PODRŠKA SISTEMA U RAZVOJU OTVORENIH ŠKOLA Koristi otvorenih škola za djecu mr.sc. Ediba Pozderović, savjetnik Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, Tuzla, 8.12.2012. SISTEM ... • Sistemski pristup posmatra organizaciju kroz međusobno povezane i ujedinjene dijelove svrsishodnih sadržaja /funkcionalna cjelina. • Sistem sa unaprijed definiranim ciljevima mora biti u vezi sa ostalim sistemima iz okoline, što znači, da svi moraju imati interes u ostvarenju cilja. Upravo ova podijela interesa garantira primjenu sistemskog pristupa. Bilo koji sistem, koji zavisi od aktivnosti drugog, mora biti ustrojen u svjetlu saradnje. SISTEM ... • U bilo kojoj okolini sistemi i njihovi unutrašnji elementi imaju i individualne i kolektivne granice. Okolina sa promjenama sastoje se direktno i indirektno od uticaja i povezanosti svih sistema i podsistema (Paton; McCalman, 2000). • Potrebno je usklađeno djelovanje ustanova koje čine dijelove sistema: ministarstvo, pedagoški zavod, škole, institucije koje podržavaju razvoj obrazovnog sistema, ali i pojedinci svih institucija ... Međusobni uticaji SREDINA Organizacija Organizacija JA Organizacija SISTEMI Temelji sistema su: • Sistem planiranja • Sistem informiranja • Sistem kontrole I sva tri elementa su slabe odnosno kritične tačke naših sistema. VRSTE SISTEMA Postoje otvoreni i zatvoreni sistemi odnosa sa okolinom. Sa aspekta uticaja okoline na promjene to su: • Mehanički sistem‐ i on je zatvoren sistem ‐ organizacije ne podrazumijevju slobodu informacija i energije, što je suprotno ljudskim sistemima kao urođenim otvorenim organskim sistemima. U ovakvim organizacijama vrlo je teško sprovoditi promjene koje dolaze iz dinamičkog okruženja okoline. (Morgan, 1986; Bush, 2003). VRSTE SISTEMA ... • Organski ‐ karakterišu se otvorenošću za potrebe okoline, pojedinca, grupe i organizacije u cjelini. Organizam ima složen sistem koji se stalno mijenja i obnavlja kroz ubacivanje informacija i energije u odnosima sa okolinom. Što je osnov za samoodrživost organizacije. Otvoreni ljudski sistem uključuje bogatstvo različitosti kroz fleksibilno partnerstvo sa drugima, stalno poboljšanje timova, školske zajednice, demokratske vlade, poslovanja, korištenje web‐a širom svijeta, što pokazuje aktivne promjene između ljudskog sistema i njegove okoline). 'Kapacitet evoluiranja organizacije' ovisi od sposobnosti zagovaranja promjena i mogućnosti koje okolina posjeduje (Morgan, 1986; Bush, 2003). SISTEM ‐ UČEČE ORGANIZACIJE 1. Sistemsko razmišljanje (međusobna povezanost, uticaj strukture, otpori) 2. Lično ovladavanje (učenje, lične vizije, izbori..) 3. Mentalni modeli (otvorenost, participacija, testiranje novog) ‐ kultura 4. Zajednička vizija (svrhe, partnerstvo) 5. Tim Napomena: Ovaj tip organizacije još nijedna organizacije u svijetu nije dostigla – ali je postavljen standard da se dostigne. Pretpostake za kulturu 1. Kulturu ustanove određuje kultura šire sredine. 2. Kultura su vrijednosti i ubjeđenja koja ljudima omogućavaju da stvari i događaje prosuđuju na jednak ili sličan način. 3. Kultura je kolektivni mentalni model ili program. (Hofstede, 1980) Kultura organizacije je zbir općeprihvaćenih: • stavova • ubjeđenja • pretpostavki • očekivanja. (Armstrong, 1991) Faktori kulture djeluju na komunikaciju • stavovi • vjerovanja • vrijednosti • norme (pravila) utiče na našu percepciju, očekivanja, interpretiranja, ponašanja (Sallinen, 2003) Finska kultura komunikacije • • • • orijentirana‐zadacima jasnoća tačnost povjerenje • • • • harmonična ne‐hijerarhijska ne‐koruptivna orijentirana – budućnosti (Sallinen, 2003) Viđenje stranih zaposlenika Finskog vođenja i menadžmenta Izvor informisanja • Otvoren i transparentan, nema tajni Organizacija • Niska hijerarhija, u demokratskom smislu Aktivnosti • efikasne aktivnosti, organizacija sposobna brzo odgovoriti • “senzibilna” kultura, teži praktičnim rješenjima • Fleksibilna kultura, aktivnosti nisu formalno ograničene • Verbalna saglasnost Tretman zaposlenih • Poštovanje individualnosti zaposlenika i njegovog/njenog vremena, zaposlenici slušaju i vjeruju • Recipročnost između kolega, pružanje podrške Interkulturalna komunikacija kao konkurentna prednost INTERESI I VIZIJA Interesi unutrašnjih učesnika Interesi vanjskih učesnika U šta vjerujemo «YIN» Šta hoćemo biti i postati “YANG” Temeljne zamisli ‐ključne vrijednosti ‐ osnovne namjere Viđenje budućnosti ‐ vizionarski cilj za 10 do 30 godina ‐uvjerljiva slika PLANSKI RAZVOJ ORGANIZACIJE Vrijednosti USPJEŠNOST EFIKASNOST USPJEŠNOST EFIKASNOST Nove ključne sposobnosti Nove ključne sposobnost Nove ključne sposobnosti Vrijeme U uspješnoj organizaciji neprestano slijedi uvođenje novih ključnih mogućnosti (rizično i naporno) za ponovnu uspješnost i efikasno korištenje postojeće konkurentnosti (Tavčar,2000) Cilj i strategija su politika organizacije Vizija i misija Ciljevi Strategija Djelatnost Programi Usmjerenje Uređenost Strukture Sistemi Procesi Sredstva Materijalna Nematerijalna KVALITETNI CILJEVI Usklađeni Mjerljivi Realni Privlačni MJERITI, UPOREĐIVATI – OVLADAVATI Benchmarking Slična organizacija ili jedinica (odjel) Organizacija – jedinica Slična organizacija ili jedinica (odjel) Slična organizacija ili jedinica (odjel) RAZVOJNA POLTIKA • Odozdo na gore (boton-up): prednost je neposredno uključivanje nosioca programa, ali nedostaje zajednička vizija • Odozgo na dole (top-down): prednost tako zasnovane politike je jasna vizija, slabost je gubitak poticaja za stvaralaštvo nosioca programa • Potrebna je razvojna politika koja je i top-down i boton-up Zakonske odredbe 2004. Čl.3 – opći ciljevi – na osnovu Okvirnog zakona BiH 2005. 2011. ‐Novi stavovi – zdravlje , zaštita prirode i sredine i lijepo ponašanje Čl.4 – pravo djeteta – na osnovu Okvirnog zakona BiH Čl.5 – Agencija za NPP i Standardi za ocjenjivanje Čl.25 – prava roditelja – na osnovu Okvirnog zakona BiH Novo – 1 Agencija – za predšk. , OŠ i SŠ Čl.28 ‐– na osnovu Okvirnog zakona BiH Novo – škola vrši promociju građanskih inicijativa Zakonske odredbe 2004. 2005. 2011. Čl.30 Ocjenjivanje uč. na 4 nivoa Ocjenjivanje menadžmenta Kroz samoevaluaciju škola pruža dokaze o efikasnosti rada nastavnika u školi Čl.68 – i 2010.portfolij Pedag. karton o profesiona. učenika orijentaciji učenika Čl.29 – partnerstvo škole i lokalne zajednice Čl.83 – PZ i stručni nadzor Mjerenje dostignuća standarda ishoda znanja koje je utvrdila Agencija Zakonske odredbe 2004. 2005. Čl.87 – ŠO 2N+2R+1osnivač 2011. Stručnu i edukativnu podršku ŠO pruža PZ 3osnivač+1N+1R Čl.96 VU Čl.97 – VR Pravilnici Pravilnik o radu Pedagoškog zavoda Povećane ingerencije i razdvojeno od Ministarstva obraz. Fokus na stručnom usavrš. i mjerenju kvaliteta Pravilnik o polaganju stručnog ispita i mentorstva Povećana odgovornost mentora i direktora škola – veza za univerzitetom i školama Pravilnik o ocjenjivanju rada nastavnika i Zasnovan na kompetencijama nastavnika i direktora direktora – NOVO – Samoevaluacija i eksterna evaluacija‐ slijedi LICENCIRANJE NASTAVNIKA Sistemska podrška Volonterizam Općina Tuzla FTZ Ministarstvo obrazovanja TK PZ TK Škole Učešće u izradi strategije razvoja općine – predstavnici svih nivoa Prijem zaposlenika u školama Ministarstvo obrazovanja PZ TK Inspekcija Sindikat Nastavnici škola Stručna usavršavanja VO – NVO Eksterna evaluacija ‐ gimnazije PZ Škole Sistemski pritisak Umrežavanje Općine ‐ odbile Škole ‐ odbile Izbor direktora ? Inkluzija Škole ‐ otpor Finansiranje ‐ trezor ? ..... Sistemski pritisak RT Škole Mjerenje kvaliteta Škole Podučavanje Škole Civilne inicijative CIVITAS Servisno učenje Škole – pedagozi, nastavnici VR Odgovorno roditeljstvo Projektna nastava Projektni razvoj škole ..... Škole KAKO SMO KRENULI U PZ ‐ RT? • 1998. – UNICEF razvijao ‘’Aktivne škole’’ u BiH – odabrana OŠ "Simin Han" u TK. Iz PZ sa RT "Aktivne škole’’ sarađivali savjetnici: Ediba Pozderović i Nusret Tobudić. Direktor škole u to vrijeme je bio Osman Hasić. • 2002. – Pedagoški zavod je izvršio identifikaciju potreba o formiranju Razvojnog tima u školama • 2002. – Freudenberg Fondacija i Međunarodno Udruženje ‘’Interaktivne otvorene škole" počeli sa edukacijama nastavnika i menadžmenta škola iz Tuzle, Osijeka i Novog Sada o interaktivnoj nastavi i demokratizaciji u radu škole; Projektni tim: Osman H., Monika Kleck, (12 škola iz 3 grada) • 2002., 2007., 2010.,2011.– Kultur Kontakt –‘’Demokratizacija rada škola u BiH’’; • 2003. – Pedagoški zavod aplicirao Fondu Otvoreno Društvo BiH sa projektom "Razvojni tim" ‐projektni tim: Ediba Pozderović, Šaban Smajlović i Hariz Agić. • 2003. – 2012. – MIOS Tuzla realizira projekat "Razvoj interaktivnih otvorenih škola’’ (edukacije, savjetovanje, projekti otvorenih škola) ‐ regionalno; Finansirao: FOD BiH, Freudenberg Fondacija; MOTT Fondacija; KAKO SMO KRENULI U PZ? • 2004. – Medina K. (FOD BiH) i (Ediba P.(PZ TK) –priručnik "Razvojni tim"; • Od decembra 2004. ‐ obuka RT u 18 srednjih škola u projektu "Model za sistemske promjene u srednjoškolskom obrazovanju TK" finansirao FOD. Projekt koordinator: Kasim Imamović, savjetnik PZ‐a. • 2005. – "Step by Step’’ Sarajevo, razvija u projektu ‘’Škola po mjeri djeteta’’ komponentu ‘’Razvojni tim’’ i sa područja TK kroz edukaciju je prošlo 7 OŠ. • 2006.,2007.,2008.,2009.,2010.,2011.,2012. ‐ "Step by Step’’ Sarajevo, ISSA standardi u BiH (iako je od 1999. godine počela izrada i pilotiranje) • 2007.,2008.,2009.,2010.,2011.,2012.‐ Standardi otvorenih škola, MIOS • 2008 – osnovana Regionalna mreža Otvorenih škola u zajednici – (12 OŠ) Tuzla – Osijek (5 OŠ) – Novi Sad (6 OŠ); • 2011–osnovano regionalo Savjetodavno tijelo Mreže‐po 3 predstavnika iz 3 države; Karakteristike otvorenih škola ... • Nastavni plan i program u školi je svjesno orijentiran prema zajednici, • U školskim aktivnostima su uključeni roditelji i drugi članovi zajednice, • Podstiče se kolegijalna atmosfera ‐ roditelji i drugi članovi zajednice se tretiraju kao partneri, • Članovi zajednice pomažu nastavnicima u učionici, • Obrazovne aktivnosti za ljude svih uzrasta podržava kako osoblje škole, tako i učenici, u saradnji sa institucijama iz lokalne zajednice, • Školski prostori i prostori u zajednici su otvoreni i adaptirani su u svrhu zadovoljavanja potreba otvorenog obrazovanja, • Školsko osoblje podstiče učenike da proučavaju probleme i pojave u zajednici u cilju njihovog rješavanja i pojačavanja svijesti o pripadnosti zajednici. Navedite šta se promijenilo u segmentu međusobne saradnje razvojnog tima, vijeća roditelja i vijeća učenika? • U ovom dijelu do promjena je došlo jer RT škole kreira politiku i aktivnosti u školi zajedno sa VR i VU (OŠ ‘’Kreka’’). • U rad RT uključeni su predstavnici iz reda VR i VU koji aktivno učestvuju u planiranju i donošenju odluka kao i o njihovoj provedbi. Takođe sve informacije članovi iz VR prenose i raspravljaju o njima na sastancima VR a kasnije i na roditeljskim sastancima. To isto se dešava i sa predstavnicima iz reda VU (OŠ ‘’Pazar’’). • Predstavnici VR i VU postali aktivni članovi RT. Predstavnici oba vijeća učestvuju u svakoj prilici za edukaciju i posjećivanje seminara. Učestvuju u izradi važnih dokumenata: razvojnog plana za svaku godinu,strateškog plana,operativnih planova itd. (OŠ ‘’Miladije’’). Navedite šta se promijenilo u segmentu međusobne saradnje sa lokalnom zajednicom? • Lokalna zajednica je važan faktor u afirmaciji škole. Njihovi predstavnici su prisutni u svim manifestacijama koje škola prati i učestvuje u njima te na taj način su aktivni akteri svih promjena. • Lokalna zajednica je uvijek podržavala aktivnosti škole koje su bile usmjerene na poboljšanje rada, života i aktivnosti naših učenika. Ostvarena je saradnja sa predstavnicima lokalne zajednice. Aktivnosti RT se ne svode na puki formalizam već na konkretne istinske - promjene u školi, stvarajući sinergiju u cijeloj školi daju doprinos i u razvoju demokratizacije škole. Izjava predstavnika/ce RT škole tokom ekterne evaluacije LOKALNI I GLOBALNI ASPEKT STANDARDIZACIJE LOKALNO Planski razvoj škole GLOBALNO • Liderstvo • Školska kultura Škola i zajednica • Partnerstvo • Angažman roditelja Učenje i podučavanje • Cjeloživotno učenje Obrazovanje za sve Mobilizacija i partnerstvo • Socijalna inkluzija • Usluge •Volonterstvo •Razvoj zajednice • Standardi ‘’Otvorenih škola u zajednici’’ su definirani profesionalnim konsenzusom STANDARD STANDARD 1 PLANSKI RAZVOJ ŠKOLE Vizija, misija, principi, rukovođenje i praksa u otvorenom obrazovanju u zajednici obezbjeđuju planski razvoj i visok stepen uspjeha i zadovoljstva za sve. Cilj 1.1. Planski razvoj škole na principima otvorenog obrazovanja u zajednici uz visok stepen efikasnosti, efektivnosti i zadovoljstva za sve Postignuće Indikatori – (kriteriji) Na osnovu (= ključni kriterij) spoznajemo, da ... (=indikator) 1.1.1. Izjave o viziji i misiji su donesene od svih zaiteresiranih, jasne i prezentovane. POSTIGNUĆE 1.formulirane izjave o misiji i viziji koje sadrže ključne riječi principa MIOS‐a 2. informirani, animirani i uključeni učenici, zaposleni, roditelji i lokalna zajednica 3.postoje utvrđeni oblici informiranja svih aktera Pitanja u upitniku prema ciljanim grupama M 1 N 1, 2 U 1, 2 R 1, 2 METODE EVALUIRANJA, INSTRUMENTI ZA SAMOEVALUACIJU PRIMJERI INDIKATORI KAKO ZNAMO DA TO RADIMO? • Indikatori kvaliteta mogu biti na šest (ili tri) nivoa. I, to: Nivo 6 A Nivo 5 A odlično veoma dobro odlično najveća snaga Nivo 4 B dobro Nivo 3 B odgovarajuće Nivo 2 C slabo bitna snaga u području za poboljšanje snaga koja samo vrši prevagu slabosti bitne slabosti Nivo 1 C nezadovoljavajuće najveće slabosti ŠTA ĆEMO SAD URADITI? Potrebno je: • identifikovati ključne snage i područja koja zahtjevaju poboljšanja, • osigurati povratnu informaciju za kadar i ponuditi im mogućnost za davanje komentara, • izvještaj o kvalitetu standarda koji su se posmatrali, • identifikovani prioriteti bit će uključeni u vaš razvojni plan. Primjena kružnog procesa za osiguravanje napredka 1. PLANIRANJE 4. PRIMJENA 2. PRAĆENJE 3. ANALIZA INSTRUMENTI ZA EVALUACIJU • Upitnici za mjerenje standarda kvaliteta • Intervjui • Dokumentacija Određivanje nivoa dostignuća standarda Nivoi postignuća standarda 6 A B C 5 5 4 4 3 2 3 1 0 Standard 1 Standard 2 Standard 3 Standard 4 Standard 5 Ukupan nivo postignuća za cijelu školu Izvještaj o mjerenju • Koristeći urađeni Izvještaj u procesu sondiranja i predloženu metodologiju, rađeni su izvještaji o obavljenom mjerenju. • Ključna stvar: Zaključci i preporuke za poboljšanje Rade se na osnovu rezultata ankete i intervjua. Čemu služi... • Da utvrdimo stanje ZAŠTO? ‐ kako bismo postavili prioritete ZAŠTO? • Da svoje odluke utemeljimo na vjerodostojnim podacima • Da uočimo i pratimo promjene ZAŠTO? Da bismo preispitali efikasnost aktivnosti koje poduzimamo ZAŠTO? ‐ da bismo ih redefinisali... • Da promoviramo argumentovani dijalog i gradimo zajednicu Efekti samoevaluacije: INTERVENCIJA U SMISLU PROFESIONALIZACIJE • Planiranje i koncipiranje namjere • Ključne osobe u namjeri • Nivo zahtjeva svih sudionika INTERVENCIJA U SMISLU SUDJELOVANJA • Selektivna spoznaja • Svjestan udio u odgovornosti i kreiranju USIDRENOST MOTIVACIJE • Fokusiranje aktivnosti • Izazov za sve sudionike Odgovarajući model za obrazovanje Svaki model za prosuđivanje kvaliteta se uzima kao vodič a ne kao ‘’recept’’ ili čak ‘’novi katekizam za bolju školu’’. Mjerila uspješnosti ‐ OECD • UNUTARNJI POKAZATELJI (Prosječna dužina školovanja, osposobljenost nastavnika i razvoj kadrova odnosi učenici/nastavnici, rezultati eksternog provjeravanja ... ) • POKAZATELJI DJELOVANJA ŠKOLE (Broj učenika u razredu, nastavnici/učenici, upotrebljeni izvori učenja, upotreba prostora ...) • VANJSKI POKAZATELJI (Uključivanje učenika u dalje školovanje i rad, povratna informacija okoline, čast, slava ... ) • PRODUKTIVNOST KADROVA ŠKOLE (Publikacije, interes za javne nastupe, citiranje, članstvo u profesionalnim organizacijama ...) EVROPSKI IZVJEŠTAJ O KVALITETU ŠKOLSKOG OBRAZOVANJA 16 indikatora kvaliteta iz četiri oblasti: • • • • Postignuće Uspjeh i tranzicija Praćenje školskog obrazovanja Resursi i strukture Postignuće • Matematika • Čitanje • Prirodne nauke • Informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT) • Strani jezici • Učenje kako učiti • Građansko obrazovanje Uspjeh i tranzicija • • • Ponavljanje Završavanje višeg srednjeg obrazovanja Učestvovanje u tercijalnom obrazovanju Praćenje školskog obrazovanja • • Procjena i upravljanje školskim obrazovanjem Učestvovanje roditelja Resursi i strukture • • • • Obrazovanje i obuka nastavnika Učestvovanje u predškolskom obrazovanju Broj učenika po kompjuteru Troškovi za obrazovanje po učeniku Praćenje školskog obrazovanja • • Procjena i upravljanje školskim obrazovanjem – cjelokupan obrazovni sistem Učestvovanje roditelja Nadziranje i/ili povjerenje Da li sve možemo mjeriti? Temeljno pitanje u školama nije kako mjeriti kvalitet nego kako pripremiti kvalitet ... Koristi otvorenih škola za djecu Jer ... gradimo društvo u kojem svaki član/ica brine o svakom djetetu ... gradimo okruženje u kojem su djeca sigurna, sretna i slobodna da rastu i razvijaju se ... želimo odgajati generacije koje će stvarati kvalitetnije odnose, promovisati univerzalne vrijednosti, uvažavati i boriti se za prava svake osobe, drugih živih bića i prirode ... želimo živjeti ono čemu učimo djecu i biti dobar uzor svoj djeci Zašto se uključiti u građenje otvorenih škola za djecu • Zato što djeca nemaju vremena da čekaju neki ‘’bolji život’’ – ona žive danas • Zato što nije dovoljno vjerovati, sanjati ili brinuti, već je važno raditi, uključivati se, pomagati...svakom djetetu, svaki dan • Zato što je svako od nas nezamjenjiv dio zajednice, koji može pokrenuti promjene i doprinijeti svojim djelovanjem • Zato što je naš izbor da budemo dio akcija koje čine promjene – i onih velikih i onih sasvim malih – u svom domu, na poslu, u školi, u zajednici • Zato što smo zajedno možemo pronaći načine da stvorimo atmosferu solidarnosti, uzajamnog uvažavanja i brige i tome učiti djecu • Zato što hoćemo. Zašto se uključiti u građenje otvorenih škola za djecu Prosperitet • Znanje i vještine svih resursa u zajednici kroz partnerstvo – stabilno i sigurno društvo • Stabilne i sigurne porodice • Zadovoljni i sigurni pojedinci Siromaštvo • Siromaštvo društva • Siromaštvo porodice • Siromašan pojedinca • Škola ne može sama jer je dio sistema Da se podsjetimo... Temelji sistema su: • Sistem planiranja • Sistem informiranja • Sistem kontrole I sva tri elementa su slabe kritične tačke naših sistema. Otvoreni ljudski sistem uključuje bogatstvo različitosti kroz fleksibilno partnerstvo sa drugima, stalno poboljšanje timova, školske zajednice, demokratske vlade, poslovanja, korištenje web‐a širom svijeta, što pokazuje aktivne promjene između ljudskog sistema i njegove okoline. 'Kapacitet evoluiranja organizacije' ovisi od sposobnosti zagovaranja promjena i mogućnosti koje okolina posjeduje Koje su karakteristike dobrog učenika? Stvara veze Ispituje Samopouzdan Vješt Istrajan Nezavisan Kritičan “samo-uredljiv” Kreativan Znatiželjan Oblikuje Pismen Dobro komunicira Fleksibilan Pokazuje inicijativu Stav “mogu ja to” Sluša i osvrće se Preuzima rizike Žedan znanja Voljan je pokušati Proizvodi ideje Djeluje s integritetom Dobro se slaže s drugima Samopoštovanje Pravi razliku Misli za sebe Uči iz grešaka Vještine Znanje Vođenje Ljudi Ponašanje Ocjenjvanje Procesi Ocjenjivanje Uspješni učenici Rezultati učenika Opskrba Odgovorni građani Pouzdani pojedinci Promjena je uvijek kretanje od nečeg prethodnog ka nečemu novom i drugačijem. Život ne samo da je prepun promjene – on SE SASTOJI od promjene. A, o tome nešto više bit će u radionici koja slijedi.
© Copyright 2024 Paperzz
