/r
E
:it
ri!
ffi'w#
;rr; *
,
'*'.1: ' :'- - ; f "l, i" .,
.-, .: ;.i:,i"
]:,,,=,..':,:.-.",:t li i: :j f
F.ffi#
,,
:
:il
t:
, +, -," i"'15
i.;.'r,"f
;
.:-';
'1a:;:
-
;:.
,:;ar.i+
::
.''-'. j,' ::" .,'; .-... i: ."'."
i {tii,.,
'r:ij;
; :
r'
l
,n,
na;l;ir+:j*- r,'flt ,.fj;i
"*t :::
:
I
",.."."
I
dr. lvana Manola,
spec. dermatologije i venerologije
Poliklinika Vili, Prilaz C. Deleli1a32/t
10000 Zagreb
.. ako su pojedini madeZi
Promjene u madeZima znane
prekurzori melanoma koZe, oni
su znatno eesce znak poveianogrizika. Benigni madeZi su
obidno <5 mm u promjeru, mogu
pod akronimom ABCDE:
,:i-
"l:rr:r'r';r:Jr:l
l'j',ii.ilri
t-'.;lt',t
madeZa se nalazi na fotoekspontranim dijelovima koZe.
Studije pokazuju da je broj
madeia proporcionalan
Kako su benigne promjene
uglavnom stabilne, svaka lezija
kojoj dolazi do promjena treba
biti shvaiena ozbiljno. lsti stav
vrijedi za pojavu bilo kakve
pigmentirane promjene u dobi
iznad 40 godina, kada pojava
novih pigmentiranih promjena
nije uobidajena.
nastanl<a melanoma u odnosu na
Promjena suspektna na melanom
;:,i ; l;rii'll
I r'li.:r#llff
pocetka. Postoj i nekoliko kl in idki h obiljelja
koja dine madeZ atipidnim:
:,' veii su od obidnih madela, obidno 4 do
12 mm u promjeru
prisutna je varijabilnost u boji: nijanse
t
tamno i svijetlosmede uz crvenu boju, bez
prisutnosti crne boje u veiini sludajeva
'. rub atipidnih madeZa je zarezan, a u
nekim dijelovima neo5tro ograniden od
okolne koZe
Klinidke varijante atipidnih made2a:
i'. atipidan madeZ po tipu "jaje na oko,,
dermalni made? okruZen makuloznim
haloom
,. madei dija povr5ina podsjeia na oblutke
s prstenom makulozne pigmentacije
i' asimetridan
rubova
84 I
l
t'rsJe0ilfis
madeZ s dva tona, nejasnih
u
Osobe s atipidnim madeZima
imaju 3-20 puta veii rizik
kongenitalnim melanocitnim
madeZom je izmedu 4.5 i 10%.
Atipidni madeZi mogu nastati iz obidnih
madeia ili mogu biti atipidni od samog
vertikalan rast
pregledati.
madeZu. Rizik nastanka melanoma
u jednoj mjeri korelira s velidinom
madela. Velidina madeZa desto
korelira s dubrnom smjeitaja nevus
stanica. Prosjedan rizik nastanka
melanoma u pacijenata s velikim
pigmentirani dvorii.
-
da se madeZ treba temellito
klinidki j dermatoskopski
Melanom moZe nastati u svakom
kongenitalnom melanocitnom
unutar kongenitalnog madeia se
-
madeZa ili pojava subjektivnih
senzacija (bol, svrbeZ) upuiuju
:'li +i-it,l;:;
obidno manifestira kao Zariino zadebljani
u
-
promjeru
irir,:'t:rli,:i:
kumulativnom izlaganju suncu
u prvom desetljeiu Zivota.
:
izra\ena asimetrija
nepravilni rubovi
pojava viie od dviju boja
j,';i;tiiri:.!r;r'- faSt madeZa U
biti uzdignuti rli ravni, okruglog
oblika ijednolike boje. Veiina ovih
i :i,,; f i j:l;,:I i t i + i l':
-
obje osi
opiu populaciju. Od ukupnog
Iako atipidni madeZi dijele neka klinidka
obiljeZja melanoma, oni su opienito stabilni
i asimptomatski. Njihova progresija prema
melanomu se najdeiie manifestira kao
novo Zari5no podrudje duboke pigmentacije klinidki vidljivo kao tvor. Zbog porasta
udestalosti malignog melanoma u cijelom
svijetu postoji opravdan strah od pigmentiranih promjena kole.Vdo jevalna
samokontrola koZe i sluznica.
broja melanom a, priblii:no 10%
nastaje iz atipidnih madela. Atipidni madeZi
su dio sloZenog profilarizikamelanoma koji
ukljuduje: ukupan broj madela, obiteljsku
anamnezu, osobnu anamnezu i anamnezu
izlaganja suncu. Prisutnost viSe od 10
atipidn ih made2a
znahlno poveiava rizi k
nastanka melanoma.
:il1:::i,i i ifi;.ii'i
Melanom je najzloiudniji karcinom koZe
i
sluznica. U Europi incidencija melanoma
raste 3 do 5% godi\nje. Znatan porast
incidencije melanoma i njegova povezanost s mortaljtetom zahtijevaju detaljnije
razumijevanje dimbenika rizika. Melanom
je rijedak u djece iadolescenata iugO%
sludajeva zahvaca populaciju stariju od 10
godina Zivota. Unatoi screeningu i
programima ranog otkrivanja stopa
mortaliteta melanoma u starijih pacijenata
je stabilna ili kontinuirano raste. Pad
mortaliteta biljeZi se u mladih pacijenata i
pripisuje se udinku edukacije putem medija
o dimbenicima rizika u nastanku melano-
&w&ffift# Sw
ma. Stopa preiivljenja melanoma je znatno veia u razvijenim
zemljama (91%), nego u zemljama u razvoiu (40%). Veliki
edukacijski napori u razvijenim druitvima rezultiraju ranom
dljagnostikom i boljom prognozom lijedenih melanoma.
qs d i j,ag* * *'t i Et*
je
novija, neinvazivna metoda, koja koristi
Dermatoskopija
optidko poveianje od 10x za promatranje arhitekture madeia.
Ova metoda predstavlja velik napredak jer se njome moZe
otkriti melanom u najranijem siadiju. Razvitkom dermatoskopije
u osoba s brojnim pigmentnim madeZima, posebice u pacijenata
sa sindromom displastidnog (atipidnog) nevusa omoguieno je
detaljno promatranje arhitekture madela uz pohranjivanje slika
(makro i mikro) te praienje istih madeZa u odredenim vremenskim intervalima. Tako se slika madeZa na prvom pregledu moZe
usporedivati sa slikom nakon iest mjeseci. Ako se uode
promjene koje upozoravaju na zloiudnu preobrazbu, promjena
se uklanja kirurikim putem uz patohistoloiki pregled. Dermatoskopskom pregledu svakako treba prethoditi temeljita osobna
obiteljska anamneza. Posebna pozornost pridaje se pregledu
ffi ':*'.'=* *
t
*€.*#
x.re
Zaitita od sunca
kojoj mo,iete vierovati
Av6ne Sun proizvodi za zaStitu od sunca sadrie
kombinaciju visokokvalitetnih zaititnih faktora:
MPI (mineralni zaititni faktor) i Tinosorba M * S.
Ova jedinstvena kombinacija jamii najbolju UVB
i UVA zaititu za osietliivu koZu. PodnoSljivost
proizvoda, fotostabilnost i udinkovitost u za5titi
od sunca zajedniiki su udruZene kako bi pruiile
dubinsku zaititu vaioi koii.
i
i .,.,
,,
'
..
t',
i,,ril
lr
i.,::r':l:,. lj,,
l.l,l,l:l:r
i.i
l.:.a,,,a: ll:
novih pigmentnih promjena ili postojeiih koje su se u zadnje
vrijeme promijenile.
Prednosti dermatoskopije u odnosu na klasidan dermatoloiki
pregled su u:
razlikovanju melanoma od ne-melanocitnih promjena
+ otkrivanju ranog melanoma (znatno ranije nego golim okom)
* pregledu i praienju atipidnih madeZa
t dokumentaciji klinidkog nalaza i dermatoskopskih slika
Akronim ABCDE koji je na5ao iiroku primjenu i ozna(ava primarne
klinidke kriterije za dijagnosticiranje suspektnog melanoma koZe. U
ranojfazi melanom je ieSko klinidki diferencirati jer moZe imati
ir-
klinidka obiljeZja atipidnog madeZa. Dermatoskopija omoguiava
evaluaciju boja i mikrostruktura u epidermisu koje nije moguie
vidjeti golim okom i znatno pomaZe u razlikovanju malignih i
benignih pigmentnih promjena koZe.
F r* gl *o-* lq e r* d * *-: at*". * ke: p * i+d;i {T:: llt #t* # * rilt
Dermatoskopija je pregled povriine koZe. Tijekom dermatoskopskog pregleda pigmentna promjena je prekrivena tekuiinom i
pregledava se optidkim sistemom. Na taj nadin se postiZe vizualiza'
cija specifidnih struktura koZe kao i lokalizacija i distribucija
melanina. Dermatoskop je jednostavan, optidki instrument'
Aparatura se sastoji od rudnog dermatoskopa koji se spoji s
fotoaparatom kako bi se fotografirale uveiane pigmentne
promjene i kao takve pohranile u datoteku podataka pacijenta'
+"
fr
u€=:=
:
*
#,*.F{+fiii#
=
promjena
a{tita
za djecu
i odrasle
fs liTF :
u madeZu ili pojava novog madeZa, posebice u
Svaka
osoba starijih od 40 godina, treba biti ozbiljno shvaiena Dobroiudni madeZi su stabilni i ne mijenjaju se. rr4D
Samo kvalitetan proizvod pru2a sigurnosl primiene i oiekivano djelovanje
ww.vasezdravlie.com www.oktal-phama.hr savjetovaliste@oktal-pharma hr
© Copyright 2024 Paperzz
