close

Enter

Log in using OpenID

Bilten 4 – 2009 - HUHIV-a

embedDownload
03
SADRŽAJ
Epidemiologija HIV-infekcije i AIDS-a
u Hrvatskoj
str. 06
Demant
str. 08
Oralni seks
str. 10
Primarna HIV-infekcija
str. 13
Priručnik za HIV savjetovanje i testiranje
str. 20
Obavijest osiguranim osobama dopunskog
zdravstvenog osiguranja
str. 22
1. 12. 2009., Svjetski dan borbe protiv AIDS-a
str. 29
Cenzura plus
str. 43
Nova edukativna računalna igra – “Pobijedi
HIV i druge spolne infekcije”
str. 50
06
Preuzeto s www.hzjz.hr
Epidemiologija
HIV-infekcije i
AIDS-a u Hrvatskoj
prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Nacionalnom
programu suzbijanja HIV/AIDS-a i posebnim programima
(program povećanja dostupnosti, program poboljšanja
praćenja HIV-infekcije te istraživanja proširenosti HIV-a i
rizičnih ponašanja u skupinama s povećanim rizikom za
infekciju HIV-om).
::: iznosimo preliminarne podatke za 2009.
godinu, odnose se na razdoblje od 1985., kad
su zabilježeni prvi slučajevi infekcije, pa do
kraja listopada 2009.
Od 2003. godine djeluje 10 centara za anonimno i besplatno HIV-savjetovanje i testiranje koji su do kraja 2008.
godine pružili 17 000 savjetovanja za 9000 korisnika, koliko
je i testirano na HIV (utvrđeno je 60 pozitivnih nalaza). U
prvih 6 mjeseci 2009. godine u centrima je pruženo 1740
savjetovanja za 974 korisnika, a 963 osobe su se testirale
na HIV (utvrđeno je osam pozitivnih nalaza). Dobrovoljno
testiranje na HIV i savjetovanje omogućuje rano otkrivanje
HIV-infekcije, što omogućava pravodobno liječenje i skrb
za oboljele i sprečava nehotično širenje infekcije na druge.
Od 1985. godine pa do kraja listopada 2009. registrirano je
784 osoba kojima je dijagnosticirana HIV-infekcija, od kojih
je 298 razvilo AIDS, a 161 osoba je umrla.
U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj se godišnje prosječno
registrira 15 osoba oboljelih od AIDS-a, što nas svrstava u
zemlje niske učestalosti ove bolesti. U 2009. zabilježeno je
8 slučajeva AIDS-a.
Među svim oboljelima s HIV-infekcijom 80% su muškarci
(654 muškarca i 130 žena). Najveći broj infekcija registrira se
u dobnoj skupini od 25 do 49 godina.
Kao način prijenosa dominira seksualni put. U 48% slučajeva
put prijenosa je muški homoseksualni odnos, 36% zaraženo
je heteroseksualnim odnosom, 8% osoba steklo je infekciju
dijeljenjem pribora za intravensko korištenje droga, a svi ostali načini prijenosa čine manje od 5% zaraženih.
Od 47 slučajeva dijagnosticirane HIV-infekcije u 2009. godini, u 35 slučajeva vjerojatni je put prijenosa muški homoseksualni odnos, u 11 heteroseksualni, dok u jednom
slučaju put prijenosa nije bilo moguće dokazati.
U 2008. godini testirano je ukupno 292 856 osoba, od čega
je registrirano 146 pozitivnih nalaza ili 0,05%. Među dobrovoljnim darivateljima krvi registrirano je 5 HIV-pozitivnih
osoba, što čini 0,002% pozitivnih. Od ukupno 290 korisnika
opojnih sredstava, njih 3 ili 1% su bili HIV-pozitivni.
U Hrvatskoj se redovito provode mjere praćenja,
sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV-infekcije i AIDS-a
08
Tomislav Beganović
HUHIV
Demant
Ovim putem zaposlenici i članovi udruge HUHIV (Hrvatske
udruge za oboljele od HIV-a) izražavaju nezadovoljstvo
dijelom teksta koji je izašao u brošuri Živjeti pozitivno –
priručnik za unapređenje kvalitete života osoba koje žive s
HIV-om, koju je izdala udruga ISKORAK.
U dijelu brošure na str. 54, u drugom odlomku, stoje neistinite tvrdnje da je udruga HUHIV pokrenula pravno
savjetovalište za osobe koje žive s HIV-om, te da se do trenutka tiskanja ove brošure udruga nije registrirala pri Ministarstvu pravosuđa za primanje primarne pravne pomoći.
Ovim putem svima koji su radili na izradi ove brošure
upućujemo informaciju da udruga HUHIV nikada nije
imala svoje pravno savjetovalište, nego da je preko jedne
odvjetničke kuće u Zagrebu omogućeno svim oboljelim od
HIV-infekcije davanje pravnih savjeta te da je to dio jednog
projekta za koje je udruga osigurala sredstva. U nekoliko
navrata su određeni članovi udruge Iskorak bili upoznati s
tom činjenicom, ali očito nitko od autora i urednika brošure
nije kontaktirao udrugu i zatražio pravu informaciju vezanu
za temu koja je objavljena u gore navedenoj brošuri.
Stoga još jednom molimo sve da prije izdavanja bilo kakvih
informacija vezanih za rad udruge kontaktiraju zaposlenike
udruge ili potraže točne informacije na mrežnoj stranici
udruge www.huhiv.hr
10
Vlatka Matković Puljić, prof.
Oralni seks
Liječnici i znanstvenici nisu sasvim sigurni da li i koliko je
ljudi zaraženo HIV-om zbog rizičnog oralnog seksa. Neki
misle da se nitko nije zarazio HIV-om zbog oralnog seksa,
dok drugi navode da bi čak 3% infekcije moglo biti zbog
oralnog seksa. Krajem 2008. istraživači su na temelju svih
dostupnih dokaza izračunali da je rizik od zaraze HIV-om
tijekom oralnog seks vrlo nizak, ali da nije nula.
Poznato je da je oralni seks uključuje manje rizika nego
nezaštićeni analni seks ili nezaštićeni vaginalni seks.
Koliko je riskantan oralni seks?
Vjerojatnost da se HIV prenese s HIV-pozitivne osobe
na HIV-negativnu osobu ovisi o vrsti kontakta. HIV se
najčešće prenosi:
::: nezaštićenim analnim odnosom (nezaštićen odnos je
odnos bez kondoma)
::: nezaštićenim vaginalnim odnosom
::: dijeljenjem igala i šprica
::: te s majke na dijete.
Vjerojatnost prijenosa HIV-a ovisi i o broju kopija virusa u
krvi. A za prijenos HIV-a oralnim putem važno je dentalno
zdravlje osobe.
Oralni seks se pokazao kao najmanje rizična spolna aktivnost, ali nije bez rizika. Vrijedno je naglasiti da se druge
spolnoprenosive bolesti, poput sifilisa, herpesa i gonoreje,
lako prenose oralnim spolnim odnosom.
U jednom istraživanju na 100 parova (jedan partner
HIV-pozitivan, a drugi HIV-negativan) u deset godina nije
pronađen niti jedan slučaj oralnog prijenosa HIV-a.
Druga studija iz SAD-a koja uključuje homoseksualce
također nije pronašla niti jedan slučaj prijenosa HIV-a
oralnim putem, ali ne isključuje mogućnost da eventualno
postoji rizik.
Istraživači koji su uzeli u obzir sva istraživanja koja su
rađena na mogućnosti prijenosa HIV-a oralnim putem
otkrili su da je rizik vrlo nizak, ali ne nula.
Kada je oralni seks rizičan?
U najvećem ste riziku da ćete prenijeti HIV ako imate
neliječenu spolnu bolest. Ako u ustima ili na desnima
imate posjekotine, rane ili ogrebotine također postoji mogućnost za prijenos HIV-a. Ako imate infekciju,
uključujući i spolnoprenosive, ali i infekcije grla pod
povećanim ste rizikom od prijenosa HIV-a oralnim putem.
Ako osoba ima velik broj kopija virusa u krvi, to može
značiti i velik broj kopija virusa u sjemenu (spermi). Iako
postoje brojni dokazi da ljudi koji su nedetektabilni (iznimno mali broj kopija virusa HIV-a u krvi, broj gotovo jednak nuli) obično imaju nedetektabilan virus i u sjemenu,
ali to nije uvijek slučaj. Čimbenik kao što je neliječena spolnoprenosiva infekcija može uzrokovati povećanje broja
kopija virusa u sjemenu. Stoga većina liječnika smatra da
se ne može reći da je nedetektabilna osoba i neinfektivna.
Međutim, rizik od prijenosa HIV-a kod oralnog seksa ako
je osoba nedetektabilna su iznimno niske.
Kako možete smanjiti rizik?
Postoji nekoliko načina za smanjenje rizika kod oralnog
seksa. Naravno, neki će biti prihvatljiviji od drugih za vas
osobno. Morate sami donijeti odluku o razini rizika koji
je za vas prihvatljiv. Mnoge od strategija u nastavku će
pružiti zaštitu od drugih spolnoprenosivih infekcija:
::: Za vas je rizik kod oralnog seksa dovoljno nizak da biste
mogli nastaviti svoje redovno spolno ponašanje.
::: Preferirate ne imati oralni seks jer je i mali rizik od prijenosa HIV-a oralnim putem za vas prevelik.
::: Odlučili ste se smanjiti broj partnera s kojima imate
11
oralni seks.
::: Odlučili ste se imati oralni seks samo s kondomom (za
muškarce) ili femidomom (za žene).
::: Odlučili ste imati insertivan oralni seks, jer je sigurniji od
receptivnog oralnog seksa.
::: Odlučili ste ne ejakulirati u svog partnera, odnosno da
netko ne ejakulira u vas.
::: Odlučili ste da neće imati oralni seks sa ženama za
vrijeme menstruacije.
::: Pazite na zdravlje u usnoj šupljini. Vjerojatnost prijenosa HIV-a povećava se ako osoba ima krvarenje desni,
čireve, posjekotine ili rane u ustima. Ne četkajte zube
neposredno prije oralnog odnosa.
::: Idite na redovite preglede i pazite na seksualno zdravlje.
Tako ćete utvrditi imate li neku spolnu infekciju koja
povećava mogućnost prijenosa HIV-a.
Liječnici i
znanstvenici nisu
sasvim sigurni da li i koliko
je ljudi zaraženo HIV-om
zbog rizičnog oralnog
seksa
13
Ivana Crnčić, dipl.ing.
Primarna HIVinfekcija
Definicija akutne primarne HIV-infekcije
::: visokorizična ekspozicija unutar prethodnih 2-8 tjedana
::: prisutnost kliničkih simptoma
::: moguće određivanje količine HIV-a u plazmi (p24 Ag i/
ili HIV RNK > 10000 kopija/ml)
::: negativan ili neodređen serološki nalaz (negativan ili
slabo pozitivan test ELISA i WB < 1 traka).
Preporuka: potvrditi infekciju testom antitijela na HIV
(WB) nakon 3-6 tjedana.
PRIJENOS
INFEKCIJE
Liječenje
::: dati prednost uključivanju u klinički pokus.
Liječenje je indicirano u slučaju:
::: AIDS definirajućih bolesti
::: potvrđenog broja CD4 limfocita < 350/mm3 u 3.
mjesecu ili poslije.
Liječenje dolazi u obzir u slučaju:
::: teže bolesti/dugotrajnih simptoma (posebno simptoma SŽS-a).
Liječenje nije obvezno ako se indikacije temelje samo
na teoretskim pretpostavkama. U većini slučajeva treba
pričekati do 6. mjeseca (uz praćenje broja CD4 limfocita i količine HIV RNK u plazmi) te slijediti kriterije
za započinjanje liječenja kronične HIV-infekcije. Neki
stručnjaci preporučuju liječenje radi prevencije prijenosa
HIV-a.
Testovi rezistencije
::: preporučuju se u svim slučajevima čim se akutna HIVinfekcija dijagnosticira, čak i ako liječenje još nije započeto
::: ako se ne mogu provoditi, sačuvati uzorke krvi za
buduće potencijalne analize.
::: prepoznati spolnoprenosive infekcije, uključujući sifilis,
gonoreju, klamidiju (uretritis i limfogranuloma venerum),
HPV, hepatitis B i hepatitis C
::: educirati novodijagnosticirane bolesnike o visokom
riziku prijenosa infekcije i mjerama prevencije (kondomi)
kao i obavještavanju i testiranju partnera.
14
Preporuke za započinjanje liječenja bolesnika koji do sada nisu primali
antiretrovirusne lijekove (HIV-naivni bolesnici)
Simptomatski
Asimptomatski
Test rezistencije
Dodatne primjedbe
- CDC kliničke kategorije B i
C; liječenje se preporučuje
u slučaju oportunističkih
infekcija, liječenje čim prije
– paziti na međudjelovanja
lijekova, toksičnost, imunorekonstruktivni sindrom,
pridržavanje terapije
- CD4 < 200: liječenje se
preporučuje bez odgode
- CD4 201-350: liječenje se
preporučuje
- CD4 350-500: liječenje se
može ponuditi ako je broj kopija virusa > 105/ml plazme
i/ili se broj CD4 limfocita
smanji > 50-100/mm na treću
ili ako je bolesnik > 55 godina
star ili u slučaju hepatitis C
koinfekcije
- CD4 > 500: liječenje treba
odgoditi, nezavisno o količini
HIV RNK u plazmi, češća kontrola broja CD4 limfocita ako
je broj kopija virusa > 105/ml
Preporučuje se genotipizacija
i određivanje podtipa HIV-a,
idealno u vrijeme dijagnosticiranja ili prije započinjanja
terapije prvog izbora. Ako
genotipizacija nije moguća,
PI potpomognut ritonavirom
može se izabrati kao terapija
prvog izbora.
Prije početka liječenja, broj
CD4 limfocita treba ponovno
utvrditi.
Treba odvojiti dovoljno vremena za pripremu bolesnika
kako bi se postigla što bolja
suradljivost i pridržavanje
terapijskoj shemi.
Bez obzira na količinu CD4 i
HIV RNK u plazmi, liječenje
se može ponuditi na individualnoj razini, posebno ako
bolesnik sam traži i spreman
je za ARV-terapiju.
15
Liječenje u slučaju virusološkog neuspjeha
Definicija
Potvrđena količina HIV RNA u plazmi > 50 kopija/ml 6 mjeseci nakon početka (započinjanja
ili promjene) liječenja u bolesnika koji ostaju na antiretrovirusnoj terapiji
Opće mjere
- ocijeniti pridržava li se bolesnik uzimanja lijekova, suradljivost bolesnika, podnošljivost
lijekova, međudjelovanja lijekova i hrane, psihosocijalni problemi
- odrediti rezistenciju neuspjele terapije (pouzdan podatak ako je količina HIV RNA u plazmi
> 500-1000 kopija/ml) te nabaviti prethodne nalaze rezistencije zbog evidencije mutacija
- razmotriti terapijsko praćenje koncentracije lijeka
- ispitati prethodno primijenjenu antiretrovirusnu terapiju
- identificirati mogućnosti liječenja, djelotvorne, potencijalno djelotvorne lijekove/kombinacije lijekova
Postupak kod
virusološkog
neuspjeha
Ako je količina HIV RNA u plazmi >50 i < 500-1000 kopija/ml:
- provjeriti pridržava li se bolesnik terapije
- provjeriti količinu HIV RNA u plazmi nakon 1 do 2 mjeseca
- pojačati farmakokinetiku potpomognutog PI (ako je moguće)
Ako je potvrđena količina HIV RNA u plazmi > 500-1000 kopija/ml, promijeniti terapijsku
shemu čim prije moguće; koji dio terapije treba promijeniti zavisi o rezultatima testa rezistencije:
- ako nema dokazane rezistentne mutacije: ponovno provjeriti pridržava li se bolesnik
terapije, provesti terapijsko praćenje koncentracije lijeka
- ako postoji dokaz rezistentne mutacije: prijeći na supresivnu terapiju na temelju prethodno
uzimanih lijekova; preporučuje se multidisciplinarna ekspertna analiza.
Cilj nove terapijske sheme: broj kopija HIV RNA < 400 u ml plazme nakon 3 mjeseca, broj
kopija HIV RNA < 50 u ml plazme u 6 mjeseci.
U slučaju
rezistentne
mutacije
Opće preporuke:
- uključiti dva ili poželjno tri djelotvorna lijeka u novu kombinaciju lijekova (uključujući
djelotvorne lijekove iz prethodno korištenih grupa lijekova)
- nove kombinacije moraju uključivati barem jedan lijek iz grupe lijekova koja se prije nije koristila npr. inhibitori fuzije, inhibitori integraze ili CCR inhibitori (ukoliko test tropizma pokaže
samo R5 virus)
- odgoditi promjenu terapije ako su dostupna < 2 djelotvorna lijeka na temelju podataka
o rezistenciji, osim u bolesnika s malom brojem CD4 limfocita (<100/mm3) ili s visokim
rizikom za kliničko pogoršanje, a u cilju očuvanja imunološke funkcije kroz djelomično smanjenje broja kopija HIV RNA u plazmi (za > 1 log) recikliranjem lijekova
- u slučaju ograničenih mogućnosti, razmotriti korištenje eksperimentalnih i novih lijekova,
16
na temelju rezultata kliničkih studija (izbjegavati funkcionalnu monoterapiju)
- prekid terapije se ne preporučuje.
Optimalizacija nove terapijske sheme:
- izbjegavati NNRTI kod bolesnika koji su već primali NNRTI, etravirin je potencijalno djelotvoran u odabranih NNRTI-rezistentnih profila
- razmotriti nastavljanje primjene 3TC ili FTC čak i u slučaju dokazane rezistentne mutacije
(M184V/I)
- odabrati neki drugi potencijalno djelotvoran NRTI(s), prilikom procjene cjelokupna liječenja
i rezistencije (prethodne i sadašnje)
- odabrati jedan djelotvoran PI potpomognut ritonavirom; po mogućnosti, izbjegavati
dvostruko potpomognute PI
- uvijek provjeriti međudjelovanja lijekova, a po potrebi pratiti koncentraciju novih lijekova.
U slučaju više dostupnih terapijskih mogućnosti, kriterij za odabir treba uključivati: jednostavnost primjene terapije, evaluaciju toksičnosti, međudjelovanje lijekova, buduće spasonosno liječenje.
19
uredio prof. dr. Josip Begovac
Vaš OraQuick
test je:
POZITIVAN
NEGATIVAN
Značenje testa:
NEGATIVAN rezultat testa znači da testom nisu utvrđena
protutijela na virus humane imunodeficijencije (HIV-a) u
slini. No, važno je naglasiti da u ranoj fazi zaraze HIV-om još
nema protutijela.
Stoga, ukoliko ste bili u situaciji u kojoj ste se mogli zaraziti
HIV-om (npr. nezaštićeni spolni odnos, korištenje tuđeg
pribora za ubrizgavanja .....) potrebno je ponoviti test za 3
mjeseca od trenutka mogućeg zaražavanja. Rani simptomi
zaraze HIV-om su: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, grlobolja,
mučnina, gubitak teka, osip i povećanje limfnih čvorova.
Ako imate takve simptome, a Vaš OraQuick test je negativan testiranje je potrebno ponoviti za 3 mjeseca. Valja
napomenuti da OraQuick test može biti negativan (lažno
negativan) i kod osoba zaraženih HIV-om koje se uspješno
liječe antiretrovirusnim lijekovima (anti-HIV lijekovima).
Ako je rezultat Vašeg testa POZITIVAN vjerojatno ste
zaraženi HIV-om (potrebno je još učiniti potvrdni test na
anti-HIV). Javite se u našu Ambulantu 6/1 (Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, Mirogojska
ulica broj 8) koja radi svakim radnim danom od 08.00 do
16.00 sati. Molimo Vas da se prethodno najavite na telefonski broj 01/4603-206. Za pregled u ambulanti nije potrebna uputnica.
Rezultati
OraQuick
testa
20
Tatjana Nemeth Blažić, dr.med.
Voditelj odsjeka za HIV/AIDS, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Priručnik za HIV
savjetovanje i testiranje
je izmijenjen u odnosu na prethodna dva: ažurirani su
epidemiološki podaci i zakonska regulativa, neka poglavlja
su dopunjena novim saznanjima, a dodani su i novi radovi
autora koji nisu sudjelovali u stvaranju prva dva izdanja. U
trećem izdanju Priručnika prikazano je i objedinjeno sve
ono što se radilo u programu HIV savjetovanja i testiranja
od početka Projekta GFATM-a do danas.
U prosincu 2009. godine Hrvatski zavod za javno
zdravstvo izdao je treće, izmijenjeno i dopunjeno izdanje Priručnika za HIV savjetovanje i testiranje. Sadržaj
priručnika su teoretski koncept dobrovoljnog HIV savjetovanja i testiranja i praktični savjeti za organizaciju, rad
i upravljanje u centrima za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (CST). U Priručniku
su opisane temeljne informacije o savjetovanju i testiranju
na HIV, brzi testovi na HIV, uloga CST-a u prevenciji i
liječenju, osnovna načela i smjernice za organizaciju rada
CST-a, protokol rada u CST-u. Osim navedenih, izrazito
medicinskih tema, u priručniku važno mjesto ima poglavlje iz područja zakonskih i etičkih aspekata u području
HIV/AIDS-a. Izradu Priručnika financiralo je Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi RH u okviru preventivnog programa Rad centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno
HIV savjetovanje i testiranje.
Priručnik je namijenjen, u prvom redu, za edukaciju savjetnika i ostalih članova tima centara za dobrovoljno HIV
savjetovanje i testiranje te svim stručnjacima u zdravstvu
i izvan zdravstva, te aktivistima nevladinih organizacija
kojima je područje rada i/ili interesa prevencija i dijagnostika infekcije HIV/AIDS-om te liječenje i skrb. Nadamo se
da će biti koristan za učenje i svladavanje vještina i metoda
savjetovanja i testiranja na HIV te za upoznavanje načina
rada u CST-ima. Radi edukacije savjetnika i ostalih djelatnika CST-a, do sada je organizirano i šest radionica o HIV
savjetovanju i testiranju.
Od ostalih tema priručnik sadrži:
::: supervizija i podrška savjetnicima
kako razumijevanjem misli, osjećaja i ponašanja poboljšati
komunikaciju i smanjiti stres u radu s korisnicima
savjetovališta za HIV (CST-a).
::: postupak kod profesionalne izloženosti HIV-u, virusima
hepatitisa b i hepatitisa c
::: monitoring i evaluacija
::: primjeri iz prakse
::: dodatak: promjena ponašanja, popis centara za
HIV savjetovanje i testiranje u Hrvatskoj, popis brojeva
telefona i kontakata za upućivanje na službe pomoći i
podrške, slike CST-a i fotoalbum događaja i aktivnosti,
prilozi iz tiska, interneta i ostalih medija o HIV savjetovanju i testiranju
Opseg i sadržaj trećeg izdanja Priručnika djelomično
Većina autora ovog priručnika sudjelovala je u uspostavljanju CST-a te aktivnostima u okviru projekta Unapređenje
borbe protiv HIV/AIDS-a u Hrvatskoj, a ovim Priručnikom
željeli su ostaviti pisani trag uspješno provedenog projekta
i nastavka aktivnosti, pružiti korisno pomagalo za kvalitetniji rad i pomoć u praksi svima koji su uključeni u rad
CST-a, te podijeliti stečena znanja, iskustva i praksu.
Priručnik je i online dostupan na adresi:
http://www.hzjz.hr/epidemiologija/hiv_prir.htm
22
Preuzeto s www.hzzo-net.hr
Obavijest
osiguranim osobama dopunskog
zdravstvenog
osiguranja
Da bi osiguranici kojima je na polici odnosno iskaznici
dopunskog zdravstvenog osiguranja naveden datum do
kada potonje vrijede produžili dopunsko zdravstveno
osiguranje moraju podnijeti novu ponudu za sklapanje
ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Ostali
osiguranici kojima je na polici odnosno iskaznici naveden
samo početak osiguranja, a bez datuma do kada vrijede,
ne moraju.
S obzirom da Zavod više ne dostavlja na kućne adrese
osiguranika ponude za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, obrazac ponude može
se preuzeti s mrežne stranice Zavoda (www.hzzo-net.
hr/08_01_08.php) ili u najbližem područnom uredu
odnosno ispostavi Zavoda.
Zavod također više ne dostavlja uplatnice za plaćanje
premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, već će na
kućnu adresu uz policu i iskaznicu biti dostavljena uputa o
popunjavanju uplatnica.
Obnovljivo dopunsko zdravstveno osiguranje primjenjuje
se na ponude i police na kojima su na poleđini otisnuti
Opći uvjeti ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju koji se primjenjuju od 1. listopada 2009. godine.
Što u praksi znači dopunsko zdravstveno
osiguranje?
Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem
ugovora između osigurane osobe Zavoda starije od 18
godina života i Zavoda.
NA DOPUNSKO
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
MOGU SE OSIGURATI SAMO
OSOBE KOJE IMAJU UTVRĐEN STATUS
OSIGURANE OSOBE U OBVEZNOM
ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
KOD ZAVODA
Za osiguranika koji je sa Zavodom sklopio ugovor o
dopunskom zdravstvenom osiguranju Zavod osigurava
pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite do
pune cijene zdravstvene zaštite iz članka 16. stavaka 3. i 4.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom
police koja nosi oznaku PC03.
Cijena police
Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja iznosi:
::: 50,00 kuna mjesečno za osiguranika umirovljenika s
mirovinom nižom od 5108,00 kuna
::: 80,00 kuna mjesečno za osiguranika umirovljenika s
mirovinom višom od 5108,00 kuna
::: 80,00 kuna mjesečno za osiguranika s plaćom ili dohotkom nižim od 5108,00 kuna
::: 130,00 kuna mjesečno za osiguranika s plaćom ili dohotkom višim od 5108,00 kuna.
Cijena police za osiguranika obvezno zdravstveno
osiguranog u statusu člana obitelji te za sve druge osiguranike iznosi 80,00 kuna mjesečno, osim za osiguranike
koji ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskog
23
zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna kojima se
cijena police utvrđuje sukladno planiranim sredstvima u
državnom proračunu.
automatskog produženja na sljedeće ugovorno razdoblje
od godinu dana. Dakle, nakon isteka osiguravateljnog
razdoblja od godinu dana ugovor će se smatrati važećim i
za naredno osiguravateljno razdoblje od jedne godine pod
istim uvjetima po kojim je sklopljen, ako se osiguranik /
ugovaratelj u roku od najkasnije 60 dana prije isteka ugovorenog razdoblja pisano ne izjasni da ne želi produljenje
sklopljenog ugovora.
VAŽNO JE ZNATI!
PREMIJA KOJU PLAĆATE
OSOBNO ILI IZ NETO PLAĆE
POREZNA JE OLAKŠICA
UGOVOR O DOPUNSKOM
ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU,
OSIM OSIGURANIKA OSOBNO, MOŽE
U IME I ZA RAČUN OSIGURANIKA
SKLOPITI I DRUGA PRAVNA ILI
FIZIČKA OSOBA
Gdje se osigurati na dopunsko zdravstveno
osiguranje?
Ugovaranje dopunskog zdravstvenog osiguranja pri Zavodu provodi se na sljedeće načine:
::: pisanom ponudom za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju
::: elektroničkom poštom popunjavanjem obrasca ponude u elektroničkom obliku (e-ponuda)
::: neposrednim zasnivanjem ugovornog odnosa u
područnim uredima odnosno ispostavama Zavoda, i to
na mjestima na kojima se radi sa strankama, dakle na
šalterskim službama označenim natpisom “Dopunsko
zdravstveno osiguranje”
::: putem tvrtke ili privatnika kod kojeg ste zaposleni,
osiguravanjem većeg broja osiguranika i slično.
Polica se izdaje na rok od godinu dana s mogućnošću
Kako u praksi koristiti dopunsko zdravstveno osiguranje?
Na osnovi police koja je dokaz da je ugovor o dopunskom
zdravstvenom osiguranju sklopljen između Zavoda kao
osiguravatelja i osigurane osobe Zavoda.
Ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju
uređuju se međusobna prava i obveze ugovornih strana,
opseg prava i iznos premije.
Zavod svakom osiguraniku iz dopunskog zdravstvenog
osiguranja izdaje iskaznicu dopunskog zdravstvenog osigu-
24
Preuzeto s www.hzzo-net.hr
ranja Zavoda i policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Ugovor mogu sklopiti sve osigurane osobe Zavoda koje su
u cijelosti podmirile obveze s naslova obveznog zdravstvenog osiguranja, a starije su od 18 godina.
PRAVA IZ DOPUNSKOG
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA MOGUĆE JE OSTVARITI
PREDOČENJEM ISKAZNICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURA-NJA ILI POLICE DOPUNSKOG
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
VAŽNO JE ZNATI!
SVE TROŠKOVE DOPLATE KOJE
UČINI OSIGURANIK DOPUNSKOG
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA SNOSI
ZAVOD NA OSNOVI POLICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA. JEDINA OBVEZA OSIGURANIKA
JEST REDOVITA UPLATA PREMIJE
DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
Gdje se koriste prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja?
Prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruju
se prilikom korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja u zdravstvenim ustanovama ili
kod zdravstvenih radnika privatne prakse koji sa Zavodom
imaju sklopljen ugovor za provođenje utvrđenog opsega
zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Navedeno se odnosi i na druge subjekte koji se nalaze
u sustavu ugovornih subjekata Zavoda na poslovima
provođenja zdravstvene zaštite, kao što su primjerice
isporučitelji ortopedskih pomagala i sl.
Kada prestaje dopunsko zdravstveno osiguranje?
Dopunsko zdravstveno osiguranje prestaje i prije isteka
roka utvrđenog policom i to u slučaju:
::: smrti osiguranika - danom smrti
::: gubitka / promjenom statusa osiguranika / osigurane
osobe Zavoda - danom gubitka odnosno promjene
statusa
::: raskida ugovora - prema točki XI. stavku 1. i 2. Općih
uvjeta
::: otkaza ugovora - istekom otkaznog roka
::: odustankom od ugovora - do dana početka važenja
police pod uvjetom da nije uplaćena dospjela premija
::: nastavnog osiguranja - danom sklapanja novog ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju
::: gubitka prava na policu na teret državnog proračuna
Republike Hrvatske.
Obnovljivo dopunsko zdravstveno osiguranje
Od 1. listopada 2009. godine uvedeno je automatsko
produženje dopunskog osiguranja na naredno osiguravateljno razdoblje od godinu dana. Navedeno znači da će
se nakon isteka osiguravateljnog razdoblja od godinu dana
ugovor smatrati važećim i za naredno osiguravateljno
25
razdoblje od jedne godine pod istim uvjetima po kojim
je sklopljen ako se osiguranik / ugovaratelj u roku od
najkasnije 60 dana prije isteka ugovorenog razdoblja
pisano ne izjasni da ne želi produljenje sklopljenog
ugovora.
Međutim, iznimno za osiguranike koji ostvaruju policu na
teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske
ugovor / polica neće biti automatski važeća za naredno
osiguravateljno razdoblje od jedne godine, nego će
Zavod po službenoj dužnosti, a prije produljenja ugovora,
utvrđivati daljnje postojanje uvjeta za stjecanje prava na
policu na teret državnog proračuna, a ukoliko su isti Zavodu nedostupni, dokaz o ispunjenju uvjeta za policu na
teret državnog proračuna dužan je predočiti osiguranik,
najkasnije do isteka tekućeg osiguravateljnog razdoblja.
VAŽNO JE ZNATI!
DALJNJE OSTVARIVANJE PRAVA
NA OSLOBAĐANJE OD SUDJELOVANJA U POKRIĆU DIJELA
TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
OMOGUĆENO JE PUTEM SKLAPANJA UGOVORA O DOPUNSKOM
ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU NA
TERET SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA
Ukinuto pravo na oslobađanje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene
zaštite (doplate)
Osigurane osobe koje su ostvarivale pravo na trajno
oslobađanje od doplate u skladu sa Zakonom o ob-
veznom zdravstvenom osiguranju koji je važio do 31.
prosinca 2008. godine imaju pravo, za pokriće troškova
zdravstvene zaštite u okviru utvrđenog standarda zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osigurati se u dopunskom zdravstvenom osiguranju kod Zavoda
na teret sredstava državnog proračuna. To pravo imaju
i osigurane osobe koje su ostvarivale privremeno pravo
na oslobađanje od plaćanja doplate, ali će o tome morati
Zavodu predočiti najnovije dokumentaciju kao dokaz da i
nadalje ostvaruju to pravo.
Tko nije obvezan sudjelovati u pokriću dijela
troškova zdravstvene zaštite prema zakonu
o obveznom zdravstvenom osiguranju koji
važi od 1. siječnja 2009. godine?
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju
koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine (“Narodne
novine” broj 150/08. i 94/09.), u troškovima zdravstvene
zaštite nisu obvezna sudjelovati djeca i osobe-djeca osiguranika koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan
život i rad sukladno posebnim propisima.
Osigurane osobe zavoda koje imaju pravo na
plaćanje premije dopunskog zdravstvenog
osiguranja na teret državnog proračuna
Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna ostvaruju:
::: osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim
boravkom u Republici Hrvatskoj, koje nisu obvezno
zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su prijavljene Zavodu:
::: u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa,
odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja
naknade plaće
vu roku od 30 dana od dana prijevremenog prestanka dragovoljnog služenja vojnog roka, odnosno od dana isteka
propisanog roka za dragovoljno služenje vojnog roka
::: u roku od 30 dana od otpuštanja iz ustanove za
izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene
26
Preuzeto s www.hzzo-net.hr
ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena
sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili
obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi
::: u roku od 30 dana od dana navršenih 18 godina života
ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi
vu roku od 30 dana od dana prestanka primanja naknade
plaće na koju imaju pravo
::: u roku od 90 dana od dana isteka školske godine u
kojoj su završile redovito školovanje, odnosno u roku od
30 dana od dana položenoga završnog ispita
::: učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta
koji su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište,
odnosno boravište u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a nisu
zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika
::: osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su
prema propisima o školovanju Republike Hrvatske izgubile
status učenika, odnosno redovitog studenta ako su se
prijavile Zavodu u roku 30 dana od dana gubitka statusa
učenika ili redovitog studenta i ako pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj
osnovi
::: supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti
supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako
se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti supružnika,
a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može
ostvariti po drugoj osnovi
::: osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim
boravkom u Republici Hrvatskoj kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog ili civilnog invalida rata i mirnodopskog
vojnog invalida, odnosno status korisnika obiteljske
invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
ne mogu ostvariti po drugoj osnovi
::: hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ako se prijave
Zavodu i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne
mogu ostvariti po drugoj osnovi
::: osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom
vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi
::: osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su
bile korisnici zdravstvene zaštite po Zakonu o osnovnim
pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (“Narodne
novine” broj 53/91), Zakonu o invalidskom dodatku
i drugim pravima vojnih invalida (“Narodne novine”
broj 75/85, 55/86 i 57/89), Zakonu o zaštiti boraca
narodnooslobodilačkog rata (“Narodne novine” broj
57/85, 55/86 i 57/89), Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog
terora i građanskih žrtava rata (“Narodne novine” broj
57/85, 55/86, 27/88 i 57/89), Zakonu o posebnoj novčanoj
naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima (“Narodne novine” broj 52/78, 48/80,
20/86 i 27/88) i po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu
Republike Hrvatske i njihovih obitelji (“Narodne novine”
broj 52/91), ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
ne mogu ostvariti po drugoj osnovi
::: osobe na odsluženju vojnog roka, odnosno dragovoljnom odsluženju vojnog roka (ročnici), te pričuvnici za
vrijeme obavljanja službe u oružanim snagama Republike
Hrvatske, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
ne ostvaruju po drugoj osnovi
::: članovi obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja za vrijeme primanja novčane naknade u skladu s
propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi
::: osobe kojima je priznat status azilanta u Republici
Hrvatskoj
::: osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim
boravkom u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za
samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje
::: poljoprivrednici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju
poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje
ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici
poreza na dohodak ili poreza na dobit i nisu zdravstveno
osigurani po osnovi rada, a navršili su 65 godina života
::: osobe kojima je priznat status hrvatskog ratnog vojnog
invalida prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kao i osigurane kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog invalida,
mirnodopskog vojnog invalida i civilnog invalida rata
prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
::: osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima
se priznaje pravo na pomoć i njegu o obavljanju većine
27
ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima,
koje imaju priznato pravo na osobnu invalidninu prema
posebnim propisima, koje imaju najmanje 80% tjelesnog
oštećenja prema propisima o mirovinskom osiguranju
ili prema drugim posebnim propisima, te ostale osobe s
invaliditetom s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjem
::: osigurane osobe - dobrovoljni davatelji krvi s više od 35
davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)
::: osigurane osobe - redovni učenici i studenti stariji od
18 godina
::: osigurane osobe - hrvatski branitelji iz Domovinskog
rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%
::: osigurane osobe - članovi obitelji smrtno stradaloga,
zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
::: osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj
kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno
nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom
trenutku iznosi 1516,32 kn (prihodovni cenzus), a za umirovljenike - samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske
osnovice, tj. 1939,39 kn.
Navedene osobe pravo na plaćanje premije dopunskog
zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna
ostvaruju na osnovi rješenja nadležnih tijela (Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za
socijalnu skrb i sl.), iskaznice zdravstveno osigurane osobe
Zavoda, odnosno ovjerene prijave na obvezno zdravstveno osiguranje (za osobe koje to pravo ostvaruju samo
osnovom svog utvrđenog statusa u Zavodu), potvrdom
Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, odnosno dokazom da ispunjavaju
uvjet prihodovnog cenzusa, a u skladu s Pravilnikom o
postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje
premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog
proračuna.
Prihodovni cenzus
Osigurane osobe Zavoda mogu ostvariti pravo na
plaćanje premije na teret državnog proračuna ako njihov
ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan
po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1516,32
kuna, odnosno iznimno za osiguranika umirovljenika samca 1939,39 kuna.
Pri tome se uzima u obzir prihod svih osoba koje žive u
zajedničkom kućanstvu.
Napomena: za liječenje same HIV- infekcije ne plaća se participacija niti je potrebno dopunsko osiguranje. Međutim, za
ostale usluge iz područja zdravstva, da biste bili oslobođeni
plaćanja participacije, potrebno je imati dopunsko osiguranje.
29
Ilija Rubil i Ivana Crnčić, dipl. ing.
1. 12. 2009.,
Svjetski dan borbe
protiv AIDS-a
I 2009. HUHIV je na već tradicionalan način obilježio
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a podizanjem svijesti
građana i velikim rok-koncertom za velik broj mladih, naše
najvažnije populacije. Već uhodanim aktivnostima prošle
smo godine pridodali i neke nove, kako bi taj dan svake
godine bio sve bolje popraćen.
::: 1. prosinca u zagrebačkoj Tvornici održan je jubilarni, 5.
koncert u nizu. Nastupili su: Đana Šegon, Southern Alias,
Diskurz, Belfast Food, Hladno pivo. Ovaj koncert bit će
zapamćen po rekordnoj posjećenosti.
::: Predstavnici HUHIV-a sudjelovali su i na konferenciji
za tisak održanoj 1. prosinca u Klinici za infektivne bolesti
„Dr. Fran Mihaljević“ te u mnogim televizijskim i radijskim emisijama. Također, odazvali smo se pozivu udruge
Cenzura Plus te se pridružili njihovom okruglom stolu
održanom u Splitu te gostovali u emisiji Cenzura Stop s
temom HIV/AIDS-a.
Ovo su bile naše aktivnosti u 2009.
::: S glavnim zvijezdama koncerta – Hladnim pivom –
snimljen je antidiskriminativni spot pod pokroviteljstvom
UNDP-a, koji je od 1. studenog do 1. prosinca emitiran na
dvije nacionalne i sedam lokalnih televizijskih postaja.
::: STOP AIDS kampanja u sklopu koje su postavljeni
edukativno-informativni plakati u 70 domova zdravlja,
na 17 fakulteta i 238 površina u javnom prijevozu diljem
Hrvatske – u trajanju od 15. studenog do 1. prosinca.
::: Akcija s DM-om (Drogerie Markt) – „Zaštiti sebe i pomozi drugima“ – po 1 kn od svakog kupljenog kondoma
u razdoblju od 1. studenog do 1. prosinca odvajalo se za
borbu protiv AIDS-a i pomoć oboljelima.
::: Konferencija za tisak održana je u prostorima kina
Europa. Poslovni partneri, predstavnici medija, sponzori
i donatori upoznati su s radom udruge u 2009., novim
projektima, trenutnom epidemiološkom situacijom te
aktivnostima povodom Svjetskog dana borbe protiv
AIDS-a. Konferenciju je vodila Ana Stunić, a osim predstavnika HUHIV-a, govorili su: Mario Grdošić iz Mars
Musica, Richie Patitucci iz Southern Aliasa te Mile Kekin iz
Hladnog piva.
::: Opet smo postavili infošator na Preradovićevom trgu
u Zagrebu, tri dana uoči 1. prosinca (29. i 30. studenog i
1. prosinca). Zajedno sa članovima CroMSIC-a podijelili
smo veliki broj brošura i kondoma te informirali velik broj
građana o problemu HIV/AIDS-a i mogućnostima testiranja diljem Hrvatske
Što je radio CroMSIC?
Angažman studenata povodom 1. prosinca, odnosno
članova udruge CroMSIC nije nešto novo. Zapravo, to je
već postala tradicija, a ovo joj je dvanaesto izdanje. Od
samih početaka, iz godine u godinu, akcija je sve veća i
veća, svake godine volontiralo je više studenata nego pre-
30
thodne, a samim time svake je godine pokriveno više gradova, više škola i, na kraju krajeva, više ljudi. Naravno da je
po toj logici obilježavanje Dana borbe protiv AIDS-a 2009.
bila vjerojatno najveća akcija koju je CroMSIC ikada organizirao. A to nisu samo prazne riječi bez pokrića, brojke
govore same za sebe jer vjerujemo da je prošle godine
kroz našu akciju prošlo više od 400 000 ljudi iz svih krajeva
Hrvatske, a s 50 000 njih smo bili u izravnom kontaktu.
Bili smo u 32 grada, održali predavanja i radionice u više
od 60 srednjih i osnovnih škola, organizirali mnogobrojne
infoštandove na kojima smo dijelili promotivne materijale
i dizali svijest o HIV/AIDS-u i ostalim spolnoprenosivim
infekcijama te se dobro zabavili organizirajući tzv. Stop
AIDS partyje.
Ono na što smo naročito ponosni ove godine su dvije
humanitarne akcije kojima je cilj također bio dizanje
svijesti o HIV/AIDS-u, a u kojima smo to htjeli napraviti
na jedan novi način, povezujući teme koje dotičemo sa
sportom. Prva je AIDS Run koja je održana 28. studenog
na zagrebačkom jezeru Bundek pod sloganom “Zajedno smo jači – ne dopustite da trčimo sami”. Unatoč
lošem vremenu i prolomu oblaka koji je prethodio trci,
na Bundek je došao zavidan broj ljudi koje su članovi
CroMSIC-a informirali o HIV/AIDS-u, a 50-ak njih je
otrčalo i krug oko jezera Bundek. Medijski pokrovitelj te
akcije bio je MTV Adria koji je snimio promotivne spotove
s poznatim hrvatskim glazbenicima (Ida Prester, Remi,
Kanđija) i puštao ih u eteru tijekom cijelog trajanja akcije.
Deset natjecatelja koji su prvi prošli kroz cilj nagrađeno je
kartama za Pozitivan koncert.
Druga humanitarna akcija organizirana je u suradnji s
Klubom hokeja na ledu Medveščak koji nam je izišao
u susret i izradio specijalno dizajnirane majice za ovu
priliku s crvenim logom kluba. Naši volonteri su bili na tri
utakmice Medveščaka. Na infoštandu su educirali navijače
o HIV/AIDS-u i drugim aspektima reproduktivnog
zdravlja, dijelili promotivne letke i prezervative, a ujedno
su i prodavali majice, a dio prihoda od prodaje je išao za
projekt Studenti medicine u pokretu, također u izvedbi
CroMSIC-a.
Još 2008. godine pokrenuta je akcija potpisivanja de-
klaracije studenata medicine po kojoj se oni obvezuju da
će preuzeti vodstvo i odgovornost u borbi protiv stigmatizacije i diskriminacije ljudi koji žive s HIV-om te da će im
uvijek pomoći kao budući zdravstveni radnici. Od početka
potpisivanja deklaraciju je potpisalo 750 studenata, a od
toga 300 samo prošle, 2009. godine.
Ostale akcije postoje već duži niz godina i uglavnom su
dobro uhodane. CroMSIC u suradnji s Y-PEER mrežom
Hrvatske ima jako dobru bazu vršnjačkih edukatora, a
prilikom svakog obilježavanja WAD-a organizira radionice u kojima se treniraju novi edukatori. Poslije završene
radionice, edukatori su sposobni organizirati interaktivna
predavanja na kojima upoznaju mahom mlade ljude
iz osnovnih i srednjih škola o problemima, načinima
prijenosa, prevencije i zaštite od HIV/AIDS-a i drugih spolnoprenosivih infekcija. Ove su se godine naši edukatori
raspršili stvarno po cijeloj Hrvatskoj, tako da su predavanja osim u Zagrebu održana i u Splitu, Zadru, Čakovcu,
Slavonskom Brodu, Požegi, Krapini, Vinkovcima... Prošle je
godine srušen rekord i u broju predavanja (više od 230) i
u broju mladih ljudi koji su ta predavanja slušali (više od
6000). Volonteri koji su išli u druge gradove mahom su
bili organizirani u takozvane mobilne timove koji su, osim
predavanja, u tim gradovima postavili mobilne štandove,
organizirali Stop AIDS party i pokušali doći do mjesta u
lokalnim medijima.
A suradnja s medijima i medijska popraćenost je još jedna
od stvari na koje smo jako ponosni. Osim gore navedene
postaje MTV Adria, akciju je popratio i respektabilan broj
drugih medija u Hrvatskoj, i nacionalnih i lokalnih. Akcija
je popraćena na internetu, radijskim i televizijskim postajama, dnevnim i tjednim novinama.
Sve u svemu, sad kad pogledamo unatrag, dva mjeseca
nakon završetka akcije možemo reći da smo uspjeli u
onome što smo naumili, a to je prenošenje poruke i borba
protiv diskriminacije osoba koje žive s HIV-om. No, marljivi
kakvi jesmo, već smo sad puni ideja za idući Svjetski dan
borbe protiv AIDS-a, brainstorming je već počeo, i mi
ćemo dati sve od sebe da akcija iduće godine bude još
veća, još jača, da se i naša poruka još dalje čuje.
31
32
33
34
35
INZG
VEČERNJI LIST
36
JUTARNJI
LIST
37
S web
portala
38
39
40
41
43
Tanja Bošković, prof.
Cenzura
plus
Cenzura Plus je neprofitna organizacija civilnog društva
koja metodama informiranja neovisne medijske produkcije, izvaninstitucionalnog obrazovanja i javnog zagovaranja
promiče ljudska prava, slobodu medija i radi na razvoju civilnog društva, a sve u cilju izgradnje modernog,
demokratskog i pravičnog društva u Hrvatskoj. Udruga
Cenzura djeluje kroz svoju medijsku (TV) produkciju i
jedna je od najzapaženijih i najuglednijih neovisnih TVprodukcija na regionalnom nivou. TV-emisija Cenzura
prikazuje se svakog petka u udarnom terminu u 21 sat na
televiziji TV Jadran, a reemitira se na ostalim suradničkim
TV-kućama (GTV Zadar, Atila TV Bjelovar, SMART TV
Zagreb, digitalna kuća MAX TV, kabelska kuća B-NET..).
Sve naše emisije reklamiraju se na lokalnim i regionalnim
radijskim postajama (Radio Dalmacija, Radio Split) i internet portalima (H-Alter, Zamrzine..). Cenzura Plus je članica
mnogih domaćih i regionalnih demokratizacijskih inicijativa, regionalne mreže za osnaživanje civilnog društva
Balkan Civil Society Development Network - BCSDN i
Međunarodne organizacije (sa sjedištem u Brusselsu) za
osnaživanje utjecaja građana/građanki i organizacija civilnog društva iz cijele Europe na Europsku Uniju, European
Citizens Action Service-ECAS.
TV-emisija Cenzura o relevantnim društvenim temama
dobila je 2001. godine nagradu FORUM-a 21 (Zbora novinara elektroničkih medija Hrvatskog novinarskog društvaHND) za postignuća u uređivanju TV-emisije i razvoju
slobodnih medija!
Naši prioriteti su sljedeći:
::: unapređenje slobode i društvene odgovornosti medija
(suzbijanje cenzure)
::: izvaninstitucionalno obrazovanje za izgradnju
demokracije i civilnog društva
::: unapređenje statusa ljudskih prava, ženskih prava i
rava manjina
::: unapređenje antikorupcijskih aktivnosti u zajednici
(vladavine prava, jednakih mogućnosti, participacije
građana / građanki, transparentnosti rada državne uprave i
socijalnog kapitala)
::: unapređenje društvene odgovornosti svih dionika u
zajednici (posebice profitnih subjekata) i međusektorske
suradnje
::: promicanje aktivnosti suočavanja s prošlošću i promicanje regionalne suradnje.
Udruga Cenzura Plus je pod pokroviteljstvom UNDP-a
za Hrvatsku osmislila i realizirala projekt za obilježavanje
Svjetskog dana AIDS-a, 1. prosinca 2009. godine. Glavni
cilj projekta bio je povećati nivo informiranosti javnosti i
znanja o infekciji, oboljenju i prevenciji virusa HIV/AIDS-a,
te smanjiti diskriminaciju koja je povezana s bolešću
kako bi se spriječila izoliranost oboljelih od HIV/AIDS-a u
društvu. Specifični ciljevi usmjereni su na: a) upozorenje
javnosti i relevantnih institucija o nedovoljnoj educiranosti
mladih ljudi i nepoznavanju načina prijenosa virusa HIV-a
i razvoja bolesti, a najbolji način je upravo povećati broj
informiranih i educiranih ljudi, mladeži i žena (osobito
onih izloženih nasilju);
b) razviti informiranu debatu o položaju i pravima
zaraženih osoba u Dalmaciji, s posebnim naglaskom na
iznimno visoku stopu izoliranosti i predrasuda s kojima se
ti ljudi svakodnevno suočavaju u sredinama u kojima žive
44
i obitavaju, te na nedovoljnu institucionalnu podršku i
podršku organizacija civilnog društva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Svjetski dan AIDS-a obilježili smo na prigodan način uličnom akcijom u gradu Splitu, gdje smo građanima,
osobito mladima, dijelili promotivni materijal s projektnim logom. Imali smo dvije važne poruke koje smo htjeli
odaslati u javnost:
a) pod sloganom INFORMIRANI – SIGURNI apelirali smo
na odgovornost i savjesnost i pozvali građane i građanke
da se zaštite, i to informacijom, edukacijom i testiranjem.
Jer, AIDS se događa NAMA!
b) pod sloganom INFORMIRANI – PRAVEDNI apelirali
smo na odgovornost i savjesnost i pozvali građane i
građanke da odbace predrasude i svi zajedno, informacijom, edukacijom i razgovorom, gradimo pravednije
društvo u kojemu ćemo poštovati oboljele i dopustiti im
da rade i budu integralni dio društva u kojemu žive. Jer,
AIDS se događa NAMA!
Pozvali smo i pozivamo i nadalje sve građane i građanke
da nam se obrate ukoliko žele razgovrati o virusu i javno
obznaniti svoju priču, ili su bili nepravedni ili odbili
pomoći onima kojima je pomoć bila potrebna, ili svojim
iskustvom pomoći drugima, da nam se jave i mi ćemo
ustupiti medijski prostor i na taj način promicati i zagovarati prava svakog pojedinca na jednak tretman i jednake
mogućnosti u društvu u kojemu živimo.
U svrhu što bolje implementacije projekta, Cenzura Plus
je okupila značajan broj stručnjaka iz domene zdravstva,
socijalne skrbi, gradskih vlasti, policije te predstavnike organizacija civilnog društva koje su izravno uključene u rad
s nositeljima virusa HIV-a i oboljelima od AIDS-a, HELP-a
iz Splita i HUHIV-a iz Zagreba. Glavna metodologija u
postizanju projektnih ciljeva i informiranju javnosti je
naša medijska (TV) produkcija, te je u tom smislu realizirana i emitirana TV-emisija o navedenim temama, a
čiji su gosti bili dr. med. Diana Nonković, stručnjakinja
za epidemiologiju iz Splita, i Ivana Crnčić, predstavnica
udruge HUHIV iz Zagreba. U emisiju se izravno iz Zagreba
telefonski uključio i prof. dr. Josip Begovac. Emisija je imala
edukativni i informativni karakter, te smo u tu svrhu
prikazali i prilog koji smo napravili sa ženom zaraženom
virusom HIV-a kako bi javnost stekla što potpuniju sliku o
položaju ovih ljudi u društvu, predrasudama i izoliranosti,
institucionalnoj podršci, načinu liječenja i, konačno, o
socijalnoj zaštiti i egzistencijalnim teškoćama s kojima se
istovremeno suočavaju. Ono što treba posebno istaknuti
je potreba educiranja i podizanja nivoa svijesti upravo kod
ljudi od struke (liječnika, stomatologa, ginekologa), jer je
neprihvatljivo da predrasude nailaze na plodno tlo tamo
gdje treba biti mjesta samo za toleranciju, suosjećanje i
prava na jednak tretman i liječenje svih zaraženih i oboljelih od ove opake bolesti. Nažalost, još uvijek tapkamo u
svijetu obrnutih vrijednosti gdje se u iskrivljenom odrazu
u ogledalu zrcale sva naša ljudska prava kao dokaz da su
tu, ali vrijeme za njih još nije došlo. Naša produkcija ima za
cilj upravo približiti ljude ljudima i promicati ljudska prava
i one vrijednosti koje štite integritet i pravo na jednakost
svakog čovjeka.
Okrugli stol Rad na prevenciji bolesti i položaj HIVpozitivnih i oboljelih od AIDS-a u zajednici održan je na
Međunarodni dan ljudskih prava, 10.12.2009., u organizaciji Udruge Cenzura Plus u Splitu, u okviru Projekta financijski podržanog od UNDP-a, a kojemu je cilj bio inicirati
i podržati javnu raspravu u zajednici kako bi se proizvele
preporuke za unapređenje prevencije bolesti, ali posebice
za unapređenje kvalitete života oboljelih koji pate od
iznimno velike stigmatizacije, diskriminacije i socijalnog
isključivanja.
AIDS je jako teško oboljenje koje u društvu prati niz
45
osuda; oboljeli pate dvojako - zbog posljedica bolesti i
zbog osuda svoje društvene zajednice. Spoznaja o oboljenju uzrokuje šok i veliki stres koji je prisutan tijekom
cijelog razvoja bolesti, a jedan od najznačajnijih resursa za
suočavanje sa stresom je socijalna podrška, koju oboljeli,
zbog predrasuda i neinformiranosti u njihovoj okolini,
uglavnom gube ili se takvu podršku ne usuđuju niti tražiti.
2. senzibiliziranje građanstva u svezi problema
posebno rizičnih i marginaliziranih skupina: homoseksualnih osoba i osoba oboljelih od ovisnosti (posebice konzumenata droga)... poseban problem je i odnos društva
prema prostitutkama (stav Cenzure Plus je da prostitucija
nije vlastiti izbor, nego da je posljedica odnosa moći u
društvu i oblik seksualnog nasilja protiv žena).
Cenzura Plus smatra da oboljeli trpe od velikog
kršenja njihovih ljudskih prava i diskriminacije po
osnovi zdravstvenog statusa, ali i pretpostavki o
spolnoj orijentaciji, te smo ovim okruglim stolom
željeli obilježiti Međunarodni dan ljudskih prava i
pozvati sve građanke i građane, cijelu zajednicu, na
informiranje u cilju promjene stava prema AIDS-u
i pravednijeg odnosa prema onima koji su tom
teškom bolešću pogođeni.
Preporuke:
::: Riješiti problem diskriminacije u pravilnicima ustanova
za smještaj (prihvat) iz sustava socijalne skrbi – pravilnici
sadrže odredbu da se u ustanove ne mogu smještati
osobe sa zaraznim bolestima, što potpuno i neopravdano
isključuje ovu i još neke skupine.
::: Osigurati kapacitete za smještaj oboljelima iz cijele
Hrvatske kada odlaze na pregled i terapijsko liječenje
u Referentni centar za dijagnostiku i liječenje HIV-a, pri
Klinici Fran Mihaljević u Zagrebu (svi oboljeli u pravilu
odlaze na liječenje i propisivanje terapije na jedno mjesto
u Hrvatskoj – u Zagreb, na Referentni centar Klinike Fran
Mihaljević, a mnogi pritom nemaju sredstava osigurati
sebi dostojanstvene uvjete putovanja i smještaj u Zagrebu).
::: Osigurati kapacitete za smještaj (prihvat) oboljelih i
onih iz rizičnih skupina oboljelih od ovisnosti, pri procesu
njihovog usmjeravanja u komune, procesu resocijalizacije (smještaj kojim bi upravljale udruge koje se bave
upućivanjem oboljelih na resocijalizaciju).
::: Raditi na unapređenju provođenja Zakona o suzbijanju diskriminacije u kontekstu diskriminacije oboljelih i
posebno konkretno inzistirati na sankcioniranju zdravstvenih djelatnika/djelatnica, poslodavaca i predstavnika
drugih važnih dionika koji diskriminiraju oboljele.
::: Kontinuirano raditi na edukaciji i senzibilizaciji zdravstvenih djelatnika / djelatnica, poslodavaca i predstavnika
drugih važnih dionika koji dolaze u kontakt s oboljelima
i uvelike pridonose njihovoj kvaliteti života. Edukacije
zdrastvenih djelatnika (posebice stomatologa / stomatologinja, liječnika/liječnica opće prakse te ginekologa /
ginekologinja) trebaju se odvijati na kontinuiranoj razini,
a ne ovisiti o akcijma ili projektima organizacija civilnog
društva koji su vremenski ograničeni te ne osiguravaju
održivost. Ovo bi trebala biti obaveza javnih ustanova, a
Vjerujemo da
na unapređenju statusa
oboljelih trebamo raditi
na dvije razine:
1. informiriranje o samom oboljenju i načinima
prijenosa virusa, te tako smanjujući strah građanki i
građana da će se zaraziti socijalnim kontaktom s oboljelima
46
ne samo njihova podrška inicijativi udruga koje se bave
problematikom.
::: Edukacija i senzibilizacija građanstva u svezi problema oboljelih trebaju se provoditi sustavno. Potrebno
je uvesti obrazovanje za građansko društvo i život bez
diskriminacije u škole, a ne da ona ovisi o kampanjama ili
projektima organizacija civilnog društva koji su vremenski
ograničeni te ne osiguravaju održivost. Ovo bi trebala biti
obaveza javnih ustanova, a ne njihov povremeni pristanak
na inicijativu udruga koje se bave problematikom. Ovakve
edukacije trebale bi težiti tome da i roditelji školaraca
svakako budi njihovi korisnici.
::: Potrebno je intenzivno raditi na promjenama medijskog tretiranja problematike oboljelih. Mediji u RH većim
dijelom pridonose diskriminaciji oboljelih, dijelom objavljivanjem senzacionalističkih naslova i tekstova vezanih
za temu, a dijelom upravo manjkom interesa za tretiranje
problematike oboljelih u medijima. Smatramo da bi
upravo mediji trebali biti glavni instrument u senzibilizaciji
javnost, barem njenog odraslog dijela populacije, jer je
jedna od njihovih glavnih uloga informativna i obrazovna.
::: Međusektorsku suradnju na temu unapređenja
kvalitete života oboljelih treba razvijati. Ovakve i slične
okrugle stolove treba nastaviti kako bi se češćom
razmjenom iskustava, problema i mišljenja ustanovili novi
modeli suradnje u svrhu što boljeg tretiranja ove problematike.
::: Već postojeću edukacija udomitelja u okviru sustava
socijalne skrbi treba proširiti, uključujući i edukaciju
o HIV-u, kako bi se kod udomitelja otvorile prilike za
smještaj oboljele djece i mladih.
::: Mladima iz rizičnih skupina (budući da je upravo pubertetska i adolescentska dob ona u kojoj mladi eksperimentiraju s različitim načinima rizičnog ponašanja) treba
pružiti vrlo dostupnu mogućnost za ciljano savjetovanje
vezano uz bolesti ovisnosti (posebice onima za koje se zna
da su već skloni bili eksperimentirati i da su blizu granici
kada eksperimentiranje prerasta u oboljenje).
::: Treba razmišljati o načinima prijenosa bolesti te posebnim rizičnim skupinama ponuditi ciljane i prilagođene
informacije i edukacije (primjer više incidencije prijenosa
oboljenja u heteroseksualnim bračnim odnosima, u
Dalmaciji i Riječkom primorju, nego u ostatku zemlje –
pomorce treba informirati o mogućnostima i potrebi
testiranja, kao i o opasnostima od rizičnog ponašanja, a
njihove supruge o postojanju problematike ..).
Ono što bismo za kraj istaknuli kao posebno pozitivno
i ohrabrujuće je iznimno veliko zalaganje predstavnika/
predstavnica socijalne skrbi da se ovakva pitanja konačno
riješe u korist onih kojima je podrška relevantnih institucija i najpotrebnija. Konačno, zaključili smo, oboljeli i oni
koji spadaju u grupu rizičnih ponašanja nisu napušteni;
o njima itekako vode brigu ljudi od struke u suradnji
s organizacijama civilnog društva koje se bave ovom
problematikom. Veliku zahvalnost i, svakako, divljenje i
respekt uputili bismo najprije udruzi HELP iz Splita čijem
smo radu, trudu i brizi o oboljelima i svima kojima je to
potrebno i sami posvjedočili, čime je ta udruga i stekla
ugled i povjerenje kako oboljelih, tako i ljudi od struke,
liječnika, socijalnih radnika, policije i gradskih vlasti, te se
nadamo da smo i mi na svoj način pridonijeli još boljoj
umreženosti i suradnji svih relevantnih institucija na dobrobit svih građana i građanki u regiji. Konačno, zahvaljujemo se dr. med. Diani Nonković te udruzi HUHIV iz Zagreba na podršci i sudjelovanju u projektnim aktivnostima
i pomoći u informativno-edukativnom aspektu projekta,
zahvaljujući njihovom iznimno bogatom iskustvu i znanju
po pitanjima HIV/AIDS-a i položaju i tretmanu oboljelih
od ove opake bolesti.
Informacijom, edukacijom i razgovorom možemo izgraditi
društvo bez straha i predrasuda - društvo jednakih prava,
ljudskih sloboda i jednakih mogućnosti za sve građane i
građanke koji će svojim različitostima obogaćivati zajednicu i biti dio iste cjeline – modernog i demokratskog
civilnog društva kojemu stalno težimo, a čije vrijednosti
često zatiremo i zaboravljamo.
50
Tatjana Nemeth Blažić, dr.med.
Voditelj odsjeka za HIV/AIDS, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Nova edukativna
računalna igra –
“Pobijedi HIV i
druge spolne
infekcije”
Hrvatski zavod za javno zdravstvo kreirao je novu interaktivnu edukativnu online računalnu igru o HIV-u i
drugim spolnoprenosivim infekcijama koja je objavljena na
zdravstvenom portalu zdravlje.hr u prvom tjednu mjeseca
siječnja 2010. godine.
Igra pod nazivom Pobijedi HIV i druge spolne infekcije!
izrađena je u edukativne svrhe, u okviru preventivnog programa Rada centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno
testiranje na HIV čiji je nositelj Hrvatski zavod za javno
zdravstvo, a financira ga Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi RH. Igru je prema predloženom scenariju stručnjaka
izradio Info izlog d.o.o.
Postavljanjem računalne igre na portal HZJZ-a zdravlje.
hr predstavili smo sadržaj na temu HIV/AIDS-a i drugih
spolnoprenosivih infekcijama kroz igru u svrhu edukacije
javnosti, osobito mladih.
Cilj igre je na zabavan način educirati sudionike o rizicima
i načinima zaštite od HIV-infekcije i drugih spolnoprenosivih infekcija te im pružiti informacije o dobrovoljnom,
anonimnom i besplatnom savjetovanju i testiranju na
HIV kako bi stekli znanje i povećali svijest o brizi za svoje
zdravlje.
Kratki opis igre
Igra se sastoji od dva nivoa. Igrom se kreće muški ili
ženski igrač. Sve je u igri jednako za muške i ženske osobe,
osim vizualnog prikaza igrača kojeg sudionik odabire na
početku igre. Cilj je proći kroz igru u što kraćem vremenu,
i sa što više sakupljenih bodova i točnih odgovora. Igrač se
kreće pomoću navigacijskih tipki na tipkovnici
(4 tipke sa strelicama na desnoj strani – lijevo, desno, s
mogućnošću skokova i čučnjeva). Na početku igrač ima
određenu energiju koja se smanjuje kako vrijeme prolazi.
Tijekom prolaska kroz igru igraču se postavljaju pitanja s
ponuđenim odgovorima od kojih je jedan točan i treba ga
označiti. Igrač nailazi i na različite simbole, od kojih neke
treba sakupljati, a neke izbjegavati.
Simbole Crvena vrpca (tzv. red ribbon, simbol borbe protiv
HIV/AIDS-a) i Edukativna brošura potrebno je sakupljati jer donose bodove. Kad se skupi crvena vrpca, osim
bodova, igrač dobije i pitanje, pri čemu točan odgovor
donosi dodatne bodove, a netočan ih oduzima. Igrač
nailazi i na simbole uzročnika raznih spolnoprenosivih
infekcija (HIV, HPV, klamidija itd.), koje treba izbjeći. Ako
igrač dodirne te simbole, otvara mu se pitanje vezano uz
konkretnu zaraznu bolest, a u slučaju netočnog odgovora energija se smanjuje. Energija se povećava „posjetom
liječniku“ tj. sakupljanjem simbola Glava liječnika sa stetoskopom. U igri se nalazi i simbol Upitnik. Kad igrač stane
pokraj tog simbola, na ekranu se otvara tekst: plavi upitnik
sadrži zanimljivosti o HIV/AIDS-u i spolnoprenosivim
infekcijama, a ljubičasti objašnjenja za igranje. Na kraju igre
igrač može pogledati statistiku igre (prikupljeni bodovi,
vrijeme potrebno da se dođe do cilja, točni i netočni
odgovori).
Igra osim edukativnog, ima i nagradni karakter. Prvih 100
najuspješnijih sudionika osvojit će promotivne nagrade.
Nagrade osiguravaju: Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi Republike Hrvatske (trakice za mobitel), SSL International Croatia Representative Office (Durex majice) i
Međunarodna organizacija za migracije – IOM (blokići).
Igri možete pristupiti na www.zdravlje.hr.
52
HIV / AIDS kutak
Što je AIDS i otkuda se pojavio?
AIDS je engleska kratica za Acquired Immunodeficiency Syndrome,
što znači sindrom stečenoga nedostatka imuniteta (otpornosti).
SIDA je francuska kratica koja u prijevodu znači isto - sindrom znači
da postoji skup određenih znakova bolesti, stečeno znači da je to
stanje koje se dobiva tijekom života, za razliku od prirođenih stanja,
a imunodeficijencija (nedostatna otpornost) ukazuje na pojavu
oštećenja obrambenih snaga, imunološkog sustava. Prema tome,
AIDS je stanje u kojem je došlo do takvog slabljenja imuniteta da
se javljaju određene bolesti koje inače u imunološki zdravih ljudi
ne viđamo. Suvremena povijest AIDS-a počinje objavljivanjem rada
o učestalom pojavljivanju neobičnih infekcija u homoseksualaca
u SAD-u 1981. godine. Postoje mnoge teorije o podrijetlu AIDS-a,
no niti jedna do sada nije znanstveno potvrđena. Moguće je da je
HIV prisutan u svijetu već desetljećima ili čak stoljećima u obliku u
kojem ne uzrokuje nikakvu bolest, te da se tek nedavno promijenio
u uzročnika bolesti.
Pitanje podrijetla HIV-a od znanstvenog je interesa. No, važnije od
toga su sljedeće činjenice:
HIV-bolest bit će dio naše svagdašnjice sljedećih desetljeća čak i u
slučaju brzoga pronalaska lijeka ili cjepiva; danas postoji mogućnost
da se osobnim, socijalnim, nacionalnim i međunarodnim mjerama
spriječi širenje HIV-a.
Osnovne činjenice o HIV-bolesti
HIV-bolestjekroničniprogresivniproceskojipočinjeulaskomvirusa
humane imunodeficijencije (HIV) u krvotok te tijekom vremena
dolazi do postupnog uništavanja imunološkoga sustava. AIDS/
SIDA se javlja u uznapredovaloj i završnoj fazi HIV-bolesti.
AIDS je uzrokovan HIV-om. HIV-bolest je zarazna bolest te
neizlječiva - djelotvornga cjepiva zasad nema. Od trenutka zaraze
HIV-om do nastupa AIDS-a prođe u prosjeku 10 godina. Osoba
zaražena HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nema
simptome pa može, ne znajući da je zaražena, širiti infekciju.
Kako se prenosi HIV?
Tri su glavna puta prenošenja infekcije: spolni, preko krvi i u tijeku
trudnoće i porođaja s majke na dijete.
HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zaražene osobe u
količini dovoljnoj da zarazi druge osobe. Ako tijekom spolnog
odnosa dođe do kontakta sluznice (npr. sluznice rodnice, penisa,
rektuma ili sluznice usne šupljine) s krvi, spermom te cervikalnim
i vaginalnim sekretom zaražene osobe, moguć je prijenos HIV-a.
Infekcija se na taj način može prenijeti s muškarca na ženu i sa
žene na muškarca, kao i izmedu muškaraca u homoseksualnom
odnosu.
Drugi važan put prijenosa je preko krvi. Najčešće je riječ o intravenskim ovisnicima koji upotrebljavaju zajednički pribor (igle i šprice)
za ubrizgavanje droge.
Mogućnost zaraze putem transfuzije krvi i krvnih derivata danas
je u zemljama gdje se rutinski testiraju darivatelji krvi i plazme gotovo nemoguća. Prijenos HIV-a moguć je presađivanjem organa i
umjetnom oplodnjom, no testiranjem darivatelja organa i sperme
taj rizik praktično više ne postoji.
Ako zdravstveni radnici nepažljivo rukuju iglama pa se ubodu na
iglu koja je prethodno rabljena u zaraženih bolesnika, može također
doći do zaraze HIV-om.
Treći put prenošenja je tijekom trudnoće, kada se sa zaražene
majke infekcija prenosi na dijete. Smatra se da do prijenosa infekcije
najčešće dolazi pri kraju trudnoće i tijekom porođaja, no opisane
su i infekcije preko majčinoga mlijeka.
Kojim se putem HIV ne prenosi?
::: Ne prenosi se rukovanjem, grljenjem i drugim uobičajenim
međuljudskim kontaktima.
::: Ne prenosi se kontaktom s predmetima kao što su javne
telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu.
::: Ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna.
::: Ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine.
::: Ne prenosi se šmrcanjem, kašljucanjem i kihanjem.
::: Ne prenosi se uobičajenim pregledom kod liječnika niti
uobičajenim pregledom i popravkom zubi kod stomatologa.
::: Ne prenosi se putem domaćih životinja (preko psa, mačke).
::: Ne prenosi se ubodom insekta.
::: Ne prenosi se darivanjem krvi.
::: Ne prenosi se tijekom uobičajene njege oboljeloga od
AIDS-a.
Popis centara za HIV savjetovanje i testiranje
ZAGREB
Referentni centar za HIV/AIDS, Klinika za infektivne bolesti «Dr. Fran
Mihaljević» Mirogojska 8, Zagreb
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 15,30 do 19,00 sati i prva
subota u mjesecu od 10 do 13 sati
Telefon: 01/4678 243
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti - Savjetovalište
za HIV/AIDS, Rockefellerova 12
Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati i svaka druga (parna)
subota od 10 do 12 sati
Telefon: 01/ 4863 237
Info telefon (od ponedjeljka do petka): 01/ 4683 004 ili 01/ 4683 005
DUBROVNIK
Zavod za javno zdravstvo na 1. katu - Odjel za epidemiologiju
Dr. Ante Šercera 4A
Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati
Telefon: 020/341 000
KORČULA
Plokata bb, Korčula
Radno vrijeme: četvrtkom od 11-13, moguće i prema dogovoru, telefon:
020/715021, 099/7720026
OSIJEK
Zavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županije
Franje Krežme 1
Radno vrijeme: ponedjeljkom od 7 do 16 sati, od utorka do četvrtka od
7 do 15 sati
Telefon: 031/225 711 i 031/225 717
PULA
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova 23
Radno vrijeme: ponedeljkom i četvrtkom od 15 do 17 sati
Telefon: 052/529 017 i 052/529 046
RIJEKA
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,
Epidemiološki odjel Krešimirova 52a, Rijeka
Radno vrijeme: srijedom od 12 do 17 sati, ponedjeljkom i četvrtkom od
12 do 15 sati
Telefon: 051/358 798 ili 098/369 844
SLAVONSKI BROD
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije,
V. Nazora bb 
Radno vrijeme: utorak i četvrtak od 15 do 16 sati
Telefon: 035/ 447-228
SPLIT
Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Služba za epidemiologiju, Ambulanta za AIDS, Vukovarska 46
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati
Telefon: 021/ 539 824, 091/ 88 03 513
Udruga HELP, Mihovilova širina 1, Split
Radno vrijeme: ponedjeljak i četvrtak od 15 do 17 sati
Telefon: 021/ 346 664
ZADAR
Zavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 9 do 11 sati
Telefon: 023/300-841
Ulica Don Ive Prodana 12 (kod crkve sv. Šime)
Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati
Telefon: 023/318-152
izdavač Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a, HUHIV
Medveščak 9, 10000 Zagreb
T. 01/ 4666655, 4669 042, F. 01/ 4666655,
M. 091 3377113
HIV SOS TEL: 0800 448 767
E. [email protected], [email protected]
www.huhiv.hr
broj žiro-računa
kod PBZ-a 2340009 - 1100195705
naklada 10000 primjeraka (bilten izlazi četiri puta godišnje)
glavna urednica Ivana Crnčić, dipl. ing.
uredništvo Vlatka Matković Puljić, prof. rehabilitator
Tomislav Beganović
Kristina Duvančić, dipl. soc. rad
Dragan Miličić
Željana Mićić
stručni suradnici Josip Begovac, prof. dr. sc.
Snježana Židovec Lepej, dr. sc.
Šime Zekan, dr. med.
Tihana Kniewald, dr. med.
Vlasta Hiršl Hećej, mr. sc. dr
Nada Radin, dr. med.
Rok Čivljak, dr. med.
Ivica Pavić, doc. dr.
Tomislav Maretić, prim. dr.
Duška Grgić, dr. med.
Dragutin Ptiček, dr. med.
Maja Harambašić, dr. sc.
Siniša Zovko, dr. med.
Iva Jovović, dipl. soc. rad.
Dejan Travica
Mario Puljiz
Nevenka Mardešić, dr. sc,
Davorka Lukas, dr. med.
Miroslav Lisić, dr. med.
Branko Kolarić, dr. med.
Vlaho Brailo, dr. stom.
Kornelija Gedike, vms.
Slavko Sakoman, prof. dr. sc.
Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc.
Mario Poljak, prof. dr. sc.
Natalija Domljanović, dipl. ing. med. biokem.
Ante Ivančić, dr. med.
Irena Hrstić, dr. med., dr. sc.
Maja Drašković, dr. med.
Vanja Mrša, mr.ph
Zoran Gardašanić, dr.med.
Sanja Macan Galetović, dr.med.
Adriana Vince, prof. dr. sc.
Vitomir Burek, prof. dr.
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Ana Planinić, dipl. ing.
Valerio Baćak, mr.sc
Lejla Bosak, dr. med., MBA
lektor Jasmina Sočo
dizajn Rafaela Dražić, www.rafaeladrazic.net
tisak Kerschoffset, Zagreb
ovaj broj biltena Kerschoffset i Radin grafika
financira
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva institucija koja financira institucionalnu potporu
stabilizaciji i / ili razvoju Hrvatske udruge za
oboljele od HIV-a
54
ZAHVALJUJEMO SPONZORIMA
Gradski ured za
zdravstvo, rad,
socijalnu zaštitu
i branitelje
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 254 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content