close

Enter

Log in using OpenID

dalje - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

embedDownload
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * FEBRUAR 2014 * BR./NR.: 42 * GODINA/ÅRGANG: 5 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
:
Ć
I
K
A
R
V
Š
o
n
D
d
E
o
h
M
p
H
o
A
e
n
e
j
a
m
i
d
u
j
l
m
i
“Mlad
”
u
s
n
a
š
pružiti
T
S
O
N
Ć
U
D
U
B
A
Z
A
D
A
N
A
S
I
N
E
BH. T
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
topli napitci
neograničeno gratis
stoji Vam na raspolaganju!
BOSNA I HERCEGOVINA
0612 104 664
ŠVEDSKA
+46 739 918 620
+46 736 784 676
FEBRUAR 2014
+46 736 769 660
+46 733 563 147
Sve informacije i rezervacije na telefone:
DANSKA
+45 26 163 636
+45 26 636 362
+45 20 748 286
SADRŽAJ
KRATKE VIJESTI
DANSKA POLITIKA
Opasne izjave
Premijerka se pravdala
Parlamentu
6 AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Sarajevo, Odense, Vejle i
Kolding, Kopenhagen, Trebinje,
Čajniče
10 RAZGOVOR S POVODOM
”Bosna je u mom srcu i tu će
zauvijek i ostati”
11 ZAKONODAVSTVO
Godišnji obračun poreza
(Årsopgørelse)
Izmjene i dopune Zakona
o državljanstvu Bosne i
Hercegovine
12 INTERVIEW
Ahmed Švrakič: “Mladim ljudima
je neophodno pružiti šansu”
14 NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA
3D štampači tehnolgija
budućnosti
IPhone prepoznaje svog
vlasnika po otisku prsta
16 ZDRAVSTVO
Oboljenja koja često dovode do
osteoporoze
17 MODA, STIL I KULINARSTVO
Umor i pospanost usprkos
dobrom zdravlju
18 SPORT
Nada za budućnost bh. tenisa
20KULTURA
Pobjeda ljudskog pamćenja
21 HISTORIJA
Pucanj koji je Svijet odveo u rat
22 TRADICIJA I OBIČAJI U BiH
Obrezivanje /sunet/
23RAZONODA
24ZANIMLJIVOSTI
26SKANDINAVKA
4
5
Poštovani čitaoci,
Prošao je prvi, ali i najduži mjesec u ovoj,
novoj, 2014. godini. Uveo nas je u petu godinu postojanja BH Glasa, koji kod čitalaca,
polako postaje rado primljeno glasilo BH
dijaspore u Danskoj. Prošla godina donijela
nam je mnogo radosti prije svega radi plasmana naših Zmajeva na svjetsko prvenstvo u
Brazilu, reprezentacije u sjedećoj odbojci, a i
u nekim drugim sportovima počeli smo nizati
dobre rezultate. Trudili smo se da vam o svemu tome donesemo što bolju informaciju iz
autorskog pera našeg saradnika Benjamina
Dajića.
Nastojali smo biti što aktuelniji i kada
su u pitanju danski politički i zakonodavni
sistem, a u tome su nam pomogli saradnici
Sabrija Ovčina i Arben Deliu.
Doktor Armin Galešić uređivao je
zdravstvenu rubriku i pomogao mnogim
našim čitaocima svojim savjetima, a naš
ženski dio saradnika Almira Šišić i Amila
Smajlagić učinile su sve da ženskom dijelu
naših čitalaca približe oblasti mode, ljepote
i kulinarstva.
Aktivni su bili i naši povremeni saradnici koji su se javljali sa novostima iz naših
džemata, udruženja i zajednica, prije svega
Meho Selman i Mensur Graca iz Odense,
Dženana Šečić iz Kopenhagena, Edin Hajder
iz Hobra. Vezuv Bašić je prikupljao informacije o aktivnostima udruženja i pratio njihov rad te pisao tekstove o običnim ljudima.
Naš jedini dopisnik iz Bosne i Hercegovine, Idriz Hodžić, donio nam je mnogo lijepih
intervjua sa poznatim ličnostima iz javnog,
kulturnog sportskog i političkog života. Istovremeno je bio spona BH Glasa sa štamparijom te dostavljanjem lista u Dansku.
Emir Ovčina bio je tehnički urednik, ali i
autor svih križaljki, autor zanimljivosti i svega
onog čime smo morali popunjavati prazan
prostor u našem listu. Radio je veoma naporno na tehničkom uređenju novina i zaslužan
je što smo opstali na ovim prostorima.
Fadil Ćatović je obavljao funkciju Glavnog
i odgovornog urednika, a pisao je i tekstove
uvodnika i mnoge druge tekstove u BH Glasu
te održavao kontakte sa našim sponzorima.
Na ovom mjestu moramo spomenuti i naše
vrijedne distributere, Sadika i Hamdiju Breko, Mirsada Derviševića, Hivzu Nikontovića,
Emira Solaka, Mehu Kasumovića, Hajrudina
Mešanovića, Rizu Muminovića i još neke koji
su povremeno pomagali distribuciju lista.
Kada već analiziramo proteklu godinu
moramo spomenuti i one bez kojih ne bi bilo
našeg lista, a to su naši sponzori. To se prije
svega odnosi na Papalinu, Alihodžiće, Hajdarević Transport, Gabela Transport, Faruks
Transport i Kadić Transport te još neke koji
su se povremeno reklamirali u našem listu.
Od nove godine naši čitaoci mogli su uočiti neke promjene u sadržaju lista. Cilj nam
je biti što aktuelniji i bolji, a nadamo se da
ćemo u tome uspjeti. Dokaz tome su mnoga pisma podrške koja nam šalju naši vjerni
čitaoci.
REDAKCIJA
BH Glas / Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Dizajn i prijelom/Lay out:
Štampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Bašić
Sanel Memija
„Štamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 42
Fadil Ćatović (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 5
Emir Ovčina (tehnicki urednik)
Bank-konto broj/nummer.:
Februar 2014.
Sabrija Ovčina
2760-0744236177
Izdavač/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
Telefon:
Hamdija Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Dajić
Arben Deliu
Armin Galešić
Idriz Hodžić (Sarajevo)
Amila Smajlagić
Dženana Šečić
Almira Šišić
(45) 29721948 /(45) 71684521
Sado Breko
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Distribucija/Distribution:
Nørremarken 6
DK - 7330 Brande
CVR nummer:
34764999
Mirsad Dervišević
E-mail:
Meho Kasumović
[email protected]
Hajrudin Mešanović
Emir Solak
FEBRUAR 2014
3
KRATKE VIJESTI
DANSKA POLITIKA
Danska narodna
partija: Stop za
muslimane
Politički vrh Danske Narodne
Partije (Dansk Folkeparti)
otvoreno i bez suzdržavanja
izjavljuje ovih dana, da bi trebalo izvršiti sortiranje ulaska
na danskoj granici na osnovu
religijske pripadnosti: Muslimani nazad, a ostali mogu
ući pod uslovima da se žele
asimlirati u dansko društvo
– pišu “Berlingske” u svom
nedjeljnom izadanju! “Berlingske” novine citiraju izjave
visokopozicioniranih ličnosti
iz ove partije: Marie Krarup zaduženu za za odbranu, Anders
Vistisen politička ličnost broj
dva u partiji, Christian Langballe koji je zadužen za politiku
prema strancima, itd.
Politika Danske
narodne partije
podsjeća na Hitlera
Oštru kritiku na izjave visokopozicioniranih političara iz
Danske Narodne Partije (Dansk
Folkeparti) koji su se izjasnili
za zabranu naseljavanja muslimana u Danskoj, uputila je
glasnogovornica Socijalističke
Partije (SF) Karina Lorenzen.
Ona je kazala, da sortiranje
ljudi po osnovu religijske pripadnosti podsjeća na Hitlerove
metode, koji je proglasio jevreje
za problem Njemačke samo na
osnovu njihove religijske pripadnosti! To su bolesne ideje,
koje proglašavju sve pripadnike
Islama za problem u Danskoj,
kazala je Karina Lorenzen.
Centri za rad
zapošljavaju čuvare
Reforma socijalne pomoći
(kontanthjælpsreform), o kojoj
je BH Glas pisao u prethodnom broju, a koja je stupila na
snagu od 1. januara 2014. god.,
osnovni je razlog za zapošljavanje čuvara u centrima za rad
(jobcentre) u Danskoj. Više
centara za rad, u različitm gradovima širom Danske, odlučilo
je da zaposli stalne čuvare, koji
bi trebali pružiti opštinskim
službenicima i socijalnim savjetniima sigurnost u radu,
posebno kada je u pitanju
smirivanje ogorčenih i ljutitih
građana koji će biti pogođeni
4
Danska Narodna Partija želi sortirati muslimane
Opasne izjave
Kako se možemo oduprijeti opasnim izjavama visokopozicioniranih političara iz
ove treće po veličini partije u Danskoj?
Piše: Sabrija OVČINA
D
anska Narodna Partija
(Dansk Folkeparti) trenutno je treća po veličini partija u Danskoj. Statistički
podaci pokazuju da ova partija
ima tendenciju stalnog uspona.
Mi smo se već navikli na izjave
političara iz ove stranke, koje su
uperene protiv stranaca a pogotuvu protiv muslimana u Danskoj,
bez obzira iz koje zemlje oni
dolaze. Ipak, nedavne izjave
političkog vrha Danske Narodne
Partije, koje otvoreno i bez suzdržavanja podstiču na potrebu sortiranje ulaska na danskoj
granici na osnovu religijske pripadnosti – ukazuju na opasnu
tendenciju diskriminacije i grupnog etiketiranja svih pripadnika
Islama, samo na osnovu religijske pripadnosti! Ove opasne izjave se ne odnose na takozvane
islamiste, fundamentaliste ili
teroriste – one se odnose na sve
muslimane, jednako na one koji
svakodnevno posjećuju džamije ili na one, koji to nikako ne
čine, i bez obzira, iz koje zemlje
dolaze.
Ovakve izjave se ne smiju potcijeniti! Mi Bošnjaci smo genetski predodređeni da nosimo
u sebi obilatu dozu merhameta,
i zbog toga opasne izjave po
našu, i egzistenciju naših potomaka – olahko shvatamo ili podcjenjujemo, a ponekad i potpuno
previđamo. Nedavna strahovita
stradanja i genocid izvršen nad
nama, u našoj domovini, to na
žalost bolno potvrđuje. Pitanje
je, kako reagovati na ovakve iz-
FEBRUAR 2014
jave? Prevashodno je potrebno
shvatiti opasnost koje one nose
u sebi, jer dolaze od političkih
vođa treće po veličini partije u
Danskoj, koja postaje iz dana u
dan sve više popularnija u ovoj
zemlji. Na zadnjim izborima ova
partija je osvojila oko pola miliona (500.000) glasova! Dakle
pola miliona punoljetnih osoba
u Danskoj, od kojih mnogi imaju porodicu, odgaja svoju djecu
u duhu ovakvih izjava za koje
je neodgovorno reći da se radi
o predrasudama ili netoleranciji,
jer nose u sebi visoku dozu opasnosti! I najveći optimisti, moraju
zastati i razmisliti!
Kada uspijemo shvatiti, u pravom
svijetlu opasnost ovakvih izjava, postavlja se logično pitanje
- kako im se oduprijeti? Mislim
da se to može učiniti prevashodno učenjem, znanjem, vjerom,
radom, dobrim ponašanjem i disciplinom u familiji i na radnom
mjestu! Mi moramo biti najbolji
ambasadori naše vjere koju nam
je Svevišnji usavršio i poslao
preko našeg Poslanika, koji je
upravo svojim radom, znanjem i
dobrotom privlačio hiljade nevjernika i pripadnika drugih koncesija da dobrovoljno prihvate
Islam! Mi trebamo pokazati, da
smo potpuno drugačiji, i da nismo onakvi - kakvim nas opisuju
i predstavljaju ovi političari iz
Danske Narodne Partije! Pored
toga, trebamo svakodnevno raditi na liječenju naše bošnjačke
hronične bolesti koja se zove
ljubomora i zavidnost, a koja ima
za posljedicu latentno prisutno
mišljenje, da mi Bošnjaci nemamo dobrih i poštenih političara,
uspješnih biznismena, poznatih
intelektualaca, pisaca, režisera,
sportista…Uspješne ljude iz
našeg naroda brzo etiketiramo
pogrdnim riječima, pripisujući
im potpuno neargumentovano
kriminal i lopovlok za postignute rezultate na ekonomskom
ili intelektualnom planu. Imamo primjera i ovdje u Danskoj,
nakon genocida i progana koji
smo preživjeli, da se naši uspješni Bošnjaci, koji su dostigli
rukovodeće funkcije u danskom
društvu i sistemu, anonimno i
lažno optužuju od sunarodnjaka
za neke stvari koje nisu učinili –
razlog tome je latentna prisutnost
ljubomore i zavisti zbog koje
nam jednostavno smeta uspjeh
naših ljudi! Protiv ove opake
bolesti se moramo boriti, pojedinačno i grupno, a lažove i smutljivce koje imamo i prepoznamo u
svojim redovima - trebamo javno
imenovati i ukazati drugima, da
se paze i čuvaju njihovih prljavih i štetnih rabota! Pored toga,
trebamo njegovati svoju kulturu i tradiciju, raditi na boljem
povezivanju i druženju putem
udruženja/džemata, podržavati i
uticati na sve pozitivne procese u
našoj domovini, i pomagati svojim sunarodnjacima prenoseći
im naše znanje koje smo Božijom voljom stekli, a koje i njima
može biti od koristi. Mi, iz BH
Glasa, to činimo i ovim putem!
DANSKA POLITIKA
Vlada pod pritiskom opozicije
Premijerka se pravdala Parlamentu
Januar nije bio mjesec u kojem su se mogla očekivati značajnija politička dešavanja. I pored toga donio je dva značajna događaja koja su dala pečat danskoj
političkoj sceni
Piše: Arben DELIU
N
ajbitniji događaj vezan
je za premijerku Danske,
Helle Thorning Scmidt.
Ona je morala pred Parlamentom
obrazlagati zašto je bivši ministar pravosuđa slagao komisiju
Parlamenta o posjeti Christianiji
i da li je ona to znala. Ministar
pravosuđa je odgodio tu posjetu
obrazloživši pred Parlamentom
to odgađanje lažnim argumentima. Naime, on je rekao da je
posjetu odgodio radi toga što
šef policije nije mogao u njoj
učestovati, a stvarni razlog je
bio da bi učešće Pie Kjaersgaard
dovelo do povišene opasnosti za
članove zakonskog odbora. Ta
laž ga je koštala stolice ministra.
U januaru se pojavila sumnja da
je i premijerka možda znala da je
ministar pravosuđa slagao Parlament. Ona se uspjela odbraniti od
tih sumnji, ali je opasnost po nju
bila realna. Ujedinjena lista, koja
je parlamentarna potpora Vladi,
nije htjela ili nije smjela previše
pritiskati premijerku. Smjena
ministra pravosuđa nedvosmisleno je pokazala da Ujedinjena
lista ne želi da samo «laje», nego
da zna i da «ugrize». To znači
da Vlada ne može očekivati
neograničenu potporu Ujedinjene liste, a da je istrovremeno
ignoriše kada su u pitanju značajniji potezi. Pokazivanje zuba i
smjenjivanje ministra pravosuđa
Helle Thorning Schmidt, danska premijerka
nije isto što i obaranje Vlade i
sigurni dolazak desnice na vlast.
Desnica je jedva dočekala ovu
mogućnost, a najoštriji retoričari
desnice bili su prisutni prilikom
premijerkinog odgovaranja na ta
vrlo neugodna pitanja. Iako je
Vlada nepopularna, desnica je
u podređenom stanju, jer njene
klasično jake strane kao što su
ekonomija, stranačka pitanja i
nacionalizam ne prolaze tako
dobro.
Ekonomska politika Vlade nije
ništa drugačija od politike koju
bi vodila desnica. Na polju stranaca teško je učiniti bilo šta više,
obzirom da Danska već ima najstrožije zakone za strance, a
nacionalizam je trenutno manje
bitan u odnosu na ekonomska pitanja. Kriza je promijenila temu
politike. U periodu 2000-2008
stranačka i kulturna politika bile
su glavne teme. Od 2008. godine
ekonomija i socijalna politika
preovladavaju u odnosu na čiste
političke teme, što je i normalno u vremenu ekonomske krize.
Ove promjene i politika Vlade ne
daju desnici, to jeste opoziciji,
mogućnost da pokaže da su oni
ozbiljna alternativa sadašnjoj
Vladi. To znači da se opozicija
nada i raduje svakoj maloj grešci
političara Vlade, od koje bi mogli napraviti državni problem.
Desnica zna da je Vlada nepop-
ularna, a to znaju i mediji, koji
također koriste svaku priliku
da stvore senzacionalnu priču.
Premijerka je uspjela izbjeći i
medijsku želju za senzacijom i
želju opozicije da ukalja premijerkinu ličnost.
Drugi veći politički događaj je
prodaja djela DONG-a, danskog
energetskog giganta, američkoj
investicijskoj tvrtki „Goldman
Sachs“. Vlada je mogla posudti
DONG-u potreban kapital koji
bi DONG uložio u izgradnju
novih vjeternjača, ali po svemu sudeći politička ideologija
i vjerovatno vanjski interesi su
bili ti koji su presudili. Vlada,
po svemu sudeći, želi nastaviti
privatizaciju državnih preduzeća
ili preduzeća koja su u njihovom
djelimičnom vlasništvu. Po pitanju vanjskog interesa, postoji
mogućnost da je data dozvola
Amerikancima da uđu na dansko
tržište takozvane zelene energije
putem giganta „Goldman Sachs“
u svrhu indirektnog vezivanja
Amerikanaca za dansku produkciju zelene energije. „Goldman Sachs“ ima velik politički
uticaj u SAD-u, a Danskoj je
stalo da Amerikanci počnu više
investirati u zelenu energiju. Sa
ovim genijalnim potezom danska Vlada je vjerovatno otvorila
put danskim firmama na američkome tržištu.
FEBRUAR 2014
KRATKE VIJESTI
ovom reformom. Zapošljavanje
čuvara u opštini Horsens (Horsens Kommune), šef odjela Mikael Eggert Jørgensen obrazlaže
ovako: ”Postoji rizik da dođe
do neželjenih epizoda i scena,
i mi iz iskustva znamo, da prisustvo čuvara ima preventivno i
smirujuće dejstvo na građane”.
Danska Vlada je u toku provođenja jednog dijela socijalno-ekonomskih reformi, koje
prvenstveno imaju za cilj uštede, a koje bolno pogađaju neke
kategorije i grupacije građana, s
rizikom da potpuno ostanu bez
ekonomske potpore. Ostaje da
se vidi, hoće li čuvari biti privremena ili trajna potreba u centrima za rad, pogotovu u onim
centrima koji se nalaze samo
stotinjak (100) metara udaljni
od policijskih stanica, kao što je
to slučaj u Horsens-u.
Ok, da primaoci
socijalne pomoći
sakupljaju pseći
izmet
Reforma socijalne pomoći
u Danskoj, koja je stupila na
snagu od 1. januara 2014. godine, uvodi niz karakterističnih
novina, do sada nepoznatih u
danskom sistemu. Jedna od tih
novina je i takozvani društveno
koristan posao (nyttejob), koji
sadrži i poslove/radne zadatke sakupljanja izmeta od pasa
(hundelort), koje ovi četveronožci svakodnevno ostavljaju
na ulicama danskih gradova,
šetkajući se sa svojim vlasnicima/cama. Ispitivanje javnog
mnjenja, koje je ovih dana provela agencija ”Wilke” za danski
dnevni list ”Jyllands-Posten”,
pokazuje da je većina ispitanika pozitivna u vezi s uvođenjem društveno korisnog posla
za primaoce socijalne pomoći.
Više od 80 % ispitanika se izjasnilo za uvođenje društveno
korisnog posla, dok je 52 %
ispitanika odgovorila pozitivno i na diskutabilno, i za neke
građane, ponižavajuće pitanje o
sakupljanju psećeg izmeta!
Danska se treba
izvinuti za ropstvo
Zemlje članice Organizacije
za ljudska prava (Menneskerettighedsorganisation),
pod
nazivom Caribbean Community Reparation Commission,
5
KRATKE VIJESTI
dodale su ime Danske na listu
zemalja koje bi se, u najmanju
ruku, trebale izvinuti za ropstvo – piše u danskim novinama
”Jyllands-Posten”. Lista zemalja
koje su bile kolonijalne sile u
prošlosti, a koje su odgovorne za
ropstvo i posljedice ropstva koje
su prisutne do današnjih dana,
broji sada osam (8) evropskih
država, uključujući i Dansku. Te
države su: Engleska, Francuska,
Holandija, Španija, Portugal,
Švedska, Norveška i Danska.
Ove države se smatraju najviše
ogovornim za ropstvo koje je
bilo ekstremno izraženo u periodu od 1670-1802 godine. Smatra se, da su mnoge negativne
posljedice u razvojnom procesu država i nacija nastale zbog
robovlasničkog
izrabljivanja.
Pored izvinjenja, pomenute
države trabaju platiti i odštetu
narodima koje su zloupotrebljavali, smatra ova Organizacija za
ljudska prava. Danski brodovi su
prevozili stotine hiljada robova
iz Afrike, a danski robovlasnici
su izrabljivali desetine hiljada
afričkih robova u osnovanim
kolonijama. Samo u Danskoj
Zapadnoj Indiji (Dansk Vestindien) bilo je 14.000 robova, koji
su danonoćno radili za danske
kapitaliste-robovlasnike! Ropstvo je ukinuto zakonskim aktom
tek 1848 godine.
Kritikuje policiju
Danski list ”Jyllands-Posten” u
posjedu je dokumenata iz kojih
proizilazi da procedura, u riješavanju žalbi građana na rad
policije, nije baš onako kako
treba, a pogotovu nije u skladu s
demokratskim načelom o pravnoj sigurnosti građana (borgernes retssikkerhed) u Danskoj.
Žalbe građana upućene na
rad policajaca, suklkadno zakonskim odredbama, treba
rješavati takozvana Nezavisna policijska komisija za žalbe
(Den Uafhængige Politiklagemyndighed/DUP). Dokument
koji posjeduje ”Jyllands-Posten”
pokazuje da prije nego što ova
komisija zaprimi žalbu od nekog građanina - policijaci održe
zajednički sastanak s advokatom
zaposlenim u policiji, na kome
diskutuju aspekte zaprimljene
žalbe, i dogovaraju zajedničku
izjavu koju policajac treba dati
komisiji! Direktor komisije
Kirsten Dyrman smatra da je
ova procedura za ”svaku kritiku”. Ona dodaje, da se ovim šalje
6
AKTIVNOST BH ZAJEDNICA
Humanitarnoj organizaciji „Pomoć djeci Sarajeva“
potrebna je naša pomoć
Detalj sa podjele pomoći u Sarajevu u organizaciji
“Pomoć djeci Sarajeva”
O
humanitarnoj organizaciji
„Pomoć djeci Sarajeva“ koja
je davno prestala biti lokalna
i vezana za Sarajevo, a svoju aktivnost već godinama usmjerava na cijelu Bosnu i Hercegovinu, pisali smo
u nekoliko navrata. Pisali smo i o
predsjedniku te humanitarne organizacije Geoffu Segalu zvanom Mujo
Segalović. Podsjećanja radi treba se
navesti da su u vrijeme rata i agresije
na Bosnu i Hercegovinu ka našoj
domovini, iz Danske, kretali konvoji sa hranom, odjećom, obućom
i higijenskim artiklima, čija se vri-
jednost mjerila milionima kruna.
Nakon rata ta pomoć se smanjivala
jer su se smanjivala i sredstva kojima je ova humanitarna organizacija
raspolagala, a i potrebe su bile znatno manje od onih ratnih. I pored svih
poteškoća ova humanitarna organizacija funkcioniše i danas, redovno
šalje humanitarnu pomoć u Bosnu i
Hercegovinu i to uvijek tamo gdje je
najpotrebnije. I prošle 2013. godine
kao i svih poratnih godina u našu domovinu šalju vrijednu humanitarnu
pomoć prije svega u hrani.
Problem broja članova ove orga-
nizacije je sve izraženiji i prijeti da
je ugasi. Njeni dosadašnji članovi,
domicilni Danci, napuštaju je jer su
mišljenja da ima područja kojima
je pomoć potrebnija. Sredstva koja
ova humanitarna organizacija dobija vezana su za broj njenih članova
i u stalnom su opadanju. Radi toga
pozivamo sve Bosance i Hercegovce
da pomognu da se ova organizacija
ne ugasi. To se može učiniti ako postanete njeni aktivni i pomažući članovi. Da biste to postali neophodno
je uplatiti 100 kr članarine za godinu dana. To se može učiniti putem
uplate na račun ove humanitarne
organizacije broj 01< +0521000<
(putem net bank mora se ući u
plaćanje računa, a ne „overforsel“).
Na uplati se mora navesti vaša puna
adresa sa imenom i prezimenom.
Uplatom tih 100 kr sredstva se umnogostručuju i pružaju mogućnost da
se nahrane mnoga gladna usta. Radi
ovoga apelujemo na sve naše čitaoce
i njihove porodice da ne dozvole da
ova humanitarna organizacija nestane, a time se eliminiše mogućnost
da se mnoga gladna usta nahrane.
Značajno je napomenuti da pomoć
ove humanitarne organizacije dolazi
na zaista prava mjesta u šta smo se
mogli i sami uvjeriti prošle godine.
Melanka SARIĆ
Odense: Održana promocija knjige Kasima
Mujagića i Muhameda Mahmutovića
U
novim prostorijama Bošnjačko Islamskog kulturnog
udruženja džemata “Saff”
u Odensi organizovana je promocija knjige Kasima Mujagića
“Istina o autonomiji Zapadna
Bosna” kao i knjige Muhameda
Mahmutovića “Tihe likvidacije”. Promociji je prisustvovao
relativno mali broj poklonika
knjige, njih svega oko trideset, a
organizator je bio džemat Saff iz
Odense. Promocija je protekla u
vrlo prijatnoj atmosferi. Posjetioci su bili veoma raspoloženi za
razgovor i komentarisanje kako
knjiga tako i trenutne situacije u
domovini, Bosni i Hercegovini.
Ova promocija je pokazala da
su susreti bh. građana sa bh. intelektualcima prijeko potrebni i
da ovakvih “dešavanja” treba biti
mnogo više. Istovremeno se mora
konstatovati da ovakvi kulturni
događaji trebaju I moraju imati
znatno veću posjetu jer je to na-
FEBRUAR 2014
jneposredniji doprinos širenju i
očuvanju naše kulture, tradicije i
običaja. Ovo posebno iz razloga
što pisana riječ ostaje za vječnost
i svjedoči o nama samim i jednom vremenu u kojem smo zajedno živjeli na prostorima izvan
naše domovine. Mora se naglasiti da nove prostorije Bošnjačko
islamskog kulturnog udruženja
u Odensi ispunjavaju sve neophodne preduvjete i potrebe za
organizovanje ovakvih i sličnih
kulturnih večeri. Radi toga je
značajno ponoviti da se naši sugrađani moraju još više potruditi
da ih racionalno koriste, a promocije knjiga naših autora su
izvanredna prilika za tako nešto.
Mensur GRACA AKTIVNOST BH ZAJEDNICA
Promocija knjige u Vejleu i Koldingu
Dž
emati Vejle i Kolding
ugostili su profesora Saudina Cokoju iz
Gornjeg Vakufa kojem je to bio
prvi posjet Danskoj i Skandinaviji.
Razlog njegove posjete bila je promocija njegove prve knjige ”Oživimo Srca, Oplemenimo Duše” ali i
druženje sa ovdašnjim džematima.
Profesor Cokoja završio je studij islamske teologije na islamskom univerzitetu u Medini prije 8 godina.
Sedam godina radi kao nastavnik
vjeronauke u OŠ “Gornji Vakuf”.
Nakon povratka iz Medine, maksimalno se posvetio radu u školi, pa
je tako tokom posljednjih 5 godina
imao preko 30 projekata čija je vrijednost iznosila više od 20.000 KM.
Svojim radom i aktivnostima u lokalnoj zajednici, ali i šire profesor
Cokoja je pokazao da je veliki humanista i istiniti pedagog.
Jedan iz niza plemeniti projekata
svakako je kupovina knjiga za djecu šehida i socijalno ugroženih porodica. Za dvije godine kupljene su
knjige za 40 učenika, u vrijednosti
od oko 2.400 KM. Dobrovoljni donatori su dobri bošnjaci i džematlije
iz različitih džemata širom Evrope.
Profesor Cokoja je, zajedno sa svo-
jim učenicima, pokrenuo i druge
projekte kao što su posjete i konkretna pomoć udruženjima djece sa
posebnim potrebama, posjete bolnicama, humanitarne akcije prema
ljudima u stanju socijalne potrebe,
seminari za roditelje kao i mnoge
druge aktivnosti. Radi svega toga,
u 2012. godini, proglašen je za najboljeg prosvjetnog radnika u svojoj školi, zašto je primio priznanje
od ministra obrazovanja. U opštini
Gornji Vakuf predložen je za ”Osobu 2013. godine”. Rezultati glasanja
na web-stranici već sada pokazju da
je profesor Cokoja na putu da dobije
to vrijedno priznanje.
Knjiga ”Oživimo Srca, Oplemenimo Duše” sastoji se od oko 80
tekstova i ima veoma zanimljive
i privlačne teme, veoma lahko se
razumije, a izuzetno je povoljna i
primamljiva za dublja razmišljanja. Teme su o sadaki, dovi, istigfaru
(pokajanju), ramazanu, porodici,
roditeljima, a predstavljaju istinite
događaje oblikovane u priče. Promocija knjige te tri konstruktivna i
emotivno dirljiva predavanja održana su 11. i 12. januara 2014. godine.
Adnan BRNJAK
Kopenhagen: Generacija X protestirala
protiv uklanjanja riječi genocid sa
spomenika u Višegradu
U
nedjelju, 26.januara u
popodnevnim satima organizacija Generacija X je
održala proteste ispred Gradske
vijećnice u Kopenhagenu. Na
centralnom trgu, uprkos hladnoći, snijegu i vjetru okupilo se
više destina građana, pretežno
mlađih Bosanaca i Hercegovaca, ali i Danaca te ostalih, koji
su došli dići svoj glas protiv uklanjanja rijeći genocid sa spomenika žrtvama u Višegradu iz
rata 1992-1995, te na taj način
izraziti svoje poštovanje prema
žrtvama genocida u Višegradu
i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Organizatori protesta u Kopenhagenu, Generacija X jednoglasno
poručuje: ”Ovdje smo se sastali
povodom genocida u Višegradu i
bisanja riječi genocid sa spomenika u Višegradu. Došli smo ovdje da pokažemo da se genocid ne
može izbrisati ni vodom ni brusilicom, niti na drugi način. Jedino
što se može s genocidom je da se
zapamti, da se zaustavi i da se ne
desi opet u našoj državi. Takođe
smo ovdje da dokažemo i da pokažemo da ima nas Bošnjaka u
Danskoj i u dijaspori kojim je stalo do Bosne i Hercegovine i toga
što se dešava dole. Krivimo sve
političare koji predstavljaju BiH,
zašto nisu ništa poduzeli za ovu
situaciju što se desilo u Višegradu. To je stvarno jad i sramota što
se dole dešava i kako svi ignorišu
naš narod i naše žrtve. Tako smo
ovdje da pokažemo našu solidarnost i podršku prema tim žrtvama što su dole u Višegradu.”
Organizacija Generacija X je
poručila da će nastaviti na miroljubiv i konstruktivan način sa
skretanjem pažnje na lošu situaciju u BiH, te da će nastaviti pomagati našem narodu u BiH.
Dženana Šečić
FEBRUAR 2014
KRATKE VIJESTI
pogrešna slika građanima o nepristranom i nezavisnom radu
danske policije.
Najveći broj azilanata u zadnjih
deset (10) godina
Broj osoba koje su zatražile azil
u Danskoj u 2013 godini, najveći je u posljednjih 10 godina! Zvanični statistički podaci,
koje je upravo objavila Uprava
za strance (Udlændingestyrelsen), pokazuju da je u periodu januar – oktobar 2013 ukupno šest hiljada dvejsto deset
(6.210) osoba podnijelo molbu
za azil. Procjenjuje se, da bi ukupan broj azilanata u 2013 godini mogao biti oko sedam hiljada i pet stotina (7.500) osoba.
Claus Birkelyng iz Uprave za
strance kaže, da je do polovine
decembra ove godine ukupno
sedam hiljada i dvjesto pedeset
dvije (7.252) osobe podnijelo
molbu za azil u Danskoj. Iako je
broj azilanata u Danskoj skoro
deset (10) puta manji nego u
Švedskoj koja je primila oko
sedamdeset hiljada (70.000)
azilanata u 2013 godini, Martin
Henriksen iz Danske Narodne
partije (Dansk Folkeparti) zatražio je hitnu sjednicu Vlade
o ovoj temi, s ciljem smanjenja tražioca azila u narednom
periodu, što on smatra apsolutnim prioritetom.
Mostar na drugom
mjestu
Konačno je naša domovina
postala poznata, i prepoznatljiva, po nečemu lijepom, što
bi moglo donijeti i značajan
ekonomski boljitak bosansko-hercegovačkom
turizmu
ali i sposobnim i snalažljivim
bh-građanima koji žive i rade u
Danskoj i Skandinaviji, i širom
svijeta! Danski visokotiražni
dnevni
list”Jyllands-Posten”
upravo je objavio listu deset
(10) najboljih i najatraktivnijih mjesta u svijetu, koje preporučuju svojim čitateljima da
posjete u 2014. godini. Mostar,
grad-biser Bosne i Hercegovine,
našao se na drugom mjestu prije svega, zahvaljujući ljepotama
i privlčnosti arhitektonskog
dragulja neprevaziđene ljepote,
Starog mosta, koji je na našu
sreću obnovljen nakon rušenja od strane hrvatskih fašista,
7
KRATKE VIJESTI
u protekloj agresiji na Bosnu i
Hercegovinu. Danci su poznati kao ljubitelji putovanja, pa se
očekuje da će veliki broj posjetiti
Mostar u narednom periodu.
Problem im mogu pričinjavati,
veoma loše avionske veze s ovim
dijelom BiH. Direktnih letova za
Mostar za sada nema, a avionske veze s Sarajevom su takđer
prilično loše i neredovne. Na
prvom mjestu je gradić Ait Benhaddou u Maroku, fantastično
mjesto koje se također nalazi na
Unescovoj listi dragulja.
Lažni novac u
opticaju
Novčanice u iznosu od hiljadu
(1.000 kr.) danskih kruna – oko
dvjesto pedeset bosanskih maraka (250 BAD) – nalaze se u opticaju u Danskoj, objavila je TV 2
NEWS. Regionalni ured policije
za Sjeverni Sjæland (Nord Sjællandspoliti) upozorava na oprez,
jer je ustanovljena upotreba
lažnih novčanica u dva grada:
Stenløse i Hillerød. Policija je
konstatovala da su nepoznati
kupci kompjutera, koji su prodati putem oglasa u oglasnim
novinama ”Den Blå Avis”, iste
platili lažnim novčanicama! Henrik Suhr, zadužen za kontakte s
medijima iz ovog policijskog ureda, nije mogao sopštiti više detalja - osim da je istraga u toku.
Trebinjski imam Husein Hodžić posjetio Dansku
T
rebinjski efendija Husein
Hodžić posjetio je, u toku
januara mjeseca, nekoliko
danskih gradova i džemata. Bila
je to njegova deseta, jubilarna,
posjeta Bošnjacima iz Hercegovine. Osnovni cilj ove posjete bio je
informisanje Bošnjaka iz Trebinja, Bileće i Gacka o onome što se
uradilo u protekloj godini kao i o
planovima za naredni period. Da bi
se ti planovi ostvarili neophodno
je obezbijediti njihovu materijalnu
podlogu. Ugostili su ga džemati
Esbjerg, Odense, Nyborg te Vejle,
gdje je bio gost džemata. U toku
susreta efendija Hodžić je održao
predavanje o muhadžerima, putu
Bošnjaka i selidbama kroz historiju
te naseljavanju Bošnjaka u istočnu
Hercegovinu, sa posebnim osvrtom
na put spasa u 1992. godini.
U toku sagledavanja provedenih
aktivnosti u 2013. godini efendija
Hodžić je rekao da su sve planirane aktivnosti uspješno realizovane. Istakao je da je protekla
godina bila jedna od najtežih u
poslijeratnom periodu, posebno u
svjetlu zacrtanih ciljeva. Obnova
džamija trajat će sve dok se i ona
posljednja porušena potpuno ne
Husein Hodžić sa džematlijama u Vejleu
obnovi. Prošle godine otvorena
je džamija u Bileći, u mjestu Plana. Aktivno se radi na džamiji u
Starom Gradu Trebinje, jednoj od
najljepših džamija ovog grada. Kad
su u pitanju radovi i obim posla na
Carevoj džamiji, sve ide po planu,
tako da se završetak i otvaranje
ove džamije planira u prvoj suboti
poslije ramazana. Radom u proteklim godinama stvoreni su uslovi za
formiranje i rad Medžlisa islamske
zajednice za Bileću. Imenovan je i
glavni imam Benjamin ef. Bektić.
Obezbjeđenje i podjela kurbana
8
Fadil ĆATOVIĆ
Dedu Hajri donirana električna kolica
Bolje od Dankinja!
Mlade djevojke i žene, koje nisu
etnički Danci, a koje danski
mediji nazivju ”novim Dankinjama” (Nydansker), odnosno
strankinjama (Indvandrere) u
Danskoj, postižu izvanredne
rezultate na danskim visokoobrazovnim ustanovama! Danski
dnevni list ”Politiken” piše, da su
mlade strankinje bolje obrazovane od svojih danskih vršnjakinja! Statistički podaci, koje su ovih
dana objavile obrazovne institucije u Danskoj, pokazuju slijedeće:
Mladi, koji imaju neko drugo etničko porijeklo osim danskog, u
starosnoj dobi od 20 – 24 godine
školuju se bolje i brže od njihovih
danskih vršnjakinja! Već u 20092010 školskoj godini bilo je 38 %
mladih djevojaka i žena drugog
etničkog porijekla osim danskog
u toku fakultetskog obrazovanja,
dok je procenat danskih studentica bio 37 %. Ta tendencija se
nastavila u 2011-2012 godini, a
procjenjuje se, da će izrazito biti
obavljeni su kao što dolikuje tom
činu.
Moralna i ljudska obaveza je da
se ne zaborave žrtve genocida u
Bileći i posebno jama Čavkavica
iz koje se treba izvršiti ekshumacija stradalih Bošnjaka. Na ovom
projektu radit će se u ovoj godini,
jer stradale treba na human i dostojan način sahraniti. U okviru
posjete džematu Randers Husein
ef. Hodžić oprostio se od heroine
Hadžere Bijedić-Ćatović, jedine
preživjele iz jame Čavkavica.
H
ajro Bezdrob ima 84 godine
i živi sam u malom bosanskom gradiću Čajniču. Teško
se kreće, a izjavio je da mu je jedina želja da dobije električna kolica koja bi mu omogućila da ode
do prodavnice i džamije ili kako
sam reče: ”Da mi je da mogu otići
među ljude”. Potrebna su mu upravo električna kolica jer on nema
snage da se može koristiti običnim
kolicima za hendikepirane. BH
Glas je od njegovih komšija dobio
e-mail sa tom željom i odmah smo
kontaktirali provjerene i dokazane
FEBRUAR 2014
humaniste iz humanitarne organizacije ”Pomoć djeci Sarajeva”
Melanku i Lajfa. Nakon samo nekoliko dana kolica su obezbijeđena
i bila spremna za transport.
Jedan od naših sponzora, Faruk
Pašić, obavio je transfer kolica u Bosnu i Hercegovinu, bez
naknade te je električna kolica
uručio dedu Hajri. O tome koliko
je radosti pričinjeno ovom starom
čovjeku ne treba ni pričati. Pomoći drugima, onima kojima je ta
pomoć potrebna čin je humanosti koji zaslužuje svaku pohvalu.
Sreća i zadovoljstvo ljudi kojima
smo uljepšali i olakšali život najveća su nagrada svakome ko je u
tome učestvovao. Ovo se posebno odnosi na ljude koji su slabi i
nemoćni i kojima ovakvi pokloni
iz temelja promijene život te u
njega unesu dovoljno svijetla i
topline. A dedo Hajro je upravo
takav. Omiljen je kod komšija,
svi ga vole jer uvijek ima lijepu
riječ za svakoga. Kada je dobio
informaciju da bi mogao uskoro
dobiti električna kolica iz Danske
nije mogao sakriti suze. A kada
su kolica i stigla njegovoj radosti i sreći nije bilo kraja. Onako
dobrodušan i veseo našalio se na
sopstveni račun rekavši: ”Eto me
gdje u 84. godini moram polagati
vozački”. Nije samo dedo Hajro
bio sretan i zadovoljan. Sreća i
zadovoljstvo bili su očiti i na licima njegovih komšija koji kažu da
je ova donacija stigla zaista na
pravo mjesto.
Nama ostaje da u ime čitalaca
BH Glasa dedu Hajri zaželimo da
našu zajedničku donaciju koristi u
zdravlju i što duže.
Fadil ĆATOVIĆ
Pogrebno društvo „Vatan“ uvijek na usluzi
bh. građanima
I
slamska zajednica Bošnjaka
Danske, prije nešto više od dvije godine, osnovala je pogrebno društvo ”Vatan”, sa osnovnim
ciljem pružanja, prije svega,
pogrebnih usluga bosanskohercegovačkim građanima u Danskoj.
Islamska zajednica Bošnjaka Danske kao jedini aktivni predstavnik
Bošnjaka na ovim prostorima, trudi se da u svim segmentima svojih
usluga bude na raspolaganju i usluzi našim ljudima, posebno u onim
najtežim trenucima, kada ispraćaju
svoje najmilije na ahiret.
Ljudi koji vode poslove vezane za
rad ”Vatana” te poslove obavljaju
krajnje profesionalno i bez grešaka, a stoje na raspolaganju svim
bosanskohercegovačkim građanima u svakom momentu, cijela 24
sata, tokom cijele godine. Kompletnu proceduru obavljaju precizno,
računarujući i sve aktivnosti oko
provođenja administrativnih procedura, pripremu dokumentacije,
pripremu mejita, transport i obavljanje dženaze u našoj domovini
ili na odredištu po želji familije.
Cijena usluga rahmet društva
”Vatan” za dženazu iz Danske do
bilo kojega grada u Bosni i Hercegovini iznosi 16.000 danskih
kruna. U ovu cijenu su uračunati
svi troškovi i to pripremanje potrebne dokumentacije, opremanje
mejita, ćefini, sanduk, nišani i klanjanje dženaze matičnog imama.
”Vatan” raspolaže vozilom marke
Mercedes Vito 110. Vozilo je staro
svega dvije godine i u potpunosti
je prilagođeno za ovaj posao. Pored
dženaza tim ”Vatana” pomaže našim
ljudima i prilikom ekshumacija. Ovo
iz razloga što mnogi naši građani, u
posljednje vrijeme, vrše ekshumiranje svojih umrlih, te ih iz danskih grobalja, prenose i ukopavaju u mezarja
u Bosni i Hercegovini.
Kontakt telefoni:
22 824 869,
53 501 314,
41 831 119
Sa prošlogodišnjeg otvaranja Prvenstva u Švedskoj
S
Slovenija domaćin mundijala bh.
dijaspore u futsalu
vjetski savez bh. dijaspore
i ove godine će, jedanaesti
put, organizovati svjetsko
prvenstvo BiH dijaspore u futsalu ili malom nogometu. Ovo prvenstvo održat će se u Ljubljani
od 22. do 24. maja ove godine.
Slovenija i njen glavni grad Ljubljana odabranai su iz razloga
što su ponudili najbolje uslove
za organizovanje prvenstva.
Pored Slovenije na konkurs za
organizatora ovog prvenstva su
se prijavili Kanada, Danska, te
dva grada iz Njemačke. Ove godine, na prvenstvu u Ljubljani
očekuje se rekordan broj ekipa,
a GO SSD vjeruje da će orga-
nizacija prvenstva biti veoma
uspješna.
Ekipa koja će predstavljati Dansku dijasporu još nije određena,
a izbor predstavnika obavit će
se na završnom turniru krajem
februara ili početkom marta
mjeseca.
V. BAŠIĆ
FEBRUAR 2014
KRATKE VIJESTI
dominantna u tkućoj, školskoj
2013-2014 godini!
Mediji:
“Demokratsko”
ubijanje naroda
Ovih dana, svjedoci smo velike
tragedije i brutalnog ubijanja
desetina ljudi, studenata - osoba
koji protestvuju protiv vojnog
režima u Egiptu. Podsjetimo:
U julu 2013 godine vojni režim
je silom svrgnuo demokratski,
narodnom voljom, izabranog
predsjednika Egipta Mohameda
Mursia. On je u zatvoru, zajedno
sa stotinama njegovih pristalica, a njegova stranka ”Muslimanska braća” proglašena je od
strane egipatskog vojnog režima
- terorističkom organizacijom
u Egiptu! Ubijanja i hapšenja
demostranata se nastavljaju iz
dana u dan, a posebno se inteziviraju petkom, koji je neradni dan u Egiptu, nakon džume,
kada mnogi ljudi izađu na mirne
proteste protiv vojne hunte i
njihovih barbarskih metoda.
Interesantno je, da zapadni
mediji, koji se toliko zaklinju u
demokratske principe, ljudska
prava, i pravo naroda da samostalno bira svoju vlast (folkeret),
vojni puč u Egiptu nisu okarakterizirali kao klasični vojni udar
na demokratiju i narodnu volju
– što on u svojoj biti, nesumnjivo, i jeste – već kao ”demokratski
puč”?! Henrik Thune, istraživač
s Norveškog vanjskopolitičkog
instituta ”Norsk Utenrikspolitisk
Institut”(NUPI) smatra da se
radi o ”demokratskoj intervnciji
vojske”!? Zapadni mediji, uključujući i danske medije, prenose
samo suhoparne informacije
o broju ubijenih, nakon što su
druge svjetske agencije objavile
te vijesti. Vojna intervencija se ne
spominje pravim imenom, kao
vojni puč, a ukoliko se uopšte
i spomene, naziva se ”narodnim pučem” ili ”demokratskim
pučem”. General Abdel Fattah
al-Sisi, koji je predvodio ovaj
brutalni puč, predstavlja se kao
osoba koja uvodi red u zemlji,
i osoba koja bi se mogla kandidovati za budućeg predsjednika
Egipta - dok se upravo njegovim
naredbama, ubijanja i hapšenja
demonstranata nastavljaju svakog dana!
Priredio i preveo:
Sabrija OVČINA
9
RAZGOVOR S POVODOM
Edin HAJDER, političar, biznismen, predsjednika Saveza bh. udrženja u Danskoj:
”Bosna je u mom srcu i tu će zauvijek i ostati”
Razgovarao: Vezuv BAŠIĆ
M
alo je ljudi koji mogu sabrati toliko energije da se
bave različitim poslovima i
aktivnostima u isto vrijeme, a da pri
tom na svakom polju postižu zavidne
rezultate i uspjehe. Jedan od rijetkih
koji u tome uspjeva svakako je Edin
Hajder iz Hobra.
Rođen je u Jajcu 1974. godine. Sa
svega dvadeset godina došao je u
Dansku, nakon završene srednje vojne škole u Sarajevu te je odmah nastavio svoje školovanje i usavršavanje
na univerzitetu u Aalborgu, istovremeno prolazeći kroz razne kurseve i
dodatno obrazovanje kako bi se što
kvalitetnije osposobio za uspješan
rad na danskom probirljivom tržištu
rada i usluga. Paralelno sa školovanjem i stvaranjem uslova za privatni
biznis koristio je slobodno vrijeme za
sportske aktivnosti te je stekao zvanje
fudbalskog trenera sa „B“ UEFA licencom. Oženjen je i ima troje djece,
a vlasnik je sopstvene konsulantske
firme gdje radi na savjetovanjima i
konsultacijama vezanim za pomoć
oko otvaranja sopstvenih firmi. Pored
toga zaposlen je na određeno vrijeme
u centru za rad u Mariagerfjord komuni kao konsulent. Ovo je zaista
mnogo razloga i povoda da sa njim
obavimo razgovor.
organizaciji, programskim aktivnostima i ko ga sačinjava?
HAJDER: To je tačno. Inicijativu
sam pokrenuo zajedno sa ljudima iz
Herninga i Ikasta. Razgovarali smo
o svemu i ja sam poslije razgovora,
našao vremena da uradim normativne
akte te pokušam animirati i druga
udruženja. Ideja je pala na plodno tle
te su je prihvatila i druga udruženja, a
onda se sve pokrenulo. Za samo godinu dana SBHUD je ostvario svoje
ciljeve, a za ovu godinu ciljevi su još
jasniji. Mi smo aplicirali da se svjetsko prvenstvo BH dijaspore u malom
fudbalu održi u Danskoj, ali je Slo-
mislim da to ima svoju vrijednost.
Nakon rata u našoj domovini
bh. dijaspora u Danskoj nije
bila zvanično organizovana. I
pored toga osjećalo se jedinstvo i spremnost naših ljudi da
pomognu jedni drugima, ali i
domovini. Danas su stvari sasvim drugačije. Šta nam o tome
možete reći?
HAJDER: Dijaspora je sastavni dio
BiH i to tako treba i biti. Na tom planu treba raditi što više jer će nam svima biti lakše, a to će nas povezivati
i u budućnosti. Kako nas tako i našu
djecu. Život nas nosi novim putevima
Vi ste pokrenuli aktivnost na
formiranju SBHUD. Pretprošle
godine ste izabrani za predsjednika SBHUD. Recite nam malo
više o samom Savezu, njegovoj
10
BiH i učestvuje u svim aktivnostima.
Bilo smo na sastancima GO SSD
BiH u Švedskoj i Bihaću. Učestvovat ćemo i na slijedećim sastancima
GO SSD BiH u onom omjeru koliko
to možemo. Podržat ćemo svaku aktivnost koju smo u stanju i sprovesti. SBHUD ima ulogu informativno-povezivačko-organizacionog
tijela među bh. građanima u Danskoj.
Rekli ste da ste vlasnik privatne
firme. Recite nam nešto o tome,
ali prije svega o mogućnostima
koje vam se u toj oblasti pružaju.
HAJDER: Područje rada moje firme
je savjetovanje i konsultacije oko otvaranja firme u Danskoj. Moja mreža
saradnje kao i poznavanje gotovo svih
pravila otvara mi mnoge mogućnosti
na tom planu. Uvijek sam u kontaktu
sa ljudima koji otvaraju svoje firme.
Moj posao se sastoji u tome da im
pomogne oko svih praktičnih stvari,
razvoja firme, budžeta, zapošljavanje
radnika kao i povezivanje sa drugim
firmama u Danskoj i u svijetu. Prošle
godine sam imao preko 200 ljudi koji
su prošli kroz moje savjetovanje. Oko
30% je otvorilo svoje firme. Ti ljudi
dolaze iz cijelog svijeta. Ponekad
se zna desiti da u toku jednog dana
razgovaram sa ljudima iz Evrope,
Azije, Afrike te Amerike. Jezik koji
koristim je engleski, danski, bosanski
i još neki.
Na posljednjim lokalnim izborima izabrani ste u organe lokalne vlasti. Recite nam malo više
o tim izborima, vašoj političkoj
aktivnosti i funkciji koju imate u
lokalnoj samoupravi.
HAJDER: Ovo je prvi put da se
kandidujem na bilo kakvim izborima.
Kandidatura i sve što je prati nema
recepta jer o svemu odlučuju glasači.
Put kojim sam prolazio prilikom kandidature je izuzetno zanimljiv i pun
iznenađenja. Budući da je moj moto
da se uvijek odnosim prema ljudima
ljudski i da pomognem ako sam u
mogućnosti, te da za svakog odvojim
vrijeme, pomoglo mi je da ne doživim
previše potresa i iznenađenja. Sada,
kada sam ušao u gradski savjet, član
sam Odbora za tržište rada te Odbora
za djecu i familiju, a ta oblast mi je
oduvijek bila interesantna. Nadam se
da ću doprinijeti radu i aktivnostima
na tom planu. Pored ovoga član sam
Sportskog savjeta, Komisije za stanovanje, Fonda Crvenog krsta te član
drugih udruženja u Mariagerfjord
Komuni.
BiH dijaspore. Koliko ste sa njima uvezani i koliko ste uključeni u njihove aktivnosti?
HAJDER: SBHUD je član SSD
Šta za vas znači Bosna i Hercegovina, ovakva kakva je sada?
HAJDER: To je veoma teško pitan-
venija dobila tu organizaciju. Ovo je
prvi put da je Danska aplicirala za
ovako značajnu aktivnost. U Danskoj
će najvjerovatnije biti održan naredni sastanak GO SSD BiH. Planirali
smno organizovati finalni turnir u
fudbalu, na nivou danske bh. dijaspore, orgnizovati proslavu 1.maja u
Hobru, te proslavu dana državnosti, 25.novembra u Herningu. To su
konkretne aktivnosti koje smo planirali za 2014. godinu i mislim da ćemo
ih uspješno realizovati. Udruženja su
voljna da pomognu. To je najbitnije.
Jer kada toga ne bi bilo onda nebi bilo
ni SBHUD, posebno što to oduzima
slobodno vrijeme svima nama, ali
FEBRUAR 2014
na osnovu kojih pravimo nove prioritete. Mislim da je bitno njegovati
odnose prema zemlji matici, u našem
slucaju BiH. Do sada se uvijek radilo na nekoj humanitarnoj osnovi i to
je bilo i uvijek će biti opravdano. U
budućnosti mislim da trebamo raditi na povezivanju dijaspore sa BiH
privrednim vezama, jer sada dijaspora raspolaže novim kapacitetom
te kompetecijama koje se itekako
mogu prilagoditi i iskoristiti uzajamno. Taj odnos bi trebao biti potpuno
profesionalan jer ćemo u tom slučaju
graditi još jače, čvršće i bolje veze na
relaciji dijaspora-BiH.
SBHUD je dio Svjetskog saveza
je. Još malo pa ću doživjeti da sam
pola svoga života proveo u BiH, a
pola u Danskoj. To je vrlo interesantno. Te dvije polovine ne želim porediti jer se radi o dva dijela jednog života. U oba ta dijela sam doživio mnogo
dobrih i lijepih, ali i loših stvari. Sa
ljudima iz BiH pokušavam uvijek
održati kontakt, uglavnom poslovne
prirode. Sa mojom familijom u domovini imam sasvim normalan kontakt.
Gdje god da se krećem, bilo s kime da
govorim, uvijek kažem da sam iz BiH
i da ću to uvijek i biti. Ponosan sam
kada mogu pomenuti i promovisati
BiH, ma kakva ona bila. Bosna je u
mom srcu i tu će zauvijek ostati. Taj
osjećaj, osjećaj pripadnosti domovini
pokušavam prenijeti i na svoju djecu,
učeći ih kulturi, tradicijama i običajima moje, ali i njihove domovine.
Na kraju želim pozdraviti čitaoce BH
Glasa i zahvaliti vam se na trudu i
zalaganju da povežete i infomišete bh
građane u Danskoj o svemu što je za
njih značajno.
ZAKONODAVSTVO
Danski propisi u praksi (31)
Zakoni i propisi u BiH (2)
Godišnji obračun poreza
(Årsopgørelse)
Izmjene i dopune Zakona o
državljanstvu
Bosne i Hercegovine
Godišnji obračun poreza za 2013. god. bit će dostupan
elektronski, od 10.marta 2014. god. Građanima koji
nemaju pristup internetu, Porez će poslati obračun
poštom u aprilu 2014. god. Ukoliko ste platili više na ime
preza, već od 4. aprila 2014. god. dobijate povrat novca
Piše: Sabrija OVČINA
P
orez (Skat) plaćaju svi građani
u Danskoj koji imaju neka primanja, bez obzira na starosnu
dob i/ili na vrstu primanja. Mladi,
studenti, radnici, primaoci socijalne
pomoći, naknade za bolovanje i/ili
potpore za nezaposlene, penzioneri
- sve kategorije stanovništva podliježu plaćanju poreza. Ovisno od
opštine u kojoj građanin ima adresu
prebivališta, porez se plaća procentualno, zavisno od visine prihoda,
od 37 – 41 %. Oni građani koji su u
radnom odnosu, plaćaju još dodatnih
8 % na ime doprinosa tržištu rada
(amb=arbejdsmarkedsbidrag). Na
osnovu zakona o plaćanju poreza
(skatteloven), svi građani koji podliježu plaćanju poreza na zaradu,
ostvaruju i pravo na fiksno poresko
izuzeće koje za 2013 godinu iznosi
42.900 DKK. Pored ovog zakonom
regulisanog poreskog izuzeća,
građani koji putuju od mjesta stanovanja do radnog mjesta duže od 24
km, za svaki kilometar koji prelazi
24 km, ostvaruju pravo na poresko izuzeće na osnovu putovanja
(befordring). Upravo sada, svi oni
građani koji ostvaruju pravo na poresko izuzeće po osnovu putovanja od
mjesta stanovanja do radnog mjesta,
trebaju poslati informacije Porezu,
ako žele imati završen kompletan
poreski obračun 10. marta 2013. god.
Pored toga, svi oni koji plaćaju sindikat/kasu za nezaposlene (fagforening, a-kasse), kao i oni građani koji
plaćaju kamate na bankovne pozajmice/kredit (rente), kao i svi oni koji
plaćaju alimentaciju (børnebidrag),
ostvaruju pravo na poresko izuzeće.
Ukoliko Porez nema ove informacije, građanin je dužan da ih dostavi.
Porez ima ustaljenu praksu prikupljanja podataka koja izgleda ovako: Od 1. januara – 9. marta 2014
prikupljaju se podaci iz preduzeća,
ustanova, banaka i slično. Dakle, u
tom periodu vrši se prikupljanje podataka o prihodima građana, stanju
na kontima u bankama, kao i eventualnim kamatama koje primamo
ili plaćamo. Od 1. februara – 29.
februara građani mogu poslati sve
relevantne informacije o prihodima
i poreskom izuzeću, za koje Porez
nema informaciju. Porez možda
nema informaciju o prijevozu, visini alimentacije ukoliko se ona plaća
bivšem bračnom drugu koji živi u
drugoj državi, niti o eventualnim prihodima ostvarenim na način koji nije
trenutačno dostupan Porezu. Od 10.
marta 2014 godine godišnji obračun
poreza je dostupan svim građanima koji imaju dugitalni/elektronski
pristup svojoj poreskoj mapi. Svaki
građanin ima elektronsku/digitalnu
mapu u poreskom sistemu sa svim
podacima o plaćenom porezu, zaradi, poreskim izuzećima itd. Pristup
toj mapi moguć je na kompjuteru, na
osnovu specijalnog koda (Tast Selv
Kode) ili putem Nem ID. Više informacija o specijalnom kodu i Nem ID
možete dobiti u Centru za građane
(Borgerservice) u vašim opštinama.
Danska Vlada radi punom parom
na potpunoj digitalizaciji svojih
sistema: poreskih, bankarskih,
opštinskih i svih drugih, tako da
će ubuduće komunikacija sa građanima biti potpuno elektronska, pa
će biti neophodno posjedovanje
ovih kodova, posebno Nem ID-a.
Pošto još uvijek ima određeni broj
građana koji ne posjeduju Nem ID
ili Tast Selv Kod, dakle koji nemaju digitalni pristup svojoj poreskoj
mapi, Porez će i ove godine poslati
godišnji obračun poreza u pisanoj/
papirnatoj formi od aprila 2014 godine. Oni građani koji su preplatili
porez, i koji trebaju dobiti povrat
poreza, dobit će sredstva na svoj
konto 4. aprila 2014. god. Građani
koji ustanove eventualnu grešku ili
nedostatak u godišnjem obračunu
poreza, mogu se obratiti Porezu
sa molbom za ispravku obračuna.
Ukoliko su građani idalje nezadovoljni obračunom, ili ukoliko
misle da je Porez napravio ponovnu
grešku u obračunu, ili prethodnu
nije ispravio, mogu uputiti žalbu
Komisiji za poreske žalbe (Skatteankenævnet) ili Državnom sudu za
porez (Landskatteretten). Ukoliko
dobijte e-mail s molbom da napišete
podatke o vašem bankovnom kontu jer trebate dobiti novac nazad od
Poreza– pripazite, može biti riječ
o prevari! Porez nikada ne šalje
e-mailove građanima, u kojima traži
podatke o vašem kontu, jer to naravno oni imaju!
Zaustavljeno dalje etničko čišćenje u BiH „po sili
zakona“
Piše: Idriz HODŽIĆ
P
itanje državljanstva neke
zemlje nije samo stvar
administrativnih procedura. Državljanstvo je znak identiteta i dokaz pripadanja nekoj
državi u punom kapacitetu, što
podrazumijeva i zaštitu ljudskog dostajanstva, časti i ponosa,
pa i patriotizam prema matičnoj
državi. Zakon o državljanstvu
Bosne i Hercegovine sadržavao
je diskriminirajuće odredbe o
„prestanku državljanstva po
sili zakona“. Primjena spornih
članova 17. i 39. tog zakona,
razlog su da se, za petnaest
godina, 52.000 naših građana odreklo državljanstva BiH,
a prijetila je opasnost da oko
pola miliona Bosanaca i Hercegovaca, koji žive van svoje
matične države, izgubi državljanstvo BiH. Diskriminatorski član 17. je pothranjivao
namjeru da se etničko čišćenje
započeto agresijom na RBiH
nastavi drugim sredstvima u
miru, u ovom slučaju zakonskom regulativom, na čemu su
istrajavali predstavnici RS-a u
Parlamentarnoj skupštini Bosne
i Hercegovine. Ustavni sud
BiH je, po apelaciji bošnjačkog člana Predsjedništva BiH,
Bakira Izetbegovića, proglasio odredbe članova 17. i 39.
Zakona o državljanstvu BiH
diskriminirajućim i neustavnim
i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da taj zakon uskladi s
Ustavom BiH. Predstavnički
dom Parlamentarne skupštine
BiH, na sjednici održanoj 18.
07. 2013. godine, po hitnom
postupku, usvojio je Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, čiji je
prijedlog dan ranije utvrdilo
Vijeće ministara BiH. Time je
implementirana Odluka Ustavnog suda BiH i u određenim
slučajevima olakšano sticanje bh. državljanstva u skladu
s Evropskom konvencijom o
državljanstvu. Suština izmjena
FEBRUAR 2014
i dopuna Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine ogleda
se u sljedećem:
1.Osobana kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona
omogućava se dobijanje državljanstva BiH ako imaju odobreni
privremeni boravak na teritoriji
BiH najmanje posljednju godinu prije podnošenja zahtjeva ili
stalni boravak. Ova izmjena je
važna zbog činjenice da BiH,
zbog odbijanja drugih država,
nikada nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu sa
značajnim brojem drugih država u kojima živi veliki broj
građana BiH.
2. Brisan je član 18. Zakona o
držaljanstvu o gubitku državljanstva po sili zakona sticanjem državljanstva druge države,
tako da građani BiH koji ne žive
u BiH, a žele vratiti državljanstvo koje su već izgubili prihvatanjem stranog državljanstva,
mogu vratiti državljanstvo BiH.
3. Stavljen je van snage član 17.
Zakona o državljanstvu BiH,
tako da sada ne postoji pravni
osnov za gubljenje državljanstva BiH po automatizmu, što
je također u skladu s odlukom
Ustavnog suda BiH iz 2011.
godine.
4. Dijete koje je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj
bio državljanin BiH, u tenutku rođenja stiče državljanstvo
bh.porijeklom, pod uslovom da
do navršene 23. godine starosti
podnese prijavu nadležnom organu BiH.
5. Dužina boravka stranca
u BiH kao uslov za sticanje
državljanstva BiH naturalizacijom smanjena je sa 13 na 8 godina.
6. Pooštrene su i procedure u
postupku rješavanja zahtjeva stranaca za dobijanje bh.
državljanstva, a sve s ciljem
da se onemogući da bh. državljanstvo dobiju kriminalci, ratni
zločinci i teroristi.
11
INTERVIEW
Ahmed Švrakić, direktor Hayat produkcije
“Mladim ljudima je neophodno pružiti šansu”
Razgovarao: Fadil ĆATOVIĆ
A
hmed Švrakić rođen je u
Sarajevu 19. novembra
1964. godine. Direktor je
Hayat TV produkcije, a u ovoj
TV kući radi od njenog osnivanja
1991. godine. Posljednjih 10 godina vodio je projekat satelitskog
programa što mu je omogućilo da
obiđe mnoge države svijeta te da
se susretne sa mnogim našim ljudima koje su rat i ratna stradanja razbacali širom planete. Imao
je susrete sa ljudima u mnogim
džematima i udruženjima koja
okupljaju naše ljude. Iz tih susreta izvukao je zajednički zaključak
da ljudi u dijaspori vole svoju domovinu te joj na svaki način nastoje pomoći.
odlučuje da li će nekoga prihvatiti
kao zvijezdu ili ne.
Radite sa mladim ljudima koji
su naša budućnost. Na Hayatu
rade najbolji tekstopisci, kompozitori, izvođači. Je li u tome
jedna od tajni uspješnog rada?
ŠVRAKIĆ: Svi moji saradnici
zajedno čine jedan tim ili jednu
Hayatovu porodicu koja je uvijek
ture. Zato i ističem da nisam zadovoljan postupcima nekih naših
džemata i klubova radi toga što
organizuju koncerte šund pjevača .
Na taj način ne samo da truju našu
omladinu nego dobro odmažu
vlastitoj kulturi odnosno našoj
BiH. Nekim ljudima je važan
samo finansjiski efekat takvih
aranžmana, a o posljedicama i ne
razmišljaju.
Pitanje zaštite autorskih prava
još uvijek nije adekvatno riješeno u BiH. Kakvo je vaše gledište
po tom pitanju?
ŠVRAKIĆ: Autorska prava,
na žalost, kod nas još ne funkcionišu onako kako treba. Proces
regulisanja autorskih prava je
dugotrajan i mukotrpan. Postoje
zakoni, ali ih niko ne provodi. Da
autorska prava funkcionišu našim
autorima bi bilo mnogo lakše da
stvaraju i žive od svog rada. U
tom slučaju bi i našoj produkciji
bilo mnogo lakše opstati u ovim
teškim vremenima.
Bavite se poslom gdje je filmska produkcija veoma značajna.
Možemo li od Hayata očekivati
neke projekte na ovom polju?
ŠVRAKIĆ: Filmska produkcija
kao i kompletna kultura u BIH
su u teškoj finansijskoj krizi. Radio sam na nekoliko projekata i
vrlo je teško od ničega napraviti nešto. U svakom normalnom
društvu država stoji iza svoje
kulture. Samo kod nas je obrnuto. Para ima, ali često se troše na
pogrešne, a ne na prave projekte.
Za svaki uspjeh na prvom mjestu
je potreban naporan rad. Uz to
mora se imati i određena doza
sreće, ali i pametan izbor projekata. Kada se sve to posloži rezultati su neminovni. Mi se trudimo i
činimo sve što je do nas, kako bi
na pravi način pokazali vrijednosti u našem društvu i ukazali na
talentirane mlade ljude. Ostalo
prepuštamo publici. Ona na kraju
12
puna elana i motiva za rad. Nas
nekoliko starijih uvijek smo tu da
pomognemo savjetom, da ih podsjetimo koliko je bitno vrijedno
raditi i od sebe davati maksimum.
To na kraju prepozna i naša publika. Uvijek nastojim okupiti ono
najbolje iz BiH. Na neki način to
je naša borba u ovoj ”medijskoj
agresiji” na našu državu, ali ujedno i borba za opstanak naše kul-
Šou ZMBT (Zvijezda možeš biti
ti) veoma je popularan. Šta nam
o tome možete reći?
ŠVRAKIĆ: Hayat, kao TV kuća,
već dugih 20 godina na svoj se
način bori za razvoj naše zemlje.
S obzirom da i naša budućnost
stoji na temeljima novih, mladih
generacija i projekat ZMBT podrazumijeva davanje šanse našoj
omladini da pokaže svoj talenat.
Trudimo se iznijeti kvalitetno
ovaj muzički projekat i veoma
smo ponosni kada na kraju svake
sezone uspijemo naše estradno
nebo obasjati sa još desetak talentovanih zvijezda.
FEBRUAR 2014
INTERVIEW
Kroz ovaj Hayatov muzički
show prošlo je mnogo mladih
talenata. Koga biste Vi izdvojili
kao najboljeg?
ŠVRAKIĆ: Teško je izdvojiti
nekog kandidata, jer kraj svake
sezone donese pobjednika od
kojih je svaki dobar na neki
poseban način. Svako od njih
ima veliki talent i osobit nastup. Publika, koja je imala priliku slušati, ili biti na nastupima
Mirze, Anide, Adnana ili Denija,
bila je oduševljena i zadovoljna.
Zbog toga mi se zaista ne dopada kada neki klubovi ili džemati,
pogotovo u dijaspori, pozivaju
neke šund pjevače. Na taj način,
na žalost, našu omladinu kulturno
uništavaju. A mi imamo prave talentovane zvijezde.
Na našoj estradi nedostaje
ženskih vokala. Na primjer, još
se i ne nazire da bi neka estradna umjetnica mogla naslijediti
Hanku Paldum?
ŠVRAKIĆ: Na našoj estradi je
veoma malo žena iz više razloga. Jedan od njih je ozbiljnost i
velika
težina bavljenja ovim
poslom, naravno ako se želi
biti profesionalac. Žene imaju i
posebnu ulogu u životu koja od
njih zahtjeva mnogo veće obaveze i angažovanje. Možda zbog
toga žene brže odustaju. Naša
Hanka Paldum je još uvijek prava
zvijezda i veoma aktivna. Moram
istaći i našu Anidu Idrizović koja
odlično radi i sigurno je čeka uspješnja muzička karijera. Vrijeme
će pokazati da li će uspijeti zamjeniti našu divu. Nažalost i u ovoj
šestoj sezoni ZMBT-a, naša publika veoma slabo glasa i podržava
žene kao kandidate. To je šteta,
jer zaista imamo veoma kvalitetnih ženskih vokala. Vidjet ćemo
šta će biti na kraju. Nezahvalno je
prognozirati ko će pobjediti.
Planirate
koncert
Denijala
Ahmetovića, ali i još neke. Kakva su Vaša očekivanja?
ŠVRAKIĆ: Denijal je već sada
velika mlada zvijezda i uskoro
mu pravimo prvi veliki solistički
koncert. Svaki njegov nastup je
jedna prelijepa priča. Miligram
i Deni su se veoma dobro uklopili. Oni tu lijepu saradnju nastavljaju kroz zajedničke nastupe.
Jednostavno kvalitet je prepoznao
kvalitet. Pored toga mi nastavljamo saradnju sa mnogim regionalnim i dokazanim zvijezdama.
Kolonija je velika regionalna
zvijezda, a u našoj kući je i većina velikih zvjezda iz regiona. Sa
Kolonijom planiramo napraviti
jedan veliki koncert iduće go-
dine pa ćemo vidjeti sta će biti od
tog projekta. Pored već priznatih
muzičara, uvijek pružamo šansu i
novim talentima.
Koliko CD je do sada izašlo iz
vaše produkcije, i kako vršite
selekciju?
ŠVRAKIĆ: Do sada smo izdali
skoro 350 CD-ova u našoj produkciji i uvijek je samo jedan
uslov. Kvalitet. Trenutno je u
štampi novi album sevdalinki Lejle Jusić. Bit će to odličan album
koji će se sigurno dopasti našoj
publici.Sevdah je nezamjenjiv
dio naše kulturne baštine, i prema
FEBRUAR 2014
ovim pjesmama se odnosimo sa
posebnim poštovanjem.
Svaki građanin BiH koji osjeća
svoju domovinu u srcu, ponosan
je na naše Zmajeve. Vaš komentar o putu za Brazil?
ŠVRAKIĆ: Naši Zmajevi će
biti sigurno veliki hit u Brazilu.
Naše srce će za njih kucati, a ne
sumnjam da će oni svoje srce ostaviti na terenu .Veliki pozdrav i
našim BiH Fanatikosima jer je i
nihov doprinos uspjehu Zmajeva
neprocjenjiv. Bez tog navijačkog
duha i energije ni Zmajevi sigurno ne bi bili tu gdje jesu.
13
NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA
Nova tehnologija
Mobiteli: Za proizvodnju
jednog iPhonea 5S je
potrebno 600 radnika
3D štampači tehnolgija budućnosti
Appleov partner Foxconn ima veliki tim koji naporno radi kako bi
osigurao dovoljne zalihe popularnog
smartphonea.”Dnevno proizvedemo
500.000 iPhonea 5S, što je najveća
količina svih vremena”, izjavio je
neimenovani izvor iz kompanije Foxconn. Appleovi iPhone 5 i iPhone 5C
u proizvodnji zahtijevaju 500 radnika
zahvaljujući odsustvu kompleksnog
TouchID skenera otiska prsta.Vrijeme čekanja na isporuku Appleovih
uređaja je znatno smanjeno zahvaljujući Foxconnovoj produktivnosti,
a uređaji na adrese stižu za tri do pet
radnih dana.
3D štampači mogli bi da promijene svijet u narednih par decenija na isti način na
koji je internet to učinio u prethodnih 20 godina.
Dizajniran prsten koji
može da umanji hrkanje
Naučnici tvrde da prsten koji je dizajniran za mali prst može uveliko da
umanji hrkanje. Kada su ga testirali,
utvrđeno je da je 85 odsto ljudi manje i tiše hrkalo nego inače. Prsten se
zove Good Night Ring i baziran je
na principu akupritiska, antičke kineske medicine koja se vodi time da se
tijelo sastoji od tačaka pritiska koje
su povezane s različitim područjima
i organima tijela kroz puteve zvane
meridijani. Blokade u tim dijelovima
T
a t e h n o l o g i ja jo š u v ij e k j e n o v o s t u s v ij e t u , a l i s e v e ć n a z ir e
v r i j e m e k a d a ć e m o , p r a k tičn o n i o d č e g a , p r itis k o m n a
d u g m e , s t v a r a t i i g r a č k e ili
s i t n i c e k o j e n a m m o g u z atrebati.
D a b is te iz r a d ili n e š to n a
3 D š ta m p a č u , k o ji k o r is te ć i
r a z lič ite m a te r ija le ( te r m op la s tik u , g ip s , a lu m u n iju m ,
p a p ir i s l) s tv a r a o s n o v u n alik n a p č e lin je s a ć e a p o to m
i ž e lje n i o b lik , p o tr e b n o je
s a m o d a im a te n a c r t k o ji s e
sada može naći na internetu.
Š ta m p a č i, in a č e , t r e n u t n o
k o š ta ju n a jm a n j e 1 . 5 0 0 e u r a .
Te h n o lo g ija je j o š u p o v o j u
p a n a k u ć n im 3 D št a m p a č im a n ije m o g u ć e d a n a č i n i t e
n e k e iz u z e tn o sl o ž e n e o bje k te ili p o k r e tn e d i j e l o v e .
S tr u č n ja c i, m e đ u t i m , p r o gn o z ir a ju d a b i z a 1 0 i l i 2 0 g od in a s v a k o m o ga o d a i m a 3 D
š ta m p a č k o jim b i i z r a đ i v a o
s tv a r i k o je s u m u p o t r e b n e .
N a p r im je r - a k o p o l o m i t e
ili iz g u b ite p o k l o p a c z a b a te r iju z a m o b iln i , p r e u z m e t e
š e m u o d p r o iz v i o đ a č a i sa m i
n a p r a v ite n o v i p o k l o p a c .
Ili napravite igračke za djecu,
kuhinjski pribor, bilo šta što
nije na struju ili kvarljivo.
(Izvor: Novi magazin)
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks
Transport
14
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne
pakete i donirana ortopedska
pomagala
DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 25
FEBRUAR 2014
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA
Mobiteli
U
IPhone prepoznaje svog vlasnika po
otisku prsta
vremenu današnjeg razvoja
društva i nove tehnologije,
gotovo je nemoguće zamisliti život bez mobilnog telefona.
Najnoviji model mobilnog telefona iz jabukine produkcije iPhone 5 donio je mnogo novina i
olakšao rukovanje korisnicima.
Telefon prepoznaje svog vlasnika po njegovom otisku prsta te ga
niko drugi ne može koristiti čime
je otklonjena mogućnost njegove
zloupotrebe. Ujedno je otklonjena
potreba upisivanje šifri jer telefon
pamti samo otisak prsta. Prst se
može postaviti u bilo kom položaju
na ekran, a telefon ga odmah prepozna, ako je pravi. Na nepoznate
otiske prsta apsolutno ne reaguje.
Ono što je značajno svakako je
činjenica da vlasnik telefona može
registrovati više otisaka prsta što
omogućuje korištenje telefona
njegovoj familiji ili prijateljima.
Ovaj model je i mnogo brži od
modela iz ranijih generacija jer
koristi procesor A7 što mu udvostručuje brzinu. Taj procesor mu
mogu da uzrokuju bolest ili bol koja
se može olakšati i liječiti aktiviranjem tačke pritiska, tvrdi se u teoriji.
U ovom slučaju, dva ispupčenja s unutrašnje strane prstena vrše pritisak na
tačke koje se nalaze u malom prstu. Te
tačke su povezane s nazalnim prolazima i olakšavaju disanje kroz nos. Majica koju je nemoguće
isprljati
daje i karakteristike stacionarnih
64-bitnih kompjutera.
I ovaj telefon ima pomoćni procesor M7 kao i iPad što mu poboljšava osnovne karakteristike. Baterije
mu duže traju i potpuno je kompaktibilan sa iPad uređajem. U odnosu na starije modele ima mnogo
bolju kameru koju prati odgovarajući hardver i softver. Pored te ima
i HD kameru koja mu omogućuje
veoma visok kvalitet slike koju snima u funkciji video kamere. I Ovaj
aparat ima visoku cijenu, ali vrijednost onoga što nudi i omogućuje
višestruko je premašuje.
FEBRUAR 2014
Riječ je o majici koja ju je zapravo
nemoguće isprljati tekućinom. Tinta,
Coca Cola, kečap te razni drugi
neprijatelji sad bi trebali postati manje opasni. Njegova se majica zove
Silic, a naizgled se ne razlikuje od
majice kupljene u bilo kojoj trgovini
odjećom, prenosi Index. No, ona je
ipak izrađena od tkanine u kombinaciji s hidrofobnom nanotehnologijom.
Ona se, ako ćemo vjerovati njenom
tvorcu, neće usmrdjeti nakon napornog treninga ili vrućeg dana, a u početku bi trebala biti dostupna u bijeloj i
crnoj boji. Tajna je u sloju zraka koji
se stvara na površini tkanine te ne dozvoljava tekućinama da dođu u dodir s
njom. Svoj je projekt mladi vizionar
Aamir Patel predstavio na Kickstarteru gdje zasad skuplja dobrovoljne
priloge kako bi svoju ideju mogao
realizovati. Majice bi se u internetskoj
prodaji trebale pojaviti najkasnije u
maju, a cijena će im biti između 40 i
50 dolara
15
ZDRAVSTVO
Bolest kostiju (4)
Narodni lijekovi (2)
Oboljenja koja često dovode do osteoporoze
Luk crveni /
obični
U ovom broju nastavljamo govoriti o osteoporozi, prije svega o uzrocima
njenog nastanka. Kada se poznaju uzroci, odnosno faktori rizika bolest se
može lakše prepoznati, može se preventivno djelovati te smanjiti ili otkloni
rizik za nastanak bolesti
L
Piše: Dr. Armin GALEŠIĆ
M
noge bolesti, bilo akutne
ili hronične, dovode do
osteoporoze. Bolesti jetre, bubrega i hronične upale crijeva su vrlo česti uzroci bolesti.
To važi prvenstveno za hronične
bolesnike. Bolesnici koji idu
na dijalizu, bolesnici koji imaju
hronična oboljenja crijeva kao što je Mb. Crohn ili ulcerozni kolitis, odnosno hronična upala sluznice debelog i tankog crijeva,
često oboljevaju od osteoporoze.
Razlog je taj da se kalcijum ne
može resorbovati iz crijeva kod
upalnih stanja odnosno bolesti
crijeva. Kod nekih pacijenata koji
boluju od osteoporoze liječenje ne
dovodi do željenih rezultata. Nije
bilo poznato radi čega, u nekim
slučajevima, količina kalcijuma u tijelu ostaje smanjena bez
obzira na veću količinu unošenja. Naučnici su otkrili da smanjeno
lučenje želučane kiseline dovodi
do smanjene resorpcije kalcija što opet dovodi do nastanka
osteoporoze. Kalcijum koji se
u terapiji osteoporoze uzima zajedno sa vitaminom D ne resorbuje se u želucu kada pacijent
ima smanjenu kiselinu u želucu. Neki lijekovi povećavaju rizik
za nastanak oboljenja. Prvenstveno se to odnosi na lijekove za
epilepsiju, neke vrste lijekova za
liječenje raka dojke , kao i lijekovi za razrjeđivanje krvi. Pacijenti koji imaju potrebu za ovim
lijekovima moraju ih uzimati,
ali istovremeno moraju uzimati
dovoljno kalcijuma i D-vitamina
u ishrani i tabletama kako bi spriječili nastanak osteoporoze. 16
Poštovani čitaoci, BH Glas
nastavlja s rubrikom ”Narodni lijekovi”, s ciljem da
vam pomognemo u liječenju nekih bolesti prirodnim
putem, odnosno namirnicama koje ima svako domaćinstvo, a koje u svom “Narodnom zdravlju” preporučuje
naš čuveni Sadik Sadikvić
Životni stil i
prehrana
Manjak kalcijuma i D-vitamina
u svakodnevnoj ishrani, alkohol,
pušenje i fizička neaktivnost česti
su uzroci bolesti. Hrana utiče na
razvoj kostiju na mnoge načine.
Nizak kalciujum u djetinjstvu i
mladosti dovodi do smanjene koštane mase i kasnije do nedovoljne
količine kalcijuma u kostima, što
povećava rizik za osteoporozu i
prelome kostiju, specijalno kuka i
butne kosti. Zato je važno da djeca i omladina piju redovno mlijeko, najmanje jednu čašu dnevno.
Nedovoljno uzimanje vitamina
D, koji se najviše nalazi u ribi,
dovodi do gubitka koštane mase i
povećava rizik za prelom.
Pretjerano konzumiranje kafe
i soli u ishrani takođe dovodi
do bolesti. Veliki broj ljudi voli
kafu, ali moraju biti jako oprezni,
jer pretjerano konzumiranje kafe
dovodi i do bolesti srca i krvnih
žila, a nova istraživanja su poka-
FEBRUAR 2014
zala da dovodi i do osteoporoze.
Pretjerano konzumiranje alkohola i pušenje su jedan od faktora
nastanka bolesti.
Žene koje puše imaju niži nivo
hormona estrogena u krvi, tako da
menstruacija kod tih osoba prestaje ranije, a time se povećava rizik
za bolest. Pušenje, takođe, utiče
loše na ćelije u kostima, koje su
odgovorne za izgradnju, odnosno
obnavljanje kosti.
Fizička neaktivnost u djetinjstvu i mladosti smanjuje koštanu
masu i povećava rizik za oboljenje. To se dešava i u starijoj
životnoj dobi. Kod starijih ljudi
dolazi i do gubitka mišićne mase,
tako da se stariji ljudi često padaju i doživljavaju prelome kostiju,
koji imaju za posljedicu invaliditet, a u nekim slučajevima dolazi
i do smrtnog ishoda, radi komplikacija poslije operacije.
Dakle, jako je bitno obratiti pažnju na životni stil u svim životnim
dobima, od djetinjstva pa sve do
starosti.
uk je poznat kao staro i
provjereno kućno sredstvo
koje liječi mnoge bolesti. Protiv bolova u maternici,
stomaku i želucu, kuha se luk
u mlijeku i dobro toplo pije po
dvije-tri (2-3) šoljice dnevno.
Kod upaljenih, suznih i krmel-
jivih očiju, sa nabuhlim vjeđama, treba pet-šest (5-6) puta
dnevno oči isprati u mlijeku
kuhanim lukom, uz pridodatak
jedne (1) kašike meda na jednu (1) šoljicu mlijeka. Luk kuhan u mlijeku, četiri-pet (4-5)
kašika ujutru i prije spavanja,
izgoni gliste kod djece i odraslih. Kada stane mokraća, kuha
se luk u vodi sa dosta meda i
pije se svako dva (2) sahata po
tri-četiri (3-4) kašike. Iscijeđen
sok iz luka blaži bol i rastapa,
pa se ovim sokom mažu i zavijaju rane od prignječenosti i vrući
otoci. Iscijeđen sok luka sa medom u sirup ukuhan, lijek je od
upale grla, promuklosti, kašlja i
prsobolje. Uzima se svako dva
(2) sahata po jedna mala kašika.
Pripremio:
Sabrija OVČINA
STIL, MODA I KULINARSTVO
B
Umor i pospanost usprkos dobrom zdravlju
ar jednom u životu svaka
osoba iskusi čudan umor i
pospanost usprkos dobrom
zdravlju i dovoljno sna. Umor,
slabost i pospanost, kao takve
imaju dvije komponente, fizičku
i psihološku. Ako je neko mentalno iscrpljen i ima nešto što ga
uznemiruje u životu, može osjećati
slabost usprkos tome što je fizički
odmoran. Jednako tako, neko može
biti jako fizički umoran, ali dobije
dobre vijesti, te se odjedanput ne
osjeća ni umorno ni pospano. Bezvoljnost, umor, pospanost i slabost,
opisuju se kao simptomi mnogih
medicinskih stanja, te mogu imati
uzrok u fizičkoj bolesti, te nisu nečiji subjektivni simptom. Medicinski
razlozi umora mogu se kriti u upalama, problemima sa štitnjačom,
hormonalnim promjenama, alergijama, autoimunim razlozima,
hroničnim bolestima i još mnogobrojnim bolestima. Umor može
biti manifestacija anksioznosti,
depresije, ljutnje i hroničnih konflikta ili povećane konzumacije alkohola. Monotonija u životu može
potaknuti umor, kao i nedostatak
tjelovježbe ili letargija. Žene su
pogođenije hroničnim umorom,
a najčešće se hronični umor kod
njih javlja kao simptom depresije
i psihičkog umora. Kako biste pobijedili umor koji nije uzrokovan
Đulbastije
međuobroke, a smanjite veličinu
glavnih obroka. Umor može uzrokovati i dehidracija, pa neka vam 2 litre
tekućine dnevno postane rutinska navika, bilo da je ljeto ili zima. Vaš urin
bi trebao biti svijetle boje, jer ako je
tamniji to može značiti da ne unosite
u organizam dovoljno vode.
Izvor: COVERmagazin.com
Pripredila: Almira ŠIŠIĆ
Savjeti:
medicinskim stanjem, za početak
u svoj život trebate unijeti rutinu:
- s fiksnim radnim vremenom
ujutro
- redovnom tjelovježbom
- raznolikim aktivnostima tokom
dana prema svojim preferencijama
- druženjem s puno ljudi
- redovnim odlaskom u krevet na
kraju dana.
Takođe, da biste pobijedili umor
trebate se educirati o selfhelp (lična pomoć) temama koje vam mogu
pomoći da poboljšate psihološki pogled i imate pozitivan pristup prema
životu. Možda mislite kako depresija
ili tuga nemaju ništa s fizičkim osjećajem, ali gubitak apetita, umor i
bezvoljnost najočitiji su simptomi
depresije. Ako se osjećate depresivno nekoliko sedmica, posjetite
ljekare.
Jedite manje masne hrane, a eksperimentićite sa začinima. Jedite više
svježeg voća i povrća.
Umor može biti uzrokovan time što
jedete premalo ili jedete pogrešnu
hranu, te na taj način organizmu
ne dajete dovoljno ”goriva”. Uravnotežena ishrana održat će nivo
šećera u normali i spriječiti osjećaj
bezvoljnosti. Uvijek doručkujte i
pokušajte u ishranu unijeti cjelovite žitarice i proteine pri svakom
obroku. Ubacite u ishranu zdrave
Recepti iz BH kuhinje
Sastojci:
- 500 gr faširanog mesa
- 400 gr krompira
- 3 glavice crvenog luka
- 1 čehno bijelog luka
- 1 jaje
- 2 kašike brašna
- so, biber i crvena (aleva) paprika
Sastojci za besamel sos:
- 2- 3 kašike brašna
- 500 ml mlijeka
- 200 ml vrhnja za kuhanje
- malo tvrdog sira (edamer)
Priprema:
Luk isjeckati, narendati krompir i dodati
takođe na sitno sjeckani bijeli luk. To sve
sjediniti sa mljevenim mesom. Umutiti
jaje i dodati ga u smjesu, takođe dodati brašno, so, biber i papriku. Izmješati
dok se masa ne izjednači. Oblikovati
đulbastije kao pljeskavice i pržiti na
zagrijanom ulju. Ne smiju se previše
dugo pržiti jer izgube sočnost. Đulbastije slagati vatrostalnu posudu. Sastojke
za besamel sos sjediniti i preliti preko
đulbastija. Peći sve zajedno u pećnici 30
minuta na 220 stepeni.
Sastojci:
- 6 jaja
- 1 čaša šećera (čaša od 2 dl)
- 1 čaša ulja
- 1 čaša mlijeka
- 1 čaša mljevenih oraha
- 1 čaša griza
- 1 čaša brašna
- 1 prašak za pecivo
- Iako možda mislite da niste
bolesni, ako ste hronično umorni trebali biste napraviti sistematski pregled.
- Trebali biste uvesti rutinu u osnove života, ali s puno zanimljivih i drugačijih aktivnosti.
- Postupno gradite kondiciju i
neka vam sport postane redovna aktivnost.
- Odlazite u krevet i budite se
uvijek u isto vrijeme.
- Trebali biste se educirati o poboljšanju mentalnog pogleda na
život.
- Konzumirajte manje masnoća,
a više svježeg voća i povrća i
što raznolikije namirnice.
- Uključite se u što raznolikije
aktivnosti.
- Naučite se nositi sa životnim
problemima bez potiskivanja
osjećaja.
Lagani kolač
Jaja umutiti sa šećerom, pa onda
lagano dodavati ulje, mlijeko, orahe, griz i brašno pomiješano sa
praškom za pecivo. Peći na 200 stepeni. Ostaviti da se ohladi, a zatim
izrezati kolač na kocke.
Agda:
500 gr šećera kuhati sa 1/2 l vode.
Kada provri ostaviti da se agda
ohladi, pa onda hladan kolač zaliti
sa hladnom agdom. Prije zalijevanja bi bilo dobro kolač izrezati na
kocke.
Pripremila: Amila SMAJLAGIĆ
FEBRUAR 2014
17
SPORT
Damir Džumhur napravio veliko
iznanađenje na Australian Openu
Nada
za
budućnost
bh. tenisa
Piše: Benjamin DAJIĆ
N
akon što je najbolje plasirani bh. teniser Amer Delić
morao prerano završti karijeru usljed problema sa učestalim
povrjedama, izgledalo je kao da
tenis u BiH nema posebno dobre
izglede za blistavu budućnost. Nedostatak osnovnih uslova za razvoj
igrača u vidu manjka struke, nepostojećih faciliteta i nedostatka finansijskih sredstava, nagoviještavao je
nastavak trenda odljeva postojećeg
talenta u susjedne zemlje.
U uveliko tmurnoj stvarnosti tenisa
u BiH zaboravljeno je da je Damir
Džumhur prije tri godine bio evropski juniorski prvak i rangiran
kao treći na svjetskoj listi teniskih
juniora. Njegov potencijal bio je
zasjenjen uspjesima tenisera iz
našeg okruženja koji su postizali
vrhunske rezultate dok je Damir
bio u tranziciji iz juniorske u seniorsku konkurenciju. Prestrojavanje na najviši teniski nivo nije
bilo bezbolno. Valjalo je biti strpljiv u treniranju i napredovanju
uz veoma oskudne finansijske mogućnosti. Ipak ovaj 21-godišnji Sarajlija imao je vjeru u svoj talenat
i bezrezervnu podršku roditelja, a
uz to je posjedovao i veliku dozu
patriotizma. Naime još kao junior
imao je ponudu za preseljenje u Hrvatsku, i naravno promjenu državljanstva, ali to je bez većeg razmišljanja odbio.
Ljubitelji sporta u BiH danas su
mu zahvalni na iskazanoj ljubavi prema domovini jer nas je sve
početkom tekuće godine iznenadio
i nadasve obradovao svojim rezultatima. Prošavši tri kvalifikacijske
runde Australian Opena postao je
18
prvi bh. teniser kome je pošlo za
rukom plasirati se na jedan og četiri najveća teniska turnira na svijetu.
Ali Damir se nije zaustavio na tom
uspjehu. Nastavio ih je redati još
nekoliko dana u tropskim uslovima
koji nisu bili prilagođeni sportu. U
vrućinama koje su tih dana harale
Australijom samo su najizdržljiviji
i najhrabriji mogli opstati i ostati
na terenu. Damir Džumhur je bio
među njima.
U prvom kolu Australian Opena
Džumhurov protivnik bio je Čeh
Jan Hajek, inače bolje rangiran
na svjetskoj teniskoj ATP-listi od
Damira, pa samim time i favorit.
Na terenu se to pak nije dalo vidjeti. Džumhur je iz meča izašao
sa ubjedljivom pobjedom u tri seta.
U drugom kolu Džumhura je čekao
nesuđeni zemljak, Ivan Dodik. Dodik je rodom iz Međugorja i tenis
je počeo igrati u BiH, nastupavši
u pionirskim kategorijama pod bh.
zastavom, ali se kasnije odlučio
odseliti u Hrvatsku i predstavljati susjede na teniskom terenu.
Dodik se na ATP-listi kreće oko
30. mjesta, pa se očekivalo da će
se lahko obračunati sa Damirom.
Početkom meča diktirao je tempo
i poveo 2-1 u setovima, ali u četvrtom setu nesnosno vrijeme ostavilo je predubok trag na njega i
bio je prinuđen predati meč. Time
se Damir Džumhur plasirao u treće
kolo. Tu mu je protivnik bio sedmi
nosilac na turniru, Tomaš Berdych.
Renomirani Čeh se pokazao prejakim za bh. kometu i zasluženo je
prošao dalje. Ali Damir Džumhur i
njegovi navijači i simpatizeri nisu
bili nimalo razočarani. Damir je
FEBRUAR 2014
već bio napravio podvig i ovaj meč
je bio preteča onoga što u budućnosti očekujemo da gledamo sve više
i sve češće – Damira u duelima sa
svjetskom teniskom elitom.
Ne smiju se u vezi sa Damirovim
učestvovanjem na Australian
Openu zanemariti oni koji su ga
izdašno bodrili u njegovoj borbi sa protivnicima i vremenskim
uslovima. Kada se Damir plasirao
na turnir mnogi su Bosanci i Hercegovci navijali svoje budilnike u
ranu zoru da bi mentalno bili uz
svog zemljaka, a dobar broj bh.
iseljenika u Australiji pojavljivao
se direktno na terenima da bodri
novu bh. sportsku zvijezdu. Postoje mnoga i različita mišljenja
o načinu navijanja za Damira na
ovom turniru, ali iako harmonika,
pjesma i gromoglasno navijanje nakon svakog poena nisu
do sada viđani na teniskim
terenima, to sve u suštini
samo i jedino znači da
su bh. navijači u Damiru Džumhuru vidjeli
istinskog
sportskog
borca i patriotu, i da su
ga zbog toga podržavali punim srcem i svim
raspoloživim sredstvima.
Džumhur je na turnir
ušao sa 188. mjesta na
ATP-listi, a dosadašnja zarada
od turnirskih premija iznoslila mu je oko 93.000 USdolara. Po svemu sudeći
nova ATP-lista nakon Australian Opena svrstat će
ga među 100 najboljih
svjetskih tenisera, a sam
Damir kaže da po prvi puta u karijeri može mirno trenirati bez finansijskog pritiska jer će mu sada
budžet biti pokriven za cijelu ovu
godinu. Već se sa nestrpljenjem
radujemo nastavku teniske sezone
sa željom da Damira Džumhura vidimo na mnogim drugim velikim i
najvećim teniskim turnirima širom
svijeta.
SPORT
Bh. rukometni Zmajevi
Nova šansa u baražu
Piše: Benjamin DAJIĆ
K
NE
VI
O
RUK
Z
VE
B OS
N
Rigi naši momci slavili za nijansu
ubjedljivije (23-21). Pretposljednji meč u grupi bio je za bh. rukometaše od presudnog značaja.
Pobjedom bi definitivno obezbijedili prvo mjesto u grupi, a time i
baraž za SP 2015. Domaćin meča
protiv Estonije ponovo je bio Vitez. U sjajnoj atmosferi Markovićevi izabranici su izgledali veoma
motivirano, ali i dovoljno pribrano
da bi izvukli odlučujuću pobjedu (28-26). Nakon
pet utakmica ostvaren je maksimalni
bodovni učinak,
i gostovanje u
Portugal nije
nosilo nikakav rezultatski motiv. U
korektno odigranoj utakmici Portugalci su
u samoj završnici
meča osigurali pobjedu
(27-26) koja nije pokvarila
cjelokupni utisak koji su u ovim
kvalifikacijama ostavili reprezentativci BiH.
Žrijeb za baraž nam opet nije bio
naklonjen. Izvukli smo Island koji
zadnjih godina bilježi izvrsne rezultate. Na upravo završenom EP-u
bili su peti. Prvi susreti parova
baraža odigrat će se 7. ili 8. juna, a
uzvrati 14. ili 15. juna. Naša selekcija domaćin je u prvom susretu i
vjerujemo da će na krilima publike
stići do povoljnog rezultata koji će
ostaviti izgledene šanse za revanš
na Islandu.
TN
ME I SA
O
IH
Duško Ivanović novi selektor
Piše: Benjamin DAJIĆ
rivulja uspona i padova rezultata bh. rukometa nastavlja
se i dalje iz sezone u sezonu.
Već smo više puta u našem listu
pisali kako o pozitivnostima tako
i neuspjesima vezanim kako za
bh. klubove i reprezentaciju. Nakon katastrofalnog kvalifikacijskog ciklusa za Evropsko prvenstvo
koje se upravo održalo u Danskoj,
ovaj puta u kvalifikacijama za
odlazak na Svjetsko prvenstvo u Kataru sljedeće
izabranici
godine izabranici
selektora Dragana
Markovića osvjetlali su obraz.
U prilično izjednačenoj
grupi sa Portugalom,
Latvijom
i
Estonijom ru1948
kometni Zmajevi
su u prve mečeve
ušli bez previše javne
pozornosti, i bez standardnih
polemika oko toga ko je pozvan, a
ko nije, i ko ne želi igrati. To im
vjerovatno bila olakšavajuća okolnost jer nije bio stvoren nepotrebni
pritisak. Ciklus je otvoren gostujućom pobjedom protiv Estpnije
(29-26), a preokretom nakon koga
je u Sarajevu savladan Porugal
(31-29), inače favorit naše grupe,
počeo se uveliko podgrijavati optimizam u našim redovima. Uslijedio je dvomeč protiv Latvije.
Prvi susret u Vitezu okončan je
tijesnom pobjedom bh. reprezentativaca (27-26), da bi u uzvratu u
E
Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine
ERCEG
N
akon
neuspješnih
pregovora sa Acom
Petrovićem oko produženja ugovora Košarkaški
savez BiH morao se okrenuti alternativnim rješenjima.
Petrović je obavljao selektorsku dužnost bez gotovo ikakve
naknade i želio se vezati za
reprezentaciju tokom cijele godine, dok je KS BiH
zbog veoma lošeg
finansijskog
stanja
bio u mogućnosti tek
ponuditi ugovor za
mjesece kada se odigravaju kvalifikacije
i prvenstva. Ovakve
uslove prihvatio je
crnogorski
srtučnjak Duško Ivanović,
kome je ujedno ostavljena mogućnost
da pored reprezentacije BiH može voditi i neki
klub. Dogovoreno je da se zajedno odradi sljedeći kvalifikacijski ciklus, te da se nakon
toga pregovara o eventualnom
daljnjem angažmanu.
Ivanović je steko košarkašku
slavu igrajući veoma važnu
ulogu za splitsku Jugoplastiku
koja je krajem ’80-ih i počekom ’90-ih harala evropskom
klupskom košarkaškom scenom. U trenerskom poslu takođe
FEBRUAR 2014
je postigao zapažene rezultate
vodeći između ostalih rerezentaciju Švicarske, Limoges,
te velike španske klubove Caju
Laboral (nekada Tau Ceramica) i Barcelonu. Dok se nalazio
na čelu Tau Ceramice trenirao
je kapitena i najboljeg igrača
bh. reprezentacije Mirzu Teletovića koji je otvoreno izjavio
svoje zadovoljstvo
zbog ponovne saradnje sa Ivanovićem.
Kazao je kako je
Ivanović u svoje
vrijeme vjerovao u
njega i pružio mu
šansu za dokazivanjem, te potcrtao da
je Ivanovićev pristup košarci duboko
ozbiljan, te da zna
da bh. reprezentativce očekuju veoma
iscrpni dani na budućim okupljanjima i pripremama.
Kvalifikacije za EP 2015, koje
se održava u Ukrajini, odigrat
će se krajem narednog ljeta. Od
Ivanovića i njegovih izabranika očekuje se plasman na ovo
takmičenje i nadogradnja na rezultat sa prošlogodišnjeg EP-a
kada nam je na nesreću i za nijansu izmakao plasman u drugi
krug takmičenja.
19
KULTURA
Sarajevo: Svečano otvoreno novo zdanje Gazi Husrev-begove
Pobjeda ljudskog pamćenja
Piše: Idriz HODŽIĆ
Dodatno ćemo se osnažiti sjećanjem na velikog Gazi Husrev-bega, sina ovog
grada i ove prelijepe domovine, riječi su reisa Husein ef. Kavazovića
akon desetogodišnje izgradnje, 15. jaunuara 2014. godine,
otvorena je nova zgrada Gazi
Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, čime je ova javna Biblioteka,
koja djeluje od 1537. godine, dobila
adekvatne prostore za smještaj svojih bogatih knjižnih fondova i građe.
Tako su i građani Bosne i Hercegovine, ali i istraživači iz cijelog svijeta
dobili izvanredne uslove za korištenje bibliotečkih fondova u naučne i istarživačke svrhe. Ova ustanova predstavlja jedan od modernih simbola
nauke i kulture u Bosni i Hercegovini,
a njenu izgradnju i opremanje omogućili su svojim donacijama narod i
Vlada prijateljske države Katar.
Podsjetimo, u svojoj Vakufnami iz
januara 1537. godine, znameniti
Gazi Husrev-beg je odredio da se
od ostatka sredstava nakon izgradnje
njegove džamije u Sarajevu „nabave
tada najpoznatije knjige i osnuje
biblioteka.“ Od njenog osnivanja
do izgradnje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i
njenog otvaranja, prošlo je 477 godina, u kojem periodu je ova Biblioteka predstavljala najznačajniju
ustanovu te vrste na Balkanu. Fond
Biblioteke ima impozantan broj kodeksa rukopisa, štampanih knjiga,
časopisa i dokumenata na arapskom,
turskom, perzijskom, bosanskom i
nekim evropskim jezicima, a među
njima i najstariji rukopis mudrog
El-Gazalija „Ihjau ulumi-d-din“,
prepisan još za života autora, 1105.
godine. Kapacitet joj je oko 400.000
knjiga.
Spomen-ploču otkrili su reisu-l-
N
20
FEBRUAR 2014
ulema Ismaske zajednice u Bosni i
Hercegovini Husein ef. Kavazović
i ministar vakufa države Katar Gajsa bin Mubarek el-Kuvvari. U svom
obraćanju reis ef. Kavazović je, uz
ostalo, istakao: „...Otvaranje ovoga
zdanja svojevrsna je oda Sarajevskoj
vijećnici i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Za razliku od nje, Gazi Husrev-begova biblioteka nije uništena
možda i zbog toga što je bila skromnije i skrovitije smještena. Pitamo se
danas, nismo li odveć hrabri što je
danas pokazujemo svijetu koji nas
ne razumije, negira i proganja. Svijetu u kojem smo i dalje neshvaćeni, koji teško podnosi našu slobodu,
odvažnost i hrabrost da biramo vlastiti duhovni put i kulturni obrazac.
Ipak, u nama je jaka vjera i odlučnost
da pobijedimo zebnju, koja nam se s
vremena na vrijeme javi, i da odlučno zakoračimo u budućnost. U tome
ćemo se dodatno osnažiti sjećanjem
na velikog Gazi Husrev-bega, sina
ovoga grada i ove prelijepe domovine... Depoi ove biblioteke, kao i do
sada, čekat će da im dođu ljudi žedni
znanja, kako oni odavde, tako i oni iz
daleka, da u njima potraže odgovore
na mnoga pitanja...“
Ministar vakufa Države Katar Gajsa
bin Mubarek el-Kuvvari podsjetio je
na Gazi Husrev-bega koji je odredio
da se kupe knjige koje će se koristiti u školama. To je, smatra on, bio
fundament na kojem se podiglo
ovo zdanje. To književno blago je
obuhvatalo znanje naroda Balkana
na svim njihovim jezicima i dijalektima. „...Ovom prilikom kada pobjeđuje ljudsko pamćenje, sjećamo se
Orijentalnog instituta, Franjevačke
biblioteke u Nedžarićima, te Nacionalne i univerzitetske biblioteke
BiH koju je uništavao plamen vatre
tri dana 1992. godine...Biblioteka je
lekcija čovječanstvu da misli koje su
žive i plemenite namjere neće moći
biti uništene...“ kazao je on.
U svom obraćanju direktor Gazi
Husrev-begove biblioteke, dr. Mustafa Jahić, uz ostalo je kazao: „...Za
biblioteke se obično kaže da predstavljaju pamćenje o kulturnim i civilizacijskim dostignućima jednoga
naroda, a da knjige koje se čuvaju u
bibliotekama svjedoče o bogatstvu
njegovoga naslijeđa...“
Znameniti Gazi Husrev-beg obnovio
je Carevu džamiju, izgradio čuvenu
Gazi Husrev-begovu džamiju, biblioteku, medresu, sahat-kulu, bolnicu i mnoge druge hajrate koji služe
općem dobru ljudi.
Bosanci i Hercegovci s razlogom
mogu biti ponosni na ovog velikana
bosanskohercegovačkih korijena po
ocu, kao što se Česi ponose graditeljskim naslijeđem kralja Karla, Austrijanci svojim plemićem Rudolfom
IV, ili Nijemci svojim velmožom
Ebehardom.
HISTORIJA
Historija i historiske ličnosti Bosne i Hercegovine (30):
Stogodišnjica početka I svjetskog rata
Pucanj koji je Svijet odveo u rat
Piše: Benjamin DAJIĆ
O
d 1878. Bosna i Hercegovina je bila pod austrougarskom upravom, a 1908. je
anektirana, odnosno pripojena Austro-Ugarskoj. Neke od značajki austrougarske uprave u BiH bile su iseljavanje bošnjačko-muslimanskog
stanovništva i nezadovoljstvo srpsko-pravoslavnog. Balkanski ratovi
1912-13. koji su se odvijali u susjedstvu dodatno su zategnuli tenzije
u BiH. Srbija je u tim konfliktima
udvostričila svoju teritoriju i nastavila je težiti ka daljnjoj ekspanziji, što
je nailazilo na odobravanje i priželjkivanje kod srpsko-pravoslavnog
stanovništva u BiH. Austro-Ugarska
je 1913. proglasila opsadno stanje u
BiH i zabranila rad oko 300 srpskih
društava, a tokom 1914. iz demon-
strativno-političkih ciljeva vršila je
vojne manevre i parade. Jedna od
tih prilika bila je sudbonosna u velikosvjetskim razmjerama.
Austrougarski prijstolonasljednik
Franz Ferdinand došao je u Sarajevo 28. juna 1914. da bi obišao
vojne, posjetio Zemaljski muzej
i vidio prvi tramvaj u Evropi. U
ovoj posjeti šansu za akciju vidjela
je srpska teroristička organizacija
Crna ruka, koja je preko svoje podružnice Mlada Bosna organizirala
atentat na prijestolonasljednika. Nakon neuspjelog pokušaja bombom,
drugi pokušaj ubistva pištoljem
nekoliko minuta kasnije urodio je
plodom. Gavrilo Princip, 17-godišnji student, prvim je hicem usmrtio Franza Ferdinanda, a drugim
njegovu suprugu Sofiju.
Atentat nije automatski proizveo
ratno stanje u svijetu, ali je izazvao
krizu koja se u relativno kratkom
vremenskom periodu razvila u
veliki vojni sukob. Prvo je Austro-Ugarska Srbiji uputila ultimatum koji je između ostalog sadržao
zahtjev o prisustvu austrougarske
policije na teritoriju Srbije pri ispitivanju slučaja atentata. Pošto je
ultimatum bio odbijen uslijedila je
zvanična objava rata Srbiji, što je u
isto vrijeme značilo uplitanje osta-
lih evropskih sila u sukob. Rusija je
odmah stala iza Srbije, Njemačka je
podržala Austro-Ugarsku, a nedugo
zatim je u rat uvučena i Velika Britanija i konflikt je poprimio svjetske
razmjere.
Prve ratne operacije na rijeci Drini
započele su već u avgustu 1914., a
u njima su u sklopu austrougarske
vojske učestvovali i bataljoni bh. pukova sastavljeni od Bošnjaka, Srba
i Hrvata. Generalno se može reći
da su Srbi u BiH najvećim dijelom
podržavali Srbe i Ruse, bh. Hrvati
su se većinski stavili na stranu Austro-Ugarske, dok unutar bošnjačkog stanovništva nije postojao veći
stepen jedinstva. Većina je ratovala
na strani Austro-Ugarske, ali bilo
je i onih koji su podržavali Srbiju i
Rusiju. Bh. bataljoni austrougarske
vojske borili su se za vrijeme I svjetskog rata u Srbiji, na Karpatima,
u Galiciji, u Volinjskoj oblasti, u
južnom Tirolu, na rijeci Soči, u Moldaviji, u Transilvaniji i manjim dijelom u Crnoj Gori i Albaniji. Osim
ovih bh. jedinica ljudstvom iz BiH
popunjavane su i mnoge druge austrougarske jedinice, tako da su Bosanci i Hercegovci proljevali krv širom
i diljem Starog kontinenta. Tačan
broj poginulih i nestalih se vjerovatno nikada neće tačno utvrditi, ipak,
prema nekim procjenama radi se o
cifri od oko 100.000 bh. građana.
Tokom rata ukazala se prilika za stvaranje zajedničke južnoslovenske
države. Te težnje su se u određenoj
mjeri javile kod svih naroda u nadi
da će u budućnosti izbjeći da budu
lahak plijen moćnijih susjeda. 1917.
objavljena je deklaracija po kojoj
bi buduća Kraljevina Srba, Hrvata
i Slovenaca trebala biti parlamentarna monarhija sa dinastijom
Karađorđevića na čelu. Kada je
postalo jasno da će Austro-Ugarska
biti vojno poražena u Zagrebu je 6.
oktobra 1918. formirano Narodno
vijeće SHS, u BiH je 14-16 oktobra
osnovan Glavni odbor narodnog
vijeća za BiH, 29. oktobra Hrvatski sabor je raskinuo sve državnopravne veze sa Austro-Ugarskom,
1. novembra Zemaljski poglavar
general Sarakotić predao je u BiH
svu vlast Narodnom vijeću za BiH,
da bi konačno 1. decembra došlo
do stvaranja Kraljevine SHS. Novonastala država je od samog početka grcala u problemima zbog suprotnosti interesa pojedinih naroda,
a ovi sukobi jasno su se oslikavali
u BiH. Tridesetak turbulentnih godina postojanja ove parlamentarne
monarhije prekinuto je dolaskom II
svjetskog rata na njeno područje.
FEBRUAR 2014
21
TRADICIJE I OBIČAJI U BiH
Obrezivanje /sunet/
Piše: Vezuv BAŠIĆ
O
obrezivanju kao dijelu
kulture i religije naroda,
ali i sa aspekta zdravstvenih pa i estetskih potreba, vođeno je mnogo rasprava, obavljeno
mnogo naučnih istraživanja i napisano mnogo materijala. Radi toga
se prvo mora odgovoriti na pitanje ”Šta je obrezivanje ili sunet”?
Obrezivanje ili sunet je hirurška
intervencija kojom se odstranjuje dio kožice koji pokriva glavu
muškog spolnog organa. To izaziva brojne predrasude ali i nesporazume među kulturama koje
ovakvu praksu nemaju.
Na ovom mjestu obradit ćemo
prvo medicinske ili zdravstvene
aspekte obrezivanja, a za to će nam
dobro poslužiti istraživanje koje
je proveo Centar za istraživanje
raka ‘’Fred Hutchinson’’ (Fred
Hutchinson Cancer Research
Center) u Washingtonu. Rezultate
22
svojih istraživanja objavili su 12.
marta 2012. godine u časopisu
‘’Cancer’’ : ”Nema sumnje da je
nakon obrezivanja lakše održavati higijenu. Obrezivanje smanjuje rizik od raznih bolesti kao na
primjer od upale prostate te rizik
od spolnih bolesti. Više od šezdeset naučnih istraživanja vršenih u
Kaliforniji potvrđuje da u odnosu
na obrezane muškarce, neobrezani muškarci imaju veću šansu da
obole od seksualno prenosivih
bolesti, te da obrezani muškarci
imaju manju šansu da obole od
raka prostate. Neobrezani muškarci imaju veću šansu da obole od
infekcije, jer prostor ispod kožice
je leglo za bakterije. Ove infekcije
su pretežno prouzrokovane seksualno prenosivim bolestima. Nakon
obrezivanja bakterije imaju man-
FEBRUAR 2014
je prostora. Spolni ud se može
bolje očistiti i bakterije se teže
mogu nastaniti.” Ovo su samo
neki primjeri od velikog broja istraživanja na ovu temu.
Obrezivanje ili sunet veže se uglavnom za islamsku i židovsku
vjeropispovjest i kulturu, mada
je to danas dio svakodnevnice i u
mnogim kršćanskim zemljama, ali
vjerski razlozi u tom slučaju nisu
u prvom planu.
Kod Bošnjaka je sunet dio religije, a sam taj akt nema nikakvih
štetnih posledica po dijete. Pored
bošnjačke djece u BiH se obrezuju i djeca jevreja. Obrezivanje se obavlja u najranijem dobu
djetetovog uzrasta, ali nerijetko i
znatno kasnije. Vrši se u bolnicama, a ranije su to radili posebno
obučeni ljudi koji su se u narodu
zvali ”berberi, berbe”. Putovali su
iz mjesta u mjesto i obavljali taj
obred za više djece čiji bi roditelji to tražili. Ovaj običaj i način
obrezivanja zadržao se i do današnjih dana.
Sam čin obrezivanja predstavljao
je radost u porodici, a posebno
su bili ponosni očevi. U ranijim
vremenima ovaj događaj su pratili
razni običaji, različiti od kraja do
kraja Bosne i Hercegovine, posebno kada se radi o gradskim ili ruralnim predjelima. Imućniji ljudi
su pravili velike svečanosti sa
mnogo gostiju i pravim narodnim
veseljem. Pucalo se iz vatrenog
oružja ili ”prangija”, muzika se
čula na sve strane, a mladež je igrala u kolu i zabavljala se. Gosti
su donosili poklone i redali ih oko
obrezanog dječaka. U najvećem
dijelu pokloni su bili u novcu ili
zlatnim predmetima. Veoma često
se obrezivalo više dječaka, a tada
bi i veselje bivalo veće i mnogo
posjećenije. Ljudi slabijeg imovnog stanja obavljali su sunet uz
mnogo manje slavlja i veselja,
ali mu se i u tim slučajevima pridavala izuzetno velika važnost.
Za sretne roditelje, bez obzira na
imovno stanje, je to bio dana kada
je njihov sin postao muškarac.
Danas se to obavlja na mnogo jednostavniji način, ali ipak sa svim
oznakama slavlja i radosti.
RAZONODA
VICEVI
PJESNIK
Čovjek je objavio veoma uspješnu
zbirku poezije. Pozvan je da gostuje u TV programu. Voditelj programa ga pita:
- Gospodine vi ste pjesnik?
-Jesam.
- Reći ćeš kad siđemo - kaže opet
onaj drugi.
Kada im je ostalo svega 100 metara
do silaska opet će mucavac:
- Ššaaa...
- Ama, jarane, sačekaj da siđemo!
- A mater nije, ona je domaćica malo oko bašte i kuće i tako to,
ko i sve domaćice.
Kada su napokon sišli pita onaj
drugi:
- Deder sad polako reci šta si
htio?
POZDRAV
Odlazi mladić u vojsku. Na rastanku otac mu reče:
- Sine, budi dobar vojnik i kad
sretneš oficira, stani mirno i
pozdravi ga.
NAJKRAĆI PUT
Dođe stranac u Hercegovinu, pa
susrevši nekog dječaka upita:
- Sinko, kako najbrže mogu doći
do Širokog Brijega?
- Amater?
Već drugi dan, na krugu kasarne
sretne on jednog starijeg čovjeka u
uniformi pa ga upita:
- Jeste li vi oficir?
- Jesam – odgovori ovaj.
- E, puno Vas je pozdravio moj
otac.
PLANINARI
Penju se dvojica prijatelja na
planinu, a jedan od njih muca. Nakon uspona od 300 metara kaže
onaj što muca:
Ššaaa...
- Reći ćeš kada dođemo na vrh –
odgovara mu drugi.
Na oko 200 metara od vrha opet će
mutavac:
- Ššaaa...
- Čekaj više, reći ćeš mi na vrhu!
- nervozno će drugi.
Kada su došli na vrh planine kaže
onaj drugi:
- E sad mi polako reci šta si mi
želio reći u putu?
- Ššaaa... ša... šator smo zaboravili!
Kako ne mogu logorovati krenu
nazad po šator. Nakon 300 metara
kaže mucavac:
- Ššaaa...
- Ššaaa... ša... šalio sam se.
- Daj 10 maraka, pa ću ti reći.
Narodne
poslovice
Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju.
- Eeee, sinko moj, tako nećeš
daleko stići u životu
Čovjek je čovjeku vuk.
- E Boga mi, nećeš ni ti do Širokoga.
Čovjek da ne umre, crko bi!
FIRMA
Dolaze dva Hercegovca u općinu
registrirati firmu. Službenica ih
pita:
- Ime firme, molim?
- Šesto Čulo. - odgovaraju oni.
- Baš ste dobro ime za firmu
smislili. Ljudi često smišljaju za firme najgluplja imena.
Molim vas sad imena osnivača
firme.
Da je pamet do kadije, k’o od kadije, ne bi kadija ni treb’o.
Dok mudraci proučavaju život, pametni ga prožive.
Gledaj majku, biraj kćerku.
Gdje je srce mrtvo, sve ostalo je mrtvo.
Kad mačke nema, miševi kolo vode.
Kako došlo, tako o’šlo.
- Jozo Šesto i Ante Čulo.
ŠKOLSKI DRUGOVI
Sretnu se dva prijatelja iz srednje
škole na pijaci:
- Pa gdje si, prijatelju, nisam te
vidio sto godina! Jesi ti ono završio medicinu? Ko kupuje što mu ne treba, prodavat će što mu treba.
Ko s đavolom tikve sadi, o glavu mu se obijaju.
Ko s djecom liježe, popišan ustaje.
- Jesam, jašta sam. Imao sam
prosjek 7,8! Ko se u kolo hvata, u noge se uzda.
- Svaka čast prijatelju, uvijek
si bio mozak! A pošto su ti
krastavci?
Ko se ženi na brzinu, taj se kaje na tenane.
Zagonetke
Crno, maleno, a na putu
čeka meso?
Trn
Slika
Magla
Priredio: Vezuv BAŠIĆ
Gleda, a govoriti ne
može?
FEBRUAR 2014
Bijela njiva, crno sjeme,
mudra glava koja sije?
Knjiga
Kroz gomilu ide, a ne
šušti?
23
ZANIMLJIVOSTI
Priredio: Emir OVČINA
zaruke bile dovoljne za veselje, sreći
mladog navijačkog para sigurno nije
bilo kraja kada je ekipa Danske izborila pobjedu nad Mađarskom.
Njemačka: Usnuli
službenik greškom
prebacio 222 miliona
eura
TURSKA
Održana manifestacija izbora
najljepše deve
Uoči 32. po redu manifestacije hrvanja deva poznatije i kao “Selcuk
Efes” u turskom gradu Izmiru su izabrane najljepše deve, javlja Anadolu Agency (AA). Na manifestaciji je učestvovalo oko 40 deva iz Egejske i Mediteranske regije u Turskoj, dok je za najukrašeniju devu izabrana deva pod imenom “Samanyolu” čiji vlasnik je Ismail Saman i
grada Canakkale. Inače, na manifestaciji hrvanja deva učestvovat će
oko 130 deva, a za praćenje ovog nesvakidašnjeg događaja akreditovano je čak 30 stranih novinara.
Švedska: Saznao iz
novina da je mrtav
Mnogo toga što pročitate u novinama može da vas iznenadi, ali Šveđanin Sven-Olof Svenson (81) nije
ni slutio da će u novinama pročitati da je - mrtav. On je za Božić je
primljen u bolnicu jer se, kako tvrdi, osjećao loše. Kasnije tog dana,
njegova 90-godišnja sestra posjetila
je bolnicu, razgovarala s ljekarima i
iz nekog neobjašnjivog razloga, bolnicu napustila u uvjerenju da je njen
brat preminuo. Napisala je umrlicu i
platila da se ista objavi u lokalnom
listu Jonkopings-Posten, a mnogima
je zabuna postala jasna tek nakon što
su posjetili bolnicu i shvatili da je
Svenson živ i zdrav.
Umorni
službenik
banke
u
Njemačkoj zaspao je na radnom
mjestu i pritisnuo tipku na tastaturi
zbog čega je iznos manjeg transfera
novca promijenjen u 222 miliona
eura. Pred sudom u gradu Hesenu
rečeno je da je službenik trebalo da
prebaci samo 62,4 eura sa bankarskog računa jednog penzionera, ali je
na kratko zaspao i pritisnuo više puta
broj dva na tastaturi, čime je transfer
Indija: Zaspao pijan
pa ga pojeo piton
U indijskoj državi Kerala jedan čovjek je u pijanom stanju zaspao na
ulici. Piton ga je prvo udavio, a potom progutao. Kasnije su mještani
pronašli naduvenu zmiju. Vlasti upozoravaju turiste koji dolaze u Indiju
da vode računa o količini alkohola
koji konzumiraju, kao i da smanje
druga sredstva za opuštanje, kako ne
bi dolazilo do sličnih situacija.
Danska: Zaprosio
je ispred 14 hiljada
ljudi!
Utakmica između Danske i
Mađarske održana 20. januara ostat
će u lijepom sjećanju mladom paru
iz Danske, donosi službena stranica Evropskog rukometnog prvenstva. Prvi put u historiji prvenstva
gledatelji su svjedočili zarukama.
Danac Nickolaj Jensen zaprosio je
svoju djevojku Charlotte Brixtofte
ispred 14 hiljada ljudi, prenosi Index. Oduševljena djevojka pristala
je udati se za Nickolaja, koji priznaje
kako je uložio puno truda u pripremu
prosidbe jer je želio da se to dogodi
na posebnom mjestu. Iako bi i samo
NJEMAČKA
Otvoren prvi restoran za pse i mačke
Prvi njemački restoran za pse i mačke otvoren je u Berlinu tokom praznika izazvavši kritike da je luksuzni restoran za životinje “dekadentan”.
Restoran “Pets Deli” koji nudi poslastice za domaće životinje nalazi se
u mondenskom krvartu Grunevald, a cijene obroka kreću se od tri do
šest eura, dok su slatkiši oko četiri eura. Jelo se može odnijeti kući ili
konzumirati na licu mjesta, dok vlasnici pijuckaju kafu.
znatno uvećan - na 222.222.222,22
eura. Banka je ubrzo otkrila i ispravila grešku. Slučaj je sudu prijavio radni kolega “uspavanog” službenika,
koji je otpušten s posla jer je dozvolio propust prilikom ovjere naloga.
Sud je donio odluku da se otpušteni
službenik može vratiti na posao.
RUMUNIJA
Čobanin sa 500.000 lajkova
Rumunski pastir Gita Danuletiu (28) prilagodio se modernim tehnologijama. Pašnjak na koji vodi ovce, najčešće bira po jačini signala
mobilne telefonije da bi bio u kontaktu sa porodicom. Koristi i tablet
kako bi napravio fotografije ovaca, šume i hrane koju sam priprema
u kotliću, a zatim ih objavljuje na Facebooku. Na ovoj društvenoj
mreži Gita je do sada prikupio skoro pola miliona lajkova. Rumuni su
se toliko zainteresirali za njega da je odlučio da u februaru organizira
druženja s fanovima.
24
vlada planira da zatvorenicima naplaćuje po 16 evra dnevno u roku od
najviše dvije godine, a to čini sedam
odsto stvarne cijene “iznajmljivanja”
ćelija. Još jednim nacrtom zakona
koji se razmatra predviđeno je da
zatvorenici nadoknađuju troškove
istrage i sudskog postupka.
FEBRUAR 2014
Holandija:
Zatvorenici ubuduće
plaćaju kiriju za
ćelije!
Holandski prestupnici ubuduće bi
mogli da plaćaju kiriju za svoje zatvorske ćelije, kao i troškove sudskog
postupka! Vlasti Holandije razmatraju nacrt zakona koji bi lica osuđena na zatvor obavezao da plaćaju
“stanarinu” u ćelijama. Holandska
Kina: Dječak
isjeckao na
komadiće cijelu
ušteđevinu roditelja.
Jedan znatiželjni četverogodišnjak
iz Kine uspio je roditeljima rastrgati
svu ušteđevinu nakon što je novac
pronašao u kutiji ispod kreveta u njihovoj sobi. Njegova majka, Liu Fan,
pojasnila je da je dječak to napravio
jer su mu inače dozvoljavali da kida
stare knjige, a ona i njen suprug za to
vrijeme bili su u sobi do. U pitanju je
bilo otprilike 3.000 funti, piše Daily
Mail. Porodica je novac čuvala za
novi stan, a srećom, banka je pristala
na to da im novčanice u dijelovima
zamijeni za nove.
IZ SVIJETA
Vijetnam: Radnicima
čili umak kao
trinaesta plata
Jedna vijetnamska trgovačka kompanija isplatila je trinaestu platu
u obliku ljutog čili umaka, koji ta
kompanija distribuira. Za uspjehe
i postignuća tokom godine, obični
radnici dobili su po kutiju tog ekstra
ljutog začina, a članovima uprave
pripale su po dvije. Što učiniti s toliko ljutike, radnici ne znaju. Osim
čilija, kompanija prodaje i druge
proizvode kao što su instant rezanci,
keksi, mlijeko i pića. Radnici kažu
kako bi bilo dobro da su za trinaestu
platu dobili i te proizvode.
Kenija: Nakon što je
proglašen mrtvim,
probudio se u
mrtvačnici
Zaposlenici u mrtvačnici su se nasmrt uplašili nakon što se muškarac, koji
je prolašen mrtvim, probudio počeo
dozivati upomoć. Dvadesetčetverogodišnji Paul Mutora iz Kenije je
prevezen u bolnicu u kritičnom stanju nakon što se navodno pokušao
ubiti popivši insekticid zbog svađe s
kon što ga je papagaj odao saobraćajcima koji su ga zaustavili
radi rutinske kontrole. Zatražili
su mu dokumenta, a sa zadnjeg sjedišta začuo se glas koji
govori: “Pijan je, pijan je, pijan
je...” Policajci su prvo mislili da
se u kolima nalazi neki prijatelj
šaljivdžija, a onda su ugledali papagaja. Dali su vozaču da
uradi alkotest, koji je potvrdio
ljubimčeve tvrdnje. Giljermo je
priveden, a papagaja je odvelo
društvo za zaštitu životinja.
INDIJA
SAD: Baka će roditi
vlastitu unuku
Čovjek sa 39 žena, 94 djece i 33 unuka
Zion Chan iz Indije ima 39 žena, 94 djece, 14 snaha i 33 unučića i
svi žive pod istim krovom. Oni su vjerovatno najveća porodica na svijetu, imaju čak i svoju školu. Ta porodica za večeru obično pojede 30 pilića, blizu 60 kilograma krompira i 100 kilograma
riže. Zion Chan živi u selu Baktawng u indijskoj državi Mizoram,
u kući na četiri sprata koja ima 100 soba. On je predstavnik sekte koja dozvoljava članovima da se žene koliko god puta hoće.
ocem. Ljekar Joseph Mburu je rekao
da su Paulu dani protuotrovi, a nedugo kasnije se činilo kao da je umro.
Paulovo tijelo je potom premješteno u mrtvačnicu, gdje se probudio i
nasmrt uplašio zaposlenike. Oni koji
su bili dovoljno pribrani, vratili su
ga u bolnicu. Sada je dobro, a ljekari
kažu da će se potpuno oporaviti.
Meksiko: Vozača
odao papagaj
Vozač iz Meksika postao je
vijest u lokalnim medijima na-
Amerikanka peruanskog porijekla
rodit će u februaru vlastitu unuku nakon što se ponudila za surogat majku
svojoj kćerki u Provu u Američkoj
saveznoj državi Utahu. Julia Navarro (58) u osmom je mjesecu trudnoće
a nosi dijete svoje kćerke Lorene
McKinnon (32) koja nije uspjela
sačuvati dijete u trudnoći već deset
puta. Tražili su surogat majku, ali se
nakon nekoliko odustajanja ponudila
Lorenina majka koja je zbog menopauze morala primiti hormonske injekcije. Majka je Loreni tako uštedjela 30 do 60 hiljada dolara koliko bi
je stajao postupak s nekom drugom
surogat majkom, prenosi dnevnik.hr.
POGREBNE USLUGE
“ISMO”
+387 32 746 192
+387 61 521 612
+45 26 716 810
[email protected]
[email protected]
USLUGE:
-PREVOZ
-EKSHUMACIJE
ZA ČLANOVE BH glasa
POPUST I DO 1000 DKR
SKANDINAVKA
SASTAV I
DJELO
GRAF.
KNJIŽEVNICE
OBRADA:
SA
SLIKE
EMIR OVČINA
SVEČANA
DJELO
DJELO
DVORANA
KNJIŽEVNICE KNJIŽEVNICE
UNIVERSA SLIKE
SA SLIKE
ZITETA
POGODBENI
VEZNIK
NAJTANJE
SLOVO
ČEŠKI
HOKEJAŠ,
JAN
PROSLAVA
STOGODIŠNJICE
(Grč.)
ORUŽANI
SUKOB
NARODA
PONOS,
DOSTOJANSTVO
LIČNA
ZAMJENICA
ITALIJA
VEDAR
DJELO
KNJIŽEVNICE
SA SLIKE
DJELO
KNJIŽEVNICE
SA SLIKE
PRIPADNIK
JANJIČARSKE POMOĆNE VOJSKE
(Turc.)
VANADIJ
GRAD U
BRAZILU
IME NAŠE
KNIŽEVNICE
SA SLIKE
MJESTO U
DANSKOJ
DIO USTA
ONAJ KOJI
ELABORIRA
(Franc.)
“Internatioanl
Council of
Nurses” (Skr.)
HRV. FUDB.
STRUČNJAK,
IVO
ETILIJA
ODMILJA, ETA
OTAC,
TATA
(Dalm.)
DRUGI I PRVI
SAMOGLASNIK
RIMSKI: 4
MALA
AVENIJA
PRVO
SLOVO
ABECEDE
RUMUNIJA
ČEŠKO
MUŠKO
IME
PREMETALJKA (Mn.)
DJELO
KNJIŽEVNICE
SA SLIKE
NJ.A.
OBAMINO
IME
RIJEKA U BIH
BIVŠI
NJEMAČKI
FUDBALSKI
GOLMAN,
ROBERT
RIMSKI:
101
STAROGRČKI
HRAM
VRSTAN
LISTOPADNOG
DRVETA
PREDMETAK SA
ZNAČENJEM:
PRIVREDA
(Lat.)
PRVI
MITSKI
LETAČ
PRAŠINA,
PEPEO
NIJAZA
ODMILJA
PROŠLE
GODINE
ŠPANIJA
IME
TRENERA
OSIMA
MLAĐEG
“Texas
Luthern
University”
(Skr.)
BOR
PREZIME
KNIŽEVNICE
SA SLIKE
DANSKA
LIČNA
ZAMJENICA
SKUP
LAIKA
IME
NAŠE
REŽISERKE
BEGIĆ
BELGIJA
ŽEN. IME
ŽIVOTINJSKO LEGLO,
BRLO (Mn.)
SAVEZNA
DRŽAVA U
SAD
LIČNA
ZAMJENICA
AUSTRIJA
JEDNA
ZVIJEZDA
MALI REOL
ŠERENE
PAPIGE
IZ NEODREĐENOG
PRAVCA
ŽALOSNA
VRBA
SLOJ
PREVRNUTE
ZEMLJE KOJI
OSTAJE PRI
ORANJU
BAVITI SE
REZBARENJEM
STROJ ZA
NA
MIRNI,
PROIZVODSILU
NJU STRUJE, POVUČENI
ODUZIMAN GENERATOR
NORVEŠKA
(Mn.)
MUSLIM.
SVETI HRAM
U MEKI
POKUS
DJELO
KNJIŽEVNICE
SA SLIKE
IME
GLUMCA
MARFIJA
POKRAJINA
I GRAD U
BRAZILU
DOKAZ O
ODSUSTVU
SA MJESTA
ZLOČINA
JELO
(Dalm.)
NA OVAJ
NAČIN
JEST
(Kraće)
ISTA
SLOVA
I.M.
SAMAC,
MONAH
(Mn.)
SPILBERGOV
FILM
VEZNIK
ALT
DJELO
KNJIŽEVNICE
SA SLIKE
2+1
RJEŠENJE IZ 41. BROJA: EKSPRESIONIZAM, PAKAO, OSOVJIVO, IRR, BERTA,ESEJ, ZAŠTITARKA, UNA, OKER, AJOVAC, AM. DANIS TANOVIĆ, A, ALAJ, REMJ, UI, A, KLEK, Ž. TŽ, UEDA, IKRA, S, IŠ, VOI, KOJE, OMSK, OČUH, TATA, LEMI,
URAL, UŠ, D, B, NIČIJA ZEMLJA, EP, BUĐENJE, BASK, RAHAT, ČISTITELJ, ASIRIJAC, EJINA, ČAS, SANJANKA, SS, ...A ŽELJEZA, AA, KIT;
26
FEBRUAR 2014
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
19 892 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content