close

Enter

Log in using OpenID

CROST II. Sektorska i teritorijalna analiza

embedDownload
Sektorska i teritorijalna analiza
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska – Hrvatska
CROST II
Sektorska i teritorijalna analiza
Izdavač: Agencija za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja Neprofitno d.o.o.
Za ovaj sadržaj odgovorna je Agencija za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja i on ne može
odražavati mišljenje i stajalište Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.
4
Sadržaj
Pozdravne riječi
9
Uvod10
Kratka prezentacija IPA CBC programa Hrvatske i Mađarske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Razvoj gospodarstva, poticaj ulaganja i inovacije
14
MAĐARSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Institucionalni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Razvojana politika: strategija i programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Prikaz dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
HRVATSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Institucionalni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Strategije i programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Izvori i financijska sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Prikaz dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Obrazovanje i edukacija
34
MAĐARSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Zakonska regulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Institucionalni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Strategije, planovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Prikaz projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Hrvatska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Institucionalni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
5
Razvojna politika: strategije i programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Izvori, finacijska sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Prikaz dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Zdravstvo i socijalna skrb
53
MAĐARSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Institucionalni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Razvojna politika: strategije, programi na nacionalnoj razini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Strategije i programi na regionalnoj razini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Prikaz dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
HRVATSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Zdravstvo: pravni okvir, regulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Socijalna skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Uloga županija: institucije i strategije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Razvojna politika: strategije i programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Prikaz dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Zaštita prirode i okoliša
71
Mađarska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Institucionalni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Razvojna politika: strategije, programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Prikaz dobre prakse, uzorni projekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Hrvatska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Institucionalni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Razvojna politika: strategije, programi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Izvori, financijska sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Nacionalna razina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Prikaz dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
6
Turizam
93
Mađarska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Sažetak pravnih okvira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Institucionalni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Turističke strategije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Prikaz dobre prakse, uzorni projekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Hrvatska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Pravni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Institucionalna nadležnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Strateški okvir – nacionalna razina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Strateški okvir –
županijska razina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Programi poticaja i potpora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Primjeri dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
7
8
Pozdravne riječi
Ovo izdanje je prvo u nizu dokumenata CROST
II (Serijal stručnih izdanja o prikazu prekograničnih razvojnih mogućnosti) s ciljem prikaza
najznačajnijih područja i sektora prekogranične
suradnje Južnog Zadunavlja i tri susjedne hrvatske županije (Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske), te da
se prikažu relevantne nacionalne, regionalne i
lokalne strategije.
Najznačajniji rezultat prethodnog CROST projekta (2005-2006) – osim točno mjerenih indikatora – je postavljanje kontaktne mreže stručnjaka i institucija regionalnog razvoja dva susjedna
područja, kroz koje se aktivno utjecalo na formiranje programa prekogranične suradnje. U ovo
vrijeme definirano je niz prijedloga iz kojih su
izrasli i uspješno ostvareni projekti.
Kako na hrvatskoj tako i na mađarskoj strani od
tada su se odvijale značajne promjene. Voditelj
projekta, Agencija za regionalni razvoj Južnog
Zadunavlja postala je samostalna povezna organizacija, odgovorna za provedbu projekta Regionalnog operativog programa kojeg financira
Europska Unija. Sukladno tome promjenjeni
su i prioriteti njenih aktivnosti: mjesto izrade
projekata i natječaja preuzeli su programsko
planiranje i upravljanje natječajima. Jačanjem
razvojnih funkcija susjednih hrvatskih županija
utemeljene su županijske razvojne agencije koje
su razvijajući svoje humane potencijale postale vodeći čimbenici institucionalnog sustava
hrvatskog regionalnog razvoja. Na razini svih
županija izrađene su razvojne strategije koje se
sa integralnog aspekta oslanjaju na izvore prekogranične suradnje. Hrvatski Sabor je nedavno usvojio Zakon o reginalnom razvoju kojim
se određuju okviri razvojne politike na razini
NUTS 2.
Hrvatska će prema zadnjem izvješću Europske
komisije 2012. postati članica Europske unije.
Istovremeno joj se otvaraju mogućnosti Strukturalnih fondova. Susjedne NUTS 2 regije Južnog
Zadunavlja vrlo će vjerojatno postati korisnici
1. ciljanog područja (konvergencije), od kojih
će najzaostalija regija, Panonska Hrvatska biti
naveći korisnik Strukturalnih fondova. Priključenje Hrvatske je od ključnog značenja za obje
strane: može zadati polet razvoju do sada perifernim područijma.
Na priključenje se moraju pripremiti obje strane.
O pripravnosti suradnika Agencije za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja kroz međunarodne
projekte mogli su se uvjeriti i strani partneri, a
ona se i na državnoj razini ubraja među najbolje
stručne institucije. Nakon priključenja zajednički razvoj projekata pograničnih, perifernih područja više neće biti samo jedna od mogućnosti,
već će harmonizacija razvojne politike biti neizbježna, s kojom će, ako je dobro radimo, obje
strane postati dobitnici. CROST II projekt je
odlična mogućnost za pripremu na period koji
slijedi nakon priključenja.
9
Uvod
Prethodni projekt: CROST projekt
Logika CROST II projekta se nastavlja na aktivnostima i rezultatima CROST projekta koji se oslanja na Maloprojektni fond hrvatsko-mađarskog
PHARE pilot projekta. U sklopu CROST projekta
u razdoblju od srpnja 2005. godine do lipnja 2006.
godine izrađen je priručnik za sudionike koji obuhvaća najznačajnije spoznaje u vezi strukturalnih
fondova i prekogranične suradnje korporativnih
inicijativa u razdoblju od 2004. do 2006. godine:
metodološke osnove menadžmenta cikličnog planiranja projekata i logičke matrice, odnosno metodologiju izrade studije ostvarljivosti. Ovo izdanje
ne želi dati osvrt na spomenuta pitanja. Dokument
je i trenutno dohvatljiv na hrvatskom i mađarskom
jeziku na stranicama Agencije za regionalni razvoj
Južnog Zadunavlja, pod naslovom: www.deldunantul.eu/crost
U pograničnim naseljima u sklopu CROST projekta priređeno je ukupno 12 stručnih radionica u
sklopu kojih je omogućena predaja kratkog izvoda
teoretskog znanja navedenog u priručniku. Nakon
toga pojedine radne skupine definirale su svoje
prijedloge svezi projekata prekogranične suradnje
usklađene sa tadašnjim ciljevima korporativnih
inicijativa Susjedskog programa Slovenije-Mađarske-Hrvatske u sklopu INTERREG IIIA programa.
U izradi potaknutih prijedloga radnih skupina pomogli su suradnici Agencije te uzvani vanjski mađarski i hrvatski stručnjaci. Ovo je rezultiralo i više
– naknadno podržanih – projektnih prijedloga.
Zaklučenjem CROST projekta izrađena je i pozamašna završna studija koja je uz prikaz rezultata
10
nastojala pokazati i moguća područja prekogranične suradnje te definirati preporuke u vezi programa prekogranične suradnje počevši od 2007. Ova
je studija 2007. godine služila temeljnim dokumentom za izradu IPA CBC programa između Mađarske i Hrvatske.
Ciljano područje i partneri projekta
CROST II
CROST II projekt pokriva slijedeća područja:
• s mađarske strane: mikroregije Csurgó, Nagyatád,
Barcs (Barč), Sellye (Šeljin), Szentlőrinc (Selurinc),
Szigetvár (Siget), Siklós (Šikloš), Pécs (Pečuh), te
županijska središta Pécs (Pečuh) i Kaposvár (Kapošvar);
• s hrvatske strane Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju.
Sukladno tome u partnerstvo ulaze slijedeće institucije:
• Kao vodeći partner projekta s mađarske strane –
Regionalna razvojna agencija Južnog Zadunavlja;
• Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje;
• Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije (VIDRA);
• Razvojna agencija Podravine i Prigorja (PORA).
Uz projektne partnere uključene su još tri županijske samouprave kao organizacije za vanjsku potporu projektnih ciljeva:
• Samouprave Županije Baranje i
• Županije Šomođ s mađarske strane kao ciljana
područja prekogranične suradnje (NUTS 3),
• i samouprava Bjelovarsko-bilogorske županije
kao ciljano područje Hrvatsko-Mađarske prekogranične suradnje u sklopu IPA programa, koja
se i na taj način izjasnila za priključenje projektu.
Proces projekta CROST II
Projekt se gradi od slijedećih elemenata:
• Priprema: Suradnici partnera ili uključeni vanjski suradnici izrađuju sektorske analize i analize regionalne politike s aspekta prekograničnog
partnerstva pograničnih područja. Analize se odnose na slijedeće sektore:
–– razvoj poduzetništva, inovacija i poticanje ulaganja;
–– obrazovanje i edukacija;
–– zdravstvo i socijalna skrb;
–– zaštita prirode i okoliša;
–– turizam.
• Održanje početne konferencije u Pečuhu. Na
stručnoj konferenciji hrvatski i mađarski stručnjaci teritorijalnog razvoja izlažu o izazovima i
rezultatima razvojne politike susjednih područja.
• Priređivanje sektoralnih tematskih radionica.
Glede pet naznačena sektora u pograničnim
naseljima se priređuje serija stručnih radionica.
Jedna radna skupina održava dva sastanka. Na
prvom se izlažu stručna predavanja u odnosu
na relevantnu sektorsku politiku, i prikazuje
dobra praksa. Nakon toga sudionici određuju
svoje prijedloge suradnje u pogledu budućnosti. Prilikom drugog sastanka se uz instrukcije
stručnjaka partnerskih organizacija detaljno dogovaraju i izrađuju projektni prijedlozi prvoga
susreta.
• Organiziranje teritorijalnih radionica. Na radionicama triju hrvatskih županija i susjedne mađarske mikroregije izričito se prikazuju projektni
prijedlozi za razvoj partnerstva susjednih regija.
Slično kao i kod tematskih radnih skupina na
drugom susretu dolazi do detaljnog dogovora i
razrade potaknutih prijedloga uz pomoć stručnjaka projektnih partnera.
• Završna priredba u Koprivnici. Održat će se
prezentacija izrađenih projektnih prijedloga sa
stručnih radionica odnosno sumiranje iskustava
i rezultata projekta.
• Izrada završnog elaborata. Na kraju projekta
svim sudionicima se dostavlja završni elaborat
koji služi sumiranju iskustava odnosno predstavljanju izrađenih prijedloga partnerstva.
Za realizaciju projekta predviđeno je ukupno 12
mjeseci, što zahtjeva intenzivno zalaganje kako
projektnih partnera tako stručnih suradnika te ciljanih skupina.
Izrada i formiranje projektnih prijedloga na pojedinim radionicama odvijat će se uz pomoć jednostavnog obrasca, koji se temelji na logičkoj matrici
a primijenjen je i u CROST projektu.
Kratka prezentacija
IPA CBC programa
Hrvatske i Mađarske1
IPA Prekogranični program Mađarsk-Hrvatska (u
daljnjem tekstu IPA CBC) pruža potporu za financiranje projekata hrvatsko-mađarske preogranične
suradnje u vremenskom razdoblju 2007-2013. Financiranje programa se sa mađarske strane realizira iz izvora Europskog fonda za regionalni razvoj,
dok se Hrvati oslanjaju na komponente II. izvora
Programa pretpristupnih sredstava (Instrument for
Pre-Accession – IPA). Jedinice (županije) ciljanog
područja NUTS 3 prikazuje Slika br.1.
Dugoročni ciljevi programa su da na bazi uspješnog
menadžmenta prirodnog i kulturnog naslijeđa
odnosno intenzivnih društveno-gospodarskih
1 Poglavlje je izrađeno na osnovi programskog dokumenta
IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatske i Mađrske.
11
• Osiguravanje jednakih mogućnosti u multietničkoj zajednici;
• Održivost razvoja u prirodnoj i osjetljivoj pograničnoj okolini.
Strukturu prioriteta koja odgovara ciljevima –
koja ujedno određuje i logiku poziva natječaja –
prikazuje Slika br. 2
Slika br. 1.: Ciljano pudručje programa
IPA CBC.
kontakata s obje strane pogranične regije doprinese
razvoju temeljenom na kulturi i znanosti. Radi toga
definirani su naredni specifični ciljevi:
1. Povećanje ekološke stabilnosti i atraktivnosti
doline rijeke Drave i okolnih prirodnih i
ruralnih prostora.
2. Stvaranje sustava održivoga zajedničkog
regionalnog turističkog proizvoda na području
rijeka Mure, Drave i Dunava i u okolnim
prirodnim i ruralnim prostorima.
3. Gospodarska sinergija i suradnja dviju strana.
4. Razvoj i upravljanje zajedničkom kulturnom
baštinom s ciljem promicanja kulturnih
vrijednosti i tradicija te razvoja turizma.
5. Iskorištavanje prednosti intenzivnih kulturnih
i obrazovnih interakcija među ljudima te
obrazovnim i građanskim organizacijama.
Uz gore navedene specifične ciljeve projekti se
trebaju prilagoditi i slijedećim horizontalnim
ciljevima:
• Stvaranje zajedničkih struktura jačanjem prekograničnog djelovanja;
• Načela korištenja zemljišta;
• Uvođenje i širenje ideje i potrebe za hrvatsko-mađarskom dvojezičnošću;
12
U projektima sljedeće vrste organizacija mogu učestvovati kao partneri:
• organi zaštite prirode i okoliša, vodnog gospodarstva;
• poduzeća od javnog interesa za održavanje cesta;
• lokalne i županijske samouprave, njihove razvojne organizacije i agencije;
• radne organizacije euroregionalne suradnje;
• agencije za regionalni razvoj;
• turističke organizacije, agencije;
• organizacije i zaklade za razvoj poduzetništva;
• komore i organizacije za razvoj trgovine;
Slika br. 2.: Prioriteti i područja intevencije IPA CBC programa.
• institucije za obrazovanje i izobrazbu, sveučilišta
i centri znastvenih istraživanja;
• centri za zapošljavanje;
• neprofitna poduzeća od javnoga interesa,
nevladine organizacije, zaklade, udruge, civilne
organizacije.
Po svakom je pozivu moguća promjena kruga
korisnika, pa je stoga potrebno prije izrade projekta
detaljno proučiti određene uvjete poziva natječaja.
Shodno tome kako u odnosu na ciljanu djelatnost,
tako i glede obračuna troškova mjerodavan je tekst
poziva za natječaj.
13
Razvoj gospodarstva,
poticaj ulaganja i inovacije
MAĐARSKA
Uvod
Razvijenost područja, prihodi
Pokazuje se nedvojbena povezanost između razine razvijenosti i strukture naselja u regiji. Razvoj
okolica velikih gradova i mikroregija oko Balatona
oštro se odvaja od mikroregija koje se nalaze u bloku pored Drave te mozaično na unutarnjoj granici
županija.
Najrazvijenija područja regije su Kapošvar, Pečuh
i Szekszárd odnosno okolica Siofók-a. Moramo napomenuti okolicu grada Paks-a gdje se u mjesno
gospodarstvo nije organski ugradila nuklearna
elektrana, ali vidljivo jača statističke pokazatelje
zapošljavanja kako mikroregije, tako i same županije Tolna.
U odnosu na malobrojna urbanizirana područja regije gospodarski razvoj koji se temelji na lokalnim
potencijalima i kapacitetima pokrenut je samo u
nekim područjima. Na teritoriju Posebnog balatonskog odmorišno-rekreacijskog područja se na bazi
turizma osjeća stabilan razvoj nasuprot jakoj sezonalnoj posjećenosti i opadanju posjetitelja – što u
gospodarstvima jednostrano temeljenim na turizmu uzrokuje probleme u zapošljavanju i u redovitosti prihoda. Isto tako se na pojedinim granama
turizma (npr. zdravstvenom turizmu) i vinarstvu
zasniva razvoj regije Harkanj (Harkány) – Šikloš
– Viljan (Villány). Područna neravnoteža vidljiva
14
je na prikazu vrijednosti kompleksnih indikatora,
koji se temelje na pokazateljima društvene i gospodarske razvijenosti.
U proteklom je razdoblju nastavljena tendencija
zaostajanja područja sitnih (perifernih) naselja u
regiji. Na pojedinim područjima Ormánság-a, Zselic-a, Hehgyhát-a, Vanjske i Unutrašnje Šomođi
nastala su brojna izolirana naselja koja se uz lošu
dostupnost, niske rate zapošljavanja, visokog broja
odseljenog stanovništva bore i s visokim omjerom
nezaposlenosti, koja ponegdje postiže i 30%. Ovdje
živi većinom neškolovano, ostarjelo stanovništvo
u izričito teškom socijalnom položaju i velikom
siromaštvu, a na ovom je području koncentrirana
i većina romskog stanovništva regije. Također je
velik omjer romske manjine na području bivših rudarskih kolonija i radničkih četvrti grada Pečuha
(osobito na istočnom dijelu grada), gdje za temeljne
uvjete življenja često nisu osigurane ni najosnovnije uslužne djelatnosti ni infrastrukturni uvjeti.
Porezna osnovica osobnih prihoda na Južnom Zadunavlju u 2008. godni iznosila je 85% državnog
prosjeka (u 2000. iznosilo je 81,5%) što je nešto
više od vrijednosti Sjeverne nizijske regije (ÉszakAlföld), a približno je jednako sa vrijednostima Sjeverne Mađarske i Južne Nizine (Dél-Alföld), međutim u znatnoj mjeri zaostaje u odnosu na dvije
razvijenije regije Zadunavlja.
Sa županijskim središtima i njihovom okolicom
ostala županijska područja ne mogu se natjecati.
Slika br. 3: Društvena, gospodarska i infrastrukturalna razvijenost naselja prema Odluci Mađarskog Parlamenta 67/2007. (VI.28.) Probni izračun, siječanj 2009. godine.
Izvor: KSH (Središnji statistički zavod) 2009.
Prihodovno stanje stanovništva područja s jakom
gospodarskom ulogom pokazuje povoljnije rezultate (Paks, Siófok, Fonyód). Prihodi s područja koja
su udaljenija od županijskih središta, a raspolažu
lošom infrastrukturom, slabijom privredom i/ili
turističkim kapacitetima znatno su ispod prosjeka.
Glede vrste naselja – gradovi (pogotovo županijska središta) u odnosu na sela raspolažu sa puno
boljim resursima. Bolji su pokazatelji onih naselja
u kojima se osjeća povoljni učinak obližnjeg većeg
grada.
Gospodarski procesi
Računajući podatke bruto domaćeg proizvoda
(BDP) po stavnovniku, pozicija Južnog Zadunavlja
u razdoblju od 1997 do 2007 je sa 10% manja od
državnog prosjeka. (1994. je regija postigla 83,65%
od državnog prosjeka, dok je ovaj omjer do 2008.
pao na 68%.) Razlika se u proteklom razdoblju, ne
računajući kratku stagnaciju, postepeno povećavala. Razina razvijenosti Južnog Zadunavlja u odnosu na dvije ostale zadunavske regije pokazuje još
15
Slika br. 4: BDP na glavu stanovnika u Južnom Zadunavlju. Izvor: Središnji statistički zavod
naglašeniji zaostatak. Porast razlike u razini razvijenosti regija nije uspjela ublažiti ni primjena središnjih mjera.
Iznos mađarskog BDP-a po stanovniku glede pariteta kupovne moći, s kojim su moguće međunarodne usporedbe (PPS), u odnosu na Europsku
Uniju (EU27) – mada je postepeno rastao od 1990ih godina – 2008.g. je još uvijek bio na 63%. Južno
Zadunavlje je u odnosu na te pokazatelje prema
podacima Središnjeg statističkog zavoda postigao
samo 43% prosjeka EU27 u 2008.
Gospodarska struktura se nakon političke pretvorbe – prvenstveno postepenim gašenjem rudarstva
– znatno preobrazila. Slabljenjem privrede je paralelno jačala produktivnost uslužnog sektora, dok
je poljoprivreda uz kolebljive rezultate isto pokazala negativnu tendenciju. Smanjenjem prostora
teške industrije, gospodarsku bilancu nije mogla
uravnotežiti pojava novih privrednih grana sa
proizvodima visoke dodane vrijednosti. Jaka pozicija uslužnog sektora značajna je i na regionalnoj
razini. U tom segmentu je nadmašuje samo Regija
Središnje Mađarske. Omjer poljoprivrede na Južnom Zadunavlju se u odnosu na ostale regije može
smatrati visokim, u odnosu na udio ona se nalazi
na drugom mjestu iza regije Južne nizine.
U odnosu na državni prosjek zadnjih 10 godina na
Južnom Zadunavlju utemeljeno je manje gospo-
16
darskih organizacija. Nasuprot sporijem razvoju
gustoća organizacija je jača, izjednačena glede ostale dvije zadunavske regije, a naglašeno je bolja od
rezultata registriranih u istočnim regijama Mađarske. Omjer srednjih i većih poduzeća u odnosu na
državne podatke – koji se svode na broj zaposlenih
– je manji. Prema podacima iz 2007. ukupno je 42
poduzeća bilo u regiji koja su zapošljavala više od
250 radnika. Na državnoj razini to je 4,5% ukupnog
broja srednjih i većih poduzeća2. Omjer obrtnika je
viši od državnog prosjeka. To su zapravo mikropoduzeća za vlastito zapošljavanje. Sve ovo pokazuje
značajne podudarnosti sa statistikama istočno-mađarskih regija.
Među komercijalnim aktivnostima regije omjer eksporta značajno zaostaje od državnog prosjeka. U
sklopu komercijalnih aktivnosti pojedinih grana
najznačajniji su rezultati strojarske i tekstilne industrije na vanjskim tržištima, veći dio njihovih prodaja realizira se u inozemstvu.
U regiji – među tradicionalnim i novijim privrednim granama – započete su organizacije privrednih klastera: klaster autoindustrije sa sjedištem u
Szekszárd-u, klaster zdravstva sa središtima u
Pečuhu i Dombóvár-u, klaster industrije obuća u
Bonyhád-u. Djelatnost klastera drvne industrije i
2 Kategorija broja zaposlenih se odnosi na registrirana po-
duzeća.
proizvodnje namještaja „Pannon” malim dijelom
zahvaća i Južno Zadunavlje.
U Mađarskoj je utemeljeno 206 poduzetničkih ili
poslovnih zona, od kojih se 19 nalazi u regiji (Pečuh
(2), Komló, Bóly, Šikloš, Šeljin, Paks, Dunaföldvár,
Dombóvár, Szekszárd, Bonyhád, Marcali, Siófok,
Barč, Nagyatád, Csurgó, Kapošvar (2)).
Poslovni, poduzetnički inkubatori utemeljeni su
na više mjesta u regiji, ali njihove usluge najčešće
ne postižu očekivanu razinu, iako bi oni trebali postati značajni čimbenici u jačanju tek utemeljenih
malih i srednjih poduzeća. Najviše usluga pružaju
inkubatori u Kapošvaru, Mohaču i Dombóvár-u.
Uz ove inkubatore utemeljene su takve institucije
u Pečuhu, Pécsvárad-u i Tab-u. Na Južnom Zadunavlju formirane su poduzetničke zone u Mohaču
i Barču, a u fazi pripreme je Poduzetnička Zona
Južnog Balatona (Mikroregija obuhvaćena okolicom gradova Tab-a i Siófok-a). Poduzetničke zone
uz trenutačnu infrastrukturu nisu kompetitivne
u ulagačkim krugovima, ne pružaju kompleksne
usluge, a nije utemeljen ni potreban institucionalni
sustav za njihovo učinkovito djelovanje.
Regija slabo funkcionira kao logističko središte.
Zbog ratova na području bivše Jugoslavije i neizgrađenosti mreže brzih cesta u 90-im godinama
nije formirano Državno logističko i uslužno središte (mađ: OLSZK). Ispitivanjem „smeđih područja”
(zapuštenih industrijskih područja) pomoću upitnika identificirano je 152 objekata (na području blizu od 2000 hektara), od čega je 65% gospodarsko
zemljište, 20% vojnički objekti, dok je 15 % poljoprivredno zemljište. Većina spomenutog područja
pripada urbanim sredinama, a više od polovine je
sasvim neiskorišteno.
U pogledu privlačnosti inozemnog kapitala položaj Južnog Zadunavlja je najnezahvalniji. Ovdje je
djelovalo 4,5% poduzeća u stranom vlasništvu, a
omjer uloženog kapitala na nacionalnoj razini 2007.
godine iznosio je samo 2,3%.
Istraživanje i razvoj
Značaj djelatnosti istraživanja i razvoja daleko zaostaje od sličnih pokazatelja razvijenijih regija. Sve
naglašenije zaostajanje regije u tom tržišnoj natjecanju najbolje pokazuju uložena sredstava u istraživanje i razvoj. Udio regije iz državnih ulaganja u
taj sektor iznose 2,15% (2008). U redoslijedu županija Baranjska županija – koja je koncentrirala 73%
ukupnih regijskih ulaganja – zauzela je 10. mjesto.
Osim inovacijskog potencijala poduzetničkog sektora potrebno je jačati i kapacitete korištenja izvora
istraživačkih mjesta. U rangiranju mađarskih regija glede prijave zaštite patenata Južno Zadunavlje
zauzima zadnje mjesto.
Istovremeno su se i na Južnom Zadunavlju – posebno u sektoru gospodarenja otpadima – pojavila
tehnološka istraživanja okoliša, te aktivna poduzeća i organizacije u sektoru zelene industrije. Prema
rezultatima mjerenja u sektoru istraživanja i razvoja omjer istraživačkih organizacija na području
znanosti okoliša iznosi 17,3%. U sektoru gospodarenja otpadima u regiji radi dva pogona sortiranja
otpada, dva poduzeća za mljevenje autoguma, tri
pogona prerade električnog i elektroničkog otpada,
te sedam pogona reciklaže plastičnog otpada.
Južno-zadunavska regija raspolaže znatnim ali
nedovoljno iskorištenim intelektualnim potencijalima, mada je kulturni život Kapošvara i Pečuha
značajan. U Pečuhu se nalazi potpuna vertikala
umjetničkog obrazovanja, a pokrenuto je visoko
umjetničko obrazovanje i u Kapošvaru. Aktivni
kulturni život stvara potražnju poduzećima kulturalne industrije. Razvojem ponude kulturalne i
kreativne industrije – koju zapravo čine privatnici i
mikropoduzeća – profitiraju i ostala poduzeća drugih privrednih grana kojima će to osigurati usluge
visoke dodane vrijednosti ujedno i jačanje konkurentnosti.
Istraživački profil regije je u cjelosti prilagođen
zahtjevima znanja, koje je potrebno za razvoj industrije zdravlja: na Kapošvarskom sveučilištu
17
prisutna su istraživanja hrane, dok na Pečuškom
sveučilištu medicinska istraživanja.
Pravni okvir
Rad gospodarskih društava regulira Zakon 2006:
IV., po kojemu društva funkcioniraju u slijedećem
formama:
• društvo bez pravne osobnosti: javno trgovačko
društvo, komanditno društvo;
• društva sa pravnom osobnošću: društvo s
ograničenom odgovornošću, dioničko društvo,
koje može biti javno otvoreno dioničko društvo
ili zatvoreno dioničko društvo.
Na nacionalnoj razini temeljito vrijede pravila slobodnog tržišnog gospodarstva zato se pravni okvir
odnosi prvenstveno na obračune i plaćanje poreza
(npr. Zakon o računovodstvu). Načela funkcioniranja pojedinih izvora financiranja također su definirana zakonima.
Važno pitanje pravne regulative je definicija malih i srednjih poduzeća koje je regulirano u XXXIV.
Zakonu iz 2004. godine o potpori razvoja malog i
srednjeg poduzetništva.
prava. Imaju iznimnu ulogu u promociji međusobne suradnje i u nabavi potrebnih izvora zajedničkog razvoja.
Glavni uzroci utemeljenja udruga su olakšanje provedbe samoupravnih zadaća i izazovi glede priključenja EU. Na Južnom Zadunavlju nalazi se 25
mikroregija. Nije općenito, ali među njima se nalaze i mikroregije koje potpomažu i savjetuju malo i
srednje poduzetništvo, te ih uključuju u realizaciju
zajedničkih područnih projekata. Mikroregije su
općenito manje aktivne u poticanju gospodarskog
razvoja.
Poduzetnički centri na razini
županija
Zadaće su im: pružanje savjetodavnih usluga poduzetnicima (osnivanje poduzeća ili obrta, financije, porezi, marketing, savjetovanje u vezi natječaja)
organizacija obrazovanja, pružanje mikrokredita
malom i srednjem poduzetništvu. U svakoj županiji utemeljeni su početkom 90-ih godina. U Južno-zadunavskoj regiji nalazimo tri centra, koja
većinom rade u institucionalnim okvirima zaklade.
Aktivnosti im se razlikuju po županijama.
Trgovačke i privredne komore
Institucionalni sustav
Višenamjenske mikroregionalne
udruge
Skupina samouprava koja funkcionira na mikroreginalnoj razini u okolici jednoga grada. Najvažnija
zadaća im je izrada mikroregionalne razvojne koncepcije i strategije, kordinacija razvojnih projekata,
korištenje izvora, provedba projekata i aktivnosti
koje obično pokrivaju područje više samouprava.
Mikroregionalne udruge su višenamjenske radi
provedbe obveznih i ne obveznih zadaća samou-
18
Trgovačke i privredne komore čine nacionalnu
mrežu. Županijske komore su neovisne o Mađarskoj trgovačkoj i privrednoj komori, ali se menadžment državne organizacije sastoji od voditelja i
delegata županijskih organa.
Komore funkcioniraju kao javne organizacije. Tri
županijske komore u regiji intenzivno surađuju,
imaju i više zajedničkih programa, te međusobno
sudjeluju na priredbama.
Trgovačke i privredne komore redovito priređuju
seminare, forume i savjetovanja. Komore pružaju
potporu i savjetuju poduzeća – prvenstveno svoje
članove – glede funkcioniranja (porezi, financije,
zakoni, vlasničko pravo na privredna dobra).
Njihova savjetodavna mreža temelji se na iskusnim djelatnicima komora i poduzeća. Komore
su uspostavile suradnju i na regionalnoj razini, a
ponekad sudjeluju i u državnim projektima.
Trgovačke komore imaju svoje urede u većim
županijskim gradovima gdje su usluge dostupne
članstvu.
Županijske poljoprivredne komore
Poljoprivredne komore – slično trgovačkim i gospodarskim komorama – čine nacionalnu mrežu i
funkcioniraju kao javni organi. Djelokrug i usluge
su im tijesno vezani uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju.
Ostale komore koje funkcioniraju
na državnoj razini
Na državnoj razini funkcionira i više profesionalnih komora koje raspolažu sa regionalnim uredima.
Općenito izvršavaju administrativnu djelatnost
(izdavanje dozvola itd.) odnosno surađuju s ostalim komorama. Zanemarujuća je njihova inovacija
i utjecaj na razvoj sitnog i srednjeg poduzetništva.
Regionalna razvojna agencija
Južnog Zadunavlja
Agencija je – radno tijelo Regionalnog razvojnog
vijeća Južnog Zadunavlja – odgovorna za „organizaciju regije”: za izradu razvojnih strategija, partnersko tijelo Operativnog programa Južnog Zadunavlja u financiranju Europske Unije.
Nazočna je u sva tri županijska središta regije, i
upraljva izgrađenom mrežom u svih 25 mikroregija. Igra važnu ulogu u formiranju projekata i
upravljanju međunarodnim projektima. U njenim
aktivnostima izričitu pažnju dobiva razvoj zaostalih područja i rješavanje razvojnih problema.
Agencija je ustrojena kao neprofitno poduzeće
(d.o.o.), radi više od 10 godina, a trenutno zapošljava oko 150 djelatnika.
Regionalna inovacijska agencija
Južnog Zadunavlja
Agencija je utemeljena radi sprovođenja regionalne
inovacijske strategije, u cilju davanja preporuka razvojnoj politici. Potpomaže suradnju ključnih regionalih aktera, upravlja regionalnom inovacijskom
mrežom, formira razvojne projekte i upravlja njima.
Agencija je ustrojena kao neprofitno poduzeće
(d.o.o.). Utemeljena je na inicijativu Regionalne razvojne agencije Južnog Zadunavlja.
Društvo za regionalni razvoj Južnog
Zadunavlja dd (zatvoreno dioničko
društvo)
Poduzeće je u djelomičnom vlasništvu raznih samouprava i Holdinga za regionalni razvoj dd. Kao
glavni profil ima financiranje poduzeća uz rizični
kapital, razvoj projekata samoupravama, definiranje i upravljanje projekata, savjetovanje i izvedba
razvojnih projekata.
Daljnji sudionici
•
•
•
•
•
Gospodarske zone;
Poslovni inkubatori;
Sveučilišta (Pečuh, Kapošvar);
Klasterska udruženja;
Regionalna tijela državnih organa (ITDH – Mađarska agencija za poticanje trgovine i ulaganja,
Regionalni zavod za zapošljavanje);
• Banke i zadružne štedionice u regiji.
19
Razvojana politika:
strategija i programi
Regionalna inovacijska strategija
Južnog Zadunavlja
Regionalno razvojno vijeće Južnog Zadunavlja
2004. godine usvojilo je inovacijsku strategiju regije. Koordinaciju izrade strategije i upravljanje
izvršnim konzorcijem obavlja Regionalna razvojna
agencija Južnog Zadunavja. Članovi konzorcije su:
Zadunavski znanstveni zavod Centra za regionalna istraživanja Mađarske akademije znanosti
• Yorkshire & Humber Regional Technology
Network Ltd. (UK);
• Shannon Development (IE).
Izradu Regionalne inovacijske strategije financirao
je 5. Okvirni program Europske komisije. Cilj projekta je bilo jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz inovaciju. Shodno zacrtanom cilju strategija je formirana u nizu susreta
radnih grupa pojedinih grana, u sklopu kojih su
predstavnici sitnog i srednjeg poduzetništva (SMP)
iznijeli svoja mišljenja u vezi razvojnih mogućnosti
i najbitnijih problema pojedinih grana.
Strategija koja je služila temeljem gospodarskog razvoja regije, formirana je konsenzusom regionalnih
sudionika i radom koji je trajao dvije i pol godine.
Specifičnost strategije Južnog Zadunavlja je njezin
sektoriski pristup, što ne pojavljuje u strategijama
ostalih regija. Strategija određuje pojedine, preferirane grane gospodarstva, kojima se daje prednost
u razvojnim mjerama. One su slijedeće:
• prehrambena industrija,
• strojarska industrija i metalurgija,
• textilna i kožna industrija,
• zdravstvena industrija,
• kulturna industrija,
• zelena industrija.
20
Uz prije napomenute pojavljuju se i horizontalne
intervencije koje se odnose na sve privredne grane:
• tehnološki razvoj,
• financijska inovacija,
• strukovne edukacije i prekvalifikacije uvjetovane
zahtjevima tržišta,
• prilagođene i fleksibilne dodate usluge.
Izvor za realizaciju strategije je Inovacijski Fond, čijih se 25% izvora može koristiti na decentralizirani
način uz suradnju Regionalnog razvojnog vijeća
radi realizacije ciljeva usklađenih sa strategijom.
Preispitivanje i aktualizacija Regionalne inovacijske strategije započela je 2009., a rezultati se očekuju krajem 2010. Strateški razvojni program poslovnih usluga u
Južno-zadunavskoj regiji, odnosno Strateški razvojni program rehabilitacije zapuštenih industrijskih zemljišta i gradskih sredina: oba programa je
2006. godine odobrilo Vijeće za regionalni razvoj
Južnog Zadunavlja. Program su izradili Ex Ante
Consulting i Inovacijski transferni centar „Kapos”.
Cilj programa je bio definiranje glavnih razvojnih
smjernica kao podršku za izradu Operativnog programa Južnog Zadunavlja (OPJZ).
Uz gospodarske razvojne aktivnosti osmišljeni su
i razvojni programi u drugim granama kao što su
promet, turizam i okoliš. Razvojne ciljeve i provedbene prijedloge obuhvaća Operativni program Južnog Zadunavlja.
Operativni program Južnog
Zadunavlja (OPJZ)
Program je tijekom 2006-2007 izradila Agencija za
regionalni razvoj Južnog Zadunavlja u suradnji s
Nacionalnom razvojnom agencijom. Cilj izrade
programa je programirana primjena financijskih
izvora u iznosu od 829,5 milijuna eura dostupnih
regiji u okviru Razvojnog programa „Nova
Mađarska” (mađ: UMFT) u razdoblju 2007 - 2013.
Slika br. 5: Sustav ciljeva Operativnog programa Južnog Zadunavlja Izvor: OPJZ.
Program je 1. kolovoza 2007. godine prihvaćen sa
strane Europskog vijeća.
Jedna od tri specifična cilja operativnog programa
je stvaranje konkurentnog gospodarstva na temelju
lokalnih pogodnosti. Operativni program određuje 5
prioriteta. Matrica prikazuje, kako se prioriteti programa
prije svega vežu uz specifične regijske ciljeve.
Prvi prioritet OP-a je „stvaranje konkurentnog
gospodarstva na temelju razvoja gradskih područj,
koja obuhvaća slijedeće aktivnosti:
• Stvaranje i razvijanje partnerstva gospodarskih
grana, klastera i poduzeća;
• Razvoj savjetodavnog sustava radi potpore SME
(malog i srednjeg poduzetništva);
• Razvoj poduzetničkih inkubatora;
• Razvoj poduzetničkih zona;
• Razvoj poslovnih prostora zapuštenih područja;
• Pokusne akcije i programi radi potpore regionalne inovacije.
Izvori
Razvojni plan „Nova Mađarska”
(UMFT)
85% se realizira iz Strukturalnih fondova Europske
Unije, što se dopunjava sa 15% mađarskog proračunskog izvora. UMFT se sastoji od dolje navedenih Operativnih programa i obuhvaća programski
period 2007-2013.
Razvoj gospodarstva i poduzetništva prvenstveno
potpomaže OP gospodarskog razvoja, što je jedan
središnji sektorski program, za koji odgovara
Ministarstvo
nacionalnog
gospodarstva
i
Ministarstvo nacionalnog razvoja RM.
U pogledu regijskog gospodarskog razvoja
značajan je izvor Operativni program Južnog
Zadunavlja. U sklopu prvog prioriteta OP-a
postoji mogućnost dodjele potpore gospodarskim
21
Slika br. 6: Sustav prioriteta i ciljeva OPJZ-a. Izvor: OPJZ.
razvojnim projektima u omjeru do 10% ukupnog
financijskog okvira programa.
U 2010. godini je počela izrada Novog „Széchenyi“
plana, što će po planovima od 2011. godine preuzeti ulogu UMFT-a.
Fond za istraživanja i tehnološku
inovaciju
Zakonski je osigurano da se 25% financijskih izvora Fonda za istraživanja i inovaciju – koje je namijenjeno projektima za razvoj inovacija – moraju
22
utrošiti na regionalne inovacijske razvojne ciljeve.
Shodno Regionalnim inovacijskim strategijama
ova regulativa garantira mogućnost potpore malim i srednjim poduzetnicima.
Financijski izvori Fonda su dostupni preko
otvorenog natječaja Programa „Baross Gábor”.
Decentralizirani dio Programa je u razdoblju
od 2005-2008 Južnom Zaduvalju omogućio
pristup financijskom izvoru od 2,8 milijardi Ft
(~11,2 milijuna EUR, tečaj 250 HUF/EUR). Dok
se 2009. godine daljnjih 716 milijuna Ft moglo
utrošiti u tu svrhu (~2,65 milijuna EUR, 270
HUF/EUR).
Financijska tablica UMFT-a po operativnom programu 2007-2013
Milijuna Ft računato na deviznom tečaju (271 Ft/Euro).
Iznos izvora (Strukturalni fondovi €)
Udio OP-a (%)
Nacionalni sufinanciranje (milijuna Ft)
Tip izvora (fond)
OP gospodarskog razvoja
2 495 769 115
10,01
795 709,9
ERDF
OP prometa
6 223 429 149
24,97
1 984 175,6
ERDF, CF
OP društvene obnove
3 482 518 044
13,97
1 110 308,7
ESF
OP društvene infrastrukture
Operativni program
1 948 922 941
7,82
621 362,5
ERDF
OP državne reforme
146 570 507
0,59
46 730,1
ESF
OP elektronske uprave
358 445 113
1,44
114 280,7
ERDF
OP okoliša i energetike
4 178 846 341
16,77
1 332 314,5
ERDF, CF
OP Zapadne Panonije
463 752 893
1,86
147 855,3
ERDF
OP Središnjeg Zadunavlja
507 919 836
2,04
161 936,8
ERDF
OP Južnog Zadunavlja
705 136 988
2,83
224 814,3
ERDF
OP Južne Nizine
748 714 608
3,00
238 707,8
ERDF
OP Sjeverne Nizine
975 070 186
3,91
310 875,3
ERDF
OP Sjeverne Mađarske
903 723 589
3,63
288 128,3
ERDF
OP Središnje Mađarske
1 467 196 353
5,89
467 776,7
ERDF
315 132 937
1,26
100 471,8
ERDF
24 921 148 600
100,00
7 945 448,6
OP provedbe
UMFT ukupno
Slika br. 7: Podjela izvora UMFT.
Ostali domaći financijski izvori
regionalne razine
Drugi važan financijski instrument regije je
bankovna kartica „Széchenyi”, koja je dostupna
kod odabranih financijskih posrednika. Kreditni
okvir kartice namijenjen je održavanju likvidnosti malih i srednjih poduzeća. Ovisno o procjeni
klijenta maksimalni iznos kredita je 25 milijuna
HUF (~89 000 EUR na tečaju iz 2009, 280 HUF/
EUR), čije se rate kvartalno otplaćuju.
Mikrokrediti imaju svoju povijest od desetak
godina. Isplata sredstava u sklopu tih kredita
dostiže 1,4 milijardu HUF (~5 milijuna EUR, 280
HUF/EUR), koje je koristilo 680 poduzeća.
Od početka programa (1992) eksternalizirano je 7,8
milijardi HUF (~31 milijuna EUR, 250 HUF/EUR)
među 4160 poduzeća.
Prikaz dobre prakse
Razvoj poduzetničke zone Pannova
u Kővágószőlős-u
Osnovni podaci projekta
Poziv na prijavu projekata: Razvoj poslovne infrastrukture (poduzetničkih zona, inkubatora,
poslovnih objekata zapuštenih područja) DDOP2007/1.1.1
Nositelj projekta: STRABIL Vagyonkezelő Kft.
Naziv projekta: Razvoj najnovije poduzetničke
zone Južno-zadunavske regije – Razvoj poduzetničke zone Pécs-Kővágószőlős.
Ukupni troškovi projekta: 253 020 177 Ft.
Iznos dodijeljene financijske potpore: 123 979 886 Ft.
Intenzitet sufinanciranja: 49,00 %.
Datum odluke davatelja potpore: 23. travnja 2008.
23
Datum stupanja na snagu ugovora: 18. srpnja 2008.
Stvarni datum početka razdoblja ostvarenja projekta: 01. listopada 2008.
Stvarni datum fizičke realizacije projekta: 30. travnja 2010.
Predstavljanje podnositelja
STRABIL Kft. je poduzeće u privatnom vlasništvu
– vlasnik je i upravitelj poduzetničkog parka PécsKővágószőlős. Osnovna djelatnost firme je prodaja/korištenje nekretnina i iznajmljivanje vlastitih
gospodarskih objekata.
Trenutnoje 40% objekata poduzetničke zone korišteno putem najma. Ukupno 16 poduzeća radi na
području zone koji spadaju među mala i srednja
poduzeća s ukupnim godišnjim prihodima od 1,7
milijardu HUF. Trećina ovih prihoda ostvaruje se
kroz izvoz, a u zoni radi i poduzeće u čijim prihodima čak 80% predstavlja izvoz. Cijelokupna godišnja ulaganja ovih poduzeća u 2007. godini iznosila su 270 milijuna HUF, a zapošljavaju ukupno
210 radnika u punom radnom vremenu.
Razvoj poduzetničke zone zamišjen je u dvije faze:
1. Nakon stjecanja titule (licence) poslovne zone
– za područje od 53 hektara u vlasništvu STRABIL Kft. (kao središnjeg zemljišta) – formiranje
inovacijskog i poslovno-uslužnog središta te
modernizacija postojeće infrastrukture.
2. Kupnjom okolnih zemljišta sa sjeverne, zapadne i istočne strane (oko 100 hektara kao područja
moguće ekspanzije) ekspanzija područja poduzetničke zone i daljnji razvoj pruženih usluga.
Budućnost poduzetničke zone Pécs-Kővágószőlős odredit će slijedeći pravci: utemeljenje
prijevozničkog parka (logističkog središta) za
mješovitu industriju (prvenstvo u korist malih i
srednjih prerađivačkih pogona) sa inovacijskim i
poslovno-uslužnim središtem. Poduzetnička zona
Pécs-Kővágószőlős – zbog svog povoljnog položaja,
udaljenosti od prometnica i naselja nije ograničen
pristup – u mogućnosti je primati i poduzeća koje
na području Pečuške poduzetničke zone ne bi dobile potrebne dozvole za funkcioniranje, nadalje
24
postoji mogućnost proširivanja logističkih funkcija
za izgradnju međunarodnog logističkoga terminala (carinarnica, logističko središte, skladišta) uz
kompletne dodatne servisne i ine usluge (higienija,
prehrana, smještaj).
Značajna je kompetentna sposobnost i privlačnost
Poduzetničke zone Pécs-Kővágószőlős uz gore
navedenog i činjenica da središnje zemljište zone
koje je obuhvaćeno i važećim natječajem OP Južnog
Zadunavlja (1. etapa razvoja poduzetničke zone)
raspolaže s potrebnim gospodarskim objektima
i infrastrukturom, pa nastanjena poduzeća nisu
primorana na posebna ulaganja da bi započele
djelovanje.
Trenutna iskorištenost područja Poduzetničke
zone je 40% što se do kraja 3. godine razdoblja
održavanja projekta planira podignuti do 71%, sa
apsolutnih 31%.
Slika br. 8: Industrijski park Pannova u
Kővágószőlős-u.
Razvoj gospodarstva,
poticaj ulaganja i inovacije
HRVATSKA
Uvod
U Republici Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano ukupno 193.385 mala i srednja poduzeća (SMEa), od čega malih poduzetnika 94.294, srednjih poduzetnika 1.446, te 97.645 obrta.
Na području Koprivničko-križevačke županije u
2008. godini bilo je registrirano 3.098 SME-a, što
čini 1,6% od ukupnog broja na nivou Hrvatske, od
toga je 1.342 malih poduzetnika i 25 srednjih poduzetnika, te 1.731 obrt.
Na području Virovitičko-podravske županije u
2008. godini bilo je registrirano 2.245 SME-ja, što
čini 1,16% od ukupnog broja na nivou Hrvatske, od
toga je 751 malih poduzetnika i 16 srednjih poduzetnika, te 1.478 obrta.
Na području Osiječko-baranjske županije u 2008.
godini bilo je registrirano 8.664 SME-ja, što čini
4,48% od ukupnog broja na nivou Hrvatske, od
toga je 3.736 malih poduzetnika, 81 srednjih poduzetnika, te 4.847 obrta.
Pravni okvir
Pravni okvir za SME-e bazira se na slijedećim zakonima:
• Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva
(NN 29/02, 63/07);
• Zakon o državnim potporama (NN 47/2003,
60/2004, 140/2005);
• Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/1993,
34/1999, 118/2003, 146/2008, 137/2009);
• Zakon o obrtu (NN 77/1993, 90/96, 64/2001,
71/2001, 49/2003);
• Zakon o zadrugama (NN 67/2001, 12/2002);
• Zakon o poticanju ulaganja (NN 73/2000,
138/2006).
• te Pravilnicima i Uredbama, dok su drugi oblici
poslovanja, koji su sastavni dio malog gospodarstva (npr. iz područja zdravstva, obrazovanja ili
odvjetništva), utvrđeni posebnim zakonskim i
podzakonskim propisima.
Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva
prihvaćena je definicija malog gospodarstva s preporukama i definicijom Europske unije i utvrđeni
su ciljevi i mjere za razvoj malog gospodarstva.
Osim statusnih propisa i posebnog zakona, na
poslovanje malog gospodarstva značajno utječu
i brojni drugi zakonski akti od kojih je potrebno
istaknuti Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu
na dohodak, Zakon o PDV-u, te Zakon o radu, kao
25
i zakone o specifičnim poticajnim mjerama vezanim za malo gospodarstvo (za ulaganja, posebnu
državnu skrb, poticanje razvoja SME i dr.).
Definicije pravnih oblika poduzetnika
Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno
obavlja dopuštenu gospodarsku djelatnost
sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje
proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluge na
tržištu.
Obrt mogu obavljati fizičke osobe ako ispunjavaju
slijedeće opće uvjete:
• da udovoljavaju posebnim zdravstvenim uvjetima;
• da im pravomoćnom sudskom presudom nije
izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti;
• posebni uvjeti: stručna osposobljenost ili položen
majstorski ispit za otvaranje vezanih obrta ili povlastica za otvaranje povlaštenih obrta.
Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje
i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima.
Upis društva u sudski registar uređen je Zakonom
o sudskom registru i Pravilnikom o načinu upisa u
sudski registar. Prema Zakonu o trgovačkim društvima u Hrvatskoj se može osnovati društvo kapitala ili društvo osoba.
Društvo kapitala:
• Društvo s ograničenom odgovornošću,
• Dioničko društvo,
• Gospodarsko interesno udruženje.
Društvo osoba:
• Javno trgovačko društvo,
• Komanditno društvo.
Trgovačko društvo može osnovati svaka domaća ili
strana pravna ili fizička osoba. Sva trgovačka društva pravne su osobe.
Zadruga: dobrovoljno udruženje zadrugara, u kojem
svaki član sudjeluje neposredno i koja zajedničkim
poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes u cilju svoje osobne i zajedničke dobiti i drugih
26
interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima
zadruge. Zadrugar je fizička ili pravna osoba, koja
u cjelosti ili djelomično posluje putem zadruge. Za
osnivanje zadruge posebno su najmanje tri zadrugara, zadruga se osniva sukladno zakonu o zadrugama.
Institucionalni okvir
Na nacionalnoj razini za sektor SME-a zaduženo
je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao središnja institucija u Republici Hrvatskoj
zadužena za provedbu programa Vlade RH u području malog gospodarstva.
U svojem djelovanju Ministarstvo je oslonjeno na
Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i upućeno
na suradnju s pojedinim ministarstvima i drugim
tijelima, ovisno o njihovim ovlastima i područjima
malog gospodarstva za koja su sektorski zadužena.
HAMAG Hrvatska agencija za malo gospodarstvo osnovana je 2002. godine, prema Zakonu o
poticanju razvoja malog gospodarstva. Hrvatska
agencija za malo gospodarstvo, uz Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva, glavni je nositelj provedbe Operativnog plana poticanja malog
i srednjeg poduzetništva. Njezina je uloga da, kao
stručno tijelo, usklađuje provedbu poticajnih mjera,
neposredno ih provodi, te prati, analizira i izvještava o postignutim rezultatima, na temelju ostvarene
suradnje sa svim ostalim tijelima i institucijama
koje su uključene u poticanje razvoja malog gospodarstva. Zadaci su Agencije u provedbi financijskih poticajnih mjera davanje garancija, davanje
stručne pomoći poduzetništvu i ostali poticaji u
malom gospodarstvu.
Ostale institucije koje čine institucionalni okvir za
razvoj malog gospodarstva su:
• Hrvatska gospodarska komora - institucija čija je
osnovna uloga zastupanje interesa gospodarstva
prema kreatorima gospodarske politike, promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu, te poduzimanje aktivnosti za unapređenje
rada i poslovanja tvrtki. Članice komore su sve
tvrtke registrirane na trgovačkom sudu.
• Institucionalni zastupnik obrtnika, provodi programe stručne pomoći obrtnicima.
• Prema odredbama iz Zakona o zadrugama Ministarstvo je u 2002. godini osnovalo Hrvatski savez zadruga, a u razvoj zadrugarstva, uključujući
i uspostavljanje HSZ-a, aktivno je bila uključena
i Europska unija preko projekta CARDS 2001 iz
kojeg se financirao razvoj modernog zadružnog
sustava, uključujući i uspostavu Hrvatskog saveza zadruga u skladu s europskim principima.
Hrvatski savez zadruga je institucija s ciljem unapređenja rada zadruga i zadružnih saveza, kroz
uspostavljanje sustava razvoja zadrugarstva i
usklađivanja aktivnosti i poticajnih mjera usmjerenih zadrugarstvu.
• APIU je Agencija za promicanje izvoza i ulaganja
čiji je glavni zadatak pružanje pune usluge investitorima za vrijeme i nakon implementacije njihovih investicijskih projekata, predlaganje mjera
za poboljšanje poslovnog okruženja i predstavljanje Hrvatske u inozemstvu kao države poželjne za život i ulaganje.
• Fond za regionalni razvoj ima za cilj poticanje
ujednačenog regionalnog razvoja Republike Hrvatske, što se ostvaruje provođenjem posebnih
poticajnih programa za slabo naseljena područja,
područja od posebne državne skrbi, otoka, brdsko-planinskih područja, graničnih i pograničnih
područja te slabije razvijenih područja i to kroz
razvoj gospodarstva i infrastrukture.
• Fond za razvoj i zapošljavanje provodi više različitih programa i djelatnosti kojima je svrha
potaknuti razvoj gospodarstva, investicija i tehnologija, a posebno razvoj malog gospodarstva,
otvaranje poslovnih i razvojnih centara, slobodnih i industrijskih zona te ostale infrastrukture,
kao i stvaranje uvjeta za korištenje nekretnina u
vlasništvu države u funkciji razvojnih programa.
• Hrvatski zavod za zapošljavanje u svom djelokrugu rada provodi aktivnosti posredovanja pri
zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, mate-
rijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti i provedbu aktivne politike zapošljavanja i izobrazbe.
Na lokalnoj razini za poticanje i razvoj SME-a zadužene su slijedeće institucije: Razvojne agencije,
Poduzetnički centri, Poduzetnički inkubatori i Tehnološki parkovi.
Strategije i programi
Strategije na nacionalnoj razini
• Mjerodavne su slijedeće strategije na nacionalnoj
razini:
• Strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske od
2006.-2013. godine.
• Program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012., MINGORP-a
Opći programski ciljevi u razdoblju od 2008. do
2012. godine, kojima se žele stvoriti uvjeti i pretpostavke za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva obuhvaćaju slijedeće ključne ciljeve:
• jačanje konkurentske sposobnosti;
• ravnomjeran regionalni razvoj;
• podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture;
• smanjenje administrativnih prepreka;
• jačanje poduzetničke klime u društvu;
• internetizaciju i elektroničko poslovanje.
Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva donosi se za svaku godinu. Budući da je
njegovo donošenje za 2010. godinu u tijeku u nastavku su prikazani projekti, aktivnosti i poticaji
malog i srednjeg poduzetništva koji su definirani
u Operativnom planu poticanja malog i srednjeg
poduzetništva za 2009. godinu3:
• konkurentnost i inovacije,
• poduzetnička infrastruktura,
• subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite,
3
Operativni plan poticanja malog
poduzetništva za 2009. godinu, str. 7.
i
srednjeg
27
• obrazovanje za poduzetništvo,
• obrtništvo.
Strategije na regionalnoj razini
ROP Koprivničko-križevačke županije od 20062013. godine
Ciljevi programa za razdoblje 2006.-2013. godine:
• strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo;
• strateški cilj 2: Razvoj prometne i komunalane
infrastrukture;
• strateški cilj 3: Jačanje ljudskih resursa i podizanje ljudskih standarda;
• strateški cilj 4: Održivo korištenje prirodnih i
kulturnih dobara i okoliša.
«Horizontalni ciljevi» ugrađeni u ROP Koprivničko-križevačke županije (partnerstvo, prekogranična suradnja i sl.).
Prema ROP-u Koprivničko-križevačke županije
za razdoblje od 2006.-2013. godine, osnovni razvojni izazovi i problemi sektora malog poduzetništva4 u KKŽ su:
• nepovezanost malog i srednjeg poduzetništva
međusobno i s velikim gospodarskim subjektima i nemogućnost korištenja sinergije za razvoj;
• nedovoljna usmjerenost malog i srednjeg poduzetništvo na tehnološki razvoj i inovacije;
• nepostojanje tehnološke infrastrukture za malo
i srednje poduzetništvo;
• nedostatna izobrazba poduzetnika i menadžera;
• nedovoljno poticajno i konkurentno okruženje
za brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva;
Dok su razvojne potrebe:
• poticanje poslovnog i razvojnog povezivanja i
umrežavanja između poduzeća u Županiji i sa
susjednim županijama;
• intenziviranje uključivanja u projekte EU-a i
u druge međunarodne projekte gospodarskog,
društvenog i ukupnog razvoja;
4 ROP KKŽ za razdoblje od 2006.-2013. godine, str.62.
28
• jačanje djelovanja poduzetničke infrastrukture
(planiranje i programiranje razvoja poduzetništva);
• ulaganje u ljudske potencijale u gospodarstvu
ali i u županijskoj upravi, te u JLS za upravljanje
gospodarskim razvojem;
• unapređenje tehnološkog i inovativnog razvoja,
izgradnje tehnološke infrastrukture (npr. formiranje mreže za korištenje «potpornih» institucija
za istraživanje i razvoj) za tehnološki razvoj;
• daljnji razvoj poduzetničkog okruženja i kulture
u Županiji radi jačanja konkurentnosti;
• jačanje «e-buinessa», stvaranje poslovnog informiranja, povezivanja i umrežavanja;
• jačanje poduzetničke i menadžerske izobrazbe.
Osnovni razvojni izazovi i problemi sektora malog
poduzetništva5 u KKŽ su:
• usitnjena proizvodnja;
• zastarjela tehnologija;
• loša obrazovna struktura obrtnika;
• nedostatak kvalificirane radne snage;
• slaba povezanost obrtnika (individualistički pristup poslovanju);
• sustav obrazovanja nedovoljno prilagođen potrebama;
„Siva“ ekonomija i nelojalna konkurencija;
Dok su razvojne potrebe:
• jačanje povezivanja i kooperantskih odnosa sa
srednjim i velikim poduzećima;
• prilagodba obrazovnog sustava potrebama razvoja obrtništva;
• cijeloživotno učenje;
• poticanje uvođenja novih tehnologija, inovacija i
razvoja;
• veće oslanjanje na poduzetničku infrastrukturu;
• zajednički kvalitetni nastup i promidžba na tržištu.
Županijska razvojna strategija VirovitičkoPodravske županije od 2006-2013. godine
Strateški ciljevi Županijske razvojne strategije Virovitičko-podravske županije od 2006 - 2013. godine su:
5 ROP KKŽ za razdoblje od 2006.-2013. godine, str.62.
Cilj 1: Stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva zasnovanog na razvoju poljoprivrede, obrtu, poduzetništvu, industriji i turizmu;
• Prioritet 1. Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede;
• Prioritet 2. Stvaranje uvjeta za razvoj obrta, poduzetništva i industrije na osnovi lokalnih prirodnih potencijala, znanja i iskustva sa svrhom
privlačenja investicija;
• Prioritet 3. Stvaranje uvjeta za razvoj turizma.
Cilj 2: Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s potrebama gospodarstva Županije;
Cilj 3: Očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i
kulturnog nasljeđa.
„Horizontalna načela” ugrađena su u ŽRS Virovitičko-Podravske županije (informacijsko društvo, okoliš i održivi razvoj, jednake mogućnosti,
partnerstvo). Prema ŽRS Virovitičko-podravske županije6 za razdoblje od 2006-2013. godi-
ne, potencijali i snaga VPŽ su: ozbiljna izvozna
orijentacija industrija zasnovanih na lokalnim
resursima, neiskorišteni kapaciteti prehrambene
industrije, imovina jedinica lokalne samouprave
te geoprometni položaj i susjedstvo s regijama u
susjednoj Mađarskoj, primjetan rast obrtničkih
djelatnosti, poduzetničke zone, slobodna zona,
centar za razvoj i poduzetništvo, širi proizvodni
asortiman i veća proizvodnost u poljoprivrednoj
djelatnosti. Također industrijska kultura i zadovoljavajuća radna obrazovanost zaposlenih te
ponuda mlade, obrazovane radne snage.
Temeljni problemi: stanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva stagnira, a nije dovoljan ni
razvoj obrta, što uz nedostatke kapitala i izostajanje inozemnih ulaganja, kao i nedostatak sredstava za očuvanje i korištenje povijesne i kulturne baštine s nedostatkom specifičnih i novih
znanja, predstavlja također slabost Županije.
6
ŽRS VPŽ za razdoblje od 2006.-2013. godine – str. 72
ROP-a Osječko-baranjske županije za razdoblje
od 2006.-2013. godine7:
Ciljevi ROP-a Osječko-baranjske županije za razdoblje od 2006.-2013. godine8:
Cilj I.: Na načelima održivog razvoja, razvoj gospodarstva uz naglasak na poljoprivredi, industriji, turizmu, uslužnim djelatnostima, te ruralnom prostoru uz
razvoj prometne povezanosti kako na području cijele
Županije tako i s užim i širim okruženjem;
• Prioritet 1.2. Stvaranje uvjeta za revitalizaciju
poljoprivredne i proizvodne strukture s naglaskom na bržem razvoju proizvodnog u odnosu
na uslužni sektor, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a u okviru uslužnog sektora izraženiji
razvoj intelektualnih u odnosu na klasične usluge, s istaknutom razvojnom pozicijom turističke
ponude koja integrira prirodne prednosti očuvanog okoliša te povijesne, tradicionalne i kulturne
sadržaje, uz razvoj ruralnog prostora kroz navedene sadržaje.
• Prioritet 1.4. Stvaranje uvjeta za globalna konkurentna ulaganja (investicije) na području Županije.
Cilj II.: Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s
globalizacijskim izazovima, kroz obrazovanje i zapošljavanje, a prema potrebama županijskoga gospodarstva i društva;
Cilj III.: Razvoj društva temeljenog na materijalnom blagostanju i društvenoj pravdi, te uravnotežen razvoj socijalne, komunalne i društvene infrastrukture;
• Prioritet 3.1. Razvoj poduzetništva
Prema ROP-u Osječko-baranjske županije za razdoblje od 2006.-2013. godine, svrha, ciljevi i razlozi
intervencije9, kao i korisnici i provedbena tijela poduzetništva su:
• Obuhvatni cilj: uspostaviti lokalne institucije i razviti instrumente poticanja poduzetništva.
• Konkretni ciljevi: omogućiti stvaranje poduzetničke kulture i razvoj motivacija u pravcu poduzetništva.
7 ROP-a OBŽ za razdoblje od 2006.-2013, str.3.
8 ROP-a OBŽ za razdoblje od 2006.-2013., str.3.
9 ROP OBŽ za razdoblje od 2006.-2013. godine, str.9.
29
• Razlozi intervencije: poduzetništvo kod nas još
uvijek nema civilizacijsku osnovicu. Posebice
glede odnosa spram očekivanja i rizika. Taj put
moguće je prevladati uz edukaciju i snažnu institucijsku potporu.
• Korisnici: nositelji kapitala i ideja.
• Provedbena tijela: institucije poduzetničke podrške, regionalna razvojne agencije i srodne institucije.
Programi poticanja razvoja SME-a
na županijskoj i lokalnoj razini
Poduzetnička infrastruktura u KKŽ:
Poduzetničku infrastrukturu u KKŽ čine:
• razvojna agencija – PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja;
• poduzetnički centri – Križevački poduzetnički
centar d.o.o. Križevci; Koprivnički poduzetnik
d.o.o. Koprivnica;
• poduzetnički inkubatori – Poduzetnički inkubator d.o.o. Koprivnica; Poduzetnički inkubator
Gornja Rijeka.
Osnovni razvojni izazovi u vezi poduzetničke infrastrukture10 u KKŽ:
• izgradnja započetih zona za koje već postoji interes za ulaganje;
• izgradnja industrijske (slobodne) zone u Koprivničkom Ivancu;
• sustavno privlačenje domaćih i stranih investitora.
Dok su osnovne razvojne potrebe:
• kontinuitet i intenziviranje u provedbi poticajnih
programa za razvoj poduzetništva;
• jačanje institucionalne potpore razvoju poduzetništva;
• jačanje konkurentnosti malog gospodarstva osobito kroz unapređenje tehnološkog razvoja i stvaranja tehnološke infrastrukture;
10
30
ROP KKŽ za razdoblje od 2006.-2013. godine –
str.65.
• programi za privlačenje poduzetnika za ulaganje
u poslovne zone.
Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Programa razvoja poduzetničkih zona u
razdoblju 2004. do 2007. godine od 23. travnja 2004.
godine izrađen je „Plan poduzetničkih zona Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2008.
do 2012. godine“.
U ROP-u KKŽ za razdoblje 2006-2013. godine naznačeni su jasni pravci gospodarskog razvoja i njihovi nositelji.
Također 2007. godine, donijete su „Izmjene i dopune plana poduzetničkih zona Koprivničkokriževačke županije za razdoblje od 2004. – 2007.
godine“, kojima je uređeno rangiranje poduzetničkih zona prema prioritetima potreba Županije,
razvrstavanje poduzetničkih zona prema namjeni,
usklađivanje mjerila i kriterija za korištenje sredstava, te investiranje u infrastrukturu u 2006. godini.
PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja krajem 2009. godine, na svojoj web stranici objavila
je popis svih zona na području županije. Zone su
podijeljene na izgrađene, zone u izgradnji, te planirane zone. Također je navedena njihova prometna
povezanost do većih gradova, autoceste, njihova
površina, slobode parcele, moguće i postojeće djelatnosti, poduzetnici koji su u zonama i slično, te
poticaji za ulaganje u zonama na nacionalnoj razini
(Zakon o poticanju ulaganja) i lokalnoj razini.
Slika br. 9: poslovne zone Koprivničkokriževačke županije.
Djelatnosti koje se obavljaju u poslovim zonama
na području Koprivničko-križevačke županije
uglavnom su trgovačke i uslužne. Slika br. 9. prikazuje poslovne zone na području Koprivničkokriževačke županije. Označene zone od prioritetnog su značaja za Koprivničko-križevačku
županiju. Koprivničko-križevačka županija zajedno s Krapinsko-zagorskom županijom i Bjelovarsko-bilogorskom čini Green Croatia Region.
Poduzetnička infrastruktura u VPŽ
VIDRA Virovitičko-podravska razvojna agencija
je najvažnija organizacija za razvoj poduzetništva
županije.
Popis izgrađenih, zona u izgradnji i planiranih poduzetničkih zona:
• Poduzetnička zona Zapad Virovitica;
• Poduzetnička zona Trnovača Slatina;
• Poduzetnička zona III Virovitica;
• Poduzetnička zona I Virovitica;
• Poduzetnička zona II Orahovica;
• Poduzetnička zona Turbina 2, Slatina;
• Poduzetnička zona Turbina;
• Poduzetnička zona Antunovac, Virovitica;
• Poduzetnička zona II Virovitica;
• Poduzetnička zona Sjever Virovitica;
• Poduzetnička zona I Orahovica.
Poduzetnička infrastruktura u OBŽ
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje
d.o.o. funkcionira kao županijska razvojna agencija.
Poduzetnički centri: Centar za poduzetništvo Osijek, Miholjački poduzetnički centar d.o.o., Poduzetnički centar Beli Manastir d.o.o., Poduzetnički
centar d.o.o. Belišće, Valpovački poduzetnički centar.
Poduzetnički inkubator: BIOS d.o.o., Osijek.
Tehnološki razvojni centri: Tehnološki razvojni
centar Osijek.
Na području OBŽ se nalazi ukupno 18 izgrađenih
poduzetničkih zona, u pripremi je 41. Položaj zona
prikazuje slika br. 10.
Slika br. 10. ábra: Poduzetničke zone u
OBŽ.
Ostali programi poticanja poduzetništva
Poticanje poduzetništva predstavlja i organizacija zajedničkih nastupa poduzetnika na lokalnim i
regionalnim sajmovima i manifestacijama. Osim
promidžbe poduzetništva aktivno se provodi i
edukacija poduzetnika kroz organizaciju seminara za poduzetništvo u sklopu provedbe projekta
„Obrazovanje za poduzetništvo“ Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Projekt „Obrazovanje za poduzetništvo“ provode PORA razvojna
agencija Podravine i Prigorja, te VIDRA Agencija
za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, za poduzetnike s područja svoje županije.
31
Izvori i financijska
sredstva
Kreditni programi za SME na
nacionalnoj i županijskoj razini:
Koprivničko-križevačka županija
Program kreditiranja Ministarstva gospodarstva
rada i poduzetništva i Koprivničko-križevačke županije:
• Subvencioniranje kamata: Poduzetnički krediti
po Projektu „Lokalni projekti razvoja-mikrokreditiranje“;
• Subvencioniranje kamata: Poticanje poduzetništva.
Virovitičko-podravska županija
Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i
Virovitičko-podravska županija:
• Subvencioniranje kamata LPRP-04 i LPRP-06MOBMS;
• Subvencioniranje kamata LPRP-04 i LPRP-06VPŽ;
• Subvencioniranje kamata LPRP MikrokreditiMINGORP.
Osječko-baranjska županija
Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i
Osječko-baranjska županija:
• Subvencioniranja kamata: Kapitalna ulaganja u
projektima razvoja poduzetništva.
Programi kreditiranja SME- a na nacionalnoj razini
su:
• Program Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Ostale potpore
Potpore Hrvatske agencije za malo gospodarstvo –
HAMAG – daje garancije na kredite.
32
Poticajne mjere i olakšice općina i gradova za potencijalne ulagače u Poslovnim zonama na području svih triju županija.
Mogućnosti financiranja projekata za SME iz pretpristupnih fondova:
• CIP– konkurentnost i inovacije;
• FP7- istraživanje i razvoj.
Prikaz dobre prakse
Provedba projekta «Euqualen
- Podizanje europske kvalitete
kulture u pristupu poduzetništvu u
Koprivničko-križevačkoj županiji»
Projekt «EUQUALEN - Podizanje europske
kvalitete kulture u pristupu poduzetništvu u
Koprivničko-križevačkoj županiji» provodila je
PORA kao vodeći partner u suradnji s Koprivničkokriževačkom županijom i talijanskim partnerom
Agencijom za internacionalnu ekonomsku suradnju Regije Friuli Venezia Giulia. Provedba je započela početkom 2007. godine te je nastavljena i u
prvoj polovici 2008. godine.
Osnovna zadaća PORE u provedbi projekta EUQUALEN bila je koordinacija i organizacija aktivnosti definiranih projektom. Koprivničko-križevačka
županija bila je lokalni partner u projektu koji je aktivno sudjelovao u implementaciji svih projektnih
aktivnosti.
Ukupna vrijednost projekta bila je 80.151,05 eura, a
sufinanciran je od strane Regionalne vlade Autonomne regije Friuli Venezia Giulia u okviru Regionalnog zakona o suradnji i međunarodnom partnerstvu, No.19/2000, te partnera u projektu.
Krajnji rezultat Projekta je poboljšanje razumijevanja i implementacija EU principa i standarda u cilju
održivog lokalnog razvoja, te ostvarivanje dodane
vrijednosti u proizvodnom sektoru županije spajanjem EU tržišnih principa i lokalnih društvenih
standarda i očekivanja, te tri nove projektne ide-
je koje će se detaljnije razraditi i prijaviti u okviru
IPA prekograničnog programa i ostalih programa
predpristupnih fondova.
Formalna provedba Projekta EUQUALEN završena je održavanjem Javne zaključne konferencije
projekta 29. veljače 2008. godine.
6. Promidžbene aktivnosti (informiranje i obrazovanje javnosti o poduzetništvu, te predstavljanje projekta široj javnosti).
Trajanje projekta: 14 mjeseci.
Ukupna vrijednost projekta: 1 488 659,00 EUR.
Sufinanciranje PHARE 2005: 960 000,00 EUR.
Osječko-baranjska županija:
natječaj za razvoj poduzetničke
infrastrukture (PHARE 2005)
Naziv projekta : III hala BIOS-a.
Nositelj projekta: Poduzetnički inkubator BIOS,
Partneri u projektu: Grad Osijek, Suradnik u
projektu: Centar za poduzetništvo Osijek
Opći cilj projekta: razvoj poduzetničke infrastrukture kroz povećanje kapaciteta Poduzetničkog
inkubatora BIOS te tehnoloških i edukacijskih
mogućnosti za pružanje potpore poduzetnicima
početnicima.
Specifični cilj projekta: Povećanje prostornog
kapaciteta inkubatora za prijem tvrtki koje se bave
naprednim tehnologijama, te osiguranje poslovnih,
tehničkih, obrazovnih i drugih usluga stanarima
inkubatora te malim i srednjim poduzetnicima u
regiji.
Ključne aktivnosti:
1. Preliminarne aktivnosti: slanje ponuda i sklapanje ugovora te nadležnih usluga.
2. Izgradnja nove zgrade kako bi se udomile proizvodne tvrtke te tvrtke s najmodernijom tehnologijom.
3. Nabava temeljne opreme za zgradu; nabava
opreme za seminarsku i konferencijsku dvoranu.
4. Obuka uprave BIOS-a o pokretanju i rukovođenju tehnološkog odjeljka inkubatora.
5. Priprema programa obuke te obrazovanja za
tvrtke; za pokretanje tvrtke te za osobe koje namjeravaju upustiti u otvaranje novih poslovnih
pothvata.
Slika br. 11: Nova hala osječkog poduzetničkog inkubatora BIOS.
33
Obrazovanje i edukacija
MAĐARSKA
Uvod
Učinkovitost cijelovitog mađarskog obrazovnog
sutava je u međunarodnoj usporedbi već godinama na niskoj razini. Prosječni rezultati petnaestogodišnjaka kako u primjeni matematičkih znanja
tako i u čitanju i razumijevanju pročitanog teksta
u izboru razvijenijih zemalja svrstaju nas u drugu
polovicu postavljenog redoslijeda. U odnosu na
slabe prosječne rezultate uočljive su znatne razlike.
Dok se prosječni rezultati učenika općih gimnazija
natječu sa svjetskim prvacima Fincima, dotle rezultati učenika stručnih škola u spomenutim mjerenjima postižu prosjeke najslabijih država.
Domaća državna mjerenja kompetencije također
pokazuju da blizu polovina spomenute generacije ne razumije dobro pročitani tekst. Znači da je
nesposobna na samostalno učenje – tj. učenje kroz
cijeli život. Na taj način prilagodba brzim promjenama tržišta rada, ukoliko se ne dogodi neko čudo
kad odrastu – ostaje za njih pusto maštanje.
Jedva 20% odraslog stanovništva mađarskoga
društva tvrdi da se snalazi na nekom stranom jeziku. Ova nas činjenica i među sada priključenim
zemljama EU svrstava među zadnje u Europskoj
Uniji, što znatno smanjuje mobilitet mađarske radne snage.
Na polju informacijsko-komunikacijske tehnologije
raspolažemo sa slabo pripremljenim humanim
resursima i nerazvijenom infrastrukturom. Više od
34
polovine objekata javnog obrazovanja potrebuje
znatnu obnovu.
Uz opadanje broja stanovništva u zadnjih petnaest
godina znatno je smanjen broj (sa 180 000 na
100 000) upisanih učenika na ista godišta. Ova
se tendencija izgleda stabilizirati u odnosu na
predstojeće godine i desetljeća.
Iskustvo je nadalje da – preslikajući negativne
procese društva – mađarski školski sustav u
nevjerojatnoj mjeri selektira i u znatnoj mjeri
segregira. Mađarsko javno obrazovanje umjesto
da se ogleda na razvijenije obrazovne sustave i
slično njima smanjuje nepogodnosti koje učenici
donose iz vlastitih obitelji, još ih znatno povećava.
U Južno-zadunavskoj regiji ove se negativne
činjenice još povećavaju problematikom strukture
sitnih naselja, nerazvijenošću gospodarstva,
problemima pet zaostalih mikroregija, niskom
razinom prosječnog obrazovanja odraslih i visokim
brojem obitelji u nepovoljnom položaju. Iz ovoga
proizlazi da je razvijanje javnog obrazovanja od
temeljite važnosti za razvoj regije. Za to je etapa
Nacionalnog razvojnog plana 2004–2006 stvorila
brojne mogućnosti, ali u sadašnjem periodu 2007–
2013. pristupni su još značajniji izvori.
Žalosna je međutim činjenica da u planiranju javnog
obrazovanja ne postoji tradicija šireg, regionalnog
planiranja osim županijske razine. Važeći zakoni
koji određuju obveze planiranja obrazovanja
ovu zadaću propisuju održavateljima ustanova
na mjesnoj, mikroregionalnoj i županijskoj
razini. Načinom regionalnog planiranja trenutno
ne upravlja ni jedan zakon. Nisu naznačene ni
odgovorne organizacije, ni ustanove, niti određen
bilo kakav razvojni plan (dugoročni osnovni
razvojni strateški plan, srednjoročni akcijski plan
za izvršavanje temeljnih zadaća).
Zakonska regulativa
Okvir javnog obrazovanja (s kojom ćemo se temom
kasnije više baviti, jer razvoj ovog područja spada
u regionalnu nadležnost) određuje jedan zakon,
odnosno izmjene i dopune tog zakona:
• Zakon 1993: LXXIX. o javnom obrazovanju;
• Zakon 2003: LXI. o izmjenama Zakona 1993:
LXXIX. o javnom obrazovanju;
• Zakon 2007: LXXXVII. o izmjenama Zakona 1993:
LXXIX. o javnom obrazovanju.
Ovaj zakon glede svih samouprava točno određuje
obvezne zadaće na području javnog obrazovanja.
Važno je pravilo, da rješavanje dragovoljnih aktivnosti ne smije dovesti u opasnost izvršavanje zakonom obvezno propisanih zadaća samouprava.
Srednje obrazovanje regulira slijedeći zakon:
Zakon 1993: LXXVI. o strukovnom obrazovanju.
Mađarski Parlament je donio Zakon o strukovnom
obrazovanju, jer je prepoznao značaj fleksibilnog i
diferenciranog strukovnog obrazovanja, koje će se
prilagoditi zahtjevima društvenih procesa Republike Mađarske, nacionalnog gospodarstva i tržišta
rada u cilju da taj sustav doprinese daljnjem razvoju gospodarstva i da se ostvari opće ustavno pravo
na obrazovanje. Zakon nadalje osigurava jednake
mogućnosti u stjecanju strukovnog znanja neophodnog pri zapošljivosti.
Temelji visokog obrazovanja položeni su u
slijedećem zakonu, te njegovim izmjenama i
dopunama:
• Zakon 2005: CXXXIX. o visokom obrazovanju;
• Zakon 2006: LXXIII. o izmjeni i dopuni Zakona
2005: CXXXIX. o visokom obrazovanju;
• Zakon 2007: CIV. o izmjeni i dopuni Zakona 2005:
CXXXIX. o visokom obrazovanju;
• Zakon 2008: XCVII. o izmjeni i dopuni Zakona
2005: CXXXIX. o visokom obrazovanju;
• Zakon 2008: LXXI. o izmjeni i dopuni Zakona
2005: CXXXIX. o visokom obrazovanju.
Cilj ovog zakona je utemeljenje pravnih garancija
ustavnog prava građana na podučavanje i učenje.
Prema tome, svaki građanin Republike Mađarske
ima pravo na korištenje usluga visokog obrazovanja ukoliko mu to sposobnosti dopuštaju. Sloboda
izobrazbe, istraživanja i umjetničkog života u visokom obrazovanju se ostvaruje kroz autonomiju
visokoškolskih institucija.
U našem pravnom sustavu obrazovanje odraslih
regulira poseban zakon, Zakon 2001: CI. o obrazovanju odraslih. Temeljni cilj ovog zakona je da u
sklopu jedinstvene regulative osigura svim sudionicima zaštitu u smislu zaštite potrošača. Postavlja osnove mogućnosti kontrole, preglednosti, te
okvirno određuje i sustav državne subvencije namijenjene obrazovanju odraslih.
Zanimljiva je infromacija da je uprava i nadzor obrazovanja odraslih (i usluge dječjih jaslica) u rukama Ministarstva rada i socijalne skrbi, dok ostala
područja obrazovanja spadaju u nadležnost Ministarstva kulture i obrazovanja Republike Mađarske.
Institucionalni sustav
Zakonodavna djelatnost Mađarskog sabora je iznimnog značaja za sektor obrazovanja. Sabor donosi
zakone koji određuju najvažnije uvjete sektora zajedno sa zakonima koji upravljaju raznim granama
obrazovanja.
Ministarstvo nacionalnih resursa (NEFMI)
Zadaci NEFMI-ja su veoma razgranati i višeslojni.
U svakodnevnom životu često susrećemo rezultate
njegovih aktivnosti (koji većinom nisu izraženi ili
zapaženi).
35
36
Ministar upravlja pedagoškim, stručnim, obrazovnim radom u javnom obrazovanju. Ministarstvo
izrađuje potrebne razvojne planove, donosi zakone koji su neophodni za funkcioniranje, i brine o
određenom standardu rada ustanova. Radi toga
na polju javnog obrazovanja priprema pedagoškostručna mjerenja i ispitivanja, te priređuje ispite.
Izradom sustava o uvjetima i redu za udžbenike
osigurava udžbenike djeci primjereno njihovom
znanju.
Zanimljiva je informacija u vezi finaciranja obrazovnog sustava da ne postoje institucije u održavanju samouprava. One isključivo funkcioniraju
uz centralno državno ili privatno financiranje što
ovisi o normativi na bazi broja učenika i studenata.
Ured za obrazovanje (mađ: OH)
Uredi za obrazovanje su decentralizirana tijela Ministarstva, djeluju u regijama za planiranje i statistiku. Neovisni su od županijskih ureda za javnu
upravu koji djeluju pod valdinim nadzorom. Po
nalogu Ministra Uredi za obrazovanje ga zastupaju u radu regionalnih i županijskih razvojnih vijeća,
te županijskih zaklada za javno obrazovanje.
Državni centar javnog obrazovanja za
ocjenjivanje i ispite (mađ: OKÉV)
OKÉV je središnje proračunsko tijelo, koje djeluje
kao središnji ured sa državnim zadaćama. Svoju
razgranatu djelatnost izvršava na osnovi zakona,
odredaba i statuta.
OKÉV se sastoji od jednog glavnog i sedam regionalnih direktorija. Ovo ustrojstvo osigurava da
državne zadatke izravno izvršava kroz centralnu
upravu, usvajajući regionalne i lokalne pojedinosti
u dnevnom kontaktu sa datim ustanovama.
Program Vlade
Glavne smjernice razvoja obrazovnog sustava
određuje
poglavlje
obrazovanja
Vladinog
programa. Vlada upravljanje ovim područjem započinje odlučnom nakanom promjene graničnih
uvjeta obrazovanja. U sklopu ovoga na prvom
mjestu se nalaze zadaće osiguranja besplatnog stjecanja prve struke ili prve diplome - kako je to zakonski određeno, osiguranje jednakih uvjeta, kvalitete obrazovnog sustava, priznavanje pedagoga i
obnova ravnoteže odgoja i obrazovanja.
Ciljevi:
• poboljšanje kvalitete obrazovanja;
• širenje primjenjivog znanja;
• bezplatno stjecanje prve diplome;
• osiguranje jednakih uvjeta;
• osiguranje kvalitete obrazovnog sustava;
• priznavanje pedagoga;
• obnova ravnoteže odgoja i obrazovanja;
• otvorenost škola.
Zavod za istraživanje i razvoj obrazovanja (mađ:
OFI)
Posmatrajući ciljeve OFI-ja je odgovoran za metodološki razvoj i s njim povezana istraživanja u sustavu obrazovanja. Svoje aktivnosti naviše ostvaruje na slijedećim područjima:
• Istraživanje, organizacija istraživanja, analize;
• Razvoj i inovacija;
• Ažuriranje ispitnog sustava i sadržajnih zahtjeva
javnog obrazovanja;
• Usklađivanje specijalnih strukovnih zahtjeva na
polju manjinskog obrazovanja.
Strategija Vlade Mađarske Republike o
cjeloživotnom učenju
U periodu strateškog planiranja od 2007. do 2013.
trebamo uzeti u obzir strategiju Vlade Republike
Mađarske o cjeloživotnom učenju. Ovaj je dokument zapravo kopleksni razvojni program čiji je cilj
utemeljenje i razvoj sredstava društva temeljenom
na znanju.
Prioritete strategije predstavljaju:
• jačanje uloge obrazovanja u razvoju mogućnosti;
• jačanje povezanosti izobrazbe, obrazovanja i gospodarstva;
Strategije, planovi
• primjena novih upravnih metoda i procesa javne
politike;
• jačanje učinkovitosti izobrazbe i obrazovanja i
njegovog sveopćeg društvenog doprinosa;
• te jačanje kvalitete obrazovanja.
Srednjoročna razvojna strategija javnog
obrazovanja
Ciljeve obrazovne politike najsvestranije definira
srednjoročna razvojna strategija Ministarstva obrazovanja iz 2003. godine. Prema ovom dokumentu
mađarske obrazovne politike sedam područja iziskuje što brži razvoj:
• učinkovitost obrazovanja i razvoj osnovnih vještina;
• osiguranje jednakih mogućnosti;
• osiguranje kvalitete obrazovanja i njeno ocjenjivanje. Jačanje statusa pedagoške struke, i podizanje prestiža pedagoškog poziva;
• primjena informacijske i komunikacijske tehnologije;
• osiguranje opskrbljenosti i obnova obrazovnih
ustanova, proširivanje sredstava za učenje stranih jezika;
• poboljšanje uprave i učinkovitosti javnog obrazovanja;
• razvoj kvalitete menadžmenta na razini ustanova.
Strateški razvojni program ljudskih potencijala
(SRP) Južnog Zadunavlja
SRP je izrađen uz sudjelovanje regionalnih stručnjaka javnih humanih usluga, a usvojen nakon
šireg usaglašenja od strane Regionalnog vijeća za
razvoj Južnog Zadunavlja u prosincu 2006. godine.
Radi se o dokumentu koji sudionicima javnog obrazovanja u regiji daje uputstva svezi mogućnosti
otvorenih izvora i natječaja, odnosno budućih poziva na natječaj. Strateški razvojni program javnih
usluga u dva ciklusa planiranja do 2020. godine
definira ciljeve, prioritete i provedbu koji pomažu
stvaranje svakome jednako pristupačnog i održivog obrazovnog sustava u regiji.
SRP sadrži i novitet intervencijskog pravca na državnoj razini: razvoj integriranih usluga.
Razvojna strategija javnog obrazovanja Južne
zadunavske regije
Razvojna strategija javnog obrazovanja je u skladu
sa idejom o potrebi jačanja mogućnosti mjesnih i
područnih sudionka obrazovnog sustava, uz daljnju primjenu stava o podjeli odgovornosti koji je
zacrtan nakon pretvorbe. Strategija nalaže pravce
sudionicima javnog obrazovanja u planiranju razvoja predstojećih godina. Na nalog Regionalne
razvojne agencije Južnog Zadunavlja izrađena je i
razvojna strategija humanih usluga. Ovaj svestrani
pristup značajno doprinosi učinkovitoj organizaciji
javnih usluga u regiji, osiguranju kvalitete, pristupačnosti i održivosti, te potpomaže donošenje racionalnih, stručnih odluka u pojedinim slučajevima
nasuprot jednostranim mjesnim nastojanjima.
Uz daljnju suradnju sudionika javnog obrazovanja
u regiji postoji mogućnost izrade i provedbe regionalne strategije u kojoj se ogledaju svi mogući interesi. Ona će u narednim godinama na mogući najbolji način služiti reginalne interese napomenutog
sektora, ujedno i sam razvoj regije radi budućnosti
naše djece.
Dokument je zacrtao slijedeće strateške ciljeve:
• Uspješno organiziran i učinkovit pristup odgoju i
obrazovanju svim učenicima, izričito djeci sitnih
naselja.
• Razvoj obrazovne infrastrukture u cjelini regije,
posebno u središtima mikropodručja.
• Razvoj ljudskih potencijala javnog obrazovanja
u regiji, podjednako na obrazovno-upravnom i
izvršnom području.
• Podrška širenju institucionalnih programa za
razvoj cjeloživotnog učenja, te razvoj inovacije i
programa koji to potpomažu.
• Smanjivanje segregacije, stavaranje i kontinuirano razvijanje uvjeta za integralni odgoj te uvjeta
otvorenog obrazovnog sustava.
• Stvaranje odgovarajućeg sustava stručnog obrazovanja u odnosu na specijalne zahtjeve regio-
37
nalnog tržišta rada na bazi kapaciteta institucionalnog zaleđa.
• Osiguranje suvremene, učinkovite i efektivne pedagoške službe i pedagoških usluga svim učenicima i odgojno-obrazovnim ustanovama.
O razvoju integralnog institucionalnog sustava
Razvoj javnog obrazovanja, kako je već prethodno
napomenuto u odnosu na Južno Zadunavlje prati
tzv. novi način koji se temelji na „razvoju institucionalne integracije”.
U razvoju javnog obrazovanja, u sklopu racionalizacijskog procesa – prvenstveno radi osiguranja
rentabilnih zahtjeva u predškolskom odgoju (dječijim vrtićima) i osnovnom obrazovanju – želimo
ostvariti integralni institucionalni sustav u Južnozadunavskoj regiji koji obuhvaća sve zadaće javnog obrazovanja, izričito dječije vrtiće i osnovne
škole, te je u mogućnosti prigrliti i ostalih institucija sa zadaćama vezanih uz odgoj i obrazovanje (npr
dječije jaslice). Galvim se ciljem smatra utemeljenje
višenamjenskih institucija i njihove mreže na razini
mikropodručja.
U daljnjem tekstu prikazujemo detalje iz objavljenog natječaja kojim želimo olakšati razumljivost
metodologije integralnog razvoja.
Cilj natječaja je izvršenje zadataka u javnom obrazovanju koji se temelje na razvoju infrastrukture
institucionalne integracije – u znaku reformnih
nastojanja javnog obrazovanja – radi stvaranja potrebnih uvjeta za kvalitetni odgoj i obrazovanje.
Cilj je utemeljenje racionalno i učinkovito organizirane integralne institucionalne mreže na razini mikropodručja, koja je svima dostupna, osigurava načela jednakosti, u stručnim sadržajima
temeljena na razvoju ključnih kompetencija radi
pružanja kvalitetne usluge i rentabilnog funkcioniranja. Izričiti cilj je modernizacija ustanova
javnog obrazovanja s dugoročnom perspektivom. U interesu dugoročne konkurentnosti regije potrebno je osigurati načela jednakosti, stvoriti društvenu koheziju i suvremeno školstvo
38
temeljeno na mjesnim mogućnostima i suradnji
u znaku minimalizacije područnih razlika.
Cilj je utemeljenje i razvijanje višenamjenskih institucija javnog obrazovanja koje su u mogućnosti
obuhvatiti cijelu vertikalu odgojnih i obrazovnih
zadaća, te nastoje udovoljiti i optimalnim potrebama djetinstva koji se usko vezuju uz ovo područje.
Radi toga oblikovanje ili prestruktuiranje institucionalne okoline treba izvršiti na način kojim bi se
stvorili uvjeti zdravog i modernog učenja, položile temeljnice pedagoških i metodoloških reformi,
podržao razvoj sadržaja, smanjio rizik školskih
neuspjeha, potpomagao inkluzivni odgoj djece
posebne odgojno-obrazovne skupine i ostvorilo integralno obrazovanje pojedinih naselja ili
dijelova naselja, nastanjenih većinom romima i
društvenim grupama u izričito nepovoljnom položaju. Nakanom stvaranja modernog okoliša za
učenje cilj potpore je oblikovanje institucionalnog
okoliša koji je spreman primiti kompleksni sustav sredstava informacijskih i komunikacijskih
tehnologija (IKT), a s druge strane osigurati djeci
suvremeni i zdravi okoliš učenja.
U odnosu na potporu svake infrastrukturalne
investicije naglašeni cilj je načelo jednakosti, odnosno ona inkluzivna obrazovna praksa koja poriče segregaciju i pomaže:
djeci u nepovoljnom položaju
i integraciju djece posebne odgojno-obrazovne
skupine.
Radi pobjede školskih nepovoljnosti potrebno je
proširiti usluge predškolskog odgoja (pogotovo
dječijih vrtića) prvenstveno na djecu u nepovoljnom položaju. Zato je važno povećati broj mjesta
u dječijim vrtićima u onim regijama, naseljima u
kojima ona ne postoje ili su samo ograničeno dostupna. Nužno je podupirati rješenja višenamjenskih integralnih institucija, naglašeni zajednički
razvoj vrtića i jaslica u sklopu iste institucije.
U zrcalu demografskih prognoza važan je aspekt, da se spomenuti razvoj velikog volumena
ostvari u onim naseljima gdje to opravdava rast
ili stabilnost broja djece.
Daljnja posebnost u objavi natječaja obrazovanja
Južnog Zadunavlja je činjenica da uz infrastrukturalni razvoj od kandidata zahtjeva i razvoj strukovnih sadržaja. Financiranje ovog područja rješava
se uz obvezno sudjelovanje kandidata i na natječajima Operativnog programa za društveni razvoj
(kandidatima je obvezno predati natječaj i na relevantne izvore OPDR-a).
Izvori
Realizaciju prethodno prikazanih strateških pravaca i ciljeva obuhvaća Operativni program Južnog
Zadunavlja čije glavne ciljeve i intervencijske prijedloge prikazuje slijedeća slika.
Operativni program društvene obnove (OPDO),
Operativni program društvene infrastrukture
(OPDI)
Specifičnost ova dva operativna programa koji
se međusobno dopunjuju je da obuhvaćaju cijelo
područje Mađarske (OPDO), odnosno sva (6) ciljna regijska područja konvergencije (OPDI) tako
i Južno Zadunavlje. Imajući pred sobom zacrtane
ciljeve OPDO-a – „jačanje učinkovitosti i efektivnosti obrazovanja i stvaranje uvjeta cjeloživotnog
učenja” – bit će mogućnosti zapravo za nastavak i
proširivanje pedagoških i metodoloških inovacija.
Širenje Infrastrukture „Inteligentne škole”11 u
sklopu Operativnog programa društvene infrastrukture (TIOP) znači zapravo realizacju razvoja
infrastrukture, informacijskih i komunikacijskih
tehnologija koje su neophodne za stvaranje i razvoj
pedagoških sadržajnih inovacija te osiguranje njihove održivosti.
Operativni program Južnog Zadunavlja (OPJZ)
Program je tijekom 2006-2007 izradila Regionalna
razvojna agencija Južnog Zadunavlja u suradnji
s Nacionalnom razvojnom agencijom. Cilj izrade
programa je programirana primjena financijskih
izvora u iznosu od 829,5 milijuna € dostupnih regiji u okviru Razvojnog programa „Nova Mađarska”
(mađ: UMFP) u razdoblju 2007 - 2013. Program
je 1. kolovoza 2007. godine prihvaćen sa strane
Europskog vijeća.
3. prioritet operativnog programa je „Razvoj
humanih javnih usluga”, koje sadrži slijedeće:
• utemeljenje mreže i centara integralnih humanih
usluga u malim i mikropodručjima;
• razvoj javnog obrazovanja, integralni razvoj
osnovnih zdravstvenih i socijalnih usluga;
• razvoj zdravstva;
• razvoj bolnica za rehabilitaciju i ambulantnih ordinacija;
• razvoj socijalnih usluga;
• dječje jaslice i prekodnevni privatni smještaj za
djecu predškolske dobi;
• otklanjanje prepreka za osobe sa invaliditetom,
informatički razvoj;
• otklanjanje prepreka za osobe sa invaliditetom,
E-uprava;
• jačanje zapošljivosti osoba u socijalno nepovoljnom položaju;
• socijalni razvoj gospodarstva.
Razvojni plan „Nova Mađarska” (UMFT): 85% se
realizira iz Strukturalnih fondova Europske Unije,
što se dopunjava sa 15% mađarskog proračunskog
izvora. Slika br. 7. prikazuje operativne programe
UMFT-a za programski period 2007-2013.
Regionalni operativni program Južnog
Zadunavlja (OPJZ)
Među planiranim prioritetnim aktivnostima
„Društvenog urbanističkog razvoja i humanih javnih usluga” Regionalni operativni program Južnog
Zadunavlja smješta integralni razvoj infrastrukture
11 Inteligentna škola je organizacijsko središte mjesnog druš-
tvenog i kulturnog života, prikladna za učenje u pojedinačnom ritmu, za grupni rad, za iskušenje suradnje unutar
pojedine grupe i među različitim grupama, te za izvršenje
ispitivanja o suradnji. Kroz različite nositelje informacija
svim sudionicima osigurava laki, brzi i kontinuirani pristup
potrebnim sadržajima učenja. Kako učenici tako se i odrasli, dopunjujući svoje znanje i razvijajući sposobnosti, osjećaju dobro u njoj.
39
javnog obrazovanja u „formiranje humanih, uslužnih mreža i njihovih središta u malim- i mikroregijama”. Do 2010. godine u sklopu OPJZ se na
regionalnoj razini u javno obrazovanje namjenski
usmjerilo 26 milijardi Ft, što se i na državnoj razini
smatra značajnim.
Prikaz projekta
Razvoj Odgojno-obrazovnog centra
grada Barča
Osnovni podaci
Projekt je prijavljen u sklopu Regionalnog operativnog programa Južnog Zadunavlja na objavljeni
natječaj DDOP 3.1.2 pod nazivom „Razvoj obrazovnih mreža i njihovih središta u malim i mikropodručjima”.
Naziv: Razvoj Odgojno-obrazovnog centra grada
Barča.
Nositelj projekta: Samouprava grada Barča.
Mjesto: Barcs, Tavasz ulica 3.
Iznos potpore: 1,19 milijarda Ft.
Intenzitet sufinanciranja: 95%
Sažetak
U sklopu projekta, na tri lokacije, uz sudjelovanje 2
stručna partnera realizira se razvoj infrastrukture
višenamjenske ustanove Odgojno-obrazovne institucije grada Barča s 1638 učenika, utemeljene 2007.
godine. Uspješnim projektom će institucija osigurati kvalitetne uvjete odgoja i obrazovanja, načelo
jednake pristupnosti uslugama javnog obrazovanja, racionalne uvjete za izvršenje svojih zadaća i
rentabilno održavanje institucije.
Ciljevi
Neposredni cilj projekta je razvoj pedagoških
usluga kroz infrastrukturalni razvoj školskih
objekata višenamjenske institucije utemeljene 2007.
godine – osnovnih škola „Deák Ferenc”, „Arany
40
János”, te Gimnazije, strukovne škole i učeničkog
doma „Széchenyi Ferenc”. Formirana integralna
ustanova mikropodručja osigurava usluge
predškolskog odgoja (dječje jaslice i vrtić), odgoj
i obrazovanje školske djece, osnovno umjetničko
obrazovanje, ravnomjerne usluge pedagoških
službi, te doprinosi načelu jednakog pristupa
javnom obrazovanju pružajući istu kvalitetu usluga podjednako stanovnicima grada i manjih naselja.
Uz fizička ulaganja među ciljevima se nalazi i
sadržajno
unapređivanje
infrastrukturalnog
razvoja, uz širenje regionalne stručne suradnje,
pogotovo radi adekvatne njege djece u nepovoljnom
položaju i posebne odgojno-obrazovne skupine.
Dugoročni cilj je kroz razvoj kvalitetnog
obrazovanja jačanje životnih uvjeta, poboljšanje
mogućnosti školovanja i zapošljivosti stanovništvu
sa područja u nepovoljnom položaju.
Prikaz
Podnositelj zahtjeva je Samouprava grada Barča
kao održavatelj Odgojno-obrazovnih institucija
grada (mađ: BNI). Stručni partneri su: Institut za
metodologiju i specijalni odgoj „Szivárvány” i član
Podravske okružne javno-obrazovne institucije
(DKKI – Drávamenti Körzeti Közoktatási intézmény) – Osnovna škola Lukovišća. Višenamjenska
institucija za javno obrazovanje sa zajedničkom
upravom utemeljena je 2007. godine sklapanjem
partnerstva 8 samouprava održavatelja. Motivima
formiranja poslužili su racionalizacija provedbe zadataka, rentabilno održavanje institucija, i zahtjevi
članskih institucija za pripadanje istoj organizacijskoj cjelini, s istovremenim razdvajanjem upravnih
i stručnih zadaća.
Organizacijske jedinice Institucije:
• Jaslice, gradski vrtići (6 vrtića iz Barča, članske
institucije iz Rinyaújlak-a i Vízvár-a),
• Osnovna škola „Arany János” (članske institucije
iz Barča i Suloka),
• Osnovna škola „Deák Ferenc” (članske institucije
iz Barča i Vízvár-a),
• Gimnazija, strukovna škola i učenički dom „Széchenyi Ferenc”,
• Institucija osnovnog umjetničkog obrazovanja
„Vikár Béla”,
• Jedinstvena pedagoška stručna služba.
Institucija izvršava slijedeće integralne zadaće:
predškolski odgoj u jaslicama i vrtićima, osnovno- i
srednjoškolsko (gimnazija, strukovno obrazovanje)
obrazovanje, usluge učeničkog doma, osnovno
umjetničko obrazovanje, ravnomjerne usluge
stručnih pedagoških službi, manjinsko i etničko
obrazovanje i odgoj, dvojezično obrazovanje,
jezične pripreme. U odnosu na članske institucije
BNI raspolaže jednolikim pedagoškim programom, no njezine stručno neovisne jedinice rade
po vlastitom obrazovnom, stručnom, pedagoškom
programu. Od osnivanja nije došlo do temeljnih
sadržajnih promjena.
Stručni partner – Institut za metodologiju i
specijalni odgoj „Szivárvány” je neovisna
ustanova u održavanju grada Barča – na razini
mikroregije (Kistérség) vodi brigu o blago- ili
srednje retardiranoj djeci, o njihovom specijalnom
odgoju i obrazovanju, institucionalnoj njezi i
izvršava zadaće specijalne pedagoške stručne
službe. Podravska okružna javno-obrazovna
institucija – Osnovna škola Lukovišća funkcionira
u održavavanju Višenamjenske mikroregionalne
udruge Barča. Obavlja zadaću osnovnoškolskog
odgoja i obrazvanja.
Partnerstvo u održavanju Odgojno-obrazovne
institucije (BNI) sklopile su samouprave
slijedećih naselja: Barč, Bélavár, Heresznye, Komlósd, Péterhida, Rinyaújlak, Sulok (Szulok) i
Vízvár. Samouprave gospodare prema svojim
proračunskim odredbama, a funkcioniraju po
vlastitim Pravilnicima o organizaciji i postupku.
Pravom održavatelja raspolaže grad Barč.
Najvažniji partner BNI je Institucija „Szivárvány”
koja u sklopu Ugovora o partnerstvu pruža temeljne usluge djeci posebne odgojno-obrazovne skupine u ranom razvoju, pripremi, logopediji, specijalnom tjelesnom odgoju i konduktivnoj pedagogiji.
Stručni razvoj
U sklopu projekta obnove Osnovne škole „Deák
Ferenc” obnovit će se staro i novije krilo objekta,
29 učionica, aula, restoran, kuhinja, izgraditi novi
nastavnički blok. Obavit će se izolacijsko žbukanje,
te zamjena prozora i vrata.
Susjedni objekte Osnovne škole „Aran János” povezuje objektom koji služi kao aula i osigurava
kontrolnu zonu. Izvršit će se pregradnja restorana i
adaptacija fasade u stilu gradske arhitekture.
U Gimnaziji „Széchenyi Ferenc” izgradit će se
aula, zajednički nastavnički blok, 2 učione, svlačionice, sanitarni blok i sobe učeničkog doma koje
su prilagođene zahtjevima osoba sa invaliditetom,
te obnoviti ostale stambene prostorije. U tijeku je
obnova sustava grijanja, izolacija objekta, zamjena
prozora i vrata, obnova športskog dvorišta ustanove. U svim objektima je predviđeno prilagođavanje
postojećih uvjeta zahtjevima osoba s invaliditetom.
U sklopu razvoja nabavit će se nastavna sredstva,
namještaji i sredstva koja su neophodna za
izgradnju stručnog partnerstva.
Modernizacija sustava grijanja OŠ „Deák Ferenc”
i izolacija zgrade ujedno su rješenja koja štite
okoliš i štede energiju. OŠ „Arany János” dobiva
suvremene prozore i vrata, izolaciju zidova, što
također služi štednji energije.
Izolacijom zidova, zamjenom prozora i vrata te
obnovom sustava grijanja Srednje škole „Széchenyi
Ferenc” smanjit će se režijski troškovi institucije.
Odgojno-obrazovna institucija Grada Barča i
Institucija „Szivárvány” ostvaruju tijesnu suradnju
na pedagoškom polju. U sklopu napomenutog
projekta u odnosu djece s posebnim odgojnoobrazovnim zahtjevima zajednički se razvijaju
slijedeća područja – terapija djece s disleksijom,
logopedija, rani razvoj, specijalni tjelesni odgoj,
integralna terapija kod djece s autizmom,
integralna terapija kod djece s oštećenim čulima,
psihoterapija, savjetovanje roditelja, stručno
savjetvanje pedagoga, organizacija savjetovanja,
izgradnja signalnog sustava, usuglašavanje
odgojnih i pedagoških programa institucija.
Radi osiguranja prelaska iz predškolskog u
41
osnovnoškolsko obrazovanje djece u suradnji sa
OŠ Lukovišća pomažu u usglašavanju odgojnih
i pedagoških programa, osiguravaju zajedničke
programe prosvjetnih djelatnika predškolskog
i osnovnoškolskog obrazovanja, odnosno uz
sudjelovanje pedagoga partnerskih ustanova
pružaju mogućnost upoznavanja metodologije
zasnivane
na
kompetencijama
priređujući
otvorene dane i radionice radi širenja dobre prakse
među ustanovama.
Podnositelj izvršava sve obvezne zadaće iz
uslužne košarice natječaja TÁMOP (OPDO) 3.1.4.
i u skladu sa stručnim parnerima nastoji ostvariti
daljnje stručno-sadržajne elemente.
Slika br. 12: Odgojno-obrazovna institucija Barča.
42
Obrazovanje i edukacija
Hrvatska
Uvod
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji
se od:
• predškolskog odgoja;
• osnovnog obrazovanja;
• srednjeg obrazovanja;
• visoke naobrazbe;
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća
odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi,
a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe,
zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za
djecu od šest mjeseci do polaska u školu.
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi
od šeste do petnaeste godine.
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod
jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o
stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
Pravni okvir
Predškolski odgoj i obrazovanje
Republika Hrvatska daje mnogobrojne mogućnosti kvalitetnog ustroja predškolskog odgoja svim
pravno sposobnim osobama sukladno zakonskim
propisima.
Članak 5. točka B Konvencije o radnicima s obiteljskim obvezama, broj 156 kaže da je država dužna
i obvezna skrbiti o djeci predškolske dobi, a bilo
bi dobro kad bi se ta međunarodna konvencija primjenjivala u svim zemljama svijeta. Hrvatska je
potpisnica te konvencije.
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav
odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997.
godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi,
Narodne novine, broj 10/97. i 107/07.).
Osmogodišnje osnovno školovanje
U Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, 87/2008). Osnovno obrazovanje
počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života. To se odnosi na svu djecu koja
imaju boravište u Republici Hrvatskoj bez obzira
na njihovo državljanstvo. Za osobe starije od pet-
43
Slika br.13.: Trenutna situacija u RH prema razini završene škole
Slika br. 14: Uključenost odraslih u cjeloživotno učenje
44
naest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav
Osnovnog obrazovanja odraslih.
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na
kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića
u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.
Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svojoj
djeci na području Republike Hrvatske mogućnost
redovitog osnovnog školovanja.
Srednje obrazovanje
Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe, a obuhvaća
različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/08.)
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod
jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi. Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog
plana i programa koji provode, dijelimo na:
• Gimnazije (opće ili specijalizirane) u kojima se
izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik
stječe srednju školsku spremu.
• Strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog
plana i programa) u kojima se izvodi nastavni
plan i program u trajanju od jedne do pet godina,
čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu
spremu, odnosno završavanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu
stručnu spremu.
• Umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i
druge, što se određuje prema vrsti nastavnog
plana i programa) u kojima se izvodi nastavni
plan i program u najmanje četverogodišnjem
trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju
stručnu spremu
Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća
posebne programe za stjecanje srednje školske ili
stručne spreme, niže stručne spreme, programe
prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka
u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s
većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.
Visoko obrazovanje
Visoka učilišta su sveučilišta, veleučilišta i visoke
škole sa svim svojim sastavnicama.
Sveučilište je ustanova koja organizira i provodi
sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/
ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije. Sastavnice sveučilišta su:
fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te zaklade, fondacije, udruge, studentski centri,
zdravstvene ustanove, knjižnice i tehnologijski
centri.
• Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica
sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije
te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili
više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi
i stručne studije.
• Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao
sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstveno-istraživačku djelatnost u
području umjetnosti, a može izvoditi i stručne
studije.
• Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa
te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u
jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.
45
• Sveučilišni institut je sastavnica sveučilišta koja
se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja,
povezan je s procesom visokog obrazovanja na
sveučilištu, može obavljati i visokostručni rad,
te sudjelovati u nastavi sukladno općim aktima
sveučilišta.
Veleučilište i visoka škola su ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište izvodi
barem tri različita studija iz barem tri različita polja.
Institucionalni okvir
Predškolsko, osnovno, srednje i
strukovno obrazovanje
Za područje osnovnog i srednjeg, u okviru kojeg
je i strukovno obrazovanje nadležne su sljedeće institucije: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zavod za školstvo, Vijeće za školske udžbenike,
Vijeće za strukovno obrazovanje i Vijeće za opće i
umjetničko obrazovanje te osnovne, srednje i strukovne škole.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obavlja:
• Upravne i druge poslove u području prosvjete
koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja,
osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nastavne planove i programe; udžbenike, normative i standarde
te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; stručno obrazovanje i usavršavanje
odgajatelja, učitelja i nastavnika; učenički standard; inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor,
osnivanje i nadzor nad zakonitošću rada ustanova te osiguravanje financijskih i materijalnih
uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju
• Upravne i druge poslove na području športa i tjelesne kulture koji se odnose na: razvitak športa,
46
zaštitu i podizanje zdravlja djece, mladeži i odraslih te na djelatnost udruga u ovom području.
• Upravne i druge poslove koji se odnose na: osposobljavanje djece, mladeži i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina te djelatnost
udruga u ovom području, te druge poslove
koji su mu stavljeni u nadležnost.
Zavod za školstvo:
• Prati, unapređuje i razvija sustav odgoja i obrazovanja za područje ranog (predškolskog),
osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja
i obrazovanja te školovanje djece hrvatskih
građana u inozemstvu.
• Utvrđuje i razvija kurikulum za pojedina područja (izrađuje nastavne planove i programe,
sudjeluje u izradi obrazovnih standarda, utvrđuje metodologiju poučavanja i učenja, izrađuje kataloge postignuća učenika, daje mišljenje o nastavnim programima u postupku
licenciranja odgojno-obrazovnih ustanova, te
obavlja druge poslove u vezi s kurikulumom,
u skladu sa zakonom),
• Pruža stručno-pedagošku pomoć odgajateljima, učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, prati i unapređuje sustav njihove trajne
izobrazbe i napredovanja, te obavlja pedagoški
uvid u ostvarivanje nastavnog plana i programa,
• Izrađuje analize stanja te vodi akcijska i primijenjena istraživanja u sustavu odgoja i obrazovanja, ostvaruje zajedničke programe sa srodnim ustanovama, nastavničkim fakultetima,
visokim školama, udrugama i stručnjacima u
zemlji i inozemstvu, te obavlja informacijskodokumentacijsku i nakladničku djelatnost,
Vijeće za školske udžbenike:
• Izrada udžbeničkog standarda, elemenata i
instrumentarija za ocjenu usklađenosti udžbenika i priručnika s udžbeničkim standardom,
nastavnim sadržajima, ciljevima odgojnoobrazovnog rada i drugih akata iz djelokruga
svoga rada. Vijeće za udžbenike svoj rad temelji na odredbama Zakona o udžbenicima za
osnovnu i srednju školu i Poslovnika o radu
Vijeća za školske udžbenike.
Vijeće za opće i umjetničko obrazovanje:
• Sudjeluje u koordinaciji i praćenju unaprjeđivanja općeg i umjetničkog obrazovanja; Razmatra
i predlaže: nastavne planove i programe predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, te obrazovanja odraslih; normative i standarde u školskom sustavu; modele obrazovanja odgojitelja,
učitelja i nastavnika; oblike internog, eksternog
i međunarodnog vrednovanja obrazovnih postignuća; donošenje zakonskih i podzakonskih akata; kriterije za izradu mreže odgojno-obrazovnih
ustanova; sustav potpore djeci i učenicima s posebnim potrebama
Visoko obrazovanje
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju utvrđuje osnivanje Nacionalnog vijeća za
visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za znanost
i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje je stručno
i savjetodavno tijelo koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja
Republike Hrvatske. Zadaće Nacionalnog vijeća za
visoko obrazovanje:
• Predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja;
• Predlaže projekciju mreže javnih visokih učilišta
u Republici Hrvatskoj;
• Daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i
Vijeća veleučilišta i visokih škola za stjecanje
znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i
nastavnih zvanja;
• Predlaže ministru pravilnike o mjerilima i kriterijima za osnivanje i vrednovanju visokih učilišta
i studijskim programa;
• Imenuje recenzente i daje mišljenje o osnivanju
visokih učilišta i studijskih programa;
• Provodi vrednovanje visokih učilišta i studijskih
programa te predlaže ministru izdavanje dopusnica.
Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje predlažu:
• Raspodjelu financijskih sredstava predviđenih u proračunu Republike Hrvatske za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje;
• Raspravljaju pitanja vezana uz policentrični
sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlažu i
potiču mjere za njegov razvoj;
• Predlažu i potiču mjere za sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih organa državne uprave, organa lokalne samouprave te
gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene
djelatnosti i visokog obrazovanja;
• Predlažu mjere i poduzimaju aktivnosti za
afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog podmlatka;
• Imenuju članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, osim
onih koje imenuje ministar;
• Predlažu članove Odbora za etiku.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje je
specijalizirana ustanova koju uredbom osniva Vlada Republike Hrvatske radi provođenja
stručnih poslova pri vrednovanju znanstvene
djelatnosti i visokog obrazovanja te obavljanja
poslova vezanih uz priznavanje diploma i kvalifikacija. Agencija obavlja stručne poslove u
postupku vrednovanja:
• Znanstvenih organizacija odnosno visokih
učilišta;
• Znanstvenih projekata i kolaborativnih znanstvenih projekata prijavljenih na natječaje Ministarstva;
• Znanstvenih projekata prijavljenih na natječaje drugih ministarstava i ostalih korisnika
proračuna kao i znanstvenih projekata koje
financiraju drug izvori na njihov zahtjev nacionalne znanstvene mreže, posebice u odnosu
na racionalno i svrhovito korištenje kapitalne
znanstvene opreme studijskih programa na
visokim učilištima;
47
• Sustava za unapređenje i kontrolu kvalitete koji
se uspostavljaju na visokim učilištima odnosno u
postupku akreditacije studijskih programa;
• Prikuplja i obrađuje na nacionalnoj razini podatke vezane uz sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja;
• Provodi osnivanje nacionalne mreže za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja uključene u
europsku mrežu za osiguranje kvalitete i nacionalnog informacijskog centra i nacionalne mreže
ureda za prepoznavanje diploma i kvalifikacija
ostvarenih u obrazovnim sustavima izvan Republike Hrvatske koji su uključeni u europsku mrežu informacijskih centara.
Politika za mlade
Politika prema mladima u Republici Hrvatskoj
provodi na međuresornoj razini. U Republici Hrvatskoj postoje brojna tijela državne uprave koja
su jednim svojim dijelom nadležna za provođenje
određenih aspekata politike prema mladima. Na
zakonodavnoj razini to su Saborski odbori :
• Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo
• Odbor za obitelj, mladež i šport
• Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.
Na razini Vlade Republike Hrvatske, kao stalno
radno tijelo za ovo područje zadužena je Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava te
sljedeća ministarstva i druga tijela državne uprave:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
Ured za udruge, Ured za suzbijanje zlouporabe
opojnih droga.
Ostala tijela državne uprave u jednom segmentu
svog djelokruga rada nadležna su za pitanja mladih, budući da se problemi mladih rješavaju na međuresornoj razini. Stoga je u svakom ministarstvu
imenovan povjerenik za mlade, koji su zaduženi za
komunikaciju s mladima i provedbu Nacionalnog
programa. Za koordinaciju provedbe Nacionalnog
48
programa i politike za mlade u širem smislu zaduženo je tijelo državne uprave nadležno za mlade.
Postoje i povremena radna, odnosno stručna, savjetodavna i međuresorna tijela Vlade RH
• Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih
drog;
• Povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih;
• Savjet za razvoj civilnog društva.
Temeljem Nacionalnog programa djelovanja za
mlade Vlada Republike Hrvatske je 10. srpnja 2003.
godine formirala Savjet za mlade. Savjet za mlade
je međuresorno, stručno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sa zadaćom sudjelovanja
u koordinaciji provedbe i evaluacije Nacionalnog
programa djelovanja za mlade. Savjet za mlade
daje stručna mišljenja u svezi donošenja, provođenja i usavršavanja operativnih planova za provedbu Nacionalnog programa;
Razvojna politika:
strategije i programi
Opći ciljevi
Pristupanje Europskoj Uniji donosi nove izazove
hrvatskomu obrazovnom sustavu, kao što su postizanje bolje kvalitete, fleksibilnosti, mobilnosti
te mogućnosti odgovaranja na potrebe i promjene
kako u hrvatskom društvu tako i europskoj zajednici. Politika Europske Unije u odnosu na mobilnost radne snage moće imati za posljedicu odlazak
iz zemlje upravo mladih ljudi, posebice visoko
obrazovanih (u obliku “odljeva mozgova”). Kako
bi se takvi rizici izbjegli, potrebno je usklađeno djelovanje društveno-političke zajednice.
U skladu sa strateškim dokumentom Vlade
Republike Hrvatske - Planom sustava odgoja i
obrazovanja 2005.-2010. godine planira se do 2010.
godine povećati obuhvat djece predškolske dobi u
različitim programima predškolskog odgoja na 60
posto, što je i dugoročni cilj i zadaća jer svako dijete
ima pravo na jedan od oblika predškolskog odgoja
tijekom predškolske dobi i društvo bi trebalo
osigurati uvjete za ostvarenje tih prava.
Dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja
2005. - 2010. strateški je razvojni dokument koji
je, dana 9. lipnja 2005. godine, Vlada Republike Hrvatske usvojila, a koji je temeljen na sveobuhvatnu
promišljanju sustava odgoja i obrazovanja te raspravljan s brojnim stručnjacima, znanstvenicima,
socijalnim i drugim partnerima tijekom posljednjih
godina. Posebna prioritetna područja Plana razvoja
do 2010. godini obuhvaćaju četiri ključna razvojna
prioriteta:
1. Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti odgoja i obrazovanja;
2. Poticanje trajnoga profesionalnog usavršavanja
nastavnika/ca i drugih zaposlenika/ca u obrazovanju;
3. Razvoj strategija upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom i njegova učinkovitost;
4. Odgoj i obrazovanje za društvenu povezanost
(koheziju), gospodarstveni rast i razvoj.
Razvojni ciljevi prema pojedinim
područjima
Predškolski odgoj i obrazovanje:
• Do 2010. godine povećati broj upisanih u predškolske programe sa sadašnjih 43% na 60%.
• Do 2010. godine povećati obuhvat djece predškolom (godinu dana prije polaska u osnovnu školu)
sa sadašnjih 96% na 98%.
• Osnovno obrazovanje:
• Do 2010. godine povećati broj upisanih učenika/
ca u osnovnu školu sa sadašnjih 96,5% na 98%, a
postotak onih koji završavaju školovanje sa sadašnjih 91,0% na 95%.
• Do 2010. godine povećati broj osnovnih škola
koje rade u jednoj smjeni sa sadašnjih 25,45%
na 40%, a do 2010. godine ukinuti nastavu u tri
smjene
Srednje obrazovanje:
• Do 2010. godine povećati stopu upisa u srednje
škole sa sadašnjih 79,2% na 83% učenika/ca koji
su završili osnovnu školu.
• Do 2010. godine povećati broj učenika/ca u gimnazijskim i umjetničkim programima sa sadašnjih 29% na 35% od ukupnog broja upisanih u
srednjoškolske programe.
• Do 2010. godine povećati stopu učenika/ca koji
su završili srednjoškolski program sa sadašnjih
69,5% na 75% istog naraštaja.
• Do kraja 2010. godine dovršiti Nacionalni uputnik za srednje škole koji će slijediti načela i metodologiju HNOS-a za osnovnu školu, a kojega će
pratiti trajno profesionalno usavršavanje nastavnika/ca.
• Promjena strukovnog obrazovanja kako bi postalo manje specijalizirano i prilagodljivo potrebama polaznika i tržišta rada.
• Prilagodba profila i programa zanimanja prema
tražištu rada, socijalnim i gospodarskim potrebama, moderniziranje sadržaja i metoda strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te osiguravanje mogućnosti nastavka obrazovanja nakon
završene strukovne škole.
Visoko obrazovanje:
• Do početka akademske godine 2010./2011. uspostaviti dvojni (binarni) sustav.
• Osuvremeniti nastavne programe i potaknuti
učinkovitije sudjelovanje studenata u nastavnom
procesu.
• Do 2010. godine smanjiti postotak studenata koji
napuštaju visoko obrazovanje na 50% u odnosu
na sadašnjih 69,5 %.
• Do 2010. godine povećati ukupan broj diplomanata visokih učilišta za 30%.
• Ojačati eksperimentalne osnovice za nastavni i
znanstveno-istraćivački rad.
• Do 2010. godine provesti vanjsko vrjednovanje
kvalitete visokoškolskih programa i ustanova, uz
usporedan razvoj jedinica za jamstvo kvalitete na
visokim učilištima.
49
• Objediniti visokoškolski i znanstveno-istraživački prostor u Republici Hrvatskoj.
• Uskladiti programe studija s potrebama struke te
s Bolonjskim procesom, a stručne nazivke te akademske nazive i stupnjeve sa zakonom i s međunarodnom razradbom zanimanja.
• Obuhvatiti što veći broj odgojiteljskoga i nastavničkog osoblja godišnjim programima trajnog
profesionalnog usavršavanja.
Regionalni operativni programi,
županijske razvojne strategije
Među Regionalnim operativnim programima podrazumijevaju se oni županijski razvojni programi
koji određuju usklađene prioritete i mjere sa nacionalnom strategijom. U svim županijama su na raspolaganju, u ponekim županijama se nazivaju kao
županijska razvojna strategija.
Osječko-baranjska županija
U ROP prioritetu Osječko-baranjske županije u dijelu koji se odnosi na obrazovanje cilj je:
• Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s globalizacijskim izazovima, kroz obrazovanje i zapošljavanje, a prema potrebama županijskoga gospodarstva i društva.
Planirane mjere:
• Jačati i unaprjeđivati stručna znanja temeljena na
razvoju i potrebama na tržištu rada,
• Jačati i unaprjeđivati socijalne i druge “meke”
vještine kroz redovno obrazovanje.
• Uskladiti upisnu politiku u srednje škole i fakultete s potrebama na tržištu rada,
• Osigurati dostupnost doškolovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja nezaposlenima,
tražiteljima zaposlenja i drugima da bi se što prije vratili na tržište rada ili da ne bi “upali” u dugotrajnu nezaposlenost,
• Podizanje konkurentnosti zaposlenih kroz doškolovanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i
specijalizaciju što će omogućiti razvoj poduzeća
50
u kojem rade ali i ako jednom ostanu bez posla,
brzo ponovno zapošljavanje,
• Afirmirati i poticati stjecanje novih znanja i vještina kroz cjeloživotno učenje, što će omogućiti
fleksibilnost i trajno zapošljavanje radne snage,
doškolovanje, prekvalifikacija te dokvalifikacija
zaposlenih i drugih osoba,
• Stjecanje novih znanja i vještina.
Virovitičko-podravska županija
U Županijskoj razvojnoj strategiji Virovitičko – podravske županije u dijelu koji se odnosi na obrazovanje cilj je:
• Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s potrebama gospodarstva Županije.
Planirane mjere:
• Doškolovanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija
nezaposlenih i drugih osoba,
• Izobrazba poduzetničkih i managerskih vještina,
• Stvaranje uvjeta za prilagodbu školskih programa potrebama tržišta rada,
• Povećanje informiranosti i osposobljenosti lokalnog stanovništva za pristupanje razvojnim fondovima EU,
• Povećanje informatičke pismenosti i informacijske infrastrukture,
• Jačanje institucionalnih kapaciteta za poticanje
razvoja u Županji,
• Stvaranje Veleučilišta u Županiji,
• Poticanje stalnog stručnog usavršavanja svih aktivnih dionika društva.
Koprivničko-križevačka županija
U ROP proritetu Koprivničko – križevačke županije u dijelu koji se odnosi na obrazovanje cilj je:
• Jačanje ljudskih potencijala i podizanje društvenog standarda.
Planirane mjere:
• Izgradnja i opremanje objekata u školstvu.
• Unapređenje i poticanje školovanja stručnih kadrova prema potrebama gospodarstva;
• Razvoj visokoškolskih obrazovnih programa;
• Poboljšanje sustava cjeloživotnog učenja
Izvori, finacijska
sredstva
Nacionalni izvori
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pruža
najveću financijsku potporu obrazovnomu sustavu.
Uz MZOŠ i druga ministarstva i JLS –ovi izdvajaju
sredstva za odgoj i obrazovanje.
Sredstva za odgoj i obrazovanje postupno će rasti
i približavati se izdvajanjima europskih zemalja.
Radi rasterećivanja državnih davanja i uključivanja društva u obrazovni proces, za
strukovno obrazovanje mogu izdvajati, osim države, poduzeća, pojedinci i specijalizirana predstavništva za rad koja žele ubrzati proces zapošljavanja.
Uspješan odgojno-obrazovni sustav zahtijeva dobru administraciju i učinkovito financiranje zajedno s drugim mehanizmima upravljanja. Primjenu
obrazovne politike omogućuje odgovarajuća raspodjela rada na one koji donose odluke i na one
koji djelotvorno upravljaju. Dopune u zakonu, decentralizacija vlasti te reforma sustava financiranja,
povećali su potrebu za uspostavom drugačije administracije odgoja i obrazovanja.
Uspješan odgojno-obrazovni sustav zahtijeva dostatnu količinu javnog financiranja koje omogućuje
pristup obrazovnim uslugama te potiče konkurentnost.
Plan financiranja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini prema strategiji:
• Partnerstva između javnog i privatnog sektora.
• Približiti proračunska izdvajanja za obrazovanje
europskim standardima.
• Podržat će se novi mehanizmi financiranja koji
potiču zajedničke investicije pojedinaca i poslodavaca, a u svrhu obrazovanja odraslih.
• Do 2010. godine povećati udio BDP-a za obrazovanje na 4,9%.
• Do 2010. godine povećati redovite izdatke za
kvalitetno obrazovanje, ne ubrajajući plaće, kao
omjer javnih izdataka za školovanje do visokoškolskog stupnja, sa sadašnjih 9,6% na 13% od
ukupnih javnih izdataka za obrazovanje.
• Sufinanciranje kapitalnih projekata u osnovnim i
srednjim školama
Nacionalni izvori financiranja:
• Većina Ministarstava u okviru svojih godišnjih
proračuna imaju dio namijenjen podršci procesa
cjeloživotnog učenja kroz objavu poziva za projektno financiranje udruga, ustanova i ostalih subjekata koji se bave informacijsko – obrazovnim
aktivnostima.
• Na regionalnoj / lokalnoj razini u okviru podrške razvoju civilnom sektoru jedinice lokalne
uprave su ustanovile određene mehanizme za
financijsku podršku informativno – edukativnim
programima (natječaji za bespovratnu dodjelu
sredstava)
Međunarodni izvori
EU fondovi: IPA
IPA – IV komponenta se odnosi na razvoj ljudskih
resursa, te ostali IPA komponenti koje u prihvatljivim aktivnostima imaju i mogućnost prijave
programa edukacije i informiranja. U okviru IV
IPA komponente u okviru projekata Agencije za
obrazovanje odraslih planiran je razvoj Regionalne
mreže obrazovnih ustanova za poduzetničke i druge osnovne vještine – planiran početak je svibanj
2010.
Fondovi Zajednice koji se direktno odnose na
edukaciju i obrazovanje
• SEDMI OKVIRNI PROGRAM Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (Seventh Framework Programme): temeljni instrument EU za poticanje
istraživanja i tehnološkog razvoja, te povećanje
konkurentnosti u svjetskim razmjerima.
51
• EUREKA: projektna suradnja gospodarskog sektora, razvojno-istraživačkih centara i sveučilišta.
• COST (Co-operation in Science and Technology):
suradnja na znanstvenoistraživačkim projektima
od općeg interesa radi stvaranja zajedničkih standarda za cijelu Europu uz financiranje na nacionalnoj razini.
• TEMPUS: potpora reformi visokoga obrazovanja sukladno načelima Bolonjskoga procesa. Financira se iz programa PHARE i proračuna RH.
Program TEMPUS će biti otvoren RH do punopravnog uključivanja u Program za cjeloživotno
učenje.
• ERASMUS MUNDUS: diplomski studiji (Master
courses) koje zajednički izvode europska sveučilišta, a financira ih Europska komisija. Strateški cilj
MZOŠ-a je pristupanje RH Programu ERASMUS
MUNDUS od 2010.
• PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (Lifelong Learning Programme): program Europske
zajednice za mobilnost na svim razinama obrazovanja. Preduvjet za punopravno sudjelovanje je
akreditacija nacionalne agencije u okviru IPA projekta i plaćanje godišnjeg nacionalnog doprinosa.
Strateški cilj MZOŠ-a je pristupanje RH Programu
za cjeloživotno učenje od 2010. Pripremne mjere
za pristupanje provode se od 2007. te uključuju:
osnivanje i postizanje pune operativnosti Agencije za mobilnost i programe EU, te financiranje
pilot projekata iz Državnog proračuna.
• Ostali fondovi koji se odnose na SEE programe,
programe kroz bilateralne odnose, te ostale partnerske programe.
Prikaz dobre prakse
Realizacija politike jednakih
mogućnosti
Program je financiran u okviru programa Zajednice
FP 6 u realizaciji Ureda za ravnopravnost spolova.
52
Tijekom 2004. i 2005. godine Ured za ravnopravnost spolova, stručno tijelo Vlade Republike Hrvatske provodilo je projekt pod nazivom
Realizacija politike jednakih mogućnosti kroz
kojega su izravno educirali lokalne dužnosnike/ice, članstvo županijskih povjerenstava za
ravnopravnost spolova i predstavnike/ice nevladinih organizacija koji rade na promicanju
ravnopravnosti spolova u svim hrvatskim županijama.
Najvažniji postignuti rezultati, tj. oni potaknuti
aktivnostima projekta, osnivanje je novih županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova
i značajno poboljšanje provedbe politike ravnopravnosti spolova u lokalnim zajednicama.
Financijsku i organizacijsku potporu osigurao
je Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske. The Balkan Trust for Democracy
(BTD), kao strani donator, također je osigurao
financijsku potporu za dio projekta ukojem su
sudjelovale udruge na lokalnoj i županijskoj razini.
Vlada Republike Hrvatske iskazala odlučnost
u jačanju provedbe politike jednakih mogućnosti donošenjem niza zakona i dokumenata i
osnivanjem različith institucionalnih tijela, srž
problema je bio nedostatak institucionalnih mehanizama za provedbu dogovorenih strategija u
okviru tijela lokalnih vlasti.
Najznačajniji rezultati projekta:
• Osnovana su nova povjerenstva za ravnopravnost spolova i na taj je način uspostavljena institucionalna mreža u svim hrvatskim županijama;
• Pripremile su se odgovarajuće informacije za povjerenstva o ulozi, obvezama i nadležnostima
tih tijela, kao i tijela koja provode politiku ravnopravnosti spolova na nacionalnoj razini;
• Potaknuto je zanimanje za provedbu zakonskoga
okvira u području ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini;
• Organizirane su mreže aktivnosti povjerenstava i
uspostavljena je bolja komunikacija s nevladinim
udrugama.
Zdravstvo i socijalna skrb
MAĐARSKA
Uvod
U ovom bloku se, u cilju lakšeg razumijevanja materijala, skupa pojavljuje tema zdravstva i socijalne
skrbi, no pokušat ćemo ih razdvojiti radi lakše preglednosti i koristivosti.
Mađarsko zdravstvo u zadnje vrijeme karakteriziraju
stalne promjene. U skladu s Europskim trendovima
pokrenuta je racionalizacija strukture i strukturnih
razina zdravstvene djelatnosti odgovarajući izazovima
novih vremena i demografskih promjena, ali se ovi
razvoji ne vode uvijek najučinkovitijim putem.
Razlogom, koji najviše spriječava izvedbu
učinkovitog razvoja služi činjenica, da u
mađarskom zdravstvu ne postoji opsežan,
konsenzusom prihvaćen i redovito održavani
program s konceptom javnoga zdravstva, koji bi
odredio operativni okvir i razvojnu metodologiju/
strategiju zdravstva.
Nedostaje program, koji bi definirao mjesto i ulogu
primarne zdravstvene zaštite i liječenja u sustavu,
i sukladno tome oblikovao ustanovnu strukturu i
odredio sredstva za djelatnost. Ne postoji usklađena
ekološko-zdravstvena politika, i nedostaje program
javnog zdravstva za očuvanje zdravlja.
Prijašnjoj izjavi pomalo suprotuje činjenica, da su
se u sustavu u skoroj prošlosti pojavili zdravstveni
razvoji, čijoj je realizaciji prethodilo strateško
planiranje. Stvaranje ovih strategija smatramo
dodatnim pozitivnim učinkom unijskih resursa,
naime natječajni kontekst u svezi uporabe resursa
– te unijska očekivanja – prisililo je Ministarstvo
zdravstva (po sadašnjem nazivu Ministarstvo
nacionalnih resursa) u određenim temama na
strateško planiranje.
Stanje glede socijalnih usluga je veoma slično
onom u zdravstvu, no možemo dodati, da je još
instabilnije. Pravna preregulacija i nedostatak/
neprocjenjivost financijskih sredstava gotovo su
onemogućile razborito funkcioniranje, prisilivši
održavatelje na „alternativna rješenja” dalje
otežavajući time stanje održanih.
Pravni okvir
Zakonodavstvo je jako aktivno i na polju zakona u
zdravstvu i u socijajnoj skrbi. U tablici slijede najvažniji zakoni gore navedenih polja bez zahtjeva za
potpunost:
Oba su polja centralno strogo regulirana. Djelatnost lokalnih samouprava se suzilo na alociranje
novčane pomoći i dodataka, na održavanje institucija i na obavljanje zakonom određenih zadataka.
53
Institucionalni sustav
Zdravstvo
Glede institucionalne hierarhije u zdravstvenom
upravnom sustavu mogu se odvojiti slijedeći nivoi:
Ne odvajaju se institucije zakonodavstva i pravosuđa. Zdravstveni odbor Parlamenta prvenstveno
zastupa državne zdravstvene interese u donošenju
zakona. Osim priprema zakona Odbor se redovito bavi općim zdravstvenim stanjem, aktivnostima WHO-a, diskusijom zakonskih pravila glede
zdravstvene skrbi, za koju djelatnost utemeljen je
i pododbor.
Socijalna skrb
•Zakon o socijalnom upravljanju i socijalnoj skrbi
1993: III.;
•Zakon o zaštiti djece i upravi skrbništva 1997:
XXXI.;
•Vladina uredba o odobravanju rada socijalne institucije osobne njege i rada seoskog nadstojnika, te o odobravanju rada socijalnog poduzeća
188/1999. (XII.16.);
•Vladina uredba o odobrenju socijalnog zapošljavanja i potpori socijalnom zapošljavanju
112/2006. (V.12.);
•Vladina uredba o sustavu ciljane regionalne
ekvalizacije usluga socijalne skrbi za dobrobit i
zaštitu djece 260/2007. (X. 4.);
•Uredba Ministarstva za dobrobit stanovništva
(NM) o institucijama osobne skrbi za dobrobit
i zaštitu djece, te o stručnim zadacima osoblja i
uvjetima poslovanja 15/1998. (IV. 30.);
•Uredba Minstarstva socijalnih i obiteljskih pitanja (SzCsM) o stručnim zadacima i uvjetima
poslovanja institucija, koje pružaju osobnu skrb
1/2000. (I. 7.);
•Zakon o Znakoniku rada 1992: XXII.
54
Mađarski zdravstveni sustav je dvopolni, sastoji
se od primarne i stručne (ambulantna i bolnička stručna njega) djelatnosti. Naš zdravstveni
sustav temeljen je na institucionalnom sustavu,
koji služi za diferenciranu njegu bolesnika različitog zdravstvenog stanja, a zasniva se na načelu
podjele rada i postepenosti. Teritorijalna nadležnost pojedinih diferenciranih djelatnosti se razlikuje: primarna (obiteljski liječnik) djelatnost
pokriva naselja, ambulantna stručna djelatnost
mikroregije i županije. Bolničko-stručna djelatnost pokriva mikroregije, županije, a na pojedinim istaknutim, specijalnim poljima ona pokriva
regionalna, u nekim slučajevima čak i državno
područje.
Zdravstvena skrb
•Zakon o uslugama obaveznog zdravstvenog osiguranja 1997: LXXXIII.;
•Zakon o razvoju sustava zdravstvene zaštite
2006: CXXXII.;
•Zakon o zdravstvu 1997: CLIV.;
•Uedba Ministarstva zdravstva, szocijalne skrbi i
obitelji (MZSSO) o minimalnim stručnim uvjetima za pružanje zdravstvenih usluga 60/2003. (X.
20.);
•Vladina uredba o provedbi zakona CXXXII/2006.
o razvoju sustava za zdravstvenu zaštitu i usluge
337/2008. (XII. 30.);
•Vladina uredba o detaljnim pravilima financiranja zdravstvenih usluga iz Fonda Zdravstvenog
Osiguranja 43/1999. (III.3).
Primarna djelatnost je na području cijele države
dobro izgrađena, nju većinom obavljaju obiteljski liječnici privatnici. Prema iskustvima u sustavu primarne djelatnosti u gradovima i gradskim
aglomeratima nema praznih obiteljskih liječničkih
praksa, no u brojnim naseljima i selima primarna
djelatnost nije dostupna, pa tako pacijent mora putovati.
Slijedeći, srednji nivo zdravstvene djelatnosti je
nivo stručne ambulantne djelatnosti. 1990. godine
stručne ambulante nisu bile dostupne u svakoj mikroregiji, nedostajalo ih je u 15 mikroregija. 1998.
godine stručne ambulante su bile pak dostupne
već u svakoj mikroregiji, mada su se razlikovale u
vrsti i kvaliteti djelatnosti te u ostvarenom prometu bolesnika. Trenutno u onim mikroregijama regije, gdje stručno-bolnička djelatnost nije dostupna
nalaze se stručne ambulante. U zadnje 2-4 godine
ovo područje dobilo je značajne razvojne izvore za
obnovu.
Institucionalni i tehnički kapaciteti te prostorni
raspored specijalizacija je i nadalje neizjednačen u
našoj regiji, no očekuje se da će ta pojava nestati
s ostvarenjem brojnih zdravstvenih razvojnih projekata. Važno je napomenuti, da institucionalni
sustav ambulantne rehabilitacije ne radi po dobro
osmišljenoj organizaciji, pa se tu postavlja pitanje
daljnjeg razvoja.
Visoki nivo djelatnosti predstavlja bolnička mreža. U devetdesetim godinama došlo je do drastičnog smanjenja broja bolničkih kreveta, i trenutno
se u sustavu događa proces profiliranja, u kojem
bolnice pokušavaju uz aktivno liječenje naći rehabilitacijsku djelatnost, koja im najbolje odgovara –
udovoljavajući tako novim financijskim uvjetima i
potrebama stareće populacije.
Glede razvoja djelatne strukture važno je napomenuti da su programi prestrukturiranja zdravstva u
prošlom periodu većinom utjecali na bolnice. Na
zadnje desetljeće karakteristično je smanjenje broja
bolničkih kreveta i skraćenje bolničke njege, a da
je došlo do strukturne promjene u bolničkim funkcijama i omjeru kroničnih i aktivnih kreveta. Broj
„aktivnih kreveta” se smanjio samo s 1-2 posto, i
nadalje manjka specijalna kronična njega, i nedostaje kapaciteta u brojim specijalizacijama. Naravno na polju „hit djelatnosti” (većinom lokomotorna
rehabilitacija vezana uz termalna liječilišta) pojavljuje se višak kapaciteta.
Razvoj institucionalog sustava kućne njege počeo
je u devetdesetim godinama. Zbog značajne nezadovoljene potrebe u ovom segmentu, ova je forma
još daleko i od djelomične zamjene bolničkih kapaciteta.
Zdravstvene djelatnosti financira Državni zdravstveni fond (OEP) sukladno nivou djelatnosti. Postoji mogućnost i korištenja privatnih usluga (to se
ne odnosi isključivo na ordinacije privatih praksa,
na brojnim dijagnostičkim listama čekanja financiranih od OEP-a, uz privatno financiranje moguće
je doći do bolje pozicije), međutim to je karakteristično za usluge stomatologije, plastične kirurgije
i ginekologije. Sve je naglašeniji trend, sukladno
kojemu sve veći broj zdravstveno svijesnih civila
bira skuplju, ali često znatno kvalitetniju uslugu u
odnosu na državno financiranih usluga.
Socijalna skrb
S aspekta socijalne politike institucinalna hierarhija je veoma slična onoj u zdravstvu. Ne odvajaju
se institucije autoritativnih grana, a Parlament raspolaže s Odborom za mladež, socijalna i obiteljska
pitanja koji se još dijeli na brojne pododbore. Oni
se bave sa raznim temama od omladinske politike, jednakih mogućnosti sve do stresa na radnom
mjestu.
Izvršitelji socijalnog zakona su lokane samouprave.
Njihove obaveze su zadovoljiti lokalnu potražnju,
a zadatak im je osigurati socijalne usluge, što im
predstavlja veliku odgovornost. Izvor anomalija u
sustavu čini nedostatak pristupa sa strane stvarne
potražnje, naime dok se planiranje usluga zasniva na potražnji, dotle samouprave karakteristično
razmišljaju u institucijama. Ovaj način razmišljanja
se pojavljuje i u županijskom konceptu planiranja
55
usluga. Korektno planiranje otežava i činjenica, da
ne postoji izgrađen sustav za obradu podataka
(skupljanja/davanja), koji bi suvremeno sakupljao
pokazatelje socijalnih usluga i na taj način potpomagao aktivnosti planiranja/analize.
Karakteristike hierarhije socijalnih usluga:
1. državni nivo:
–– djelomično sudjeluje u financiranju, osigurava
pravni okvir
2. lokalni nivo (i županije)
–– mjesno zadovoljavanje lokalne potražnje
–– djelomično pomaganje u zadovoljavanju lokalne potražnje iz vlastitog izvora
3. nivo isključivo tržišnih usluga
–– većinom usluge bolje kvalitete
–– ili udovoljavanje diferencirane potražnje
4. nivo zajednice
–– zajednice, koje na neki način pružaju socijalne
usluge, brinu o socijalnim potrebama.
5. nivo obitelji i pojedinca
–– njega u obitelji, eventualno briga o vlastitim
potrebama.
ma blizu stečaja, koje nisu u mogućnosti novčano
potpomagati operativne troškove. Taj financijski
deficit doveo je do stvaranja „bijelih mrlja” (slijepih točki), zbog kojih su se povećale nejednakosti
među naseljima, i nedostatak usluge opstao baš u
najsiromašnijim mjestima.
Slijedeći statistički podatak predstavlja zastrašujući primjer: samo jedan dio, skoro 7% samouprava
(ovdje živi 59% stanovništva države) u Mađarskoj
ispunjava uvjete Socijalnog zakona za primarnu
njegu, ukoliko je ona održavatelj primarnih usluga
kao što su socijalna kuhinja, kućna njega i obiteljska služba. Više od četvrtine lokalnih samouprava
ne održava nikakvu službu primarnih usluga (ovdje živi 5% stanovništva države).
Porast očekivanog trajanja životnog vijeka, starenje društva potiču opravdani razvoj sustava, prvenstveno primarne njege u okruženju stanovanja
skidajući na taj način teret sa institucija u kojima se
obavlja njega ležećih bolesnika.
Samouprave tipično uključuju mnogo partnera
u suradnju, što ne bi predstavljalo problem, (čak
bi moglo biti i povoljno) da se to ne radi zbog
namjerne podjele odgovornosti u pružanju usluga.
Slijedeći argumenti podupiru delegaciju zadataka
samouprava:
• sustav postaje fleksibilniji,
• odgovornost je prenosiva,
• mogućnost pružanja diferenciranije usluge,
• konkurencija i natjecanje u pružanju usluga poboljšava kvalitetu,
• financiranje se sastavlja iz više izvora.
Razvojna politika:
strategije, programi
na nacionalnoj razini
Institucije se financiraju na normativnoj osnovi putem samouprava, što samopurava može dopuniti
iz vlastitih izvora. Trenutno je jako malen broj onih
socijalnih usluga u Mađarskoj, koje su sposobne
na samoodržavanje, i skoro u svim slučajevima samouprave moraju u znatnoj mjeri novčano potpomagati ove, inače državno financirane usluge. Ovo
predstavlja poteškoće samoupravama, osobito oni-
56
Slijedi prikazivanje strategija, koje određuju i na
kojima se temelji socijalni i zdravstveni sustav. Prikazat će se samo najvažnije nacionalne strategije,
od sada naglašavamo regionalne razvojne strategije i njihovo ostvarenje.
Socijalna sfera
Nacionalna strategija „Neka bude bolje djeci!”
Dijete uživa posebnu zaštitu, tako država priznaje
i svim sredstvima osigurava pravo svakog djeteta
na životni standard, kojim se jamči potrebni tjelesni, mentalni, duševni, moralni i socijalni razvoj. U
zakonima donesenih u tu svrhu potrebno je iznad
svega uvažiti djetetov interes. Potrebu nacionalne
strategije prvenstveno podupire, da se sukladno
ovom zakonu smanjuje oskudica djece i njihove
obitelji, i poboljšaju razvojne mogućnosti djeteta.
Zakon se odnosi na svako dijete, no prioritet naravno uživaju oni, čiji su interesi najviše ugroženi,
čiji razvoj najviše narušava oskudica.
Nacionalna omladinska strategija
Opći cilj strategije je osloboditi omladinski potencijal radi socijalne integracije ovog naraštaja. Dokument primarnim ciljem postavlja među inima
spriječavanje isključivanja i skretanja, preuzimanje
ciljeva deklariranih od strane unije, razvoj partnerstva omladine unutar i izvan granica Mađarske.
Strategija definira i specijalne clijeve, među kojima
se nalazi razvoj socijalne i osobne odgovornosti
mladih naraštaja, poticaj integracije, unaprijeđenje uvjeta za prihvaćanje djece, za rad i stvaranje
doma. Strategija obuhvaća naraštaje počevši od
8-12 do 25-30 godina.
Program: Desetlijeće integracije Roma (RIÉP)
Cilj RIÉP-a je ubrzati društvenu i ekonomsku integraciju roma te ujedno poticati formiranje pozitivne slike o Romima.
Države koje sudjeluju u RIÉP-u definiraju i ostvaruju svoju nacionalnu Strategiju roma unutar zajedno prihvaćenih okvira, sukladno svojoj socijalnoj i
ekonomskoj politici. Uz to redovito kontroliraju
(monitoring) ostvarenje zajedno prihvaćenih ciljeva i po potrebi mijenjaju strateške planove.
U svaki nivo planiranja i ostvarenja uključeni su
romski stručnjaci, odnosno izgrađuju i/ili razvijaju
se već uspostavljene mreže stručnjaka roma, koji
mogu sudjelovati u donošenju odluka.
Strategija starog naraštaja
Cilj ove strategije je ostvariti održive ekonomske
i društvene okolnosti u svijetu prihvatljivom za
svaki naraštaj, u kojemu stariji i stari ljudi mogu
očuvati svoju aktivnost i društveno sudjelovanje.
Razviti pristup, kojim se može osigurati i uvećati
ugled starosne dobi i solidarnost prema starima.
Priprema za staru dob i jačanje potrebe aktivnog
društvenog sudjelovanja. Razjasniti odgovornost i
ulogu države, neprofitnih i for-profitnih, informalnih društava i pojedinca, što je potrebno potvrditi i
društvenim ugovorom. Osigurati potrebnu potporu da bi svaki čovjek kroz veću osobnu odgovornost mogao doprinjeti stvaranju vlastite dostojanstvene starosti.
Zdravstvo
Koncepcija zdravstvenog razvoja (EFK)
EFK definira glavna područja zdravstvene reforme
i razvoja zdravstenog sustava:
• suvremena zdravstvena politika usredotočena
na zdravlje;
• razvoj institucionalnog sustava javnoga zdravstva;
• strukturalna i operativna modernizacija sustava
usredotočena na bolesnika;
• modernicazija zdravstvenih sustava za stvaranje
i podjelu potencijala;
• razvoj zdravstvene informatike i komunikacije;
• razvoj ljudskih potencijala.
Cilj zdravstvene reforme je poboljšati kvalitetu
usluga, smanjiti nejednakost u dostupnosti i preko
učinkovitog korištenja državnih sredstava ostvariti omjer njihove održivosti. Odredbe potiču rast u
zdravlju provedenih godina stanovništva, što raniji povratak radne sposobnosti, te koncentriranjem
resursa poboljšanje kvalitete i rentabilnosti usluga.
Javno-zdravstveni program desetlijeća zdravlja
Cilj ovog programa je, da svaki mađarski državljanin živi najzdraviji mogući život, da se kao rezultat
toga u pogledu slijedećih 10 godina očekivano trajanje života pri rođenju u Mađarskoj produži sa 3
godine u oba spola.
Program je u postavljanju prioriteta krenuo prvenstveno od najtežih problema zdravstvenog stanja
57
stanovništva. Istaknuti aspekt je poboljšanje izgleda
društveno ugroženih skupina. Osmislitelji Programa uzeli su u obzir domaća i međunarodna iskustva,
izvedivost, odnosno rentabilnost.
Program želi napredovati na četiri područja radi
ostvarenja navedenog. Prvenstveno na političkom
polju s posebnom pažnjom prema:
• pitanjima omladine,
• problemima starosti,
• ostvarenja jednakih mogućnosti i
• izgradnji okoliša na scenama života, koji potiče
zdravlje.
Istaknut cilj je uvažiti primarnu zaštitu u društvu s
posebnom pažnjom prema
• smanjenju pušenja,
• prevenciji alkohola i droge,
• širenju zdravih prehrambenih navika i razvoju sigurnosti hrane,
• širenju tjelesnih aktivnosti,
• jačanju sigurnosti u javnom zdravstvu i po pitanju
zaštite od pandemija te
• izgradnji zdravog fizičkog okoliša.
Sukladno s prioritetima programa potrebno je razvijati zdravstveni i javnozdravstveni institucionalni
sustav.
Nacionalni program „Dijete je naše zajedničko
blago”
Cilj programa, pokrenutog u studenom 2005. godine, je da se u našoj državi rodi više i zdrave djece; da
nam djeca rastu u sigurnosti i zdravlju u obitelji, da
odrastu tjelesno i duševno pripremljena.
Nacionali program suzbijanja raka (NRP)
Cilj NRP-a je
• smanjiti teret, koji proizlazi iz tumorskih oboljenja;
• smanjiti pokazatelje oboljenja i smrtnosti;
• poboljšati kvalitetu života bolesnika i obitelji;
• promjenom važeće prakse ostvariti kompleksni
onkološki pristup u uslužnom sustavu;
• izgradnja i pokretanje uslužnog sustava, koji osigurava jednake usluge u pružanju njege bolesnicima.
58
Nacionalni program prevencije i liječenja bolesti
srčanog i krvožilnog sustava
Ciljevi programa se mogu predstaviti na slijedeći
način:
• pomoću programa za očuvanje zdravlja i povećanjem učinkovitosti primarne zaštite te veće društvene podrške smanjiti incidenciju rizičnih faktora,
koji potiču razvoj srčanih i krvožilnih bolesti;
• obratiti pažnju i poučavati cijelokupno stanovništvo na samoevaluaciju rizika srčanog i krvožilnog
sustava, aktivno sudjelovanje na skrining pretragama radi očuvanja i razvoja zdravlja te ranog
prepoznavanja bolesti i djelotvornijeg liječenja;
• izgradnja standardne mreže krvožilnih centara;
• izgradnja odnosno razvoj sustava za monitoriranje, vrednovanje i kontrolu;
• ocijeniti srčano i krvožilno zdravstveno stanje stanovništva;
• provesti strukturalne promjene u njezi srčanih
i krvožilnih oboljenja, koje osiguravaju jednake
mogućnosti;
• suvremena dijagnostika i razvoj uvjeta za liječenje;
• usavršavanje stručnjaka na europskom nivou radi
poboljšanja kompleksne njege srčano i krvožilno
bolesnih;
• izgradnja kompleksog rehabilitacijskog sustava
za bolesnike srčanog i krvožilnog sustava, kako bi
se oni mogli vratiti u društvo i obitelj.
Strategije i programi
na regionalnoj razini
Strateški razvojni program humanog sektora
Južnog Zadunavlja
• Sve gore navedene nacionalne strategije utječu na
regionalne razvojne strategije, razvojne planove
sve do ostvarenja projekta. Pošto u svakom slučaju
obavezno je prikazati slaganje sa već postojanim
i legitimnim strategijama, nacionalnim programima, oni se najvjerojatnije nalaze i u Strateškom
razvojnom programu humanog sektora Južnog
Zadunavlja (SRP). Ovaj dokument sadrži
razvojnu strategiju glavnih humanih tematskih
područja (zdravstvo, prosvjeta, socijalne teme,
slobodno vrijeme i kultura) do 2020. godine.
• SRP sadrži i intervencijski smjer, koji se
smatra novitetom i na državnoj razini – razvoj
intergriranih usluga. Dokument osim prijedloga
za integraciju unutar grana humanih tematskih
područja istražuje i razvojne mogućnosti između
pojedinih grana. To je zato izrazito važno, jer humana tematska područja tradicionalno suprotuju
fuziji/zajedničkom pristupu, a to držanje
distance se najkarakterističnije pojavljuje u
tematskom području zdravstva i socijalne skrbi.
Ovo je zato teško razumljivo, jer se upravo u
ovim tematskim područjima može integrirano
pojaviti najviše usluga.
• SRP je služio bazom za izradu kasnijeg Operativnog programa Južnog Zadunavlja (DDOP), a
ispitivajući rezultate DDOP-a može se reći, da je
humana strategija položena u SRP-u bila istaknuto uspješna u brojnim slučajevima. Natječaji, koji
su predočili strateške smjernice SFP-a, postigli su
istaknut uspjeh na polju javnog obrazovanja, te
pilot programi integriranog razvoja primarnih
zdravstvenih/socijalnih usluga također bude
nadu.
Operativni Program Južnog Zadunavlja (OPJZ)
Program je tijekom 2006-2007 izradila Regionalna
razvojna agencija Južnog Zadunavlja u suradnji
s Nacionalnom razvojnom agencijom. Cilj izrade
programa je programirana primjena financijskih
izvora u iznosu od 829,5 milijuna € dostupnih regiji u okviru Razvojnog programa „Nova Mađarska”
(mađ: ÚMFT) u razdoblju 2007-2013. Program
je 1. kolovoza 2007. godine prihvaćen sa strane
Europske komisije.
3. prioritet operativnog programa je „Razvoj
humanih javnih usluga”, koje sadrži slijedeće:
• formiranje mreža i centara za integrirane malo- i
mikroregijske humane usluge; integrirani razvoj
primarnih zdravstvenih i socijalnih usluga;
• zdravstveni razvoj: razvoj rehabilitacijskih bolnica i stručnih ambulanti (poliklinika);
• razvoj socijalnih usluga: dječje jaslice i prekodnevni privatni smještaj za djecu predškolske
dobi;
• otklanjanje prepreka za osobe sa invaliditetom,
informatički razvoj: otklanjanje prepreka za osobe sa invaliditetom, E-uprava;
• jačanje zapošljivosti osoba u socijalno nepovoljnom položaju: socijalni razvoj gospodarstva;
• razvoj socijalnih usluga.
Izvori
Razvojni plan „Nova Mađarska” (UMFT): 85% se
realizira iz Strukturalnih fondova Europske Unije,
što se dopunjava sa 15% mađarskog proračunskog
izvora. UMFT se sastoji od operativnih programa
prikazanih u prethodnim poglavljima (slika br. 7.) i
obuhvaća programski period 2007-2013.
Izradnju prosvjetnih i istraživačkih metodologija,
usavršavanja, programa stipendija, tj. projekte vezane uz „soft, humani razvoj Europskog Socijalnog
Fonda” financira Operativni program za društvenu obnovu (OPDO), koji se nadzire centralno.
Njegov sestrinski program je OP Društvene infrastukture (OPDI), koji potpomaže infrastrukturalna
ulaganja u tematska područja finaciranih od Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF): prosvjete/zdravstva/socijalnog polja/zapošljavanja.
Postavljanje granica među tematska područja
OPJZ, OPDO, OPDI (tj. izvor financiranja određenih programa) nažalost nije uspjelo najučinkovitije,
i tako se inače dobar i izvediv projekt mnogo puta
ne može financirati, jer mu tematska područja ne
spadaju pod jedan OP.
Korištenje domaćih resursa u slučaju humanog
tematskog područja sliči „gašenju vatre”, nije pak
ulaganje po dobro osmišljenoj dugoročnoj strategiji. Malo je stvarnih humanih ulaganja, u fondovima
domaćih izvora pojavljuju se projekti karakteristič-
59
no za socijalno i javno zapošljavanje i to sa malim
iznosima.
Prikaz dobre prakse
Proširenje Caritas Centra Somberek
u dolini Csele
Pozadina i osnovni podaci
Uspješan primjer za integrirani razvoj je 3.1.3. A
natječaj DDOP-a „Izgradnja uslužnih centara za
integriranu mikroregijsku osnovnu zdravstvenu i
socijalnu djelatnost”, čiji glavni cilj je integrirano
postavljanje osnovne zdravstvene i socijalne djelatnosti u mikroregijskim centrima. Slijedeći primjer
prikazuje razvoj jednog takvog centra:
projekta: Mogućnost na pomoć – proširenje Caritas
Centra Somberek u dolini Csele.
Ime podnositelja: Samouprava Naselja Somberek
Mjesto ostvarenja: ul. Kossuth Lajos 128., Somberek (Mikroregija Mohač)
Iznos potpore: 166 milijuna Ft
Intenzitet potpore: 90%
Cilj projekta: izgradnja integrirane infrastrukture u mikroregiji Csele-dolina, koja pruža osnovne
zdravstvene i socijalne usluge, i tako stanovnicima
nudi kvalitetniju uslugu u modernoj instituciji.
Prikaz projekta
Smještajem dvije osnovne zdravstvene djelatnosti
u centar znatno su se poboljšali uvjeti okoliša (klimatizirane čekaonice, prijateljski ambijent s otklonjenim zaprekama, itd.)
Formiranjem novih socijalnih usluga i usluga za
dobrobit djece, samouprave u mikroregiji su skoro
upotpunile mikroregijsku uslužnu strukturu sukladno zakonima, a projekt ujedno služi i kao temelj za daljnje razvoje po mjesnim potrebama (npr.
alternativni prekodnevni boravak za djecu).
60
Uslužni profil Caritas Centra, koji je rezultat prijašnjeg ROP natječaja, te i trenutno radi učinkovito,
proširit će se daljnjim uslugama sukladno mjesnim
potrebama.
Najvažniji stručni element projekta je stručno standardiziranje integriranih zdravstevnih i socijalnih
usluga i programa, te njihova izgradnja i održavanje, posebno: centralni gerontolški zadaci, dispečerska služba, kompleksne rehabilitacijske usluge
(podrazumijevajući i zapošljavanje), kompleksni
zdravstveni razvojni programi.
Stručni i sadržajni doprinosi mikroregijskog centra
su slijedeći:
• suradnja stručnjaka omogućava korištenje sinergičnih učinaka, što rezultira i boljom kvalitetom
pojedinih stručnih usluga;
• stvaranjem javnih prostora, osiguravanjem potrebnih sredstava dani su uvjeti za zdravstvenu
i društvenu razvojnu djelatnost odgovarajuće
kvalitete i učinkovitosti;
• stručna kućna njega organizira se na mikroregijskom nivou, te s uključenjem mjesne organizacije Crvenog križa pojavljuju se ostale preventivne
zdravstvene djelatnosti.
Dio planiranih djelatnosti će se i u buduće financirati
samoupravnim sredstvima, no dominantnu ulogu
dobiti će davatelji stručnih usluga, odn. planirani
javni prostor se gradi za mjesne zajednice/civilne
udruge.
Dugoročni ciljevi projekta:
• osigurati kvalitetne usluge u mikroregiji, podizanje njihovih standarda pomoću izgradnje modernog i djelotvornog uvjetnog sustava i suradnje te
s organiziranjem usluga;
• poraviti pristup uslugama, te s time i jačanjem
uslužnog profila davatelja osnovnih usluga povećati broj korisnika usluga. Smanjiti nejednakost mogućnosti u društvu;
• organizirati održivi i djelotvorni područni uslužni sustav.
Konkretni ciljevi:
• daljnji razvoj infrastrukture u Caritas centru
Somberek, izgradnja i održavanje centra za inte-
grirane mikroregijske osnovne socijalne i zdravstvene usluge. U sklopu planiranog ulaganja izgradnja proširenja do 570 m2 osnovne provršine.
Premještaj već postojanih osnovnih zdravstvenih
usluga u centar. Stvaranje infrastukturalnih uvjeta za proširenje osnovnih socijalnih usluga i usluga za doborobit djece, koje već funkcioniraju (npr.
prekodnevni privatni smještaj za djecu predškolske dobi, stručna kućna njega, skrining pretrage,
javni prostor).
• integrirano/kompleksno organiziranje i održavanje usluga (prvenstveno na polju gerontologije
i rehabilitacije).
Rezultat razvoja je ekonomičnije održavanje usluga, a kulturni i komfortni uvjeti podižu uslužnu
kvalitetu. Koncentriranim smještajem usluga pruža se mogućnost korištenja sinergičnog djelovanja.
Ovi utjecaji mogu poboljšati i djelotvornost zdravstvenih razvojnih programa.
Slika br. 15: Caritas centar u Somberek u.
61
Zdravstvo i socijalna skrb
HRVATSKA
Zdravstvo: pravni
okvir, regulacija
Nacionalni pravni okviri
Sustav zdravstva i socijalne skrbi u RH na nacionalnoj razini reguliran je brojnim zakonima, njihovim nadopunama i izmjenama, pravilnicima i
uredbama. To su:
• Zakon o zdravstvenoj zaštiti;
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti;
• Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju;
• Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju;
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju;
• Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
• Zakon o socijalnoj skrbi;
• Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi;
• Zakon o udomiteljstvu;
• Obiteljski zakon;
• Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga;
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga;
• Uredba o osnivanju Ureda za suzbijanje zlouporabe droga;
• Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti;
62
• Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih
bolesti – dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
– na području RH;
• Zakon o općem upravnom postupku;
• Kazneni zakon;
• Zakon o prekršajima;
• Zakon o sudovima za mladež;
• Pravilnik o izvršavanju odgojnih mjera;
• Pravilnik o izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojnu ustanovu;
• Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i
potrebnih stručnih radnika CZSS i podružnice;
• Pravilnik o vrsti domova za djecu i domova za
odrasle osobe i njihovoj djelatnosti, te uvjetima
glede prostora, opreme i potrebnih stručnih radnika doma socijalne skrbi;
• Pravilnik o vođenju evidencije dokumentacije
socijalne zaštite;
• Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne
skrbi;
• Pravilnik uvjetima i načinu ostvarivanja prava
na osposobljavanje za samostalan život i rad;
• Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim
smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta;
• Pravilnik o izvršavanju odgojne mjere pojačane
brige i nadzora;
• Pravilnik o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u troškovima smještaja izvan vlastite obitelji;
• Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa
predmeta o posvojenju;
• Pravilnik o visini iznosa i načinu isplate naknade
za skrbnika;
• Pravilnik o visini iznosa i načinu isplate naknade
za provođenje nadzora nad roditeljskom skrbi;
• Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa
predmeta osoba pod skrbništvom, način popisa
i opisa njihove imovine te podnošenja izvješća i
polaganje računa skrbnika;
• Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu
skrb u području braka i odnosa u braku;
• Pravilnik o načinu vođenja očevidnika sudskih
odluka o uzdržavanju i nagodba sklopljenih u
CZSS;
• Pravilnik o vježbeničkom stažu stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi;
• Uredba o uredskom poslovanju;
• Odluka o visini mjesečne naknade za smještaj u
udomiteljsku obitelj;
• Naputak o postupku provođenja vještačenja;
• Odluka o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi;
• Pravilnik o postupku i kriterijima ocjenjivanja
rada i unapređenja stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi;
• Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji;
• Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne samouprave;
• Odluka o minimalnim financijskim standardima
materijalnih i financijskih rashoda centra za socijalnu skrb i pomoć za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva;
• Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama;
• Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi;
• Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima
složenosti poslova u javnim službama;
• Zakon o plaćama u javnim službama;
• Zakon o ustanovama;
• Zakon o proračunu;
• Zakon o izvršavanju državnog proračuna RH;
• Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu;
• Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu;
• Zakon o javnoj nabavi;
• Uredba o postupku nabave roba, radova i usluga
male vrijednosti;
• te drugi nespomenuti zakoni i propisi kojima se
uređuje prvostupanjski postupak, primjenjuju
mjere i metode stručnog socijalnog rada, izvršavaju financijski poslovi proračunskih korisnika.
Virovitičko-podravska županija
Na regionalnoj/lokalnoj razini, pravni okvir djelovanja za Virovitičko-podravsku županiju reguliran
je preko:
• Županijska razvojna strategija 2007-2013. Virovitičko-podravske županije;
• Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih
droga na razini Virovitičko-podravske županije
2006-2009. i 2009-2012;
• Strateški okvir Županijskog plana za zdravlje na
temelju Županijske slike zdravlja u sklopu projekta „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u
lokalnoj upravi i samoupravi“ za Virovitičko-podravsku županiju.
Koprivničko-križevačka županija
Na regionalnoj/lokalnoj razini, pravni okvir djelovanja za Virovitičko-podravsku županiju reguliran
je preko:
• Regionalni operativni program (ROP) za razdoblje 2006.-2013. godine;
• Strateški okvir plana za zdravlje Koprivničkokriževačke županije;
• Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga za razdoblje 2009-2012.
63
Osječko-baranjska županija
Na regionalnoj/lokalnoj razini, pravni okvir djelovanja za Virovitičko-podravsku županiju reguliran
je preko:
• Program javnih potreba u zdravstvu na području
Osječko-baranjske županije;
• Odluka o kriterijima, mjerilima, načinu financiranja i raspodjele sredstava zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Osječko-baranjska županija i Kliničkoj bolnici Osijek;
• Program višegodišnjih kapitalnih investicija u
zdravstvu koje će se financirati sredstvima za decentralizirane funkcije zdravstvenih ustanova čiji
je osnivač Osječko-baranjska županija;
• Regionalni operativni program Osječko-baranjske županije.
Socijalna skrb
Pravni okvir
U Republici Hrvatskoj pravo na socijalnu pomoć ima izvorište u Ustavu RH, u Zakonu o
socijalnoj skrbi. Zakon o socijalnoj skrbi naglašava načelo supsidijarnosti – svatko mora brinuti o svome blagostanju i građani su primarno odgovorni za vlastitu dobrobit i dobrobit
onih o kojima trebaju skrbiti, svatko je svojim
radom, prihodima i imovinom dužan pridonositi sprečavanju, otklanjanju ili ublažavanju
vlastite socijalne ugroženosti članova svoje
obitelji, posebice onih članova koji se ne mogu
o sebi brinuti.
Po Zakonu o socijalnoj skrbi:
• Sredstva za ostvarivanje prava socijalne skrbi
(osim pomoći za podmirenje troškova stanovanja), osiguravaju se u državnom proračunu;
• Plaće zaposlenih u sustavu socijalne skrbi također se osiguravaju putem državnog proračuna,
64
dok se materijalno poslovanje Centra financira
putem županija;
• Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji
nemaju dovoljno sredstava za podmirenje
osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti osigurati svojim radom ili prihodom od
imovine ili iz drugih izvora;
Korisnik socijalne skrbi je i:
• tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete, dijete žrtva obiteljskog ili drugog nasilja ili dijete prema kojem je ili bi trebala biti
primijenjena mjera obiteljske ili kazneno pravne
zaštite;
• tjelesno ili mentalno oštećena ili bolesna odrasla
osoba, starija, nemoćna i druga osoba koja zbog
trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama;
• druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih
odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama
ili drugim opojnim sredstvima ili zbog drugih
oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i
drugih uzroka.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju Centri za socijalnu skrb i druge ustanove socijalne skrbi, te
upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu sa zakonom. Centri
za socijalnu skrb ukupno izvršavaju 146 vrste poslova, uz primjenu pozitivnih zakonskih propisa.
Institucionalni okvir na nacionalnoj
razini
Sustav socijalnih naknada u Hrvatskoj provodi
se na državnoj razini i na razini jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Na državnoj
razini provodi se kroz više ministarstava, zavoda,
ureda državne uprave u županijama i centrima za
socijalnu skrb:
• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi;
• Centri za socijalnu skrb;
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje;
• Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti;
• Uredi državne uprave u županijama;
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje;
• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;
• Hrvatski zavod za zapošljavanje;
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka;
• Republički fond „Kralj Zvonimir“.
Uloga županija:
institucije i strategije
Virovitičko-podravska županija
Institucije
• Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije,
• Dom za psihički bolesne odrasle osobe Borova,
• Ljekarna Virovitičko-podravske županije,
• Hrvatski crveni križ Županijsko društvo Crvenog križa,
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Područni ured Virovitica,
• Opća bolnica Virovitica,
• Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičkopodravske županije.
Strateški okvir Županijskog plana za zdravlje na
temelju Županijske slike zdravlja u sklopu projekta
„Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u lokalnoj
upravi i samoupravi“ za Virovitičko-podravsku
županiju. Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo
socijalne skrbi pokrenuli su početkom 2002. godine
preko Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar”
partnerski projekt razvoja i jačanja menadžmenta
u lokalnoj upravi i samoupravi pod nazivom „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje”, u svrhu pripreme jedinica lokalne i regionalne samouprave za
proces decentralizacije funkcije zdravstva i zdravstvene službe. Osnovni ciljevi projekta bili su :
1. educirati županijski multisektorski tim u području javnozdravstvenog menadžmenta;
2. utvrditi osnovne javnozdravstvene probleme i
prioritete u županijama;
3. razviti strateški (dugoročni) plan za zdravlje.
Za Virovitičko-podravsku županiju utvrđeno je 5
javnozdravstvenih prioriteta :
1. Skrb za stare i nemoćne,
2. Agresivnost mladih,
3. Alkoholizam mladih,
4. Voda za piće,
5. Neoplazma dojke.
Centar za socijalnu skrb svakodnevno ima pod
nadzorom nedostupna staračka domaćinstva – u
slučaju nepoželjne situacije na terenu, službe dojavljuju svaku sumnju CZSS Virovitica. Broj korisnika od 2003. – 2007. godine porastao je tri puta.
Županija Virovitičko podravska i Centar za socijalnu skrb razradili su mrežu smještajnih kapaciteta
za stare i nemoćne. Poduprijeti zakonskim odredbama otvorena su četiri Obiteljska doma, ukupnog
kapaciteta za oko šezdesetak korisnika svih kategorija. Rad sa udomiteljima traje kontinuirano, pri
Centru su oformljeni timovi za udomiteljstvo, pa
tako i sami udomitelji imaju mogućnost direktno
i svakodnevno kontaktirati sa stručnim radnicima.
Od 2003. godine do 2007. godine bilježimo porast
udomiteljskih obitelji za 40%.
Pri Župi Svetog Roka u Virovitici osnovan je Caritas koji prvenstveno skrbi o starim i samačkim
domaćinstvima. Njihova se aktivnost uglavnom
odvija kroz posjete, druženja, dostave paketa i sl.,
u suradnji s Centrom za socijalnu skrb.
Osječko-baranjska županija
Djelatnost socijalne skrbi mogu obavljati po Zakonom utvrđenim uvjetima i vjerske zajednice, trgovačka društva, udruge i druge domaće i strane
pravne i fizičke osobe.
Na području Županije djelatnost socijalne skrbi
obavlja 6 centara za socijalnu skrb. U Centrima socijalne skrbi na području Županije djelatnost obavlja ukupno 138 djelatnika od toga 88 stručna djelatnika. Osim centra za socijalnu skrb na području
65
županije djelatnost socijalne skrbi obavlja i devet
drugih ustanova socijalne skrbi za skrb o starijima,
djeci i drugim kategorijama osoba u socijalno zaštitnoj potrebi (domovi za starije i nemoćne, Centar
za profesionalnu rehabilitaciju, Dom za psihički
bolesne, Dom za odgoj djece i mladeži, Dječje selo
Ladimirevci).
Rad primarne zdravstvene zaštite
• Djelatnost primarne zdravstvene zaštite obuhvaća zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece i
djelatnost opće/obiteljske medicine. Oni pružaju
i preventivnu zdravstvenu zaštitu i cijepljenje za
svoje osiguranike.
Hitna medicinska pomoć
• Hitna medicinska pomoć organizirana je od 1. siječnja 2005. godine kao jedinstvena zdravstvena
ustanova u Županiji, sa 6 odjela: Beli Manastir,
Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo.
U 2007. godini je u djelatnosti hitne medicinske pomoći radilo 39 timova, od čega 3 specijalista, te 179
ostalih djelatnika, koji su prema ugovorima pružali
hitnu medicinsku pomoć za 330.506 stanovnika. Jedan tim hitne medicinske pomoći je skrbio za prosječno 8.475 stanovnika Županije.
Stacionarne zdravstvene ustanove
• Na području Županije postoje tri stacionarne
zdravstvene ustanove: Klinička bolnica Osijek,
Opća županijska bolnica Našice i izvanbolničko
rodilište pri Domu zdravlja Đakovo. Obje su bolnice za akutne bolesti, što znači da zbrinjavaju i
kronične bolesnike (u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja).
Koprivničko-križevačka županija
Institucionalni okvir na regionalnoj razini definiran je sljedećim dokumentima:
• Regionalni operativni program za razdoblje
2006.-2013.;
• Strateški okvir plana za zdravlje Koprivničkokriževačke županije;
• Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga za razdoblje 2009-2012.
66
U strateškom okviru plana za zdravlje Koprivničko-križevačke županije utvrđeno je 5 javnozdravstvenih prioriteta:
1. Nedostatak edukacije i prevencije,
2. Kardiovaskularne bolesti,
3. Ovisnosti,
4. Nedostatak medicinskog osoblja
5. Zloćudne novotvorine
Županijske zdravstvene institucije čiji je osnivač
Koprivničko-križevačka županija:
• Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije,
• Opća bolnica “Dr.Tomislav Bardek” Koprivnica,
• Ljekarne Koprivnica,
• Ljekarna Križevci,
• Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Socijalne institucije čiji je osnivač država:
• Centar za socijalnu skrb Koprivnica,
• Centar za socijalnu skrb Križevci,
• Centar za socijalnu skrb Đurđevac,
• Obiteljski centar Koprivničko-križevačke županije,
• Dom za starije i nemoćne Koprivnica,
• Dom za djecu Svitanje,
• te sedam privatnih ustanova za smještaj starijih
osoba.
Razvojna politika:
strategije i programi
Nacionalna strategija zdravstva
Osnovni ciljevi strategije su unaprijediti zdravstveni sustav do 2011. godine tako da zadovolji potrebe građana Republike Hrvatske za kvalitetnom
stručno medicinskom zdravstvenom skrbi koja
obuhvaća spriječavanje bolesti, spriječavanje profesionalnih bolesti, edukaciju o zdravlju, ranom
prepoznavanju rizika bolesti te liječenje i rehabilitaciju bolesnih.
Da bi se temeljni principi moderne zdravstvene
politike mogli provesti u praksu, u razradi strateških odrednica takve akcije korisno je i neizbježno
zadovoljiti neke pretpostavke koje vrijede za sustav zdravstva promatran u njegovoj cjelokupnosti.
Najvažnije pretpostavke su sljedeće:
• Cjelovita informatizacija sustava zdravstva,
• Partnerstvo u zdravstvu,
• Transparentnost svih postupaka u zdravstvu,
• Decentralizacija ovlasti, organiziranosti, ali i obveza nižih organa,
• Osjećaj za gospodarsku realnost,
• Jedinstvo sustava,
• Europeizacija hrvatskog zdravstva.
Na temelju spomenutih pretpostavki, predočen je
smjer, karakter i obim strategije razvitka hrvatskog
zdravstva u sljedećim područjima:
• Integrirana zdravstvena zaštita,
• Primarna zdravstvena zaštita,
• Sekundarna zdravstvena zaštita,
• Tercijarna zdravstvena zaštita,
• Lijekovi i farmakoterapijska skrb,
• Hitna medicinska pomoć,
• Strategija razvitka javnog zdravstva,
• Osnove nove politike financiranja zdravstva.
Reforma zdravstva
Zdravstvo se financira isključivo iz jednog izvora
i to tako da milijun i pol zaposlenih izdvajanjem
od 15 posto na bruto plaću financira zdravstvenu zaštitu za 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske.
Zdravstvo, štoviše, godišnje generira dug od dvije
milijarde kuna. Problem je i postojanje percepcije
korumpiranosti i pad popularnosti struke, što ima
za posljedicu nedostatak liječnika, a upitna postaje
i dostupnost zdravstvene zaštite, i primarne, i sekundarne itd.
Cilj su reforme stavljanje osiguranika/pacijenta u
središte pozornosti, poboljšanje zdravlja, zdravstvenih indikatora i zdravstvene skrbi te unapređenje sustava zdravstvene zaštite. Također, ciljevi su
uspostaviti i fiksnu stopu izdvajanja za zdravstvo
iz državnog proračuna kroz tri godine, omogućiti
jednaku dostupnost zdravstvenih usluga, pronaći nove izvore financiranja, izdvojiti zdravstveni
fond iz riznice, sačuvati socijalnu osjetljivost i solidarnost, nastaviti decentralizaciju, borba protiv
korupcije itd. Jedan je od ciljeva reforme najboljim
bolnicama i liječnicima u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti (PZZ) omogućiti da povećaju svoje prihode pružanjem medicinskih usluga te uspostava kvalitete zdravstvene zaštite kroz djelovanje Agencije
za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu.
Racionalizacija u zdravstvu će se postići uvođenjem
novih mehanizama plaćanja primarne zdravstvene zaštite i bolnica te intenzivnog liječenja, novim
načinom ugovaranja PZZ-a, reformom hitne medicinske pomoći, kategorizacijom i akreditacijom
zdravstvenih ustanova, informatizacijom PZZ-a,
referentnom cijenom lijekova, objedinjenom nabavom, smanjenjem stope bolovanja i drugo.
Nacionalni plan pripremljenosti za
pandemiju gripe
Dokument regulira slijedeća područja:
• Osnovati Nacionalni odbor za planiranje u pandemiji;
• Osigurati učinkovit upravljački proces – definirati zapovjedni lanac u slučaju hitnosti;
• Odlučiti o strategiji cijepljenja;
• Isplanirati cjelokupnu strategiju suzbijanja gripe
u slučaju pandemije;
• Ojačati sustav epidemiološkog i virološkog (laboratorijskog) praćenja gripe;
• Usuglašavanje medicinskih i znanstvenih krugova o značaju pandemije gripe za stanovništvo;
• Osigurati dovoljne količine cjepiva, lijekova i logistiku;
• Pripremiti političko-ekonomski okvir za djelovanje;
• Osigurati protok informacija;
• Donijeti Nacionalni plan u skladu s važećim preporukama SZO.
67
Nacionalni program zdravstvene
zaštite osoba sa šećernom bolešću
Nacionalni program ranog
otkrivanja raka dojke
Ciljevi programa su:
1. Povećati broj novootkrivenih slučajeva šećerne
bolesti u ranoj fazi, akcijom ranog otkrivanja
šećerne bolesti unutar sustava primarne zdravstvene zaštite.
2. Smanjiti učestalost komplikacija šećerne bolesti
za 20% pet godina nakon početka provođenja
programa, a posebno:
–– amputacije donjih okrajina,
–– sljepoće,
–– kroničnog zatajenja bubrega,
–– bolesti srca i krvnih žila.
3. Približiti rezultate ishoda trudnoće u žena sa šećernom bolešću onima u zdravih žena.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je u cilju
prevencije i ranog otkrivanja raka izradilo i tiskalo
edukativne brošure namijenjene općoj populaciji.
Brošure o prevenciji zloćudnih tumora kože i ranom otkrivanju raka dojke i raka debelog crijeva
distribuirane su na primarnu razinu zdravstvene
zaštite putem Županijskih Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba.
Rano otkrivanje promjena na koži koje upućuju na
zloćudnu pretvorbu i učinkovita prevencija te rano
otkrivanje raka dojke mamografskim probirom i
testovima na okultno krvarenje omogućuje dijagnozu u ranijim stadijima bolesti a time pravodobno liječenje i veću stopu izlječenja od raka.
Nacionalni program ranog
otkrivanja raka debelog crijeva
Projekt razvoja sustava hitne
medicinske pomoći i investicijskog
planiranja u zdravstvu (DEMSIPP –
Development of Emergency Medical
Services and Investment Planning
Project)
Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u
Hrvatskoj u sukladu je s odrednicama Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006.-2011., koja,
među ostalim, sadržava i odrednice o prevenciji i
ranom otkrivanju raka.
Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
znatno pridonosi poboljšanju zdravlja populacije
jer se preventivnim mjerama otkrivaju zloćudni
tumori debelog crijeva u ranom i ograničenom
stadiju, u stadiju tzv. predmalignih lezija ili ranih
karcinoma, kad su izgledi za izlječenje veliki. Programom je obuhvaćena ukupna ciljna populacija, a
svi građani moraju imati jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, što znači i oni socijalno najugroženiji.
Međunarodna banka za obnovu i razvoj odobrila
je Republici Hrvatskoj Zajam za potporu ciljeva
Projekta razvoja sustava hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu (DEMSIPP) koji je
usredotočen na reformu hitne medicinske pomoći
i izgradnju kapaciteta u Ministarstvu zdravstva i
socijalne skrbi (MZSS) za izradu i upravljanje strateškim planovima, od kojih bi se neki mogli financirati sredstvima fondova EU ovisno o rezultatima
procesa pristupanja.
Koncesije
Koncesije – nova procedura u nadležnosti regionalne samouprave. Davanje koncesije za obavljanje
javne zdravstvene službe:
68
•
•
•
•
Pripremne radnje za davanje koncesije;
Postupak davanja koncesije;
Odluka o odabiru najboljeg ponuditelja;
Potpisivanje ugovora o koncesiji.
Reforme socijalnih naknada
„Socijalne naknade“ opći su izraz za sva novčana
i nenovčana davanja te usluge koje pružaju javne
vlasti. One su usko povezane s konceptom socijalnih prava, koja su određena zakonom ili su rezultat
mjera usmjerenih prema ostvarivanju određenih
socijalnih i političkih ciljeva. Socijalna prava i naknade koje iz njih proizlaze trebaju služiti promicanju socijalne kohezije, solidarnosti i socijalnog
uključivanja. Sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj
čine mirovinski i zdravstveni sustav, sustav zaštite od nezaposlenosti, sustav zaštite obitelji i djece,
sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi te sustav
zaštite ratnih stradalnika. Do sada je nedovoljno
pažnje bilo posvećeno problemu multipliciranja i
preklapanja prava u različitim područjima. Zapravo, nije bilo dovoljno koordinacije i razmjene informacija između različitih dijelova sustava socijalne
zaštite.
Osnovni su ciljevi reforme:
• Smanjenje ukupnog broja socijalnih naknada;
• Bolje ciljanje socijalnih naknada;
• Brži i kvalitetniji pristup socijalnim naknadama;
• Uvođenje jedinstvenog registra socijalnih naknada;
• Pojednostavljenje administriranja socijalnih naknada;
• Ujednačavanje socijalnih naknada.
Prikaz dobre prakse
Pilot projekt u Koprivničkokriževačkoj županiji
Bolnica
Na temelju demografskih podataka u Koprivcničko-Križevačkoj županiji, (znatan dio populacije
stanovništva je iznad 60 god., najveći broj hospitalizacija je u starosne dobi > 65 god.), kliničkih i
epidemioloških podataka (uzrok mortaliteta u 60
% slučajeva su kardiovaskularne bolesti, neoplazme u 20 % i povrede u prometnim nesrećama u
6%), došlo se do zaključaka i preporuka:
• Broj prijema u bolnicu vezano uz kronične bolesti
3x je veći nego u Europi;
• Sustav plaćanja usluga stimulira neefikasnost i
predugo zadržavanje;
• Klinička praksa nije u skladu sa “EBM” (Evidence-Based Medicine);
• Prijem u bolnicu nije organiziran, hitna stanja su
loše trijažirana i kasni se sa adekvatnom terapijom.
Primarna zdravstvena zaštita
Na temelju slijedećih činjenica donjete su ključne
preporuke za poboljšanje kvalitete zdravstvene usluge, njezine dostupnosti i ekonomičnosti u PZZ-u.
• Demografski, epidemiološki i klinički podaci
govore da veći dio populacije Kc-Kž županije je
starije životne dobi, sa ozbiljnim kroničnim, degenerativnim bolestima i psihosocijalnim potrebama;
• Slaba mreža zdravstvene zaštite u zajednici;
• Edukacija zdravstvenih djelatnika koja nije u
skladu sa zahtjevima usluga prema pacijentima
u zajednici;
• Sustav plaćanja stimulira upućivanje specijalistima;
• preventivni rad nije stimuliran (preventivni pregledi smanjili su se za 78%).
69
Časopis „Nove Staze”
„Nove staze“ su časopis za promociju zdravlja i
prevenciju bolesti koji je namjenjen širokom čitalačkom krugu ljudi. Časopis izlazi dva da tri puta
godišnje u tiraži od 3.000 komada, dijeli se besplatno u školama, zdravstvenim ustanovama, ljekarnama, domovima umirovljenika, dječjim vrtićima,
tvornicama i svim zainteresiranim pojedincima.
Financiraju ga ZZJZ Bjelovar, Koprivnica i Varaždin. Članke pišu volonteri - liječnici, psiholozi, biokemičari, farmaceuti i drugi stručni suradnici koji
na vrlo stručan, ali svima razumljiv način, govore
o očuvanju i unapređenju zdravlja.
Slika br. 16: Časopis „Nove staze”.
70
Zaštita prirode i okoliša
Mađarska
Uvod
Za osiguranje dugoročnog društvenog i gospodarskog razvoja neophodan je čist i kvalitetan okoliš,
i putem njega omogućiti zdraviji, duži i potpuniji
ljudski život. Glede ovog potreban je razvoj i zaštita okoliša, koje za svoj temeljni cilj postavlja smanjivanje i održivost pritiska gospodarskog razvoja,
a ostvaruje ga kroz očuvanje elemenata okoliša i
vraćanje oštećenih u prvobitno stanje.
Kako država tako i sama Južno zadunavska regija
ima povoljne prirodne i krajobrazne mogućnosti,
šaroliku biosferu, no usprkos tome na polju osiguranja od prirodnih nepogoda i u infrastrukturalnom sustavu zaštite okoliša – naročito u zbrinjavanju otpadnih voda i reguliranja voda nizinskih
i brežuljkastih područja – zaostaje od određenih
normi Europske unije.
Glede zaštite i razvoja okoliša potrebna je s jedne
strane široko obuhvatna regulativna sfera, djelotvoran upravni sustav, a s druge strane ostvaranje
infrastrukturalnih razvoja paralelno sa realizacijom kampanja koje potiču ekološko svjesnog razmišljanje kako garđana tako i sudionika gospodarskog života.
Identificiranje i razotkrivanje važnijih pokretača,
izvornih sila, uzročno posljedičnih veza, tendencija,
kompleksnih procesa za danas postao je odlučujući
faktor prilikom osmišljavanja i osnivanja upravnih
strategija i programa zaštite okoliša.
Pilikom planiranja strategija, programa istaknuta
pažnja se mora posvetiti harmonizaciji spomenutih sa već postojećim, posredno ili neposredno vezanim programima. Ali spomenuta harmonizacija
nikako ne smije prouzrokovati postupno zanemarivanje ekoloških prioriteta, što više, nužno je po
mogućnosti što veće i snažnije afirmiranje ovih.
Imajući u vidu načela opreza i ekološke odgovornosti poželjno je očekivati da se prioriteti ekologije
ugrade u cjelinu domaćeg pravnog sustava, tj. da
se regulative ekoloških učinaka ne pojavljuju izolirano, nego da se njihovo kompleksno, jedinstveno,
integralno, interakcijsko razmatranje pojavljuje i na
nivou politike, a i u ostvarivanju oslovljenih ciljeva.
Utjecaji na okoliš prelaze državne granice, i upravo
zbog toga moramo sudjelovati u rješavanju globalnih
ekoloških problema te onih, koje su prisutni na našem užem prostoru. Međunarodna suradnja na polju
zaštite okoliša tjesno je povezana sa međunarodnom
ekološkom ulogom i ciljevima naše zemlje, čiji interdisciplinarnini okvir određuje njena vanjskopolitička
strategija. Kao članica Europske unije i u međunarodnim odnosima mora držati u vidu da priključenjem
euroatlantskim integracijama došlo je do promjene u
njenoj asertivnosti a istodobno povećao se i stupanj
njene odgovornosti u širem teritorijalnom kontekstu.
Uspoređujući sa prethodnim epohama više se pozornosti mora posvetiti djelovanju globalizacijskih ekoloških utjecaja, uzajamnoj ovisnosti susjednih država,
vanjskim utjecajima na polju određivanja nacionalnih
uvjeta i ekološke politike te na međunarodne procese.
71
Pravni okvir
Prilikom pravne harmonizacije sa Europskom Unijom u poslijednjim decenijama i u Mađarskoj se
ubrzao proces razvoja javno-pravnog okvira ekologije. U sustavu upravljanja ekološkim utjecajima
formirale su se dvije osnovne struje. Prva je nepo-
sredna (na temelju zabrana i dopuštanja, tj. ograničavajućeg karaktera) a druga posredna (gospodarstvena). Oba načela upravljanja osnovno utječu na
nesvjesno ekološko ponašanje, koje je odgovorno
za svaki vid onečišćavanja okoliša. Tako odgovorni
postaju svjesni i obavezani u prevenciji, u ublaživanju i otklanjanju ekoloških šteta. Upravni okvir zaštite okoliša integrira brojna nova polja upravljanja,
a u mnogima se obnovila, promjenila.
Zbrinjavanje otpadnih voda
Gospodarenje otpadom
•Vladina uredba 174/2003 (X. 28.) o odvodu otpad- •Uredba parlamenta 110/2002. (XII. 12.) o Državnih komunalnih voda i o nacionalnom programu
nom planu za gospodarenje otpadom;
posebnih područja bez mogućnosti izgradnje cen- •Uredba ministarstva za zaštitu okoliša 20/2006.
tralnog pročistača otpadnih voda;
(IV. 5.) o odlaganju otpada, odnosno o pojedinim
•Dopuna vladine uredbe 30/2006 (II.8.) s vladinom
uvjetima i propisima vezano uz odlagališta otpaodredbom 25/2002 (II.27.) o ostvarivanju Nacionalnog Programa ostvarivanja odvoda i pročišćavanja komunalnih voda naselja.
Poboljšanje kvalitete vode
da.
Zaštitta prirode
•Vladina uredba 123/1997. (VII. 18.) o zalihama i •Zajednička uredba Ministarstva zaštite okoliša
dugoročnim zalihama vode, te o zaštiti objekta u
i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja
službi opskrbe pitkom vodom;
2/2002. (I.23.) o odredbama za ekološko osjetljiva
•Vladina uredba 201/2001 (X. 25.) o zahtjevima
prirodna područja;
kvalitete pitke vode i o načinu kontroliranja.
•Vladina uredba 275/2004. (X.8.) o područjima zaštite okoliša europskog zajedničkog interesa.
Zaštita površinskih i podzemnih voda
•Uredba Ministarstva za zaštitu okoliša i voda 27/2004 (XII.25.) o klasifikaciji naselja na područjima s
osjetljivim zalihama podzemnih voda;
•Potpomagajuće izvršne uredbe i harmonizacijske odredbe unutar Okvirnih načela o vodama, br. 2000/60/
EK;
•Vladina uredba 219/2004. u cilju očuvanja podzemnih voda od onečišćenja, o postizanju i održivosti njene kvalitete, o održivom razvoju korištenja voda i o zadacima koji se odnose na revitalizaciju oštećenog
geološkog okružja, o pravima i o obavezama;
•Vladina uredba 220/2004 u cilju očuvanja površinskih voda od onečišćenja, o postizanju i održivosti
njene kvalitete, o smanjivanju i prevenciji onečišćenja 220/2004;
•Vladina uredba 221/2004, koja sadrži ciljeve u čuvanju okoliša voda, u očuvanju i održivosti njene kvalitete, kako i zajednički okvir u mjerama njene održivosti, sadržaj gospodarstvenih planova slivnih područja, pravila planiranja, rokove koji određuju vremensku granicu u provedbi raznih zadataka, zajedno
sa društvenom kordinacijom.
72
U našoj državi osnove, upravni okvir za razvoj ekološkog karaktera određuje Zakon 1995: LII. o osnovnim zakonskim odredbama i načelima zaštite okoliša,
tako: smanjenjivanje te prevenciju pritisaka i onečišćenja kako i oštećivanja okoliša, revitalizaciju, rekonstrukciju oštećenog okoliša; zaštitu ljudskog zdravlja,
poboljšanje kvalitete i uvjeta životne sredine, harmonizaciju ostalih državnih zadataka sa uredbama
o zaštiti okoliša, organiziranje i permanentni razvoj
institucionalnog sustava zaštite okoliša, sudjelovanje
i uvođenje građana u zadatke zaštite okoliša, naročito u procesu upoznavanja stanja životne sredine i u
realizaciji ekoloških zadataka državnih organa i samouprava.
Okvirni zakon 1996: LIII. o zaštiti prirode sliči Zakonu o zaštiti okoliša.
Pored prije spomenuta dva osnovna zakonska akta
značajni odredbeni utjecaj imaju u regulativi zaštite
okoliša i prirode pojedini propisi Zakona 1995: LIV o
šumama i zaštiti šuma.
Sprovođenju i realizaciji okvirnih zakona o zaštiti prirode i okoliša služe i potpomažu brojni propisi nižeg
zakonskog stupnja (saborske odredbe, vladine uredbe, uredbe ministrastva za zaštitu okoliša i voda itd.).
Prema tematskim grupama slijede najvažniji zakonski akti, bez zahtjeva za potpunost:
Na županijskoj i lokalnoj razini samouprave su nadležne u donošenju lokalnih propisa. Na polju očuvanja okoliša takvim lokalnim propisima se reguliraju
npr. različite sankcije i kazne za onečišćenje prirode
odnosno okoliša (npr, kazna zbog onečišćenja tla u
slučaju kada se korisnik ne priključi na mjesni odvod
komunalnih voda u naseljima gdje je on dostupan, ili
pak kazna za nezakonito odlaganje otpada).
Samouprava može također lokalnim propisima odrediti zaštićena prirodna područja lokalnog značaja.
Institucionalni sustav
Izgradnja institucionalnog okvira koji podupire
institucionalnu inovaciju i regionalnu upravu,
prilagođen je strankama uz što je i djelotvoran,
predstavlja zajednički interes nadležnih organa u
očuvanju okoliša i njihovih partnera. Radi ovog
za 2006. godinu ostvarena je prva etapa upravne
reforme na polju sustava zaštite okoliša i prirode
te vodoprivrede. U okviru ove reforme razdvojene
su nadležnosti imovinskih i upravnih pitanja, te je
stvorena jedinstvena, integrirana „zelena upravna
nadležnost”.
Glede institucionalne hierarhije u sustavu zaštite
prirode i okoliša mogu se razlikovati slijedeće
razine:
Institucije zakonodavstva i pravosuđa se ne
odvajaju zbog specifičnog karaktera zaštite
prirode i okoliša. Izuzetak čini samo Parlament,
koji ima povjerenstvo za zaštitu okoliša, a od
2008. i parlamentarnog povjerenika, nadležnog za
ovu tematsko-strukovnu cjelinu. Parlamentarno
Povjerenstvo za zaštitu okoliša prvenstveno
zastupa državne interese očuvanja okoliša i prirode
pri zakonodavnim procesima. Povjerenstvo se
međutim pored priprema zakona redovito bavi i
s općim stanjem očuvanja okoliša i s iskustvima
provedbe zakonskih akata. Zato je aktivnost
povjerenstva iznimno važna u monitoringu
zakonodavstva.
Zaštita prirode i okoliša kao dio Vladinih
aktivnosti za Vladu predstavlja zakonodavne,
zakono-provedbene zadatke, te upravne, razvojne
i održavajuće zadatke vezane uz vlasnički
položaj Vlade. Država je isključivi vlasnik
mineralnog, kulturnog i prirodnog blaga, ili u
slučaju voda vlasnik rijeka, većih jezera, potoka
i kanala odvodnjavanja. Zakonodavnu i zakonoprovedbenu djelatnost Vlade potpomaže i
nedavno formirano društveno savjetodavno tijelo,
Nacionalno vijeće održivog razvoja.
U Mađarskoj zaštita okoliša i prirode spada pod
ministarsku upravu od travnja 1988. godine, kada
je ujedinjenjem Državnog ureda za vodene resurse
i Državnog ureda za zaštitu okoliša i prirode
formirano Ministarstvo za zaštitu okoliša i voda.
Ministarstvo je središnje javno-upravno tijelo
zaštite okoliša i prirode te vodenih resursa, obavlja
73
stručnu, sektorsku upravno-regulativnu funkciju
na polju zaštite okoliša i prirode, vodenih resursa
i meteorologije. Nakon parlamentarnih izbora
2010. godine nova Vlada je promijenila strukturu
ministarstava, u rezultatu čega za djela zaštite okoliša i prirode zaduženo je Ministarstvo ruralnog
razvoja. Upravljanje poslovima sektora obavlja državni tajnik za okoliš.
Vrhovni državni inspektorat za zaštitu okoliša,
prirode i voda (VDIZOPV) je organiziran i nadgledan
od strane Ministarstva. VDIZOPV je ministarski
ured pod upraviteljstvom ministra, sa samostalnim
gospodarenjem, koji se financira iz centralnog
državnog proračuna, a nadležan je za teritorij
cijele države. Vrhovna i nadzorna organizacija 10
ispektorata za zaštitu okoliša, prirode i vodenih
dobara u javnoupravnom postupku.
Inspektorat za zaštitu okoliša, prirode i voda je
teritorijalno-javnoupravna organizacija podređena
ministru zaštite okoliša i vodenih dobara, samostalna
je pravna osoba sa samostalnim gospodarenjem,
koja se financira iz centralnog državnog proračuna.
U javnopravnim postupcima podređena je
Vrhovnom državnom inspektoratu za zaštitu
okoliša, prirode i voda. Svoje zadatke upravljanja
vrši sukladno zakonskoj regulativi prema vladinoj
uredbi 347/2006. (XII. 23.) o nominiranju organa za
upravne zadatke u zaštiti okoliša, prirode i voda,
naravno u skladu sa zakonima stručne uprave.
Prostorna nadležnost ispektorata određena je prema
riječnim slivovima a ne prema granicama planskostatističkih regija, tako se može tumačiti činjenica da
na području regije Južnog Zadunavlja nadležnost
imaju čak tri inspektorata.
Uprave za zaštitu okoliša i voda imaju sličnu
teritorijanu nadležnost kako i inspektorati. Glavni
zadaci uprava su: prevencija, vodno gospodarstvo,
monitoring
vodnog
režima,
vodoopskrba,
zbrinjavanje otpadnih voda, provođenje mjera
zaštite od štetnog djelovanja voda i zaštita okoliša.
Pored obavljanja nabrojenih zadataka uprave
sudjeluju u ostvarivanju brojnih mađarskih i
međunarodnih razvojnih projekata, dijelom
kao glavni nositelji projekta, dijelom kao part-
74
neri, sudionici projekata. Južno zadunaska
uprava za zaštitu okoliša i vodenih dobara
je, kao nadležna teritorijalno-javnoupravna
organizacija, podređena ministru za zaštitu okoliša
i vodenih dobara, samostalna je pravna osoba, sa
samostalnim gospodarenjem, koja se financira
iz centralnog državnog proračuna. Jedna je od
12 regionalnih uprava, a nalazi se na području
omeđeno Dunavom, Dravom i južnom obalom
jezera Balaton, centar uprave se nalazi u Pečuhu.
Njeno upravno područje u javno upravnom smislu
čine cijela županija Baranja, istočni i srednji dijelovi
županije Šomođ, i zakonom određena područja
županije Tolna.
Uprava nacionalnog parka Dunav-Drava, kao
teritorijalno nadležna uprava među nacionalnim
parkovima Mađarske, odgovorno je tijelo,
nominirano od strane Vlade, za ekološko
upravljanje zaštićenih prirodnih prostora u
kompetencijama, koje su određene zakonom. Među
ostalima sudjeluje u prioritetnim, prvorazrednim
ekološkim i krajobraznim upravnim postupcima,
priprema planove specijalne skrbi, planove
održavanja za područja NATURA 2000, planove
o zaštiti ugroženih vrsta i druge planove prirodne
zaštite, upravlja imovinom nad državnim dobrima,
koja spadaju u njenu nadležnost.
Glavni zadatak županijskih samouprava je
usuglašavanje
zadataka
mjesnih
lokalnih
samouprava svezi zaštićenih prirodnih područja,
koji je proces detaljno reguliran Zakonom o zaštiti
prirode. Prema tome županijska samouprava daje
prijedlog o zaštiti lokalno značajnih prirodnih
područja, prema zahtjevu lokalne samouprave
sudjeluje u pripremi izrade plana zaštite,
potpomaže ekološko-zaštitne aktivnosti lokalnih
samouprava, može sklopiti ugovor sa lokalnim
samoupravama o održavanju lokalno značajnih
područja pod prirodnom zaštitom, ili glede istih
ciljeva može sudjelovati u stvaranju udruga.
Među zadatke lokalnih samouprava spada
nominiranje, održavanje, ekološki razvoj i očuvanje
lokalno značajnih zaštićenih prirodnih područja.
Važan je zadatak nadalje da izradi plan održavanja
lokalno značajnih zaštićenih prirodnih područja na
prostoru lokalnog upravljanja.
Među zadatke lokalnih samouprava spada i
osiguranje javnih usluga, od kojih se sa zaštitnog
aspekta okoliša ističu obskrba stanovništva
zdravom i pitkom vodom, prikupljanje komunalnog
otpada, te odvod i zbrinjavanje otpadnih voda.
Razvojna politika:
strategije, programi
Mađarsko-Hrvatski međudržavni
ugovori
26. siječnja 2006. godine prilikom zasjedanja prve
zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Republike Mađarske potpisan je međuvladin ugovor
o suradnji na polju zaštite okoliša i prirode, koji je
stupio na snagu 10. svibnja 2007. godine. U Mađarskoj je ovaj međuvladin ugovor priopćen vladinom
uredbom br. 127/2006. (V. 30.). Hrvatsko-mađarski
mješoviti odbor za očuvanje okoliša i prirode formiran je 2008. godine, a svoje prvo zasjedanje održao
je 10. listopada 2008. u Budimpešti. Sukladno međuvladinom ugovoru formiran je Pododbor za zaštitu
okoliša Mješovitog odbora, koji među istaknutim
ciljevima ima pripremu uspostave Prekograničnog
rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Daljnji je
zadatak prilikom priključenja Hrvatske Europskoj
uniji da se uspostavi uža suradnja u nominiranju,
održavanju područja ekološke mreže Natura 2000 i
u organiziranju savjetodavnog sustava.
Strategije, programi na nacionalnoj
razini
Sveobuhvatni okvir ciljeva i mjera mađarske ekološke politike čine Nacionalni programi za zaštitu
okoliša koji pokrivaju razdoblje od 6 godina. Izradu,
ciljeve, sadržaj i realizaciju ovih programa određuje opći zakon o zaštiti okoliša iz 1995. br LIII. Prvi
Program za operativni period između 1997 – 2002
imao je za misiju procjeniti stanje okoliša nakon
političko-društvene promjene, odrediti potrebne
pravce djelovanja, i započeti sanaciju decenijama
nagomilanih problema, te spriječiti mogućnost nastanka novih. Drugi Program između 2003 – 2008
je prvenstveno služio ispunjenju ekoloških uvjeta
za priključenje Europskoj uniji (pravna harmonizacija, institucionalni razvoj, zaštita prirodnih dobara, postupna izgradnja ekološke infrastrukture).
Pored ovog Program je uveo niz učinkovitih mjera
i odredbi, a rodile su se i nove, buduće, pozitivne
koncepcije, strategije i programi. Treći Nacionalni
program za zaštitu okoliša određen je za vremenski perijod 2009 – 2014 ali njegov sadržaj je dugoročniji od toga. Ovaj program pomoću svojstvenih
sredstava nastoji usmjeriti državu na put prema
održivom razvoju. Prikazivanjem ekoloških korelacija i aspekata, određivanjem potrebnih mjera u
skladu sa društveno-gospodarskim mogućnostima,
stvara sustav ciljeva i zadataka zaštite okoliša.
Prema zakonu 1996: LIII. 53.§ (1) o zaštiti prirode. „Državni i politički zadaci svezi zaštite okoliša,
očuvanja biološke raznolikosti su osiguranje, procjena, ocjenjivanje, zaštita i rekonstrukcija prirodnih vrijednosti, prirodnih životnih sredina, dviljih
životinjskih i biljnih vrsti i drugih ekološki važnih vrijednosti. Za harmonizaciju ovih aktivnosti
potrebna je izrada Osnovnog nacionalnog plana
o zaštiti prirode u sklopu Nacionalnog programa
za zaštitu okoliša”. Osnovni nacionalni plan zaštite prirode, pojavljuje se kao tematski akcijski plan
unutar Nacionalnog programa za zaštitu okoliša.
Planiranje i realizacija Nacionalnog programa za
zaštitu okoliša zasniva se na postojećoj sektorskoj
politici i stručnim planovima, programima:
Koncepcija o državnom gospodarenju vodama
određuje hitne državne zadatke sve do 2015. Vodno gospodarstvene ciljeve Europske unije, koji će
do 2015. postati obavezni za sve članice i zemlje
kandidate, smatra osnovnim uvjetom.
75
Program za poboljšanje kvalitete pitke vode sadrži
ulaganja koja prema modernim i kvalitetnim zahtjevima omogućuju opskrbu pitke vode. Program
koji se realizira u dvije etape služi podizanju životnog standarda stanovništva kroz realizaciju ciljeva
Zdravstveno-ekološkog i prehrambeno-sigurnosnog akcijskog programa.
Program zaštite izvorišta pitke vode služi očuvanju i poboljšanju kvalitete i unapređenju sigurnosti
opskrbe pitke vode. Sadrži mjere za naknadnu zaštitu izvorišta (saniranje, ograničavanje određenih
izvora onečišćenja) i zaštitu potencijalnih izvorišta
(zaštitu ili ograničenje građevinskih aktivnosti i
drugih izvora onečišćenja).
Nacionalni operativni program odvoda i pročišćavanja otpadnih voda ostvaruje odvodnju, biološko
pročišćavanje i zbrinjavanje otpadnih voda u odvodno-integriranim aglomeracijskim zonama u tri
vremenska perijoda (2008, 2010 i do 2015)
Cilj Državnog programa za sanaciju ekološko-štetnih poslijedica je istraživanje i upoznavanje stupnja
zagađenja, oštećenja podzemnih voda i geoloških
sredina, smanjivanje rizika onečišćenja na osjetljivim područjima, a na zagađenim područjima smanjivanje ili eliminiranje onečišćenosti.
Državni plan zbrinjavanja otpada (DPZO) je kompleksni operativni plan koji na jedinstven i jasan
način obuhvaća cjelokupnu strukturu zbrinjavanja
otpadom. Ciljevi, programi i zadaci DPZO-a potpuno harmoniziraju sa Nacionalnim programom
za zaštitu okoliša, a na taj način funkcioniraju i kao
operativna strategija za predviđeni Akcijski plan
gospodarenja otpadom.
Nacionalni ekološko-poljoprivredni program
ostvaruje tipične međustrukturalne ciljeve kao što
su razvitak ruralnih područja, razvoj poljoprivrednog sektora, zaštita prirode i okoliša, i na taj način
se nadovezuje na skoro svaki tematski akcijski plan.
Strategija za unapređenje korištenja obnovljivih
izvora energije 2008–2020 u Mađarskoj. Prvenstveni cilj strategije je pružiti koncepcionalni okvir
unapređenju korištenja obnovljivih izvora energije,
doprinijeti korištenju, širenju, učinkovitosti i druš-
76
tvenoj promidžbi suvremenih tehnologija pomoću
tržišnih sredstava i konkurencije.
Glavni cilj Nacionalne strategije održivog razvoja
(2007) je promicanje gospodarsko-društveno-ekoloških procesa ka održivom razvoju tj. približavanje i postizanje srednjo- i dugoročnog održivog razvoja Mađarske, s obzirom na domaće mogućnosti,
procese i uvjete šireg kruga. Strategija je izgrađena
na temeljima i ciljevima strategije Europske unije
opisane u Strategiji održivog razvoja. Zbog integracije stručnih grana ona je koherentna sa ciljevima sektorskih strategija i programa.
Nacionalna strategija o klimatskim promjenama
2008-2025 (NSKP) je sastavljena prema propisima
3. §-a zakona 2007: LX., koji slijedi izvršne odredbe
Okvirnog sporazuma o klimatskim promjenama
Ujedinjenih naroda i njenog Kyotskog protokola.
Sukladno međunarodnim obavezama strategiju o
klimatskim promjenama prvi puta treba izraditi za
period 2008-2025. Ciljeve ove strategije će ostvariti
daljnji nacionalni programi o klimatskim promjenama, koji će se planirati svake druge godine. Sadržaj NSKP-a prilagođen je ciljevima Nacionalne
strategije održivog razvoja.
Strategije, programi na regionalnoj
razini
Program zaštite okoliša Južnog Zadunavlja (2000):
Osnovni strateški cilj programa za zaštitu okoliša
je promicanje realizacije razvoja i operativnih uvjeta koji osiguravaju društvenu, gospodarsku i prirodno-ekološku održivost. Srednjoročni ciljevi programa su: infrastrukturalni razvoj zaštite okoliša
(zbrinjavanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom naselja), razvoj gospodarenja okoliša (razvoj
učinkovitosti potrošene energije) i razvoj povezanih usluga (informacijski sustav zaštite okoliša).
Strateško-razvojni plan razvoja zaštite okoliša Južno zadunavske regije (2006): Prvenstveni cilj strategije je usklađivanje potreba prirodno-okolišnih
sustava i ljudskog djelovanja, održivo korištenje
okoliša na način da se očuva ili revitalizira bogat-
stvo prirodnih resursa i njihovog stanja. Glavni
prijoriteti strategije: zbrinjavanje otpadnih voda,
izgradnja komunalne infrastrukture radi sačuvanja osjetljivih i dugoročno-planiranih izvorišta
pitke vode; prirodno-krajobrazna rehabilitacija, rekonstrukcija prirodnih staništa, očuvanje tipičnih
prirodno-pejzažnih karaktera; izgradnja zdravijeg
okoliša naselja (s ulaganjem i programima koji
stvaranjem prirodnog i građenog okoliša doprinose pogodnijem življenju), promicanje svjesnog
načina života, koji posvećuje veću pažnju vrijednostima prirode i zdravlja. Daljnje istaknuto ciljno područje strategije je Zelena industrija - razvoj
ekološki prilagođenog gospodarenja energijom, a
u sklopu toga što šire korištenje obnovljivih energetskih izvora i sekundarnih sirovina za pokrivanje povećanih energetskih potreba iz regionalnog
izvora.
Planovi gospodarenja vodenim slivovima: Cilj
Okvirne direktive o vodama (ONV) je postizanje
i sačuvanje povoljne kvalitete i kvantitete podzemnih i površinskih voda. Ovo je složen i dugoročan zadatak. Plan gospodarenja vodenim slivovima sadrži potrebne mjere za postizanje ovih ciljeva.
Ovaj plan s jedne strane sadrži sve osnovne informacije (o kojim se točno vodama radi, u kakvom
stanju se one trenutno nalaze, koji se problemi
pojavljuju, i koji su izvori tih problema), a s druge
strane planom određene ekološke ciljeve. Planovi
gospodarenja vodenim slivovima izrađuju se za
četiri glavna slivna područja Mađarske, od kojih se
područje CROST II projekta preklapa sa Dravskim
slivom, gdje spada tri podsustava: Mura, Feketevíz (Crna voda) i okolica rijeke Rinya (Porinjavlje).
Plan o regionalnom gospodarenju otpada (2003):
prema zakonu 2000: XLIII. i prema Državnom
planu gospodarenja otpadom, cilj ovog plana je
odrediti zadatke gospodarenja otpadom u Južno
zadunavskoj regiji. Planom određeni glavni ciljevi
su: nastojati minimalizirati količinu štetnog otpada za otklanjanje, što djelotvornije i suvremenije
koristiti potencijale i kapacitete otklanjanja; pomagati nastojanja u regiji za trenutno i planirano
prerađivanje otpada. Razvojem objekata u pogonu
za prepradu otpada, postavom nove tehnologije
osigurati učinkovitost od 50% u energetskom ili
sirovinskom korištenju otpada, te da u odlagališta
dospije samo otpad, koji se ne može otkloniti na
drugi način. Sukladno cilju Državnog plana gospodarenja otpadom potrebno je potpomagati formiranje regionalnih centara za zbrinjavanje otpada.
Strategije, programi na županijskoj
razini
Uvažavanjem prioriteta i ciljeva nacionalnih i regionalnih programa o zaštiti okoliša u sve tri županije Južno zadunavske regije pripremljeni su
programi o zaštiti okoliša. Za programe županijske
razine međutim može se reći da je njihov veći dio
sastavljen još prije regionalizacijskih procesa, krajem 1990-ih godina, i tako bi danas bilo potrebno
njihovo ponovno razmatranje, naime ograničena
im je praktična koristivost.
Ciljeve i zadatke zaštite okoliša i prirode uz programe stručnih grana zaštite okoliša karakteristično definiraju i županijski programi prostornog planiranja i uređenja:
Program prostornog planiranja i uređenja županije
Baranje (2003) sadrži zadatke određene u županijskom razvojnom programu za zaštitu okoliša, koji
nalažu ulaganja s posrednim ili neposrednim učinkom na zaštitu okoliša i prirode, a u izvedbi zahtjevaju premanentnu nazočnost prostornog planiranja i uređenja. Kod ulaganja u zelenu industriju se
uloga prostornog planiranja svodi na programske
zadatke kao što su: sakupljanje, zbrinjavanje i odlaganje istaknutog tekućeg i tvrdog komunalnog
otpada te otpadnih voda. Razvoj zaštite prirode u
županiji Baranji, otkrivanje i stavljanje pod zaštitu
prirodnih područja predstavlja važan zadatak županijskom prostornom planiranju i uređenju, koji
vrši u partnerskoj suradnji sa ravnateljstvom nacionalnog parka Dunav-Drava i sa nadležnim samoupravnim organima, ili drugim organima nadležnim za zbrinjavanje.
77
Program prostornog planiranja i uređenja županije Šomođ (2002) definira dva strateška programa s
ciljem zaštite okoliša i prirode, od kojih jedan pokriva zadatke gospodarenja otpadom, a drugi tematiku zaštite prirodnih vrijednosti. Cilj programa
je s jedne strane poboljšati stanje okoliša u županiji
putem smanjivanja pritiska na okoliš, koji je nastao
emisijom štetnih tvari, a s druge strane racionalno
gospodariti prirodnim vrijednostima (živi svijet,
geološke formacije itd.), sačuvati biološku raznolikost i stanje prirode odn. vratiti ono u stanje blisko
izvornom za buduće naraštaje.
Program prostornog planiranja i uređenja županije Tolna (2003) definira dva strateška programa s
ciljem zaštite okoliša i prirode, od kojih jedan pokriva ulaganja u zelenu industriju, a drugi tematiku zaštite prirodnih vrijednosti. Cilj programa je
dugoročno rješenje za sakupljanje, zbrinjavanje i
odlaganje istaknutog tekućeg i tvrdog komunalnog
otpada. Daljnji cilj programa je integralni turistički razvoj Nacionalnog parka Dunav-Drava i okolnih naselja, koji se zasniva na bogatstvu kulturnih
i prirodnih atrakcija ovog prostora, te nazočnost
prostornog planiranja i uređenja u izradi i realizaciji alternativnih gospodarskih programa, kao
kompenzacija za ograničenja u korištenju prostora
zbog uspostave Nacionalnog parka.
Strategije, programi na
mikroregionalnoj razini
Pored županijskih i regionalnih programa formiranjem Višenamjenskih mikroregionalnih udruga
je i u Južno zadunavskim mikroregijama izgrađen
stručni potencijal prostornog planiranja, koje pored obavljanja javnih zadataka preuzetih od naselja
izrađuje programe i strategije na mikroregionalnoj
razini. To je u brojnim mikroregijama regije dovelo
do mikroregionalnih programa za zaštitu okoliša,
ili su ciljevi i dugoročni zadaci mikroregionalne zaštite okoliša ugrađeni u strateški razvojni program
mikroregije ili pak u koncepciju prostornog planiranja i uređenja mikroregionalne udruge.
78
Izvori
Poticaj razvoju zaštite okoliša i prirode je u Mađarskoj načelno omogućen iz dva financijska izvora:
u okvirima razvojnih programa, koje osigurava
Europska unija uz nacionalno sufinanciranje te u
nacionalnim poticajnim programima koji se financiraju iz mađarskog državnog budžeta. Pored ovih
postoje i međunarodni fondovi, programi koji nisu
teritorijalno vezani za područje EU (npr. Švicarski,
Norveški fond), a u sklopu kojih se putem natječaja
također mogu osigurati novčane potpore s ciljem
zaštite okoliša i prirode.
Natječaji u sklopu operativnih
programa Razvojnog plana „nova
Mađarska” (ÚMFT)
U sklopu Razvojnog plana „nova Mađarska”
(ÚMFT) dostupni su poticaji za projekte na polju
zaštite okoliša i prirode u vremenskom periodu od
2007. do 2013.: Operativni program okoliša i energetike (OPOE) kao strukovni operativni program
te Operativni program Južnog Zadunavlja (OPJD)
kao regionalno-teritorijalni operativni program
pružaju financijsku podršku.
Cilj razvojnih projekata OPOE je ublažiti ekološke
probleme Mađarske, te postići tako poboljšanje u
kvaliteti življenja društva i prilagođavanja gospodarstva sa procesima okoliša. Operativni program podijeljen je u tri prioritetne osi – stvaranje
i održavanje okoliša ugodnog za življenje; zaštita
i očuvanje vrijednosti; prevencija, ekonomičnost i
učinkovitost.
Prioriteti i glavna područja potpore Operativnog
programa OPOE su:
• Prioritet „Zdrava i čista naselja”: gospodarenje
otpadom, zbrinjavanje otpadnih voda, poboljšanje kvalitete pitke vode.
• Prioritet „Dobro zbrinjavanje voda”: uspostava
dobre prakse zaštite od poplava, kompleksni ra-
zvoj vodozaštitno-slivnih područja, rekultivacija
odlagališta krupnog komunalnog otpada, rekreacija oštećenih okolišnih sustava, vodnogospodarsko planiranje.
• Prioritet „Dobro zbrinjavanje prirodnog blaga”:
razvoj, rekreacija i sačuvanje zaštićenih prirodnih
vrijednosti i područja, postavljanje infrastrukturalnih temelja za gospodarenje poljoprivredom i
šumama koje čuva i štiti prirodna staništa, razvoj
mreže edukativnih eko-staza.
• Prioritet „Unapređenje korištenja obnovljivih
izvora energije”.
• Prioritet „Učinkovito korištenje energije”.
• Prioritet „Održivo življenje i potrošnja: unapređenje održive potrošnje, razvojnih mogućnosti
vezane uz ciljeve e-zaštite okoliša”.
Operativni program se realizira putem poziva za
natječaj u okviru akcijskih planova za 2-3 godine ili
putem potpore istaknutih projekata.
Potporu prioritetima „Zdrava i čista naselja”, „Dobro zbrinjavane voda”, „Učinkovito korištenje
energije” osigurava Kohezijski fond, tako pravo
na ove izvore ima cijelo područje države. Potporu
prioritetima „Dobro zbrinjavanje prirodnih dobara”, „Razvoj korištenja obnovljivih izvora energije”,
„Održivo življenje i potrošnja” omogućuje Europski fond za regionalni razvoj koji je otvoren konvergencijskim NUTS II regijama (Zapadna Panonija,
Središnje Zadunavlje, Južno Zadunavlje, Sjeverna
Mađarska, Sjeverna Nizina, Južna Nizina).
U slučaju OPOE-a veći dio natječaja se odvija u tzv.
dvokružnom sistemu, gdje se u prvom krugu uručuju planovi projekta, a u prijelaznom razvojnom
periodu između dva kruga se izgrađuje tehnički
sadržaj projekta, krug djelovanja koja zadovoljavaju kriterijima potpore i proračun projekta.
Operativni program Južnog Zadunavlja (OPJZ) sadrži 5 prioriteta, od kojih peti prioritet „Promicanje dostupnosti i razvoj okoliša” sadrži poticajne
mogućnosti za zaštitu okoliša. „Infrastrukturalna
obskrba zaštite okoliša, jačanje ekološke sigurnosti i smanjivanje ekoloških rizika” je cilj u sustavu
prioriteta OPJZ-a koji služi zaštiti okoliša i prirode.
Područja Operativnog programa Južnog Zadunavlja s ciljem zaštite okoliša
• Razvoj sustava zbrinjavanja otpadnih voda sitnih naselja (pojam sitnih naselja u zbrinjavanju
otpadnih voda je određen prema pokazatelju količine ispuštenih organskih tvari po osobi, ako je
ovaj pokazatelj ispod 2000 onda u smislu zbrinjavanja otpadnih voda govorimo o sitnom naselju;
ona ne spadaju u aglomeraciju odvoda i pročišćavanja otpadnih voda): izgradnja odvodnog
sustava komunalnih otpadnih voda, centralno
zbrinjavanje i po mogućnosti ekološko (prirodno) pročišćavanje sakupljenih komunalnih otpadnih voda, posebno zbrinjavanje komunalnih
tekućih otpada (npr. lokalno mini-postrojenje za
odlaganje otpadnih voda, mikro-postrojenje za
pročišćenje otpadnih voda, posebno odlaganje
otpadnih voda u zatvorenom sustavu).
• Zaštita od geoloških opasnosti – zaštita i prevencija od geoloških izvora opasnosti, zaštita kakvoće na područjima vodenih tokova regionalne
važnosti u okvirima integriranog vodnogospodarskog sustava: zadržavanje i dopuna količine
vode u cilju postizanja „dobrog stanja” (razvoj
gospodarenja zaobalnim vodama kao vodenim
zalihama, regionalno zadržavanje, nadoknada
vodom i spremanje voda, rehabilitacija vodenih
sustava). Razvoj upravljanja vodnog sustava s ciljem zaštite od oborinskih i zaobalnih voda, stabilizacija stanja na lokacijama opasnosti od klizanja i odrona visokih obalnih područja Dunava i
jezera Balaton (Blatnog jezera).
Gore navedene mogućnosti finacijske potpore
otvorene su lokalnim samoupravama, udrugama
lokalnih samouprava, ili teritorijalno nadležnim
višim Upravama vodnogospodarskog i ekološkozaštitnog karaktera. Intenzitet potpore je karakteristično visok, varira između 90% i 100%, tako
podnositelji natječaja svoje ciljeve u razvoju zaštite
okoliša ostvaruju niskim vlastitim financiranjem,
pomoću potpore Europske unije.
Programi Europske teritorijalne suradnje (ETS)
imaju glavni cilj da potpomažu jaču integraciju,
harmonični i uravnotežen razvoj prostora Europ-
79
ske unije. Unutar ovih ciljeva formulirani su programi tri vrste: prekogranične, međunacionalne
(transnacionalne) i međuregionalne (interregionalne) suradnje. Napomenutim ciljem uz sudjelovanje Mađarske je izrađeno 7 pograničnih, 2
transnacionalna i 4 interregionalna programa.
Ostvarivanje ovih programa je uglavnom započeto 2008 godine. Ciljevi SEP-a mogu se ostvariti projektima, koje potpomaže Europski fond za
regionalni razvoj. Ciljevi igraju važnu ulogu u
osiguranju harmoničnog i održivog razvoja europskog prostora, a usredotočuju se na područja: istraživanje i razvoj, informacijsko društvo,
zaštita okoliša, prevencija rizika te integralno
gospodarenje vodama. Pregledavši 7 pograničnih, 2 transnacionalna i 4 interregionalna programa možemo ustanoviti da u svakom od njim
istaknut prioritet i značajnu financijsku potporu uživaju mjere za zaštitu okoliša. Uz tradicionalni zajednički razvoj zaštite prirode i okoliša
te voda nailazimo i na suradnju u zajedničkom
istraživanju, planiranju i obrazovanju.
Nije inicijativa Europske Zajednice, ali glede
potpore i razvoja zaštite okoliša tzv. Švicarske
donacije predstavljaju značajni poticajni sustav. Prema bilateralnom ugovoru između Europske unije i Švicarske potpisanom 27. veljače
2006. Švicarska će preko pet godina osigurati
za deset novih punopravnih članica Europske unije razvojni doprinos u visini od 1 milijarde švicarskih franaka. Od toga dio koji čini
okvir mađarskim potporama je 130,7 milijuna
franaka, približno 21,7 milijardi mađarskih forinti. Uz ostala stručna područja program daje
potporu i razvoju zaštite okoliša: sprečavanju
i zbrinjavanju prirodnih katastrofa – okvirnom
financijskom potporom od 2 milijuna švicarskih franaka; razvoju, modernizaciji i rekonstrukciji osnovne infrastrukture i razvoju okoliša – okvirnom financijskom potporom od 30
milijuna švicarskih franaka; međugraničnim
ekološkim inicijativama, biološkoj raznolikosti i
zaštiti prirode – okvirnom financijskom potporom od 5 milijuna švicarskih franaka.
80
Nacionalni poticajni programi
Pored financijskih izvora Europske Unije za Zelena
ulaganja i razvoj zaštite okoliša sve do 2009. postojalo je više poticajna programa, ali od 2009. ovi
su nacionalni izvori skoro potpuno nestali. Među
ovim programima je najznačajniji bio Usmjereni
fond za zaštitu okoliša, kasnije program „Zeleni
izvor” koji je funkcionirao kao centralna potpora u
nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i voda. Pored toga iz centralnog budžeta financijsku potporu
razvoju zaštiti okoliša nudilo je više programa pod
regionalnim nadzorom. Takvi su bili Teritorijalnoregijski razvojni usmjereni fondovi, kao i potpore
TEKI, LEKI, CEDE usmjerene razvoju i konvergenciji ekonomsko-društveno zaostalih područja
i naselja. Ovi programi potpore funkcionirali su
u nadležnosti regionalnih, a dijelom i županijskih
organa. Pored gore navedenih ostvarena su brojna
ekološko-infrastrukturalna ulaganja pomoću sustava namjenjenih i ciljanih potpora iz centralnog
državnog i županijskog proračuna.
U 2010. godini od gore opisanih programa financijskih izvora samo je Program „Zeleni izvor” jedini
opstao, a pruža potporu društvenim organizacijama, formiranim u cilju sačuvanja okoliša i prirode
za ostvarivanje svojih programa svezi zaštite okoliša i prirode.
Prikaz dobre prakse,
uzorni projekt
Rekonstrukcija slivnog sustava
rijeke Rinya
Osnovni podaci
Projekt je ostvaren u ovkiru Operativnog programa
Južnog Zadunavlja DDOP 5.1.5/A u sklopu
komponente projekta: „Razvoj zaštite regionalno
značajnih površinskih voda na područjima
vodozaštitnih zona”. Ukupna vrijednost projekta
je 578 milijuna forinti sa 100%-im intenzitetom
potpore.
Nositelj projekta je Upraviteljstvo za zaštitu okoliša
i voda Južnog Zadunavlja
Početak projekta 01. siječnja 2010., završetak
projekta 31. listopada 2011.
Cilj projekta: Rekonstrukcija rijeke Rinya kod
naselja Babócsa, Szabás, Lábod, s naglaskom na
zaštitu od štetnih djelovanja voda, osiguranje
kvalitativne i kantitativne zaštite voda.
Nužnost i opravdanost projekta
Bez rekonstrukcije korita vodnih tokova u kratkom
roku može doći do znantnog pogoršanja njihovog
stanja. Širenjem raslinjem pokrivenih površina dolazi do znatnog smanjenja u kapacitetu riječnog
nivoa vode i povećava se opasnost od lokalnih
vodnih šteta, a zbog djelovanja ekstremno visokih
vodostaja na donjem toku se rječno korito očekivano dalje produbljuje. Promjena klimatskih uvjeta vjerojatno srednje i dugoročno pokazuje svoje
djelovanje i na područjima pješčara, pješčanih humaka unutrašnjeg Šomođa u vidu privremenog
isušenja rječnih korita, a time paralelno moguće
opadanje nivoa podzemnih voda. Ovi nepovoljni
trendovi u prirodnom vodenom sustavu djeluju i
na ekosistem okoliša i na gospodarenje okolnim
područjima. Smanjivanjem nivoa malih vodostaja
vodoopskrba ribnjaka postaje nesigurna, kao i opskrba izvornih baza navodnjavanja, a preko pada
razine podzemnih voda čak i šuma. Na području
Baboče potrebe direktnog navodnjavanja već ni
sada ne zadovoljava ljetni vodostaj rijeke Rinya.
Za sada još povoljni prirodno-krajobrazni uvjeti se
mogu okrenuti u krivi smjer. Bez zadovoljavajuće
prirodne količine vodene opskrbe riječnih tokova,
uljevanjem otpadnih voda povećava se rizik onečišćavanja tla i podzemnih voda tipa havarije.
Sadržaj projekta
Projekt rekonstrukcije vodnog sustava rijeke Rinya
obuhvaća tri vodotoka pod državnom upravom na
području unutrašnjeg Šomođa. Rinya na području
naselja Babócsa, Lábod-a i Sabás-a prikuplja površinske vodotoke sa područja od 905 km2. Omogućuje odvod brojnih jaraka, vodotoka, koji su u nadležnosti države, samouprava ili tvornica. Projekt
ostvaruje kompleksni razvoj područja. Uz obranu
od štetnih djelovanja voda dugoročno opskrbljuje
prirodu i ljudske aktivnosti sa potrebnom količinom kvalitetne vode. Radi postizanja „dobrog stanja” opisanog u Okvirnom vodnogospodarskom
načelu rehabilitacijom rječnih korita ostvaruje regionalne vodozaštitne mjere. U sklopu razvoja se
pojačava sigurnost poljoprivrednog i šumarskog
korištenja voda te pomoću stabilizacije dna rječnog
korita ili sa mogućim podizanjem dna zaustavit će
se daljnje produbljivanje rječnih korita radi održavanja dobrog ekološkog stanja. Prema ekološkim
kriterijima doći će do rekonstrukcije rječnih korita niskih vodostaja, koje će kroz vodotok osigurati
vertikalnu prelaznost vodene faune.
Planirane tehničke intervencije
Rekonstrukcija rijeke Rinya kod naselja Babocsa:
rekonstrukcija rječnog korita prilagođena prirodnom okolišu u dužini od 25,25 km sa ugradnjom
elemenata osiguranja rječnog korita niskog vodostaja, na nekim mjestima sadnjom autohtonih biljaka. Izgradnja objekata hidrotehničke regulacije: 1
vodena stepenica za ribe, 4 hidrotehničke stepenice, 9 objekta stabilizacije korita. Razvoj monitoringa, rekonstrukcijom usklađena pregradnja mjerila
vodostaja kod Nagyatád-a.
Rekonstrukcija rijeke Rinya kod naselja Lábod: rekonstrukcija rječnog korita prilagođena prirodnom
okolišu u dužini od 9,25 km, izgradnja nekoliko
objekata radi osiguranja korita niskog vodostaja,
mjestimično sa sadnjom autohtonih biljaka. Izgradnja objekata hidrotehničke regulacije: 3 hidrotehničke stepenice, 1 plićak, 2 propusta/mosta na
ušćima sporednih vodenih jaraka. Razvoj monitoringa: Izgradnja jednog mjerila vodostaja za praćenje vodostaja rijeke Rinya i njenog vodnog sustava
u okolici naselja Lábod.
81
Rekonstrukcija rijeke Rinya kod naselja Szabás: rekonstrukcija rječnog korita prilagođena prirodnom
okolišu u dužini od 5,138 km sa izgradnjom nekoliko objekata osiguranja korita niskog vodostaja na
desnoj obali, mjestimično sa sadnjom autohtonih
biljaka. Izgradnja objekta hidrotehničke regulacije:
1 propusta/mosta na ušćima sporednih vodenih
jaraka.
Očekivani rezultati projekta
Rezultatom planiranog razvoja vodeni tokovi će
biti prikladni za odvodnju prinosa visokog vodostaja, te je moguća mehanizacija održavanja njihovih korita. Uspostavom vegetacije korita malih
vodostaja prilagođena prirodnom okolišu brzina
vode će se usporiti, i tako postići viši vodostaj za
vrijeme istih minimalnim prinosa. Na pojedinim
mjestima niski vodostaj će se vjerojatno povećati
što će pozitivno djelovati kako na same vodotoke
tako i na njihov živi svijet.
Slika br. 17: Tipično stanje rijeke Rinje prije rekonstrukcije. Izvor: nositelj projekta.
Slika br. 18: Područje projekta (označeno
sivom bojom). Izvor: nositelj projekta.
82
Zaštita prirode i okoliša
Hrvatska
Uvod
U ovoj analizi stanja sektora zaštite okoliša i prirode cilj nam je dati pregled općih ciljeva zaštite
okoliša na podruyčju Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.
Karakteristike područja:
• Reljefno je pretežito nizinsko područje, prirodno omeđena Dravom te brdovitijim rubnim područjima Kalničkog gorja i Bilogore.
• Obilježeno je kontinentalnom klimom.
• Rapolaže brojnim prirodnim resursima (plodno
tlo, velike površine kvalitetnog poljoprivrednog
zemljišta, šume i vodni resursi).
• Raspolaže značajnim resursima pitke vode: 2
velike rijeke (Drava, Dunav), te podzemne vode,
koje je radi kvalitetnijeg gospodarenja, potrebno
bolje istražiti. Ujedno postoji više ustanovljenih
i operativnih vodocrpilišta, koja opskrbljuju vodoopskrbne sustave na i van područja, te nekoliko potencijalnih vodocrpilišta.
• Područje je bogato zalihama šljunka, pijeska,
nafte i plina te se provodi aktivna eksploatacija
navedenih resursa, ima i značajan potencijal za
korištenje geotermalnih voda, koji je također tek
manjim dijelom istražen i korišten.
• Demografski trendovi kontinuirano su negativni tijekom posljednjih 50-ak godina, tj. ukupan
broj stanovnika kontinuirano se smanjuje.
• Istočno-zapadni prometni koridor kroz županijska središta, te koridor V/c, koji kroz Osječkobaranjsku županiju u sjeverno-južnom pravcu
spaja Budimpeštu sa Jadranskim morem (Ploče).
• Iako područje graniči sa Republikom Mađarskom, ne postoji mogućnost prekograničnog
utjecaja u slučaju incidenta, budući da na području županije nema velikih onečiščivaća sa
opasnim tvarima koji bi mogli djelovati na udaljenost.
Pravni okvir
Očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna je od
najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, članak 3. Ustava. Zakoni iz pravnog područja zaštite okoliša kao i drugi zakoni moraju biti
u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s
Ustavom i Zakonom.
Ustavne odredbe Republike Hrvatske koje predstavljaju osnovu za oblikovanje okvira i sadržaja
prava okoliša utvrđuju:
• pravo na zdrav život;
• obvezu države da osigura uvjete za zdrav okoliš;
• dužnost pojedinca da u sklopu svojih ovlasti i
djelatnosti, osobitu skrb posvećuje zaštiti zdravlja ljudi;
83
• pružanje osobite zaštite svim stvarima i dobrima
od osobitog ekološkog značenja, koji su od interesa za Republiku Hrvatsku;
• mogućnost ograničenja poduzetničke slobode
i vlasničkih prava radi zaštite prirode, ljudskog
okoliša i zdravlja ljudi.
Pravno područje zaštite okoliša uređuje niz zakona
sa pratećim uredbama i pravilnicima koji su usklađeni sa europskim direktivama i međunarodnim
ugovorima. Neki od zakonskih propisa:
Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) i
Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02);
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - temeljni akt
koji određuje i uređuje okolišnu komponentu održivog razvoja, odnosno utvrđuje ciljeve, mjere, načela, dokumente, provođenje, odgovornosti, financiranje, te nadzor zaštite okoliša;
Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08);
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09);
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08);
Zakon o vodama (NN 153/09);
Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03);
Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine
(NN 178/04);
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske
(NN 110/07) ;
te zakoni koji sadrže norme kojima se uređuje postupanje sa sastavnicama okoliša prilikom planiranja gospodarskih djelatnosti kao i posebni zakoni
koji uređuju postupke i mjere sprječavanja i onečišćenja okoliša te sadrže mjere koje smanjuju rizik
po okoliš.
Opće konvencije koje horizontalno pokrivaju zaštitu okoliša jesu:
• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko
državnih granica (Espoo);
• Konvencija o prekograničnim učincima industrijskih akcidenata;
• Konvencije, koje horizontalno pokrivaju zaštitu okoliša: konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pri-
84
stupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška
konvencija) i njezin Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavala uz Arhušku
konvenciju, te Protokol o strateškoj procjeni
okoliša koje je potpisala Republika Hrvatska.
Ostali međunarodni ugovori koji pokrivaju
područje zaštite okoliša, odnosno pojedinih sastavnica okoliša, dani su u dokumentima kojima su obrađene pojedine sastavnice i pojedina
područja.
Temeljem zakona o zaštiti okoliša doneseni su i
provedbeni propisi:
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš
(NN 64/08, 67/09);
• Uredba o strateškoj procjeni plana i programa
na okoliš (NN 64/08);
• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN
35/08);
• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08);
• Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN 70/08);
• Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99,
86/99, 12/01);
• Pravilnik o priznanjima i nagradama za dostignuća na području zaštite okoliša (NN 26/02,
36/02) i dr.
Prilikom približavanja EU zakonski propisi su
usklađivani sa europskim direktivama, a neke
od njih su:
• Direktiva Vijeća ministara 2001/42/EC o procjeni utjecaja određenih planova i programa na
okoliš;
• Direktiva Vijeća ministara 85/337/EGS o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
• Direktiva 97/11/EEC o procjeni određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
• Direktiva 96/61/EC o cjelovitom sprečavanju i
nadziranju onečišćavanja okoliša (IPPC Direktiva);
• Direktiva 2003/4/EC o pristupu ekološkim informacijama;
• Direktiva 96/82/EC o kontroli opasnih nesreća
uključujući opasne tvari (Seveso II Direktiva);
• Uredba (EC) br.1980/2000 Europskog parlamenta i Vijeća o revidiranom programu dodjele znaka zaštite okoliša Zajednice;
• Uredba (EC) br.761/2001 Europskog parlamenta
i Vijeća ministara o dopuštanju dobrovoljnog sudjelovanja institucija u sustav Zajednice za ekološko upravljanje institucijama (EMAS).
cijskim službama kao i sa Javnim ustanovama za
zaštitu prirode.
Razvojna politika:
strategije, programi
Nacionalna razina
Institucionalni okvir
Nacionalna razina
Krovno tijelo Republike Hrvatske koje se bavi problematikom zaštite okoliša je Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Navedeno ministarstvo sudjeluje u izradi zakonskih akata, provodi procedure utjecaja na okoliš te putem
inspekcijskih služba kontrolira stanje na terenu i dr.
Po pitanjima zaštite okoliša važnu ulogu ima i
Agencija za zaštitu okoliša, koja je nezavisna javna
ustanova osnovana odlukom Vlade Republike
Hrvatske, a služi za prikupljanje, objedinjavanje i
obradu podataka o okolišu. Navedena agencija je
uspostavila te kontrolira točnost podataka Informacijskog sustava zaštite okoliša RH.
Krovno tijelo zaštite prirode je Ministarstvo kulture
koji u suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu prirode sudjeluje u izradi zakonskih propisa kao i kontroli provođenja istih. Ujedno izrađuju karte, stručne podloge planiranih zaštićenih područja kao i
područja evidentiranih u NATURA 2000.
Regionalna razina
Na regionalnoj razini problematikom zaštite okoliša i zaštite prirode bave se upravna tijela županija koja sudjeluju u provođenju propisa, izradi
elaborata, i dr. Navedena tijela surađuju sa inspek-
Hrvatski sabor je 2002. godine donio Nacionalnu
strategiju zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš koji su u najvećoj mogućoj mjeri
izrađeni u skladu s 5. i 6. akcijskim programom
EU. Plan sadrži detaljne planove djelovanja za tematska područja zaštite okoliša.
Regionalna razina
Na regionalnoj razini donijeti su određeni strateški razvojni dokumenti koji predstavlaju osnovicu
okolišne politike djelovanja pojedine Županije.
Koprivničko-križevačka županija
Temeljem usvojenog Izviješća o stanju okoliša u
Koprivničko-križevačkoj županiji za 2000-2004
(Službeni glasnik KKŽ, br. 6/04) koji je prikazao
realnu sliku stanja okoliša Županije izrađeni su
dokumenti kojima su propisane određene smjernice i mjere s ciljem poboljšanja stanja okoliša, a
to su:
• Program zaštite okoliša Koprivničko-križevačke župnije (Službeni glasnik br. 5/06) – dokument kojim se provodi županijska politika zaštite okoliša te treba postaviti jasne ciljeve zaštite
okoliša, prepoznati prioritetne probleme zaštite
okoliša na lokalnoj razini te dati prijedlog učinkovitih i ostvarivih rješenja po pojedinim sastavnicama okoliša;
• Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije (Službeni glasnik br. 8/01);
85
• Izmjene i dopune prostornog plana Koprivničkokriževačke županije (Službeni glasnik br. 8/07);
• Plan gospodarenja otpadom Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2008.-2015. godine
(Službeni glasnik br. 5/08);
• Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na
području Koprivničko-križevačke županije za
razdoblje od 2008 do 2012 god. (Službeni glasnik
br. 5/08);
• Plan intervencija u zaštiti okoliša KKŽ (Službeni
glasnik KKŽ, br. 3/05);
• ROP Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2006.-2013. godine.
Navedenim dokumentima detektirano je i posebno naglašeno stanje u pogledu problematike
zbrinjavanja otpada, nedovoljne zaštite i očuvanja
podzemne pitke vode, nekontrolirane primjene
„zaštitnih“ sredstava u poljoprivredi, nedovoljnog monitoringa kakvoće zraka, vode i tla iako
su propisima navedene obveze jedinica lokalne
samouprave o uspostavi mehanizma za praćenje i
očuvanje navedenih resursa. Ujedno upozorava se
na trajnu degradaciju okoliša nastalog uslijed nekontrolirane eksploatacije mineralnih sirovina i dr.,
te su propisane smjernice i mjere za sprječavanje i
ograničavanje onečišćavanja okoliša kao i mjere za
očuvanje i unapređenje stanja okoliša.
ROP-a Koprivničko-križevačke županije navodi
četiri glavna strateška cilja koja su ovim dokumentom detaljnije razrađena u obliku mjera i prioriteta:
• Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo;
• Strateški cilj 2: Razvoj prometne i komunalane
infrastrukture;
• Strateški cilj 3: Jačanje ljudskih resursa i podizanje ljudskih standarda;
• Strateški cilj 4: Održivo korištenje prirodnih i
kulturnih dobara i okoliša.
Koncept održivog razvoja treba postati odrednica strategije razvoja Županije kako bi se ostvario
gospodarski i socijalni napredak uz dugoročno
očuvanje okoliša. Stoga je potrebno uvoditi zaštitu
okoliša u sve sektore privrede, razvojne planove,
86
projekte i programe. U svemu tome se Hrvatskoj
kao kandidatu za priključenje u Europsku uniju,
dugoročno i strateški nameću implementacije europskih standarda i kriterija.
Od strateški važnih ciljeva Koprivničko-križevačke županije, a u cilju očuvanja biološke raznolikosti,
mogu se izdvojiti sljedeći:
• uspostaviti cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada;
• uspostaviti sustav redovitog praćenja kvalitete
zraka;
• spriječiti onečišćenja vodotoka ugradnjom uređaja za pročišćavanje;
• spriječiti nekontroliranu uporabu pesticida u poljoprivredi;
• osigurati praćenje stanja okoliša (monitoring) za
sve zahvate za koje je određeno provođenje procjene utjecaja na okoliš;
• osigurati sagledavanje mogućeg nepovoljnog
utjecaja planiranih zahvata postupkom procjene
utjecaja na okoliš;
• evidentirati i kartirati različite tipove staništa na
prostoru Županije prema međunarodnoj CORINE –Biotopes klasifikaciji koja predstavlja standard na europskoj razini;
• načiniti popis (check-list) i crvene liste ugroženih
biljnih i životinjskih vrsta kao i karte njihova rasprostranjenja;
• identificirati područja za koja je potrebno izraditi program revitalizacije (sanacijski program), te
poticati oporavak ugroženih biljnih i životinjskih
zajednica, odnosno vrsta;
• uspostaviti što veći broj zaštićenih područja prirode u kojima se aktivno provode propisane mjere zaštite;
• aktivno provoditi mjere očuvanja zaštićenih područja prirode, te provoditi akcije upoznavanja
šire javnosti sa potrebom očuvanja prirode;
• integrirati očuvanje i održivo korištenje prirodnih vrijednosti (mjere zaštite okoliša) u svu plansku i provedbenu dokumentaciju;
• poboljšati učinkovitost i organiziranost, sada nedostatnog inspekcijskog nadzora;
• sprječavati bespravnu izgradnju objekata čija je
izgradnja dozvoljena izvan građevinskih pod-
•
•
•
•
ručja, a nalaze se na osobito vrijednim područjima prirode;
prilikom izvođenja meliorativnih, hidroregulacijskih, komasacijskih i sličnih zahvata, u najvećoj
mjeri izbjegavati uništavanje prirodnih vrijednosti (nastojati sačuvati šumarke, živice, manja
vodna staništa, prirodne potoke i sl.);
spriječiti bespravnu eksploataciju mineralnih sirovina, te gradnju, naročito na područjima osobitih prirodnih vrijednosti;
sanirati i rekultivirati eksploatacijska polja mineralnih sirovina;
povećati ulogu sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o zaštiti okoliša, prirode i dr.
Virovitičko-podravska županija
Na regionalnoj razini doneseni su određeni strateški razvojni dokumenti u kojima su određeni ciljevi
zaštite okoliša, kao i zaštita prirodnih i kulturnih
dobara.
Između ostalih to su:
• Prostorni plan županije – i dvije Izmjene i dopune Plana. U Planu posebna poglavlja se odnose
na zaštitu prirodnih i kulturnih dobara , kao i zaštitu okoliša.
• Plan gospodarenja otpadom za županiju – u kojem su definirane mjere smanjivanja količine na-
•
•
•
•
stanka otpada, kao i načini zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada.
Plan intervencija u zaštiti okoliša – napravljen je
na temelju 34 operativna plana gospodarskih subjekata na području županije koji u svojim proizvodnim procesima upotrebljavaju opasne tvari
koje nekontroliranim emisijama uslijed akcidentnih situacija mogu ugroziti okoliš.
Program gospodarenja mineralnim sirovinama
na području Virovitičko – podravske županije.
Katalog zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Virovitičko – podravske županije.
ROP.
Izrađena su i četverogodišnja Izvješća o stanju okoliša (zadnje 2004-2008. god.), dvogodišnje Izvješća
o kakvoći zraka na području županije (zadnje 2008.
god.), kao i godišnja Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom za područje županije iz kojih je
vidljivo što je županija poduzela i što planira poduzeti u narednom razdoblju u rješavanjima pitanja
zaštite okoliša.
Opči ciljevi zaštite okoliša u uskoj vezi su sa održivim razvojem. Osnovni ciljevi na kojima se baziraju izrađeni dokumenti za Virovitičko-podravsku
županiju su:
• Očuvati bioraznolikost;
Prioritet 3: Očuvanje okoliša
Mjera 1: Uspostavljanje sustava kontinuiranog monitoringa sastavnica okoliša
Cilj mjere:
Uspostava trajnog sustava praćenja svih sastavnica okoliša radi porasta životnog standarda i zdravijeg
života stanovništva, ali i razvoja gospodarstva i poduzetništva; identifikacija i usvajanje specifičnih pokazatelja (indikatora) kojima bi se pratile promjene u stanju okoliša na području cijele države (mogućnost
usporedbe s drugim županijama).
Sadržaj:
Uspostava transparentnog monitoringa zraka; unaprjeđenje postojećeg monitoringa voda (podzemnih i
površinskih); uspostava trajnog monitoringa kakvoće tla; razvijanje i jačanje sustava gospodarenja otpadom (za sve tokove otpada) te kontrola utjecaja na zdravlje i životni standard ljudi; izrada jedinstvene baze
podataka (GIS) svih negativnih opterećenja okoliša KKŽ-a; osiguravanje transparentnosti i dostupnosti
svih podataka putem letaka, brošura, medija i internetskih stranica.
Nositelji: Županija, gradovi i općine, udruge, Hrvatske vode, Zavod za javno zdravstvo.
87
Prioritet 3: Očuvanje okoliša
Mjera 2: Obrazovanje o održivom razvoju i zaštiti okoliša
Cilj mjere:
Podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja prirode i okoliša; osvješćivanje činjenice i stvaranje
javnog stava o tome da je investicija u prirodu i okoliš dugoročna i isplativa.
Sadržaj:
Obrazovanje gospodarstvenika o održivom razvoju; poticanje sve veće primjene BAT tehnologije; uključivanje tema iz područja zaštite okoliša u nastavne planove i programe; organiziranje stručnih skupova i
popularnijih tribina o pitanjima odnosa s okolišem; uspostavljenje bliske suradnje između uprave, znanstvenih institucija, nevladinih udruga, školstva i medija; popularizacija održivog razvoja.
Nositelji: Obrazovne ustanove, mediji, gospodarski subjekti i udruge
• Izraditi kartu flore i faune sa naglaskom na zaštićene i ugrožene vrste;
• Očuvati kulturna i prirodna dobra;
• Očuvati ležišta i izvorišta pitke vode;
• Provoditi kontinuirani monitoring okoliša;
• Evidentirati i kontrolirati izvore onečišćenja u
zraku, vodi i tlu (napraviti reviziju gospodarskih subjekata koji te izvore prijavljuju u Registar
onečišćenja okoliša ROO);
• Osigurati kontroliranu eksploataciju mineralnih
sirovina, (naročito onemogućiti bespravnu eksploataciju pijeska i šljunka uz rijeku Dravu), uz
propisane mjere zaštite okoliša i obveznu sanaciju napuštenih eksploatacijskih polja;
• Uspostaviti područne mreže za praćenje kakvoće
zraka;
• Izraditi karte buke za županijsko središte (Virovitica);
• Omogućiti svakom naselju u županiji priključak
na komunalnu infrastrukturu (vodovod i kanalizaciju) u svrhu kvalitetnijeg načina življenja i
očuvanja okoliša;
• Omogućiti javnosti uvid u sve razvojne programe, planove i zahvate i upoznati ih sa krajnjim
ciljevima projekata, kako bi i ona aktivno sudjelovala u donošenju konačnih rješenja.
Osječko-baranjska županija
Opći ciljevi zaštite Osječko-baranjske županije:
zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje
kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, ra-
88
cionalno korištenje prirodnih izvora i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet
zdravog i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite
okoliša su:
• trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti
prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti;
• očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara;
• očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika;
• unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih
uvjeta života.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu se:
• predviđanjem, praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja
na okoliš,
• zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova
okoliša,
• sprječavanjem rizika i opasnosti po okoliš,
• poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih
izvora i energije,
• poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš,
• ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja,
• sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš,
• sanacijom oštečenih dijelova okoliša,
• razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u
odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem
zaštite okoliša,
• donošenjem propisa o zaštiti okoliša,
• obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša.
Koncept održivog razvoja treba postati dominantna odrednica razvoja Republike Hrvatske, te se
na budučnost razvoja zaštite okoliša treba gledati
drugačije i u znatno širem kontekstu nego do sada.
Polazeći od koncepta održivog razvoja zaštitu okoliša potrebno je ugraditi u sve strateške planove,
programe i projekte Republike Hrvatske. Održivi
razvoj temeljna je postavka i Strategije razvitka
Osječko-baranjske županije
Kako bi se ustanovilo postojeće stanje okoliša na
području Osječko-baranjske županije te kako bi se
definirale aktivnosti na poboljšanju postojećeg stanja izrađeno je Izvješće o stanju okoliša na području Osječko-baranjske županije.
Cilj na županijskoj razini, koji s jedne strane proizlazi iz stvarnih potreba, a s druge strane je definitivno u skladu s aktualnim kontekstom uspostave
cjelovitog informacijskog sustava okoliša države,
je uspostava informacijskog sustava zaštite okoliša županije. Pri tome je izrazito važno naglasiti da
se pod predlaganom zadaćom uspostave informacijskog sustava zaštite okoliša županije ne podrazumijeva nemoguća zadaća uspostave „idealnog“
županijskog informacijskog sustava okoliša u kontekstu koji je vrlo daleko od idealnog, već dosizanje
maksimuma koji je u postojećim uvjetima ostvariv,
identifikacija i prepreka njegovom daljnjem unapređenju, te iniciranje promjena i dopuna kojima
će se te prepreke postupno uklanjati.
Informacijski sustav okoliša županije ključan je element sustava zaštite okoliša županije, nužan preduvjet za većinu drugih mjera, koji ni u budućnosti
neće biti izgrađen s nacionalne razine, već, posve
logično, spada u nadležnost županijske i lokalne
samouprave. Nadalje, uspostavom sustava osigurala bi se:
1. trenutno najbolja moguća informacijska i analitička potpora sustavu odlučivanja u pitanjima
zaštite okoliša na razini županije;
2. okvir za prikupljanje sustavno, problemski orijentirano organiziranje informacija i podataka
iz brojnih postoječih pojedinačnih inicijativa i
projekata;
3. osnova za identifikaciju „praznina“ u našem
poznavanju stanja okoliša i iz nje izvedenog
programa unapređenja praćenja stanja okoliša
na području OBŽ.
Uspostava županijskog informacijskog sustava
okoliša pretpostavlja ispunjenje više zadaća, kojima će se postupno uspostaviti sve tri osnovne
funkcije informacijskog sustava, a to su: prikupljanje, obrada i distribucija informacija.
Izvori, financijska
sredstva
Nacionalna razina
Potpore na nacionalnoj razini koje spadaju u sferu
zaštite okoliša i prirode:
• potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost;
• potpore Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva;
• potpore Ministarstva kulture.
Financiranje sustava zaštite okoliša u RH okvirno je definirano čl. 174. Zakona o zaštiti okoliša,
prema kojemu se sredstva za provođenje mjera iz
strategije i programa zaštite okoliša osiguravaju
u „državnom proračunu, proračunima jedinica regionalne uprave, jedinicama lokalne samouprave,
sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost (FZOEU) i iz drugih izvora u skladu sa zakonom“. Proračunska sredstva ostvaruju
se i primjenom raznih ekonomskih instrumenata
u vezi s onečišćavanjem i iskorištavanjem okoliša.
Prikupljena sredstva se ili u različitim omjerima
89
usmjeravaju dijelom u državni, dijelom u proračune lokalne uprave i samouprave, ili ostaju isključivo lokalnoj samoupravi (šumski doprinos, naknada za iskorištavanja mineralnih sirovina, naknada
za zaštitu okoliša koju propisuju jedinice lokalne
samouprave za svoje područje). Drugi izvori uključuju vlastita sredstva onečišćivača, zajmove, sredstva međunarodne pomoći, ulaganja stranih ulagača, i dr.
Prikupljena sredstva troše se za različite javne izdatke, među kojima i za zaštitu okoliša. Dio sredstava u cijelosti se koristi za zaštitu okoliša, dok se
preostali dio koristi i u druge svrhe. Unatoč relativno velikom broju različitih primijenjenih ekonomskih instrumenata, stanje sustava financiranja
zaštite okoliša, kao i općenito primjene ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša, opterećeno je
brojnim nedostacima i kao takvo ocijenjeno kao
nezadovoljavajuće.
Iskustva tranzicijskih zemalja pokazala su da je
tijekom prijelaza na tržišno gospodarstvo radi
prevladavanja, odnosno ublažavanja tržišnih i
institucionalnih poteškoća (nedostatnost financijskih sredstava za ulaganja u zaštitu okoliša, slabo
razvijeno tržište kapitala, nerazvijenost i nesigurnost fiskalnog sustava itd.) koje otežavaju korištenje financijskih instrumenata u financiranju zaštite
okoliša i punu primjenu načela „onečišćavač plaća”
(karakterističnih za tržišna gospodarstva), uporaba
izvanproračunskih, namjenskih fondova, najprimjerenije rješenje. Fondovi zaštite okoliša u tranzicijskim zemljama postali su temeljni mehanizmi
prikupljanja proračunskih i izvanproračunskih
sredstava (sredstva naknada za onečišćenje okoliša, korisničkih naknada/pristojbi, koncesijskih
naknada, doprinosa, prekršajnih kazni, darovnica,
subvencija itd.), te raspoređivanja tih sredstava
na projekte u zaštiti okoliša temeljem utvrđenih
kriterija. S obzirom na kompleksnost i troškove u
procesu približavanja i priključenja EU, ovakav bi
fond mogao imati važnu ulogu u implementaciji
transponiranog zakonodavstva.
90
Ocjenjuje se da su navedeni fondovi dali dobre
rezultate u zaštiti okoliša u tranzicijskim zemljama, jer su:
• ubrzali ostvarenje poboljšanja u okolišu,
• ubrzali razvoj domaćeg tržišta za financiranje
zaštite okoliša,
• pokrenuli dodatna ulaganja u zaštitu okoliša,
• omogućili prilagodljiviju uporabu financijskih
sredstava izbjegavanjem dijela administrativnih ograničenja koje nameću uobičajene proračunske procedure,
• ojačali sposobnost priprave projekta i provedbu politike zaštite okoliša.
Osnivanje nacionalnog, odnosno, općeg fonda
za zaštitu okoliša za neke je od tranzicijskih zemalja bilo ključno za učlanjenje u odgovarajuće
programe Europske unije (PHARE program), za
njihovo pozicioniranje na listi čekanja za ulazak
u EU, kao i ostvarivanje nužne suradnje s pojedinim organizacijama u okviru UN-a, te za produbljivanje financijskih odnosa sa svjetskim financijskim središtima (MMF, EBRD, Svjetska banka
i sl.).
Koprivničko-križevačka županija
Sukladno strateškim dokumentima propisano
je da razni akteri na području KKŽ sudjeluju u
financiraju pojedinih projekata, od finacijskih
sredstava pojedinih gospodarskih subjekata, preko naknada od onečišćenja okoliša do stredstava
lokalne i regionalne samouprave. Veliki udio financiranja projekata s područja gospodarenja otpadom kao i projekata energetske učinkovitosti i
korištenja obnovljivih izvora energije pokrivaju
sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost.
Potrebno je što više financijskih sredstava ostvariti
iz europskih pretpristupnih fondova kako bi se istovremeno zaštitila prirodna bogatstva i naučila dobra
europska praksa poslovanja.
Virovitičko-podravska županija
Financijska sredstva za provođenje dokumenata u
zaštiti prirode i okoliša osiguravaju se u županijskom proracčunu i proračunima jedinica lokalne
samouprave. Velika sredstva za područje gospodarenja otpadom (projekt Županijskog centra za
gospodarenje otpadom) i energetske učinkovitosti
(uvođenje ekološke rasvjete u naseljima županije), realizirana su putem Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
Sredstva EU fondova za ovakve projekte nisu korištena, radi nedostatka i nepotpunosti projektnih
dokumentacija.
U projektima zaštite prirode iskorištena su neka
sredstva donatora (gospodarski subjekti), koji su
vidjeli svoju korist u nekim projektima.
Osječko-baranjska županija
Osnovni problem današnje tržišne ekonomije vezan uz problematiku okoliša je što veliki dio troška
korištenja okoliša (uključujući i s time povezane
degradacije njegova stanja) nije uključen u troškove proizvodnje (internaliziran), odnosno cijena
narušavanja stanja okoliša nekom gospodarskom
aktivnošću velikim se dijelom ne uračunava kao
trošak u cijenu proizvoda. Posljedica toga je uspostavljanje ekonomskog konteksta, odnosno uvjeta
poslovanja, koji ekonomski nagrađuju ponašanje
koje ne vodi računa o okolišu, budući da proizvođači koji manje troše na mjere zaštite okoliša, imaju
jeftiniji, a time i konkurentniji proizvod na tržištu.
Osnovni cilj ekonomskih instrumenata je ispraviti
ovaj nedostatak tržišnih mehanizama, odnosno raznim (fiskalnim, regulatornim, i dr.) mjerama stvoriti uvjete u kojima je ponašanje koje vodi brigu o
okolišu ujedno i ekonomski povoljnije.
Nacionalna strategija i plan djelovanja za okoliš
(NN 46/02) određuje više mjera kojima bi se trebao
ostvariti samo jedan deklarirani cilj vezan uz ovu
problematiku zaštite okoliša, a to je sustavni razvoj
i postupno uvođenje ekonomskih instrumenata, u
prvom redu radi poticanja smanjivanja onečišćavanja okoliša i radi racionalne upotrebe prirodnih resursa, odnosno okoliša, uz istodobno smanjivanje
ili ukidanje subvencija koje ne pogoduju okolišu.
Većinu tih mjera treba zakonski urediti na državnoj razini, pa kao takve nisu naročito relevantne za
ovaj program, no postoje i aktivnosti kojima se sa
županijske i niže razine može doprinijeti ostvarenju strategijom zadane vizije, posebno u kontekstu
trenutnog trenda jačanja samoupravnih ovlasti regionalne i lokalne razine.
Prikaz dobre prakse
Do sada nije bilo projekata iz područja Zaštite
okoliša u kojima su bile uključene sve tri županije
Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i
Osječko-baranjska, tako da se sukladno tome ne
može navesti primjer dobre prakse za sve tri županije zajedno, no mogu se navesti primjeri projekata
s područja zaštite okoliša i prirode u kojima je svaka Županija samostalno sudjelovala.
Zaštita posebnog geografskobotaničkog rezervata Đurđevački
pijesci
Glavni rezultati projekta su:
• Izrađen je akcijski plan za posebni geografskobotanički rezervat Đurđevački pijesci;
• Izrađen je prijedlog nacrta Plana upravljanja posebnim geografsko-botaničkim rezervatom;
• Razvoj mreže suradnika aktivnih u zaštiti prirode i interpretaciji;
• Očišćen dio rezervata od nepješćarske vegetacije;
• Uređeno ugibalište za autobuse;
• Izgrađena i uređena osmatračnica za posjetitelje;
• Tiskani edukativni i informativni letci;
• Izrađene i postavljene edukativne table;
91
• Uspostavljen i na jednoj lokaciji primijenjen model edukativnog kutka.
Područje rezervata ušlo je u područje „Smaragdne
mreže“ i pilot projekt zaštite i upravljanja potencijalnim područjima ekološke mreže NATURA 2000.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Koprivničko-križevačke
županije, projektni partner sa Državnim zavodom
za zaštitu prirode. Projekat se provodio od travnja
do prosinca 2006. godine.
Lokalno razvijanje kapaciteta radi
programa NATURA 2000 i zaštite
prirode
Naziv projekta: „Strengthening local capacities for
NATURA 2000 and nature protection” (Lokalno razvijanje kapaciteta radi programa NATURA 2000 i
zaštite prirode).
Nositelj projekta: Ekološko društvo „Zeleni Osijek”.
Partneri i projektu:
• Hrvatsko društvo za ptice i zaštitu prirode;
• Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odsjek za
biologiju;
• Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje;
• Volonterski centar Osijek.
Specifični cilj projekta:
• Jačanje lokalnih kapaciteta za prjmjene EU directive NATURA 2000 i zaštitu prirode
Ključne aktivnosti:
• Prikupljanje i analiza podataka o postojećem stanju;
• Organizacija edukacijskih radionica;
• Uspostava sistema monitoringa bioraznolikosti;
• Uspostava centra za monitoring bioraznolikosti i
zaštitu prirode;
• Izrada promotivnih materijala.
Trajanje projekta: 12 mjeseci.
Predviđena vrijednost projekta: cca 98.970 Eura.
92
Turizam
Mađarska
Uvod
U Južno-zadunavskoj regiji prostorni razmještaj
i prostorna koncentracija naselja je iznimno
neujednačena. Unutar regije nivo gospodarskog
razvitka pojedinih manjih regija, teritorija
pokazuje velike razlike, mnogi od njih spadaju
u kategoriju društveno-gospodarski zaostalih
naselja.
Struktura naselja je sastavljena od bezbroj
iznimno malih sela. Istodobno u regiji se nalaze
i takva područja i naselja (obalno područje
Balatona) koja i na nacionalnoj razini spadaju
među najrazvijenija turistička područja.
Južno-zadunavska
regija
ima
istaknute
potencijale na polju razvoja turizma oslanjajući
se na posebnu prirodnu i kulturnu baštinu, na
folklornu tradiciju, na gastronomske i vinske
potencijale, na bogatstvo u termalnim izvorima i
na raznovrsne mogućnosti aktivnog odmorišnog
turizma.
Usprkos povoljnim mogućnostima ovi su
potencijali sa strane turizma još dijelom ili
čak u potpunosti neiskorišteni. Turistička
infrastruktura
radi
osiguranja
primanja
gostiju i pružanja usluga je na više mjesta
nezadovoljavajuća, ne udovoljava kriterijima
optimalne kvalitete, popratni programi u
osiguranju dužeg boravka (naročito u zimskim
mjesecima) su skromni. Radi jačanja domaće i
međunarodne tržišne pozicije potreban je razvoj
interaktivnosti i doživljajnih elemenata unutar
turizma.
Turističku punudu područja karakterizira,
kako u ponudi tako i u potražnji veliki stupanj
koncentracije na velike gradove i na neke
posebne lokacije. Nedostaju programi koji bi u
kompleksnom smislu prostorno ujedinili, jedan
na drugog nizali razvijene i manje atraktivnije
turističke elemente. Iznad svega toga problem je
i fizička pristupnost turističkim atrakcijama.
Radi rješavanja gore navedenih problema
se pripremaju državne i s njima usklađene
regionalne strategije, i u cilju ostvarenja istih
poticajni izvori. Proteklih godina pokazuje se
spori rast na ovom području tako je i regionalni
turistički potencijal uz potpore Operativnog
programa trenutno u fazi razvoja.
Na državnoj razini najkarakterističnija promjena
je preobrazba upravnog sustava turizma.
Uspostava najniže razine uprave Menadžmenta
turističkih destinacija se odvija ove godine, dok
se formiranje srednje razine predviđa u narednoj
godini, što će svakako prouzrokovati značajne
promjene u turizmu Mađarske.
93
Sažetak pravnih
okvira
U Mađarskoj se uprava turizma ostvaruje temeljem zakona, vladinih uredaba i odluka te odluka
ministra. Obnova pojedinih zakonskih akata bi već
bilo aktualno, dok je izmjena nekih već u tijeku, ali
realizacija sporo napreduje, jer bi bilo potrebno aktivno sudjelovanje više stručnih predstavnika.
Najveći nedostatak uprave turizma je da trenutno ne postoji ciljani Zakon o turizmu, koji bi opisao značaj, položio osnovnu definiciju i regulirao
strukturu funkcioniranja turizma.
Zakon o turizmu predstavljao bi temelj prema kojemu bi se ravnali svi sudionici struke, a služio bi i
polazištem političke lobi pozicije turizma.
Zakoni u vezi turizma:
• Zakon 1978: I. o unutrašnjoj trgovini;
• Zakon 1959: IV. o građanskom zakoniku;
• Zakon 1990: C. o lokalnim porezima;
• Zakon 1995: CXVII. o porezu osobnih dohodaka;
• Zakon 1992: LXXIV. o porezu na dodanu vrijednost;
• Zakon 2001: XXXIX. o ulasku i boravku stranaca;
• Zakon 2004: CXXXV. o državnom proračunu;
• Zakon 1996: XXI. o regionalnom razvoju i prostornom uređenju;
• Zakon 1997: CLV. o zaštiti potrošačkih prava;
• Vladina uredba 296/2004. (X. 28.) o Mađarskom
turističkom uredu;
• Vladina uredba 293/2004. (X. 28.) o zadacima i
djelokrugu ministra bez portfelja, odgovornog za
regionalni razvoj i regionalnu konkurentnost;
• Vladina uredba 36/2004. (III. 12.) o Uredu za izdavanje trogvačkih dozvola Republike Mađarske;
• Vladina uredba 4/1997. (I. 22.) o načinu djelovanja trgovina i o uvjetima djelatnosti unutarnje;
• Vladina uredba 213/1996. (XII. 23.) o turističkoposredničkim i turističko-organizatorskim djelatnostima;
94
• Vladina uredba 214/1996. (XII. 23.) o turističkim
i turističko-posredničkim ugovorima;
• Vladina uredba 11/1997. (VI. 25.) o turističkougostiteljskoj namjeni privatnih smještaja;
• Vladina uredba 20/1999 (II. 5.) o ugovornom reguliranju vremenski podjeljenih korisničkih prava nekretnina;
• Vladina uredba 170/2001. (IX. 26.) o provedbenom propisu Zakona 2001: XXXIX. o ulasku i boravku starnih građana;
• Vladina uredba 163/2001. (IX. 14.) o zajedničkom
redu izuzeća od zabrana prilikom pružanja državne potpore poduzećima;
• Uredba ministra vodećeg premijerovog ureda
14/2002. (IX. 16.) o detaljnom pravilniku korištenja i tretmana turističkih ciljanih potpora;
• Uredba Ministarstva za industriju i trgovinu
41/1995. (VIII. 31.) o djelovanju turističkih vodiča;
• Uredba Ministarstva za industriju i trgovinu
3/1992. (I. 13.) o stručnom ispitu turističkih vodiča;
• Uredba Ministarstva za industriju i trgovinu
18/1995. (VI. 6.) o stručnom ispitu i ispitnom
programu trgovačkog i industrijskog stručnog
osposobljavanja;
• Vladina uredba 239/2009. (X. 20.) o razvrstavanju i o detaljnim uvjetima djelovanja ugostiteljsko-hotelijerskih objekata i o izadavanju ugostiteljsko-hotelijerskih dozvola;
• Uredba Ministarstva za industriju i trgovinu
43/1998. (VI. 24.) o razvrstavanju, kategorizaciji i
obveznom obavještavanju o troškovima i cijenama ugostiteljskih objekata;
• Uredba Ministarstva za industriju i trgovinu
28/1998. (V. 13.) o Regionalnim turističkim odborima, te o zadacima radnih organizacija Regionalnih turističkih odbora;
• Uredba Ministarstva za industriju i trgovinu
5/1997. (III. 5.) o stručnoj spremi djelatnika na
polju turizma, trgovine i industrije;
• Zajednička uredba Ministarstava gospodarstva,
zdravstva te poljoprivrede i ruralnog razvoja
80/1999. (XII. 28.) o uvjetima proizvodnje i trgo-
vine hrane u objektima kolektivne i javne ishrane
i ugostiteljstva;
• Vladina uredba 1007/1998 (I. 23.) o modernizaciji
teritorijalne turističke uprave.
Zaštitu kulturne baštine regulira zakon 2001: LXIV.
Nadležnost zakona se odnosi na elemente kulturne
baštine kako i na svaku vrstu djelovanja vezanih
uz elemente, osobe i organizacije kulturne baštine.
Zakon sadrži pravila istraživanja, ocjenjivanja, evidentiranja, utvrđivanja elemenata kulturne baštine posebne zaštite i skrbi, utvrđivanja zaštite nad
kulturnom baštinom i sustavne organizacije zaštite
kulturne baštine.
Nadalje regulira zadatke zaštite kulturnih spomenika, pronalaženje njihovih vrijednosti i znanstveno istraživanje, ocjenjivanje, evidentiranje, dokumentaciju, katalogizaciju, zaštitu i određivanje
zaštićenih područja kulturnih spomenika, održavanje, rekonstrukciju i zaštitu spomenika i njihovog okoliša kako i osiguranje korištenja u skladu
sa idejnoj vrijednošću, održavanje, razvoj i skrbi
sukladno interesima zaštite područja spomeničke
vrijednosti, temeljna istraživanja i istraživanja, obrazovanje i popularno-znanstvenu promidžbu kulturne baštine.
Zakon nadalje određuje pravila i zadatke institucija sa zaštićenim i čuvanim kulturnim dobarima,
muzejskih institucija, arhiva javnih zbirki, i arhiva
slika, fotografija i audio materijala, knjižnica (odnosi se samo na zaštićena muzealna dobra).
Upravu lokalne zaštite i stručnih pravila zaštite
lokalne građevinske baštine sadrži Uredba Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj 66/1999.
(VIII.13).
Uredba se odnosi na sve one objekte građevinske
baštine koji se prema ostalim zakonima ne uvrštavaju među zaštićene objekte, a koje je mjesna samouprava na osnovi lokalnih, krajobraznih, prirodnih,
građevinskih, etnografskih, umjetničkih, povjesnih
i arheoloških kriterija uvrstila među zaštićene.
Prema izjavi Ministarstva kulture i obrazovanja
sredinom 2010. stupa na snagu zakon o svjetskoj
kulturnoj baštini, koji će omogućiti financijsku pot-
poru zaštite i održavanja svih osam mađarskih lokaliteta svijetske kulturne baštine.
Institucionalni sustav
Državna uprava mađarskog turizma
Zakonodavno djelovanje mađarskog parlamenta je iznimno važno kako za razvoj turizma tako
i za funkcioniranje turističkih poduzeća. Osnovne
zakone funkcioniranja i uvjeta djelovanja turizma
donosi Parlament Republike Mađarske.
U Mađarskoj gospodarske osnove turizma – naprimjer o boravišnoj pristojbi ili o izravnoj potpori
turizma iz državnog proračuna – omogućuje zakon, a potrebni uvjeti u funkcioniranju pojedinih,
sa strane turizma važnih, pravnih institucija – naprimjer sustav turističko-odmorišnih bonova – su
također regulirani zakonom.
Odbor parlamenta za turizam i šport je organizacija koja ima inicijatorsku, savjetodavnu funkciju,
nadalje daje mišljenja i sudjeluje u monitoringu
vladinog djelovanja vezano uz turistička pitanja.
Među najvažnije zadatke odbora spada pokretanje
inicijative o donošenju zakona i upravnih prijedloga, praćenje sprovođenja zakonskih akata koji se
odnose na turizam, kako i predstavljanje turističkog lobija zakonodavnom djelovanju. Uz praćenje
sprovođenja zakona koji su u njenoj nadležnosti
odbor prati i gospodarski i društveni učinak istih.
Odbor također obavlja zadatke državnog upravljanja, nadzora i kontrole turizma. Njegova je uloga
značajna, može pokrenuti diskusiju bilo kojeg pitanja vezanog uz turizam, i može potaknuti donošenje potrebnih mjera.
Uprava za turizam Ministarstva nacionalnog razvoja
funkcionira kao pravni slijednik Mađarskog turističkog zavoda. Uprava daje prijedloge ministru o
kratko-, srednjo- i dugoročnim strateškim ciljevima, izrađuje koncepciju politike turizma a kao dio
toga i razvojnu i marketinšku koncepciju.
95
Uz održavanje domaćeg sustava državnih potpora
sudjeluje i u razradi programa potpore Europske
unije vezanih za turizam, te u skladu sa razdobljem
planiranja Europske unije priprema Nacionalnu
razvojnu strategiju turizma za razdoblje 2005–1013,
koja sadrži prioritete razvoja turizma. Surađuje
sa institucijama Europske unije, aktivno sudjeluje
u radu međunarodnih turističkih organizacija. U
sklopu svoje djelatnosti surađuje sa prosvjetnim
institucijama i nevladinim organizacijama.
Državni turistički odbor (DTO) je osnivan 1. veljače 1996.
sa strane pravnog prethodnika gospodarskog ministra, ministra za trgovinu i industriju. Odbor od 12.
siječnja 2005. djeluje kao savjetodavno i preliminarno odlučno tijelo ministra bez portfelja odgovornog
za regionalni razvoj i konvergenciju. Članovi odbora
predstavljaju značajnije stručne organizacije turizma
i regionalne turističke odbore. Državni turistički odbor sudjeluje u pripremi odluka o načelima razvojne
strategije turizma, izrađuje prijedloge o modernizaciji upravnog i institucionalnog sustava turizma, o strategiji razvoja međunarodnih odnosa turizma kako i o
dodjeli stručnih državnih odlikovanja.
Surađuje sa tijelima stručnih turističkih interesnih
organizacija i regionalnim turističkim odborima.
Daje mišljenja o marketinškim strategijama turističkih regija, o nacrtima osnovnih načela razvojne
strategije, o ekonomskim i pravnim propisima odnosno uvjetima vezanim za turizam.
Regionalni turistički odbor (RTO) je kordinacijska
organizacija, temeljena na stručnom zastupništvu,
čiji nadzor obavlja ministar bez portfelja za regionalni razvoj i konvergenciju. RTO sam odlučuje o
mjestu zasjedanja, zadatke obavlja u okvirima zasjedanja kroz radne organizacije, svoje ovlasti izvršava prilikom zasjedanja.
Institucionalni sustav marketinške
komunikacije turizma
Mađarski turizam Zatvoreno dioničko društvo (MT
d.d.) je nacionalna marketinška organizacija u vlasništvu Ministarstva za lokalne samouprave.
96
Cilj djelovanja MT d.d.-a je da doprinese tržišnoj
afirmaciji mađarske turističke ponude i time potpomaže porast prihoda od domaćeg i međunarodnog turizma.
Konkretan zadatak MT d.d.-a je izgradnja i razvoj
turističkog imidža Mađarske, promicanje njenog
turističkog identiteta i ugleda unutar i izvan zemlje, davanje potpore turističkim proizvodima na
unutarnjem i inozemnom tržištu na neutralnim
osnovama u smislu tržišnog nadmetanja, poticanje
regionalne suradnje na polju turističkog marketinga, promotivno i PR djelovanje u zemlji i inozemstvu, osiguravanje turističkih informacija domaćim
i inozemnim turistima, potencijalnim putnicima,
donositeljima odluka, domaćim i stranim turističkim stručnjacima. MT d.d. svoje zadatke obavlja uz
potporu Regionalnih marketinških direkcija i Regionalnih turističkih projektnih ureda, inozemnih
zastupništva i mreže Tourinform agencija.
Zadatak Regionalnih marketinških direkcija (RMD)
je u stvaranju regionalnog identiteta. Njihova je
uloga prvenstveno izražena u poticanju domaćeg
interesa i potražnje okupljajući davatelje usluga i
poduzetnike turističkih regija. Regionalne marketinške direkcije surađuju sa Tourinform agencijama i davateljima usluga u turizmu, pripremaju
promotivne materijale, održavaju svoje web stranice, obavljaju PR djelatnost i organiziraju terenska
putovanja za novinare.
Uz Regionalne marketinške direkcije u Južno-zadunavskoj regiji i turističke organizacije županijskih samouprava obavljaju turističke aktivnosti.
Njihove su zadaće i nadležnost utvrđeni u zakonu
o samoupravama. Djelatnost županijskih turističkih organizacija nije jedinstvena. Često ostvaruju
paralelne zadatke sa RMD-a. Njihovo funkcioniranje karakteriziraju postojeći zadaci uz nedostatak
potrebnih sredstava.
Tourinform urede održavaju mjesne samouprave
ili njihova udruženja zajedno sa turističkim organizacijama na osnovi sporazuma o suradnji i o
zajedničkom korištenju imena sa MT d.d.. Funkcioniranje ureda ovisi o aktualnom financijskom stanju samouprava. Glavni im je zadatak neutralno
informiranje turista u smislu tržišnog nadmetanja.
Sudjeluju u izgradnji mjesnog marketinga, u posredovanju ponude smještaja i programa te u prodaji
razglednica, turističkih izdanja, knjiga itd.
Uredi su neprofitne organizacije, koje samo dijelom obavljaju aktivnosti iz kojih ostvaruju prihode,
ove su: prodaja karata, turističkih izdanja, knjiga
ili razglednica, rezervacija smještaja i programskih
ulaznica, razmjena valuta, ali prihode ovih djelovanja su obavezani povratiti u finaciranje osnovnih
djelatnosti.
Reforma institucionalnog sustava
Formiranje sustava menadžmenta turističkih destinacija (MTD) je u Nacionalnoj turističkoj strategiji
2005–2013 istaknuti cilj kao dio sustavno-organizacijskog razvoja turizma. Ova se reforma ne smije
prolongirati pošto realizacija izgradnje novog sustava doprinosi konkurentnosti i održivosti uvjeta
poslovanja mađarskog turizma.
Glavni problem razvoja i funkcioniranja mađarskog
turizma je nedostatak njene planske, organizacijske,
razvojne, upravne i menadžerske strukture koja je
kompetentna, i raspolaže potrebnom financijskom
pozadinom. Struktura bazirana na destinacijskom,
tj prostorno ciljanom, koncentriranom turističkom
upravnom i razvojnom menadžmentu je neophodno polazište u 21. stoljeću, gdje dominiraju tržište
i zahtjevi potrošača/gosta/turista. Naročito je to
važno u Mađarskoj, gdje razvojni zadaci turizma
često ostaju bez konkretnih – i lokalnih – odgovornih nadležnika (ili čak ih ima i više), te ne postoji
kordinacijski mehanizam odnosno insitucionalni
sustav koji bi zadatke raspodijelio po načelima
uspješnosti, efektivnosti i subsidiariteta.
Osnovni zahtjev današnjice je koncentracija turističkih destinacija u strateško vođenim i menadžiranim jedinicama, naime turistička ponuda se
već danas organizira na regionalnoj, ili malo-regionalnoj (udruženje općina) razini. Organizacije
MTD izvršavaju ove zadaće kroz koje se stvaraju
turistička područja vođene njihovim jedinstvenim
načelima kojima se podiže konkurentnost turističkih ciljnih područja.
MTD podrazumijeva dugoročnu, organiziranu suradnju partnera (lokalnih samouprava, poduzetnika, NGO-a i stručnih organizacija), koji turistički
proizvod i druge pridružene usluge organiziraju
na kompleksni, integriran način u cilju da dojmove gostiju/turista i sveukupno dejlovanje turizma
optimaliziraju koncentrirajući na načela održivosti.
Cilj MTD-a je stvaranje i očuvanje sustava konkurentnog i održivog turizma na pojedinim turističkim teritorijalnim jedinicama, a u organizacijskom
smislu se dijeli na lokalni, malo-regijski, regijski i
nacionalni nivo.
Za izgradnju MTD sustava u Mađarskoj pruža se
financijska i materijalna potpora radi organiziranja
lokalnog nivoa. Natječaji su u svakoj regiji objavljeni prema istim stručnim načelima u cilju izgradnje
budućeg mrežnog sustava. U slijedećem natječajnom razdoblju uz lokalni nivo otvorit će se mogućnost potpore za srednje strukturne razine. Uprava
za turizam već razmišlja o kriterijima formiranja
regionalne razine. Prema tome narednih se godina
očekuju znatne promjene u upravno-organizacijskom sustavu turizma.
Turističke strategije
Nacionalne strategije
Vremensko razdoblje Nacionalne strategije za razvoj
turizma (NSRT) je 2005–2013, čiji se kraj podudara
sa krajem planskog ciklusa Nacionalnog razvojnog
programa 2007–2013. Turistička razvojna strategija
je nakon njene pripreme poslužila kao jedna od osnova u pripremi nacionalnog razvojnog programa,
a ujedno dala je temelje i dvogodišnjim akcijskim
planovima, koji se nalaze u sklopu Regionalnih
operativnih programa, a također i stručnih poglavlja natječaja koji su pripremljeni pomoću spomenutih akcijskih planova.
97
Nadalje NSRT je i u funkciji takve strukovne
strategije, koja priprema i služi temeljem pripreme potrebnog zakonsko-pravnog okvira upravljanja turizma, označujući njene bitne sadržajne
elemente. Sprovedba strategije će utjecati na svaku društvenu interesnu grupu u turizmu.
Na temelju struktura izrađenih ciljeva strategije
sveobuvatni je cilj unapređenje održivog razvoja
turizma, razvoj turističkih atrakcija, poboljšanje
uvjeta primanja turista, razvoj humanih potencijala i izgradnja efektivne strukture funkcioniranja.
Po nalogu Uprave za turizam Ministarstva pripremljen je kompleksni istraživački program o
pripremi Državne strategije razvoja zdravstvenog
turizma (DSRZT), koji je još 2007. izrađen.
Cilj DSRZT je dati prijedloge, koji sadrže koncepcionalne smjernice za donositelje odluka
svezi razvoja zdravstvenog turizma, i usmjeriti
zdravstveni turizam prema određenim pravcima
razvoja cjelokupnog državnog turizma.
DSRZT izrađena je u odnosu na trenutno stanje
i moguće projekcije ponude i potražnje na cjelovitom državnom prostoru. Strategija sadrži konkretne ciljeve i pravce suradnje javnog i privatnog sektora. U njoj su određeni i zadaci, uz koje
su pridodana sredstva, te naznačeni odgovorni
za izvršenje predviđenih mjera. U operativnim
programima razvojna podrška zdravstveno-turističkih projekta je vezana uz kriterij zadovoljavanja razvojnim pravcima DSRZT.
Regionalne strategije
Strategija razvoja turizma Južno-zadunavske
turističke regije je pripremila Regionalna marketinška direkcija, a sadrži regionalne turističke
specifičnosti imajući u vidu Nacionalnu strategiju razvoja turizma. Prilikom izrade plana naročiti je naglasak pripao na „koheziju i konvergenciju programa”, tj. harmonizaciju s Nacionalnom
razvojnom strategijom turizma i sa sustavom
strateških ciljeva koju je izradila Agencija za re-
98
gionalni razvoj Južnog Zadunavlja (ARRJZ) za
vremensko razdoblje 2007–2013.
Program je usklađen s razvojnim prioritetima
destinacija i proizvoda Nacionalne razvojne strategije turizma i stručnim direktivama Regionalnog turističkog odbora Južnog Zadunavlja, prema kojem se u regiji nalaze istaknuti turistički
proizvodi i fokusne točke. U strategiji je također
naglašen značaj dopunskih programa kao temelja razvoja turizma, u kojima su tri istaknuta
elementa: turizam i okoliš, razvoj i oblikovanje
stavova u obrazovanju humanih potencijala, institucionalni i upravni sustav razvoja turizma s
posebnim naglaskom na sadržajna i upravna pitanja destinacijskog menadžmenta.
Prvenstveni cilj Strateškog razvojnog programa
za razvoj turizma je definiranje razvojnih pravaca turizma Južno-zadunavske regije, koje su u
skladu sa specifičnim potencijalima područja, a
praćenjem trenutnih i očekivanih trendova turizma jačat će konkurentnost regije u pogledu unutarnjih i vanjskih tržišta. Radi postizanja ovog
bilo je potrebno detaljno istraživanje i vrednovanje postojećeg stanja, mogućnosti pojedinih
vrsta turizma i turističkih proizvoda baziranih
na ovim potencijalima, istraživanje glavnih motivacija turističke potražnje regije i na kraju na
osnovi ovih identifikacija centralnih turističkih
područja i mogućih točki izbijanja. Program je
poslužio temeljem turističkog prioriteta Operativnog programa Južnog Zadunavlja.
Poslije pregleda postojećeg stanja karakteristika
i neiskorištenih potencijala turizma Južno-zadunavske regije slijedilo je određivanje turističkih
jezgri. U programu je uveden koncept matrice
„proizvod-jezgra” koja prikazuje veze pojedinih
turističkih jezgri i turističkih atrakcija. Tamna
boja pokazuje usku povezanost turističkog proizvoda i turističke jezgre, tj. da je na području dati
turistički proizvod dominantan, svjetlija boja
upućuje na slabiju povezanost, a bijela boja znači
da na datom području proizvod nedostaje.
Razgraničenje područja turističkih jezgri i matrica „proizvod-jezgra” se nalaze kako u Operativnom programu tako i u turističkim natječajima
Operativnog programa. Usklađenost natječaja sa
matricom „proizvod-jezgra” je jedan od kriterija
njegove procjene.
Kao rezultat razvojnih natječaja termalnog i liječilišnog turizma u okviru Regionalnog operativnog programa na inicijativu Agencije za
regionalni razvoj Južnog Zadunavlja izrađen je
dokument pod naslovom „Određivanje razvojnih pravaca strategije liječilišnog i termalnog turizma”. Glavni cilj dokumenta je pružanje potpore racionalnijem i djelotvornijem iskorištavanju
financijskih sredstava u razvoju liječilišnog turizma i unaprijeđivanje održive konkurentnosti
regije. Strategija postavlja temelje razvoja projekata termalnog i liječilišnog turizma koji će se realizirati na bazi proizvoda, a kojemu je uvjet međusobna harmonizacija razvojnih ideja pojedinih
kupališta i korištenje sinergije među pojednim
razvojnim projektima. Kupališta s termalnom ili
ljekovitom vodom svrstava u kategorije lokalnog,
regionalnog, državnog ili međunarodnog značaja te predlaže razvojne smjerove. Ovi su razvojni
pravci definirani nakon pregleda mogućnosti i
potencijala termalnih kupališta. Projekti ostvareni uz potporu razvojne strategije na regionalnom
nivou se međusobno potpunjuju i uzajamno jačaju.
Županijski turistički uredi sukladno zakonu pripremaju razvojnu turističku strategiju na županijskoj razini, koja nije u svakom slučaju strategija, jer nema viziju budućeg stanja, više sadrži
smjernice i direktive. Pošto županija ne posjeduje financijska sredstva, realizacija strategije nije
osigurana. Županija nema utjecaja na razvoj lokalnog turizma, jer su izvori u nadležnosti lokalnih samouprava.
Na razini malih regija ne postoji obaveza pripreme strategije, usprkos tome neke od njih su pripremile svoju turističku strategiju pa se elementi
razvoja odvijaju prema ovim dokumentima.
Izvori
Ruralni razvojni plan „Nova
Mađarska”
Uvjeti podnošenja natječaja za područje turizma
u sklopu Ruralnog razvojnog programa „Nova
Mađarska“ (mađ: ÚMVP) objavljeni su u zasebnoj
uredbi.
Cilj poticaja je – radi stvaranja ili očuvanja radnih mjesta na ruralnom prostoru – razvoj seoskih
smještajnih kapaciteta, formiranje novih kvalitetnih smejštajnih kapaciteta vezanih za dječji i omladinski turizam te formiranje i razvoj povezanih
usluga. Važno je i stvaranje te razvoj usluga koji se
temelje na prirodnin, poljoprivrednim, šumarskim,
ribarskim, lovogospodarskim resursima, na društveno-kulturalnom i gastronomskom naslijeđu,
nacionalnim etnološkim i etnografskim zbirkama
(etono-kuće i etno sela), vinskim podrumima kao
privlačnim destinacijama. Potrebno je stvaranje
kvalitetnih i kompleksnih usluga agro- i ekoturizma, proširivanje, modernizacija već postojećih
usluga te formiranje i razvoj njihovog marketinga.
Potpora je dostupna za izgradnju seoskih smještajnih kapaciteta, za fomiranje povezanih usluga,
za proširivanje već postojećih seoskih kapaciteta,
njihovu modernizaciju, za izgradnju i formiranje
novih smještajnih kapaciteta dječjeg i omladinskog
turizma i povezanih usluga na ruralnim područjima, za proširivanje i modernizaciju postojećih kapaciteta, nadalje u sklopu unapređenja zapošljavanja: za razvoj usluga u sklopu seoskog-, agro-, eko-,
jahačkog-, lovačkog-, vinskog-, biciklističkog- i vodenog turizma.
99
Jezgre
Proizvodi
Južni Balaton
Pečuh i
okolica
Vilanj-ŠiklošHarkanj
Podunavlje
Kapošvar i
okolca
Podravina
Unutrašnjost
JZ
Zdravstveni
turizam
Vodeni i aktivni
turizam
Jahački turizam
Biciklistički
turizam
Lov, ribolov
Ekološki turizam
Seoski turizam
Vinski turizam i
gastronomija
Kulturni turizam
Konferencijski
turizam
Innovativni proizvodi, tematski
parkovi
Slika br. 19: matrica torističkih proizvoda i
jezgri. Izvor: OPJZ.
Natječaji Operativnog programa
Razvojnog plana „Nova Mađarska”
(ÚMFT)
Slika br. 20: položaj turističkih jezgri.
Izvor: OPJZ.
100
Potpora razvoja turizma smještena je u 2. Prioritetu Operativnog programa Južnog Zadunavlja. Cilj
prioriteta „Jačanje turističkog potencijala u regiji”
je povećanje broja posjetitelja odnosno produženje boravka gostiju u regiji. Tri najvažnija područja
ovog prioriteta su: Trustičke atrakcije najznačajnijih turističkih područja, kvalitetni smještajni kapaciteti radi primanja posjetitelja i razvoj partnerstva
turističkih sudionika regije.
U sklopu komponente „Formiranje kompleksnih
paketa turističke ponude po specifičnostima područja” bilo je moguće podnijeti prijave za razvoj
slijedećih turističkih aktivnosti za temu „turističko
korištenje povijesne, kulturne i građene baštine”:
prilagođavanje muzejskih prostora zahtjevima posjetitelja, spomen mjesta vjerskog turizma, hodočasna mjesta, razvoj crkvenih objekata, razvoj lokacija kulturnih priredaba sa turističkim značajem. Za
temu „eko- i aktivni turizam” može ekoturistički
razvoj prirodnih vrijednosti i resursa okoliša, u
sklopu čega razvoj posjetiteljskih centara, turističkih i poučnih staza, uspostavljanje osnovnih uvjeta
vodenog turizma, formiranje i razvoj staza za biciklistički turizam, unapređenje razvoja jahačkog
turizma, izgradnja i razvoj turištičkih lokacija za
predstavljanje vina.
Svojstvo komponenta je u odnosu na objavljene
natječaje ostalih regija, da je moguća prijava razvojnog projekata isključivo u tom slučaju ako
sadrži minimalno 3, maksimalno 10 jedinstvenih
projektnih atrakcija. Ovaj uvjet uvršten je radi unapređenja partnerstva turističkih sudionika kako bi
već u fazi planiranja i razvoja atrakcije međusobno surađivali, a nebi došlo do razvoja samo pojedinih, jedinstvenih projekata. Važno je održavanje
i razvoj stručnog partnerstva i nakon zajedničkog
planiranja, podnošenja natječja, ostvarenja projekta
i u kasnijim fazama. Radi osiguranja ove komponente natječaja potreban je detaljan prikaz planova
stručne suradnje.
Planirani razvoj mora biti u skladu sa SRP-om odnosno matricom Operativnog programa koji prikazuje relaciju proizvod-jezgro, kako bi turistička
ulaganja koja se ostvaruju uz poticaj jačala prepoznatljivu ponudu turističkih jezgri Južno-zadunavske regije.
Složenost projekta zahtjeva dugačku i financijski
zahtjevnu pripremu, zbog čega je i provedba natječaj planirana u dva kruga.
Također razvojnim interesima turističkih atrakcija
služi objava natječaja pod nazivom „Razvoj kupališta i tematičkih sadržaja”. Termalna i kupališna
liječilišta odnosno tematički sadržaji su turistički
proizvodi koji i samostalno predstavljaju turistički
potencijal, radi toga nije bilo potrebno raspisivanje natječaja za posebne pakete turističke ponude.
Zbog toga na ova dva tematska područja moguća
je samostalna prijava u sklopu jednokružnog natječajnog sustava.
Objava natječaja u ove dvije teme temeljena je na
posebnim dokumentima. Razvoj kupališta određuje dokument „Definiranje strateških razvojnih
pravaca liječilišnog i termalnog turizma”, u kojemu je zaseban stručni aspekt vrednovanja natječaja,
usklađenost sa definiranim razvojnim pravcima
radi usmjeravanja nositelja projekata prema određenim razvojnim pravcima.
Izradom akcijskih planova je konstatirano da se
poneke turističke atrakcije temeljene na nekim
određenim temama ne mogu konkretno definirati.
Ovo je stvorilo potrebu izrade dopunskog materijala tematske privlačnosti, gdje su grupirane, sumirane vrste, karakteristike i minimalni uvjeti istih, a
koji su zatim implementirani u natječaje.
Kroz zasebni natječaj i posebno izdvojeni financijski okvir natječaja, Balatonu kao samostalnoj
turističkoj regiji se osigurava razvoj turističkih potencijala. Komponenta „Formiranje kompleksnih
paketa turističkih proizvoda Balatona” sadrži specijalna poticajna područja Balatona, dok poticajne
aktivnosti regionalnog natječaja nadopunjuje: razvoj plaža i jedriličarskih luka.
Ciljana potpora za razvoj smještajnih kapaciteta
objavljen je u drugoj natječajnoj konstrukciji. Cilj
konstrukcije je povećanje broja i unapređenje kvalitete smještajnih kapaciteta, jačanje njihove iskorištenosti, povećanje prihoda od funkcioniranja, a
kroz realizaciju projekata stvaranje novih radnih
mjesta. Formiranje dovoljnog broja i razvoj smještajnih kapaciteta odgovarajuće kvalitete na destinacijama koje su iznimno atraktivne i privlačne
turistima.
Konstrukcija potiče proširivanje postojećih smještajnih kapaciteta srednje i visoke kategorije, razvoj
kvalitete, kvantitete njihovih usluga, odnosno potpomaže formiranje novih smještaja visoke kategorije.
101
Treće generalno područje turističkih prioriteta OP
je poticanje partnerstva sudionika turizma.
Cilj komponente „Stvaranje i razvoj turističkih klastera” je utemeljenje istih na području Južno-zadunavske regije, unaprijediti umreživanje, protok
informacija i pružanje konkurentnih turističkih
usluga. Natječaj pruža potoporu za osnivanje turističkih klastera na temelju proizvoda i potiče njihovo funkcioniranje u slijedećim temama: liječilišni i
zdravstveni turizam, jahački turizam, vinski turizam, ekoturizam, seoski turizam, kulturni turizam
temeljen na baštini, festivalski turizam i turizam
građene baštine.
Cilj klasterskih organizacija se u tome razlikuje od
organizacija za menadžment turistističkih destinacija da temelji udruživnja nisu destinacije već istovjetni tematski krugovi djelovanja.
Potporu formiranju turističkih partnerstva na teritorijalnoj osnovi pružaju komponente natječaja
pod nazivom „Formiranje organizacija menadžmenta destinacije u regiji“ odnosno „Utemeljenje
organizacija menadžmenta destinacija Balatona“.
Strateški cilj poticajne konstrukcije je uz jedinstvena stručna načela i stvaranje poticajne mogućnosti
ROP-a na lokalnoj razini, unaprijediti pretvorbu
mađarskog turističkog sustava, podržati turističke
inicijative nižih razina i stvaranje stručnog i razvojnog okvira djelovanja jedinstvenog domaćeg sustava Menadžmenta turističkih destinacija (MTD).
Cilj natječaja je utemeljenje takvih lokalnih organizacija menadžmenta turističke destinacije i podržanje njezinih ciljevima radi stručnog razvoja,
koje su sposobne uz suradnju stručnih organizacija,
poduzeća i civilnih udruga na kordinirano, učinkovito i uspješno izvršenje najbitnijih delatnosti koje
se odnose na turističke destinacije: turističko planiranje, razvoj proizvoda i turističke privlačnosti,
menadžment projekata (npr. razvoj kvalitete i usluga, inovacija), uspostavljanje sustava pružanja turističkih informacija, uspostavljanje informatičkog
te komercijalno-rezervacijskog sustava i podrške
njegovog funkcioniranja, planiranje (usklađenje,
suradnja) i ostvarenje (na lokalnoj razini i na razini
centralnih područja uspostavljanje jedinstvenog i
102
usklađenog sustava djelovanja sudionika regionalnog turizma radi razvoja i plasiranja turističkih
proizvoda) komunikacijskih i marketinških kampanja, usluga davanja podataka, istraživanje i pokretanje monitoring sustava, razvoj ljudskih potencijala, održavanje edukacija, obrazovnih progama,
stručnih putovanja, konferencija, workshop-ova,
fromiranje pogleda sudionika turizma. Usklađenje
djelatnosti turističkih sudionika radi smanjivanja
troškova i podizanja efektivnosti njihovog djelovanja (parnerstvo, menadžment umreženosti).
Prikaz dobre prakse,
uzorni projekt
Ekoturistički razvoj Dravskog
bazena
Na poziv za natječaj: „Poticaj razvoja nacionalnih
parkova i drugih zaštićenih prirodnih područja radi postizanja bolje turističke posjećenosti” u
sklopu Regionalnog operativnog programa Nacionalnog razvojnog plana sa vodećim partnerstvom
Samouprave županije Baranje pod naslovom:
„Ekoturistički razvoj Dravskog bazena” prijavljena
su 3 projekta, koja sa stručnog aspekta čine jednu
veliku projektnu cjelinu.
U realizaciji sva tri projekta sudjelovale su samouprave Baranjske i Šomođske županije, uprava Nacionalnog parka Dunav-Drava (DDNP) i Udruga
za zaštitu krajobrza i turizam Podravine. Ukupna
vrijednost projekta iznosila je 1 050 672. HUF, od
koje je iznos dodijeljene novčane potpore iznosila
1 024 405 HUF. Do sklapanja ugovora o potpori
došlo je 27. ožujka 2006. nakon čega je uslijedila
realizacija.
Projekt je zapravo ekoturistički razvoj međunarodnog i regionalnog značja na području naše najnetaknutije rijeke, Drave, a nastoji integrirati područje
bogato u zaštićenim prirodnim vrijednostima u
turizam koji je prilagođen ovakvom okolišu.
Projekt obuhvaća u zemljopisnom i kulturološkom
smislu postojeće, ali funkcionalno nove regije čija
je ponuda usklađena s ostalima i ne predstavlja
konkurenciju drugim turističkim regijama. U turističkoj ponudi županije Baranje i županije Šomođ
se još odvojeno pojavljuju međunarodno poznato
Viljansko gorje (Vinska cesta Viljan-Šikloš, Liječilišno kupalište u Harkanju) lokalno poznati Dravski bazen, Zakanjski brežuljci i unutarnji Šomođ.
U sklopu projekta se razvojem jednistvenih projektnih elemenata uz raznoliku ponudu programa
i spajanja istih pokušava od naselja ovog područja
razviti bogati paket turističkog proizvoda. Projekt
se zasniva na široko usklađenom i odozdo građenom parnerstvu brojnih sudionika.
Ekoturistički razvoj Dravskog bazena I.
Ukupna vrijednost projekta: 538 308 000 HUF, od
koje je vrijednost potpore: 524 850 000 HUF.
Partnerska naselja (sudionici): Gyékényes, Csurgó,
Nagyatád, Sellye (Šeljin), Kovácshida, Babócsa,
Barcs (Barč), Harkány (Harkanj), Matty (Maćince).
Izgradnja posjetiteljskog centra i formiranje višenamjenskih prostora u sklopu kojih je omogućen
raznoliki tematski prikaz flore i faune datog naselja i njegove okoline, ujedno detaljno informiranje
turista.
Ekoturistički razvoj Dravskog bazena III.
Ukupna vrijednost projekta: 166 725 000 HUF, od
koje je vrijednost potpore: 162 557 000 HUF.
Partnerska naselja (sudionici): Zákányfalu, Drávaiványi (Ivanidba), Siklós (Šikloš), Tésenfa, Ipacsfa,
Drávacsepely, Túrony, Zákány.
Većinom služi interesima pješačkog i jahačkog
turizma: izgrađeni su objekti pješačkih i jahačkih
tura, vidikovac, skloništa od kiše. Gestorska
organizacija (Samouprava županije Baranje)
u susjedstvu međunarodno poznate kolonije
keramičara izgrađuje objekt za prikaz prirodnih
ljepota, flore i faune podravskog kraja.
Slika br. 21: Posjetiteljski centar u mjestu
Barcs-Drávaszentes
Ekoturistički razvoj Dravskog bazena II.
Ukupna vrijednost projekta: 345 639 000 HUF, od
koje je vrijednost potpore: 336 998 000 HUF.
Partnerska naselja (sudionici): Berzence (Breznica), Diósviszló, Harkány (Harkanj), Őrtilos,
Csurgó, Porrogszentkirály, Somogybükkösd,
Porrog, Cún, Szaporca, Drávapiski.
Planirana izgradnja višenamjenskih posjetitelskih centara, prezentacijskih mjesta, objekata za
posmatranje ptica i različite ture. Nadalje cilj je
predstavljanje rijeke Drave kao mjesta življenja
uz prikaz njegove kulturne, povijesne i građene
baštine.
103
Turizam
Hrvatska
Uvod
Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih
destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku
tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Prednosti
turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe, blaga
mediteranska klima i blizina europskih tržišta te
mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim destinacijama.
Turizam je za Hrvatsku strateški nacionalni sektor.
Ima ogroman učinak na gospodarsko, društveno i
ekološko blagostanje zemlje. Hrvatska je turističku 2009. završila s 10,93 milijuna dolazaka turista
i 56,29 milijuna njihovih noćenja, što je 2,9 posto
manje dolazaka i 1,4 posto manje noćenja u odnosu na 2008., prema podacima Državnog zavoda za
statistiku.
Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata
- od nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog,
ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletničkog turizma. Svaka od
hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu
ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner,
Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.
104
Potencijali Hrvatske u kontinentalnom turizmu
nisu ni izbliza iskorišteni, a posebice je važan razvoj turizma u ruralnim krajevima u kojima za seoska gospodarstva može biti dodatni izvor prihoda
ili čak osnovna djelatnost. Od ukupnog prometa
ostvarenog u turizmu, na turizam u kontinentalnom dijelu otpada tek oko pet posto, što je jasan
pokazatelj da potencijali u kontinentalnom turizmu nisu ni izbliza iskorišteni. Može se reći da se
ruralni turizam u Hrvatskoj i turizam na seljačkim
gospodarstvima nalazi u početnoj, pionirskoj fazi.
Posljedica je to pretežite usmjerenosti hrvatskog
turizma na maritimne prostore, ali i desetljećima
dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora i
obiteljskih seljačkih gospodarstava. Bez obzira na
prirodnu i kulturološku atraktivnost hrvatskog
ruralnog prostora, ruralni turizam, osobito onaj
na turističkim seljačkim gospodarstvima, razvija se vrlo sporo u odnosu na potražnju i ponudu
u susjednim zemljama (Austrija, Slovenija, Italija). Osnovni uzrok tome je poglavito vrlo malen i
usitnjen seljački posjed u Hrvatskoj, na kojem se
ne može organizirati isplativa poljoprivredna proizvodnja, a još manje pružanje turističkih usluga
kao dodatne djelatnosti, zatim nerazvijena komunalna i društvena infrastruktura, i na kraju, nedovoljna razina poticaja i značajnije potpore za turistički razvoj kontinentalnog dijela zemlje, koji je
ostao u sjeni primorskog dijela zemlje.
Osim turizma na turističkim seljačkim (obiteljskim) gospodarstvima, u ruralnom prostoru
nailazimo na lovni turizam, ribolovni turizam,
odmorišni turizam, sportsko-rekreacijski turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, gastronomski turizam, eno-gastronomski turizam,
eko-turizam, avanturistički turizam, edukacijski
turizam, vjerski turizam, turizam zaštićenih dijelova prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode,
promatrači ptica), nostalgični turizam, zavičajni
turizam i slično.
Pravni okvir
Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja
ugostiteljstva i turizma
• Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07);
• Provedbeni propisi:
–– Pravilnik o upisniku turističkih vodiča (NN
50/08);
–– Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča (NN
50/08, NN 90/08, NN 112/09);
–– Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje
(NN 50/08, NN 120/08);
–– Pravilnik o stručnom ispitu za voditelja poslovnice (NN 50/08);
–– Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08);
–– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka
nautičkog turizma (NN 72/08);
–– Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih
objekata nautičkog turizma (NN 69/08, NN
83/09);
–– Pravilnik o upisniku putničkih agencija (NN
30/08);
–– Pravilnik o upisniku ugovora o turističkom
zastupanju turističkih agencija (NN 30/08);
–– Pravilnik o minimalno-tehničkim uvjetima
i načinu pružanja usluga putničkih agencija
(NN 62/96, NN 23/97, NN 134/98);
–– Pravilnik o identifikacijskom kodu putničke
agencije (NN 78/96, NN 47/97, NN 80/98);
–– Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja
knjige žalbi (NN 5/08).
• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06,
NN 152/08);
• Zakon o boravišnoj pristojbi, članak 34. stavak 3.
(NN 43/09);
• Provedbeni propisi:
–– Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata
kampova iz skupine „kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata za smještaj” (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN 75/08 i
45/09) (NN 75/08, NN 45/09);
–– Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN 88/07, 58/08 i 62/09, NN 88/07,
NN 58/08, NN 62/09);
–– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge
u domaćinstvu (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN88/07, 58/08 i 45/09, NN 88/07,
NN 58/08, NN 45/09)
–– Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz
skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smještaj“ (interno pročišćeni tekst
Pravilnika iz NN 49/08 i 45/09, NN 49/08,
NN 45/09);
–– Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u
seljačkom domaćinstvu (NN 5/08);
–– Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata
i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu
(NN 5/08);
–– Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja
knjige gostiju i popisa gostiju (NN5/08);
–– Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja
knjige žalbi (NN 5/08);
–– Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz
skupina”restorani”, „barovi”, „catering objekti” i „objekti jednostavnih usluga” (NN 82/07,
NN 82/09);
105
• Zakon o turističkim zajednicama i promicanju
hrvatskog turizma (NN 152/08, NN 30/94)
• Provedbeni propisi:
–– Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi
(NN 131/09);
–– Pravilnik o stručnom ispitu za rad na stručnim
poslovima u turističkom uredu turističke zajednice (NN 121/09) ;
–– Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN 75/94, NN 69/97,
NN 60/98, NN 78/99, NN 127/07, NN 88/08);
–– Pravilnik o obrascima i načinu vođenja Upisnika turističkih zajednica (NN 45/94, 114/09);
–– Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu
turističke zajednice općine, grada, županije i
glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice
(NN 134/98, 23/99, 38/99, 98/00, NN 9/03,
NN 136/05).
• Zakon o članarinama u turističkim zajednicama
(NN 152/08);
• Provedbeni propisi:
–– Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i
gradova i o razvrstavanju naselja u turističke
razrede (NN 122/09, Ispravak Pravilnika NN
9/10);
–– Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun članarine
turističkoj zajednici (NN 119/09);
–– Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja
u turističke razrede (NN 92/09);
–– Uputa u svezi plaćanja članarine turističkim
zajednicama (NN 69/96).
• Zakon o boravišnoj pristojbi (NN 152/08, NN
59/09)
–– Zakon o boravišnoj pristojbi (pročišćeni tekst:
NN 35/95, NN 42/95, 52/95, 64/00, 42/05,
68/07):
• Provedbeni propisi:
–– Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2010. godinu (NN 139/09);
–– Pravilnik o kriterijima za uplatu i korištenje
uplaćenih sredstava boravišne pristojbe na po-
106
sebnom računu Hrvatske turističke zajednice
(NN 139/09);
–– Pravilnik o načinu vođenja popisa turista te o
obliku i sadržaju obrasca prijave turističkoj zajednici (NN 113/09);
–– Pravilnik o načinu naplate paušalnog iznosa
boravišne pristojbe osoba koje pružaju usluge
smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (NN 92/09);
–– Pravilnik o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i izvansezone u turističkim
općinama i gradovima (NN 92/09);
–– Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2009. godinu (NN 81/08); (NN53/09);
–– Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu za 2009. godinu (NN 81/08);
–– Uredba o utvrđivanju visine godišnjeg paušalnog iznosa boravišne pristojbe za korisnike
stalnog veza u luci nautičkog turizma za 2009.
godinu (NN 81/08);
–– Pravilnik o postupku prijave i odjave turista i
načinu vođenja popisa turista (NN45/94, NN
32/96, NN 71/97);
–– Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i vansezone u turističkim mjestima (NN 83/95, NN 95/95, NN 72/06, NN
88/06, NN103/08);
• Zakon o igralištima za golf (NN 152/08);
Reguliranje kontinentalnog turizma
Kontinentalni turizam reguliran je brojnim zakonima i pravilnicima iz više resora koji direktno ili
indirektno reguliraju ruralnim turizam i njegove
posebne oblike, načine poduzetničkog organiziranja te različite aktivnosti i obveze vezane za ruralni
turizam. Turizam na seljačkim gospodarstvima jedan je od posebnih oblika ruralnog turizma koji je
također reguliran posebnim aktima.
• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06);
• Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07);
• Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 05/08);
• Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata
i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu
(NN 05/08);
• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja
knjige gostiju i popisa gostiju (NN 05/08);
• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja
knjige žalbi (NN 05/08).
Institucionalna
nadležnost
Ministarstvo turizma
Ministarstvo turizma obavlja upravne i druge
poslove koji se odnose na:
• turističku politiku Republike Hrvatske;
• strategiju razvitka hrvatskog turizma;
• razvoj i investicije u turizmu;
• razvitak kongresnoga, seoskoga, lovnoga,
zdravstvenoga, omladinskoga i drugih selektivnih oblika turizma;
• unaprjeđivanje i razvoj malog poduzetništva
u turizmu i ugostiteljstvu;
• sanacijske programe u svezi s restrukturiranjem hotelsko-ugostiteljskih tvrtki;
• praćenje i sudjelovanje u procesu privatizacije;
• turističku informatiku;
• promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu;
• sustav turističkih zajednica;
• turističku i ugostiteljsku statistiku;
• stanje i pojave na području turističkih i ugostiteljskih usluga;
• međunarodnu suradnju u svezi s turizmom;
• djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj
ponude i pružanje turističkih i ugostiteljskih
usluga i poslovanje turističkih i ugostiteljskih
gospodarskih subjekata;
• uvjete obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti;
• praćenje i analiziranje kvalitete turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga;
• uvođenje međunarodnih standarda kvalitete ponude smještaja i usluga;
• kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata;
• unaprjeđivanje turističke i ugostiteljske djelatnosti.
Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu
stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
Ministarstvo Kulture
Kulturna baština
Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na:
• istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje,
dokumentiranje i promicanje kulturne baštine;
• središnju informacijsko-dokumentacijsku službu;
• utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara;
• propisivanje mjerila za utvrđivanje programa
javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske;
• skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine;
• osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje
poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine;
• ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba
na restauratorskim, konzervatorskim i drugim
poslovima zaštite kulturne baštine;
• osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje
stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne
baštine;
• provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih kulturnih dobara;
• utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara;
• upravljanje kulturnim dobrima sukladno propisima;
• utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu
dijelova kulturne baštine;
107
• obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne
baštine.
Prirodna baština
Od 2003. godine u nadležnosti Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, nalaze se parkovi
prirode i nacionalni parkovi. Ministarstvo obavlja
upravne i druge poslove koji se odnose na:
• istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje,
dokumentiranje i promicanje prirodne baštine;
• središnju informacijsko-dokumentacijsku službu;
• utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova prirode
te njihovo vrednovanje;
• vođenje središnjih upisnika zaštićenih dijelova
prirode;
• propisivanje mjerila za utvrđivanje programa
javnih potreba u području zaštite prirode Republike Hrvatske;
• skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite prirode;
• osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje
poslova djelatnosti zaštite prirode;
• ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba
na poslovima zaštite prirode;
• osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite
prirode,
• provedbu nadzora prometa, uvoza, izvoza zaštićenih dijelova prirode;
• utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode;
• upravljanje zaštićenim dijelovima prirode;
• utvrđivanje uvjeta zaštite prirode;
• inspekcijske poslove zaštite prirode.
Hrvatska turistička zajednica
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) je nacionalna
turistička organizacija osnovana radi stvaranja i
promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma,
planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe
108
promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od
zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te
podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske.
Tijela HTZ-a:
• Sabor,
• Turističko vijeće,
• Nadzorni odbor i predsjednik.
Dužnost predsjednika HTZ-a obnaša ministar turizma. HTZ djeluje na temelju godišnjeg Programa rada i Financijskog plana koje donosi Sabor, a
ostvaruje prihode iz sljedećih izvora: boravišne
pristojbe, članarine, državnog proračuna i ostalih
izvora. Stručna služba HTZ-a je Glavni ured sa
sjedištem u Zagrebu, koji obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na zadaće Hrvatske turističke zajednice.
Sustav turističkih zajednica
Turistička zajednica osniva se za:
• Područje Republike Hrvatske (Hrvatska turistička zajednica);
• Područje županije (turistička zajednica županije);
• Područje grada/općine (turistička zajednica grada/općine);
• Za prostor više gradova/općina (turistička zajednica područja).
Hrvatski sustav turističkih zajednica piramidalno
uspostavljen, s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) kao krovnom organizacijom. Turističke
zajednice su pravne osobe, organizirane na razini
županija, općina, gradova i mjesta. Prava i obveze
turističke zajednice utvrđuju se Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i statutom turističke zajednice. Svojstvo pravne
osobe turistička zajednica stječe danom upisa u
Upisnik turističkih zajednica kojeg vodi Ministarstvo turizma. Svaka turistička zajednica ima svoj
program rada i financijski plan, koji Ministarstvo
turizma kontrolira zajedno s HTZ-om.
Osnovni zadatak mjesnih, općinskih ili gradskih
zajednica jest definiranje i profiliranje turističkog
proizvoda te njegovo predstavljanje na tržištu.
Turistička je zajednica sjecište javnog i privatnog
interesa. U njoj sjede poduzetnici, lokalna samouprava i turistički stručnjaci koji se moraju dogovoriti kako će se razvijati kao turistička destinacija i
kako to najbolje promovirati. Njen je zadatak da
razvije proizvod na lokalnoj razini. Što idemo prema višim razinama sustava sve je veći naglasak na
koordinativnoj, marketinškoj i promotivnoj ulozi.
Lokalne i regionalne samouprave
Turizam je posebno zastupljen u lokalnoj i regionalnoj samoupravni na način da aktivnosti vezane uz promociju i poticanje razvoja turizma čine
djelokrug nadležnosti određenog upravnog odjela:
• Osječko-baranjska županija – Upravni odjel za
poljoprivredu i gospodarstvo
• Virovitičko-podravka županija – Upravni odjel
za gospodarstvo i razvoj;
• Koprivničko-križevačka županija – Upravni
odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam.
Hrvatski sabor – Odbor za turizam
U djelokrugu su Odbora za turizam poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava
i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima
koja se odnose na:
• Koncepciju i strategiju razvoja hrvatskog turizma;
• Utvrđivanje i praćenje provedbe politike turističkog razvoja Hrvatske;
• Ugostiteljsku i turističku djelatnost i s njima neposredno vezane djelatnosti;
• Praćenje koncesija u turizmu;
• Razvojne programe u turizmu od naročite važnosti za gospodarski razvoj Hrvatske;
• Utvrđivanje i praćenje provedbe politike zaštite
i očuvanja kakvoće turističkog prostora;
• Suradnju s odgovarajućim radnim tijelima u Europskom parlamentu i parlamentima drugih zemalja;
Tijelo kod kojeg se registrira smještaj i ugostiteljske
usluge u seoskom domaćinstvu je Služba za gospodarstvo Ureda državne uprave u gradovima.
Interesna udruženja
Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) je
dragovoljna nacionalna strukovna udruga hrvatskih putničkih agencija, registrirana ujedno i kao
udruga poslodavaca. Članice agencije pored udovoljavanja svim kriterijima za poslovanje agencija
propisanih Zakonom o turističkoj djelatnosti, ispunjavaju i dodatne uvjete za članstvo u UHPA i
zajedno s pridruženim članicama (vodećim hotelskim poduzećima, nacionalnom zrakoplovnom
tvrtkom, rent-a car tvrtkama, izdavačima bankovnih i kreditnih kartica, turističkim zajednicama i
drugima, članice udruge realiziraju 60 i 70 posto
organiziranog prometa
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela
(OMH) okuplja oko 108 hotela i oko 40 visokokvalitetnih pansiona i agrodomaćinstava s područja
cijele Hrvatske u cilju bolje promocije i ostvarenja
interesa malih i obiteljskih hotela. Misija Udruge
OMH je okupiti najbolje obiteljske i male hotele u
Hrvatskoj, koji se odlikuju posebnošću, prepoznatljivom kvalitetom i autentičnošću osiguravajući
gostima neponovljiv doživljaj, članovima utjecajan
glas i bolje poslovne mogućnosti, turističkom sektoru naprednu grupaciju, a lokalnim zajednicama
i zemlji u cjelini socijalno i ekološki odgovornog
partnera.
Zajednica ruralnog turizma / Zajednica turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava: Strukovna
udruga utemeljena 1995. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori, s ciljem osmišljavanja, poticanja
i koordiniranja razvoja turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski farmer d.d.: društvo za ruralni razvoj i
marketing, osnovano na inicijativu Ministarstva
109
poljoprivrede, već petnaest godina promiče proizvodnju i razvoj autohtonih hrvatskih proizvoda
i ekoloških proizvoda, te ruralni turizam, turizam
na seljačkim gospodarstvima i zaštitu prirode.
Klub članova „Selo“ ustrojen kao nacionalna strukovna udruga za razvoj ruralnog turizma, a posebice turizma na seljačkim gospodarstvima.
Strateški okvir –
nacionalna razina
Strategija razvoja hrvatskog
turizma do 2010. godine
(Ministarstvo turizma, 2003.)
Nacionalna Strategija razvoja turizma do 2010. temeljila se na dobrim turističkim rezultatima i povećanoj potražnji za Hrvatskom, procjenama budućih
trendova na međunarodnom turističkom tržištu,
ali i na očuvanju prirodne i kulturne baštine u skladu sa održivim razvojem. Strateški ciljevi velikim
dijelom bili su vezani uz uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela, donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma
u svrhu očuvanja atraktivnih prirodnih resursa –
pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja turizma, edukaciju zaposlenih u turizmu, izgradnju
prometne infrastrukture, povećanje kvalitete usluga i trajnu zaštitu kulturne i prirodne baštine.
Strategija razvoja kulturnog
turizma (Ministarstvo turizma,
2003.)
Kulturni je turizam jedan od specijalnih oblika turizma koji toj grani hrvatskog gospodarstva nudi
dugoročnu konkurentnu prednost. Strategija obuhvaća vremensko razdoblje od četiri godine tijekom kojeg se kreira okruženje i infrastruktura koja
110
dugoročno potiče i usmjerava razvoj kulturnih turističkih inicijativa u Hrvatskoj te se, podizanjem
kvalitete prezentacije i interpretacije postojećih
kulturnih resursa stvaraju preduvjeti za razvoj Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma.
Strateški marketing plan hrvatskog
turizma od 2008. do 2012. godine
(Hrvatska turistička zajednica,
2008.)
Prema strateškom marketing planu hrvatskog turizma strateški ciljevi hrvatskog turizma u razdoblju od 2008. do 2010. su:
• Obnova, zaštita i potpunije vrednovanje
hrvatskih turističkih potencijala;
• Utvrđivanje novog identiteta hrvatskog turizma
i pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih
turističkih zemalja na Mediteranu;
• Kvalitetni turizam u suglasju s održivim
razvitkom.
Akcijski plan hrvatskog turizma za
2009. i 2010. godinu
„Ostanimo globalno konkurentni i u 2009. i 2010.
godini“ program mjera Vlade RH za turizam definira 15 mjera za jačanje sektora turizma tijekom
2009. godine, te dodaje još dvije mjere za 2010. godinu – osnivanje Fonda za turizam i usklađivanja
poreznog sustava sa poreznim sustavom Europske
unije.
U planu je izrada dvaju važnih strateških dokumenata za daljnji razvoj hrvatskog turizma:
• Dubinska analiza hrvatskog turizma;
• Strategija i glavni plan razvitka hrvatskog turizma.
Strateški okvir –
županijska razina
Razvoj ruralnog turizma, jedan je od najvažnijih
instrumenata za razvoj ruralnih područja, i kao
takav dio je strateških programa razvoja Osječkobaranjske, Virovitičko-podravske i Koprivničkokriževačke županije.
Prostorni planovi
Prostorni planovi Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije
kao temeljni strateški dokumenti prostornog razvoja na razini županija potvrđuju da se turizam
na području županija mora razvijati na osnovu
prirodnih i kulturnih bogatstava i raznolikosti te
izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Kopački rit, Papuk i druga zaštićena područja
te područja termalnih izvora značajne su okosnice
razvoja turizma.
Regionalni operativni program,
Županijske razvojne strategije
Dosadašnji regionalni operativni programi koji
su definirali smjer razvoja na županijskoj razini, zamijeniti će se tijekom 2010. godine Županijskim razvojim strategijima sukladno Zakonu
o regionalom razvoju i pratećim pravilnicima.
Dosadašnji ROP-ovi triju županija definirali su
turizam kao jedan od prioriteta razvoja i revitalizacije ruralnog prostora. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti turizam se
povezuje i s poljoprivredom kroz jačanje ekološke proizvodnje zdrave hrane. Ovo povezivanje
treba stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu
oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.
Masterplanovi turizma
Master planovi turizma, kao najznačajniji dokumenti
za razvoj turizma, izrađeni su posebno za područje
Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije.
Kroz turizam se potiče ravnomjerni razvoj cjeloukupnog područja, posebno onih najruralnijih prostora,
na kojima se stanovništvu nudi mogućnost dodatnih
izvora prihoda, upravo kroz turizam. Master planovi
turizma nadovezuju se na osnovne strateške dokumente županija.
Krovni plan razvoja turizma za
prekogranično područje MađarskaHrvatska
Projekt „Krovni turistički plan” (eng. Regional Tourism Product Plan) jedan je od projekata iz IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska
za razdoblje 2007-2013. U projektu sudjeluju četiri
partnera, po dva is svake zemlje. S mađarske strane
u projektu kao nositelj sudjeluje Panonsko sveučilište
iz Veszprema i Centar za regionalne studije Mađarske akademije znanosti iz Pečuha. S hrvatske strane,
u provođenju projekta sudjeluju Regionalna razvojna
agencija Slavonije i Baranje i Razvojna agencija grada
Čakovca, dok su Ministarstvo turizma i Ministarstvo
kulture RH pridruženi partneri.
Financijska veličina projekta je 349.994,62 EUR, a
trajat će 12 mjeseci, počevši od 01.03.2010. Cilj ovoga projekta je izrada regionalnog turističkog plana
za prekogranično područje Mađarska-Hrvatska s ciljem unifikacije i konsolidacije turističkih informacija
s obje strane granice. Izrada regionalnog turističkog
plana, kao strateškog dokumenta koji pokriva pogranično područje s Mađarskom, prvi je dokument ovoga tipa i stoga predstavlja ishodište za sve naredne
projekte iz područja razvoja održivog turizma u području Mura-Drava-Dunav. Naime, tek nakon usvajanja ovog dokumenta na europskoj razini, stvorit će
se pretpostavke za financiranje svih budućih razvojnih turističkih i kulturnih projekata u okviru IPA Pro-
111
grama 2007-2013. Rezultati ovoga projekta poslužit
će kao polazni dokumenti u definiranju natječaja za
buduće projekte na ovom područja.
Programi poticaja i
potpora
Ministarstvo turizma
• Poticaj za uspjeh: program potpora za ulaganja u
manje objekte za smještaj i obnovu starih kuća sagrađenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom - „Pod stoljetnim krovovima“;
• Razvoj turizma na selu;
• Bespovratna sredstva turističkim projektima kojima su prethodno odobrena sredstva iz predpristupnih fondova EU i drugih međunarodnih fondova;
• Bespovratni financijski poticaji za stručne i obrazovne programe
• Program obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu;
• Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u
turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima – Baština u turizmu;
• Program poticanja osmišljavanja, promidžbe i realizacije novih turističkih proizvoda Novi turistički
proizvod;
• Program poticanja formiranja multisektorskih klastera za potrebe turizma;
• Program poticanja razvoja tematskih turističkih
putova u Republici Hrvatskoj – Tematski putovi
• Program poticanja unapređenja izrade i plasmana
izvornih suvenira – Izvorni suvenir;
• Program poticanja ulaganja u javnu turističku infrastrukturu „Turizam bez zapreka”;
• Program poticanja ulaganja u javnu turističku infrastrukturu „Turizam kroz regije”;
• Program poticanja razvoja posebnih oblika turizma
na kontinentu „Zelena brazda”;
112
• Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma;
• Program dodjele državnih potpora male vrijednosti programima i projektima za unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije.
Ministarstvo poljoprivrede
Mjera 9. Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma:
• Poboljšanje turističke ponude na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima;
• Sufinanciranje tematskih puteva.
Županije
Županije osiguravaju godišnja proračunska sredstva
za programe unapređenje turizma, promidžbu i obrazovanje sudionika u turizmu. Za 2010. osigurana
su sredstva za turističku promociju, rad turističkih
zajednica, izgradnju vinskih cesta i poučnih puteva,
sufinanciranje manifestacija, smeđu signalizaciju,
uređenje pročelja i druge aktivnosti, u konkretnom
iznosu:
• Osječko-baranjska županija – 2.500.000,00 kn;
• Virovitičko-podravska županija – 910.000,00 kn
• Koprivničko-križevačka županija – TZ KKŽ iz
Proračuna KKŽ za 2010. godinu ima planirano
369.000,00 kuna za promidžbeni materijal i usluge
Primjeri dobre prakse
Etno Brand
Potpuni naziv projekta: Razvoj turističkih potencijala slavonske regije kroz jačanje mreže socijalnog
poduzetništva uključenog u proizvodnju rukotvorina („Strengthening a network of social enterprises involved in traditional crafts in Slavonia”). Cilj
projekta je razvoj turističkog potencijala slavonske
regije kroz jačanje mreže socijalnog poduzetništva
uključenog u proizvodnju rukotvorina.
Program: PHARE 2006, Jadranski prekogranični
program partnerstva Hrvatska i Italija (PHARE
2006 Adriatic Cross Border Cooperation between
Croatia and Italy)
Vodeći partner/nositelj: Slap – Udruga za kreativni
razvoj, Osijek.
Ostali partneri:
• RRA Slavonije i Baranje;
• CNA – Sezione di Ferrara (National Confederation of Artisans - Ferrara Branch).
Razdoblje provedbe: 10/2008 – 12/2009.
Područje provedbe: Osječko-baranjska županija.
Rezultati projekta: dizajniran i registriran brand
za visokokvalitetne rukotvorine, izrađen standard
kvalitete za ručno izrađene proizvode, opremljene
4 radionice za izradu rukotvorina, ojačan kapacitet
10 organizacija, postavljen web shop, uspostavljeno 10 prodajnih mjesta u regiji, 4 dizajnirane kolekcije, educirano 30 učesnika
Ukupna vrijednost projekta: 156 000,00 €, EU – 132
600,00€, sufinanciranje 32 400,00€
Pannonian Tourism
Puni naziv projekta: Obrazovanjem za kvalitetan
(panonski) seoski turizam
Cilj je izrada programa osposobljavanja voditelja
seosko-turističkog gospodarstva i provedba pilot
programa.
Program: INTERREG IIIa, program za susjedstvo
SLO - HU – CRO 2004 -2006
Vodeći partner/nositelj: Regionalni zavod za zapošljavanje Južnog Zadunavlja
Ostali partneri:
• Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Osijek;
• Hrvatski zavod za zapošljavanje područna služba Osijek, Virovitica, Križevci.
Razdoblje provedbe: travanj 2007 – kolovoz 2008.
Područje provedbe: Županija Somogy, Zala, Baranya, Osječko-baranjska, Koprivničko-križevačka,
Virovitičko-podravska županija
Rezultati projekta: Zajednička web stranica, izrađen
edukacijski kurikulum, 33 osobe s hrvatske strane i
13 osoba s mađarske strane osposobljeno, izrađeni
edukativno-promotivni materijali
Ukupna vrijednost projekta: 106 347,00 €, EU – 78
696,7 €, sufinanciranje 27 650,22 €
113
U izradi studija sudjelovali su suradnici sljedećih organizacija:
Agencija za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja Neprofitno d.o.o.,
Koprivničko-križevačka županija,
PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji,
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.,
VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije,
Zavod za javno zdravstvo “Sv. Rok” Virovititičko-podravske županije.
114
115
116
III
Agencija za regionalni razvoj
Virovitičko-podravske županije
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
2 673 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content