1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 160 godina brige o obrtništvu - 1852.-2012. INFORMACIJA o Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12) stupio je na snagu 1. listopada 2012. godine Hrvatska obrtnička komora godinama upozoravala državne institucije na čestu zlouporabu slobode ugovaranja rokova plaćanja od strane velikih poduzetnika koja je generirala nelikvidnost onih slabijih, u prvom redu obrtnika. Stoga je inzistirala na propisivanju rokova ispunjenja novčanih obveza. Slijede rokovi ispunjenja novčanih obveza kako je propisano Zakonom: 1. Meñu poduzetnicima se može ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana Iznimno se može ugovoriti i duži rok, ali pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja sa snagom ovršne isprave, rok ne može biti duži od 360 dana. ( ovdje je predviñena iznimka zbog okolnosti u kojima su ugovornim stranama nužni duži rokovi ispunjenja novčane obveze, kao što je primjerice slučaj kada poduzetnik želi drugoj ugovornoj strani odobriti duže razdoblje trgovačkog kreditiranja odnosno odgode plaćanja). Ako meñu poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane tražbine, dužnik je dužan, bez da ga vjerovnik pozove, ispuniti novčanu tražbinu u roku od 30 dana. 2. Ugovorom izmeñu poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno može se ugovoriti rok najviše od 60 dana. Ukoliko rok nije ugovoren, dužnik je dužan ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Zakon je propisao ništetnost odredbi ugovora koje ugovaraju duže rokove ispunjenja novčanih obveza. Za Komoru je posebno važno što je Zakon je predvidio ovlaštenje Komore da Tužbom na utvrñenje ništetnosti zaštiti kolektivne interesa svojih članova ako su kao vjerovnici novčanih tražbina dovedeni u neravnopravan položaj u pravima i obvezama utvrñenih ugovorom. U Zakonu je takoñer predviñeno da je dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan platiti paušalna naknada vjerovniku od 300 kuna bez obzira da li je vjerovnik pretrpio kakvu štetu. ( ovo ne isključuje vjerovnikovo pravo na naknadu štete. Nadalje u Zakonu je propisan postupak predstečajne nagodbe. Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se dužniku koji je postao insolventan ili nelikvidan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati 10002 Zagreb - Hrvatska, Ilica 49/II, p.p. 166; Tel. 01 480 66 66, Fax: 01 484 66 10, E-mail: [email protected], WEB: http://www.hok.hr CH05/0461 2 likvidan i solventan i vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv njega pokrenut stečajni postupak. Nelikvidnost se definira kada poduzetnik više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više obveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu i kada više od 30 dana kasni s isplatom plaće i pripadajućih poreza i doprinosa Insolventnost se definira kada je poduzetnik nesposoban za plaćanje i kad je prezadužen. Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka poduzetnika naplatiti s bilo kojeg njegovog računa. Smatra se da je poduzetnik prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Dužnik koji je u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti dužan je predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Postupak predstečajne nagodbe provodit će se u centrima FINE, a predstečajna nagodba sklapat će se pred trgovačkim sudom. Tijela u postupku prestečajne nagodbe su nagodbeno vijeće i povjerenik predstečajne nagodbe koje imenuje ministar financija. Ovo tijelo po prijedlogu dužnika odlučuje da li su ispunjeni uvjeti za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, pa ako jesu postupak se pokreće i ide se u pregovore s vjerovnicima. Ono što je u Zakonu dobro je predviñeni skraćeni postupak predstečajne nagodbe za dužnike koji su dužni manje od 1.000.000,00 kuna i koji imaju manje od 10 radnika i koji za razliku od redovnog postupka nemaju obvezu i trošak izrade plana financijskog restrukturiranja, plana operativnog restrukturiranja i revizorskog izviješća. Zakonom je takoñer propisano da dužnik koji nema imovine ili je njegova imovina male ili neznatne vrijednosti i nema zaposlenih, a u stanju je nelikvidnosti i insolventnosti, može ( ali ne mora) predložiti postupak predstečajne nagodbe. Da bi dužnik kroz postupak predstečajne nagodbe postao solventan i likvidan potrebno je provesti financijsko restrukturiranje što uključuje smanjenje i odgodu dospjelosti dužnikovih obveza, otpust duga, otpis kamata, izmjenu kamatne stope, davanje dodatnih sredstava osiguranja, pretvaranje tražbine u kapital itd. Ukoliko se ne postigne predstečajna nagodba slijedi redovni stečajni postupak. Prekršajna kazna za neispunjenje novčane obveze u roku i za nepokretanje predstečajne nagodbe je od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna. I na kraju bitno je napomenuti da dužnici koji u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe , dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe, dakle do kraja prosinca.