Institut za primijenjenu ekologiju Trg senjskih uskoka 1-2 10020 Zagreb www.oikon.hr PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA ZAPREŠIĆA Zagreb, rujan 2012. Trg senjskih uskoka 1-2 10020 Zagreb www.oikon.hr Institut za primijenjenu ekologiju Investitor: Grad Zaprešić Naručitelj: Grad Zaprešić Vrsta dokumentacije: PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA 788-12 Ugovor broj: Voditelj izrade Programa: OIKON d.o.o. Dr.sc. Božica Šorgić, mag.chem. Berislav Botinčan, mag.ing.mech. Energetika, industrija i ekološki rizici Dr.sc. Vladimir Kušan, mag.ing.silv. Poljoprivreda Alen Berta, mag.ing.silv. Šumarstvo Tomislav Šćulac, mag.ing.silv. Lovstvo Branka Antunović, mag.ing.arch. Turizam, Inspekcija Bojana Borić, univ.spec.oecoing, mag. ing. met. Upravljanje zrakom Dr.sc. Tomi Haramina, mag.phys. et geophys. Upravljanje vodama Sunčana Rapić, mag.ing.agr. Krajobrazna raznolikost Sven Kapelj, mag.oecol.et prot.nat. Ana Pasarić, mag.oecol.et prot.nat. Mr.sc. Hrvoje Peternel, mag.oecol.et prot.nat. Biološka raznolikost Daniela Klaić-Jančijev, mag.oecol.et prot.nat. Samostalni Dragan Bukovec, dipl.ing.geol. stručni suradnici Predstojnik Zavoda za zaštitu okoliša Gospodarenje otpadom Eksploatacija mineralnih sirovina Marko Barišić, dipl.ing.prom. Promet Doc.dr.dc. Dinko Vujević, mag.ing.chem Kemikalije Dr.sc. Ivan Pilaš, dipl.ing.šum. Pedologija Melita Burić, mag.phys. et geophys. Buka Željko Koren, mag.ing.aedif. SADRŽAJ 1 UVOD ............................................................................................................................................................ 1 1.1 Struktura dokumenta.............................................................................................................................. 2 2 OSNOVNA OBILJEŽJA GRADA ZAPREŠIĆA.......................................................................................... 3 2.1 POLOŽAJ U PROSTORU, OSNOVNI PODACI I PRIRODNA OBILJEŽJA .................................... 3 2.1.1 Klimatska obilježja .......................................................................................................................... 8 2.2 POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ I STANOVNIŠTVO ........................................................ 10 2.3 GOSPODARSTVO ............................................................................................................................. 13 3 SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA U GRADU ZAPREŠIĆU .................................................................... 15 4 TEMATSKA PODRUČJA........................................................................................................................... 17 4.1 SEKTORSKI PRITISCI ...................................................................................................................... 17 4.1.1 Energetika ..................................................................................................................................... 17 4.1.1.1 Stanje ..................................................................................................................................... 17 4.1.1.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 19 4.1.2 Industrija ....................................................................................................................................... 20 4.1.2.1 Stanje ..................................................................................................................................... 20 4.1.2.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 21 4.1.3 Eksploatacija mineralnih sirovina ................................................................................................. 23 4.1.3.1 Stanje ..................................................................................................................................... 23 4.1.3.2 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 24 4.1.4 Poljoprivreda ................................................................................................................................. 25 4.1.4.1 Stanje ..................................................................................................................................... 25 4.1.4.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 25 4.1.5 Šumarstvo (gospodarenje šumama)............................................................................................... 27 4.1.5.1 Stanje ..................................................................................................................................... 27 4.1.5.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 27 4.1.6 Lovstvo.......................................................................................................................................... 30 4.1.6.1 Stanje ..................................................................................................................................... 30 4.1.6.2 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 31 4.1.7 Promet ........................................................................................................................................... 32 4.1.7.1 Stanje ..................................................................................................................................... 32 4.1.7.2 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 33 4.1.8 Kemikalije ..................................................................................................................................... 36 4.1.8.1 Stanje ..................................................................................................................................... 36 4.1.8.2 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 37 4.1.9 Turizam ......................................................................................................................................... 38 4.1.9.1 Stanje ..................................................................................................................................... 38 4.1.9.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 38 4.2 TEMATSKE CJELINE ....................................................................................................................... 40 4.2.1 Upravljanje kvalitetom zraka ........................................................................................................ 40 4.2.1.1 Stanje ..................................................................................................................................... 40 4.2.1.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 41 4.2.2 Upravljanje vodama ...................................................................................................................... 44 4.2.2.1 Stanje ..................................................................................................................................... 44 4.2.2.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 47 4.2.3 Tlo ................................................................................................................................................. 49 4.2.3.1 Stanje ..................................................................................................................................... 49 4.2.3.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 49 4.2.4 Biološka raznolikost ...................................................................................................................... 51 4.2.4.1 Stanje ..................................................................................................................................... 51 4.2.4.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 54 4.2.5 Krajobrazna raznolikost ................................................................................................................ 57 4.2.5.1 Stanje ..................................................................................................................................... 57 4.2.5.2 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 59 4.2.6 Otpad i gospodarenje otpadom ...................................................................................................... 61 4.2.6.1 Stanje ..................................................................................................................................... 61 Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 4.2.6.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 62 4.2.7 Buka .............................................................................................................................................. 64 4.2.7.1 Stanje ..................................................................................................................................... 64 4.2.7.1 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 65 4.3 UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA ................................................................................... 67 4.3.1.1 Stanje ..................................................................................................................................... 67 4.3.1.2 Ciljevi i mjere ........................................................................................................................ 68 5 INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA ....................................................................................... 71 5.1 MONITORING I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA .............................................. 71 5.1.1 Stanje ............................................................................................................................................. 71 5.1.1 Ciljevi mjere .................................................................................................................................. 72 5.2 ZNANOST I RAZVOJ ........................................................................................................................ 74 5.2.1 Stanje ............................................................................................................................................. 74 5.2.1 Ciljevi i mjere ................................................................................................................................ 74 5.3 INTEGRACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORSKE POLITIKE ................................................. 76 5.3.1 Stanje ............................................................................................................................................. 76 5.3.1 Ciljevi i mjere ................................................................................................................................ 77 5.4 SENZIBILIZIRANJE, INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI U PROCES ODLUČIVANJA O OKOLIŠU ........................................................................................................................ 79 5.4.1 Stanje ............................................................................................................................................. 79 5.4.1 Ciljevi i mjere ................................................................................................................................ 80 5.5 ODGOJ, EDUKACIJA I RAZVIJANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OKOLIŠA ....................... 81 5.5.1 Stanje ............................................................................................................................................. 81 5.5.2 Ciljevi i mjere ................................................................................................................................ 82 5.6 EKONOMSKI INSTRUMENTI I FINANCIRANJE ......................................................................... 83 5.6.1 Stanje ............................................................................................................................................. 83 5.6.1 Ciljevi i mjere ................................................................................................................................ 84 5.7 INSPEKCIJSKI I KOMUNALNI NADZOR ...................................................................................... 85 5.7.1 Stanje ............................................................................................................................................. 85 5.7.2 Ciljevi i mjere ................................................................................................................................ 85 6 PRIORITETNE MJERE............................................................................................................................... 87 7 IZVORI ........................................................................................................................................................ 96 Program zaštite okoliša Grada Zaprešića POPIS SLIKA Slika 1. Položajna karta .......................................................................................................................................... 3 Slika 2. Digitalni model terena ............................................................................................................................... 4 Slika 3. Pokrov zemljišta na području Grada Zaprešića prema CORINE klasifikaciji .......................................... 4 Slika 4. Geološka karta ........................................................................................................................................... 5 Slika 5. Litološka karta ........................................................................................................................................... 5 Slika 6. Riječna mreža na području Grada Zaprešića ............................................................................................ 6 Slika 7. Pedološka karta Grada Zaprešića ............................................................................................................. 6 Slika 8. Bonitetna karta zemljišta Grada Zaprešića ............................................................................................... 7 Slika 9. Stanovništvo grada Zaprešića prema spolu i starosti, popis 2001. ......................................................... 11 Slika 10. Dobna struktura stanovnika Grada Zaprešića, popis 2001. .................................................................. 11 Slika 11. Struktura aktivnog stanovništva prema djelatnosti ................................................................................ 13 Program zaštite okoliša Grada Zaprešića POPIS TABLICA Tablica 1. Broj stanovnika na području Grada Zaprešića po naseljima .............................................................. 10 Tablica 2. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, popis 2001. .................................. 11 Tablica 3. Nezaposleni u Gradu Zaprešiću prema razini obrazovanja u periodu od 2008. – 2011. ..................... 12 Tablica 4. Nezaposleno stanovništvo prema spolu ................................................................................................ 12 Tablica 5. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru energetike .......................................................................................... 19 Tablica 6. Mjere zaštite okoliša u sektoru energetike ........................................................................................... 19 Tablica 7. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrije ........................................................................................... 21 Tablica 8. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije............................................................................................. 22 Tablica 9. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina .......................................................... 24 Tablica 10. Mjere zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina.......................................................... 24 Tablica 11. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede ................................................................................... 25 Tablica 12. Mjere za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede ................................................... 25 Tablica 13. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zaprešića ........................................ 27 Tablica 14. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zaprešića.......................................... 28 Tablica 15. Osnovni podaci za lovišta na području Grada Zaprešića .................................................................. 30 Tablica 16. Cilj zaštite okoliša u lovstvu ............................................................................................................... 31 Tablica 17. Mjere zaštite okoliša u lovstvu ........................................................................................................... 31 Tablica 18. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru prometa ........................................................................................... 33 Tablica 19. Mjere zaštite okoliša u sektoru prometa............................................................................................. 34 Tablica 20. Osnovni ciljevi sigurnog postupanja s kemikalijama ......................................................................... 37 Tablica 21. Mjere sigurnog postupanja s kemikalijama ....................................................................................... 37 Tablica 22. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zaprešića ................................................................ 38 Tablica 23. Mjere zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zaprešića ................................................................. 39 Tablica 24. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka ........................................................................................ 41 Tablica 25. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zaprešiću......................................................... 42 Tablica 26. Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zaprešiću .......................................................... 42 Tablica 27. Ciljevi zaštite voda u Gradu Zaprešiću .............................................................................................. 47 Tablica 28. Mjere zaštite voda u Gradu Zaprešiću ............................................................................................... 47 Tablica 29. Osnovni ciljevi zaštite tla za područje Grada Zaprešića ................................................................... 49 Tablica 30. Mjere zaštite tla u Gradu Zaprešiću................................................................................................... 50 Tablica 31. Primarni ciljevi vezani uz očuvanje biološke raznolikosti na području Grada Zaprešića ................. 54 Tablica 32. Mjere za očuvanje biološke raznolikosti na području Grada Zaprešića ............................................ 54 Tablica 33. Ciljevi zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zaprešiću ............................................................... 59 Tablica 34. Mjere zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zaprešiću ................................................................ 59 Tablica 35. Ciljevi gospodarenja otpadom na području Grada Zaprešića ........................................................... 62 Tablica 36. Mjere gospodarenja otpadom na području Grada Zaprešića ............................................................ 62 Tablica 37. Ciljevi zaštite od buke na području Grada Zaprešića ........................................................................ 65 Tablica 38. Mjere zaštite od buke na području Grada Zaprešića ......................................................................... 65 Tablica 39. Ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja prema NPDO-u ............................................... 68 Tablica 40. Ostali ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja................................................................ 68 Tablica 41. Mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja........................................................................... 69 Tablica 42. Ostale mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja................................................................ 70 Tablica 43. Ciljevi unapreñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša ........................................ 72 Tablica 44. Mjere unapreñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša ......................................... 73 Tablica 45. Ciljevi unapreñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša ...................................................... 74 Tablica 46. Mjere unapreñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša ....................................................... 74 Tablica 47. Ciljevi unapreñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore ........................................................ 77 Tablica 48. Mjere unapreñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore.......................................................... 78 Tablica 49. Ciljevi za unapreñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uključenosti javnosti u proces odlučivanja o okolišu ............................................................................................................................................... 80 Tablica 50. Mjere za unapreñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uključenosti javnosti u proces odlučivanja o okolišu .................................................................................................................................................. 80 Tablica 51. Ciljevi unapreñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša ................ 82 Tablica 52. Mjere unapreñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša ................. 82 Tablica 53. Ciljevi unapreñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša ........................................................ 84 Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Tablica 54. Mjere unapreñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša ......................................................... 84 Tablica 55. Ciljevi zaštite okoliša u području inspekcijskog nadzora prema PZO Zagrebačke županije ............. 85 Tablica 56. Mjere zaštite okoliša u području inspekcijskog i komunalnog nadzora Grada Zaprešića ................. 85 Program zaštite okoliša Grada Zaprešića POPIS SKRAĆENICA AZO DGU DP DR DUZS DHMZ DVD DZZP EBRD EIHP ES EUMF FZOEU FZRPIA FZRRRH GEF GI GS GU GUP GZG HAC HCČP HERA HGI HGK HKIG HSSC HROTE HŠ HV HVZ HZPSS HZT ISO IZO IZP JLS JPP JUPPM JUUZPZPV JVPGZ KO KR KP KomR KZŽ LA21 LGO LI MI MG MK MPPII MP MRRFEU MT MUP Agencija za zaštitu okoliša Državna geodetska uprava Državni proračun Dugoročno (> 4 godine) Državna uprava za zaštitu i spašavanje Državni hidrometeorološki zavod Dobrovoljno vatrogasno društvo Državni zavod za zaštitu prirode Europska banka za obnovu i razvoj Energetski institut Hrvoje Požar Ekvivalent stanovnik Europski i meñunarodni fondovi Fond za zaštitu okoliša i energ. učinkovitost Fond za razvitak poljopr. i agroturizma Fond za regionalni razvoj RH Global Environmental Facility Grañevinska inspekcija Gospodarski sektor Gradska uprava Generalni urbanistički plan Grad Zagreb Hrvatske autoceste Hrvatski centar za čistiju proizvodnju Hrvatska eneregtska regulatorna agencija Hrvatski geološki institut Hrvatska gospodarska komora Hrvatska komora inženjera grañevinarstva Hrvatski stočarski selekcijski centar Hrvatski operator tržišta energije Hrvatske šume Hrvatske vode Hrvatska vatrogasna zajednica Hrvatski zavod za poljop. savjeto. službu Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping Izvješće o stanju okoliša Inspekcija zaštite okoliša Inspekcija zaštite prirode Jedinice lokalne samouprave Javna i privatna poduzeća Javna ustanova Park Prirode Medvednica Javna ustanova za upravlj. zaštićenim područjem i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima Javna vatrogasna postrojba Grada Zaprešića Konzervatorski odjel u Zagrebu Kratkoročno (< 2 godine) Komunalno poduzeće Komunalni redari Krapinsko-zagorska županija Lokalna agenda 21 Lovno gospodarska osnova Lovna inspekcija Meñunarodni izvori Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo kulture Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Ministarstvo turizma Ministarstvo unutarnjih poslova MVEP MGIPU MZOIP MZOS MIZ NEHAP NN NPDO NSPPM NSZO NVU ODS ODV OECD OGKRH OPL OPS OPST OPKH PIZO PI PPPPO PPUGZ PR PUO PGZ PUZS PŽ ROO REASH RI RRAZŽ SCZ SI SN GZ SOC SPUO SR SUO ŠGO ŠI TR TZGZ UDU-IZ UI UNDP UNP UOPUGZO – IZ VGO VI VRH VZGZ ZI ZO ZZJZZŽ ZZTOZ ZŽ Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureñenja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo zdravlja National Environmental Health Action Plan Narodne Novine Nacionalni plan djelovanja za okoliš Nadzorna služba PP Medvednica Nacionalna strategija zaštite okoliša Nevladine udruge Operator distribucijskog sustava Okvirna direktiva o vodama Organiz. for Econ. Coop. and Develop. Osnovna geološka karta RH Ovlaštenik prava lova Operator prijenosnog sustava Operator plinskog transportnog sustava Osnovna pedološka karta RH Plan intervencija u zaštiti okoliša Poljoprivredna inspekcija Prostorni plan područja posebnih obilježja Prostorni plan ureñenja Grada Zaprešića Prioritetno Procjena utjecaja na okoliš Proračun Grada Zaprešića Područni ured za zaštitu i spašavanje Proračun županije Registar onečišćavanja okoliša Region. energet. agencija sjeverozap. Hrv. Rudarska inspekcija Region. razvojna agencija Zagrebačke županije Služba za civilnu zaštitu Sanitarna inspekcija Službene novine Grada Zaprešića Stožer operativnog centra Strateška procjena utjecaja na okoliš Srednjoročno (do 4 godine) Studija utjecaja na okoliš Šumsko gospodarska osnova Šumarska inspekcija Trajno Turistička zajednica Grada Zaprešića Ured državne uprave Zg. Žup., ispostava Zaprešić Urbanistička inspekcija United Nations Development Programme Ukapljeni naftni plin Upravni odjel za prost. ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša Zg. žup. – Ispostava Zaprešić Vodno gospodarska osnova Vodopravna inspekcija Vlada Republike Hrvatske Vatrogasna zajednica Grada Zaprešića Znanstvene i stručne institucije Zaštita okoliša Zavod za javno zdravstvo Zagreb. županije Zavod za tlo i očuvanje zemljišta Zagrebačka županija Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 1 1 UVOD Problematika zaštite okoliša u RH danas je regulirana s preko 100 zakona, uredbi i pravilnika, te oko 50 meñunarodnih konvencija. Kao posljedica prilagodbe RH zakonodavstva EU pravnoj stečevini, što je bio osnovni pokretač većine aktivnosti vezanih uz tvorbu zakona u RH, 2007. godine donesen je Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - temeljni zakonski akt koji odreñuje i ureñuje okolišnu komponentu održivog razvoja, odnosno utvrñuje ciljeve, mjere, načela, dokumente, provoñenje, odgovornosti, financiranje, te nadzor zaštite okoliša. Doneseni su i razni studijsko-planski dokumenti; strategije, programi, planovi, izvješća, a kojima se još detaljnije – u hijerarhijskom slijedu od strateškog, odnosno dugoročnog i sveobuhvatnog prema operativnom, odnosno kratkoročnijem i specifičnijem – razrañuje djelovanje u pojedinim segmentima iz područja zaštite okoliša. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića donosi se za četverogodišnje razdoblje od 2012. do 2016. godine. Sadržaj i izmjene/dopune Programa definirani su člankom 46. i člankom 47. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) prema kojemu program sadrži osobito: - uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi, subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrñene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrñenih mjera zaštite okoliša, praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi, način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi, rokove za poduzimanje pojedinih utvrñenih mjera, izvore financiranja za provedbu utvrñenih mjera i procjenu potrebnih sredstava. Program donosi predstavničko tijelo Grada i potrebno ga je dostaviti Agenciji za zaštitu okoliša u roku od mjesec dana od njegovog donošenja. Izmjene i/ili dopune odnosno novi Program grad i općina mogu donijeti, za četverogodišnje razdoblje ukoliko je došlo do izmjena i/ili dopuna Programa županije kojima je to odreñeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrñenog Izvješćem o stanju okoliša u gradu odnosno općini u četverogodišnjem razdoblju, a prema potrebi i ranije. Izvješće o stanju okoliša osnova je, kako za izradu, tako i za ostvarenje, te redovito ažuriranje Programa zaštite okoliša zbog čega ova dva dokumenta čine funkcionalnu cjelinu. Zakonske odredbe definiraju okvirni sadržaja i Izvješća i Programa, ali i njihov meñuodnos. Osim toga, Izvješće o stanju okoliša Grada Zaprešića i Program zaštite okoliša Grada Zaprešića dio su cjeline planske dokumentacije propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) koja uključuje još i Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša na nacionalnoj razini te Program zaštite okoliša Zagrebačke županije (članak 43.). U toj cjelini, lokalna razina dokumenata (izvješća i programa) nadovezuje se i povezuje niz djelatnosti/aktivnosti/studijsko-programskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša kao što su zaštita voda (Plan upravljanja vodnim područjima, Plan upravljanja vodama...), zaštita zraka (Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije), gospodarenje otpadom (Program gospodarenja otpadom Zagrebačke županije) te cijeli niz drugih dokumenata (sektorskih studija, razvojnih programa, i dr.), iz drugih, za okoliš relevantnih problemskih područja. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 2 1.1 STRUKTURA DOKUMENTA Struktura dokumenta slična je onoj koja je korištena u dokumentima zaštite okoliša na nacionalnoj razini, u prvom redu Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NN 46/02).1 Ideja modela strukture Programa bazirala se na sljedećem: u uvodnom dijelu dan je kratki prikaz stanja koji je detaljnije opisan u Izvješću o stanju okoliša Grada Zaprešića (Oikon d.o.o., 2012.) dok su u nastavku dani ciljevi i mjere zaštite okoliša kako bi se ukazalo na prioritetne pravce djelovanja, odnosno odredile prioritetne mjere kojima će se u trenutnim financijsko-zakonodavnoinstitucionalnim okvirima, na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način unaprijediti sustav zaštite okoliša i stanje okoliša na području Grada Zaprešića. Problematika okoliša strukturirana je oko tzv. tema zaštite okoliša, koje se mogu grupirati u: 1. 2. 3. teme koje se tiču različitih sastavnica okoliša (vode, tlo, zrak, bioraznolikost) teme kojima je zajedničko da im je predmet proučavanja neka vrsta pritiska na okoliš i zdravlje ljudi (otpad, buka, ekološke nesreće i rizici) teme koje se bave integracijom zaštite okoliša u druge sektore (industrija, eksploatacija mineralnih sirovina, energetika, promet, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, turizam). Osim tema zaštite okoliša, dokumentom se još obrañuje problematika sudionika i instrumenata za provedbu programa. Budući da su sudionici glavni nosioci provedbe programa, njihovo prepoznavanje, analiza, te iz nje izvedene preporuke, od ključne su važnosti za izradu Programa, odnosno za njegovu provedbu. Od instrumenata, načelno, ali i u kontekstu trenutnog stanja u Gradu Zaprešiću i RH, razmotreni su: monitoring i informacijski sustav za zaštitu okoliša, znanost i razvoj za okoliš, integracija zaštite okoliša u programe drugih sektora, poticanje sudjelovanja javnosti, odgoj i izobrazba za okoliš, ekonomski instrumenti i financiranje te inspekcijski i komunalni nadzor. 1 U tijeku je izrada Akcijskog plana zaštite okoliša RH koji će zamijeniti Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 3 2 OSNOVNA OBILJEŽJA GRADA ZAPREŠIĆA 2.1 POLOŽAJ U OBILJEŽJA PROSTORU, OSNOVNI PODACI I PRIRODNA Grad Zaprešić smjestio se u sjeverozapadnom djelu Zagrebačke županije, u središtu područja sjeverozapadno od rijeke Save izmeñu Zagreba i planine Medvednice s jedne strane, te slovenske granice na rijeci Sutli s druge strane. Njegov položaj na "zapadnim vratima" Zagreba te njegova udaljenost od oko 15 km od državne granice s Republikom Slovenijom, na spoju prometnih pravaca (cestovnih i željezničkih) prema sjeveru i zapadu, te izmeñu Marijagoričkog pobrña i rijeka Krapine i Save, posljednjih tridesetak godina utjecali su na njegov razvoj, prvenstveno urbanih funkcija i gospodarskih djelatnosti, te na povećanje broja njegova stanovništva. Unutar Grada smjestilo se devet naselja i to; Zaprešić, Šibice, Ivanec Bistranski, Hruševec Kupljenski, Kupljenovo, Jablanovec, Lužnica, Merenje i Pojatno, a šire područje Zaprešića uključuje i općine Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Marija Goricu i Pušću. Slika 1. Položajna karta Kao i za prostor čitave Zagrebačke županije tako i za šire područje Grada Zaprešića možemo kazati da je pretežno nizinsko, no ipak reljefno raznoliko (Slika 2.). Krajobraz općenito, pa tako i Grada Zaprešića rezultat je meñusobnog djelovanja prirodnih (geološka podloga, tlo, voda, klima, vegetacija) i/ili ljudskih čimbenika (korištenje zemljišta, arheologija, arhitektura). Prema geomorfološkim obilježjima, a ovisno o tome i stupnju prisutnosti čovjekovog utjecaja (Slika 3.), na području Grada Zaprešića razlikuju se tri osnovna tipa krajobraza, odnosno krajobrazna područja, prepoznatljiva po zajedničkim obilježjima - brežuljkasti tip Marijagoričkog pobrña, nizinski tip riječnih dolina Krapine i Save, te brežuljkasto - brdski tip SZ padina Medvednice. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 4 Slika 2. Digitalni model terena Izvor: Digitalni model reljefa, Baza podataka OIKON d.o.o. Slika 3. Pokrov zemljišta na području Grada Zaprešića prema CORINE klasifikaciji Izvor: CORINE baza podataka o pokrovu zemljišta za RH (2006.), AZO Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 5 Na području Grada Zaprešića zastupljene su stijene mezozojske i kenozojske starosti (Slika 4.). Mezozojske sedimente trijasa, i krede nalazimo na zapadnom djelu planine Medvednice. Trijaska sedimentacijska serija započinje pješčenjacima, siltitima, vapnencima, dolomitima, vapnenačkim laporima, a slijede dolomiti sa izmjenama vapnenaca, lapora, šejlova i rožnjaka srednjeg trijasa. Kenozojski sedimenti zauzimaju najveće površine. Lapori i laporovite gline, slatkovodni glinoviti pijesci i glinoviti siltiti ponta s ulošcima su ugljena i rasprostranjeni su na obodima gorja i u ravničarskom području. Fluvijalno-jezerski sedimenti (levantske naslage) predstavljeni šljuncima, pijescima i glinama zauzimaju znatan dio ravničarskog prostora. Velik dio prostora Grada Zaprešića prekriven je kvartarnim naslagama. Holocenske sedimente čine aluvijalni nanosi prve i druge savske terase, te recentni nanosi Save i njenih pritoka. Njih izgrañuju šljunci, pijesci, i pjeskovite i siltozne gline (Slika 5.). Slika 4. Geološka karta Slika 5. Litološka karta Grad Zaprešić smješten je izmeñu tri rijeke i to; Save na jugu, nešto udaljenije Sutle na zapadu i Krapine na istoku (Slika 6.). U dijelu toka koji prolazi južnom granicom Grada Zaprešića rijeka Sava je tipična nizinska rijeka promjenljivog vodostaja: niski vodostaj tijekom ljeta, visoki vodostaj i sezonske bujice u proljeće i jesen. Jedna od najznačajnijih pritoka Save je rijeka Krapina koja velikim djelom svojeg toka čini prirodnu granicu Grada Zaprešića i koja se nedaleko od Zaprešića i ulijeva u rijeku Savu. Južno od Zaprešića nalazi se i umjetno jezero Zajarki. Kod lokalnog stanovnišva poznatije je pod imenom Bager. Jezero je nastalo eksploatacijom šljinka i pijeska, a zapravo se radi o dva jezera odvojena stazom. Intenzivna eksploatacija šljunka i pijeska obale jezera učinila je oštrim i strmim, a dno jezera izuzetno dubokim. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 6 Slika 6. Riječna mreža na području Grada Zaprešića Na području koji zauzima Grad Zaprešić znakovita je izrazita heterogenost zemljišnog pokrivača s obzirom na širi raspon pridolazećih tipova tala (pedološka karta, Slika 7.). Slika 7. Pedološka karta Grada Zaprešića Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 7 Dominantno obilježje koje utječe na ovakav varijabilitet predstavlja matična podloga kao osnovni čimbenik njihove fiziografije. Matična podloga te s njom povezan režim voda odreñuje razdiobu osnovnih kartografskih jedinica odnosno razdiobu osnovnih razreda automorfnih i hidromorfnih tipova. U južnom dijelu na prostoru neposredno uz rijeku Savu, na pleistocensko-holocenskim sedimentima sastavljenih od pjeskovitih šljunaka pokrivenih prašinastim glinama, pridolaze tla koja spadaju u klasu fluvijatilnih tala odnosno fluvisoli. Fluvisoli u kojima postoji prirodan režim vlaženja predstavljaju izrazito pogodna tla za nasade topola dok s druge strane opadanjem podzemne vode, njihova prikladnost za tu namjenu značajno opada. S obzirom na kriterije i normative koji definiraju proizvodnu sposobnost zemljišta danim u okviru FAO procjene zemljišta (FAO 1976.) te prema Pravilniku o mjerilima za utvrñivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 53/10) (bonitetna karta, Slika 8.), navedena pedokartografska jedinica spada u kategoriju P1 koja označava izrazito vrijedna obradiva tla. Slika 8. Bonitetna karta zemljišta Grada Zaprešića Nastavno na navedenu pedokartografsku jedinicu, na zapadnom području gdje morfologija mijenja svoj karakter i prelazi u aluvijalne terase pa sve do prvih obronaka, na podlozi sastavljenoj od pijesaka, šljunaka i glina odnosno kompleksa jezerskih sedimenata mlañeg neogena, pridolazi kartografska jedinica u kojoj dominiraju epiglejna tla odnosno pseudoglej na zaravni i obronačni. Na pseudogleju su najčešće razvijena šumska staništa hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. Tla u navedenoj kartografskoj jedinici spadaju u kategoriju P3 koja označava ostala obradiva tla. Na središnjem dijelu Zaprešića, u poloju rijeke Krapine odnosno na njegovom najudaljenijem dijelu od tog rječnog toka gdje je snaga naplavljivanja bila znatno manja usljed čega su se taložile čestice sitnijeg granulometrijskog sastava odnosno gline, dominiraju teža močvarno glejna tla. Prema kriterijima proizvodnosti ova tla spadaju u kategoriju PŠ koja označava ostala poljoprivredna odnosno šumska tla, trajno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju. U najsjevernijem dijelu koje pripada Marijagoričkom pobrñu na supstratu sastavljenom od pješčenjaka, laporovitih glina, lapora i pijesaka tj. uslojenih jezerskih uslojenih sedimenata mlañeg neogena, pridolaze rendzine. Rendzina na mekim vapnencima i dolomitima koristi se pretežito kao šumsko zemljište, dok se na laporu i holocenskim nanosima koristi prvenstveno u poljoprivredi, kao Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 8 tlo podesno za vinograde i voćnjake (na laporu) i uzgoj povrtlarskih i ratarskih kultura (na holocenskim nanosima). Rendzine na tom području spadaju u kategoriju P3 koja označava ostala obradiva tla. Na pribrežju Medvednice, u istočnom dijelu područja, na podlozi sastavljenoj od vapnenih lapora, pjeskovitih vapnenaca, škriljavih tvrdih glina, konglomerata i pješčenjaka odnosno flišolikih sedimenata mezozoika pojavljuju se smeña tla i to smeñe na dolomitu i kiselo smeñe na metamorfitima i klastitima. Tekstura ovih tala varira od praškasto glinaste do glinasto ilovaste na laporu, a na holocenskim nanosima je pretežno ilovasta. Smeña tla na dolomitu spadaju u kategoriju P3 odnosno ostala obradiva tla dok kiselo smeñe na metamorfitima i klastitima spada u kategoriju PŠ odnosno trajno nepogodna tla za poljoprivredu. 2.1.1 Klimatska obilježja Klimu područja Grada Zaprešića najbolje može opisati meteorološka postaja Novi Dvori. U promatranom vremenskom razdoblju (1971. – 1990.) prema Köppenovoj klasifikaciji klime, područje spada u tip koji se označava formulom Cfwbx. To je topla - umjereno kišna klima. Kriteriji za ulazak u ovu klimatsku kategoriju su temperatura najhladnijeg mjeseca izmeñu –3°C i 18°C, dok ljeta moraju imati temperaturu najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Oborina je jednoliko razdijeljena na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u hladno godišnje doba. Maksimumu količine oborine koja se pojavljuje početkom toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni. Temperatura Za promatrani niz godina srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,4°C. Pri tome se najniža srednja mjesečna temperatura javlja u siječnju (0°C), a najviša u srpnju (20,3°C). Hod temperature je kontinentalnog tipa. Oborine Godišnja količina oborine iznosi oko 987 mm, a srednja mjesečna 82 mm. Pri tome je lipanj mjesec s najviše oborina (118 mm), dok je najsušniji mjesec veljača (56 mm). Topli dio godine je kišniji nego hladni. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji, za koju je ključni parametar količina oborine, promatrano područje spada u humidnu klimu. Mjesečni broj dana s više od 0,1 mm oborina kreće se u rasponu od 10,3 (rujan) do 15,4 (lipanj). Najveći broj dana s više od 0,5 mm oborina takoñer se javlja u lipnju (12,9), dok je najmanje ovakvih dana u veljači (8,8). Hod broja dana s količinom oborine većom od 0,1 mm i većom od 0,5 mm prati hod količine oborine. Za meteorološku postaju Novi Dvori vrijednosti isparavanja nisu bile raspoložive, te su preuzeti podaci meteorološke postaje Maksimir. Ovi podaci postoje za razdoblje travanj - studeni (1971. – 1990.), kada su vrijednosti isparavanja značajne, i kreću se od 17,5 mm (studeni) do 161 mm (srpanj) mjesečno. Vjetar Srednja godišnja brzina vjetra u promatranom vremenskom razdoblju (1971. – 1990.) iznosi 2,2 bofora (cca 2,7 m/s). Tijekom pojedinih godina ova je brzina oscilirala izmeñu 1,9 i 2,4 bofora (2,2 i 3,1 m/s). Prosječni godišnji udio vremena bez vjetra (tišina, v < 0,3 m/s) iznosi 0,5 % i može se ocijeniti kao neznatan. Pri tome se najveći udio tišine javlja ljeti (1,1 %), a najmanji u proljeće (0,16 %). Godišnja raspodjela vjetra po smjerovima pokazuje da je najzastupljeniji vjetar iz smjera sjever-sjeverozapad (cca 20 % vremena). Slijede smjerovi sjever-sjeveroistok i jug-jugozapad sa po cca 15 % vremena, dok su svi ostali pojedinačni smjerovi zastupljeni s manje od 10 %. Ova se raspodjela tijekom različitih godišnjih doba tek neznatno mijenja. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 9 Magla Magla se na predmetnoj lokaciji javlja tijekom cijele godine, najmanje jedan dan mjesečno, a najviše u jesen (7,8 dana u rujnu i listopadu), dok je najmanje dana s maglom u svibnju (1,0). Dani s maglom su svake godine zabilježeni u razdoblju od rujna do prosinca, dok u ostalim mjesecima magla u pojedinim godinama izostaje (prvenstveno izmeñu travnja i srpnja). Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 10 2.2 POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ I STANOVNIŠTVO Grad Zaprešić formiran je kao jedinica lokalne samouprave u dijelu granica bivše općine Zaprešić novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske 1995. godine. Na području današnjeg Grada Zaprešića, koje obuhvaća još devet naselja na površini od 52,60 km2, prema Prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine živi 25.226 stanovnika. Statutom Grada Zaprešića (Službene novine Grada Zaprešića 4/09) kao oblici mjesne samouprave na području Grada osnovani se mjesni odbori (unutar grada: Novi Dvori – Kalamiri, Centar – Zaprešić, Sjever – Zaprešić, Stari centar – Zaprešić, na području naselja Zaprešić; izvan grada: Hruševec Kupljenski, Ivanec, Jablanovec, Kupljenovo, Pojatno, Šibice), a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja grañana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život grañana. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zaprešića, kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad Zaprešić, na razini Grada osnovani su upravni odjeli i službe (upravna tijela): 1. 2. 3. 4. Služba grada Upravni odjel za financije i gospodarski razvitak Upravni odjel za društvene djelatnosti Upravni odbor za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Prema popisu stanovništva iz 1991. na cjelokupnom području današnjeg Grada Zaprešića, koje je obuhvaćalo još devet naselja na 52,60 km2, živjelo je ukupno 20.720 stanovnika ili 393,9 stanovnika na km2, odnosno prosječno 2.300 stanovnika po naselju. Popis stanovništva iz 2001. godine pokazao je da na području Grada Zaprešića živi 23.125 stanovnika ili 11,1% više nego desetljeće ranije. Prostorna gustoća stanovništva iznosi 439,64 st./km², što je daleko iznad republičkog prosjeka od 78,4 st./km². Kao što je vidljivo iz sljedeće tablice, broj stanovnika na području Grada bilježi stalni porast te je prema Prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika narastao na 25.226. Uz grad Zaprešić najveća naselja su Jablanovec i Pojatno (Tablica 1.). S obzirom da u vrijeme izrade ovog Programa nisu bili objavljeni potpuni rezultati Popisa stanovništva provednog u 2011. godini, u nastavku su dani podaci prema popisu stanovništva iz 2001. godine. Tablica 1. Broj stanovnika na području Grada Zaprešića po naseljima Naselje Hruševec Kupljenski Ivanec Bistranski Jablanovec Kupljenovo Lužnica Merenje Pojatno Šibice Zaprešić Naknadno popisani 2011* GRAD ZAPREŠIĆ– ukupno Broj stanovnika 2001. 453 932 1.343 705 92 158 1.157 777 17.538 23.125 Broj stanovnika 2011. 429 943 1.335 708 40 129 1.199 750 19.574 119 25.226 Izvor: Popis stanovništva 2001., Prvi rezultati Popisa stanovništva 2011., DZS Dobno-spolna struktura stanovništva Dobno-spolna struktura stanovništva podrazumijeva brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, te broj stanovnika u odreñenim dobnim grupama. Dobno-spolna piramida Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 11 Grada Zaprešića (Slika 9.) stacionarnog je tipa (manji udio djece, oblik košnice) i ukazuje na manji udio djece. Muškarci Žene 90-94 90-94 75-79 75-79 60-64 60-64 45-49 45-49 30-34 30-34 15-19 15-19 0-4 1200 1000 800 600 400 200 0 0-4 0 200 400 600 800 1000 1200 Slika 9. Stanovništvo grada Zaprešića prema spolu i starosti, popis 2001. Izvor: Popis stanovništva 2001, DZS. Prevladava stanovništvo u dobi od 25 - 64 godine koje čini više od polovice broja stanovnika Grada Zaprešića (Slika 10.). Dobna struktura stanovništva 9,97% 0,51% 17,29% 0-14 15-24 15,86% 25-64 65 i više nepoznato 56,37% Slika 10. Dobna struktura stanovnika Grada Zaprešića, popis 2001. Izvor: Popis stanovništva 2001, DZS. Spolna struktura stanovništva ukazuje na uravnoteženost izmeñu broja muškog i ženskog stanovništva, budući da je u ukupnom broju stanovnika Grada Zaprešića 47,83% muškog i 52,17% ženskog stanovništva. Obrazovna struktura stanovništva Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, postotak stanovništva bez škole (Tablica 2.) u Gradu Zaprešiću iznosi 1,1 % što je bolje u odnosu na stanje u RH gdje postotak stanovništva bez škole iznosi 2,86%. Od ostalih 98,9% stanovništva koje je školovano, najviše - 57% ih ima završenu srednju školu (u RH 47,1%). Samo osnovnu školu ima 18,7% stanovništva (u RH 21,8%). Završeni fakultet, umjetničku akademiju i sveučilišni studij ima 7,3% stanovništva (u RH 7,8%), a završenu višu školu, I.(VI.) stupanj fakulteta i stručni studij ima 4,6% stanovništva (u RH 4,1%). Očekivano, najmanji je postotak stanovništva koji ima magisterij (0,3%) i doktorat (0,2%). Tablica 2. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, popis 2001. Ukupno Bez škole ukupno 19.127 213 Broj stanovnika muškarci žene 9.015 10.112 35 178 Program zaštite okoliša Grada Zaprešića ukupno 100,0 % 1,1% Struktura % muškarci 100,0 % 0,4% žene 100,0 % 1,8% 12 1–3 razred OŠ 4–7 razred OŠ Osnovna škola Srednja škola Viša škola, I.(VI.) stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij Magisterij Doktorat Nepoznato 738 1.194 3.568 10.934 887 233 348 1.364 5.809 452 505 846 2.204 5.125 435 3,9% 6,2% 18,7% 57,2% 4,6% 2,6% 3,9% 15,1% 64,4% 5,0% 5,0% 8,4% 21,8% 50,7% 4,3% 1403 670 733 7,3% 7,4% 7,2% 63 37 90 31 28 45 32 9 45 0,3% 0,2% 0,5% 0,3% 0,3% 0,5% 0,3% 0,1% 0,4% Izvor: Popis stanovništva 2001, DZS Struktura stanovništva prema (ne)zaposlenosti Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HZZ-a, broj nezaposlenih osoba je u promatranom razdoblju 2008. – 2010. godine neprestano rastao što je bilo i za očekivati zbog globalne, ali i domaće ekonomske krize. 2011. godine nezaposlenost je bila nešto manja nego li godinu ranije (Tablica 3.). Tablica 3. Nezaposleni u Gradu Zaprešiću prema razini obrazovanja u periodu od 2008. – 2011. Godina UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola 2011 2010 2009 2008 1.097 1.129 896 673 31 30 37 24 Osnovna škola 188 207 148 121 SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 358 399 281 235 SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 307 298 265 177 Gimnazija 57 69 54 53 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 59 50 53 26 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 97 76 58 37 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ Prema kriteriju obrazovanja, većina nezaposlenih ulazi u kategoriju sa završena 3 razreda srednje škole za KV i VKV zanimanja, te sa završena četiri razreda srednje škole i gimnazije; zatim sa završenom osnovnom školom te oni sa završenom višom školom, I. stupnjem fakulteta i stručnim studijem. Broj nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom s godinama, na žalost, pokazuje rastući trend. Najmanje evidentiranih nezaposlenih je onih bez završene osnovne škole. Gledajući dobno – spolnu strukturu u funkciji nezaposlenosti, broj nezaposlenih žena u odnosu na broj nezaposlenih muškaraca se sve više smanjuje (Tablica 4.). Pretpostavlja se da ženska radna snaga postaje sve aktivnija zbog većeg udjela sektora usluga. Tablica 4. Nezaposleno stanovništvo prema spolu Nezaposleni 2011 2010 2009 2008 ukupno 1097 1129 896 673 muškarci 571 563 426 252 žene 526 566 470 421 muškarci (%) 52,1 49,9 47,5 37,4 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića žene (%) 47,9 50,1 52,5 62,6 13 2.3 GOSPODARSTVO Zbog položaja Grada Zaprešića unutar Zagrebačke županije na "zapadnim vratima" Zagreba, njegove udaljenosti od oko 15 km od državne granice s Republikom Slovenijom, na spoju prometnih pravaca (cestovnih i željezničkih) prema sjeveru i zapadu, u posljednjih tridesetak godina došlo je do značajnog razvoja gospodarskih djelatnosti. Gospodarska situacija na ovom području direktan je odraz značaja naselja kao regionalnog i razvojnog (industrijskog) središta. Naime, već duži niz godina Grad Zaprešić ima ulogu proizvodnog i radnogospodarskog središta vezano prvenstveno uz zanatstvo, trgovinu, ugostiteljstvo, keramičku, kemijsku i metalnu industriju. Takvo formiranje Zaprešića kao industrijskog i razvojnog središta značajno je utjecalo na pokazatelje vezano uz aktivnost stanovništva, usmjerenost prema industriji i trgovini, kao i učešće pojedinih djelatnosti u okvirima ukupne aktivnosti stanovništva. U prilog tome govore i podaci iz Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije od 2011. do 2013. godine (Službeno glasilo Zagrebačke županije 11/2011), prema kojima je Grad Zaprešić s udjelom od 9,9% treći po redu izvoznik od gradova Zagrebačke županije (nakon Svete Nedelje s više od četvrtine ukupnog izvoza i Samobora sa 17,5%), ispred gradova Velike Gorice (7%), Vrbovca (6,16%) i Dugog Sela (3,6%). Zaposleni prema djelatnostima 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 0 1 2 3 4 5 6 500 1000 Poljoprivreda, lov i šumarstvo Rudarstvo i vañenje Prerañivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Grañevinarstvo Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za opću upotrebu 7 Hoteli i restorani 8 Prijevoz, skladištenje i veze 9 Financijsko posredovanje 1500 10 11 12 13 14 15 2000 2500 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 16 Izvanteritorijalne organizacije i tijela 17 Na radu u inozemstvu 18 Nepoznata djelatnost Slika 11. Struktura aktivnog stanovništva prema djelatnosti Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 14 Analiza pokazatelja iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji govore o raspodjeli aktivnog stanovništva prema pojedinim područjima djelatnosti ukazuje na dominantno prisustvo sektora prerañivačke industrije te trgovine, koji s ukupno 3.673 zaposlenih predstavljaju gotovo 40% ukupnog aktivnog stanovništva. Ostale značajnije djelatnosti nalaze se u sektoru prijevoza, skladištenja i veza, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, poslovanje javne uprave, obrane i socijalnog osiguranja, grañevinarstva te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. Izneseni pokazatelji o aktivnosti stanovništva u pojedinim sektorima djelatnosti daju pravu sliku karakteristika područja, kao gradskog prostora s višim stupnjem razvijenosti različitih funkcija, sadržaja javne namjene i industrijsko-proizvodnih kapaciteta. Usmjerenje na bavljenje poljoprivredom direktno je vezano uz posjedovanje potrebnog poljoprivrednog zemljišta, a pokazatelji iz 2001. godine ukazuju na karakteristike područja kao urbanog-gradskog prostora na kojemu je poljoprivredna aktivnost stanovništva gotovo beznačajna. Prema posljednjim podacima u Registru poslovnih subjekata HGK-e iz 2011. godine, u Gradu Zaprešiću ima 949 aktivnih tvrtki. Značajne industrijske grane, odnosno tvrtke na području Grada čine: • • • • • • • • proizvodnja keramike i porculana, Inker d.o.o., metalna industrija, Lanac d.o.o., proizvodnja elektroda, žica i šipki za zavarivanje, Elektroda Zagreb d.o.o., proizvodnja tehničkog plina, Messer Croatia Plin d.o.o., tvornice kamene grañe Viadukt d.d. - TBP Pojatno i Rofix d.o.o., prehrambena industrija, pekara Dubravica kamenolom Ivanec, Viadukt d.d., eksploatacijsko polje mineralnih sirovina - iskopavanje šljunka na jezeru Zajarki. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 15 3 SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA U GRADU ZAPREŠIĆU Osnovni sudionici koji se pojavljuju na području zaštite okoliša mogu se svrstati u jednu od tri osnovne kategorije: 1. upravna tijela na različitim razinama (državna, regionalna, lokalna), u različitim sektorima (zaštita okoliša, gospodarstvo, infrastruktura,…), s različitim funkcijama (planiranje, provedba, nadzor,…) 2. gospodarski subjekti (različita javna i privatna poduzeća) 3. javnost (skupine, pojedinci, udruge). Djelotvornu zaštitu okoliša moguće je provesti samo ako su svi ovi sudionici aktivno uključeni. Upravna tijela Upravna tijela u RH postoje na tri razine: središnjoj (državnoj), regionalnoj (županijskoj), te lokalnoj (gradsko-općinskoj). Državna razina - središnja tijela državne uprave i javne institucije osnovane odlukom Vlade. S obzirom na multisektoralnu prirodu zaštite okoliša, odnosno prisutnost zaštite okoliša u svim ljudskim djelatnostima, praktički gledano svi sektori su na neki način značajni za zaštitu okoliša: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP), osnovno upravno državno tijelo u području zaštite okoliša i prirodnih dobara i zaštite prirodnih vrijednosti (do 2012. zaštita prirode se provodila u sklopu Uprave za zaštitu prirode u okviru Ministarstva kulture). U okviru ovog Ministarstva djeluje i inspekcija zaštite okoliša (IZO); Agencija za zaštitu okoliša (AZO) kao središnja ustanovu za prikupljanje i objedinjavanje podataka o okolišu na razini države, obrañivanje podataka, voñenje baza podataka o okolišu, praćenja stanja okoliša i izvješćivanje o okolišu; Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koji obavlja stručne poslove prikupljanja i obrañivanja podataka; izradu stručnih podloga za zaštitu prirode; stručni nadzor i suradnju s javnim ustanovama za zaštitu prirode; stručne poslove u vezi s izradom studija o prihvatljivosti zahvata za prirodu, provoñenje projekata i programa u području zaštite prirode, suradnja u provoñenju projekata u području zaštite prirode; Djelatnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) obuhvaća poslove u vezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapreñivanja okoliša, te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Ministarstvo poljoprivrede, odgovorno je, osim poljoprivrede, za sektore koji su na neki način najizravnije povezani s okolišem i prirodom - gospodarenje vodama i šumarstvo. Hrvatske vode (HV) su glavni operativno-provedbeni sudionik za upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom. Hrvatske vode se takoñer pojavljuju kao partner i suinvestitor jedinicama lokalne samouprave u projektima razvoja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i drugih projekata vezanih uz upravljanje vodama. Za operativno gospodarenje i upravljanje šumama nadležne su Hrvatske šume. Ministarstvo gospodarstva upravlja sektorima energetike, industrije i rudarstva, pa s obzirom na to da energetski i industrijski objekti predstavljaju najznačajnije izvore onečišćenja u sve sastavnice okoliša, te da eksploatacija mineralnih sirovina takoñer potencijalno predstavlja značajni pritisak na okoliš, očito je da i ovo ministarstvo, poticanjem programa okolišno prihvatljivijeg gospodarenja može značajno pozitivno utjecati na stanje okoliša. I cijeli niz drugih ministarstava i javnih ustanova važan je za sektor zaštite okoliša. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta može svojim djelovanjem više ili manje stimulirati istraživanje i Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 16 razvoj u području značajnom za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Osim toga, nadležno je i za segment zaštite okoliša kojemu se sve više priznaje središnja uloga u cijelom sektoru – segment izobrazbe i odgoja "za okoliš" odnosno „za održivi razvoj“ – u još ambicioznijoj i sveobuhvatnijoj formi. Ministarstvo zdravlja pod svojom ingerencijom ima za okoliš značajne teme: zaštita od buke, sigurno gospodarenje kemikalijama, posebno opasnim, zaštita od ionizirajućeg zračenja, kao i sanitarnu inspekciju. Lokalna razina - Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), Grad Zaprešić u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove lokalnog značaja koji uključuju i zaštitu i unapreñenje prirodnog okoliša. Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove obavlja upravne i stručne poslove iz samoupravnog djelokruga u području: osiguranje uvjeta za utvrñivanje politike gospodarenja prostorom Grada; prostorno planiranje; ureñenje prostora i zemljišta; skrbi o okolišu i unapreñivanju okoliša; upravljanje, održavanje i izgradnja stambenih i poslovnih objekata; ureñenja naselja; izgradnja i održavanje komunalnih objekata te izgradnja i održavanje lokalne infrastrukture. Na području Grada Zaprešića djeluje i Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, ispostava Zaprešić u okviru kojeg djeluju i Služba za gospodarstvo te Služba za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove. Javna i privatna poduzeća Sve gospodarske djelatnosti imaju odreñeni utjecaj na okoliš, od kojih su neke ujedno i najveći onečišćivači pojedinih sastavnica okoliša. Prema važećim zakonima, tvrtke su, o svom trošku, dužne voditi brigu o praćenju emisija onečišćujućih tvari u okoliš i količinama proizvedenog otpada uz obvezu prijave navedenih podataka u Registar onečišćavanja okoliša te plaćanja odreñenih naknada. Meñutim, uz ove administrativne mjere, šire kvalitetno uključivanje ove kategorije neophodan je preduvjet za učinkovitu zaštitu okoliša. Postoji nekoliko indikatora osviještenosti ovog sektora vezano za problematiku zaštite okoliša kao što su uvoñenje sustava upravljanja okolišem (ISO standardi, EMAS), izrada poslovnih planova i strategija koji uključuju brigu o okolišu, iniciranje i uvoñenje projekata čistije proizvodnje i dr. Više o tome dano je u poglavlju 5.3 Integracija zaštite okoliša u sektorske politike. Javnost i institucije grañanskog društva Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju tri uloge koje svaki pojedinac treba osvijestiti i odgovorno preuzeti: 1) uloga pojedinca kojega može zabrinjavati opće stanje okoliša, osobno zdravlje i kakvoća življenja naraštaja koji dolaze, te koji stoga kao odgovoran grañanin utječe na politiku i odluke vezane uz tu problematiku; 2) uloga neposrednog proizvoñača onečišćenja i otpada bilo u vlastitom domu, bilo kao zaposlenik i poslodavac, bilo kao sudionik u prometu i rekreaciji, ili na neki drugi način; 3) uloga potrošača roba i usluga koji svojim potrošačkim izborom može značajno utjecati na proizvodne prakse. Posljedično, očito je javnost, bilo kao skup relativno nepovezanih grañana, bilo kroz različite oblike udruživanja u nevladine udruge (NVU), izuzetno važan sudionik zaštite okoliša. Ključne teme vezane uz šire i potpunije uključivanje javnosti u problematiku zaštite okoliša uključuju: 1) pitanje razine individualnog znanja svakog pojedinca; 2) poticaje organiziranju javnosti u nevladine udruge (NVU), 3) raspoloživost i dostupnost kvalitetnih informacija; 4) osigurane proceduralne uvjete za uključivanje javnosti u planiranje i provedbu poslova zaštite okoliša; 5) osiguravanje tzv. prava pristupa pravosuñu u vezi sporova iz područja okoliša; i dr. Detaljniji prikaz stanja uključenosti javnosti u problematiku zaštite okoliša putem nevladinih udruga ili sudjelovanjem u procesima odlučivanja o pitanjima zaštite okoliša definiranim postojećom regulativom, na području Grada Zaprešića dan je u poglavlju 5.5 Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 17 4 TEMATSKA PODRUČJA 4.1 SEKTORSKI PRITISCI 4.1.1 Energetika 4.1.1.1 Stanje Zakonom o energiji (NN 68/01, 107/04, 76/07, 152/08 i 127/10) ureñene su mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu učinkovitu proizvodnju i korištenje. Na temelju Zakona o energiji doneseni su akti kojima se utvrñuje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti, na tržištu ili kao javnih usluga, te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti. Pored Zakona o energiji, područje energetike reguliraju i drugi zakonski akti meñu kojima posebno treba istaknuti Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04, 76/07 i 152/08), Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04), Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05 i 20/10), Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09) i Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/07). Valja istaknuti da je Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) do 2020. iz listopada 2009. godine, uloga komponente zaštite okoliša posebno naglašena. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske postavlja se za cilj smanjenje neposredne potrošnje energije za 10% do 2020. godine u odnosu na prosječnu potrošnju u razdoblju 2001. – 2005. godine. Strategijom se takoñer postavlja cilj da se električna energija za potrebe grijanja prostora i pripremu potrošne tople vode zamijeni drugim energijskim oblicima: sunčevom energijom, biomasom, prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom u područjima udaljenim od mreže prirodnog plina. U 2020. godini udio bruto neposredne potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto neposrednoj potrošnji energije trebao bi iznositi 20%. Grad Zaprešić je značajan potrošač svih oblika energije, što na godišnjoj razini iznosi gotovo 280.000 MWh. Najveći dio energetske potrošnje odnosi se na prirodni plin s udjelom oko 48%, električnu energiju s udjelom od oko 25% te potrošnju goriva u prometu s udjelom od oko 20%. Od ukupne potrošnje energije oko 78% otpada na sektor zgradarstva. Grad Zaprešić nema vlastitih energetskih izvora. Današnji sustav proizvodnje energije (energetika) uglavnom je baziran na fosilnim gorivima kao osnovnim primarnim izvorima energije, a što je glavni pokretač danas najpoznatijeg i sve aktualnijeg globalnog ekološkog problema: zagrijavanja atmosfere i njime izazvanim klimatskim promjenama. Osim toga, onečišćenje zraka izgaranjem fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima, prvenstveno automobilima, dominantan je pritisak na okoliš i značajan negativni faktor utjecaja na zdravlje ljudi u naseljenim područjima. S obzirom na to da je Grad Zaprešić deficitaran energijom, energetski potencijal Grada leži u obnovljivim izvorima energije (voda, vjetar, sunce, biomasa…). Značajniji potencijal za proizvodnju energije na području Grada za sada postoji na rijeci Savi gdje je planirana izgradnja hidroelektrane Zaprešić (Podsused). Ovome treba dodati mogućnost korištenja biomase, bilo u formi silaže ili organskog otpada koji nastaje pri uzgoju stoke, no, za konkretnu primjenu energije iz biomase potrebno je istražiti opravdanost takvih zahvata. Od lokalnih izvora energije koristi se još ogrjevno drvo u kućanstvima (grijanje i kuhanje), uglavnom u prigradskim područjima. Solarna energija, iako su potencijali veliki, za sada se koristi samo sporadično kao dodatni izvor u kućanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 18 Gradska uprava Grada Zaprešića se, meñu prvima u RH, opredijelila za energetski održiv razvitak Grada na načelima energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije. Tako je još krajem 2008. godine pokrenut projekt „Učinkovito gospodarenje energijom u zgradama u vlasništvu grada Zaprešića“. Cilj provedbe navedenog projekta je bio dvojak; s jedne strane željelo se ostvariti izravne financijske koristi koje proizlaze iz korištenja registra ISGE (informacijski sustav za gospodarenje energijom) sustava i rezultata energetskih pregleda kao podloge za donošenje odluka te energetsko-ekonomski optimalnih mjera i projekata, a s druge željelo se uspostaviti kontrolu nad energetskom potrošnjom u Gradu, povećati razinu svijesti i sudjelovanja javnosti u projektima učinkovitog korištenja energije te promovirati Grad Zaprešić kao model energetski učinkovitog grada. Grad Zaprešić je odlukom Gradskog poglavarstva pristupio projektu „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) koji zajednički vode Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske (sada Ministarstvo gospodarstva). U sklopu navedenog projekta, gradonačelnik Grada Zaprešića potpisao je Energetsku povelju kojom se Grad Zaprešić obvezuje na provoñenje proaktivne energetske politike s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja štetnih utjecaja na okoliš te širenje svijesti meñu grañanima o nužnosti učinkovitog korištenja energije. 18. ožujka 2010. godine potpisan je Sporazuma gradonačelnika, kojim se gradonačelnici obvezuju na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO2 u svom gradu za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika Grad Zaprešić se obvezao na izradu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka Grada, provedbu Plana i praćenje realizacije Plana. Provedenim energetskim analizama sektora zgradarstva i prometa, u okviru Akcijskog plana, pokazalo se je da svi podsektori (stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešića, stambeni sektor – kućanstva i zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti te vozni park u vlasništvu Grada i osobna i komercijalna vozila) imaju visoke potencijale uštede i električne i toplinske energije. Ogromne mogućnosti ušteda na toplinskoj energiji postoje u zgradarstvu. Donošenjem novih propisa o obaveznim energetskim pregledima i certificiranju zgrada ta će se situacija u skoroj budućnosti značajno popraviti. Isto tako analize sektora javne rasvjete pokazale su da suvremena i ekološki prihvatljivija rješenja rezultiraju znatnim energetskim uštedama i značajnim smanjenjem svjetlosnog zagañenja. Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO2 do 2020. godine sadrži identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Zaprešića, s posebnim osvrtom na nacionalnu legislativu. Dio Akcijskog plana su i detaljan pregled mogućnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske učinkovitosti uključujući i zakonodavni okvir za provedbu glavnih odrednica Akcijskog plana. Važna komponenta Akcijskog plana jest kontinuirano praćenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima. Usporedbom referentnog inventara emisija CO2 za 2008. godinu i kontrolnog inventara emisija za neku od sljedećih godina jednoznačno će se pokazati koliko je stvarno smanjenje emisija CO2 u Gradu Zaprešiću (što je dobar pokazatelj i potrošnje energije) te dati konačan odgovor na pitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna ili ne. Jedna od važnijih aktivnosti u cilju energetski održivog razvitka Grada je i pravodobno informiranje i kontinuirana edukacija grañana i ostalih dionika na području Grada o nužnosti štednje energije i smanjenja emisija CO2. Tako je 15. travnja 2009. godine održana javna tribina – Gospodarenje Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 19 energijom u gradu Zaprešiću u sklopu koje su održana predavanja za grañane na temu uspostave sustavne brige o energetskoj situaciji u Gradu, suvremenim energetskim konceptima gradova te novim tehnologijama u zgradarstvu. Kao jedan od značajnih projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje je Grad Zaprešić proveo je modernizacija zastarjele rasvjete na području Grada tj., njezina zamjena energetski učinkovitom. 4.1.1.1 Ciljevi i mjere Prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NPDO) (NN 46/02) definirano je nekoliko osnovnih ciljeva zaštite okoliša u sektoru energetike. Mjere za njihovo ostvarivanje dane su u sljedećoj tablici. Tablica 5. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru energetike C1 Osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe električnom energijom C2 Osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe toplinskom energijom C3 Smanjivanje emisije u vode, zrak i tlo C4 Povećavanje energetske učinkovitosti C5 Povećanje uporabe obnovljivih izvora energije Tablica 6. Mjere zaštite okoliša u sektoru energetike Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Praćenje stanja sigurnosti opskrbe električnom energijom Izrada bilance ponude i potražnje električne energije ODS, OPS VRH trajno trajno JPP Poticanje gradnje ureñaja i postrojenja za pohranjivanje električne energije Praćenje stanja sigurnosti opskrbe energentima za proizvodnju toplinske energije kao što su zemni plin, loživo ulje, drvo i ugljen Popularizacija i provoñenje mjera energetske učinkovitosti Popularizacija i provoñenje mjera uporabe obnovljivih izvora energije (solarni kolektori i vjetroagregati za proizvodnju električne energije) Izgradnja hidroelektrane na rijeci Savi REASH HERA, HROTE ODS, OPS, HERA, HROTE GU, JPP, VRH OPTS, HERA, JPP Mogući izvori financ. JPP PR, trajno trajno PGZ, PŽ, GS GS REASH GU, JPP DR REASH GU, JPP, VRH DR PGZ, PŽ, GS PGZ, PŽ, GS MG JPP, VRH REASH GU, JPP PR, DR DR REASH GU, JPP DR REASH GU, JPP trajno GU PR PGZ, DP REASH REASH, MG GU, MG DR REASH GU PR PGZ, PŽ, DP PGZ, PŽ C1 M1 C1, C2 M2 C1 M3 C2 M4 C1-C5 M5 C1-C5 M6 C1 M7 C2 M8 C2-C5 M9 C3 M10 C4 M11 C4 M12 Popularizacija i provoñenje mjera energetske učinkovitosti zgradarstvu Popularizacija i provoñenje mjera za ugradnju toplinskih pumpi i korištenje geotermalne energije Uporaba učinkovitih toplinskih i električnih aparata i primjena mjera za učinkovitu uporabu toplinske i električne energije Provoñenje energetskih pregleda u zgradarstvu i industriji Poticanje primjene malih kogenerativnih sustava C5 M13 Poticanje uporabe biomase VRH Program zaštite okoliša Grada Zaprešića DP, EUMF, PGZ, GS PGZ, PŽ, GS PGZ, PŽ, GS PGZ, PŽ, GS 20 4.1.2 Industrija 4.1.2.1 Stanje Zadnjih godina je Sabor Republike Hrvatske donio niz propisa u cilju usklañivanja domaće regulative s pravnom stečevinom Europske Unije, meñu kojima su značajni propisi koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode i zdravlja ljudi, a koji su više ili manje vezani i za industrijski sektor i pojedine sastavnice i pritiske na okoliš (vode, zrak, tlo, otpad…) Meñu najznačajnijima je Uredba o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), koja se temelji na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), kojom je u domaće zakonodavstvo prenesena tzv. Integrated Pollution Prevention and Control - IPPC direktiva (Directive 2008/1/EC). Prema Zakonu o zaštiti okoliša svi obveznici morali su se uskladiti s Uredbom o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i to najkasnije do 10. listopada 2010. godine. To je velika obveza za hrvatsko gospodarstvo koja iziskuje značajna financijska sredstva za usklañivanje s navedenom Uredbom s obzirom na stanje hrvatske industrije. Danas je još uvijek tek manji broj obveznika usklañen s navedenom Uredbom, odnosno, europskom IPPC direktivom. Grad Zaprešić nema obveznika prema navedenoj Uredbi o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Važan podzakonski akt, koji se odnosi na emisije onečišćujućih tvari u zrak iz industrijskih postrojenja, je Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacioniranih izvora (NN 21/07, 150/08) kojom se propisuju granične vrijednosti emisije (GVE) onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Emisije u vode regulirane su Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN 87/10) koji ureñuje način izdavanja, sadržaj i oblik vodopravnih akata, sadržaj i način voñenja očevidnika vodopravnih akata i izdavanja izvoda iz očevidnika, te posebne troškove u svezi izdavanja vodopravnih akata i način njihove naplate. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) propisuje da je proizvoñač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, dužan planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od osam godina. Gospodarski subjekti dužni su godišnje prijavljivati emisije onečišćujućih tvari u okoliš (vode i zrak) te otpad u Registar onečišćavanja okoliša, prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08). Situacija u RH koja je (još uvijek) dominantno obilježena značajnim padom industrijske proizvodnje u uvjetima rata i tranzicije (npr. 1995. godine proizvodnja je bila svega 53% proizvodnje iz 1990.) te recentne gospodarske krize preslikava se i na Grad Zaprešić. Jedna od rijetkih dobrih posljedica ovoga trenda jest smanjenje pritiska na okoliš. Meñutim, strateški cilj brzog gospodarskog razvoja i skorog pridruženja Hrvatske Europskoj Uniji, promatran u kontekstu iskustva zemalja EU u pogledu odnosa industrije i okoliša, jak je argument za viñenje prema kojemu mjere i nastojanja oko osmišljavanja i uspostave čistije, održive industrijske proizvodnje i dalje zavreñuju status prioritetnog cilja u cijeloj RH pa tako i u Gradu Zaprešiću. Situacija u RH pa tako i u Gradu pokazuje da provedba ovakvih mjera nije do sada dala zadovoljavajuće rezultate. Nažalost, najveći broj gospodarskih subjekata na području Grada Zaprešića nema financijskih rezervi koje bi mogao iskoristiti za unapreñenje proizvodnih procesa što se pokazuje kao značajno ograničenje u provedbi spomenutih mjera. Pritom se ovo ograničenje iskazuje na dva načina. Prvo, sam prijelaz često zahtijeva inicijalna ulaganja, koja u uvjetima nepostojanja rezervi Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 21 kapitala raspoloživog za ulaganja u širenje i unapreñenje proizvodnje, naprosto nije moguće osigurati. Stoga je osiguranje nekog vida financijske pomoći (strane investicije, dokapitalizacija, krediti, porezne olakšice,…) osnovni preduvjet ostvarenja zadanih ciljeva i mjera. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebali bi tu imati snažniju ulogu. Drugo, uvjeti poslovanja „na rubu preživljavanja“ kreiraju upravljačku atmosferu u kojoj inicijative „brige o okolišu“, „čistije proizvodnje“, i sl., doživljavaju isključivo kao povećanje troška proizvodnje i teško prolaze. Jedan od načina da se ova mentalna barijera savlada („čistija proizvodnja“ može biti i ekonomski prihvatljivija pogotovo u tržišnom okruženju u kojem je okolišna prihvatljivost sve važniji element cjelokupnog proizvodnog marketinga), jest pomoću promotivnih aktivnosti (prikupiti i obznaniti što više informiranja o ovoj temi, demonstracija primjera pozitivnih iskustava, i sl.). U gospodarskoj strukturi Grada s oko 24.000 stanovnika prevladava djelatnost trgovine i ugostiteljstva, a slijedi industrijska proizvodnja, obrtništvo, te financijske usluge i turizam. Usprkos trenutnim kriznim teškoćama i zasjenjenošću brzim rastom sektora turizma, prerañivačka industrija i danas čini značajan postotak u gradskom proračunu i zaposlenosti. Danas postoji evidentna borba za prostor izmeñu glavnih gospodarskih grana: turizma, poljoprivrede i industrije s jedne strane i stanovanja. Srećom trendovi su ipak takvi da se stanje postupno mijenja u željenom smjeru. To prije svega znači smanjivanje konflikta izmeñu turizma i stanovanja, s jedne strane, i industrije, koja nužno, zbog emisija, sa sobom nosi i negativni utjecaj na okoliš. Zaključno, treba dodatno naglasiti činjenicu da faza restrukturiranja predstavlja i priliku da se proizvodnja učini „čistijom“, odnosno da se uvedu proizvodni procesi i tehnologije kojima će se sektor prerañivačke industrije učiniti okolišno prihvatljivijim, a time i kompatibilnijim s vizijom razvoja Grada u smislu da bude privlačan za život i rad kao i s nizom sektora koje Grad prepoznaje kao značajne elemente svoga budućeg razvoja, a kojima je upravo očuvani okoliš glavna kompetitivna prednost. Gospodarski subjekti ipak u zadnje vrijeme bilježe povećanje obujma poslovanja, a sve značajnije mjesto zauzimaju poduzetnici, mala i srednja poduzeća koji svojim ulaganjima u nove poslovne i gospodarske objekte, te otvaranjima novih radnih mjesta potpomažu i značajno pridonose razvoju gospodarstva Grada. Grad Zaprešić budućnost vidi u razvoju niza industrijskih grana od kojih proizvodnja zdrave hrane zauzima najvažnije mjesto. 4.1.2.1 Ciljevi i mjere Prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NPDO) (NN 46/02) definirana su tri osnovna cilja zaštite okoliša u sektoru industrije. Tablica 7. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrije C1 Izrada općih okvira za čišću i održivu proizvodnju te za smanjivanje osnovnih i energetskih inputa radi poticanja trajnoga razvoja i povećavanja stupnja reciklaže odnosno radi sprječavanja ekoloških nesreća C2 Nadzor nad emisijama uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okoliša C3 Razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljivim izvorima Mjere za njihovo ostvarivanje dane su u sljedećoj tablici. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 22 Tablica 8. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C1 M1 C1 M2 C1 M3 C1 M4 C1 M5 C1 C3 M6 M7 C3 M8 C4 M9 C4 M10 Nositelji Sudionici Rok Izrada operativnog programa za razvoj „čiste“ industrije Poticanje izrade studijske dokumentacije za primjenu recikliranja otpadnih materijala Poticanje izrade studijske dokumentacije za primjenu obnovljivih izvora energije u industriji Praćenje primjene mjera iz izvješća o sigurnosti VRH JPP, GU PR Mogući izvori financ. DP, PGZ GU JPP DR PGZ, GS GU JPP DR PGZ, GS IZO JPP, GU trajno DP Praćenje primjene propisanih mjera za sigurno rukovanje s kemikalijama Poticati primjenu mjera preventivnog održavanja Praćenje i kontrola podataka o mjerenjima emisija Utvrditi lokacije s najvećim „pritiskom“ na kvalitetu zraka i postaviti mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka Izrada programa poticaja za ulaganja u „čistu“ industriju Planiranje novih poslovnih zona za „čistu“ industriju IZO JPP, GU trajno DP GU IZO JPP GU trajno trajno PGZ DP GU ZŽ, VRH PR DP, PGZ, PŽ VRH GU, GS DR PGZ, DP, GS GU GS DR PGZ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 23 4.1.3 Eksploatacija mineralnih sirovina 4.1.3.1 Stanje Zakonom o rudarstvu iz 2009. godine, ureñeno je istraživanje mineralnih sirovina, odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina, rezerve mineralnih sirovina, rudarski projekt, eksploatacija mineralnih sirovina, koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, gradnja rudarskih objekata i postrojenja, rudarski planovi i rudarska mjerenja, jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina, stručna sprema, mjere zaštite na radu, sanacija okoliša, nadzor nad provedbom ovoga Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja. Osnovni dokument kojim se utvrñuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH (RGN fakultet, 2008). Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama sadrži osnove za usmjeravanje i usklañivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, te mjera provoñenja meñunarodnih obveza s ciljem gospodarenja mineralnim sirovinama. Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su za svoja područja izraditi rudarsko-geološke studije koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama. Na temelju ovih studija, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u svojim razvojnim dokumentima planirati potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama. Prostornim planom ureñenja Grada Zaprešića i njegovim izmjenama i dopunama (Glasnik Zagrebačke županije br. 10/2005, SN GZ br. 1/2007, 7/2011) eksploatacija mineralnih sirovina dopuštena je samo u okvirima legalnih, ranije odobrenih eksploatacijskih polja, koja nije moguće dalje proširivati, već ih po isteku eksploatacije treba sanirati u skladu s rudarskim elaboratom i uvjetima iz Prostornog Plana. Samo na području šljunčare Zajarki moguća je daljnja eksploatacija u funkciji privoñenja konačnoj namjeni sporta i rekreacije, ali najviše do 10% površine polja, što se utvrñuje kroz izradu Urbanističkog plana ureñenja. Sanacija lokaliteta eksploatacije mineralnih sirovina – kamenoloma Ivanec Bistranski i šljunčare Zajarki realizira se prenamjenom i preoblikovanjem područja u zone sporta i rekreacije, a provodi se temeljem urbanističkog plana ureñenja. Na području Grada Zaprešića na više lokaliteta utvrñene su mineralne sirovine, i to grañevinski šljunak i pijesak i tehničko grañevni kamen (ležišta Zajarki i Ivanec), a od ostalih mineralnih sirovina spominje se ugljen kod Podbjelskog brda, keramičke i vatrostalne gline i opekarska sirovina kod Pojatnog. Ležište Zajarki nalazi se u dolini Save i ispunjeno je nevezanim aluvijalnim sedimentima. Sediment je, krupnozrnati šljunak mjestimično miješan s pijeskom, taložen tijekom pleistocena (taložene su značajnije količine eolskih sedimenata i to kopneni i barski les, a krajem pleistocena formira se savska potolina i talože se velike količine fluvijalnih klastita, šljunka i pijeska). Debljina naslaga procjenjuje se na više od 10 metara, veličina eksploatacijskog polja iznosi 30,700 ha, a ukupne rezerve procijenjene su na 506.869 m3 (podaci iz 1991.). Planirana je godišnja proizvodnja oko 60 000 m3. Šljunak je pogodan za izradu betona i asfalta, a blizina ceste omogućuje mu dobru prometnu povezanost. Ležište Ivanec kod Zaprešića nalazi se na krajnjem jugozapadnom dijelu Medvednice izgrañeno je od trijaskih i tercijarnih naslaga. Trijaske su naslage, dolomiti i izgrañuju najveći dio ležišta i predstavljaju sirovinu za proizvodnju. Tercijarne naslage se javljaju u zapadnom dijelu ležišta i zastupljene su konglomeratima, pješčenjacima, vapnencima i laporima. Veličina eksploatacijskog Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 24 polja iznosi 21,86 ha, a rezerve su procijenjene na 7.459.257 m3 (podaci iz 2000.). Sirovina je povoljna za proizvodnju agregata za beton koji nije izložen habanju i eroziji i za druge namjene. 4.1.3.2 Ciljevi i mjere Bez obzira na evidentni pad eksploatacije u 2010. (vidi Izvješće o stanju okoliša Grada Zaprešića, Oikon d.o.o., 2012.) radi daljnje zaštite prirodnih vrijednosti na području Grada Zaprešića trebalo bi kontinuirano pratiti, istraživati i prikupljati podatke o napuštenim poljima eksploatacije mineralnih sirovina radi pravodobne intervencije u slučaju narušavanja vrijednosti prostora prema, u nastavku, predloženim ciljevima i mjerama. Tablica 9. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina C1 Uvažavanje okoliša (sprečavanje onečišćenja, očuvanje krajobraza) u planiranju i upravljanju sektorskih aktivnosti (sanacija i prenamjena prostora) C2 "Uvoñenje reda" u djelatnost; prvenstveno učinkovitu implementaciju postojeće zakonske regulative u odredbe postojećih dokumenata na osnovu kojih je dana koncesija (rudarski projekt, SUO), te sveobuhvatni nadzor nad provoñenjem eksploatacije Tablica 10. Mjere zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C2 M1 C1 M2 C1 M3 C1 M4 C2 M5 Izraditi detaljnu Geološku podlogu potencijalnosti i potreba za mineralnim resursima u Gradu Zaprešiću, i povezati ju sa postojećim podlogama potencijalnosti. Izraditi procjenu ekonomske opravdanosti / optimalne razine proizvodnje, s analizom raspodjele koristi i troškova (uključiti ostatak Županije). Dokumentaciju koristiti prilikom izrade/izmjene prostornih planova. Inzistirati na provedbi kvalitetnih planova sanacije i prenamjene prostora u okviru rudarskih projekata, odnosno mjera zaštite i upravljanja okolišem u SUO. Dosljedno uvažavanje konflikta sa šumarstvom, bioraznolikošću, krajobraznom vrijednošću, poljoprivredom, vodnim gospodarstvom, blizinom naselja, uklopljenošću u šire razvojne planove i sl. već u najranijoj fazi odobravanja istražnih radova (Zakon o rudarstvu, 2009.). Sanirati postojeće nesanirane lokalitete. Poticati projekte koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijom devastiranog područja. Prioritetno pokušati osmisliti samofinancirajuću – tzv. proizvodnu sanaciju. Napraviti natječaj za idejna rješenja sanacije prioritetnih lokaliteta (moguća suradnja s fakultetima – krajobrazna arhitektura i sl.) Uspostava redovno ažuriranog, transparentnog informacijskog sustava za gospodarenje mineralnim sirovinama na području grada, te redovna kontrola eksploatiranih količina. Sudionici Rok GU ZI, JPP, konz. PR/KR Mogući izvori financ. PGZ, GS GU MZOIP, RI, JPP Trajno GS GU MZOIP, MG, HV, HŠ, RI, JPP, Trajno GS GU RI, JPP, ZI PR, DR, trajno PGZ, MS GU RI, IZO PR, trajno PGZ, DP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića GS, 25 4.1.4 Poljoprivreda 4.1.4.1 Stanje Poljoprivreda kao djelatnost je ureñena mnoštvom zakona iz različitih djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju, pri čemu je najvažniji Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10 i 39/11 i 63/11). Kako je poljoprivreda kao djelatnost vrlo raznolika sve te zakone prati veliki broj pravilnika koji reguliraju specifične djelatnosti, postupke i procese u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivreda kao djelatnost u Gradu Zaprešiću ima razmjerno malu ulogu koja se sve više smanjuje odnosno stagnira. Prema prostornom planu Grada Zaprešića u poljoprivredi je na području grada bilo zaposleno samo 2,4 % od ukupno zaposlenih radnika. Pritom je važno napomenuti da se poljoprivrednom proizvodnjom na području grada bavi uglavnom starije stanovništvo (oko 58 % su žene) i to najčešće za osobne potrebe. Prema podacima prostornog plana Zagrebačke županije, koja je prema poljoprivrednoj proizvodnji u samom vrhu meñu županijama u RH, Grad Zaprešić je na posljednjem mjestu prema udjelu poljoprivrednih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava (manje od 10 %) promatrajući sve gradove i općine na području županije. Jednako tako je Grad Zaprešić u većini vidova poljoprivredne proizvodnje ispod prosjeka županije. Općenito se može reći da je poljoprivredna djelatnost na području Grada Zaprešića razmjerno mala, rascjepkana i provodi se najviše za osobne potrebe vlasnika /posjednika zemlje. Jednako tako je i slab interes za ekološku proizvodnju što se može potkrijepiti podatkom da u Upisniku ekoloških proizvoñača postoje samo dva upisana proizvoñača s područja Grada. Pritisak poljoprivrede, kao djelatnosti na okoliš u Gradu Zaprešiću razmjerno je mali s tendencijom daljeg smanjenja. 4.1.4.1 Ciljevi i mjere Sljedeće tablice prikazuju ciljeve zaštite okoliša za sektor poljoprivrede, kako su odreñeni Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije, te mjere kojima bi se ti ciljevi trebali ostvariti u kontekstu Grada Zaprešića. Tablica 11. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede C1 Očuvati biološku raznolikost na poljoprivrednim površinama održivim gospodarenjem C2 Poticati i razvijati ekološku i organsku poljoprivredu te razvoj ruralnog prostora C3 Unaprijediti tehnologiju proizvodnje u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje Tablica 12. Mjere za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 C1 M2 C2 M3 Zaštita poljoprivrednih tala od prenamjene prilikom prostornog planiranja i PUO procedure Poticanje provedbe poljoprivredno okolišnog programa Provoditi akcije za jačanje tržišta i promociju ekološke poljoprivrede i njenih proizvoda UOPUGZO – IZ JUUZPZPV GU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića GU, MP, MGIPU, ZŽ DZZP, MP, MZOIP, ZŽ NVU, RRAZŽ, ZŽ Rok DR SR SR Mogući izvori financ. PGZ, PŽ PŽ, DP, EUMF PGZ, PŽ, FZRRRH 26 C2 M4 Provoditi akcije za poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva GU MRRFEU, RRAZŽ, ZŽ KR, SR PGZ, PŽ, DP C3 M5 GU MP, NVU, ZI, ZŽ KR, SR PGZ, PŽ, MI, FZRPIA, FZRRRH C3 M6 HZPSS M7 GU, MP, NVU, ZI, ZŽ GU, MP, NVU, ZI, ZŽ KR C3 Osigurati institucijsku podršku poljoprivrednim gospodarstvima za: - poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim sredstvima u ruralnim područjima, - osiguranje stručne potpore proizvoñačima - osiguranje potpora za: proširenje na nepoljoprivredne djelatnosti, razvoju malog poduzetništva, razvoj seoskog turizma, ulaganja u obnovljive izvore energije, korištenje inovativnih rješenja u proizvodnji, preuzimanja i širenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija Poticati raznovrsnost plodoreda uključujući i leguminoze te održavanje površina na ugaru Poticati primjenu Načela dobre poljoprivredne prakse PGZ, PŽ, FZRPIA, PGZ, PŽ, FZRPIA, HZPSS Program zaštite okoliša Grada Zaprešića KR 27 4.1.5 Šumarstvo (gospodarenje šumama) 4.1.5.1 Stanje Temeljni zakonski akti na kojima se bazira gospodarenje šumama su Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12), Šumskogospodarska osnova područja RH, Osnove i Programi za gospodarenje šumama te drugi propisi. Na području Grada Zaprešića zbog svog prostornog rasporeda (od obala Save do vrhova Medvednice) postoji niz šumskih zajednica. One se rasprostiru u četiri vegetacijska pojasa: europsko-planarni (nizinski), europsko-kolinski (brežuljkasti), europsko-montanski (brdski) i europsko-altimontanski (gorski). Prema Prostornom planu Zagrebačke županije na području Grada Zaprešića se nalazi 1651 ha šuma. Šume u državnom vlasništvu su gospodarske namjene, osim park-šume Hrastina (sjeverni dio područja Grada Zaprešića). Šume u privatnom vlasništvu su dijelom gospodarske šume (sjeverni dio područja Grada Zaprešića), a dijelom šume posebne namjene (sjeverozapadni dio parka prirode Medvednica). Šumama se gospodari na osnovu programa gospodarenja s razdobljem važenja od 10 godina. Šume u državnom vlasništvu se nalaze u sklopu gospodarske jedinice „Limbuš- Sava“, a šume u privatnom vlasništvu se nalaze u sklopu tri gospodarske jedinice (Bistransko podgorje, Kupljenovo-Pluska, Zaprešićke šume). Za privatne šume na području Grada Zaprešića izrañen je program gospodarenja čime se stvorio jedan od bitnih preduvjeta za unaprijeñeno, plansko, usklañeno i transparentno gospodarenje privatnim šumama. Temeljem Pravilnika o zaštiti šume od požara (NN 26/03) donesen je dokument Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za grad Zaprešić (2003) u kojem je naveden popis odjela i odsjeka prema stupnju ugroženosti od požara, ali samo za državne šume. Za privatne šume u tom trenutku još nisu bili izrañeni programi gospodarenja, tako da nije bio ni odreñen stupanj ugroženosti od požara. 4.1.5.1 Ciljevi i mjere Imajući na umu da je ovo relativno gusto naseljeno područje te industrijski i prometno razvijeno, na šume kao dio ekosustava te na šumarstvo kao dio gospodarstva utječu mnoge prijetnje i pritisci. Da bi te i sve buduće prijetnje i pritisci imale što manji utjecaj na šume i šumarstvo, trebalo bi težiti ciljevima navedenim u Tablica 13, odnosno provesti odgovarajuće mjere navedene u Tablica 14. Prva dva cilja preuzeta su iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), dok se trećim ciljem nastojalo obuhvatiti odredbe i/ili mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš iz Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije. Tablica 13. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zaprešića C1 Izrada i provedba jedinstvene šumarske politike za sve šume na principima održivog korištenja. C2 Poboljšati upravljanje šumama te uspostaviti jedinstveni sustav inventarizacije i praćenja stanja šumama C3 Poboljšati gospodarenje šumama kako bi se smanjili utjecaji na okoliš. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 28 Tablica 14. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelj Sudionici C1 M1 Razvijati šumarstvo i uz njega prateće djelatnosti MP GZ, HŠ stalno C1 M2 GU HŠ, ŠI stalno C1 C2 M3 Pratiti plaćanje šumskog doprinosa te donijeti program za korištenje prikupljenih sredstava prema Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10) Podići kategoriju zaštite za još neka područja, predviñena u prostornom planu. Mogući izvori financ. DP, PGZ, HŠ, EUMF DP, PGZ MP, GU MZOIP PR ŽP, LP C1 C2 M4 MP GU, DI, IZP, IZO, ŠI PR, trajno ŽP, LP, DP C1 C2 M5 PR, trajno - M6 GU, UOPUGZO – IZ MP, GU MGIPU C1 C2 C1 C2 C3 C1 C2 C3 C1 C2 C3 MP GU, ZI PR, trajno KR ZP, GS, MS, DP DP, PGZ, HŠ, EUMF GU JUPP, HŠ, KR JVP MUP, DVDi, GU, HŠ, ŠI stalno PGZ, FZRPIA, HŠ, EUMF DP, PGZ, HŠ, EUMF C1 C2 M10 MP HŠ, ŠI SR DP, HŠ, C2 C3 M11 GU HŠ, NVU, MP SR C2 C3 M12 MP HŠ, GU stalno DP,PGZ, EUMF, FZRPIA DP, HŠ, PGZ C1 C2 M13 Nadzirati pridržavanje propisima u područjima zaštićenim bilo prostornim planovima, bilo prema Zakonu o zaštiti prirode (naročito u vodozaštitnim područjima, uz rubove prema drugim područjima koja imaju tendenciju širenja i uzurpiranja, i sl.) Nastojati dobrom praksom prostornog planiranja maksimalno spriječiti usitnjavanje šumskih biotopa gradnjom infrastrukture, i sl. Poticati smanjivanje onečišćenja (industrija, energetika, promet) koja ugrožavaju šume Izraditi strategiju i program za unapreñenje šumarstva te povećanje proizvodnih i općekorisnih funkcija šuma i šumskih staništa Izraditi program sa smjernicama za provedbu odredaba PPGZ koje se odnose na očuvanje i unapreñenje šuma i šumskih staništa Provoditi preventivne mjere zaštite od požara, te sastaviti popis šuma po stupnjevima opasnosti od šumskog požara i za privatne šume (prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara NN 26/03 Nastaviti izrañivati osnove i programe za gospodarenje državnim šumama i šumama šumoposjednika Promicati udruživanje šumoposjednika te organizirati i provoditi njihovu edukaciju s ciljem unapreñenja gospodarenja privatnim šumama Uspostaviti i redovno pratiti stanje šuma na cijelom području a posebno na područjima ekološke mreže i budućim Natura 2000 područjima (i u skladu s projektom Nacionalnog registra oštećenosti šumskih ekosustava, koji je dio Meñunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume odreñenog Pravilnikom o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, voñenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava (NN 129/06)), i stanje štetnika te suzbijati biljne i entomološke štetnike na ekosustavu šuma. Uložiti veći napor u implementaciju smjernica i mjera utvrñenih u postojećim programima gospodarenja. MP, HŠ PR, DR ŽP, LP, GS C2 C3 C2 C3 M14 Poticati uporabu šumarske mehanizacije prihvatljivije sa stajališta zaštite šumskih ekosustava Izraditi program iskorištavanja drvne (i poljoprivredne) biomase u energetske svrhe MP GU, Privatni vlasnici, ŠI, Udruge HŠ, JPP SR DP, HŠ, EUMF DP, HŠ, EUMF M7 M8 M9 M15 MP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Rok KR 29 C2 C3 M16 C2 C3 M17 Integriranje sektora šumarstva u sustav integralnog upravljanja urbanim područjima, u prvom redu kroz ureñenje šumskih područja s ciljem unapreñenja njihovih općekorisnih funkcija (rekreacijski potencijal; turistički resurs; element urbanog krajobraza – drvoredi, parkovi; mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš – npr. buka, promet, prašina i dr.). Izraditi program održivog i ekološkog korištenja sporednih šumskih proizvoda. MP JUPP, HŠ, GU, TZGZ SR HŠ, EUMF, PGZ MP JUPP, HŠ, GU, TZGZ SR HŠ, EUMF, PGZ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 30 4.1.6 Lovstvo 4.1.6.1 Stanje Lovstvo je regulirano kao gospodarska djelatnost s nekoliko zakona od kojih su najvažniji: Zakon o lovstvu (NN 140/05 i 75/09) sa svim svojim podzakonskim aktima i Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) kao sektorski zakonski okvir, te ostali zakoni (Zakon o veterinarstvu, Zakon o oružju, itd.). Lovištima se gospodari na temelju važećih lovnogospodarskih osnova prema Ugovorima o zakupu s vremenom važenja ugovora od 01. travnja 2009. do 31. ožujka 2019. Osnovni podaci o lovištima su prikazani u Tablica 15. Tablica 15. Osnovni podaci za lovišta na području Grada Zaprešića 1. 2. 3. 4. 5. Broj lovišta I/101 I/102 I/105 I/107 I/108 Naziv lovišta Ovlaštenik prava lova Zaprešić Jablanovec Luka Pušća Brdovečko Prigorje LD ZAPREŠIĆ Zaprešić LD Kuna Jablanovec LU Šljuka Luka LD Diana Pušća LD Srnjak Brdovečko Prigorje Površina lovišta (ha) 1996 2602 1751 3689 4662 Izvor: Središnja lovna evidencija, http://lovistarh.mrrsvg.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx Glavne vrste divljači kojima gospodare lovišta na području Grada Zaprešića su srna obična (Capreolus capreolus L.), zec obični (Lepus europaeus Pall.) i Fazan (Phasianus colchicus L.). Od ostalih vrsta divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili povremeno prelaze preko navedenih lovišta važne su jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), lisica (Vulpes vulpes L.), tvor (Mustela putorius L.), prepelica pućpura (Coturnix coturnix L.), patke (Anas sp.), čavka zglodnjača (Coloeus monedula L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), svraka maruša (Pica pica L.), šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.). Od ostalih vrsta važnih za lovno gospodarenje na području obitavaju škanjac mišar (Buteo buteo L. ) i sova šumska (Strix aluco L.). Pored navedenih vrsta koje su Zakonom o lovstvu (NN 140/05, 75/09) i Pravilnikom o lovostaji (NN 155/05, 67/10 i 87/10) svrstane u divljač koja u lovištu stalno ili povremeno obitava, u lovištima su stalno ili povremeno prisutne pojedine životinjske vrste koje su trajno zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i drugim aktima. Brojnost divljači na području Grada Zaprešića ne možemo utvrditi jer navedena lovišta samo dijelom pripadaju tom području. Urbaniziranost te migracija divljači koja obitava u široj okolini naseljenih mjesta takoñer onemogućavaju procjenu na tako ograničenom prostoru. Na području lovišta Grada Zaprešića uglavnom je prisutna problematika vezana za urbanizaciju kojom se degradiraju i nestaju lovnoproduktivne površine za glavne vrste divljači, a time nestaju prirodna obitavališta i ostalih životinjskih vrsta. Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom ekstenzivna što je pogodno zbog raznolikosti kultura koje se uzgajaju te ih divljač djelomično koristi u prehrani. Isto tako primjena pesticida i herbicida nije izražena kao u intenzivnoj proizvodnji na velikim površinama. Zapuštanje pojedinih poljoprivrednih površina pridonosi mijenjanju stanišnih prilika, time i kvaliteti lovnoproduktivnih površina za sve vrste. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 31 Znatnu štetu na divljači, ali i staništu uzrokuju i elementarne nepogode poput poplava u lovištima uz rijeku Savu, Brdovečko prigorje i Zaprešić. 4.1.6.2 Ciljevi i mjere Osnovni cilj u vezi s lovstvom, prepoznat Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), jest: „očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano“. Osnovne mjere kojima se on želi postići sažete su u sljedećem: - Integralno sagledati lovno gospodarenje i aktivnosti uključivanjem svih čimbenika i partnera na prostoru lovišta (šumarstvo, zaštita prirode, lovstvo, poljoprivreda, rekreacija promet i drugo). - Povećati brojnost populacije ugroženih vrsta te sačuvati i gdje je moguće obnoviti njihova staništa. - Povećati izobrazbu i obaviještenost lovaca u svezi s načelima i odredbama zaštite prirode. Navedeni cilj zaštite okoliša te mjere kojima bi se ovaj cilj postupno ispunio na području Grada Zaprešića dani su u sljedećim tablicama. Tablica 16. Cilj zaštite okoliša u lovstvu C1 Očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano Tablica 17. Mjere zaštite okoliša u lovstvu Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C1 M1 C1 M2 C1 M3 C1 M4 C1 M5 C1 M6 C1 M7 Izrada strategije razvoja i plana unapreñenja lovnog gospodarenja za područje Grada Zaprešića Izrada plana ulaganja sredstava u razvoj lovnog gospodarenja Očuvanje i revitalizacija tradicionalnih krajobraza kroz unapreñenje i očuvanje stanišnih uvjeta (smanjivanje silvatiziranih površina primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu) Zaštita ljudi i divljači od stradavanja na prometnicama osiguravanjem dovoljnog broja prolaza i prijelaza za sve životinjske vrste, osobito na frekventnim prometnicama (autocesta, brze ceste) i kontrola njihove uporabe Redovna revizija lovnogospodarskih osnova i Programa uzgoja divljači Edukacija lovaca i njihovo uključivanje u problematiku održivog korištenja okoliša Stroga kontrola i sankcioniranje svih oblika nezakonitog lova Nositelji Sudionici Rok GU, MP OPL, LS PR Mogući izvori financ. DP, PGZ GU, MP PR DP, PGZ GU, MP, PI TZGZ, NVU, OPL OPL, LS TR DP, PGZ GU OPL TR PGZ, DP OPL MP, GU TR DZZP, MP, ZI OPL SR MUP, LI OPL TR PGZ, OPL DP, PGZ, LS OPL, MUP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 32 4.1.7 Promet 4.1.7.1 Stanje Promet kao specifična gospodarska djelatnost prijevoza ljudi i tereta u znatnoj mjeri pridonosi oblikovanju prostora te gospodarskom i društvenom razvoju, a kao neizostavnu posljedicu ima negativan utjecaj po okoliš. Utjecaj prometa na okoliš očituje se kroz onečišćenje i buku, potrošnju neobnovljivih izvora energije te zauzimanje i fragmentaciju prostora. U Hrvatskoj nije donesen temeljni zakon kojim bi se posebno regulirali odnos prometa i njegovog utjecaja na okoliš i zaštita okoliša u sektoru prometa. Prometni položaj Grada Zaprešića izuzetno je povoljan i proizlazi iz njegove lokacije na važnim cestovnim i željezničkim prometnim pravcima, od značaja za županiju i državu. Područje Grada Zaprešića uzdužno u pravcu sjever – jug presijecaju: njegovim istočnim dijelom autocesta A2, državna cesta D1 i županijska cesta Ž2220, a njegovim središnjim dijelom županijske ceste Ž2186 i Ž2195. U sklopu te uzdužno pružene prometne infrastrukture najveće značenje ima autocesta A2 kojom je Grad Zaprešić vrlo dobro prometno povezan, prema jugu s Gradom Zagrebom i prema sjeveru sa Slovenijom i susjednim europskim državama. Autocesta, osim što prolazi područjem Grada, ostvaruje direktnu vezu s njim putem čvorišta koje je izvedeno u blizini naselja Zaprešić, čime je omogućen kvalitetan i direktan cestovni prometni pristup području Grada. Područje Grada Zaprešića poprečno u smjeru istok – zapad presijecaju: njegovim južnim dijelom državna cesta D225 te njegovim sjevernim dijelom županijske ceste Ž3036 i Ž3006. Državna cesta D225 povezuje Grad Zagreb s državnom granicom prolazeći južnim rubom urbanog prostora naselja Zaprešić te ima posebnu važnost u državnom, županijskom i lokalnom prometnom sustavu. Unutar naselja Zaprešić ulogu glavne mjesne ulice u smjeru sjever – jug obavlja županijska cesta Ž2186 (Bana Josipa Jelačića) dok u smjeru istok – zapad tu ulogu obavlja državna cesta D225 (M. Tita i Pavla Lončara). Osim pozitivne strane kvalitetne cestovne povezanosti Grada Zaprešića s užom i širom okolinom, bazirane na smještaju navedene značajne državne prometne infrastrukture, javlja se i negativna strana koja se manifestira kroz veliku količinu tranzitnog prometa. Prometnice državnog značaja privlače veliku količinu prometa što samo naselje Zaprešić čini tranzitnim područjem. Najveći problem javlja se u centralnom dijelu gradskog područja Zaprešića gdje se uz unutarnji gradski promet odvija i tranzitni na relacijama istok – zapad i sjever – jug preko već spomenutih cesta D225 i Ž2186. Broj registriranih cestovnih motornih vozila u Gradu Zaprešiću raste do 2008. te je nakon dugo vremena zabilježen godišnji pad registriranih vozila koji se dogodio 2009. i nastavio u 2010. Takav trend nije iznimka u Gradu Zaprešiću, na razini cijele Hrvatske broj registriranih motornih vozila je u padu 2009. i 2010. U ukupnom broju registriranih vozila osobni automobili dominiraju sa 79% (podatak za 2010. MUP, PU Zagrebačka, PP Zaprešić) i upravo je broj osobnih automobila razlog smanjene protočnosti prometnih tokova u Gradu Zaprešiću. Broj osobnih vozila 2010. približno je jednak onoj razini iz 2007., znači još uvijek visok i dostatan za opterećenje gradskih prometnica te onečišćenje okoliša emisijama onečišćujućih tvari. Pad broja registriranih motornih vozila posljedica je konstantnog rasta cijene goriva te smanjene platežne moći stanovnika kao posljedica globalne gospodarske krize. Osim što negativno utječe na kvalitetu zraka, velik broj osobnih automobila uzrokuje probleme s bukom i ogromnim površinama koje je potrebno osigurati za dinamički i stacionarni cestovni motorni promet. Velika količina automobilskog prometa smanjuje učinkovitost javnog gradskog prijevoza posebno ukoliko ta dva vida prometuju istim površinama, kao što je slučaj s automobilskim i autobusnim prometom u Gradu Zaprešiću. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 33 Na području Grada Zaprešića javni autobusni gradsko prigradski prijevoz obavlja ZET (Zagrebački električni tramvaj) te tvrtka Meštrović prijevoz. Vozila autobusnog prijevoza u Gradu Zaprešiću koriste cestovnu prometnu infrastrukturu zajedno s osobnim i teretnim vozilima što nepovoljno utječe na učinkovitost, brzinu, a time i atraktivnost javnog gradskog prijevoza. Javni autobusni promet omogućuje povezivanje i prijevoz putnika unutar grada Zaprešića, s okolnim bližim i daljim mjestima te vezu s Gradom Zagrebom. Linije autobusnog prijevoza sijeku se na postojećem autobusnom terminalu (Ulica Ante Starčevića). S obzirom na smještaj unutar središnjeg pretežito stambenog dijela urbanog područja, lokacija autobusnog terminala ne zadovoljava današnje potrebe grada Zaprešića. Područje grada Zaprešića presijeca i magistralna glavna pruga te željeznička pruga I. reda. Magistralna glavna pruga Slovenija-Savski Marof-Zaprešić-Tovarnik na području Grada Zaprešića je dvokolosiječna i elektrificirana. Osim meñunarodnog teretnog prometa tom se prugom odvija lokalni i meñunarodni putnički promet s nekoliko meñunarodnih brzih vlakova. Postojeći uvjeti za odvijanje prometa na tom pravcu ne omogućavaju u potpunosti postizanje većeg opterećenja i značajnijih brzina preko 160 km/h te je nužno provesti odreñene zahvate koji se dijelom odnose i na područje Grada Zaprešića. Željeznička pruga I. reda obuhvaća prometni pravac Zagreb-Zaprešić-Krapina-Maribor, jednokolosiječna je i neelektrificirana. Velik dio lokalnog željezničkog prometa na području Grada Zaprešića odnosi se na pružnu dionicu Zaprešić-Zabok na kojoj se koristi dizelska vuča. Kroz Grad Zaprešić odvija se vrlo gust željeznički promet i to pretežno lokalni putnički. Broj putničkih vlakova i broj prevezenih putnika do 2009. stabilno raste dok se u 2010. dogaña značajan pad. Broj prevezenih putnika 2009. porastao je od 2007. za 25 % da bi u 2010. taj broj pao za oko 8 % (Izvor: HŽ Putnički prijevoz). Teretni željeznički prijevoz na području Grada Zaprešića odvija se putem kolodvora Zaprešić i kolodvora Novi Dvori. Na oba kolodvora je količina utovarene i istovarene robe u promatranom razdoblju znatno smanjena. 4.1.7.2 Ciljevi i mjere Tablica 18. prikazuje ciljeve zaštite okoliša u sektoru prometa, odreñene Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), a Tablica 19. mjere koje su prilagoñene Gradu Zaprešiću, a kojima će se ti ciljevi postupno ostvarivati. Tablica 18. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru prometa C1 Promet u centralnom gradskom i ostalim naseljima te izmeñu njih obuhvatiti konceptom održivoga razvoja C2 Ugraditi načela održivoga razvoja u razvojne planove i sektorske strategije C3 Smanjiti udio individualnog cestovnog prometa u odnosu na javni C4 Razviti atraktivan, funkcionalan i okolišno najprihvatljiviji javni prijevoz C5 Smanjiti utjecaje prometne aktivnosti (emisije onečišćujućih tvari, buku i vibracije) i prometne infrastrukture na okoliš C6 Povećati korištenje autoceste, preusmjeravanjem prometa s paralelnih (državnih i županijskih) cesta. C7 Povećati korištenje željeznice pri prijevozu putnika, posebno u širim gradskim i prigradskim putovanjima C8 Uvesti sustavno praćenje prometa i njegova utjecaja na okoliš (emisije onečišćujućih tvari, buka, intenzitet prometa, utjecaj prometnih zagušenja, vozne tarife, učinak gradnje garaža, cijene parkiranja i sl.) C9 Povećati sigurnost prijevoza opasnih tvari. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 34 Tablica 19. Mjere zaštite okoliša u sektoru prometa Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C3, C4, C5, C7 C3, C4, C5 M1 Destimulirati korištenje osobnog i stimulirati korištenje javnog prijevoza putem ekonomskih, organizacijskih, operativnih i drugih mjera GU ZET, HŽ, JPP TR Mogući izvori financ. DP, PGZ M2 Osuvremeniti i povećati kapacitete javnoga gradskoga i prigradskog prijevoza, razvijati javni prijevoz te kombinirani prijevoz različitim oblicima prometa GU, ZET, HŽ, JPP (Meštrović promet) DR PGZ, DP C3, C4, C5 M3 GU JLS, HŽ, TZGZ KR PGZ C3, C4, C5 M4 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i povećati njihov broj kao i prateću infrastrukturu za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.). Prilikom planiranja i izgradnje novih prometnica, ukoliko se za tim ukaže potreba, osigurati prostor i izvesti izdvojene biciklističke staze. Osigurati i dalje razvijati pješačke zone/staze, postupnu uvoditi nova pješačka područja u užem gradskom području, bez prometa i područja s dozvoljenim prometom isključivo za vozila stanara, taksi i opskrbu GU JLS, TZGZ KR PGZ C1, C2 M5 GU MPPII, JPP KR DP, PGZ C1, C2 M6 Izraditi prometnu studiju (uključujući koncepciju i regulaciju gradskoga prijevoza) na načelima održivoga prometa Planirati izgradnju urbanog područja koordinirano sa planiranjem prometnog sustava GU MPUG, MPPII SR DP, PGZ C3, C7 C3, C4, C7 M7 Smanjiti posebnim subvencijama cijene javnoga prijevoza Uvoñenje tarifne unije kojom bi se svi aktualni prijevoznici u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko zagorskoj županiji povezali u jedinstveni tarifni sustav GU, HŽ, ZET ZŽ, KZŽ, GZG SR DP, PGZ ZET, HŽ, JPP SR DP, PŽ C5 M9 HŽ, ZET, GU MPPII, JPP SR DP, GS C3, C5, C7 M10 GU JPP SR PGZ C8 M11 Poticati uporabu manje onečišćujućih vozila i goriva, osobito plinskih goriva, pomoću gospodarskih i ekonomskih poticaja te izgradnjom odgovarajuće infrastrukture Ureñivanjem / izgradnjom skupnih javnih parkirališta i/ili garaža povećati mogućnost i poticati parkiranje osobnih vozila i bicikla na obodima grada u blizini postaja javnoga prijevoza (park & ride, bike & ride sustavi). Obavljati povremena mjerenja i praćenja onečišćenja zraka i razine buke na prometno kritičnim dijelovima (vidi mjere za Upravljanje kakvoćom zraka) GU, MZOIP ZZJZ SR PGZ C4, C5, C7, C9 C3, C4, C7 M12 Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge R201 Zaprešić-Varaždin-Čakovec, dionica Zaprešić-Zabok HŽ GU, MPPII SR DP, MI M13 HŽ, MPPII GU SR DP, MI C5 M14 Dogradnja 2 kolosijeka, na potezu izmeñu Savskog Marofa preko Zaprešića do Zagreba te nadalje do Dugog Sela, namijenjenih isključivo za putnički gradsko prigradski promet Izgradnja cestovnih obilaznica istočno, južno i sjeverno od grada s ciljem izmještanja tranzitnog prometa izvan naselja čime bi se ujedno poboljšao pristup okolnim naseljima i novim zonama izgradnje HC JPP, MPPII, MGPU, GU DR DP M8 Nositelji Sudionici Rok Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 35 C1 M15 Podizati svijest svih sudionika u izgradnji, održavanju i iskorištavanju prometnica o potrebi izgradnje sigurnih, prometno prilagoñenih i trajnih prometnih konstrukcija HGK, HKIG MPPII, GU DR DP, PGZ C9 M16 Pojačati nadzor i ograničenja prijevoza opasnih tvari po odreñenim prometnicama i poticati prijevoz opasnih tvari željeznicom. MPPII, MUP DUZS DR DP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 36 4.1.8 Kemikalije 4.1.8.1 Stanje Temeljni propis kojim se u RH utvrñuje gospodarenje kemikalijama, te način procjenjivanja mogućega rizika i postupci zaštite ljudi i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija je Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08, 49/11). Uz ovaj Zakon i odgovarajuće podzakonske akte, a s obzirom na širinu uporabe kemikalija, ovo područje pokriveno je i nizom drugih zakona. Na razini Grada Zaprešića za sada ne postoji sustavno praćenje količine i vrste kemijskih proizvoda i kemikalija dostupnih na tržištu. Na razini RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Statistički ljetopis 2011., DZS 2012.), na osnovi vrijednosti godišnjeg indeksa proizvodnje, može se zaključiti da je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda u 2009. i 2010. godini bila nešto manja nego li 2008. godine kada je zabilježila najveći rast. Meñutim, sadašnja razina proizvodnje je veća od potreba hrvatskoga tržišta jer je ono po opsegu malo, pa je većina tvrtki kemijske industrije orijentirana na izvoz, uglavnom na zahtjevno tržište EU. Iako treba napomenuti da količina uvezenih kemijskih proizvoda i kemikalija višestruko premašuje izvezenu količinu. Prema podacima dobivenim od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na području Grada Zaprešića nema proizvoñača kemikalija, ali postoje tvrtke koje koriste opasne kemikalije za obavljanje svojih djelatnosti, za što su im izdana odgovarajuća rješenja za korištenje opasnih kemikalija. To su: 1. INKER, Industrija keramike i porculana d.d. 2. KARBON NOVA d.o.o. 3. TIFON d.o.o. 4. SANVET d.o.o., Skladište kemikalija Laduč 5. INA, Industrija nafte d.d. Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping prikuplja podatke o kemikalijama koje su vrlo otrovne (T+), otrovne (T), štetne (Xn), nagrizajuće (C) i nadražujuće (Xi). Prema podacima ovog Zavoda, na području Grada Zaprešića samo je jedna tvrtka u razdoblju od 2007. do 2009. godine dostavila očevidnike o uvozu opasnih kemikalija (2009. godine uvezeno je oko 174 t). Na domaćem tržištu 2009. godine nabavljeno je oko 2.340 t opasnih kemikalija od čega najveći dio pripada kemikalijama s oznakom Xi – nadražujuće, a radi se uglavnom o cementu. Nisu bili dostupni podaci o tome gdje je "završio" taj cement, ali se može pretpostaviti da je uporabljen uglavnom na području Grada Zaprešića. Naime, tvrtke nisu obvezne dostavljati podatke o količinama prodanih opasnih kemikalija u maloprodaji te o uporabi nadražujućih kemikalija. Za razdoblje od 2007. do 2009. godine samo je jedna tvrtka na području Grada Zaprešića dostavila očevidnike o veleprodaji i izvozu opasnih kemikalija. Podaci o uporabi opasnih kemikalija vezani su samo uz industrijske pogone koji koriste opasne kemikalije, dok za kemikalije koje su "završile", uglavnom kroz maloprodaju, kod fizičkih osoba ne postoje podaci o njihovoj uporabi. Prema Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) sve tvrtke, odnosno postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari utvrñena u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrñenih Uredbom, obvezne su dostaviti podatke o utvrñenoj prisutnosti opasnih tvari nadležnom Ministarstvu i AZO (vidi poglavlje Upravljanje rizicima i nesrećama). AZO vodi Registar postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost opasnih tvari (RPOT). Registar sadrži podatke o vrsti opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesreće; dopuštenim količinama opasnih tvari te kriterijima prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. Prema podacima iz RPOT-a, na području Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 37 Grada Zaprešića u 2010. godini prijavljena je samo jedna lokacija, tvrtka MESSER CROATIA PLIN d.o.o., na kojoj su opasne tvari bile prisutne u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrñenih Uredbom (radi se o opasnim tvarima – kisiku, vodiku te ukapljenim lako zapaljivim plinovima što uključuje ukapljeni naftni plin i prirodni plin). 4.1.8.2 Ciljevi i mjere Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) su kao primarne ciljeve naveli uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti uključujući i integrirani informacijski sustav na državnoj razini, a s obzirom na tadašnje stanje u kojem su postojali različiti informacijski sustavi u različitim resorima i institucijama. U meñuvremenu, na državnoj razini donesen je Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08, 49/11) te Nacionalna strategija kemijske sigurnosti (NN 143/08) koji čine osnovu za daljnju uspostavu jedinstvenog sustava. Meñutim, usprkos znatnim pomacima, na nacionalnoj razini još uvijek nije uspostavljen sustav sigurnog gospodarenja kemikalijama. To se prije svega odnosi na uspostavu državnog registra i inventara kemikalija te informatičkog sustava za praćenje podataka o sigurnom gospodarenju kemikalijama. Osnovni problem izostanka tog važnog dijela je i dalje podijeljena nadležnost meñu državnim tijelima i stručnim institucijama koje prikupljaju različite podatke. Samim tim je i na razini Grada Zaprešića teško očekivati bolju situaciju. Osnovni ciljevi i mjere koji se mogu definirati na nivou Grada Zaprešića dani su u sljedećim tablicama. Tablica 20. Osnovni ciljevi sigurnog postupanja s kemikalijama C1 Smanjiti rizik od industrijskih nesreća i poboljšati mjere za njihovo sprječavanje, pripravnost i odgovore na njih C2 Unaprijediti mehanizme, postupke i mjere za sigurno gospodarenje kemikalijama C3 Provoditi sustavno praćenje proizvodnje, transporta i korištenja kemikalija Tablica 21. Mjere sigurnog postupanja s kemikalijama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C1 M1 C1 C2 M2 C2 M3 C3 M4 U suradnji s ostalim tijelima javne vlasti (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje i inspekcija zaštite okoliša) nadzirati provedbu mjera definiranih u Izvješću o sigurnosti (ili Obavijesti o malim količinama opasnih tvari u postrojenju) prema zakonskim obvezama za sprječavanje velikih nesreća, uključujući procjenu rizika (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama) Poticati uvoñenje standarda kvalitete ISO 14001, EMAS (zaštita okoliša) i OHSAS (zaštita na radu i zaštita zdravlja zaposlenika) te uvoñenje čišćih (NRT) tehnika najprije u javnim poduzećima u vlasništvu Grada, a onda i ostalim gospodarskim subjektima (posebno onim velikim) Poticati upotrebu manje otrovnih/opasnih kemikalija, odnosno smanjenu uporabu istih (ovo se osobito odnosi na pesticide) organiziranjem radionica i/ili korištenjem promotivnih materijala o trenutno dostupnim, manje opasnim kemikalijama Unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama u sustavu gospodarenja kemikalijama kako bi se na razini Grada osigurale pravovremene informacije o opasnim kemikalijama na ovom području (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama) Nositelji Sudionici Rok GU DUZS, MZOIP, IZO, PR Mogući izvori financ. GS GU MZOIP, IZO SR GS GU, HZT JPP, NVU SR/DR GS, MS GU MZOIP, IZO, AZO PR PGZ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 38 4.1.9 Turizam 4.1.9.1 Stanje Područje Grada Zaprešića nema značajnijih smještajnih kapaciteta. Smještaj se osim kod privatnih iznajmljivača nudi u tri smještajna objekta. Prema podacima Turističke zajednice Grada Zaprešića, u strukturi gostiju prevladavaju domaći gosti (oko 50%). Zaprešić je uglavnom izletnička destinacija čemu u prvom redu pogoduje blizina Zagreba kao velikog gradskog središta. Prisutno je povećanje posjetitelja, većinom stanovnika Zagreba, prvenstveno vikendom ili za vrijeme održavanja nekih manifestacija. U novije vrijeme, izgradnjom trgovačkog centra „Westgate“, Zaprešić postaje sve više i destinacija „shopping“ turizma. Zaprešić je željezničko raskršće pruga od Zagreba prema okolnom europskom području, no ekološki prihvatljiviji vlak, ne koristi se značajnije kao prijevozno sredstvo za dolazak gostiju i posjetitelja Zaprešića. Iako pritisci na okoliš od ove grane gospodarstva nisu posebno izraženi, korištenje automobila za prijevoz do Zaprešića doprinosi povećanju broja vozila, a time onečišćenju zraka, osobito vikendom, kako zbog izleta tako i zbog shoppinga te u vrijeme različitih manifestacija. Sportsko-rekreacijski sadržaji koji generiraju posjet gostiju i izletnika takoñer imaju odreñene utjecaje (nastanak otpada, onečišćenje tla - posebno golf zbog korištenja herbicida i sl.). Uočljiva je i odsutnost prakse institucionaliziranog nastojanja oko unapreñenja okolišne prihvatljivosti/učinkovitosti poslovanja (na pr. uvoñenjem sustava upravljanja okolišem - ISO 14001). Neiskorišteni potencijal leži i u mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije (npr. sunčanih kolektora) u smještajnim i ugostiteljskim objektima. Planirana suradnja turističke zajednice s Visokom školom "B.A.Krčelić" i Srednjom školom "B.J.Jelačić" na obrazovnim strukovnim programima prilika je da se promoviraju i ekološke teme u turizmu. 4.1.9.1 Ciljevi i mjere U Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije iz 2003. g. za sektor turizma preuzeti su ciljevi iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) pa se oni preuzimaju i za područje Grada Zaprešića: Tablica 22. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zaprešića C1 Zaštita i što potpunije valoriziranje svih resursnih potencijala C2 Uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti C3 Turizam kao značajniji čimbenik podizanja kakvoće neposrednog okoliša Navedeni ciljevi su na području Grada Zaprešića u proteklom razdoblju ostvareni samo djelomično. Zaštita resursnih potencijala i razvoj turizma temeljen na načelu održivosti provodi se kroz usvojenu prostorno plansku dokumentaciju (PPUG Zaprešića). Ciljevi bi se trebali ostvarivati i kroz implementaciju dokumenata zaštite okoliša višeg reda (županijska i državna razina). Tablica 22. sadrži ciljeve preuzete iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) u koje se uklapaju i ciljevi Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2010.g. (konačna verzija), dok su u Tablica 23. navedene mjere za ostvarenje navedenih ciljeva na području Grada Zaprešića. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 39 Tablica 23. Mjere zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Utvrditi prihvatne kapacitete prostora na područjima planiranih većih rekreacijskih i turističkih sadržaja (posebno golfa) te izraditi smjernice za održiv razvoj turizma na razini Grada što uključuje i: unapreñenje mreže pješačkih i biciklističkih staza, ureñenje krajolika oko dvoraca i drugih potencijalnih turističkih točaka, restauraciju i revitalizaciju napuštenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekološkom), i dr. Pri izradi prostornih planova koji obuhvaćaju rekreacijske i turističke sadržaje uvažiti prihvatni kapacitet osnovnih turističkih privlačnosti prostora. Poštivati prioritet zaštite prirode unutar posebno zaštićenih područja. Inicirati, motivirati i poduprijeti razvoj turističke ponude ruralnih područja Grada Zaprešića, temeljene na prirodnim i kulturnim datostima kao i održivim prihvatnim mogućnostima odreñenoga područja u skladu sa smjernicama iz M1 (revitalizacija zapuštenih naselja i njihove arhitekture, razvoj seoskog turizma, unapreñenje mreže planinarskih i biciklističkih staza i sl.). Razvijati ekološki prihvatljivu shemu prometnog povezivanja turističkih i rekreacijskih točaka kombinacijom pješačkih i biciklističkih staza, javnog prijevoza i sl. GU TZGZ, NVU, UOPRRŠ, KO, konzultanti KR Mogući izvori financ. PGZ GU UOPUGZO, TZGZ, GS, konzultanti TR PGZ GU, ZŽ TZGZ, RRAZŽ, OPG, NVU TR PGZ, PŽ, EUMF, FZRPIA GU, ZŽ TZGZ, NVU, GS, JPP SR/D R PGZ, PŽ, EUMF M5 Povećati opću razinu opremljenosti komunalne i druge infrastrukture u ruralnim dijelovima (veza s mjerama iz poglavlja Gospodarenje vodama, Otpad, Promet). GU,PŽ HV, KP, ŽUC TR GPZ, PŽ, DP C2, C3 M6 Poticati uključivanje turističkih subjekata u ekološke projekte. M7 Poticati povezivanje turizma s poljoprivrednim proizvoñačima GZ i drugim kompatibilnim djelatnostima. C2, C3 M8 GU, MZOIP, HGK C3 M9 Izraditi programe/projekte te osigurati poticaje za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u turističko-ugostiteljskom sektoru i rekreaciji. Poticati certifikaciju turističkog gospodarstva na primjenu sustava kvalitete i upravljanja okolišem ISO 9001 i ISO 14001 te uvoñenje koncepta čistije proizvodnje. GS, OPG, RRAZŽ, MT, MZOIP, HGK OPG, GS, MRRFEU, MT,MP, HGK GS, OPG, RRAZŽ, NVU,GU, TZGZ,HGK HGK, GS, TZGZ TR C2 TZGZ, GU, NVU, ZŽ TZGZ, GU, ZŽ PGZ, PŽ, DP, FZOEU, EUMF PGZ, PŽ, DP, EUMF, FZRPIA PGZ, DP, FZOEU, EUMF PGZ, GS C3 M10 GU, TZGZ, NVU GS, HGK TR PGZ, FZOEU, EUMF C3 M11 Izraditi i provoditi informativne, edukacijske i savjetodavne programe za turističke djelatnike (naročito upravljački kadar) u vezi zaštite okoliša te razvijati ekološku svijest kod lokalnog stanovništva uključenog u turističke djelatnosti. Poticati uključivanje brige o okolišu u sektor turizma (npr. uvoñenje nagrade za okolišno odgovorno poslovanje). Osigurati poticajna sredstva za projekte zaštite okoliša i ekološke inicijative u turizmu. GU MZOIP, TZGZ, NVU, GS TR PGZ, FZOEU C1, C2 M1 C1 C2 M2 C1, C2 M3 C2 C3 M4 C3 GU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Sudionici Rok KR SR KRSR 40 4.2 TEMATSKE CJELINE 4.2.1 Upravljanje kvalitetom zraka 4.2.1.1 Stanje Upravljanje zaštitom zraka u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11), te ostalim važećim propisima kojima je detaljnije ureñena zaštita i poboljšanje kvalitete zraka. Osnovne obveze Grada Zaprešića, kao jedinice lokalne samouprave, odreñene Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11) su: - - - - - - provoditi i osigurati provedbu mjera zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, na temelju ocijenjene razine onečišćenosti, uspostaviti mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka na svom području ako procijeni da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti (GV), u slučajevima kada postoji sumnja, izražena prijavom grañana, da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, utvrditi opravdanost sumnje i donijeti odluku o mjerenjima posebne namjene sa sadržajem i razdobljem mjerenja ili procjeni razine onečišćenosti te načinu plaćanja troškova posebnih mjerenja ili procjene razine onečišćenosti, ako u odreñenoj zoni razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost u svakom od tih slučajeva, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu donosi akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu, pravodobno i bez naknade osigurati podatke iz svoje nadležnosti te druge podatke koji su potrebni za voñenje informacijskog sustava o kvaliteti zraka kao i za izradu Plana, Programa i Izvješća, informirati javnost, uključujući udruge i organizacije za zaštitu okoliša, zaštitu potrošača, udruge i organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva, gospodarska udruženja te nadležna tijela za zaštitu zdravlja i javno zdravstvo, o kvaliteti zraka, provedbi akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka, provedbi kratkoročnih akcijskih planova, osigurati sredstva za praćenje stanja okoliša. Na području Grada Zaprešića ne prati se kvaliteta zraka. Meñutim, prema podacima u Prvom izvješću o provedbi Programa zaštite poboljšanja kakvoće zraka za razdoblje od 2008. do 2010. godine na području Zagrebačke županije (uključujući i Grad Zaprešić) prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka s obzirom na lebdeće čestice PM10 koja se prema starom Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) definira kao umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar. Za sada postoji inicijativa od strane nevladinih udruga za zaštitu okoliša i prirode, registriranih na području Zagrebačke županije, da se na širem području Grada Zaprešića postavi mjerna postaja za praćenje kvalitete zraka, a zbog pravnih subjekata koji „emitiraju onečišćavajuće tvari u zrak, bilo svojom djelatnošću ili u nekim slučajevima namjerno“. Najčešće se u proteklom razdoblju to odnosilo na tvrtku Pliva Hrvatska d.o.o. u Savskom Marofu te druge tvrtke u njezinoj blizini, nastale iz nekadašnje Plive (Hospira d.o.o. i Kvasac d.o.o.) i na povremenu pojavu neugodnih mirisa. Prema podacima iz Registra onečišćavanja okoliša (ROO) koji se odnose na emisije onečišćujućih tvari u zrak, na području Grada Zaprešića u razdoblju od 2008. do 2010. godine najviše emisija iz Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 41 pojedinačnih izvora prijavljeno je iz procesa izgaranja goriva za dobivanje toplinske i/ili električne energije (obrazac PI-Z-3), ukupno 41, zatim iz proizvodnih procesa bez izgaranja goriva i procesa koji uključuju izgaranje goriva kod kojih se produkti izgaranja koriste izravno u proizvodnom procesu iz procesa obrade otpada (obrazac PI-Z-1), ukupno 19, te 3 izvora onečišćujućih tvari u zrak iz proizvodnih procesa koji uključuju izgaranje goriva bez izravnog kontakta produkata izgaranja sa sirovinom (obrazac PI-Z-2). Pri tom najveći dio čini CO2 te SO2, NO2 i CO. Značajni izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak na ovom području je i značajna prometna aktivnost kao posljedica povezanosti Zagrebačke županije i Grada Zagreba, odnosno blizine Grada Zagreba. Na području Grada Zaprešića prisutni su i difuzni izvori onečišćenja zbog neadekvatno riješenog pitanja otpada (prvenstveno divlja odlagališta). Osim onečišćenja neugodnim mirisom otpad je i značajan izvor metana, a u slučaju izvanrednih i iznenadnih dogañanja i samozapaljenja i niza toksičnih spojeva (npr. dioksini, furani). Zrak se onečišćuje i nizom drugih djelatnosti (npr. proizvodnja sanitarne keramike i porculanskog posuña, lakirnice, kemijske čistionice i sl.) koje doprinose emisiji hlapivih organskih spojeva (HOS) i čestica. Na području Grada Zaprešića u Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve pri MZOIP prijavljeno je 11 tvrtki od čega su 3 kemijske čistionice. Meñu prijavljenim tvrtkama je Inker d.d. – proizvodnja sanitarne keramike, Inkerpor d.o.o. – proizvodnja porculanskog posuña te Karbon Nova d.o.o. – proizvodnja boja. 4.2.1.1 Ciljevi i mjere Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) definirali su nekoliko ciljeva vezano za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka. Tablica 24. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka C1 Smanjivanje emisije iz prometa. C2 Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja. C3 Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz termoelektrana i toplana. C4 Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz kućnih ložišta i ložišta široke potrošnje. C5 Smanjivanje emisija stakleničkih plinova. C6 Smanjivanje uzročnika pojave fotokemijskog smoga i troposferskog (prizemnog) ozona. C7 Ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač. Najrelevantniji plan koji se može primijeniti i na lokalnu razinu je Program zaštite okoliša Zagrebačke županije (2003.). Procjena provoñenja mjera i ostvarenje ciljeva koji su definirani Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije za područje upravljanja kvalitetom zraka odnose se i na Grad Zaprešić. U prosincu 2007. godine Zagrebačka županija je donijela Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 33/07), koji se donosi za razdoblje od četiri godine. Upravni odjel za prostorno ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša – Odsjek za zaštitu okoliša izradio je prvo Izvješće o provedbi Programa zaštite poboljšanja kakvoće zraka za razdoblje od 2008. do 2010. godine. U nastavku su navedeni ciljevi, odnosno mjere za naredno razdoblje, a kako bi se poboljšala kvaliteta zraka na području Grada Zaprešića. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 42 Tablica 25. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zaprešiću C1 Uspostaviti sustav praćenja kvalitete zraka C2 Uspostaviti informacijski sustav o praćenju kvalitete zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu. C3 Postići I kategoriju kvalitete zraka u gradu ili dijelovima gradskih naselja gdje je zrak II kategorije. C4 Održati I kategoriju u dijelovima gradskih naselja u kojima je ona ustanovljena C5 Smanjiti emisije onečišćujućih tvari C6 Smanjiti emisije iz svih glavnih izvora (promet, energetika, industrija, ložišta). C7 Racionalizirati i optimizirati (poboljšati) strukturu prometa Tablica 26. Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zaprešiću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici GU ZŽ, MZOIP DHMZ PR Mogući izvori financ. PGZ, PŽ ZŽ, GU AZO, MZOIP, NVU, javnost PR, TR PGZ, PŽ, DP GU AZO, MZOIP DR DP AZO ZŽ, GU, MZOIP kontin uirano DP, PŽ, PGZ Održavati i uvećavati površine parkova i zelenih površina unutar naselja. Zaštititi naselja od prašine (i buke) s prometnica postavljanjem prirodnih barijera. Dosljedno planiranje i upravljanje razvojem i izgradnjom u prostoru, koje uzima u obzir emisije u zrak i njene utjecaje. GU KP, javnost KR, TR PGZ GU MPUG TR PGZ M7 Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge R201 Zaprešić-Varaždin-Čakovec, dionica Zaprešić-Zabok (vidi poglavlje Promet) HŽ MMPII DR DP, HŽ C6 M8 Nastaviti sa započetom području Grada na GU JPP SR, DR PGZ, GS C6 C7 M9 KP JLS, MZOIP, UO TR PGZ, FZOEU C4 C5 C6 M10 Uspostavljanje odgovarajućeg sustava gospodarenja otpadom te uklanjanje divljih odlagališta. (Vidi poglavlje Otpad i gospodarenje otpadom). Poticati daljnje mjere energetske učinkovitosti u suradnji s FZOEU (vezano za mjere u poglavlju Energetika). GU JPP, konz. MG SR, trajno PGZ, FZOEU C1 M1 C1 C2 M2 C2 M3 C2 M4 C3 C4 C5 M5 C4 C5 M6 C6 Provesti preliminarno istraživanje kvalitete zraka na području Grada (na pr. s obzirom na postojeće izvore onečišćujućih tvari u zrak, modeliranjem ispitati koje bi bile najbolje lokacije za postavljanje mjerne postaje). Uspostaviti postaju za praćenje kvalitete zraka u okviru mreže za praćenje kvalitete zraka Zagrebačke županije te informacijski sustav praćenja kvalitete zraka. Vezano na prve dvije mjere javnosti osigurati pravovremenu (satni, dnevni srednjaci) informaciju o razinama onečišćenja, emisijama onečišćujućih tvari, upozoravajućim i kritičnim razinama onečišćujućih tvari, te o planovima i programima zaštite zraka. Koristiti sredstva javnog informiranja i Internet kao glavni alat za dostupnost podataka. Provesti edukaciju obveznika dostave podataka u Registar onečišćavanja kako bi se osigurala pouzdanost i kvaliteta dostavljenih podataka plinofikacijom Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Rok 43 C7 M11 Provoditi mjere oko poboljšanja javnog prometa i općenito prometa u naseljima na osnovi prometne studije: npr. poticanje gradskog prijevoza modernizacijom voznog parka; popularizacija javnog prijevoza, osiguranje protočnosti prometnica; uspostavljanje biciklističkih staza, popularizacija bicikla (vidi poglavlje Promet) GU, ZET Program zaštite okoliša Grada Zaprešića GZG, NVU, grañani DR, trajno PGZ, PŽ, FZOEU 44 4.2.2 Upravljanje vodama 4.2.2.1 Stanje Ustav Republike Hrvatske navodi vode kao opće dobro od posebnog interesa. Područje voda pravno je ureñeno Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11) koji ureñuje i definira pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, ureñenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Prihode vodnoga gospodarstva ureñuje Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09). Donošenjem Zakona o vodama, Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, podzakonskih akata, Strategije upravljanja vodama i Planova upravljanja vodnim područjima RH je u većoj mjeri provela usklañivanje vodne politike s legislativom EU. Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva sadrži aktivnosti i rokove vezane uz provedbu vodnokomunalnih direktiva, kojima se regulira opskrbljenost stanovništva zdravstveno ispravnom pitkom vodom i odvodnja komunalnih otpadnih voda. Nositelji upravljanja vodama su Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Ministarstvo poljoprivrede (Uprava vodnoga gospodarstva), jedinice lokalne i regionalne samouprave te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje vodama. Površinske vode Grad Zaprešić razvio se u prostoru blizu ušća rijeke Krapine u Savu, koja čini južnu granicu Grada. Sava je dominantna tekućica i ona diktira hidrografska obilježja gotovo cijelog područja. Sava na ovom dijelu toka prestaje biti brdska i dobiva prijelazne karakteristike nizinskog toka. Karakterizira je pluvijalni režim, odnosno javljanje visokog vodostaja u jesen i proljeće. Razlika u protoku izmeñu malih i velikih voda je znatna i kreće se od 60 m3/s do 3100 m3/s, s prosječnim protokom vode od 320 m3/s. Rijeka Krapina je u donjom toku tipična nizinska rijeka i do regulacije je imala sve karakteristike koje iz toga proizlaze – vijugav tok i plavljenje okolnog prostora. Slivno područje joj je asimetrično. Pritoci lijeve strane su sezonski jako aktivni – potoci s padina Medvednice, a s desne potoci s marijagoričkog prigorja. Zapadnom granicom Grada Zaprešića protječe, u smjeru sjever-jug, potok Lužnica do utoka u rijeku Savu, nizvodno od planirane HE Podsused. Lužnica utječe gravitacijski u rijeku Savu, tako da su dijelom već izvedeni nasipi uz korito potoka koji kod mjerodavnih vodnih valova rijeke Save i potoka Lužnice štite zaobalje od plavljenja. U slivu rijeke Krapine nalazi se korito potoka Črnec. Protječe nizinskim dijelom i duž čitavog toka ima otvoreno korito. Čini istočnu granicu izmeñu izgrañenog prostora Grada i ravničarskog dijela. Odlukom o popisu voda I reda (NN 79/10) u vode I reda svrstane su rijeka Sava kao meñudržavna rijeka te rijeka Krapina kao druge veće vode i kanali. Sukladno Zakonu o vodama sve površinske vode područja Grada Zaprešića pripadaju slivu rijeke Save. Uvjetovano položajem, uz rijeku Savu, Krapinu i potok Lužnicu te u neposrednoj blizini Sutle, omeñen na sjeveroistoku parkom prirode Medvednica, za područje Grada Zaprešića postoji opasnost od pojava poplava. Posebnu opasnost predstavljaju i brdski potoci bujičnog tipa u vrijeme pojačanog oborinskog režima. Meñusliv Save od Sutle do Krapine obuhvaća vodotok Lužnicu s potocima Pušća i Gorjak. Na ovom dijelu je izveden lijevoobalni nasip uz Lužnicu radi zaštite dijela Grada Zaprešića od poplava. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 45 Sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/10) stanje površinskih voda ocjenjuje se na osnovi ekološkog i kemijskog stanja voda. U Zaprešiću su mjerenja nekih pokazatelja kakvoće vode provoñena na rijeci Krapini i na potoku Lužnici. S obzirom na kratkoću razdoblja primjene Uredbe (i Plana upravljanja vodnim područjima), još ne postoje podaci o svim potrebnim pokazateljima. Ipak, na osnovi dostupnih podataka, stanje površinskih voda na području Zaprešića ocjenjuje se kao loše, i to prvenstveno zbog lošeg hidromorfološkog stanja i lošeg kemijskog stanja, budući da su premašene vrijednosti standarda kakvoće za cijeli niz prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari. Podzemne vode Budući da se na području Grada Zaprešića nalazi vodocrpilište Šibice, koje pitkom vodom opskrbljuje dio Zagrebačke županije kao i dio Krapinsko-zagorske županije, izuzetno je važno čuvati kakvoću podzemne vode ovog vodonosnika. Kakvoća podzemne vode vodonosnika koji opskrbljuje vodocrpilište Šibice prati se pomoću više piezometara na području vodonosnika te na samim bunarima. Sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/10) stanje podzemnih voda ocjenjuje se na osnovi količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda. Za granične vrijednosti pokazatelja stanja podzemnih voda, u Planu upravljanja vodnim područjima uzeta je maksimalna dopuštena vrijednost (MDK) prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Analiza podataka dostavljenih od Hrvatskih voda (za mjerenja na piezometrima na području vodonosnika) i Zavoda za javno zdravstvo (za podatke na bunarima) za razdoblje 2007. – 2010. pokazuje da iako je koncentracija većine pokazatelja manja od MDK postoje odreñeni problemi koje će u narednom razdoblju morati riješiti. Tako je u razmatranom razdoblju identificirano povremeno fekalno onečišćenje, onečišćenje herbicidima i onečišćenje mineralnim uljima, što su sve antropogena onečišćenja. Takoñer, često su povišene koncentracije željeza i mangana, meñutim ovo je slučaj u velikom broju podzemnih vodnih tijela u aluvijalnim vodonosnicima i vjerojatno se radi o metalima prirodnog porijekla. Najznačajniji rizik za kakvoću vode na vodocrpilištu predstavlja onečišćenje otpadnim tvarima iz farmaceutske i prehrambene industrije koja se nalazi na području vodonosnika. Prisutnost ovih tvari u sedimentu i vodi potvrñena je u okviru više stručnih i znanstvenih istraživanja. Tijekom izrade ovog Programa zaštite okoliša, Institut Ruñer Bošković proveo je analizu vode na vodocrpilištu Šibice, koja je bila usmjerena na sastojke koji nisu propisani Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće sa svrhom dobivanja prvog uvida u intenzitet infiltracije karakterističnih onečišćenja lokalne farmaceutske industrije u vodonosne slojeve iz kojih se prihranjuje vodocrpilište. U rezultatima ove studije navodi se da je u svim analiziranim uzorcima utvrñena značajna prisutnost sulfonamidnog antibiotika sulfametoksazola te u manjoj mjeri sulfapiridina. Nadalje, u relativno visokoj koncentraciji detektiran je farmaceutski sastojak torsemid, koji je u prethodnim istraživanjima bio detektiran u sedimentu potoka Gorjak te nedvojbeno ukazuje na značajan prodor onečišćenja farmaceutskog porijekla iz tog smjera prema vodocrpilištu Šibice. Takoñer, u uzorcima vode na vodocrpilištu pronañeni su i neki endokrini modulatori u značajnim koncentracijama. U studiji se, s obzirom na prostornu raspodjelu onečišćujućih tvari, zaključuje da te tvari osim iz onečišćenog sedimenta potoka Gorjak u vodonosnik možda infiltriraju i iz glavnog kolektora odvodnje otpadnih voda koji se nalazi u neposrednoj blizini. S obzirom na ove rezultate nameću se prioritetne mjere za zaštitu vodonosnika, a time i vode za piće – osiguranje učinkovitog uklanjanja svih farmaceutika iz otpadnih voda farmaceutske industrije prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, osiguranje nepropusnosti sustava odvodnje na području koje ugrožava vodonosnik, uspostava monitoringa voda koji bi obuhvaćao analizu specifičnih tvari koje potječu iz lokalne farmaceutske industrije, utvrditi intenzitet infiltracije onečišćujućih tvari u različitim hidrološkim uvjetima, monitoring eventualnog širenja onečišćenja iz smjera kolektora javne odvodnje, te sanacija potoka Gorjak. Takoñer, prioritetna administrativna mjera je proglašenje zone sanitarne zaštite sukladno već napravljenom Elaboratu zaštitnih zona vodocrpilišta Strmec, Šibice i Bregana (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) i zakonskim obvezama. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 46 Sustavi javne vodoopskrbe i odvodnje Vodoopskrbnim sustavom riješena je vodoopskrba na području Grada Zaprešića i općina: Brdovec, Pušća, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Jakovlje te zapadnog dijela Općine Bistra. Magistralnim objektima ovog sustava osigurava se ujedno i transport vode namijenjene za potrebe Regionalnog vodovoda Hrvatskog zagorja. Taj vodoopskrbni sustav temelji se na korištenju vodocrpilišta Šibice. Do danas je završena izgradnja I etape vodocrpilišta, a ona se sastoji od pet bunara sa šest instaliranih crpki (dvije kapaciteta 50 l/s i četiri po 100 l/s) ukupnog instaliranog kapaciteta cca 500 l/s (stvarni kapacitet crpilišta je 450 l/s). Ukupna rješenja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda s predmetnog područja Grada Zaprešića (ali i šire uz obuhvat gravitacijskog područja okolnih naselja) definirana su Vodoprivrednom osnovom grada Zagreba (1982.) i dopunom VOGZ-a, Odlukom o odvodnji otpadnih voda Grada Zaprešića i okolnih općina (9/06), te kroz izrañenu projektnu dokumentaciju „Optimalizacije kanalizacijskog sustava Grada Zaprešića“ (Proning DHI d.o.o., rujan 2000. g.) kojom je definiran daljnji razvitak sustava javne odvodnje. Prema tim rješenjima urbano područje naselja Zaprešić i područja Kalamiri tretirano je s mješovitim sustavom javne odvodnje usmjerenim na glavni istočni transportni kolektor koji treba kompletirati s dodatnom izgradnjom retencijskih bazena, crpnih stanica i pripadajućih spojnih kolektora do retencijskih bazena, te ispustima u potok Črnec. Ostali dio slivnog područja je definiran kao razdjelni sustav. Sve otpadne vode odvode se na centralni ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda Zajarki u Zaprešiću. Ispust iz CUP-a Zajarki je u rijeku Savu, a preljev oborinskih voda je i dalje u rijeku Krapinu. Cijelo vodno područje rijeke Dunav, pa tako i podsliv rijeke Save, proglašeno je osjetljivim područjem. Sukladno obvezama preuzetima iz zakonodavstva EU i prenesenima u hrvatsko zakonodavstvo te uzimajući u obzir prijelazno razdoblje osigurano u pretpristupnim pregovorima s EU, za aglomeraciju Zaprešić planirana je nadogradnja ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda sa sadašnjeg prvog stupnja pročišćavanja na treći stupanj, kao i proširenje sustava javne odvodnje. Planirani kapacitet ureñaja iznosi 115.000 ES. Sukladno gore navedenim obvezama, ova nadogradnja ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda i sustava odvodnje mora se završiti do kraja 2018. godine, a ukupna cijena izgradnje je oko 60 mil. eura. Priključenost stanovništva na sustav odvodnje s ureñajem za pročišćavanje povećao bi se s oko 32 % na gotovo 100 %, što bi bio značajan doprinos zaštiti okoliša, a posebno zaliha podzemnih voda, površinskih voda i tla. Takoñer, visoki prioritet ima sanacija propusnih dijelova sustava javne odvodnje, koji uzrokuje onečišćenje voda i tla. Poplave i proglašenje elementarnih nepogoda od poplava Sustav obrane od poplava u Republici Hrvatskoj zakonski je definiran Državnim planom obrane od poplava (NN 84/10). Provedbu mjera obrane od poplava na vodama provode Hrvatske vode. Hrvatske vode donijet će i Glavni provedbeni plan obrane od poplava. Prema podacima Hrvatskih voda tijekom razdoblja od 2007. do 2011. godine zabilježena su četiri značajnija vodna vala. Trenutno je u tijeku izrada idejnog projekta s ishoñenjem lokacijske dozvole za izgradnju zaštitnog sustava obrane od poplave zaprešićkog područja. S obzirom na planirane grañevinske radove na području onečišćenog potoka Gorjak, prije ovih radova bit će potrebno provesti sanaciju potoka Gorjak, kako onečišćenje ne bi dodatno infiltriralo u podzemne vode i ugrozilo kakvoću vode za piće. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 47 4.2.2.1 Ciljevi i mjere Tablica 27. Ciljevi zaštite voda u Gradu Zaprešiću C1 Osiguravanje trajnog upravljanja vodama na načelima održivog razvoja i jedinstva vodnog režima. C2 Postići, odnosno očuvati dobro stanje površinskih i podzemnih voda; zaustaviti trend pogoršavanja stanja podzemnih i površinskih voda ondje gdje je ona narušena i postupno mjerama zaštite osigurati propisano stanje voda. Sanirati/ukloniti postojeće izvore onečišćenja, te osmisliti sustavni nadzor nad njima. Tablica 28. Mjere zaštite voda u Gradu Zaprešiću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C1 M1 C1 M2 C1 M3 C2 M4 C1, C2 C1, C2 M5 C1, C2 C1, C2 M7 C1, C2 M9 C2 M10 M6 M8 Nositelji Sudionici Rok Sudjelovati u izradi relevantnih dokumenata vodnog gospodarstva – u prvom redu Plan upravljanja vodnim područjem te programima gradnje komunalnih vodnih grañevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih grañevina i grañevina za melioracije. Ispitati stanje vodovodne mreže, sanirati oštećenja i dotrajale dijelove mreže (tamo gdje već nije provedeno) kako bi se smanjili gubici zahvaćene vode. Potaknuti ugradnju vodomjera u domaćinstva kako bi se krajnje korisnike potaklo na racionalnije korištenje vode (umjesto obračuna po broju članova). Financiranje se dijelom može pokriti i iz sredstava pričuve. Prilikom uspostave sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina poticati korištenje efikasnijih sustava navodnjavanja. Sudjelovati u provoñenju sanacije potoka Gorjak. HV GU, JPP, NVU PR Mogući izvori financ. HV, PGZ GU, KP HV PR, trajno PGZ, grañani GU GU, HV trajno HV, PGZ, MI HV HV, onečišćivač, GU, ZI PR onečišćivač Poticati donošenje Odluke o zaštiti izvorišta za vodocrpilište Šibice. Provoditi edukaciju poljoprivrednika o ekološkoj proizvodnji, pogotovo na širem području vodocrpilišta Šibice. GU GU, ZŽ PR - PSS PSS, GU, NVU trajno MI, DP, PGZ Provoditi pojačanu kontrolu zbrinjavanja otpadnih voda na širem području vodocrpilišta Šibice. Sudjelovati u propisivanju dodatnog monitoringa otpadnih voda farmaceutske i prehrambene industrije na širem području vodocrpilišta, a s obzirom na farmaceutike i druge specifične otpadne tvari iz navedene industrije, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. Sudjelovati u propisivanju dodatnih parametara monitoringa podzemne vode, vode na vodocrpilištu i površinskih voda, s obzirom na farmaceutike koji se proizvode na širem području vodocrpilišta Šibice, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. Redovito ispitivati propusnost sustava odvodnje i sanirati propusne dijelove sustava. Prioritetno sanirati sustav na dijelu gdje potencijalno ugrožava vodu za piće. VI KP, VI trajno - HV GU, KP, ZI, NVU PR - HV GU, KP, ZI, NVU PR - KP KP, VI, HV PR KP, HV, DP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 48 C2 M11 Sanirati divlja odlagališta i područja divljeg iskopa šljunka, prioritetno na području vodonosnika (vidi mjere u poglavlju Gospodarenje otpadom i Krajobrazna raznolikost). GU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 49 4.2.3 Tlo 4.2.3.1 Stanje Iako se pitanje zaštite tla trenutno ureñuje nizom zakonskih i podzakonskih propisa, pokazuje se da su oni manjkavi i većim dijelom usmjereni samo na korištenje, a ne i na cjelovitu zaštitu tla, odnosno na zaštitu njegovih funkcija. Na regulativi zaštite tla u RH najveći pomak je napravljen u poljoprivrednom sektoru gdje je u sklopu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10 i 39/11 i 63/11) donesen veći broj podzakonskih akata kojima je propisna zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja te na nacionalnom nivou odreñeni centri zaduženi za provedbu trajnog praćenja stanja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu. Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta provodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za tlo i očuvanje zemljišta, dok se centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave odreñuje Hrvatski šumarski institut. Na prostoru Grada Zaprešića identificirano je 9 lokaliteta koji predstavljaju potencijalni izvor onečišćenja tla. Lokacije se odnose na kemijsku industriju Montkemiju (proizvodnja osnovnih organskih kemikalija), odlagalište otpada Novi dvori, industriju nemetala odnosno grañevinskog pijeska i šljunka (Inker, industrija keramike i porculana d.d., Viadukt graditeljstvo d.d., Hidroelektra niskogradnja d.d., Tempo d.d.) te objekti vezani uz skladištenje nafte i naftnih derivata (Tifon i INA benzinske postaje te Sedam-plin). Zbog nedostatka potpunijih informacija o tlu nije moguće dati potpuniji opis stanja narušenosti (onečišćenosti) tala na istraživanom području meñutim na temelju podataka na razini Zagrebačke županije moguće je tvrditi kako postoji potencijalna onečišćenost teškim metalima (Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb i Zn). S obzirom na stupanj ispunjenosti mjera za ostvarivanje ciljeva zaštite tla predviñenih u „Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije“ možemo konstatirati kako je stupanj njihove provedbe na području Grada Zaprešića na nezadovoljavajućoj razini što je posljedica nepostojanja zakonske regulative koja bi omogućila sveobuhvatnu zaštitu tla, nepostojanja alata koji bi omogućili provedbu politike zaštite (neadekvatni podaci o stanju tala na državnoj i lokalnoj razini, ne implementacija trajnog praćenja tala kako na državnoj tako i na lokalnoj razini). 4.2.3.1 Ciljevi i mjere Ciljeve zaštite tala na području Grada Zaprešića je moguće postaviti prema osnovnim pritiscima, a mjere su u osnovi kontramjere za navedene pritiske. Tablica 29. Osnovni ciljevi zaštite tla za područje Grada Zaprešića C1 Sprječavanje i smanjivanje erozije C2 Smanjenje dehumizacije tala C3 Zaustavljanje iscrpljivanja i degradacije tla intenzivnom poljoprivredom C4 Sprječavanje i smanjivanje onečišćenja Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 50 Tablica 30. Mjere zaštite tla u Gradu Zaprešiću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C1C4 M1 C1 M2 C2 M3 C3 M4 C4 M5 Uspostava trajnog motrenja tala Hrvatske s izborom dodatnih lokacija od interesa za Grad. Detaljan opis procedura i metoda za praćenje poljoprivrednih, šumskih i onečišćenih tala dat je u „Priručniku za trajno motrenje tala Hrvatske“ izdanog od Agencije za zaštitu okoliša. Za potrebe Grada Zaprešića, a s ciljem što veće pokrivenosti područja, predlaže se korištenje i parcijalnih pedoloških parametara u ovisnosti o tipu onečišćenja i vrsti pritiska. Potrebno je uskladiti praćenje na državnoj, županijskoj i gradskoj razini. Uspostava protuerozijskih mjera. Izrada županijske, a potom i detaljnije (rezolucije PPUO/G-a) KARTE EROZIJE. Izrada / ažuriranje i provoñenje programa tehničkih mjera zaštite od negativnog djelovanja voda (npr. ureñenje korita bujice, i sl.) i održavanje postojećih sustava (odvodni kanali, i dr), Izrada / ažuriranje i provoñenje cjelovitog programa SADNJE ZAŠTITNIH ŠUMA / TRAJNIH NASADA, usklañenog s mjerama i programima drugih sektora značajnih za borbu protiv erozije. Provedba drugih BIOTEHNIČKIH MJERA, pogotovo na požarištima ili posebno izloženim i ranjivim površinama tala. Uspostava meñusektorske suradnje (Hrvatske vode, Hrvatske šume,..) usklañivanja planova i aktivnosti Poticanje pošumljavanja i podizanja šumskih kultura pogotovo na zapuštenim poljoprivrednim površinama, poticanje korištenja biomase kao obnovljivog izvora energije (vidi mjere u poglavljima Šumarstvo i Energetika) Poticati ekološku poljoprivredu (Izrada studija izvedivosti pojedinih razvojnih scenarija, uspostava pilot-programa, financijski poticaji, stručna pomoć, izdavanje priručnika, itd.). (Vidi pod poglavlje Poljoprivreda.) Ureñenje oborinskih voda s cesta i drugih onečišćenih površina. (Općenito, relevantne su sve mjere iz poglavlja Upravljanje vodama, koje se tiču rješavanja problema otpadnih voda – komunalnih, tehnoloških, ...), Poticati smanjivanje emisija u zrak (vidi poglavlja Industrija, Energetika, Upravljanje zrakom) kako bi se smanjilo taloženje / infiltracija onečišćujućih tvari iz zraka u tlima. Čišćenje divlhih odlagališta otpada i uvoñenje mjera za sprečavanje njihovog ponovnog nastajanja (stavljanje kontejnera na lokaciju, uvoñenje češćeg nadzora, edukacija, …). Nositelji Sudionici Rok AZO Zavod za tlo, HŠI, GU, ZŽ, konz. trajno HV HŠ, HŠI, ZŽ, konz. PR, trajno HV, HŠ HŠ, HŠI, konz. trajno - MP GU, ZŽ, MZOIP PR, trajno ŽP, DP, PGZ, GS GU HV, HC MZOIP trajno ŽP, PGZ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. ŽP, GS, DP, EU 51 4.2.4 Biološka raznolikost 4.2.4.1 Stanje Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) temeljni je propis koji regulira zaštitu prirode, a time i zaštitu biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Uz ovaj zakon vezan je niz provedbenih propisa koji se odnose na proglašenje zaštićenih područja, na zaštićene svojte te rijetke i ugrožene stanišne tipove. U sklopu približavanja europskoj zakonodavnoj praksi Hrvatska je proglasila ekološku mrežu Republike Hrvatske (Uredba o proglašenju ekološke mreže; NN 109/07) te pripremila prijedlog kopnenih područja za europsku mrežu Natura 2000, koja će biti proglašena pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP), osnovni je strateški dokument zaštite prirode Republike Hrvatske (NN 81/99 i NN 143/08). S obzirom na to da Strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) preuzimaju zaključke i mjere propisane NSAP-om, isti predstavljaju i obvezujući okvir za ovaj program zaštite okoliša. Područje Grada Zaprešića nalazi se u području kontinentalne Hrvatske, koji fitogeografski pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. Zbog položaja u njezinom južnom dijelu na granici s mediteranskom regijom odlikuje se bogatom i raznolikom florom i vegetacijom. Klimazonalnu vegetaciju čini šuma, ali je dugotrajnim antropogenim utjecajima promijenjena prirodna struktura staništa ovih prostora. Danas na području Grada prema Karti staništa Republike Hrvatske, od 23 stanišna tipa, prevladavaju mozaici kultiviranih površina, s udjelom od oko 44% površine Grada. Na prostoru Grada evidentirano je 8 stanišnih tipova s popisa rijetkih i ugroženih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj (Prilog II Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova, NN 07/06, 119/09). Od šumskih staništa, na području Grada Zaprešića najzastupljenije su mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (NKS kôd E.3.1.) na površini od cca 1038 ha (19,2% površine Grada). Značajne su za područje zagorskog pobrña Marije Gorice. To su mezofilne i neutrofilne šume nizinskog i brežuljkastog pojasa, izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju hrastovi lužnjak ili kitnjak. Na prostoru Medvednice, na oko 8% površine administrativnog područja Grada rasprostranjene su mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (NKS kôd E 4.5.). Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (NKS kôd E.2.1.) razvijene su uz obalu rijeke Save na tlima koja su periodično plavljena tijekom visokog vodostaja, ali su inače dobro ocijeñena i prozračna. Uz obalu Save razvijaju se i vrbici na sprudovima i poplavne šume vrba (NKS kôd D11/E11). Uz ušće rijeke Krapine u Savu zabilježene su poplavne šume vrba i topola (NKS kôd E.1.1/E.1.2.) koje su češće plavljene i pod stalnim utjecajem dopunskog vlaženja podzemnom vodom. Spomenuta staništa poplavnih šikara i šuma zauzimaju tek cca 102 ha na području Grada, ali su važna sastavnica ornitoloških rezervata Sava-Zaprešić i Sava-Strmec. Od ugroženih i rijetkih travnjačkih stanišnih tipova na području Grada evidentirane su mezofilne livade Srednje Europe (NKS kôd C.2.3.), koje predstavljaju najkvalitetnije livade košanice od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa. Zauzimaju relativno male površine s udjelom od cca 0,5% administrativnog područja Grada. Od točkastih lokaliteta zabilježeni su travnjaci grpka i puzave rosulje (NKS kôd C.2.4.1.3.) i livade djeteline i puzave rosulje (NKS kôd C.2.4.1.4.). Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 52 Degradacija prirodnih staništa posljedica je širenja i izgradnje grada, promjena na vodotocima i drugih ljudskih aktivnosti, poput intenziviranja poljoprivrede. Zbog nedostatka sustavnih istraživanja nije moguće dati preciznu ocjenu stanja rijetkih i ugroženih staništa. S obzirom na relativno malu površinu koju spomenuta staništa zauzimaju na području Grada u odnosu na njihovu ukupnu rasprostranjenost u Hrvatskoj, njihovo očuvanje na području Grada primarno je od značaja na lokalnoj razini. Imajući u vidu pritiske ljudskih aktivnosti i moguće posljedice na biološku raznolikost, istraživanja u cilju utvrñivanja „nultog stanja“ nužna su za zaštitu rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, uključujući životinjske i biljne vrste vezane uz njih. Degradacija prirodnih staništa može potaknuti širenje alohtonih invazivnih biljnih vrsta, a katkad su ozbiljan rizik za zdravlje ljudi (npr. ambrozija) te su potrebna istraživanja i u tom smjeru. Gubitkom prirodnih staništa osiromašuje se autohtona flora i fauna. Budući da još uvijek ne postoje cjeloviti i objedinjeni podaci o biološkoj raznolikosti Hrvatske niti Grada, nije moguće procijeniti udio zaštićenih divljih svojti i endema na području Grada u njihovom ukupnom broju u Hrvatskoj. S obzirom na specifičan biogeografski položaj, te raznoliku geologiju i geomorfologiju, šire su područje nastanjivale brojne životinjske vrste, tipično predstavnici faune južnih dijelova Srednje Europe. Neke skupine, poput vodozemaca, danjih leptira i šišmiša, dosezale su značajnu raznolikost. Danas je za područje Grada evidentirano rasprostranjenje 3 vrste danjih leptira od ukupno 11 u Hrvatskoj u kategorijama kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) i osjetljivih (VU) svojti. Evidentirano je i 5 ugroženih vrsta sisavaca, od ukupno 9 u Hrvatskoj u kategorijama CR, EN i VU. U špiljskom podzemlju Medvednice živi endemična podzemna fauna, a u vodonosnim šljunkovitim i pjeskovitim naslagama aluvijalne doline Save intersticijska podzemna fauna. Područja uz rijeku Savu s rukavcima, sprudovima, vlažnim livadama i poplavnim šumama nastanjuju brojne vrste ptica močvarica. Na temelju novijih istraživanja rijeku Savu nastanjuje i više od 55 vrsta riba, izmeñu ostalog i 5 endemskih vrsta dunavskog sliva. Zbog iznimnog bogatstva faune riba i raznolikosti vodenih staništa, Sava je uvrštena u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao područje važno za divlje svojte i stanišne tipove (HR2001116# Sava). Dio toka rijeke Save koji ulazi u obuhvat Grada u prijedlogu je za Natura 2000 područje – HR2001310 Sava iznad Zagreba, sa zlatnim vijunom (Sabanejewia balcanica), pešom (Cottus gobio) i blistavcem (Telestes souffia) kao ciljevima očuvanja, čime prostor dobiva i meñunarodni značaj. Na području Grada Zaprešića nalaze se 3 područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11). Park prirode Medvednica zaštićen je 1981. godine. Obuhvaća dio Medvednice od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine oko 24 km. Flora Medvednice vrlo je bogata u usporedbi s Hrvatskom. Raznolika staništa (šume, šikare, livade, krčevine, gorski potoci i dr.) podržavaju relativno bogatu faunu. Na Medvednici je zabilježeno oko 70 gnjezdarica. Potoci su tipični brdski potoci bujičnog tipa, s malim brojem ribljih vrsta, od kojih su značajne ugrožene vrste – potočna pastrva (Salmo trutta m. fario), dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus), potočna mrena (Barbus meridionalis). Populacije potočnog raka (Austropotamobius torrentinum), brojne prije tridesetak godina u potocima Medvednice, danas su znatno prorijeñene, uglavnom zbog antropogenih aktivnosti, poput kanaliziranja potoka, poljoprivrede i ubrzane urbanizacije uz rubne zone Parka. Park je uvršten u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao područje važno za divlje svojte i stanišne tipove (HR2000583# Medvednica). Ovo područje ekološke mreže je u prijedlogu za Natura 2000 područje. U obuhvatu Grada nalazi se cca 873,6 ha krajnjeg zapadnog dijela Parka. Na prostoru Grada uz lijevu i desnu obalu rijeke Save zapadno od Podsuseda nalaze se posebni ornitološki rezervati Sava-Strmec i Sava-Zaprešić na površini od 287, odnosno 243 ha. U dijelu rezervata očuvan je prirodni tok s meandrima i rukavcima te autohtone šume i šikare priobalja rijeke Save, gdje obitavaju brojne ptičje vrste i druga fauna. Rezervati su utočište za 147 ptičjih vrsta, meñu kojima nekih rijetkih i ugroženih, poput sivog sokola (Falco peregrinus), kulika slijepčića Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 53 (Charadrius dubius), crne prutke (Tringa erythropus), čukavice (Buhinus oedicnemus), vodomara (Alcedo atthis), pčelarice (Merops apiaster), pupavca (Upupa epops), sjenice mošnjarke (Remiz pendulinus), slavuja (Luscinia megarhynchos) i pjegave grmuše (Sylvia nisoria). Osobitu vrijednost ovog područja u europskim razmjerima predstavlja gniježñenje rijetke vrste – sjenice mošnjarke (Remiz pendulinus). Prostor rezervata Sava-Zaprešić je uvršten u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (HR20001121# Sava – Podsused). Osim spomenutih područja ekološke mreže, prostor Grada zahvaća i dio meñunarodno važnog područja važnog za ptice HR1000007# Hrvatsko zagorje. Kvalifikacijska vrsta za područje je zlatovrana (Coracias garrulus). Za područje su značajne i druge vrste s Dodatka I Direktive o pticama: roda (Ciconia ciconia), sivi sokol (Falco peregrinus), siva žuna (Picus canus), crna žuna (Dryocopus martius), sirijski djetlić (Dendrocopos syriacus), crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), ševa krunica (Lullula arborea), bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), rusi svračak (Lanius collurio), sivi svračak (Lanius minor). Za ptičje vrste su od važnosti staništa kultiviranih površina u mozaiku s prirodnim staništima te šume, pretežito hrastovo-grabove, na 41% površine područja. Na prostoru Grada Zaprešića su Prostornim planom Zagrebačke županije predložena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode sljedeća područja: - Dolina potoka Črnec i krajolik uz potok Lužnicu, u kategoriji značajnog krajobraza, Novi dvori, u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, te Park oko dvorca u Lužnici, takoñer u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Prostorni plan ureñenja Grada Zaprešića (II. Izmjene i dopune PPUG Zaprešića; 2011) u skladu sa županijskim prostornim planom donosi odredbu kojom se za zaštitu predlažu navedena područja, te dodatno, u kategoriji park šume – šuma Hrastina uz lokalitet Novih Dvora. Ljudske djelatnosti, ako se provode ne vodeći računa o „interesu prirode“, imaju često značajne negativne posljedice na biološku raznolikost. Meñu prepoznatim pritiscima na biološku raznolikost za područje Grada Zaprešića ponajprije treba navesti posljedice već spomenute urbanizacije (prenamjena, nepovratni gubitak i fragmentacija prirodnih i doprirodnih staništa) te onečišćenje otpadom i otpadnim vodama (divlja odlagališta, nesanirano odlagalište komunalnog otpada, nedostatno pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda). Ovdje treba istaknuti onečišćenje potoka Gorjak industrijskim otpadnim vodama iz pogona Pliva Hrvatska d.o.o. i Kvasac d.o.o. Nisu zanemarivi niti rizici za očuvanje prirodnih vrijednosti uz rijeku Savu povezani s mogućom izgradnjom hidroelektrane koja je planirana važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Istovremeno postoje inicijative kojima se nastoje ostvariti pozitivni pomaci u cilju očuvanja biološke raznolikosti na razini Županije pa tako i Grada Zaprešića. Ovdje treba navesti osnivanje Javne ustanove – Zeleni prsten Zagrebačke županije 2008. godine, kao instituciju odgovornu za praćenje i proučavanje stanja, te nadzor zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. Javna ustanova Zagrebačke županije upravlja ornitološkim rezervatima. Do 2008. godine brigu o rezervatu su vodili članovi ŠRD „Štuka“, Lovačke udruge „Jastreb“ te Grad Sveta Nedelja koji svojim prostornim planom štiti i šire područje. Njima pripadaju najveće zasluge što je rezervat u tako dobrom stanju. Javna ustanova Zagrebačke županije tijekom 2009. godine provodila je prebrojavanje svih vrsta ptica na području rezervata. Utvrñeno je 147 vrsta ptica od koji je 65 gnjezdarica. Malo koje područje u Hrvatskoj ima tako veliku bioraznolikost na tako malom području i u blizini velikog grada. U svibnju 2012. godine otvorena je poučna staze u ornitološkom rezervatu Sava-Strmec, a u pripremi je i vodič za promatranje ptica za šire područje ovog rezervata. U tijeku je i projekt „Zaštita bijele rode“ koji se odvija na području Zagrebačke županije. Prema podacima Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove grada Zaprešića u tijeku je izrada stručne podloge za zaštitu spomenika parkovne arhitekture. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 54 Parkom prirode Medvednica upravlja Javna ustanova Parka prirode Medvednica. Plan upravljanja Parkom prirode Medvednica kao osnovni dokument koji odreñuje smjernice, način izvoñenja, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem je izrañen, a Prostorni plan kojim će se urediti organizacija prostora, uvjeti korištenja, namjena i zaštita prostora Parka je u prijedlogu za javnu raspravu. 4.2.4.1 Ciljevi i mjere Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju nekoliko temeljnih razloga ugroženosti biološke raznolikosti (promjene staništa, onečišćenje okoliša, prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora te unošenje stranih vrsta), a kao glavni problemi ističu se nedostatak kvalitetnih podataka, nedovoljna koordiniranost i suradnja s drugim sektorima, nedostatan institucionalni okvir zaštite prirode te nedovoljna implementacija. Prema Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02), te ciljevima Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije iz 2003. godine, utvrñeni su i primarni ciljevi zaštite biološke raznolikosti za Grad Zaprešić (Tablica 31.). U skladu s ciljevima te imajući u vidu utvrñeno stanje na području Grada Zaprešića i specifične potrebe prostora vezano uz problematiku zaštite biološke raznolikosti, utvrñene su mjere za ostvarenje ciljeva u narednom razdoblju (Tablica 32.). Mjere za ostvarivanje ciljeva definirane su u skladu s mjerama Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš te s obzirom na strateške smjernice i akcijske planove koje propisuje Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08). Tablica 31. Primarni ciljevi vezani uz očuvanje biološke raznolikosti na području Grada Zaprešića C1 Cjelovita inventarizacija i kartiranje biološke raznolikosti. C2 Procjena stanja i ugroženosti inventariziranih dijelova biološke raznolikosti. C3 Zaštita i unaprijeñenje stanja vrijednih i ugroženih dijelova biološke raznolikosti. C4 Praćenje promjena tijekom vremena i mjerenje učinaka provedbe aktivnosti zaštite i unaprijeñenja stanja biološke raznolikosti. C5 Razvoj mehanizama provedbe zaštite biološke raznolikosti (kroz institucionalne okvire, obrazovanje, informiranje javnosti, mehanizme financiranja i dr.). C6 Integracija politike zaštite biološke raznolikosti u druge sektore u funkciji osiguranja održivog razvoja. Tablica 32. Mjere za očuvanje biološke raznolikosti na području Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 C2 C3 M1 C2 C3 M2 C3 M3 Inventarizirati i kartirati biološku raznolikost na području Grada. Procjeniti stanje i ugroženost inventariziranih dijelova biološke raznolikosti i izraditi akcijske planove zaštite vrijednih i ugroženih dijelova biološke raznolikosti. Radi se o trajnom projektu – u prvoj fazi usmjeriti aktivnosti na zaštićena područja, područja predložena za zaštitu, područja ekološke mreže RH, potencijalna Natura 2000 područja i najugroženije divlje svojte (kritično ugrožene, ugrožene i osjetljive svojte.) Stručno vrednovati i zakonski zaštititi područja predložena za zaštitu na prostoru Grada. Izraditi planove upravljanja za nova zaštićena područja. Izraditi planove upravljanja s akcijskim planovima zaštite za zaštićena područja i područja ekološke Rok Mogući izvori financ. DP, ŽP, PGZ, FZOEU, EUMF JU (JU Zeleni prsten ZŽ, Medvednica), GU DZZP, MZOIP, ZI, NVU PR, trajno GU, JU Zeleni prsten ZŽ DZZP, MZOIP, GU, ZI, NVU DZZP, MZOIP, DR DP, ŽP, EUMF SR DP, ŽP, FZOEU, JU Zeleni prsten ZŽ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 55 mreže. Dok akcijski planovi ne postoje, zaštitu područja ekološke mreže RH i područja od značaja za europsku Natura 2000 mrežu provoditi sukladno smjernicama za mjere zaštite pojedinog područja i općih mjera zaštite ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. Provoditi akcijske planove zaštite. (Prioritet imaju najvrjedniji i najugroženiji segmenti biološke raznolikosti.) C3 M4 C1 C3 M5 Inventarizirati strane (alohtone) i invazivne vrste na području Grada i izraditi planove suzbijanja negativnih učinaka tih vrsta na biološku raznolikost i zdravlje ljudi. C4 M6 C2 M7 C1 C5 C6 M8 C5 M9 C5 M10 Uspostaviti sustav praćenja promjene stanja biološke raznolikosti koji će mjeriti i učinke provedbe akcijskih planova. Utvrditi sve izvore onečišćenja koji ugrožavaju biološku raznolikost na području Grada. Na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja izraditi planove sanacije/uklanjanja utvrñenih izvora onečišćenja. Sudjelovati u provedbi planova sanacije/uklanjanja izvora onečišćenja. Uspostaviti bazu podataka o biološkoj raznolikosti na području Grada kao samostalnu bazu podataka ili kao dio nacionalnog Informacijskog sustava zaštite prirode i učiniti je dostupnom javnosti. Kroz zajedničke projekte i aktivnosti poticati suradnju uprave, istraživačkih institucija, obrazovnih institucija, nevladinih udruga i drugih dionika s ciljem očuvanja biološke raznolikosti na području Grada i stručnog unaprijeñivanja znanja svih dionika o vrijednostima biološke raznolikosti. Izvješćivati javnost o stanju prirode na području Grada i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja. C2 C5 M11 C3 C5 C6 C6 M12 C6 M14 M13 GU EUMF GU, JU Zeleni prsten ZŽ DZZP, MZOIP, NVU DR JU (JU Zeleni prsten ZŽ, Medvednica), GU GU, JU Zeleni prsten ZŽ, GU, HV DZZP, MZOIP, ZI, NVU, zainteresira na javnost DZZP, LU, NVU PR, trajno ZI, DZZP, MZOIP, KP, onečišćivač (i) PR GU, JU Zeleni prsten ZŽ DZZP, MZOIP, AZO KR DP, PGZ, EUMF GU ZI, OI, NVU, TZ, JU Zeleni prsten ZŽ, DZZP DR DP, GP, EUMF GU PR, trajno GP SR DR DP, ŽP, PGZ, FZOEU, EUMF DP, ŽP, PGZ, FZOEU, EUMF DP, ŽP, GP, FZOEU, EUMF onečišćivač( i), PGZ Promovirati vrijednosti zaštićenih područja i uspostaviti edukativno-prezentacijske usluge zaštićenih područja, bez negativnih posljedica na njihove prirodne vrijednosti. Provoditi odredbe prostornih planova kojima se štite prirodne vrijednosti. GU, JU Zeleni prsten ZŽ JU Zeleni prsten ZŽ, DZZP, AZO DZZP, MP, NVU GU GU DR DP, ŽP, PGZ, TZ, FZOEU, EUMF PGZ Trajno ugrañivati mjere zaštite dijelova biološke raznolikosti (zaštićenih prirodnih vrijednosti, ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i ekološke mreže) na području Grada u razvojne i druge sektorske planove, osobito u planove razvoja grañevinskih područja i prostorne planove. Poticati ekološku poljoprivredu (edukacijom i informiranjem javnosti, financijskim mehanizmima, prostorno-planskim mjerama i dr.). GU HŠ, HV, DZZP, JU Zeleni prsten ZŽ, TZ SR PGZ GU, JU Zeleni prsten ZŽ DZZP, MP, NVU DR DP, PGZ, EUMF Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 56 C2 C6 M15 Uvažavati ekološke kriterije kod razmatranja hidrotehničkih i hidroenergetskih projekata. Provesti reviziju provedenih hidrotehničkih i hidroenergetskih zahvata i vidjeti može li se negdje stanje unaprijediti (vratiti vodu u stare vodotoke, podići razinu podzemnih voda i dr.). GU, Program zaštite okoliša Grada Zaprešića HV, DZZP, JU Zeleni prsten ZŽ, MZOIP DR PGZ 57 4.2.5 Krajobrazna raznolikost 4.2.5.1 Stanje Na nacionalnoj razini ne postoji zakon koji se bavi isključivo problematikom krajobraza, no zaštita krajobraza regulirana je kroz nekoliko pravnih propisa. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 87/09, 88/10, 151/03, 157/03) štite se pojedina zaštićena i evidentirana područja prirodne, odnosno kulturne baštine. Za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Grada Zaprešića nadležne su Javna ustanova "Park prirode Medvednica" i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije – „Javna ustanova – Zeleni prsten Zagrebačke županije“ koja je započela s radom 2008. godine. Pri tome JU Zeleni prsten upravlja posebnim ornitološkim rezervatima „Zaprešić - Sava“ i „Podsused - Sava“. Na županijskoj razini za problematiku krajobraza iz domene zaštite okoliša, prostornog ureñenja i gradnje zadužen je Upravni odjel za prostorno ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije. Pri tome za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti ovih odsjeka na području Grada Zaprešića djeluje Ispostava Zaprešić. Za problematiku krajobraza iz domene zaštite kulturne baštine za područje Zagrebačke županije, uključujući i Grad Zaprešić djeluje Konzervatorski odjel u Zagrebu. Na lokalnoj razini Grada Zaprešića za problematiku krajobraza zadužen je Upravni odbor za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. Trenutno ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama na temelju koje bi se stanje krajobrazne raznolikosti na području Grada Zaprešića moglo precizno utvrditi. Tek je načelno moguće reći da područje Grada odlikuje znatna krajobrazna raznolikost zbog pojave raznolikih tipova krajobraza i krajobraznih elemenata na relativno malom području. Pri tome se svojim ekološkim, ambijentalnim i vizualnim vrijednostima ističu pojedina prirodna i doprirodna područja, prije svega Medvednica (Park prirode „Medvednica“) i dolina Save (posebni ornitološki rezervati „Zaprešić - Sava“ i „Podsused - Sava“). Njihovo je dobro stanje očuvano zahvaljujući uspostavljenom sustavu zaštite prirodne baštine koji djeluje kroz rad javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, te primjenom provedbenih instrumenata (Plan upravljanja Pak prirode „Medvednica“, PPPPO PP „Medvednica“). Preostala vrijedna prirodna i doprirodna područja, tj. jezera Zajarki koja su nastala uslijed eksploatacije šljunka, te regulirani i kanalizirani potoci Črnec i Lužnica s okolnim šumskim kompleksom Kalamiri, dijelom su degradirani pod utjecajem ljudskih djelatnosti (vodno gospodarstvo, gradnja, eksploatacija mineralnih sirovina). Obnovu, odnosno sanaciju ovih područja, te zaštitu njihovih osnovnih obilježja moguće je lakše sprovesti ako se stave pod sustav zakonske zaštite, za što su i predloženi važećim dokumentima prostornog ureñenja. Osim prirodnih područja, na području Grada se nalaze i dva izrazito vrijedna primjera kulturne baštine, dvorci Lužnica i Novi Dvori Zaprešićki s pripadajućim perivojima i šumskim kompleksom Hrastina. Oba objekta su obnovljena, a perivoji održavani, pri čemu je dio izvornih parkovnih obilježja romantičarskog krajobraznog stila u kojem su nastali, djelomično izgubljen. Relativno dobrom stanju ovih graditeljsko - krajobraznih sklopova pridonio je sustav zaštite kulturne baštine, budući da su zaštićena kao kulturna dobra I. kategorije. Osim toga, dodatnom unapreñenju stanja ovih područja može pridonijeti i prijedlog zaštite u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 58 Ostatak krajobraza Grada Zaprešića relativno se iscrpno štiti odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije i Prostornog plana ureñenja Grada Zaprešića. Kao degradirana i osjetljiva područja ističu se prostori nesaniranih eksploatacijskih polja, prije svega kamenoloma „Ivanec“, ali i šljunčare „Zajarki“. No, pri tome je važno napomenuti da je na gornjim etažama u istočnom dijelu eksploatacijskog polja „Ivanec“ započeta biološka sanacija. Nakon završetka odobrene eksploatacije i sanacije na prostorima eksploatacijskih polja predviña se ureñenje sportsko - rekreacijskog centra. Osim toga, u promatranom periodu predviñena je gradnja tek dva veća zahvata – „HE Podsused“ te modernizacija i elektrifikacija postojeće željezničke pruge Zaprešić - Zabok. Pri tome će HE zbog velikog prostornog obuhvata i znatnih dimenzija u velikoj mjeri izmijeniti vizualna i ekološka obilježja vrijednih područja doline Save, dok modernizacija pruge neće uzrokovati znatne promjene u odnosu na postojeće stanje. Iako djelotvorni, navedeni načini zaštite krajobraza pokazali su se nedovoljnima iz nekoliko razloga. U tijeku izrade dokumenata prostornog ureñenja može se tek deklarativno govoriti o zaštiti njegovih općih vrijednosti jer nedostaje inventarizacija krajobraza. Osim toga, izvan pojedinih zaštićenih područja odvijaju se razvojni procesi koji mijenjaju krajobrazna obilježja tako da su neki od vrijednih krajobraza nepovratno degradirani. Iako je navedeno donekle spriječeno provedbom mjera zaštite krajobraza koje se propisuju kroz postupke PUO i SPUO, ipak se nameće potreba zaštite krajobraza na čitavom teritoriju. Navedeno je moguće provesti ako se u sustav ureñenja prostora uvede instrument koji obuhvaća zaštitni vid planiranja, tj. krajobrazna osnova. U sklopu krajobrazne osnove, kao osnovnog instrumenta zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza, provodi se inventarizacija, klasifikacija i vrednovanje krajobraza na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Krajobrazna osnova podrazumijeva prostorno-plansku podlogu koja bi prostornom planeru trebala omogućiti povećanje spoznaja o obilježjima krajobraza, njegovim vrijednostima i osjetljivosti ili/i ugroženosti, te dati preporuku za ureñenje i zaštitu, kako bi se u procesu prostornog planiranja moglo usklañivati razvojne i zaštitne interese. Iako je Strategijom prostornog ureñenja RH (1997.) i Programom prostornog ureñenja RH (NN 50/99), Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08), Strategijom održivog razvitka RH (NN 30/09) kao i Konvencijom o EU krajobrazima (Firenca 2000), predviñena izrada ovog instrumenta na državnoj razini, Krajobrazna osnova Hrvatske, pa tako ni Grada Zaprešića još nije izrañena ni uspostavljena. Pri tome općepriznate i primjenjivane metode inventarizacije, klasifikacije i vrednovanja krajobraza nema, iako postoji velika količina prikupljenih spoznaja koje se mogu koristiti primjereno specifičnostima prostora RH. Područje Grada Zaprešića ubrzano se razvija, pri čemu prostorne promjene koje ne uvažavaju kvalitete krajobraza i njegove vrijednosti dovode do narušavanja i degradacije krajobraznih značajki. Kao osnovni pritisci na krajobraznu raznolikost prepoznati su sljedeći razvojni procesi i djelatnosti: - - - - urbanizacija i gradnja: o širenje grañevinskih područja naselja, športsko-rekreacijskih i gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih i turističkih), te energetske i prometne infrastrukture (letjelište Pojatno) dovodi do smanjenja poljoprivrednih i šumskih površina, odnosno njihove fragmentacije i formiranja neprirodnih pravocrtnih šumskih rubova energetika o planirana izgradnja „HE Posused“ na doprirodnom dijelu vodotoka Save uzrokovat će promjenu vodnih obilježja i gubitak dijela postojećih ekoloških, vizualnih i doživljajnih vrijednosti ovog područja vodno gospodarstvo o geometrijska regulacija vodotoka Krapine i njenih manjih pritoka uzrokovala je nestanak ekološki, vizualno i doživljajno vrijednih fluvijalnih lokaliteta intenzifikacija poljoprivredne djelatnosti o uzrokovala je komasaciju, sadnju monokultura i agromeliorativne zahvate te tako dovela do smanjenja krajobrazne raznolikosti osobito na južnom dijelu doline Krapine Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 59 uzrokuje napuštanje tradicionalnih oblika poljoprivrede što dovodi do gubitka vrijednih kulturnih krajobraza eksploatacija mineralnih sirovina o uzrokuje znatnu degradaciju krajobraza, što je očito na djelomično saniranom eksploatacijskom polju t-g kamena „Ivanec“, kao i nesaniranom eksploatacijskom polju pijeska i šljunka „Zajarki“ nekontrolirano odlaganje otpada. o - - 4.2.5.2 Ciljevi i mjere Sljedeće tablice prikazuju ciljeve i mjere identificirane kao prikladne za unaprjeñenje postojećeg stanja krajobrazne raznolikosti Grada Zaprešića, u segmentu koji se odvija na lokalnoj razini. Tablica 33. Ciljevi zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zaprešiću C1 Inventarizacija, klasifikacija i vrednovanje krajobraza na čitavom teritoriju Grada Zaprešića. C2 Očuvanje i održivo korištenje postojeće krajobrazne raznolikosti. C3 Sanacija degradiranih krajobraza. C4 Edukacija javnosti o krajobraznoj raznolikosti i njezinim vrijednostima. Tablica 34. Mjere zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zaprešiću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C1 M1 C2 M2 C3 M3 C3 M4 Izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Grada Zaprešića, tj. provesti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, kartiranje i vrednovanje krajobraza; procijeniti stanje pojedinih tipova krajobraza i izraditi smjernice za njihovo očuvanje, unaprjeñenje i korištenje; utvrditi osobito vrijedne i iznimne krajobraze, te osmisliti mjere za zaštitu tih područja. Krajobraznu osnovu koristiti kao podlogu za izradu prostornih planova. Izraditi stručnu podlogu za područja koja su važećim dokumentima prostornog ureñenja predložena za zaštitu: – u kategoriji značajnog krajobraza - jezera Zajarki, doline vodotoka Črnec i Lužnica s okolnim šumskim kompleksom Kalamiri – u kategoriji spomenika parkovne arhitekture dvorci Lužnica i Novi Dvori Zaprešićki s pripadajućim perivojima i šumskim kompleksom Hrastina. Inventarizirati sve oblike devastiranih krajobraza (uzrokovanih sektorskim razvojnim tokovima kao što su infrastruktura, iskorištavanje prirodnih resursa, i sl.), te izraditi projekte krajobrazne sanacije i provesti sanaciju. Po završetku eksploatacije mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima tehničko-grañevnog kamena „Ivanec“, te grañevnog pijeska i šljunka „Zajarki“ provesti tehničku i biološku sanaciju kako bi se priveli budućoj namjeni. Sudionici Rok GU, UOPUGZO – IZ ZI, JPP, konzultanti SR JUUZPZPV DZZP, KO PR PGZ, DP GU, UOPUGZO – IZ GS, JPP, konzultanti PR, TR PGZ, GS, EUMF, FZOEU GS (ovlaštenik eksploatacijsko g polja) GU, UOPUGZO – IZ, IZO, RI PR GS (ovlašteni k eksploata cijskog polja) Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. PGZ, DP, EUMF 60 C3 M5 C4 M6 C4 M7 Vršiti nadzor provedbe mjera zaštite krajobraza za zahvate za koje je u okviru postupka PUO izdano rješenje MZOIP o prihvatljivosti, te osigurati dosljednu provedbu mjera. Ojačati institucionalne kapacitete tijela nadležnih za zaštitu krajobraza zapošljavanjem i edukacijom stručnjaka za krajobraznu problematiku. Podizati razinu svijesti kod javnosti o bogatstvu krajobrazne raznolikosti Grada Zaprešića kroz raznovrsne akcije, tiskanje brošura i priručnika o iznimnim prirodnim i kulturnim krajobrazima, potporu edukacijskim programima i kampanjama (pr. kroz ciljano financiranje kvalitetnih projekata NVU s područja Grada Zaprešića koje za cilj imaju osvješćivanje vrijednosti i važnosti iznimnih prirodnih i kulturnih krajobraza Grada Zaprešića). IZO GU, UOPUGZO – IZ, GS, JPP JUUZPZPV, GU, UOPUGZO – IZ GU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića JUPPM, JUZPZPV, NVU, TZGZ TR DP TR PGZ, DP TR PGZ, TZGZ, EUMF 61 4.2.6 Otpad i gospodarenje otpadom 4.2.6.1 Stanje Problematika otpada u RH, a time i u Gradu Zaprešiću, regulirana je nizom zakona i provedbenih propisa i drugih relevantnih strateških dokumenata. Osnovni zakon je Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) kojim se ureñuje “način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za grañevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom“. Takoñer, važeći dokumenti gospodarenja otpadom i zaštite okoliša koji se primjenjuju za područje Grada Zaprešića su: - Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (2011.) Program zaštite okoliša Zagrebačke županije (2003.). Uobičajeni izvori nastanka komunalnog otpada na području Grada Zaprešića su kućanstva, uslužne djelatnosti, turizam te javne površine. Neopasni proizvodni otpad nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima odreñen kao opasni otpad prema Zakonu o otpadu, a nastaje uglavnom u proizvodnom procesu. Postojeći sustav skupljanja komunalnog otpada zasnovan je na prikupljanju otpada kojeg stanovništvo odlaže u standardne posude. Miješani komunalni otpad iz domaćinstava skuplja se u posudama zapremnine 120 l, 240 l i 1100 l, dok se iz gospodarstva skuplja kontejnerima zapremine 5m3, 7m3 i 10m3. Djelatnost skupljanja i odvoza komunalnog otpada organizirana je tako da u potpunosti pokriva područje grada Zaprešića. Odvoz se odvija specijaliziranim kamionima tvrtke Zaprešić d.o.o. RJ gospodarenje otpadom. Od 1. travnja 2010. godine primjenjuje se obračun troškova gospodarenja komunalnim otpadom na osnovi volumena posude i broja odvoza. Tvrtka Zaprešić d.o.o., kao isporučitelj usluge, na osnovu provedenih analiza koje su pokazale da je količina otpada izražena kroz volumen, a u prijelaznom periodu do uvoñenja obračuna na osnovu težine, najrealnija, provela je zakonsku i propisanu proceduru rasprave i usvajanja novog načina obračuna i donošenja cjenika. Na području Grada odvojeno se skuplja otpadni papir/karton, ambalaža od plastike, otpadni metali i električni/elektronički otpad i biorazgradivi otpad. Na području Grada Zaprešića otpad se odlaže na odlagalištu komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada Novi Dvori od 1972. godine. Odlagalište je smješteno u sjevernom dijelu Zaprešića, na površini od 70.000 m2 i ukupnog kapaciteta 2.500.000 m3. Količina odloženog otpada na odlagalištu do kraja 2011. godine iznosi cca 1.700.000 m3. Godišnje se na odlagalište odloži oko 10.000 t komunalnog otpada (podatak za 2010. godinu). Odlagalište nije ureñeno te se otpad ne odlaže na temeljni brtveni sustav. Na prostoru odlagališta odloženi otpad dnevno se prekriva inertnim materijalom koji se potom sabija. Na odvojenim dijelovima odlagališta obavlja se izdvajanje korisnih dijelova iz komunalnog otpada (npr. otpadne gume, papir i karton itd.) prije njegovog konačnog odlaganja. Za područje odlagališta izrañen je Urbanistički plan ureñenja Sanitarnog odlagališta u Zaprešiću (2011.). Planom je predviñeno ureñenje sanitarnog odlagališta površine 38,85 ha. Na odlagalištu se zbrinjava komunalni otpad s područja grada Zaprešića i susjednih općina. Nelegalna odlagališta otpada su uglavnom manji neureñeni prostori koji nisu predviñeni za odlaganje otpada, a koja su najčešće formirali grañani bez prethodnog znanja ili formalnog rješenja tijela jedinice lokalne samouprave. Prema podacima Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 62 stambene i komunalne poslove na području Grada Zaprešića je evidentirano 11 lokacija nelegalnih odlagališta otpada. Za ove lokacije planira se sanacija ovisno o financijskim mogućnostima Grada. Sustavno i cjelovito gospodarenje otpadom na području Zagrebačke županije, a tako i Grada Zaprešića, planirano je dokumentom Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije iz 2011. godine. Jedinstvena organizacija gospodarenja otpadom prema županijskom konceptu do trenutka izrade ovog dokumenta nije uspostavljena, s obzirom na to da većina aktivnosti koje prethode uspostavi organizacije nisu dovršene. To se odnosi na aktivnosti izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom i ostalih objekata cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koje su u različitim projektnim fazama. U srpnju 2010. godine osnovano je društvo s ograničenom odgovornošću „Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije“. Osnivanjem ove komunalne tvrtke osiguran je važan preduvjet za uspješnu realizaciju županijskog koncepta gospodarenja otpadom. 4.2.6.1 Ciljevi i mjere Tablica 35. Ciljevi gospodarenja otpadom na području Grada Zaprešića C1 Izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada C2 Unapreñivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom C3 Sanacija postojećih službenih odlagališta otpada C4 Sanacija nelegalnih odlagališta otpada C5 Odvojeno prikupljanje i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada C6 Fazna izgradnja grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada C7 Trajna edukacija i komunikacija s javnošću C8 Nadzor i praćenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Tablica 36. Mjere gospodarenja otpadom na području Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C1 M1 C1 M2 C1 M3 C1 M4 C2 M5 C2 M6 C2 M7 Podupirati provoñenje projekata i prakse čistije proizvodnje (odnosno izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija) u industriji i uslužnim djelatnostima pružanjem potpora i stimulacijama; osobito poduprijeti edukaciju u industriji i upravnim tijelima Unaprijediti sustav skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata otpada (staklo, papir, plastika, elektronički otpad, gume, kućanski aparati, metali, biorazgradivi otpad iz kuhinja i vrtova). Unaprijediti sustav naplate skupljanja i odvoza otpada po količini i svojstvima, koji uključuje stimuliranje kućanstava/grañana za odvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada. Izraditi sustav informiranja o mogućnostima prevencije i smanjivanja proizvodnog otpada, koji će svim zainteresiranim subjektima učiniti dostupnim sve relevantne tehničke informacije i poticati ih na čistiju proizvodnju. Provesti izmjene i dopune dokumenata prostornog ureñenja (PPU Grada Zaprešića, GUP Grada Zaprešića, UPU sanitarnog odlagališta Zaprešiću) Provesti zaključke Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije Izraditi smjernice vezane uz projektiranje grañevinskih objekata s ciljem konkretnijeg i kvalitetnijeg uključivanja Sudionici Rok GU GS, KP TR Mogući izvori financ. PGZ GU JLS, KP KR PGZ KP KP, GS, JAVNOST KR PGZ GU GS KR PGZ GU UO, MGPU PR PGZ GU GU, ZŽ GU MGPU, UO PR, TR KR PGZ, FZOEU PGZ, EU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 63 C3 M8 C3C8 M9 C4C7 M10 C4 C5 M11 M12 C5C7 M13 C5C7 M14 C6 M15 C7 M16 C7 M17 C7 M18 C7 M19 C7 M20 C7 M21 C8 M22 C8 M23 korištenja materijala prihvatljivih sa stajališta zaštite okoliša (neopasni materijali, selektivna demontaža, materijali koji se mogu reciklirati i sl.), sa ciljem da se izbjegne novi grañevinski otpad Izraditi studiju utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta Novi Dvori KP UO, MZOIP, Konz. GU, IZO PR PGZ KR PGZ JLS, MZOIP, UO KP, IZO GS, JLS TR PGZ, FZOEU KR KR PGZ PGZ NVU, vrtići, škole NVU, UO, JLS, vrtići, škole TR PGZ TR PGZ GU, ZŽ UO, Konz. PR PGZ, FZOEU GU UO, JLS, KP TR PGZ, ZŽ GU UO, JLS, JAVNOST TR PGZ GU UO, JAVNOST KR PGZ GU UO, JLS, JAVNOST TR PGZ GU UO, NVU, GS, JAVNOST TR PGZ, EU GU NVU, vrtići, škole UO, MZOIP UO TR PGZ, EU TR PGZ TR PGZ Pojačati kontrolu i nadzor te onemogućiti dovoz nedozvoljenih vrsta otpada na odlagalište Novi Dvori (opasni otpad, proizvodni otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.) Nastaviti s projektima čišćenja i sanacije nelegalnih odlagališta te nastojati spriječiti njihovo nastajanje edukacijom i informiranjem stanovništva Promijeniti odnos kazni za „divlje odlaganje“ Provoditi odvojeno skupljanje biootpada od obrtnika (cvjećarnice, rasadnici, plastenici) i groblja Nastaviti edukaciju u vezi problematike otpada te podizati svijest i odgovornost grañana o važnosti i prednosti odvojenog skupljanja otpada Organizirati periodične lokalne akcije prikupljanja papira, biootpada, otpada uz prometnice, vodotokove, prirodne i kulturne spomenike, turističke objekte i slično u suradnji sa školama, NVU, udrugama i dr. Izraditi projektnu dokumentaciju za objekte zeleni otok i reciklažno dvorište u skladu sa zaključcima Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije Provoditi sustavnu i trajnu edukaciju po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva; posebno je važno sustavno i cjelovito osposobljavati djelatnike lokalne uprave i samouprave i pravnih osoba u vlasništvu Grada Provoditi trajnu komunikaciju s javnošću te u tom smislu cjelovito, točno i pravodobno informirati o stanju okoliša i svim aktivnostima, kao i učincima na području gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvoja Izraditi sažetke godišnjih izvješća o nastalim količinama i vrstama otpada te osnovnim problemima i poduzetim mjerama u gospodarenju otpadom u Gradu razumljiv široj javnosti i staviti na Internet stranicu Grada (informiranje javnosti) Grañane informirati o broju telefona i nadležnoj službi kojoj mogu prijaviti osobe koje neodgovorno postupaju s otpadom Redovito pripremati letke, knjige, internetske informacije i druge oblike komuniciranja o problemima s otpadom, pri čemu pasivan pristup treba zamijeniti aktivnim koji polazi od pravovremenog uključivanja grañana i drugih proizvoñača otpada u rješavanje tih problema Organizirati edukaciju o izbjegavanju otpada, primarnom odvajanju ambalaže, papira, baterija i drugih vrsta otpada za vrtiće i škole, javne tribine i sl. Osigurati stalan nadzor tijeka otpada KP Provoditi organizaciju rada na odlagalištu uz redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom na kraju dana, čime se izbjegava stvaranje i širenje neugodnih mirisa s odlagališta KP KP KP KP GU GU IZO Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 64 4.2.7 Buka 4.2.7.1 Stanje Buka je svaki neželjeni zvuk koji na bilo koji način nepovoljno djeluje na čovjeka i šteti njegovu zdravlju i kvaliteti života. U urbanim cjelinama najveći vanjski izvor buke, s najširim prostornim i vremenskim utjecajem, je promet. Kontinuirani rast svih tipova prometa (cestovnog, željezničkog, zračnog, brodskog), odrazio se osim na povećanje buke i vibracija i na onečišćenje zraka, vode, tla, te sveukupno negativno djelovanje na okoliš. Buka kao psihološki negativan čimbenik života u gradu nepovoljno utječe na kakvoću življenja, a time i na zdravlje ljudi. Kao i kod svih onečišćenja, izloženost buci ima akumulirajući karakter, što znači da se štetni utjecaj buke uočava tek nakon duljeg vremena i prvenstveno se manifestira kao loše raspoloženje, razdražljivost, umor, nesanica, glavobolja i gubitak koncentracije, što uzrokuje smanjenu radnu sposobnost. Mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu odreñene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09). Najvažniji provedbeni propis je Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) u kojem su dana ograničenja za buku na otvorenom prostoru, u zatvorenim boravišnim prostorima i na radnome mjestu, te za buku sadržaja za sport, rekreaciju i zabavu, povremenih izvora buke i gradilišta. Najčešći izvori buke na području Grada Zaprešića su cestovni i pružni (željeznički) promet, industrijska i obrtnička postrojenja, sportski, rekreacijski i ugostiteljski sadržaji, te mnogobrojni loše izvedeni ventilacijski i klimatizacijski sustavi. Najveća ugroženost prevladava na lokacijama uz glavne prometnice po kojima osim osobnih vozila prolaze autobusi, kamioni i druga teretna vozila, zatim na lokacijama uz frekventne željezničke pruge, te u neposrednoj blizini velikih raskrižja i semafora. U uskim ulicama gradskog središta razina buke je povećana zbog djelovanja tzv. kanjonskog efekta (višestruke refleksije zvuka izmeñu pročelja zgrada). Cestovnu prometnu mrežu grada Zaprešića sačinjavaju vangradske i gradske prometnice pomoću kojih je omogućen pristup gradu i prometne površine unutar same jezgre grada. Prometnica šireg vangradskog značaja je autocesta A2 s čvorištem koje omogućava pristup području Zaprešića, dok su državna cesta D225 (Maršala Tita, Pavla Lončara) i županijska cesta Ž-2186 (Bana J. Jelačića), koje prolaze kroz urbano gradsko područje, u funkciji glavnih mjesnih ulica. Takoñer se navedenim prometnim pravcima realizira dio daljinskog tranzitnog prometa, čiji se negativni utjecaji manifestiraju u prometnim poteškoćama izazvanima zagušenjem prometa, povećanom broju teških vozila koja prolaze centralnim dijelom grada, a time i povećanjem razine buke. Preostali dio prometne mreže čine sabirne prometnice koje povezuju mjesne ulice, pristupne ulice do stambenih objekta, te industrijske ulice unutar industrijskih područja. Osim buke dominantnog cestovnog prometa, treba istaknuti i ugroženost od buke željezničkog prometa s obzirom na to da južnim djelom urbanog prostora prolazi magistralna glavna željeznička pruga, a istočnim dijelom željeznička pruga I. reda. Gospodarsko-proizvodne zone smještene su na rubnim dijelovima Grada Zaprešića na lokacijama povoljnog prometnog pristupa. One zauzimaju prvenstveno prostor izmeñu državne ceste D225 i glavne magistralne željezničke pruge i autoceste A2 na jugu, te prostor izmeñu županijske ceste Ž2186, lokalne ceste L-31024 i željezničke pruge na sjevernom dijelu grada. Odreñeni maleni postotak gospodarskih aktivnosti smješten je i u samom gradu, ali su te zone manjih površina i većinom Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 65 poslovnog, a ne proizvodnog karaktera. Postojeći industrijski pogoni trebaju raditi sukladno zakonskoj regulativi, te ne podizati razinu buke iznad dozvoljene razine, dok bi se novi industrijski pogoni trebali planirati izvan naseljenih mjesta na dozvoljenoj udaljenosti od stambenih područja. Osim prometa i industrije kao primarnih izvora buke, može se javiti buka od radionica i ugostiteljskih radnji smještenih unutar ili uz stambene zone. Poštivanjem propisanih sanitarno-tehničkih uvjeta, odreñenog radnog vremena i uvjeta o zaštiti buke, ovaj bi se problem mogao riješiti. 4.2.7.1 Ciljevi i mjere Problemu zaštite od buke u Republici Hrvatskoj do sada nije bila posvećena dostatna pozornost. Naime, mjerenja buke u vanjskom prostoru se ne obavljaju sustavno niti je regulirana obveza prikupljanja i vrednovanja podataka o izmjerenim razinama buke. Kvalitetno upravljanje bukom se prvenstveno zasniva na preventivnom pristupu namijenjenom izbjegavanju i sprečavanju izloženosti buci. Stoga o buci treba sustavno razmišljati u ranoj fazi izrade prostorno-planskih dokumenata, u tijeku izdavanja lokacijskih, grañevinskih i uporabnih dozvola te pri sustavnom planiranju i cjelovitom upravljanju prometom. Ciljevi i mjere preuzeti su iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) i prilagoñeni uvjetima u Gradu Zaprešiću (Tablica 37. i 38.) imajući u vidu trenutno važeću zakonsku regulativu. Uz ciljeve i mjere zaštite od buke, navedeni su mogući sudionici i nositelji mjera, te su predloženi rokovi izvršenja i navedeni mogući izvori financiranja. Tablica 37. Ciljevi zaštite od buke na području Grada Zaprešića C1 Izraditi dokumentaciju o prostoru i okolišu značajnu za problematiku buke u svrhu izbjegavanja sadašnjih i budućih konflikata u prostoru C2 U većoj mjeri (posebno u procjeni utjecaja na okoliš) prepoznavati i uvažavati buku kao vid onečišćenja i degradacije kvalitete okoliša u svrhu izbjegavanja budućih konflikata C3 Unaprijediti fazu implementacije planiranih rješenja i mjera zaštite Tablica 38. Mjere zaštite od buke na području Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C1 M1 C2 M2 C2 M3 C2 M4 C3 M5 Redovito ažurirati postojeće karte buke i koristiti ih prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije, te izraditi akcijske planove za upravljanje bukom okoliša i njezinim štetnim učincima. U prostorno-planskim i projektnim rješenjima uvažavati utjecaj vanjske buke na postojeće i buduće sadržaje u prostoru s obzirom na važeće propise. Ako je primjenjivo, propisati dodatne mjere zaštite koje će osigurati da vanjske razine buke ostanu u zakonom propisanim granicama. U postupku izdavanja rješenja o uvjetima grañenja, lokacijske dozvole, grañevinske i uporabne dozvole, te minimalno tehničkih uvjeta i drugih dokumenata važno je inzistirati na mjerama zaštite od buke i kontrolirati njihovu provedbu. Educirati odgovarajuće službe o problemu buke. Postupno rješavati očito postojeći problem buke od prometa. Mjere uključuju: popravak cesta (kvalitetnija cesta – manje buke), smanjenje Sudionici Rok GZ MIZ, Konzultanti PR ZPUZŽ, GZ MGPU, MIZ TR PGZ. ZŽ GZ, ZŽ, MGIPU SI, IZO TR GS GZ, ZŽ, MZOIP GZ, ZPUZŽ IZO, SI SR DP, PGZ GU, MMPII PR, trajno PGZ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. PGZ, EU fondovi 66 dopuštenih brzina (manja brzina – manja buka), regulacija kamionskog prometa (manje kamiona – manje buke), ograničavanje vremena prometovanja za pojedine vrste vozila, preusmjeravanje prometa, izgradnja zaštitnih zidova uz prometnice (učinkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s križanjima u razini), sadnja zaštitnih nasada (nije učinkovito u akustičkom smislu no subjektivno popravlja dojam). Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 67 4.3 UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA 4.3.1.1 Stanje Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) regulira se i Sustav zaštite i spašavanja, čije temeljne zadaće su planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća i poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je dogañaj nastao, uključujući još i prosudbu mogućih ugrožavanja i posljedica. Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuje opasne tvari (NN 114/08) ureñuje se popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesreće; način utvrñivanja količina opasnih tvari i dopuštene količine, te kriteriji prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. Zakonski okvir koji odreñuje upravljanje rizicima i nesrećama obuhvaća još čitav niz zakona i podzakonskih akata. Prema podrijetlu nastanka nesreće se grubo razvrstava u dvije osnovne vrste: nesreće čiji je uzrok prirodne naravi i nesreće koje su tehnološke naravi, odnosno koje nastaju ljudskim djelovanjem. Prirodne katastrofe imaju znatan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj svake zemlje. Poseban utjecaj imaju na području veće naseljenosti, kakvo je područje i oko Grada Zaprešića. Neke druge prirodne katastrofe, kao što su na primjer suša, mraz i sl., zahvaćaju čitavo područje Republike Hrvatske. Za velike industrijske nesreće karakteristično je da imaju malu vjerojatnost nastanka, ali s mogućnošću nastanka velikih posljedica. Danas postoje standardni postupci procjene i upravljanja rizicima u industrijskim postrojenjima koji se i dalje razvijaju. Neki postupci upravljanja rizicima u industrijskim postrojenjima primjenjuju se već više od 30 godina. Usprkos tomu velike nesreće se dešavaju. Osim nenamjerno izazvanih nesreća, svjedoci smo u novije vrijeme namjerno izazvanih nesreća (vandalizam, sabotaža, terorizam) na kritičnim industrijskim postrojenjima. Zbog toga se danas sve više koristi sintagma „analiza svih možebitnih opasnosti“ (all-hazards approach), pa je u tom smislu metodološki pristup procjeni rizika ponešto modificiran. Prema podacima iz Registra postrojenja opasnih tvari, RPOT-a, na području Grada Zaprešića u 2010. godini prijavljen je samo jedan subjekt odnosno lokacija, MESSER CROATIA PLIN d.o.o., na kojoj su opasne tvari prisutne u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrñenih Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuje opasne tvari (NN 114/08). Nije poznat podatak koja postrojenja na području Grada Zaprešića su nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u skladu s navedenom Uredbom dostavili Obavijest o prisustvu malih količina opasnih tvari. Kako je Grad Zaprešić suočen s povećanim rizicima nastanka nesreća, na temelju Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) i Statuta Grada Zaprešića (“Službene novine“ Grada Zaprešića broj 4/09), a u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Zaprešića Gradsko je vijeće donijelo Odluku o odreñivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Gradu Zaprešiću. Operativne snage zaštite i spašavanja Grada Zaprešića su: - Stožer zaštite i spašavanja Grada Zaprešića Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 68 - Zapovjedništvo i Postrojbe civilne zaštite Grada Zaprešića Vatrogasna zajednica Grada Zaprešića Javna vatrogasna postrojba Grada Zaprešića Dobrovoljna vatrogasna društva Grada Zaprešića Te operativne snage sudionici su zaštite i spašavanja, a pozivaju se, mobiliziraju i aktiviraju za provoñenje mjera i postupaka u cilju sprečavanja nastanka, ublažavanja te uklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesreća. Dužnost operativnih snaga je ustrojiti interventne timove zaštite i spašavanja koji će biti osposobljeni za izvršavanje namjenskih zadaća zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na cjelokupnome području Grada Zaprešića. Operativne snage dužne su u obavljanju redovitih djelatnosti planirati mjere i poduzimati aktivnosti radi otklanjanja ili umanjenja mogućnosti nastanka katastrofe i velike nesreće, te prilagoñavati obavljanje redovite djelatnosti okolnostima kada je proglašena katastrofa. Operativnim snagama rukovodi i koordinira gradonačelnik Grada Zaprešića uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Zaprešića. U katastrofama i velikim nesrećama gradonačelnik Grada Zaprešića izravno zapovijeda operativnim snagama zaštite i spašavanja Grada Zaprešića. Osim operativnih snaga odreñene su i pravne osobe sa snagama i kapacitetima od značaja za zaštitu i spašavanje na području Grada Zaprešića. Osim pravnih osoba mogu se takoñer angažirati poduzeća i obrtnici s alatima i sredstvima koja mogu poslužiti u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća te autoprijevoznici i neke udruge. 4.3.1.2 Ciljevi i mjere Ciljevi i mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja definirani su u skladu s Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NPDO) i dani su u sljedećim tablicama. Tablica 39. Ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja prema NPDO-u C1 Unaprijediti, uskladiti i ojačati zakonsku, upravnu, institucionalnu, tehničku, sigurnosno-tehničku i financijsku osnovu te mehanizme, postupke i mjere za sigurno gospodarenje kemikalijama. C2 Unaprijediti, uskladiti i ojačati zakonsku, upravnu, institucionalnu, tehničku, informatičku sigurnosno-tehničku i financijsku osnovu te mehanizme, postupke i mjere za procjenu rizikâ i za njihovo smanjivanje u skladu s novim gospodarskim i sigurnosnim potrebama i meñunarodnim obvezama RH C3 Smanjiti rizik od industrijskih nesreća i poboljšati mjere za sprječavanje industrijskih nesreća te za pripravnost i odgovore na njih C4 Osiguranje učinkovite dugoročne preventivne zaštite i zaštite u slučaju nesreća C5 Uspostava politike koja se temelji na djelotvornom nadzoru, procjeni i prevenciji svih zdravstvenih rizika koji su odreñeni fizikalnim, kemijskim, biološkim, socijalnim i psihosocijalnim čimbenicima životnoga i radnog okoliša C6 Uklanjanje i smanjivanje štetnih utjecaja onečišćenosti na zdravlje u svim medijima koji okružuju ljude i s kojima oni dolaze u dodir Tablica 40. Ostali ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja C7 Politika smanjenja rizika od katastrofa treba postati nacionalni prioritet i prioritet lokalne zajednice C8 Izgradnja svijesti o postojanju opasnosti od katastrofa, jednako prirodnih kao i onih izazvanih ljudskim djelovanjem jednako onih koje već postoje ili onih koje tek mogu nastati C9 Izgradnja potrebne infrastrukture Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 69 Tablica 41. Mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva C1 M1 C1 M2 C2 M3 C2 M4 C3 M5 C3 M6 C4 M7 C4 M8 C4 M9 C4 M10 C4 M11 C4 M12 C4 M13 C5, C6 M14 Sudjelovati u uspostavi državnog registra i inventara kemikalijâ te informatičkog sustava za praćenje podataka o sigurnom gospodarenju kemikalijama i za njihovu razmjenu izmeñu svih partnera koji rade na unapreñivanju toga sustava i na njegovu jačanju Sudjelovati u uspostavi sustava za izradu godišnjih izvješća za ocjenu stanja postojećega sustava za sigurno gospodarenje kemikalijama, uključujući procjenu rizika. Utvrditi prioritetne probleme i izraditi godišnje planove aktivnosti za unaprjeñivanje toga sustava i za njegovo jačanje Sudjelovati u uspostavi sustava za praćenje i izmjenu podataka o pokazateljima rizikâ te sustava za praćenje i izmjenu podataka o pokazateljima djelotvornosti mjerâ zaštite zdravlja i za zaštitu okoliša Uspostaviti sustav poticajnih mjera za izradu i provedbu programa zdravstvene sigurnosti i zaštite okoliša, programa HSE, te za uvoñenje čišćih tehnologija i sustavâ kakvoće ISO 9000 i ISO 14000 Poticati uporabu manje opasnih kemikalija i čišćih tehnologija u cilju smanjenja rizika od industrijskih nesreća Obavješćivati javnost i omogućiti njezino sudjelovanje u postupcima vezanima uz mjere za sprječavanje, pripravnost i odgovor na industrijske nesreće U prostornim planovima voditi računa o lokaciji prijenosne mreže željezničkih brzih linija i prijamnih postaja za prijenos poziva s mobilnih telefona te o zabrani izgradnje objekata u blizini visokonaponskih dalekovoda Stalno nadopunjavati podatke o postojećim djelatnostima i lokacijama na području Grada na kojima se proizvode, rabe, skladište ili prevoze opasne tvari, te o istima voditi operativni informacijski sustav u sklopu ISZO Uspostaviti sustav za meñusobno komuniciranje i obavješćivanje svih subjekata u zaštiti i spašavanju te sustav za komuniciranje s javnošću i njezino obavješćivanje Uključiti se u izradbu prostornih i urbanističkih planova u dijelu koji se odnosi na zaštitu i spašavanje Uključiti se u rješavanje kriznoga stanja u slučaju prirodnih ili drugih nesreća-katastrofa Sudjelovati u izradi projekata u dijelu koji se odnosi na područje obrane i zaštite ljudî, dobara i okoliša Surañivati u provedbi mjerâ za očuvanje i zaštitu prirode Educirati grañanstvo o pravilnoj percepciji zdravstveno ekoloških rizika i osiguranje sudjelovanja javnosti u odlučivanju o svim aspektima okoliša i zdravlja Nositelji Sudionici Rok MZOIP GU, MIZ, HZT, JPP KR Mogući izvori financ. DP MZ, MZOIP HZT, GU KR DP MZOIP MUP, MIZ, GU KR DP, PGZ MIZ MZOIP, MG, GU SR DP,PGZ MG HGK, GU, HZT KR, DR DP, PGZ MZOIP MG, GU KR DP, PGZ MGPU MG, GU DR DP GU HZT, MZOIP, MUP, MIZ KR PGZ, DP DUZS GU, MUP, MG, MZOIP, MZ KR DP MZOIP DR DP DUZS MUP, MG, GU GU DR DP, PGZ DUZS GU DR DP, PGZ MZOIP GU DR DP MIZ GU KR DP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 70 Tablica 42. Ostale mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C7 M15 C7 M16 C7 M17 C8 C8 M18 M19 C8 M20 C9 M21 C9 M22 C9 M23 C9 M24 Senzibiliziranje javnosti kroz medije o postojanju opasnosti od katastrofa kako prirodnih tako i onih izazvanih ljudskim djelovanjem Djelovanje kroz razne vidove edukacije uključujući i školske programe o postojanju opasnosti od katastrofa kako prirodnih tako i onih izazvanih ljudskim djelovanjem Primjena najnovijih znanstvenih postignuća i tehnoloških rješenja u procjeni rizika, te uključivanje u sustave ranog upozoravanja Usmjeravanje sredstava u projekte smanjenja rizika Usmjeravanje svih dionika na vlastiti doprinos i djelovanje u procesu smanjenja rizika do katastrofa Jačanje dijaloga, uspostava koordinacije i razmjene informacija izmeñu kriznih menadžera i razvojnih sektora Formiranje specijalističkih timova civilne zaštite za izvlačenje iz ruševina te obuka pasa tragača Sporazum s Hrvatskom vojskom o postavljanju pontonskih mostova u slučaju katastrofa kao što je potres Ugovori o distribuciji hrane i vode u slučaju potresa s velikim trgovačkim lancima, odnosno, gospodarskim subjektima koji mogu ponuditi svoje prostore za mogući smještaj grañana u kriznoj situaciji Izrada i distribucija letaka o pravila ponašanja grañana u slučaju potresa i s popisom prostora za evakuaciju Sudionici Rok GU VRH, JPP DR Mogući izvori financ. PGZ, DP GU MZOIP DR PGZ, DP JPP MZOIP, GU DR DP, GS GU DUZS DUZS GU DR DR PGZ, DP DP, PGZ DUZS GU DR DP, PGZ DUZS GU SR DP, PGZ DUZS GU SR DP, PGZ DUZS GU SR PGZ DUZS GU SR PGZ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 71 5 INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA 5.1 MONITORING I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA 5.1.1 Stanje Monitoring (praćenje stanja) i informacijski sustav zaštite okoliša instrumenti su kojima je zadaća osigurati kvalitetne, odnosno relevantne, pravovremene, znanstveno-stručno verificirane, transparentne i lako dostupne informacije povezane s problematikom okoliša. Praćenje stanja okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) podrazumijeva sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica. Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata. Način voñenja i održavanja informacijskog sustava, struktura i oblik odreñeni su Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08). Središnja ustanova za prikupljanje i objedinjavanje prikupljenih podataka o okolišu, obradu tih podataka i izradu izvješća, praćenje stanja okoliša, voñenje baza podataka o okolišu i izvješćivanje o okolišu u RH je Agencija za zaštitu okoliša (AZO). S djelom podataka o okolišu raspolažu različite javne i državne ustanove, pojedini instituti i zavodi, dijelovi sveučilišta te javna poduzeća na lokalnoj razini. Na području Grada Zaprešića, kao i na području cijele RH, još uvijek nije uspostavljen cjelovit i funkcionalni sustav; odreñeni podaci se ne prikupljaju (kvaliteta zraka, pedosfera/litosfera, biološka i krajobrazna raznolikost); ne postoji „protočnost“ informacija na relaciji jedinice lokalne/regionalne samouprave – državne ustanove – institucije koje vrše praćenje i prikupljanje informacija; te niz podataka koji zbog slabe protočnosti izmeñu institucija koje ih prikupljaju i onih koji bi trebali biti zainteresirani za njih, na kraju ne predstavljaju „korisnu“ informaciju. Uzroke ovim problemima treba tražiti na svim razinama sustava zaštite okoliša - od nepotpuno riješenog pravnog okvira za funkcioniranje informacijskog sustava, preko velikog broja pravnih propisa vezanih za okoliš donesenih u relativno kratkom vremenu koji nisu praćeni istovremenom nužnom reorganizacijom sustava unutar svih subjekata koji ih moraju provoditi i složenosti sustava zbog velikoga broja institucija koje sudjeluju, ali i općeg nedostatka financijskih sredstava i stručnog kadra. Podaci o stanju okoliša i pritisaka na okoliš koji se prate na području grada Zaprešića u nadležnosti su nekoliko različitih institucija; Upravni odjel za prostorno ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije nadležan je za voñenje i provjeru kakvoće podataka u Registru onečišćavanja okoliša (ROO) na nivou cijele županije; Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije provodi kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće u razvodnoj mreži; Hrvatske vode prate kakvoću površinskih voda rijeke Krapine i potoka Lužnice te kakvoću vode na vodocrpilištu Šibice iz kojeg se vodom opskrbljuje i Grad; podaci o postrojenjima na području grada Zaprešića u kojima je prisutnost opasnih tvari utvrñena u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrñenih Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) dostavljaju se nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i Agenciji za zaštitu okoliša; pravne osobe koje koriste opasne kemikalije kao i fizičke osobe koje koriste opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti ili obavljaju promet opasnih kemikalija na malo obvezne su voditi očevidnike o opasnim kemikalijama koje dostavljaju Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 72 5.1.1 Ciljevi mjere Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije iz 2003. godine definirano je nekoliko ciljeva u vezi s unaprjeñenjem sustava monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša. To su prvenstveno uspostavljanje informacijskog sustava Zagrebačke županije, prikupljanjem i organizacijom postojećih informacija te korištenje tog sustava u procesima odlučivanja u vezi zaštite okoliša i održivog razvoja; zatim unapreñenje dostupnosti informacija o okolišu Zagrebačke županije zainteresiranoj i stručnoj javnosti i postupna uspostava trenutno nepostojećih sustava praćenja. Prema posljednjem Izvješću o stanju okoliša Zagrebačke županije iz 2009. godine, aktivnosti na uspostavi informacijskog sustava na nivou županije su u tijeku. Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju važnost informacijskog sustava i kao cilj navode "uspostavu kvalitetnog informacijskog sustava…koji će poduprijeti proces priključivanja RH Europskoj uniji…koji će omogućiti uspostavu cjelovitog monitoringa…olakšati dostupnost informacija javnosti,…koji će se početi uspostavljati kroz "pilotne instalacije" vezane uz odreñene prioritetne zadaće". Informacijski sustav okoliša Grada ključan je element sustava zaštite okoliša Grada, nužan preduvjet za većinu drugih mjera, koji kao takav spada u nadležnost Gradske uprave. Postupna uspostava informacijskog sustava zaštite okoliša u okviru informacijskog sustava Grada treba osigurati: - stalnu, pouzdanu i cjelovitu sliku stanja okoliša, pritisaka na pojedine sastavnice okoliša, trendova, promjena i načina ugrožavanja okoliša cjelovit uvid u politiku zaštite okoliša Grada, sastavne elemente i njenu provedbu, učinke poduzetih mjera, nositelje i izvršitelje mogućnost pravovremenog obavješćivanja i sudjelovanja svih zainteresiranih strana u rješavanju pitanja zaštite okoliša, posebno informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti Tablice dane u nastavku sažeto prikazuju opisane ciljeve i uz njih vezane mjere. Tablica 43. Ciljevi unapreñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša C1 Uspostava informacijskog sustava okoliša Grada, prvenstveno prikupljanjem i organizacijom postojećih informacija. C2 Korištenje uspostavljenog informacijskog sustava kao potpore procesu odlučivanja u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem. C3 Unapreñenje dostupnosti informacija o okolišu Grada zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti. C4 Postupna uspostava trenutno nepostojećih sustava praćenja (monitoringa). Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 73 Tablica 44. Mjere unapreñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici PR PR-SR PGZ, DP GU, AZO ZŽ, AZO, HV, HZT, ZJZZŽ, institucije koje mjere,...) AZO, svi potencijalni korisnici informacija ... ZŽ Mogući izvori financ. PGZ PR, trajno PGZ, DP GU AZO, IZO SR, trajno DP, PGZ GU AZO, HV, KP, NVU SR, trajno PGZ GU, AZO sudjeluju svi DR, trajno PGZ, DP, FZOEU, GS, EUMF C1 M1 Utvrditi izvore značajnih podataka, uključena tijela i institucije, postojeće planove, te postići dogovor oko korištenja i integracije podataka. GU C2 M2 Obrada i analiza prikupljenih podataka i njihov transfer u informacije koje su značajne za različite probleme zaštite okoliša GU C2 M3 C2 C4 M4 C3 M5 C4 M7 Edukacija svih uključenih: nositelja i korisnika tih informacija kroz radionice, seminare… kontinuirano obrazovanje obveznika prema kategorijama (socijalni, profesionalni i obrazovni status) Utvrñivanje podataka za koje ne postoji sustavno prikupljanje, a koji su potrebni za optimalno gospodarenje okolišem. Prezentiranje i dostupnost informacija iz uspostavljenog sustava stručnoj i široj javnosti (aktivnosti na unapreñenju web stranice Grada vezano za okoliš; npr. objavljivanje podataka o kakvoći vode, emisija u zrak). Na osnovi rezultata mjere M4, pokrenuti uspostavu trenutno nepostojećih, a potrebnih sustava praćenja (vidi ostale teme zaštite okoliša). Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Rok 74 5.2 ZNANOST I RAZVOJ 5.2.1 Stanje Na području RH, znanstvena djelatnost provodi se u šest znanstvenih područja (prirodne, tehničke, biomedicinske, biotehničke, društvene i humanističke znanosti). Temeljni zakon koji regulira znanstvene djelatnosti je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11), a nadležno državno tijelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). AGENDA 21 – Program za 21. stoljeće koji predstavlja globalni koncept održivog razvoja, navodi kako u suvremenom društvu znanstvene aktivnosti sve više treba usmjeravati na pitanja klimatskih promjena i povećavanja potrošnje prirodnih izvora, te na demografske trendove i degradiranje okoliša. Takoñer, navodi da naročito treba podupirati one znanstvene grane koje pružaju jasniju sliku o djelovanjima na okoliš i daju točnije procjene. Na području Grada ne djeluje nijedna znanstvena institucija. Iz tog razloga, a i zbog blizine Grada Zagreba, najjačeg znanstvenog i sveučilišnog centra u RH, suradnja gospodarstvenika i poljoprivrednika i gradskih službi Grada Zaprešića usmjerena je na njegove znanstvene i istraživačke institucije. Kao primjer takve suradnje, može se navesti ona sa znanstvenim Institutom Ruñer Bošković iz Zagreba i Grañevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu koji su bili angažirani oko problema onečišćenja potoka Gorjak. Cilj je tu suradnju još intenzivirati, za što, s obzirom na niz nepoznanica u vezi okoliša, sigurno ima još dovoljno prostora. 5.2.1 Ciljevi i mjere Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) nalažu jače vezivanje znanstvenih istraživanja uz strateške ciljeve politike zaštite okoliša, što je ostvarivo kroz suradnju i angažiranje postojećih znanstvenih resursa u rješavanju problema zaštite okoliša. Sljedeće tablice sažeto prikazuju ciljeve i mjere unapreñenja korištenja znanosti kao instrumenta održivog razvoja i zaštite okoliša. Tablica 45. Ciljevi unapreñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša C1 Probleme zaštite okoliša Grada rješavati u suradnji s ustanovama iz sustava znanosti (visokim učilištima, znanstvenim ustanovama i drugim pravnim osobama upisanim u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba). Tablica 46. Mjere unapreñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje cilja Nositelji C1 M1 Analizirati teme provedenih znanstvenih programa i projekata, te utvrditi i iskoristiti one koji su primjenjivi u rješavanju aktualnih problema zaštite okoliša Grada. C1 M2 Angažirati ustanove iz sustava znanosti u rješavanju aktualnih problema zaštite okoliša na području Grada: davanjem prijedloga za teme magistarskih, Glavni nositelji pojedinih projekata i programa, ustanove u okviru kojih su provedeni GU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Sudionici Rok GU PR, trajno Znanstvene ustanove, visoka učilišta trajno Mogući izvori financ. PGZ PGZ, EUMF 75 - doktorskih, te drugih znanstveno-istraživačkih radova koje su u vezi s aktualnim problemima zaštite okoliša koji se javljaju na području Grada raspisivanjem natječaja za prijedloge primijenjenih znanstveno - istraživačkih projekata. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 76 5.3 INTEGRACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORSKE POLITIKE 5.3.1 Stanje Integracija zaštite okoliša u sektorske politike istovremeno je jedan od osnovnih instrumenata, ali i jedno od osnovnih načela i ciljeva suvremene prakse zaštite okoliša i održivog razvoja. Formalni okviri kroz koje se ostvaruje integracija zaštite okoliša u sektorske politike, mogu se svrstati u nekoliko sljedećih skupina djelovanja: - praksa integralnog planiranja - RH ima dugu tradiciju prostornog planiranja i u tom sektoru nastoji slijediti trendove što se vidi iz važnosti koju zaštita okoliša ima u posljednjoj generaciji prostornih planova. Za Grad Zaprešić donesena je prostorno-planska dokumentacija (te izmjene i dopune pojedinih planova) na svim razinama, od Prostornog plana ureñenja Grada Zaprešića, preko Generalnog urbanističkog plana, do urbanističkih planova ureñenja i detaljnih urbanističkih planova za pojedina uža područja. Prostorni plan ureñenja Grada Zaprešića (Glasnik Zagrebačke županije br. 10/2005, SN GZ br. 1/2007, 7/2011) regulira prostorno ureñenje cjelokupnog prostora Grada Zaprešića. Generalni urbanistički plan Grada Zaprešića (SN GZ br. 5/2008) utvrñuje rješavanje razvojnih potreba Grada Zaprešića, vezano uz osiguranje novih prostora dovoljne površine za razvitak stambenih i gospodarskih područja, uključivo i prostore za potrebe sadržaja javne i društvene namjene, sport i rekreaciju s javnim zelenim površinama, te koridore prometne i komunalne infrastrukture na prostoru površine od 1485,5 ha koje se pruža u pravcu sjevera sve do šume Marijagoričkog podbrña, a u pravcu juga do južnog ruba jezera Zajarki i potoka Lužnice. Donijeti su i sljedeći Urbanistički planovi ureñenja: Urbanistički plan (uz izmjene i dopune) ureñenja višenamjenske gospodarske zone Shopping city Zagreb; Urbanistički plan ureñenja naselja Ivanec Bistranski; Urbanistički plan ureñenja naselja Pojatno; Urbanistički plan ureñenja naselja Jablanovec; Urbanistički plan ureñenja radne zone Zaprešić– „Jug“ (M. Tita, istočna obilaznica, Ul. Ruševlje, buduća spojna ulica Ruševlje – P. Devčića – Krapinska – željeznička pruga); Urbanistički plan ureñenja zone Kalamiri – Zaprešić; Urbanistički plan ureñenja zone izmeñu Ulica Savska – željeznička pruga – Petrekovićeva – Malekovićeva; Urbanistički plan ureñenja zone izmeñu istočne obilaznice Krapinske ulice i željezničke pruge I. reda (Kenda); Urbanistički plan ureñenja zone sjeverozapadno od Ulice hrvatske mladeži i jugozapadno od Nove ulice (5 – planirane) do rubova zapadnog izgrañenog područja; te Detaljni planovi ureñenja: Detaljni plan ureñenja I. faze (uz izmjene i dopune) gospodarske zone Shopping city Zagreb; Detaljni plan (uz izmjene i dopune) ureñenja II. faze gospodarske zone Shopping city Zagreb; Detaljni plan ureñenja dijela urbanog područja uz Ulicu Pavla Lončara; Detaljni plan ureñenja gospodarske poslovno-proizvodne zone “Luska” ALPRO ATT Zaprešić; Detaljni plan ureñenja zone uz Ulicu K. Š. ðalski; Detaljni plan ureñenja (uz izmjene i dopune) za dio naselja Kalamiri (k.č. 3065/1 i 3065/2 k.o. Zaprešić); Detaljni plan ureñenja prostora javne vatrogasne postrojbe; Detaljni plan ureñenja gospodarske zone Hruševec Kupljenski; Detaljni plan ureñenja proizvodno-servisne zone Zajarki; Detaljni plan ureñenja izmeñu Lužničke ulice i potoka Lužnica (DPU-3); Detaljni plan ureñenja prostora izmeñu ulica P. Lončara – Bana J. Jelačića i A. Starčevića (područje uži centar). Navedenom prostorno-planskom dokumentacijom u granicama mogućega nastoje se spriječiti okolišno neodrživo planiranje i parcijalni interesi nepovoljni za okoliš. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 77 Kao jedno od temeljnih načela regionalnog razvoja Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz 2009. godine se utvrñuje načelo održivosti. Ključni planski dokumenti na regionalnoj razini – razini županije, koji takoñer slijede to načelo su Županijske razvojne strategije (ŽRS) te programi razvoja manjih područja – gradova i općina. Budući da je izrañena Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2007. do 2013. godine - ŽRS (Glasnik Zagrebačke županije br. 27/2006), proizašla je i potreba za strateškim planiranjem ukupnog razvoja gradova i općina u sklopu županije. Iz tog razloga, Grad Zaprešić je izradio prijedlog projekta „Projekt ukupnog razvoja Grada Zaprešića“ – PUR. Projekt ukupnog razvoja kao strateški plan utvrñuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili, pri tom uključujući očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Prijedlog projekta je prihvaćen u listopadu 2010. godine (SN GZ br. 07/10). - procedure procjene utjecaja na okoliš - Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) propisano je provoñenje dvaju postupaka koji integrativno sagledavaju sve sastavnice okoliša. Radi se o postupcima procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SPUO) koji su definirani pripadajućim podzakonskim aktima (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09), Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)). Postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO) proveden je u proteklom razdoblju i za nekoliko zahvata na području Grada. Prema podacima dobivenim od Zagrebačke županije (Upravnog odjela za prostorno ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša), u razdoblju 2007. – 2011., na području Grada Zaprešića (uključujući postrojenje Pliva Hrvatska d.o.o. smještenom na području Općine Brdovec) provedena su 3 postupka PUO dok postupaka SPUO nije bilo. - mjere kojima se nastoji stimulirati sudionike iz drugih sektora kako bi dobrovoljno nastojali učiniti svoju djelatnost prihvatljivijom za okoliš, koje se u stvarnosti manifestiraju kao inicijative i projekti bilo na uvoñenju čistije proizvodnje, bilo na institucionalizaciji brige o okolišu u poslovanje kroz uvoñenje neke vrste sustava upravljanja okolišem. Najpoznatiji i najšire korišteni standard za upravljanje rizikom u okolišu je već spomenuti ISO 14001, a njemu je vrlo srodan i EMAS. Ako se uvoñenje sustava zaštite okoliša uzme kao indikator aktivnosti i osviještenosti poslovnog sektora o problematici zaštite okoliša, mora se konstatirati da su svega dvije tvrtke sa sjedištem na području Grada Zaprešića (MGH d.o.o., Mag sekom d.o.o.) uvele sustav upravljanja okolišem, standard ISO 14000 (Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2011 godinu, Hrvatsko društvo za kvalitetu). Meñutim, potrebno je napomenuti da postoji i odreñeni broj tvrtki koje djeluju na području Grada Zaprešića, ali čije se sjedište nalazi izvan ovog područja, a koje su uvele sustav upravljanja okoliše (HEP ODS d.o.o., HEP OPS d.o.o., Viadukt d.d., Konzum d.d. ...). 5.3.1 Ciljevi i mjere Sljedeće tablice sažeto prikazuju ciljeve i mjere unapreñenja integracije zaštite okoliša u sektorske politike. Tablica 47. Ciljevi unapreñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore C1 Pridonijeti unapreñenju regionalnog prostornog planiranja jačanjem integralnog pristupa i sudjelovanja javnosti. C2 Pridonijeti unapreñenju prakse postupka PUO i jačanju prakse postupka SPUO kao značajnih instrumenta zaštite okoliša. C3 Poticati značajne sudionike iz drugih sektora da svoju djelatnost učine prihvatljivijom za okoliš. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 78 Tablica 48. Mjere unapreñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C1 M1 C1 M2 C2 M3 C2 M4 C3 M5 C3 M6 Što dosljednije primijeniti smjernice s viših razina na planove lokalne razine. Planiranje temeljiti na što kvalitetnijim podatkovnim podlogama i što jasnijim kriterijima. U tijeku izrade, te izmjena i dopuna prostorno planske dokumentacije informirati relevantnu javnost o njezinom pravu na sudjelovanje oglašavanjem kroz široko dostupne medije (tj. osim interneta, i putem radija, lokalnog tiska i lokalnih TV postaja). Nastojati unapreñivati kvalitetu Studija utjecaja na okoliš (SUO) kroz: kritički rad stručnih povjerenstava, informiranje relevantne javnosti o pokretanju PUO, kao i o pravu na sudjelovanje, putem široko dostupnih medija. Sudjelovati u postupcima SPUO za županijske planove i programe (osobito za programe razvoja djelatnosti koje imaju značajan utjecaj na područje Grada, poput prometa, gospodarenja otpadom,…). Promovirati standardizirane sustave upravljanja okolišem (na pr. ISO 14001), kako bi se još više povećao broj certificiranih tvrtki. Promovirati praksu čistije proizvodnje (ili neke njene alternative) u poslovnom sektoru (kroz organiziranje prezentacija, edukacija, radionica…). Sudionici Rok GU ZŽ, MGPU PR, trajno GU ZPUZŽ, NVU, mediji, konzultanti trajno PGZ GU NVU, mediji, konzultanti trajno PGZ GU ZŽ, MZOIP PR, trajno PGZ GU JPP, HGK, NVU trajno PGZ GU JPP, HGK, NVU, konzultanti SR PGZ, EUMF Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. PGZ 79 5.4 SENZIBILIZIRANJE, INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI U PROCES ODLUČIVANJA O OKOLIŠU 5.4.1 Stanje Informiranje i uključivanje javnosti u proces odlučivanja o odreñenim djelovanjima i djelatnostima povezano s pitanjem zaštite okoliša meñu osnovnim su trendovima razvoja suvremene prakse zaštite okoliša. Trenutačno najznačajniji meñunarodni dokument koji regulira područje informiranja i sudjelovanja javnosti jest tzv. Aarhuška konvencija, punog naziva - UN/ECE Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu sudstvu u pitanjima iz okoliša. Arhuška konvencija jamči javnosti pravo na pristup informacijama o okolišu, pravo na sudjelovanje u postupcima donošenja odluka, te pravo pristupa pravosuñu u pitanjima koja se odnose na okoliš na lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. Republika Hrvatska navedeni je sporazum ratificirala 2006. godine. Odredbe konvencije prenijete su i u hrvatsko zakonodavstvo. Pristup informacijama o okolišu podrazumijeva odnos izmeñu dva glavna sudionika – javnosti s jedne strane i tijela javne vlasti (meñu kojima su i tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave) s druge strane. Sam pristup informacijama uključuje dva različita oblika, tzv. „aktivni“ i „pasivni“ pristup informacijama. „Aktivni“ pristup informacijama podrazumijeva pravo javnosti da dobije informaciju, odnosno obvezu tijela javne vlasti da prikuplja i objavljuje informacije od javnog interesa bez posebnog zahtjeva javnosti. Ovaj vid informiranja javnosti, na razini Grada provodi se putem službenih internetskih stranica Grada Zaprešića (http://www.zapresic.hr) na kojima se objavljuju informacije od javnog interesa, te putem svojeg službenog glasila – Službenih novina Grada Zaprešića, (koji je takoñer dostupan na službenoj internetskoj stranici Grada). Pregledom ovih stranica, ustanovljeno je da na njima nisu zasebno objavljeni značajniji dokumenti s područja zaštite okoliša, a koji se odnose na područje Grada Zaprešića. „Pasivni“ pristup informacijama podrazumijeva pravo javnosti da zatraži informacije od tijela javne vlasti, kao i obvezu tijela javne vlasti da odgovori na zahtjev. U tu svrhu zakonska je obaveza tijela javne vlasti, pa tako i Grada Zaprešića (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 172/03), čl. 22) donijeti odluku kojom će odrediti službenika za informiranje, tj. posebnu službenu osobu, ovlaštenu za odlučivanje o ostvarivanju prava na pristup informacijama. Uz to, obaveza je tijela javne vlasti posebnom odlukom ustrojiti i katalog informacija. Katalog treba sadržavati sistematizirani pregled informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje, raspolaže ili nadzire (s opisom sadržaja, namjenom, načinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup). U siječnju 2011. donesena je odluka o imenovanju službenika za informiranje, te je ustrojen katalog informacija koji se nalazi na službenoj internetskoj stranici Grada. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju je postupak kojim se relevantnoj javnosti omogućuje utjecanje na donošenje odluka o važnim pitanjima koja se tiču okoliša. Javnost je u proces donošenja odluka o važnim pitanjima koja se tiču okoliša na razini Grada uključena kroz postupke PUO i SPUO, kao i u procesu izrade (te izmjena i dopuna) prostorno-planske dokumentacije, tako da sudjeluje u javnim raspravama. O svojem pravu na sudjelovanje, kao i vremenu i mjestu održavanja javnih rasprava, javnost je pravovremeno informirana putem službenih internetskih stranica MZOIP-a. U razdoblju od 2008. – 2011., provedena su tri postupka procjene utjecaja na okoliš, odnosno javne rasprave, dok postupaka strateške ocjene plana i programa nije bilo. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 80 5.4.1 Ciljevi i mjere Zaključno je moguće reći da, iako su prava javnosti na uključenost u proces odlučivanja o pitanjima zaštite okoliša postojećom regulativom osigurana, stvarno zanimanje i intenzitet sudjelovanja javnosti uvelike ovisi od slučaja do slučaja. Pri tome je manjak aktivnog sudjelovanja javnosti u procesu odlučivanja o okolišu često posljedica nezainteresiranosti pojedinaca s jedne strane, kao i nepoznavanja vlastitih prava s druge strane. Važan faktor je i inertnost službi da se oglase kroz široko dostupne medije. Informiranje i uključivanje javnosti stoga se često svodi na formalni postupak zbog čega se u kasnijim fazama mogu pojaviti problemi. Tablica 49. Ciljevi za unapreñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uključenosti javnosti u proces odlučivanja o okolišu C1 Educirati javnost o pravu na informiranost i pristup informacijama o okolišu, kao i pravu na uključivanje u proces odlučivanja o okolišu. C2 Unaprijediti praktičnu provedbu obaveza u pružanju informacija o okolišu grañanima. Tablica 50. Mjere za unapreñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uključenosti javnosti u proces odlučivanja o okolišu Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Organizirati predavanja i javne tribine na temu GU NVU, KR PGZ, DP informiranja javnosti i pristupa informacijama o MZOIP okolišu, te sudjelovanja u procesu odlučivanja o okolišu. C1 M2 Kroz suradnju s medijima aktualizirati problematiku GU NVU, mediji SR PGZ informiranja javnosti i pristupa informacijama o okolišu, te sudjelovanja u procesu odlučivanja o okolišu (u okviru tematskih radio i tv emisija, novinskih članaka…) C1 M3 Izdati brošuru s osnovnim informacijama o pravima GU NVU, SR PGZ, DP javnosti na informiranost i pristup informacijama, kao i MZOIP pravima na sudjelovanje u procesu odlučivanja o okolišu, te uputama kako ih ostvariti (digitalne objaviti na web-u, tiskane dijeliti ciljnim skupinama – studentima (SC, fakulteti), mjesnoj samoupravi, aktivistima i sl.) C1 M4 Kroz financijsku potporu poticati aktivnosti i projekte GU NVU trajno PGZ, NVU koji se bave problematikom informiranja i EUMF senzibiliziranja javnosti. C2 M5 Upotpuniti i redovno ažurirati katalog informacija s Službenik trajno PGZ postojećim dokumentima zaštite okoliša (relevantnim za izvješćima o stanju okoliša, podacima koji se odnose informiranje na praćenje stanja okoliša i sl…). C2 M6 Izdavati publikacije (tiskano i/ili na internetskim GU NVU, AZO, DR, PGZ, stranicama) koje bi sadržavale članke i priloge o konzultanti trajno EUMF aktualnim dogañajima i problemima s područja zaštite okoliša Grada Zaprešića. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 81 5.5 ODGOJ, EDUKACIJA I RAZVIJANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OKOLIŠA 5.5.1 Stanje Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša, s ciljem usvajanja ekološki održivih obrazaca djelovanja, dugoročno je jedan od osnovnih ciljeva i mjera zaštite okoliša. U skladu s tim i aktualni Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) u elemente opće politike zaštite okoliša ubraja odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvitak. Odgoj i edukacija općenito, pa tako i o problematici okoliša, provodi se kroz dva sustava: institucionalni sustav (predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, te visoko školstvo) i tzv. izvaninstitucionalni sustav (specijalističko obrazovanje uz rad, rad različitih vrsta udruga, itd.). Edukacija i jačanje ekološke svijesti djece predškolske dobi te učenika osnovnih škola provodi se i kroz Projekt Remedisanus iz programa Prekogranične suradnje Hrvatska-Slovenija u sklopu IPA-e. Vodeći partner je Krapinsko-zagorska županija u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom i Gradom Zaprešićem s hrvatske strane, te Općinom Brežice, Sevnica i Inštitutom za okolje in prostor Celje sa slovenske strane. Glavni ciljevi projekta su zaštititi okoliš i očuvati prirodna i kulturna bogatstva prekograničnog područja te doprinijeti općoj zaštiti okoliša kroz mijenjanje postojećih navika štetnih po okoliš. U školskom sustavu ne postoji poseban predmet koji bi omogućio upoznavanje s osnovama filozofije zaštite okoliša, već se, navedeno provodi kroz nekoliko tradicionalnih nastavnih predmeta. Meñutim, u mnogim školama ostvaruju se meñunarodni projekti i programi za okoliš poput Programa Eko-škola ili svjetskog GLOBE programa. Cilj Programa Eko-škola je ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u svakodnevni život učenika i osoblja škole. Program Eko-škola jasno odreñuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog školskog programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Škole koje ispune postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja, dobivaju povelju o statusu Meñunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom eko-škole. Status meñunarodne eko-škole (VI. Generacija) nosi i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića. GLOBE program predviña redovita i kontinuirana učenička mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole na području atmosfere, vode, tla i pokrova. Prikupljeni se rezultati unose u zajedničku bazu podataka na GLOBE serveru (koja je otvorena i putem interneta dostupna svim posjetiteljima na adresi: www.globe.gov). U GLOBE program s područja Grada Zaprešića uključena je i OŠ Antuna Augustinčića. Budući da djelatnosti nevladinih udruga NVU pridonose edukaciji i razvijanju svijesti o problematici okoliša, njihov broj i aktivnosti takoñer su pokazatelj stupnja razvijenosti svijesti o problematici okoliša. Prema službenom Registru udruga RH (pri Središnjem državnom uredu za upravu), na području Grada Zaprešića djeluje pet udruga. Najstarija i najaktivnija meñu njima je udruga Zavičajno ekološko društvo Zaprešić, osnovana 1995. godine. Iako nije upisano u registar udruga kao ekološka udruga, Športsko-ribolovno društvo „Šaran“ u svom programu ima ugrañeno i očuvanje vodovodnog kompleksa Zajarki, poribljavanje šljunčara u kojima se više ne vrši iskop šljunka, te čuvanje vodotokova Save i Krapine od onečišćenja. S druge strane, na području Grada djeluju i udruge koje imaju sjedište u Gradu Zagrebu, ali svojim aktivnostima nadilaze lokalne i regionalne okvire kao što je udruga Lijepa naša koja na nacionalnoj razini vodi i koordinira već spomenuti meñunarodni program Eko škola. Jedna od njih je i Zelena Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 82 Akcija, najveća i najjača udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj. Upravo zahvaljujući Zelenoj akciji i udruzi Ekoturistiko iz Brdovca krajem 2011. godine ponovno je aktualiziran problem sanacije desetljećima onečišćenog potoka Gorjak, na koji se grañani zaprešićkog kraja godinama žale. Aktivnosti NVU takoñer je moguće pratiti po projektima koji su financirani od nadležnih institucija i državnih tijela. Iz proračuna Grada Zaprešića 2010 i 2011. godine financirani su projekti udruge Zavičajno ekološko društvo Zaprešić (na pr. 2010. financirani su projekti ekopatrola, eko radionice edukacija djece i mladeži te organizacija tribina - ambrozija, zaštita izvora pitke vode, očuvanje okoliša, proizvodnja zdrave hrane). 5.5.2 Ciljevi i mjere Na području Grada provode se aktivnosti u više-manje svim kategorijama institucionalnog i izvaninstitucionalnog sustava izobrazbe za zaštitu okoliša. To ne znači da se ne može činiti još više, budući da je djelovanje udruga i civilnog društva najznačajnije upravo na regionalnoj i lokalnoj razini, te da je županijama, gradovima i općinama zakonski dana veća autonomija na području odgoja i obrazovanja. Sljedeće tablice prikazuju ciljeve i mjere identificirane kao prikladne za unapreñenje odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici okoliša, u segmentu koji se odvija na regionalnoj razini. Tablica 51. Ciljevi unapreñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša C1 Jačanje odgoja i izobrazbe za okoliš i održivi razvoj unutar institucionalnog sustava (predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, te visoko školstvo). C2 Jačanje odgoja i izobrazbe za okoliš i održivi razvoj u okviru izvaninstitucionalnog sustava odgoja i edukacije. Tablica 52. Mjere unapreñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Odgojno-obrazovne ustanove (predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja) NVU, MS, JUPPM PR, trajno Mogući izvori financ. PGZ, EUMF trajno PGZ GU Odgojno-obrazovne ustanove, NVU, konzultanti SR, trajno PGZ, EUMF GU MZOS, srednje škole trajno PGZ, DP GU NVU trajno PGZ C1 M1 Provoditi informiranje odgojno-obrazovnih ustanova o postojećim meñunarodnim programima s područja zaštite okoliša, poput GLOBE programa i Programa Eko-škola, te tako i dalje poticati njihovo uključivanje u iste. GU,NVU C1 M2 GU, škole C1 M3 C1 M4 C2 M5 U školama poticati izvannastavne aktivnosti na temu okoliša i održivog razvoja (pr. akcije čišćenja okoliša, programi odvojenog prikupljanja otpada, programi ureñenja okoliša…) Sufinancirati stručno usavršavanje odgojnoobrazovnog kadra, s ciljem osposobljavanja za pokretanje odgojno-obrazovnih sadržaja iz područja okoliša i održivog razvoja. Informirati učenike srednjih škola o fakultetskim nastavnim programima s područja zaštite okoliša. Financirati projekte NVU koji se bave problematikom odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 83 5.6 EKONOMSKI INSTRUMENTI I FINANCIRANJE 5.6.1 Stanje Financiranje zaštite okoliša počiva na dva ključna načela „onečišćivač plaća“ i „korisnik plaća“ koja se primjenjuju kroz tri osnovna instrumenta – zakonske, ekonomske i institucionalne mjere. Navedena načela nalažu da se u cijenu proizvoda i usluga, osim ekonomskog troška proizvodnje, mora uračunati i ukupni društveni i okolišni trošak uzrokovan proizvodom, odnosno cijena saniranja štete nanesene okolišu procesom proizvodnje, korištenja i odlaganja nekog proizvoda. Financiranje sustava zaštite okoliša u RH okvirno je definirano čl. 174. Zakona o zaštiti okoliša, prema kojemu se sredstva za provoñenje mjera iz strategije i programa zaštite okoliša osiguravaju u „državnom proračunu, proračunima jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora prema odredbama ovog Zakona“. U zakonodavstvu RH za sada ne postoje propisane poticajne porezne olakšice za investitore koji ulažu u zaštitu okoliša. Glavni izvor financiranja projekata, programa i mjera zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući poticaje za uvoñenje čistijih proizvodnih procesa i proizvoda te smanjenje nastajanja otpada u proizvodnji, prvenstveno na državnoj te lokalnoj i regionalnoj razini čine sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drugi izvori uključuju vlastita sredstva onečišćivača, zajmove, sredstva meñunarodne pomoći (npr. korištenje sredstava iz pretpristupnih, a po pristupanju Hrvatske u EU i strukturalnih i kohezijskih EU fondova), ulaganja stranih ulagača, i dr. Izvori financiranja zaštite okoliša na području Grada Zaprešića su: 1. 2. 3. 4. proračun Grada Zaprešića državni proračun i izvanproračunski fondovi meñunarodna suradnja gospodarstvo U proračunu Grada, sredstva za zaštitu okoliša planirana su u sklopu Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. Proračunska sredstva u razdoblju od 2008. do 2011. za zaštitu okoliša varirala su ovisno o godini (najveća su bila 2009. godine). U razmatranom razdoblju za projekte zaštite okoliša iz gradskog proračuna izdvajalo se svega 1% sredstava. U okviru sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša naveden je i program deratizacije i dezinsekcije kojeg se zapravo ne može smatrati ulaganjem u zaštitu okoliša. Taj postotak značajno je veći ako se promatraju i ulaganja u projekte koji nisu direktno planirani kao sredstva za zaštitu okoliša, ali koji po svojoj prirodi zapravo predstavljaju njezin značajan segment, poput ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i plinofikaciju koji neposredno doprinose zaštiti okoliša. U 2012. godini planirana su skoro dvostruko veća sredstva za projekte zaštite okoliša, pri čemu će najveći dio sredstava biti utrošen na sanaciju divljih odlagališta otpada. Jedan dio projekata na području zaštite okoliša (Sanacija odlagališta komunalnog otpada Novi Dvori) i energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije (Energetski učinkovita javna rasvjeta – Shopping City Zagreb – Faza I i II) provodi se u suradnji, odnosno sufinancirani su od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 84 Jedan od najznačajnijih projekata zaštite okoliša, odnosno zaštite voda, na području Grada Zaprešića, izgradnja je centralnog ureñaja za pročišćavanje voda CUP Zajarki. Financiranje ovog projekta riješeno je koncesijskim modelom izmeñu Grada Zaprešića i općina Brdovec, Bistra, Marija Gorica i Pušća s tvrtkom Otpadne vode Zaprešića d.o.o. sa sjedištem u Zaprešiću. U skladu s obvezama preuzetima iz zakonodavstva EU i prenesenima u hrvatsko zakonodavstvo za područje upravljanja vodama za aglomeraciju Zaprešić planirana je, iz sredstava EU, nadogradnja ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda CUP Zajarki sa sadašnjeg prvog stupnja pročišćavanja na treći stupanj, kao i proširenje sustava javne odvodnje. Prema navedenim obvezama, ova nadogradnja ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda i sustava odvodnje mora se završiti do kraja 2018. godine, a ukupna cijena izgradnje je oko 60 mil. eura. 5.6.1 Ciljevi i mjere Osnovni prihodi u proračunu Grada Zaprešića dolaze iz poreza i prireza na dohodak (Grad Zaprešić ima stopu prireza od 12%) i administrativnih i ostalih pristojbi te komunalnih doprinosa i naknada. Na žalost, zbog ekonomske krize i lošeg gospodarskog stanja u cijeloj RH, ostvareni proračunski prihodi su od 2008. godine u stalnom opadanju. Usprkos tome, Grad je nastavio ulagati u projekte komunalne infrastrukture i zaštitu okoliša te, kao što je navedeno, planira u 2012. uložiti skoro dvostruko više sredstava u projekte zaštite okoliša nego li prethodnih godina. Pri tome se za velike investicijske projekte oslanja na različite modele financiranja poput koncesijskog modela, sufinanciranje iz državnog proračuna, odnosno od strane domaćih te EU fondova. Tablica 53. Ciljevi unapreñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša C1 Unaprijediti učinkovitost prikupljanja sredstava u gradski proračun C2 Unaprijediti učinkovitost i transparentnost korištenja prikupljenih proračunskih sredstava C3 Koristiti raspoložive ekonomske instrumente s ciljem unapreñenja stanja okoliša. Tablica 54. Mjere unapreñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji C1 M1 C1 M2 C2 M3 C2 M4 C3 M5 Raditi na daljnjem osposobljavanju kadra za identificiranje, planiranje, pripremu i provedbu velikih investicijskih projekata u sektoru zaštite okoliša i komunalne infrastrukture, koji bi se financirali putem meñunarodnih fondova, posebno iz EU. Analizirati daljnje mogućnosti korištenja svojih zakonskih ovlasti – naknada za zaštitu okoliša, cijene komunalnih usluga – za financiranje rješenja postojećih problema okoliša, naročito značajnijih investicija. U slučaju pokretanja projekta za koji će se sredstva osigurati i iz povišenih naknada, obavezno projekt popratiti jakom informativnom kampanjom, kojom će se jasno objasniti koristi i troškovi od projekta, kao i pravednost njihove razdiobe po raznim društvenim / interesnim grupama. Pri tom, ovisno o projektu, pristupiti izgradnji u fazama kako se stanovništvo ne bi preopteretilo s troškovima. Subvencionirati ulaganja u za okoliš povoljna razvojna rješenja (obnovljivi izvori energije …) poput već postojećeg programa poticanja energetski učinkovite rasvjete. Pri većim javnim investicijama, u natječajima tražiti i primjereno valorizirati rješenja koja su prihvatljivija za okoliš. Sudionici Rok GU MZOIP PR, trajno GU KP, HV, PR, trajno PGZ GU KP SR, Trajno PGZ GU JPP, TZGZ, NVU KR, trajno PGZ, DP, FZOEU DR, trajno - GU Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. PGZ, DP, EUMF 85 5.7 INSPEKCIJSKI I KOMUNALNI NADZOR 5.7.1 Stanje Inspekcijski nadzor povezan s problematikom okoliša osim inspekcije zaštite okoliša uključuje i veći broj drugih inspekcijskih službi i državnih tijela (inspekciju zaštite prirode, vodopravnu, sanitarnu, grañevinsku inspekciju, MUP i dr.). Djelovanje inspekcije zaštite okoliša odreñeno je Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o otpadu i Zakonom o zaštiti zraka te brojnim pravilnicima i uredbama. Za područje Grada Zaprešića nadležan je Odjel inspekcije zaštite okoliša za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije sa sjedištem u Zagrebu koji je ustrojen u sklopu Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Sektora inspekcije zaštite okoliša. Provode se redovni inspekcijski nadzori te nadzori na temelju zaprimljenih prijava, a u okviru suradnje s drugim nadležnim inspekcijama, provode se koordinirani inspekcijski nadzori i druge aktivnosti. U razdoblju 2007. - 2011. na području Grada Zaprešića nije izvršen niti jedan takav koordinirani nadzor. Nadzor je obavljen za poduzeće Pliva Hrvatska d.o.o. pogon u Savskom Marofu 2010. g. pri čemu su utvrñene odreñene nepravilnosti u zahtijevanoj kakvoći otpadne vode s lokacije, utvrñena je nepropisna obrada opasnog otpada i voñenje očevidnika otpada. Kontrolnim nadzorom inspekcije zaštite okoliša utvrñeno je postupanje po svim nareñenim mjerama. Prema planu rada inspekcije zaštite okoliša koji je objavljen na stranicama Ministarstva (http://www.mzoip.hr/) u 2012 g. planiran je koordinirani nadzor u poduzeću Messer Croatia plin d.o.o. u Zaprešiću. Komunalno redarstvo Grada Zaprešića koje je ustrojeno u okviru Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove temeljem članaka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03,82/04, 110/04, 178/04, 38/09 i 79/09) i čl . 99. Odluke o komunalnom redu (SN GZ br. 2/10) obavlja nadzor nad provoñenjem komunalnog reda na području Grada Zaprešića koji uključuje i skupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim komunalnim otpadom. U okviru komunalnog redarstva Grada Zaprešića djeluju dva komunalna redara. 5.7.2 Ciljevi i mjere U Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije postavljeni su sljedeći ciljevi vezani uz inspekcijski nadzor zaštite okoliša koji se preuzimaju i ovim Programom: Tablica 55. Ciljevi zaštite okoliša u području inspekcijskog nadzora prema PZO Zagrebačke županije C1 Povećati učinkovitost inspekcijskog i komunalnog nadzora zaštite okoliša C2 Unaprijediti ponašanje u skladu sa zakonskim i drugim odrednicama vezanim uz zaštitu okoliša Tablica 56. Mjere zaštite okoliša u području inspekcijskog i komunalnog nadzora Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok C1 M1 Osigurati dovoljan broj komunalnih redara za djelotvorno obavljanje nadzora na području Grada Zaprešića te njihovu adekvatnu tehničku opremljenost GU, KP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića KomR TR Mogući izvori financ. PGZ 86 C1 M2 C2 M3 C2 M4 Sustavno educirati komunalne redare o obvezama koje proizlaze iz primjene EU regulative Informirati javnost o problemima zaštite okoliša i utjecati na pravovremeno djelovanje inspekcijskih službi i komunalnog redarstva u slučajevima onečišćenja Sustavno kažnjavati gospodarske subjekte i privatne osobe koji ne provode propisane mjere zaštite ili krše zakonske propise vezane uz zaštitu okoliša KP,GU, GU, NVU, mediji IZO, KP Program zaštite okoliša Grada Zaprešića KomR, MZOIP, ZŽ javnost PR/ TR TR PGZ KomR, GS TR DP, PGZ GS, PGZ, EUMF 87 6 PRIORITETNE MJERE U prethodnim poglavljima, dani su ciljevi i mjere u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02) i Strategijom održivog razvitka (NN 30/09) te specifičnošću prostora Grada Zaprešića, čime je uspostavljen okvir za dugoročni razvoj sustava zaštite okoliša Grada Zaprešića. U ovom poglavlju, na osnovi analize zaključaka i preporuka iz prethodnih poglavlja, utvrñuje se uži skup prioritetnih i kratkoročnih mjera, odnosno pravaca djelovanja koji trebaju činiti osnovu aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša u Gradu Zaprešiću u narednom četverogodišnjem (pa i dužem) razdoblju od 2012. do 2016. godine. Treba naglasiti da je za njihovu najučinkovitiju provedbu potrebno upoznati se s kontekstom iz kojega su one proizašle. Taj kontekst je prvenstveno odreñen u Izvješću o stanju okoliša Grada Zaprešića (Oikon d.o.o., 2012.) te cjelokupnim tekstom ovog Programa koji zajedno daju širi institucionalni kontekst, ulogu i zadaću Programa zaštite okoliša; opis osnovnih obilježja Grada Zaprešića relevantnih za razumijevanje sektora zaštite okoliša i konačno analizu i opis stanja svih sastavnica okoliša i najznačajnijih pritisaka na njih. Odnosno, ovdje navedeni prioriteti nisu zamjena za prikazanu širu sliku, već naglašavaju ono najbitnije. Osnovni kriteriji prema kojima su iz skupa svih mjera odreñene one prioritetne bili su, prema deklariranim ciljevima Nacionalnog plana djelovanja na okoliš (NN 46/02), njihova važnost za unapreñenje stanja okoliša Grada Zaprešića. Detaljan plan realizacije pojedine prioritetne mjere, odredit će se postupno u prvom redu izborom, odlukama i djelovanjem samih nositelja i sudionika (npr. politička volja da se pojedini problemi riješe, spremnost za suradnju meñu velikim brojem značajnih sudionika, važnost koja će se problematici zaštiti okoliša dati u odnosu na ekonomska i socijalna pitanja, i sl.). Osim toga, realizacija pojedinih mjera će biti odreñena i drugim faktorima (na pr. postojanje, odnosno nepostojanje inicijative i potpore s regionalne – županijske, državne i meñunarodne razine) i objektivnim ograničenjima (npr. ograničena financijska sredstva i niz drugih „gorućih“ prioriteta, i sl.). Energetika Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M3 REASH C1 M7 Poticanje gradnje ureñaja i postrojenja za pohranjivanje električne energije Izgradnja hidroelektrane na rijeci Savi GU, JPP, VRH JPP, VRH C4 M11 Provoñenje energetskih pregleda u zgradarstvu i industriji GU C5 M13 Poticanje uporabe biomase REASH REASH, MG GU MG Mogući izvori financ. PGZ, PŽ, GS DP, EUMF, GS PGZ, DP PGZ, PŽ Industrija Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 C3 M1 M8 VRH GU JPP, GU ZŽ, VRH Nositelji Sudionici Izrada operativnog programa za razvoj „čiste“ industrije Utvrditi lokacije s najvećim „pritiskom“ na kvalitetu zraka i postaviti mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka Mogući izvori financ. DP, PGZ DP, PGZ, ZŽ Eksploatacija mineralnih sirovina Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. 88 C2 M1 C1 M4 C2 M5 Izraditi detaljnu Geološku podlogu potencijalnosti i potreba za mineralnim resursima u Gradu Zaprešiću, i povezati ju sa postojećim podlogama potencijalnosti. Izraditi procjenu ekonomske opravdanosti / optimalne razine proizvodnje, s analizom raspodjele koristi i troškova (uljučiti ostatak Županije). Dokumentaciju koristiti prilikom izrade/izmjene prostornih planova. Sanirati postojeće nesanirane lokalitete. Poticati projekte koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijom devastiranog područja. Prioritetno pokušati osmisliti samofinancirajuću – tzv. proizvodnu sanaciju. Napraviti natječaj za idejna rješenja sanacije prioritetnih lokaliteta (moguća suradnja s fakultetima – krajobrazna arhitektura i sl.) Uspostava redovno ažuriranog, transparentnog informacijskog sustava za gospodarenje mineralnim sirovinama na području grada, te redovna kontrola eksploatiranih količina. GU ZI, JPP, konz. PGZ, GS GU RI, JPP, ZI PGZ, GS, MS GU RI, IZO PGZ, DP Mogući izvori financ. PGZ, PŽ, DP Poljoprivreda Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C2 M4 Provoditi akcije za poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva GU MRRFEU, RRAZŽ, ZŽ C3 M5 Osigurati institucijsku podršku poljoprivrednim gospodarstvima za: - poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim sredstvima u ruralnim područjima, - osiguranje stručne potpore proizvoñačima - osiguranje potpora za: proširenje na nepoljoprivredne djelatnosti, razvoju malog poduzetništva, razvoj seoskog turizma, ulaganja u obnovljive izvore energije, korištenje inovativnih rješenja u proizvodnji, preuzimanja i širenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija Poticati raznovrsnost plodoreda uključujući i leguminoze te održavanje površina na ugaru Poticati primjenu Načela dobre poljoprivredne prakse GU MP, NVU, ZI, ZŽ PGZ, PŽ, MI, GU, MP, NVU, ZI, ZŽ GU, MP, NVU, ZI, ZŽ PGZ, PŽ, Mogući izvori financ. ŽP, LP C3 M6 C3 M7 HZPSS HZPSS FZRPIA, FZRRRH FZRPIA, PGZ, PŽ, FZRPIA, Šumarstvo i gospodarenje šumama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelj Sudionici C1 C2 M3 Podići kategoriju zaštite za još neka područja, predviñena u prostornom planu. MP, GU MZOIP C1 C2 M4 MP GU, DI, IZP, IZO, ŠI ŽP, LP, DP C1 C2 M5 Nadzirati pridržavanje propisima u područjima zaštićenim bilo prostornim planovima, bilo prema Zakonu o zaštiti prirode ili Zakonu o vodama (naročito u vodozaštitnim područjima, uz rubove prema drugim područjima koja imaju tendenciju širenja i uzurpiranja, i sl.) Nastojati dobrom praksom prostornog planiranja maksimalno spriječiti usitnjavanje šumskih biotopa gradnjom infrastrukture, i sl. GU, UOPUGZ O – IZ MGIPU - Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 89 C1 C2 C1 C2 C3 C1 C2 C3 C1 C2 M6 C2 C3 M15 M7 M8 M13 Poticati smanjivanje onečišćenja (indusrtija, energetika, promet) koja ugrožavaju šume Izraditi strategiju i program za unapreñenje šumarstva te povećanje proizvodnih i općekorisnih funkcija šuma i šumskih staništa Izraditi program sa smjernicama za provedbu odredaba PPGZ koje se odnose na očuvanje i unapreñenje šuma i šumskih staništa Uložiti veći napor u implementaciju smjernica i mjera utvrñenih u postojećim programima gospodarenja. MP, GU Izraditi program iskorištavanja drvne (i poljoprivredne) biomase u energetske svrhe MP ZP, GS, MS, DP DP, PGZ, HŠ, EUMF MP GU, ZI GU JUPP, HŠ, PGZ, FZRPIA, HŠ, EUMF MP, HŠ GU, Privatni vlasnici, ŠI, Udruge ŽP, LP, GS DP, HŠ, EUMF Lovstvo Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GU, MP OPL, LS C1 M2 GU, MP TZGZ, NVU, OPL DP, PGZ Izrada strategije razvoja i plana unapreñenja lovnog gospodarenja za područje Grada Zaprešića Izrada plana ulaganja sredstava u razvoj lovnog gospodarenja Mogući izvori financ. DP, PGZ Promet Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C3, C4, C5 M3 GU JLS, TZGZ PGZ C3, C4, C5 M4 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i njihovo povećanje kao i povećanje ostale prateće infrastrukture za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.). Prilikom planiranja i izgradnje novih prometnica, ukoliko se za tim ukaže potreba, osigurati prostor i izvesti izdvojene biciklističke staze. Osigurati i dalje razvijati pješačke zone/staze, postupnu uvoditi nova pješačka područja u užem gradskom području, bez prometa i područja s dozvoljenim prometom isključivo za vozila stanara, taksi i opskrbu GU JLS, TZGZ PGZ C1, C2 M5 GU MPPII, JPP DP, PGZ C3, C5 M12 Izraditi prometnu studiju (uključujući koncepciju i regulaciju gradskoga prijevoza) na načelima održivoga prometa Povećanje parkirnih mjesta pod naplatom i povećanje tarifa za parkiranje u središnjim dijelovima grada GU JPP PGZ C6 M17 Smanjenje iznosa naknada za korištenje autocesta, a posebno za vozila više kategorije, tj. za teretna i teška teretna vozila. VRH, MPPII HAC DP Mogući izvori financ. GS HŽ, Kemikalije Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M2 GU DUZS, MZOIP, IZO U suradnji s ostalim tijelima javne vlasti (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Inspekcija zaštite okoliša) nadzirati provedbu mjera definiranih u Izviješću o sigurnosti (ili Obavijesti o malim količinama opasnih tvari u postrojenju) prema zakonskim obvezama za sprječavanje velikih nesreća, uključujući procjenu rizika (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama) Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 90 C3 M4 Unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama u sustavu gospodarenja kemikalijama kako bi se na razini Grada osigurale pravovremene informacije o opasnim kemikalijama na ovom području (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama) GU MZOIP, IZO, AZO PGZ Mogući izvori financ. PGZ Turizam Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1, C2 M1 GU TZGZ, NVU, UOPRRŠ, KO, konzultanti C2 M7 Utvrditi prihvatne kapacitete prostora na područjima planiranih većih rekreacijskih i turističkih sadržaja (posebno golfa) te izraditi smjernice za održiv razvoj turizma na razini Grada što uključuje i: unaprjeñenje mreže pješačkih i biciklističkih staza, ureñenje krajolika oko dvoraca i drugih potencijalnih turističkih točaka, restauraciju i revitalizaciju napuštenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekološkom), i dr.,. Poticati povezivanje turizma s poljoprivrednim proizvoñačima GZ i drugim kompatibilnim djelatnostima TZGZ, GU, ZŽ PGZ, PŽ, DP, EUMF, FZRPIA C3 M9 Poticati certifikaciju turističkog gospodarstva na primjenu sustava kvalitete i upravljanja okolišem ISO 9001 i ISO 14001 te uvoñenje koncepta čistije proizvodnje. GU OPG, GS, MRRFEU, MT,MP, HGK HGK, GS, TZGZ Mogući izvori financ. PGZ, ŽP PGZ, GS Upravljanje kvalitetom zraka Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GU ZŽ, MZOIP DHMZ C1 C2 M2 Provesti preliminirano istraživanje kvalitete zraka na području Grada (na pr. s obzirom na postojeće izvore onečišćujućih tvari u zrak, modeliranjem ispitati koje bi bile najbolje lokacije za postavljanje mjerne postaje). Uspostaviti postaju za praćenje kvalitete zraka u okviru mreže za praćenje kvalitete zraka Zagrebačke županije te informacijski sustav praćenja kvalitete zraka. ZŽ, GU PGZ, ŽP, DP C3 C4 C5 M5 Održavati i uvećavati površine parkova i zelenih površina unutar naselja. Zaštititi naselja od prašine (i buke) s prometnica postavljanjem prirodnih barijera. GU AZO, MZOIP, NVU, javnost KP, javnost Mogući izvori financ. HV, PGZ PGZ Upravljanje vodama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 HV GU, JPP, NVU C1 M2 GU, KP HV Sudjelovati u izradi relevantnih dokumenata vodnog gospodarstva – u prvom redu Plan upravljanja vodnim područjem te programima gradnje komunalnih vodnih grañevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih grañevina i grañevina za melioracije Ispitati stanje vodovodne mreže, sanirati oštećenja i dotrajale dijelove mreže (tamo gdje već nije provedeno) kako bi se smanjili gubici zahvaćene vode. Potaknuti ugradnju vodomjera u domaćinstva kako bi se krajnje korisnike potaklo na racionalnije korištenje vode (umjesto obračuna po broju članova). Financiranje se dijelom može pokriti i iz sredstava pričuve. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića PGZ, grañani 91 C2 M4 Sudjelovati u provoñenju sanacije potoka Gorjak. HV HV, onečišćivač, GU, ZI onečišćivač C1, C2 C1, C2 M5 GU GU, ZŽ - HV GU, KP, ZI, NVU - C1, C2 M9 HV GU, KP, ZI, NVU - C2 M10 Poticati donošenje Odluke o zaštiti izvorišta za vodocrpilište Šibice. Sudjelovati u propisivanju dodatnog monitoringa otpadnih voda farmaceutske i prehrambene industrije na širem području vodocrpilišta, a s obzirom na farmaceutike i druge specifične otpadne tvari iz navedene industrije, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. Sudjelovati u propisivanju dodatnih parametara monitoringa podzemne vode, vode na vodocrpilištu i površinskih voda, s obzirom na farmaceutike koji se proizvode na širem području vodocrpilišta Šibice, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. Redovito ispitivati propusnost sustava odvodnje i sanirati propusne dijelove sustava. Prioritetno sanirati sustav na dijelu gdje potencijalno ugrožava vodu za piće. KP KP, VI, HV KP, HV, DP Mogući izvori financ. HV, HŠ M8 Tlo Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M2 HV HŠ, HŠI, GU, ZŽ, konz. C3 M4 MP GU, ZŽ, MZOIP ŽP, DP, PGZ, GS Uspostava protuerozijskih mjera. Izrada županijske, a potom i detaljnije (rezolucije PPUO/G-a) karte erozije. Izrada / ažuriranje i provoñenje programa tehničkih mjera zaštite od negativnog djelovanja voda (npr. ureñenje korita bujice, i sl.) i održavanje postojećih sustava (odvodni kanali, i dr), izrada / ažuriranje i provoñenje cjelovitog programa sadnje zaštitnih šuma / trajnih nasada, usklañenog s mjerama i programima drugih sektora značajnih za borbu protiv erozije. Provedba drugih biotehničkih mjera, pogotovo na požarištima ili posebno izloženim i ranjivim površinama tala. Uspostava meñusektorske suradnje (Hrvatske vode, Hrvatske šume) i usklañivanja planova i aktivnosti Poticati ekološku poljoprivredu (izrada studija izvedivosti pojedinih razvojnih scenarija, uspostava pilot-programa, financijski poticaji, stručna pomoć, izdavanje priručnika, itd.). (vidi pod poglavlje poljoprivreda.), kod intenzivne poljoprivrede poticati suvremene prakse kojima je cilj očuvanje kvalitete tla (plodored, efikasnija primjena biotehničkih sredstava, polikultura, i sl.). Biološka raznolikost Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nosioci Sudionici C1 C2 C3 M1 JU (JU Zeleni prsten ZŽ, Medvedni ca), GU DZZP, MZOIP, ZI, NVU Mogući izvori financ. DP, ŽP, PGZ, FZOEU, EUMF C1 M5 JU DZZP, DP, ŽP, PGZ, Inventarizirati i kartirati biološku raznolikost na području Grada. Procjeniti stanje i ugroženost inventariziranih dijelova biološke raznolikosti i izraditi akcijske planove zaštite vrijednih i ugroženih dijelova biološke raznolikosti. Radi se o trajnom projektu – u prvoj fazi usmjeriti aktivnosti na zaštićena područja, područja predložena za zaštitu, područja ekološke mreže RH, potencijalna Natura 2000 područja i najugroženije divlje svojte (kritično ugrožene, ugrožene i osjetljive svojte.) Inventarizirati strane (alohtone) i invazivne vrste na Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 92 C3 području Grada i izraditi planove suzbijanja negativnih učinaka tih vrsta na biološku raznolikost i zdravlje ljudi. C2 M7 C1 C5 C6 M8 C5 M10 Utvrditi sve izvore onečišćenja koji ugrožavaju biološku raznolikost na području Grada. Na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja izraditi planove sanacije/uklanjanja utvrñenih izvora onečišćenja. Sudjelovati u provedbi planova sanacije/uklanjanja izvora onečišćenja. Uspostaviti bazu podataka o biološkoj raznolikosti na području Grada kao samostalnu bazu podataka ili kao dio nacionalnog Informacijskog sustava zaštite prirode i učiniti je dostupnom javnosti. Izvješćivati javnost o stanju prirode na području Grada i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja. (JU Zeleni prsten ZŽ, Medvedni ca), GU GU, HV MZOIP, ZI, NVU, zainteresira na javnost FZOEU, EUMF ZI, DZZP, MZOIP, KP, onečišćivač( i) onečišćivač(i), PGZ GU, JU Zeleni prsten ZŽ DZZP, MZOIP, AZO DP, PGZ, EUMF GU JU Zeleni prsten ZŽ, DZZP, AZO GP Mogući izvori financ. PGZ, DP Krajobrazna raznolikost Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C2 M1 JUUZPZP V DZZP, KO C3 M3 GU, UOPUGZ O – IZ GS, JPP, konzultanti PGZ, EUMF, FZOEU C3 M4 GS (ovlašteni k eksploata cijskog polja) GU, UOPUGZO – IZ, IZO, RI GS (ovlaštenik eksploatacijsk og polja) Mogući izvori financ. PGZ Izraditi stručnu podlogu za područja koja su važećim dokumentima prostornog ureñenja predložena za zaštitu: – u kategoriji značajnog krajobraza - jezera Zajarki, doline vodotoka Črnec i Lužnica s okolnim šumskim kompleksom Kalamiri – u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - dvorci Lužnica i Novi Dvori Zaprešićki s pripadajućim perivojima i šumskim kompleksom Hrastina. Inventarizirati sve oblike devastiranih krajobraza (uzrokovanih sektorskim razvojnim tokovima kao što su infrastruktura, iskorištavanje prirodnih resursa, i sl..), te izraditi projekte krajobrazne sanacije i provesti sanaciju. Po završetku eksploatacije mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima tehničko-grañevnog kamena „Ivanec“, te grañevnog pijeska i šljunka „Zajarki“ provesti tehničku i biološku sanaciju kako bi se priveli budućoj namjeni. GS, Otpad i gospodarenje otpadom Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M2 GU JLS, KP C1 M3 KP KP, GS, JAVNOST PGZ C1 M4 GU GS PGZ Unaprijediti sustav skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata otpada (staklo, papir, plastika, elektronički otpad, gume, kućanski aparati, metali, biorazgradivi otpad iz kuhinja i vrtova). Unaprijediti sustav naplate skupljanja i odvoza otpada po količini i svojstvima, koji uključuje stimuliranje kućanstava/grañana za odvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada. Izraditi sustav informiranja o mogućnostima prevencije i smanjivanja proizvodnog otpada, koji će svim zainteresiranim subjektima učiniti dostupnim sve relevantne tehničke informacije i poticati ih na čistiju proizvodnju. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 93 C2 M5 C2 M6 C2 M7 C3 M8 C3C8 M9 C4 C5 M11 M12 C6 M15 C7 M18 Provesti izmjene i dopune dokumenata prostornog ureñenja (PPU Grada Zaprešića, GUP Grada Zaprešića, UPU sanitarnog odlagališta Zaprešiću) Provesti zaključke Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije Izraditi smjernice vezane uz projektiranje grañevinskih objekata s ciljem konkretnijeg i kvalitetnijeg uključivanja korištenja materijala prihvatljivih sa stajališta zaštite okoliša (neopasni materijali, selektivna demontaža, materijali koji se mogu reciklirati i sl.), sa ciljem da se izbjegne novi grañevinski otpad Izraditi studiju utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta Novi Dvori Pojačati kontrolu i nadzor te onemogućiti dovoz nedozvoljenih vrsta otpada na odlagalište Novi Dvori (opasni otpad, proizvodni otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.) Promijeniti odnos kazni za „divlje odlaganje“ Provoditi odvojeno skupljanje biootpada od obrtnika (cvjećarnice, rasadnici, plastenici) i groblja Izraditi projektnu dokumentaciju za objekte zeleni otok i reciklažno dvorište u skladu sa zaključcima Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije Izraditi sažetke godišnjih izvješća o nastalim količinama i vrstama otpada te osnovnim problemima i poduzetim mjerama u gospodarenju otpadom u Gradu razumljiv široj javnosti i staviti na Internet stranicu Grada (informiranje javnosti) GU UO, MGPU PGZ GU GU, ZŽ PGZ, FZOEU GU MGPU, UO PGZ, EU KP PGZ KP UO, MZOIP, Konz. GU, IZO KP KP KP, IZO GS, JLS PGZ PGZ GU, ZŽ UO, Konz. PGZ, FZOEU GU UO, JAVNOST PGZ PGZ Buka Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GZ MIZ, Konzultanti Mogući izvori financ. PGZ, EU fondovi C3 M5 GZ, ZPUZŽ GU, MMPII PGZ Mogući izvori financ. DP Redovito ažurirati postojeće karte buke i koristiti ih prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije, te izraditi akcijske planove za upravljanje bukom okoliša i njezinim štetnim učincima. Postupno rješavati očito postojeći problem buke od prometa. Mjere uključuju: popravak cesta (kvalitetnija cesta – manje buke), smanjenje dopuštenih brzina (manja brzina – manja buka), regulacija kamionskog prometa (manje kamiona – manje buke), ograničavanje vremena prometovanja za pojedine vrste vozila, preusmjeravanje prometa, izgradnja zaštitnih zidova uz prometnice (učinkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s križanjima u razini), sadnja zaštitnih nasada (nije učinkovito u akustičkom smislu no subjektivno popravlja dojam). Upravljanje rizicima i nesrećama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 MZOIP GU, MIZ, HZT, JPP Sudjelovati u uspostavi državnog registra i inventara kemikalijâ te informatičkog sustava za praćenje podataka o sigurnom gospodarenju kemikalijama i za njihovu razmjenu izmeñu svih partnera koji rade na unapreñivanju toga sustava i na njegovu jačanju Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 94 C1 M2 C2 M3 C3 M5 C3 M6 C4 M8 C4 M9 C5, C6 M14 Sudjelovati u uspostavi sustava za izradu godišnjih izviješća za ocjenu stanja postojećega sustava za sigurno gospodarenje kemikalijama, uključujući procjenu rizika. Utvrditi prioritetne probleme i izraditi godišnje planove aktivnostî za unaprjeñivanje toga sustava i za njegovo jačanje Sudejlovati u uspostavi sustava za praćenje i izmjenu podataka o pokazateljima rizikâ te sustava za praćenje i izmjenu podataka o pokazateljima djelotvornosti mjerâ zaštite zdravlja i za zaštitu okoliša Poticati uporabu manje opasnih kemikalija i čišćih tehnologija u cilju smanjenja rizika od industrijskih nesreća Obavješćivati javnost i omogućiti njezino sudjelovanje u postupcima vezanima uz mjere za sprječavanje, pripravnost i odgovor na industrijske nesreće Stalno nadopunjavati podatke o postojećim djelatnostima i lokacijama na području Grada na kojima se proizvode, rabe, skladište ili prevoze opasne tvari, te o istima voditi operativni informacijski sustav u sklopu ISZO Uspostaviti sustav za meñusobno komuniciranje i obavješćivanje svih subjekata u zaštiti i spašavanju te sustav za komuniciranje s javnošću i njezino obavješćivanje Educirati grañanstvo o pravilnoj percepciji zdravstveno ekoloških rizika i osiguranje sudjelovanja javnosti u odlučivanju o svim aspektima okoliša i zdravlja MIZ, MZOIP HZT, GU DP MZOIP MUP, MIZ, GU DP, PGZ MG HGK, GU, HZT MG, GU DP, PGZ GU HZT, MZOIP, MUP, MIZ PGZ, DP DUZS DP MIZ GU, MUP, MG, MZOIP, MIZ GU Mogući izvori financ. PGZ MZOIP DP, PGZ DP Monitoring i informacijski sustav zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 Utvrditi izvore značajnih podataka, uključena tijela i institucije, postojeće planove, postizanje dogovora oko korištenja podataka, integracija podataka. GU C2 M2 Obrada i analiza prikupljenih podataka i njihov transfer u informacije koje su značajne za različite probleme zaštite okoliša GU C2 M3 Edukacija svih uključenih: nositelja i korisnika tih informacija kroz radionice, seminare… kontinuirano obrazovanje obveznika prema kategorijama (socijalni, profesionalni i obrazovni status) GU, AZO ZŽ, AZO, HV, HZT, ZJZZŽ, institucije koje mjere,...) AZO, svi potencijalni korisnici informacija ... ZŽ PGZ, DP PGZ, DP Znanost i razvoj Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 Glavni nosioci pojedinih projekata i programa, ustanove u okviru kojih su provedeni GU Analizirati teme provedenih znanstvenih programa i projekata, te utvrditi i iskoristiti one koji su primjenjivi u rješavanju aktualnih problema zaštite okoliša Grada. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića Mogući izvori financ. PGZ 95 Integracija zaštite okoliša u sektorske politike Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GU ZŽ, MGPU Mogući financ. - C2 M4 GU ZŽ, MZOIP PGZ Što dosljednije primijeniti smjernice s viših razina na planove lokalne i niže razine. Planiranje temeljiti na što kvalitetnijim podatkovnim podlogama i što jasnijim kriterijima. Sudjelovati u postupcima SPUO za županijske planove i programe (osobito za programe razvoja djelatnosti koje imaju značajan utjecaj na područje Grada, poput prometa, gospodarenja otpadom,…). izvori Senzibiliziranje, informiranje i uključivanje javnosti u proces odlučivanja u zaštiti okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GU NVU, MZOIP Organizirati predavanja i javne tribine na temu informiranja javnosti i pristupa informacijama o okolišu, te sudjelovanja u procesu odlučivanja o okolišu. Mogući izvori financ. PGZ, DP Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GU,NVU Odgojnoobrazovne ustanove (predškolsk og, osnovnoškol skog i srednjoškols kog odgoja) Provoditi informiranje odgojno-obrazovnih ustanova o postojećim meñunarodnim programima s područja zaštite okoliša, poput GLOBE programa i Programa Eko-škola, te tako i dalje poticati njihovo uključivanje u iste. Mogući izvori financ. PGZ, EUMF Ekonomski instrumenti i financiranje Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M1 GU MZOIP C1 M2 GU KP, HV PGZ C2 M4 GU JPP, TZGZ, NVU PGZ, DP, FZOEU Mogući izvori financ. PGZ Raditi na daljnjem osposobljavanju kadra za identificiranje, planiranje, pripremu i provedbu velikih investicijskih projekata u sektoru zaštite okoliša i komunalne infrastrukture, koji bi se financirali putem meñunarodnih fondova, posebno iz EU. Analizirati daljnje mogućnosti korištenja svojih zakonskih ovlasti – naknada za zaštitu okoliša, cijene komunalnih usluga – za financiranje rješenja postojećih problema okoliša, naročito značajnijih investicija. Subvencionirati ulaganja u za okoliš povoljna razvojna rješenja (obnovljivi izvori energije …) poput već postojećeg programa poticanja energetski učinkovite rasvjete Mogući izvori financ. PGZ, DP, EUMF Inspekcijski i komunalni nadzor Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici C1 M2 KP,GU KomR, MZOIP, ZŽ Sustavno educirati komunalne redare o obvezama koje proizlaze iz primjene EU regulative Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 96 7 IZVORI 1. Prostorni plan Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije 3/2002 i 6/2002, 8/2005, 8/2007, 4/2010, 10/2011) 2. Prostorni plan ureñenja grada Zaprešića (Glasnik Zagrebačke županije br. 10/2005, SN GZ br. 1/2007, 7/2011) 3. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, OIKON d.o.o., 2003. 4. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 5. Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) Stanovništvo 6. Službena internetska stranica Državnog zavoda za statistiku, http://www.dzs.hr 7. Službena internetska stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, http://www.hzz.hr Gospodarstvo 8. Službene internetske stranice HGK –e, Registar poslovnih subjekata, http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/advsearch 9. Službena internetska stranica Državnog zavoda za statistiku, http://www.dzs.hr Energetika 10. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešića (SEAP), REASH i Grad Zaprešić, listopad 2010. Kemikalije 11. Izvješće o podacima iz Registra postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost opasnih tvari (RPOT) za 2010., AZO, 2011. 12. Podaci Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, 2012. 13. Nacrt izvješća o stanju okoliša u RH, AZO, 2010. Promet 14. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešića (SEAP), REASH i Grad Zaprešić, listopad 2010. 15. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa, MUP, 2007. – 2010. 16. HŽ Infrastruktura – Izvješće o mreži, 2011. Upravljanje šumama 17. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za grad Zaprešić (2003.), 18. Gospodarska osnova „Limbuš-Sava“, UŠP Zagreba, služba za ureñivanje šuma (2000.) 19. Službene internetske stranice šumarije Zagreb, UŠP Zagreb, http://zagreb.hrsume.hr Upravljanje kakvoćom zraka 20. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Zagrebačke županije, Eko-monitoring d.o.o., 2007. Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 97 21. Izvješće o provedbi programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Zagrebačke županije, Zagrebačka županija. 2010. Upravljanje vodama 22. Ispitivanje onečišćenja u sedimentu potoka Gorjak (izvještaj o izvršenim analizama po Ugovoru br. 70-07-4636/29 za provedbu analiza uzoraka mulja u okviru istražnih radova na utvrñivanju stanja u potoku Gorjak), IRB, 2008. 23. Izvještaj o analizama vode za piće vodocrpilišta Šibice (izvještaj o izvršenim analizama vode za piće po Narudžbi br. 0031/FM-12), IRB, 2012. Tlo 24. Izrada programa trajnog motrenja tala s pilot-projektom (LIFE05 TCY/CRO 000105), 2008. 25. Baza podataka o potencijalno onečišćenim i onečišćenim lokalitetima – GEOL, http://geol.azo.hr/AZO/geol Biološka raznolikost 26. Antolović J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 27. Antonić O. i sur. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.), Drypis, 1. 28. Boršić I., Milović M., Dujmović I., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T., Mitić B. (2008): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2. 29. EC DG Environment (2007): Interpretation Manual of European Union Habitats EUR27, http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm 30. Hutinec B. J., Kletečki E., Lazar B., Lešić M. P., Skejić J., Tadić Z. i Tvrtković N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 31. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. nadopunjena verzija), http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf 32. Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. i Zanella D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 33. Nikolić T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 34. Radović, D., J. Kralj, V. Tutiš, J. Radović i R. Topić (2005): Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 35. Radović D., J. Kralj, V. Tutiš i D. Ćiković (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb. 36. Topić, J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za odreñivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb. 37. Tkalčec Z., Mešić A., Matočec N. i Kušan I. (2008): Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 38. Vukelić J., Mikac S., Baričević D., Bakšić D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 39. Vukelić J., Rauš ð. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. 40. Zagrebačka županija , Upravni odjel za prostorno ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša (2009): Izviješće o stanju okoliša Zagrebačke županije 2009, Zagreb. 41. Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja, http://www.dzzp.hr Program zaštite okoliša Grada Zaprešića 98 42. Crveni popis, http://www.cro-nen.hr/crvena_lista.php 43. GIS portal zaštite prirode Ministarstva kulture, http://www.zastita-prirode.hr 44. Internetske stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na područja Zagrebačke županije – JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, http://www.priroda-zagrebacka.hr/ 45. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, http://zasticenevrste.azo.hr/ 46. Nacionalna ekološka mreža CRO-NEN, http://www.cro-nen.hr/ 47. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj, http://natura2000.dzzp.hr/natura2000/ 48. Ptice.Net, http://www.ptice.net/ Gospodarenje otpadom 49. Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (2011.) 50. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine Buka 51. Strateška karta buke cestovnog prometa Grada Zaprešića, Brodarski Institut Zagreb, 2009. 52. Lakušić S., Dragčević V., Rukavina T., Mjere za smanjenje buke od prometa u urbanim sredinama, 2004. 53. The Working Group Railway Noise of the European Commission, Executive Summary of the Position Paper on the European strategies and priorities for railway noise abatement, Brussels, 2003. Znanost i razvoj 54. Službena internetska stranica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – znanstveni projekti, http://zprojekti.mzos.hr/Home_hr.htm Integracija zaštite okoliša u sektorske politike 55. Službena internetska stranica Grada Zaprešića, http://www. zapresic.hr 56. Službena internetska stranica Ministarstva zaštite okoliša i prirode, http://puo.mzoip.hr 57. Popis tvrtki certificiranih po ISO 14001, Službena internetska stranica Hrvatskog društva za kvalitetu, http://www.kvaliteta.net/certifikati.aspx Senzibiliziranje, informiranje i uključivanje javnosti u proces odlučivanja u okolišu 58. Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu – priručnik za provedbu, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, listopad 2008., Zagreb 59. Službene internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, http://puo.mzoip.hr Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša 60. Službene internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, http://puo.mzoip.hr 61. Registar udruga, službena internetska stranica Ministarstva uprave, http://www.uprava.hr/RegistarUdruga 62. Službena internetska stranica GLOBE programa – Hrvatska, http://public.carnet.hr/globe/globe_skole.htm 63. Službena internetska stranica udruge „Lijepa naša“, http://www.lijepa-nasa.hr/eko-skole 64. Službena internetska stranica udruge „Zelena Akcija“, http://www.zelenaakcija.hr/content/view/35/104/lang,hr/ Program zaštite okoliša Grada Zaprešića
© Copyright 2024 Paperzz
