole razlièitih
vjeroispovijesti prisutnih u Turskoj. Èineæi to osjeæao sam u
srcu zaziv upuæen Gospodinu, Bogu neba i zemlje,
milosrdnom Ocu èitavog èovjeèanstva. Središnji dogaðaj
dana bilo je euharistijsko slavlje u katedrali na kojem su se
okupili pastiri i vjernici razlièitih katolièkih obreda prisutnih
u Turskoj. Nazoèili su takoðer ekumenski patrijarh,
armenski apostolski patrijarhijski vikar, sirsko-pravoslavni
metropolit i predstavnici protestantskih Crkava. Zajedno
smo zazivali Duha Svetoga, tvorca jedinstva Crkve:
jedinstva u vjeri, jedinstva u ljubavi, jedinstva u duhovnoj
povezanosti. Božji narod, u bogatstvu svojih tradicija i
artikulacija, pozvan je pustiti da ga vodi Duh Sveti, u
stalnom stavu otvorenosti, pouèljivosti i poslušnosti. Na
Prilog dokumenti
našem putu ekumenskog dijaloga kao i našega jedinstva,
naše Katolièke Crkve, Duh Sveti je taj koji sve èini. Na
nama je pustiti mu da to èini, prihvaæajuæi ga i slijedeæi
njegova nadahnuæa.
Treæi i ujedno posljednji dan, na blagdan svetog Andrije
apostola, pružio je idealan kontekst za jaèanje bratskih
odnosa izmeðu rimskog biskupa, Petrova nasljednika, i
carigradskog ekumenskog patrijarha, nasljednika Andrije,
brata Šimuna Petra, koji je osnovao tu Crkvu. S Njegovom
Svetošæu Bartolomejem ponovno sam izrazio spremnost da
æemo nastaviti iæi putem prema ponovnoj uspostavi punog
zajedništva izmeðu katolika i pravoslavnih. Zajedno smo
potpisali zajednièku izjavu, posljednju etapu toga hoda.
Posebno je bilo znakovito da se taj èin dogodio na kraju
sveèane liturgije blagdana svetog Andrije, na kojoj sam
sudjelovao s velikom radošæu, i nakon koje je uslijedio
dvostruki blagoslov kojeg su udijelili carigradski patrijarh i
rimski biskup. Molitva je temelj za svaki plodni ekumenski
dijalog pod vodstvom Duha Svetoga, koji je, kao što sam
rekao, tvorac jedinstva.
Posljednji susret – to je bilo lijepo i bolno – bio je sa
skupinom mladih izbjeglica, koje su zbrinuli salezijanci. Za
mene je bilo veoma važno susresti neke izbjeglice iz ratom
zahvaæenog podruèja na Bliskom istoku, bilo zato da im
izrazim svoju blizinu i blizinu Crkve, bilo zato da istaknem
vrijednost prihvaæanja, u èemu se i Turska veoma zauzela.
Zahvaljujem još jednom Turskoj za to prihvaæanje tolikih
izbjeglica i zahvaljujem od srca salezijancima iz Istanbula.
Ti salezijanci rade s izbjeglicama, oni su dobri! Susreo sam
se takoðer s drugim sveæenicima i jednim njemaèkim
isusovcem i drugima koji rade s izbjeglicama ali taj
salezijanski oratorij za izbjeglice je nešto doista lijepo, to je
skroviti rad. Od srca zahvaljujem svim onim osobama koje
rade s izbjeglicama. I molimo za sve izbjeglice i prognanike,
te da se uklone uzroci te bolne rane.
Draga braæo i sestre, neka svemoguæi i milosrdni Bog
nastavi štititi turski narod, njegove èelnike i predstavnike
razlièitih religija. Neka zajedno grade buduænost mira, tako
da Turska može predstavljati mjesto mirnog suživota meðu
razlièitim religijama i kulturama. Molimo takoðer da, po
zagovoru Djevice Marije, Duh Sveti uèini to apostolsko
putovanje plodnim i ojaèa u Crkvi misijski žar, kako bi
navijestila svim narodima, u poštivanju i u bratskom
dijalogu, da je Gospodin Isus istina, mir i ljubav. Jedino on
je Gospodin.
Pustimo Gospodinu da nas tješi
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 7.
prosinca 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Ova nedjelja oznaèava drugu etapu vremena došašæa, divnog
vremena koje u nama budi oèekivanje Kristova ponovnog
dolaska i sjeæanje na njegov dolazak u povijest. Današnja
nam liturgija predstavlja poruku punu nade. To je
Gospodinov poziv izražen po ustima proroka Izaije: "Tješite,
tješite moj narod, govori Bog vaš" (40, 1). Tim rijeèima
zapoèinje Knjiga utjehe, u kojoj prorok upuæuje narod u
izgnanstvu radosni navještaj osloboðenja. Vrijeme nevolje je
završilo; izraelski narod može gledati s povjerenjem prema
buduænosti: konaèno ga èeka povratak u domovinu. Zbog
toga prorok poziva narod da se prepusti Gospodinovoj utjesi.
Izaija se obraæa narodu koji je prošao kroz jedno mraèno
razdoblje, koji je pretrpio vrlo tešku kušnju; ali sada je došlo
vrijeme utjehe. Žalost i strah mogu ustupiti mjesto radosti,
jer æe sam Gospodin izvesti svoj narod na put osloboðenja i
spasenja. Kako æe sve to uèiniti? S brižnošæu i nježnošæu
10. prosinca 2014. broj 49/2014
27
Prilog dokumenti
pastira koji skrbi za svoje stado. On æe naime dati jedinstvo i
sigurnost stadu, izvoditi ga na pašnjake, okupiti u svoj
sigurni ovèinjak raspršene ovce, posebnu æe pažnju posvetiti
najkrhkijima i najslabijima (r. 11). To je stav Boga prema
nama njegovim stvorenjima. Stoga prorok poziva one koji ga
slušaju – ukljuèujuæi i nas, danas – da šire u narodu tu
poruku nade: da nas Gospodin tješi. I dati prostora utjesi
koja dolazi od Gospodina.
Ali ne možemo biti glasnici Božje utjehe ako mi prvi ne
iskusimo radost da nas on tješi i ljubi. To se dogaða posebno
kada slušamo njegovu rijeè, Evanðelje, koje moramo nositi u
džepu: ne zaboravite to! Evanðelje u džepu ili torbi, kako
bismo ga neprestano èitali. I to nam daje utjehu: kada
ostajemo u tihoj molitvi u njegovoj prisutnosti, kada ga
sureæemo u euharistiji i sakramentu oproštenja. Sve nas to
tješi.
Pustimo dakle da Izaijin poziv – "Tješite, tješite moj narod"
– odjekne u našem srcu u ovom vremenu došašæa. Današnji
svijet treba ljude koji æe biti svjedoci Gospodinova milosrða
i nježnosti, koji budi ravnodušne, pridiže obeshrabrene,
užiže oganj nade. On užiže oganj nade. A ne mi. Tolike
situacije traže naše utješno svjedoèenje. Biti radosne,
utješene osobe. Mislim na one koji su pritisnuti patnjama,
nepravdama i zlostavljanjima; one koji su robovi novca,
moæi, uspjeha, svjetovnosti. Jadnici! Imaju lažne utjehe, a ne
pravu Gospodinovu utjehu! Svi smo pozvani tješiti našu
braæu, svjedoèeæi da samo Bog može ukloniti uzroke
egzistencijalnih i duhovnih drama. On to može uèiniti! On je
moæan!
Izaijina poruka, koja odjekuju u ovoj drugoj nedjelji došašæa,
je melem na naše rane i poticaj da zauzeto pripravimo put
Gospodinu. Prorok, naime, govori danas našem srcu da Bog
zaboravlja naše grijehe i tješi nas. Ako se mi uzdamo u njega
ponizna i skrušena srca, on æe srušiti zidove zla, ispuniti
praznine naših propusta, ispravit æe neravnine oholosti i
ispraznosti i otvoriti put susretu s njima. Zanimljivo je da
mnogo puta bojimo utjeha i da nas se tješi. Štoviše,
osjeæamo se sigurnijima u žalosti i oèaju. Znate zašto? Zato
što se u žalosti osjeæamo malne protagonistima. Dok je u
utjesi Duh Sveti protagonista! On je taj koji nas tješi, on je
taj koji nam daje hrabrost da izaðemo iz nas samih. On je taj
koji nas vodi pravoj utjesi, to jest Ocu. A to je obraæenje.
Molim vas, pustite Gospodinu da vas tješi! Pustite da vas
Gospodin tješi!
Djevica Marija je "put" koji je sam Bog pripravio da doðe u
svijet. Njoj povjerimo išèekivanje spasenja i mira svih
muškaraca i žena našega doba.
Nakon Angelusa
Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas, pustite Gospodinu
da vas tješi! Jeste li razumjeli! Pustite da vas Gospodin
utješi! I ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i doviðenja!
I želim vam ugodnu svetkovinu Bezgrešne koja se slavi
sutra. Gospodin vas blagoslovio!
Spasenje je besplatni Božji dar
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na svetkovinu
Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije, 8. prosinca
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan! Sretna vam svetkovina
Bezgrešne!
Poruka današnje svetkovine Bezgrešnog zaèeæa Blažene
Djevice Marije može se sažeti u ovim rijeèima: sve je milost,
sve je besplatni dar Boga i njegove ljubavi prema nama.
Anðeo Gabrijel naziva Mariju "milosti puna" (Lk 1, 28): u
njoj nema prostora za grijeh, jer ju je Bog predodredio od
vjeènosti za Isusovu majku i oèuvao je od istoènoga grijeha.
28
10. prosinca 2014. broj 49/2014
ika
A Marija odgovara na milosti i prepušta joj se govoreæi
anðelu: "neka mi bude po tvojoj rijeèi" (r. 38). Ne kaže:
"Uèinit æu po tvojoj volji", veæ: "Neka mi bude…". I Božja
se rijeè utjelovila u njezinu krilu. Od nas se takoðer traži da
slušamo Boga koji nam govori i da prihvaæamo njegovu
volju; prema evanðeoskoj logici nema ništa uèinkovitije i
plodonosnije od slušanja i prihvaæanja Gospodinove rijeèi,
koja dolazi iz evanðelja, iz Biblije. Gospodin nam uvijek
govori.
Stav Marije iz Nazareta nam pokazuje da biti dolazi prije
èiniti, i da treba pustiti Bogu da on èini kako bismo doista
bili onakvi kakvima nas on želi. On èini u nama mnoga
èuda. Marija nije pasivna primateljica. Kao što na tjelesnoj
razini prima snagu Duha Svetoga ali zatim daje tijelo i krv
Sinu Božjem koji se oblikuje u njoj, tako, na duhovnom
planu, prima milost i odgovara na nju vjerom. Zbog toga
sveti Augustin kaže da je Djevica "prije zaèela u srcu no u
krilu" (Govori, 215, 4). Najprije je zaèela vjeru a zatim
Gospodina. To otajstvo prihvaæanja milosti, koje je u Mariji,
po jedinstvenoj povlastici, bilo bez prepreke grijeha, je jedna
moguænost koja se pruža svima. Sveti Pavao zapoèinje svoju
Poslanicu Efežanima ovim rijeèima hvale: "Blagoslovljen
Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, on koji nas
blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u
Kristu" (1,3). Kao što sveta Elizabeta pozdravlja Mariju kao
"blagoslovljenu meðu ženama" (Lk 1, 42), tako smo i mi
oduvijek "blagoslovljeni" to jest ljubljeni, i stoga "izabra[ni]
prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane" (Ef 1, 4).
Marija je unaprijed oèuvana, dok smo mi spašeni
zahvaljujuæi krštenju i vjeri. Svi, meðutim – kako ona tako i
mi - po Kristu, "na hvalu Slave svoje milosti" (r. 6), one
milosti kojom je Bezgrešna bila potpuno ispunjena.
Kada su posrijedi ljubav, milosrðe, Božja milost izlivenu u
našim srcima, nameæe se jedna jedina posljedica:
besplatnost. Nitko od nas ne može kupiti spasenje! Spasenje
je besplatni Gospodinov dar, besplatni dar Boga koji dolazi u
nas i prebiva u nama. Kao što smo besplatno primili, tako
smo pozvani besplatno davati (usp. Mt 10, 8); po uzoru na
Mariju, koja, netom što je prihvatila anðelov navještaj, ide
dijeliti dar plodnosti s roðakinjom Elizabetom. Jer, ako je
sve darovano, sve se mora zauzvrat darovati drugima. Na
koji naèin? Puštajuæi Duhu Svetome da uèini od nas dar za
druge. Duh je dar za nas i mi, snagom Duha Svetoga,
moramo biti dar za druge i pustiti da nas Duh Sveti uèini
oruðima prihvaæanja, pomirenja i opraštanja. Ako dopustimo
da naš život preobrazi Gospodinova milost, jer Gospodinova
nas milost preobražava, neæemo moæi zadržati za sebe
svjetlost koja dolazi od njegova lica, veæ æemo joj pustiti da
proðe i prosvjetljuje druge. Uèimo od Marije, koja je
neprestano držala svoj pogled upravljen prema Sinu i njezino
je lice postalo "lice koje najviše nalikuje Kristovu" (Dante,
Raj, XXXII, 87). Njoj se obratimo sada molitvom koja
podsjeæa na anðelovo naviještenje.
Nakon Angelusa
[…]
Popodne æu posjetiti Svetu Mariju Veliku da pozdravim
Salus Populi Romani a zatim Španjolski trg (Piazza di
Spagna) radi tradicionalnog èašæenja i molitve podno kipa
Bezgrešne. Bit æe to cijelo popodne posveæeno Gospi.
Molim vas da mi se svojom molitvom pridružite na tome
hodoèašæu, koje je èin sinovske odanosti Mariji. I ne
zaboravite: spasenje je besplatno. Primili smo tu besplatnost,
tu Božju milost i moramo je zauzvrat darivati; primili smo
dar i moramo ga davati drugima. Ne zaboravite to!
Svima želim ugodnu svetkovinu i dobar adventski hod pod
vodstvom Djevice Marije. Molim vas, ne zaboravite moliti
za mene. Dobar tek i doviðenja!
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
387 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content