Godina XII., broj: 48 Rujan 2011. 6 18 sadržaj: 4 OTOČKI LIST Glasilo Grada Otoka V.Nazora 1/I. 32252 Otok/ Hrvatska www.otok.hr e-mail: [email protected] Izdavač: Grad Otok Za izdavača: Josip Šarić, gradonačelnik Glavna urednica: Jelena Zovak, dipl. pol. Suradnici: Marijana Barnjak, Marin Benaković, Mato Čajkovac, Marija Čorić, Jasenko Ćutuk, Josip Dabro, Daria Gongeta, Ivan Grčić, Davor Iščić, Petar Jakovac, Mijo Lamešić, Marina Lombarović, Josip Lovrić, Igor Ljubić, Željko Ljubić, Mirko Martinović, Ivana Krekman, Petar Matas- Pjer, Vinko Matozan, Antun Miličević, Marin Nađ, Katica Novoselac, Zvonko Spajić, Jelena Šarić,Marija Škrobo, Ankica Valenćik Lektura: Marijana Barnjak, prof. Grafičko oblikovanje DESIGN STUDIO D www.designstudio-d.hr Tisak: ZEBRA, Vinkovci OTOČKI LIST JE BESPLATAN Prilozi se mogu uplatiti na račun br: 234009-1853500007 (Privredna banka Zagreb) Glasilo je prijavljeno Vladi RH, Uredu za odnose s javnošću. Sva prava pridržana OTOČKI List Glasilo Grada Otoka 04 INTERVJU S JOSIPOM ŠARIĆEM, GRADONAČELNIKOM GRADA OTOKA 06 PREDSJEDNICA VLADE RH JADRANKA KOSOR SUDJELOVALA NA SVEČANOJ SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA OTOKA 08 OTVORENA TVORNICA „FURNIR OTOK d.o.o.“ 10 IZVJEŠĆA SA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA 11 OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA POGIBIJE OTOČKIH POLICAJACA U BOROVU SELU 12 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI POLOŽILO VIJENCE PODNO SPOMENIKA BRANITELJIMA U OTOKU I KOMLETINCIMA 12 EUROPSKI TJEDAN 13 POSJET ŽUPANA BOŽE GALIĆA GRADU OTOKU 14 OTOČKI I KOMLETINAČKI BRANITELJI U DOMOVINSKOME RATU 16 DRŽAVNA REVIZIJA IZRAZILA BEZUVJETNO POZITIVNO MIŠLJENJE NA FINANCIJSKO POSLOVANJE GRADA OTOKA ZA 2010. 16 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POLOŽILO VIJENCE POVODOM DANA DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 17 JOSIP ŠEFFER (1908.-1978.) – ŽRTVA KOMUNISTIČKOG REŽIMA 20 DRUGA SMOTRA PROLJETNIH OBIČAJA U KOMLETINCIMA 21 GAK ŽUPANJA GOSTOVALO U OTOKU U SKLOPU 18. FESTIVALA GLUMCA 22 ZA MATEJA ZECA IZ KOMLETINACA SKUPLJENO VIŠE OD 60 000 KUNA 23 TENISKI TURNIR „OTOČKO PROLJEĆE 2011.“ 23 MIŠE I ILIJA ĐIKIĆ POBJEDNICI TURNIRA U BOĆANJU 24 OBJAVLJENA KNJIGA „GORKA VODA“ AUTORA MARINA BENAKOVIĆA 25 DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE ODRŽANO U KOMLETINCIMA 26 „U OTOKU MOBA“ 27 KUP SENIORA STAROVIRAC OTOK OTOČKO PROLJEĆE 2011. 27 „Pjesma i riječ zavičajna“ i ove godine okupila brojne sudionike 28 NATJECANJE ŠRD“ VIROVI“ OTOK U SKLOPU XIX. OTOČKOGA PROLJEĆA 28 IZVRSTAN KONCERT OTOČKOGA GRADSKOG ZBORA 28 ATLETSKA NATJECANJA UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE JOSIPA LOVRETIĆA 30 KATOLIČKI MALONOGOMETNI TURNIR 30 OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA TAEKWONDO KLUBA „OTOK“ 32 OTOK DOMAĆIN TRADICIONALNOG NATJECANJA UDVDR-a 34 DJEČJE SPORTSKE IGRE 35 NATJECANJE SENIORA SRD „BREŽNICA“ 35 MIMOHOD XIX. OTOČKOG PROLJEĆA 37 ŠAHOVSKA NATJECANJA U KOMLETINCIMA 37 KUP VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA OTOKA 38 OSMI RUKOMETNI TURNIR ŽENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE 39 MK GOSPODARI VJETRA OTOK PRIREDIO IZVRSTAN MOTO-PARTY 40 SUSRET DJECE HRVATSKIH BRANITELJA 41 PROMOCIJA KNJIGE „NEMIRNE GODINE“ ANICE VALENĆIK 42 SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA I DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE „OTOK 2011.“ 43 ŠAMPION XI. OTOČKE KULENIJADE KULEN MESNICE “AS” IZ ŽUPANJE 44 „ŠUMARI“ NA OTOČKOM PROLJEĆU 45 KONCERT ŽELJKA BEBEKA POKLON OTOČANIMA I KOMLETINČANIMA ZA DAN GRADA 46 POTPISAN DOKUMENT O SURADNJI I PRIJATELJSTVU 46 VATROGASCI OBILJEŽILI BLAGDAN SVETOG FLORIJANA 47 UDNZ OTOK DODIJELJENA SVEČANA PLAKETA NARODNE ZAŠTITE 47 ODRŽANA SJEDNICA UDNZ OTOK 48 Svetkovina Tijelova u komletinačkoj Župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 49 UDRUGA “HRVATSKA ŽENA” OTOK UGOSTILA SPLITSKU UDRUGU “ŽENA ŽENI PRIJATELJ” 50 OTOČANI NA „EURO SHOW DANCE CHALLENGE-OSIJEK 2011.“ 50 Roštilj u Blaževcima 51 Otočki zadrugari na velesajmu 52 NOVE PRVAKINJE I VICEPRVAKINJE HRVATSKE IZ OTOKA 52 PIONIRI NK „SLAVONAC“ KOMLETINCI PRVACI GRUPE B NOGOMETNOG SREDIŠTA VINKOVCI 54 ČLANOVI OI “VINKOVCI” I OI “SUVARA” IZ OTOKA POLOŽILI ZAVJET POVODOM DANA IZVIĐAČA 54 NACIONALNO OKUPLJANJE IZVIĐAČA „ZAJEDNO ZA ZAJEDNICU“ 55 MEĐUNARODNI TAEKWONDO TURNIR „SUSEDGRAD-SOKOL POKAL 2011.“ 55 JURAJ PINTARIĆ JUNIORSKI VICEPRVAK HRVATSKE 56 MARKO VIDOVIĆ OSVOJIO BRONCU ZA HRVATSKU KICKBOKSING REPREZENTACIJU 56 SRD „Brežnica“ Komletinci organizirala natjecanje kadeta u sklopu XIX. otočkoga proljeća 56 RIBIČKA NATJECANJA ŠRD „VIROVI“ 56 RIBIČKA PROLJETNA EKO-AKCIJA 57 STAROVIRAC NA KADETSKOM KUPU HRVATSKOG ŠPORTSKOG-RIBOLOVNOG SAVEZA 57 Mladi nogometaši (Bayern München, Bayer Leverkusen, VfB Stuttgart) na treningu u Otoku 58 IZ ŽIVOTA NA STANU- Miškov stan na Šumici 60 Dukati 62 Povijest otočkog rock ‘n’ rolla 65 Ljubomora 68 Liječnica savjetuje: Zaštita kože od sunca 69 TV VOX IZ ZADRA POSJETILA OTOK 70 OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MLADIH 71 Humor 3 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Intervju s Josipom Šarićem, gradonačelnikom Grada Otoka Ove je godine svečanost obilježavanja 5. obljetnice Dana grada Otoka protekla u znaku dolaska Jadranke Kosor, predsjednice Vlade RH, koja je sudjelovala na svečanoj sjednici Gradskog vijeća i potom otvorila novoizgrađenu tvornicu „Furnir Otok d.o.o.“ u Otoku? Ovogodišnji smo program Dana grada 13. srpnja započeli polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje koji su ugradili svoje živote u temelje hrvatske države. Potom je održana svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj smo predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Topalović i ja uručili javna priznanja grada Otoka. Priznanja smo uručili Josipu Juriću i Martinu Štivičeviću, istaknutim vatrogascima, te Marku Vidoviću za postignute sportske rezultate. Medalje su grada uručene Ljubici Todorić za doprinos razvoju školstva te PMT Poljoopskrbi za doprinos razvoju poljoprivrede. Jozi Joviću, direktoru tvornice furnira, uručena je plaketa za doprinos razvoja gospodarstva i zapošljavanja. Posebna nam je čast što je na sjednici bila Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH, počasna građanka Otoka, kojoj smo nakon sjednice uručili i svečanu povelju i plaketu. Otvaranje je tvornice furnira veliki događaj kojim je obilježen Dan grada. Kakav je doprinos grada u ostvarenju tog projekta? Za sve je nas najveći događaj s kojim smo obilježili Dan grada bilo otvaranje tvornice „Furnir Otok d.o.o.“ jer živimo u vremenu kada je teško doći do novog radnog mjesta. Vlasnik i direktor tvornice Jozo Jović planira zaposliti 120 radnika. Već je primljen prvi dio potrebnih radnika koji će potom obučavati druge radnike. Tvornicu je u pogon pustila Jadranka Kosor u nazočnosti više od 500 gostiju, a sve je blagoslovio Antun Knežević, otočki župnik i dekan. Otok se nalazi u srcu šumskog spačvanskog bazena s 4 gama. Kakav je njihov doprinos društvenom životu? najvećom plantažom hrasta lužnjaka u Europi, ali do sada nikada nije imao ovakvu tvornicu za preradu drveta. Ispravljena je jedna povijesna nepravda prema Otoku i okolnim mjestima. Grad stvara komunalne uvjete, odnosno vodi brigu o izgradnji komunalne infrastrukture. Osim toga, brojne su olakšice za investitore, a osobito ih motivira cijena zemljišta koja ovisi o broju novih radnih mjesta. Međutim, najprije se sklapa predugovor kao instrument osiguranja. Tvornica furnira za sada je u potpunosti ispunila odredbe ugovora za kupljeno zemljište u Poduzetničkoj zoni. Investicija je vrijedna 105 milijuna kuna. Investitor Jović je i na svečanosti otvaranja tvornice spomenuo iznimne pogodnosti grada koji su ga motivirali da baš u Otoku izgradi tvornicu na koju smo svi ponosni. Otvaranje je tvornice furnira odjeknulo u medijima jer malo je mjesta u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti novom tvornicom koja koristi prirodne domaće resurse i zapošljava toliki broj radnika. Kako bi ukratko okarakterizirali Otok kao gradsko središte. U kojem se smjeru razvija? Uspjeli smo decentralizirati administraciju i u većoj mjeri to približiti građanima. Naime, Otok je postao prepoznatljivo administrativno, ali i razvojno središte. Već je poznato da su u Otoku otvorene brojne ispostave: mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zavod za zapošljavanje, službe za upravne poslove Policijske uprave, uredi državne uprave, županijski uredi ... Ostvarili smo jedan od ciljeva, a taj je da smo građanima približili rješavanje administrativnih potreba za što su do sada morali putovati u Vinkovce. Ove prednosti koriste i građani općine Nijemci i općine Privlaka. U kontekstu razvojnih projekata moram spomenuti izgradnju tzv. „Šokačke magistrale“, zatim aktivnosti na realizaciji projekta novog stambenog naselja „Petkovac“ i Srednje škole u Otoku. Cilj nam je postići bolju prometnu povezanost, osobito s autocestom gdje je potrebno izgraditi još oko 4 km asfaltirane ceste. Posebno želimo pomoći mladim obiteljima da dođu do svog doma i to darivanjem građevinskog zemljišta i materijala za više od 200 obitelji. Već je izdano oko 70 rješenja za to naselje. Projekt Srednje škole za koji je ishođena građevna dozvola i koji predviđa i izgradnju trodijelne nastavno-sportske, odnosno gradske dvorane za koji se očekuje definiranje izvora financiranja, bit će značajan pomak u obrazovnom procesu. Koliko grad može sudjelovati i financiranju realizacije kapitalnih projekata? Kako ocjenjujete spremnost Gradske uprave u pripremi projekata i korištenju izvora financiranja? Za primjer bih uzeo period od 2003. do danas u kojem su ostvarene investicije u vrijednosti od više od 80 milijuna kuna, što je dokaz vrlo uspješnog korištenja sredstava brojnih ministarstava, državnih poduzeća, fondova Europske unije, Svjetske banke, itd. Grad je realizirao projekt sanacije nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 8,5 mil. kn, izgradnju kanalizacijske mreže vrijednu 15,2 mil. kn, izgradnju infrastrukture u poduzetničkoj zoni od 9,3 mil. kn, izgradnju Doma kulture od 15 mil. kn za koji je potrebno još oko 3 mil. kn za opremanje i uređenje okoliša. Zatim, vrijedno je spomenuti i novu zgradu Šumarije u vrijednosti od 4 mil. kn, izgradnju zgrade HEP-a od 5 mil. kn, izgradnju većeg dijela „Šokačke magistrale“ od 28 mil. kn. Za dovršenje je magistrale potrebno osigurati 22 mil. kn. Za te kapitalne projekte, naravno, Gradski proračun nije dostatan. Je li Vaš boravak tijekom proteklih pet godina u Zagrebu, dok ste volonterski obnašali dužnost gradonačelnika, bio važan i presudan tijekom pronalaženja izvora fi- nanciranja? Stara poslovica kaže: „ Tko bliže vatri, bolje se ogrije“. Koliki je moj osobni doprinos u pronalaženju sredstava, najbolje znaju djelatnici Gradske uprave i vijećnici Gradskog vijeća pa neka oni o tome govore. Znam da sam svakim danom živio uz projekte svoga grada i za opće dobro svih građana Otoka i Komletinaca i to mi je davalo dodatnu snagu i energiju da ustrajem u njihovom sustavnom ostvarivanju. Što biste, kao posebno vrijedno, istaknuli od kapitalnih projekata koje Grad planira realizirati tijekom ove i narednih godina? Ove će godine započeti izgradnja pročistača otpadnih voda i pripadajućeg kolektora u ukupnoj vrijednosti od 23 mil. kn. Hrvatske su vode osigurale 20 mil. kn, a grad će sve sufinancirati s 3 mil. kn. Dakle, izgradnjom tog pročistača kanalom „Kukavica“ u Spačvanski šumski bazen više neće otjecati otpadne vode, a time značajno doprinosimo očuvanju okoliša. Tijekom 2012. započet će izgradnja Regionalnog vodovoda odvojak SlakovciOtok-Komletinci za koji su Hrvatske vode osigurale 19. mil. kn. Grad Otok je na državnoj razini prepoznatljiv po brojnim udru- U Otoku i Komletincima ima 57 registriranih udruga, klubova, društava i zajednica. Gotovo sve te udruge sa svojim programskim sadržajima doprinose organiziranju Otočkog proljeća, kulturne, gospodarske i sportske manifestacije, ali isto tako i u izdavanju Otočkoga lista. Novoizgrađeni Dom kulture bit će nemjerljiv doprinos razvoju društvenih djelatnosti sa svojim sadržajima, Gradskom knjižnicom i velikom (kino) dvoranom. Već smo uspjeli nabaviti oko 4000 knjiga za knjižnicu koja se trenutačno formira u sklopu Osnovne škole, u očekivanju preseljenja u novu lokaciju. Prolazeći ulicama Otoka i Komletinaca mogu se vidjeti brojni novi znakovi turističke prometne signalizacije koji imaju društveni, kulturni, sportski i gospodarski značaj? Cilj nam je bilo postavljanjem znakova, kao i u drugim većim mjestima, prvenstveno ukazati na očuvanu prirodnu i kulturnu baštinu koju smo naslijedili. Grad ima dva zaštićena krajolika, Virove i Lože u srcu šumskog kompleksa hrasta lužnjaka. Tu su, između ostalog, i putokazi za suvaru, zaštićeni spomenik tradicijskog graditeljstva. Ti putokazi vode do odredišta, ali oni, isto tako, obvezuju i pozivaju da čuvamo naslijeđeno, obogaćujemo društveni, kulturni, gospodarski, sportski život, osobito na pragu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Istina je da mnogo toga nemamo što Europa ima, ali još je veća istina da mi imamo očuvano ono što određeni dio razvijenijih zemalja Europske unije više nikada neće imati i baštiniti, a to je očuvani krajolik, ruralni prostor, u kojem se kriju naši neiskorišteni potencijali, osobito u kontekstu razvoja kontinentalnog turizma. Razgovarala: Jelena Zovak 5 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka PREDSJEDNICA VLADE RH JADRANKA KOSOR SUDJELOVALA NA SVEČANOJ SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA OTOKA Proslava je pete obljetnice Dana Grada Otoka započela na središnjem otočkom trgu polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Na svečanoj je sjednici Gradskog vijeća sudjelovala predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, ministri Đuro Popijač, Branko Bačić i Tomislav Ivić. Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Topalović pozdravivši uvažene goste: predsjednicu Vlade, ministre, državne tajnike, zastupnike Hrvatskog sabora, župana Vukovarsko-srijemske županije, gradonačelnike i načelnike općina, građanke i građane Otoka i Komletinaca te sve ostale goste. Gradonačelnik Otoka Josip Šarić čestitao je Otočanima i Komletinčanima petu godišnjicu 6 Dana grada. Posebno se zahvalio predsjednici Vlade Jadranki Kosor, od prošle godine počasnoj građanki grada Otoka, koja je ovo priznanje, odnosno plaketu s poveljom, i službeno preuzela nakon sjednice. Gradonačelnik je naglasio kako je Otok od stjecanja statusa grada postao administrativno središte ovog dijela Vukovarsko-srijemske županije čime je uvelike olakšan život ne samo stanovnicima Otoka i Komletinaca, nego i mještanima iz drugih općina, Privlake i Nijemaca. Osim toga, gradonačelnik je napomenuo kako je otvaranje tvornice „Furnir Otok d.o.o.“ u gospodarskoj zoni izuzetno velik događaj za Otok i Otočane i zahvalio se gospodinu Jozi Joviću, vlasniku Furnira. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić istaknuo je kako se ponosi gradom Otokom te svim što je postignuto u posljednjih pet godina. Zahvalio se Otočanima na upornom radu i doprinosu za razvoj gospodarstva te zaželio puno uspjeha u budućim projektima. Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, počasna građanka Grada Otoka, čestitala je od srca Dan grada Otočankama i Otočanima, a posebno je pozdravila sve hrvatske branitelje. Na- pomenula je kako zna koliki je teret rata podnijelo ovo područje i kako se upravo ovdje pokazala neslomljivost hrvatskog duha. Izrazila je zahvalnost hrvatskim vitezovima koji su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku. Predsjednica Vlade poz- vala je gospodarstvenike na što brže pripremanje projekata za europske fondove. „Kada uđemo u EU u prvoj ćemo godini dobiti 800 milijuna eura i za svaki ćemo uloženi euro dobiti tri. Hrvatskoj se otvara tržište od 500 milijuna ljudi i tu su naše velike mogućnosti za izvoz.“ Na svečanoj su sjednici uručena i priznanja zaslužnim pojedincima i tvrtkama. Priznanje je Grada Otoka za razvoj vatrogastva dobio Martin Štivičević, predsjednik DVD-a Otok. Za doprinos razvoju vatrogastva u Komletincima priznanje je uručeno Josipu Juriću, predsjedniku DVD-a Komletinci. Za ostvarene je sportske rezultate priznanje dodijeljeno Marku Vidoviću, seniorskom prvaku Hrvatske u kickboksingu u poluteškoj kategoriji. Ljubica Todorić, dugogodišnja ravnateljica otočke osnovne škole, primila je medalju Grada Otoka za doprinos razvoju školstva, a „PMT Poljoopskrba – međunarodna trgovina d.o.o.“ za doprinos razvoju poljoprivrede. Plaketa je grada uručena Jozi Joviću, vlasniku tvornice „Furnir Otok d. o. o.“ za doprinos razvoju gospodarstva i poljoprivrede. Jelena Zovak 7 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka OTVORENA TVORNICA „FURNIR OTOK d.o.o.“ Vukovarsko-srijemska županija područje je s tradicijom prerade drva iz okolnih šuma, s osposobljenom radnom snagom proizašlom iz radnih poduzeća koja se tradicionalno bave obradom drva. Upravo je to bio jedan od razloga za početak projekta izgradnje tvrtke „Furnir Otok d.o.o“. U tvrtku je „Furnir Otok d.o.o.“ instalirana suvremena tehnologija koja će osigurati visoku kakvoću tehnoloških procesa, baš poput onih u razvijenim europskim zemljama. Vrijednost je tog projekta prepoznala Vlada Republike Hrvatske i njezina premijerka Jadranka Kosor. Upravo je premijerka Kosor u gospodarskoj zoni u Otoku u sklopu obilježavanja Dana grada i otvorila tvornicu furnira „Furnir Otok d.o.o.“. U gradnju je te vrijedne tvornice uloženo oko 105 milijuna kuna. Tvrtka „Furnir Otok d.o.o“ osnovana je 12. siječnja 2006. kao velika greenfield investicija te je 13. srpnja 2008. go- dine položen kamen-temeljac za izgradnju objekta tvornice. Tvornica je površine 65 000 m2 i nalazi se u 100 % privatnom vlasništvu. Osnovna je djelatnost poduzeća „Furnir Otok d.o.o“ prerada trupaca tvrdih listača s ovog područja u plemeniti furnir. Osnovnu tehnološku opremu planiranog pogona čini linija za proizvodnju furnira s vertikalnim nožem i sušionicom te linija stay-log noža sa sušionicom. Navedena tehnologija predstavlja najsuvremeniju opremu za proizvodnju furnira na tržištu i značajan iskorak u produktivnosti i kakvoći gotovog proizvoda u odnosu na tehnologiju kakvu koriste drugi proizvođači u Hrvatskoj. Zaštiti je okoliša posvećena iznimna pozornost putem zadovoljavanja najviših ekoloških standarda same tvornice te putem projekata za iskorištavanje toplinske energije iz drvne biomase koja je nastala kao naš dodatni proizvod. U tvornici se neće odvijati nikakvi štetni procesi kojima bi moglo doći do onečišćenja zraka. Osnovna je misija proizvodnja kvalitetnog furnira od plemenitog slavonskog hrasta, jasena, graba i drugih vrsta drveta, sukladno najvišim svjetskim standardima kakvoće te zadovoljenje kupčevih želja za brzom i kvalitetnom isporukom. Premijerka Jadranka Kosor izrazila je posebnu zahvalnost investitoru Jozi Joviću koji se u ovim teškim vremenima odlučio na tako hrabar pothvat. Premijerka je istaknula kako se svi moraju pokloniti svakom tko otvori i jedno radno mjesto i iskazati mu poštovanje na snazi za investiranjem i otvaranjem novih radnih mjesta. Sve se to izvrsno uklapa u sliku drvno-prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj jer je u prvih nekoliko mjeseci ove godine, u odnosu na prošlu godinu, izvoz u drvno-prerađivačkoj industriji porastao za 11 posto, što riječima u tvornici sljedeće godine prerađivati osam milijuna metara četvornih hrastovog furnira te 10 tisuća kubičnih metara drvne mase. U tvornici su furnira u Otoku do sada svoje novo radno mjesto pronašla čak 72 radnika, a planovi su da do kraja godine bude zaposleno gotovo 120 radnika iz Otoka i okolnih općina. Profili su radnika inženjeri drvne tehnologije, drvodjelski tehničari, stolari i dr. Tvornica će svoje proizvode najvećim dijelom plasirati u inozemsvjedoči da je ta industrijska grana na pravom putu ka izlasku iz krize. Kako bi se gospodarstvo što prije oporavilo, Vlada je u izgradnju gospodarskih zona uložila oko 700 milijuna kuna, dok zemljišta na kojima se zone prostiru, a koje je Vlada darovala za njihovu izgradnju, vrijede oko milijardu kuna. U otočku je gospodarsku zonu do sada uloženo oko 4 milijuna kuna, a dobri su rezultati vidljivi. Kako bi pomogla gospodarstvenicima, Vlada je smanjila i parafiskalne namete od 20 do 25 posto, a rokove plaćanja sa 72 dana na 42 dana, a premijerka vjeruje da će stopa gospodarskog rasta ove godine biti veća od planirane. Projekt je tvrtke „Furnir Otok d.o.o.“ od velikog značaja za Otok i Komletince, cijelu Vukovarskosrijemsku županiju, ali i čitavu Republiku Hrvatsku. Premijerka Kosor istaknula je i kako gospodarstvo mora biti srce rada svake vlade, a upravo se u Hrvatskoj, uz završetak pregovora s EU, velika pozornost posvećivala upravo gospodarstvu. Premijerka je izrazila i želju da svi ostvare svoje poslovne planove i da 2011. za hrvatsko gospodarstvo 8 bude godina izlaska iz krize kako bi gospodarski rast bio što veći i kako bi se u pravom svjetlu pokazalo ono što se napravilo u uređivanju javnih poduzeća. To se može vlastitim idejama i radom, a dokaz za to je i tvornica „Furnir Otok d.o.o“. Vlasnik je i direktor tvornice Jozo Jović istaknuo da je Vlada projekt izgradnje tvornice financirala s 3,4 milijuna kuna. Po njegovim će se stvo. U sljedećih se nekoliko godina očekuje dostizanje vrhunca u kakvoći proizvoda i produktivnosti, nakon čega se može pristupiti realizaciji planova budućeg razvoja koji uključuju udvostručenje proizvodnih kapaciteta, za što bi se koristila pomoć temeljem operativnih programa RH i strukturnih fondova Europske unije. Marijana Barnjak 9 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 IZVJEŠĆA SA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA Na 12. je sjednici Gradskog vijeća Grada Otoka održanoj 20. svibnja razmatran niz točaka dnevnog reda od kojih je posebno bila zanimljiva prezentacija Master plana razvoja ruralnog turizma i ekološke proizvodnje hrane. Voditelj je projekta Petar Perkušić upoznao vijećnike s tim zanimljivim nacionalnim projektom razvoja ruralnog turizma i ekološke proizvodnje hrane za potrebe turističkih kapaciteta koji je desetak dana prije predstavljen i Saborskom odboru za turizam. Riječ je o projektu koji se provodi na razini cijele države, s ciljem izgradnje autohtonih sela ravnomjerno raspoređenih u trima hrvatskim regijama (Panonskoj, Sjeverozapadnoj i Jadranskoj Hrvatskoj), kako bi se gostima omogućilo da u nekoliko dana konzumiraju cjelokupnu turističku ponudu Lijepe naše. U okviru je tog projekta Grad Otok prepoznat kao moguće turističko odredište. Cilj je projekta poticanje ravnomjernog ekonomskog razvoja i razvoja turizma u cijeloj državi. Sljedeći je korak u realizaciji projekta valorizacija turističkih potencijala i stvaranje gastronomske slike Otoka i Komletinaca. Potom su vijećnici prihvatili prošlogodišnje financijsko izvješće Gradskog komunalnog poduzeća „Vranjevo d.o.o.“ i Predškolske ustanove „Pupoljak“ koja od svog osnutka up10 ravo ove godine bilježi najveći broj korisnika vrtićkih usluga te će se pristupiti izradi projekta za proširenje postojećeg prostora, a ukazuje se i potreba formiranja jasličke skupine. Gradonačelnik je Otoka Josip Šarić, koji je profesionalizirao svoju dužnost, izvijestio vijećnike o svom radu u razdoblju od srpnja do prosinca 2010., osvrnuvši se osobito na stanje financija i proračuna, ostvarenih potpora iz različitih ministarstava, zatim prijavljenih i kandidiranih projekata, programa „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“, društvenih djelatnosti, civilne zaštite, itd. Prihvaćene su izmjene Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH u Gradu Otoku, izmjene Odluke o osnivanju „Vranjevo d.o.o.“ te odluka o načinu provedbe javnog natječaja za članove Nadzornog odbora „Vranjevo d.o.o.“. Utvrđeni su i prijedlozi za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Vinkovcima koje će imenovati županijska skupština. Donesena je i odluka o sklapanju prijateljskih odnosa s gradom Čazmom, a s kojim Otočane i Komletinčane osobito veže obrana ovog prostora tijekom Domovinskog rata. U aktualnom je satu zamjenik gradonačelnika Zvonimir Pućo izvijestio vijećnike o svojim i brojnim aktivnostima koje pro- vodi Gradska uprava. Između ostalog, vijećnici su upoznati s aktivnostima predstavnika grada u projektu osnivanja Lokalne akcijske grupe „Bosutska niz“ , o zapošljavanju tridesetak osoba u Javnim radovima te sufinanciranju projekta aktivnosti otočke i komletinačke škole na promociji 11. naraštaja Ekoškole u Zagrebu. Na trinaestoj je sjednici Gradskog vijeća održanoj u srijedu 8. lipnja razmatran niz točaka. Jedna je od njih bio i prijedlog Plana civilne zaštite i prijedlog Plana zaštite i spašavanja. Obveza je Gradskog vijeća u području zaštite i spašavanja jednom godišnje ustanoviti potrebe u tom području i utvrditi način financiranja. Vijeće je detaljno izvijestila predstavnica tvrtke In Konzalting d.o.o. Sonja Glibo koja je za Grad Otok izradila te planove. Prema planu, osniva se Tim civilne zaštite čiji je broj pripadnika u granicama koje predlaže DUZS. Zbog preinaka je u postojećim projektima usvojen rebalans Proračuna Grada Otoka. Jedna je od točaka dnevnog reda bila i donošenje Odluke o dodjeli javnih priznanja. Gradsko je vijeće prihvatilo prijedlog gradonačelnika i Odbora za dodjelu priznanja te su dodijeljena sljedeća: plaketa Grada Otoka Jozi Joviću, direktoru tvrtke „Furnir Otok d.o.o.“ za doprinos razvoju gospodarstva i zapošljavanja, medalja Grada Otoka Ljubici Todorić za doprinos razvoju školstva, medalja Grada Otoka tvrtki „PMT Poljoopskrba – međunarodna trgovina d.o.o. Otok“ za doprinos razvoju poljoprivrede, priznanje Grada Otoka Martinu Štivičeviću za doprinos razvoju vatrogastva u Otoku, priznanje Grada Otoka Josipu Juriću za doprinos razvoju vatrogastva u Komletnicima te priznanje Grada Otoka Marku Vidoviću za postignute sportske rezultate. U aktualnom je satu zamjenik gradonačelnika Zvonimir Pućo istaknuo kako su javni radovi u tijeku, a dogovorena je izgradnja nove trafostanice što je investicija HEP-a u vrijednosti od 30 mil- OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ijuna kuna. Naglašeno je i kako je postignut određeni pomak u realizaciji stambenog zbrinjavanja u naselju Petkovac te da je otvorena ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Otoku što će nezaposlenim građanima Otoka i Komletinaca biti od velike koristi. Jelena Zovak OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA POGIBIJE OTOČKIH POLICAJACA U BOROVU SELU Izaslanstvo Grada Otoka, na čelu s gradonačelnikom Josipom Šarićem i načelnikom Policijske postaje Ivanom Drmićem, polaganjem je cvijeća i paljenjem svijeća na grobovima Zorana Grašića i Luke Crnkovića obilježilo 20. obljetnicu njihove tragične pogibije 2. svibnja u Borovu Selu. Molitvu je na grobovima poginulih policajaca predvodio otočki župnik vlč. Antun Knežević. bjesomučnu vatru na njih. Dvanaest je policajaca ubijeno, a dvadeset i jedan je ranjen. Otočani Zoran Grašić i Luka Crnković, nažalost, bili su među tih dvanaest mučki ubijenih policajaca. Pokopani su 4. svibnja 1991. na otočkom groblju. Jelena Zovak U noći se s 1. na 2. svibnja dogodio incident između regularnih hrvatskih vlasti i srpskih pobunjenika u Borovu Selu u općini Vukovar te je poprimio razmjere nezapamćene tragedije izazvavši tugu i revolt hrvatskog puka. Borovo je Selo bilo poznato uporište srpskih pobunjenika u istočnoj Slavoniji u kojeg su svakodnevno pristizale nove snage paravojnih postrojbi iz Srbije. Upravo su oni dočekali specijalnu jedinicu MUPa iz Vinkovaca u zasjedi i otvorili 11 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI POLOŽILO VIJENCE PODNO SPOMENIKA BRANITELJIMA U OTOKU I KOMLETINCIMA Izaslanstvo je Grada Otoka, predvođeno otočkim gradonačelnikom Josipom Šarićem, položilo vijence i zapalilo svijeće podno spomenika poginulim zrakoplovcima i braniteljima u Otoku, a potom i u Komletincima povodom obilježavanja Dana državnosti. Prije dvadeset je godina Hrvatski sabor započeo trajno zasjedanje kako bi se donijeli svi zakoni potrebni za osamostaljivanje i razdruživanje od ostalih republika SFRJ, a 25. lipnja jednoglasno su usvojene Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaracija o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske. Jelena Zovak 12 Glasilo Grada Otoka POSJET ŽUPANA BOŽE GALIĆA GRADU OTOKU Grad je Otok 7. lipnja ugostio župana Vukovarsko – srijemske županije Božu Galića sa suradnicima. Gradonačelnik je primio delegaciju župana sa suradnicima u Gradskoj vijećnici gdje je obavljen radni sastanak. Teme su bile raznolike: društvene djelatnosti, zdravstvo, vodoopskrba i odvodnja, poljoprivreda i dr. Jedna je od tema bila i Srednja škola „Otok“ te izgradnja nastavno-sportske dvorane. Pročelnik Grgo Krajina izvijestio je kako je izgradnja Srednje škole „Otok“ i sportske-dvorane visoko u programu CEB VII. Značajna je tema svakako bilo i opremanje Doma kulture u središtu Otoka. Za stavljanje je Doma kulture u uporabu potrebno priključiti električnu energiju, plin i telekomunikacije. Na području se zdravstva raspravljalo o mogućnostima poboljšanja zaštite. Na sastanku je bilo riječi i o vodoopskrbi, naznačeno je kako početkom srpnja započinje izgrad- EUROPSKI TJEDAN 9. svibnja 1950. godine francuski je ministar vanjskih poslova Robert Schuman u svojem govoru predložio osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Danas se taj dan slavi kao Dan Europe. Kako bi obilježili taj važan datum europskog integriranja, MVPEI i Županijski savjet za europske integracije, Upravni odjel za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj i ove su godine u sklopu Europskog tjedna koji traje od 3. – OTOČKI List 9. svibnja organizirali niz prikladnih informativnih i obrazovnih aktivnosti. Tim je povodom u Otoku u subotu 7. svibnja u središtu grada postavljen info-štand EU na kojem su građanima ponuđeni razni promidžbeni materijali vezani uz Europsku uniju i hrvatski put prema zajednici europskih država. Jelena Zovak zdravstvene skrbi građana. Savjetnik Gabriel Šokičić naglasio je kako će Otok dobiti bolji tip zdravstvene prisutne izvijestio o tome kako se ove godine planira izgradnja trafostanice jer je dosadašnja dotrajala. Predstavnik je Hrvatskih voda Josip Kuterovac istaknuo dobru suradnju Grada Otoka i Hrvatskih voda te je naglasio kako je u tijeku rekonstrukcija kanalske mreže u dužini od 282 km. Na kraju je radnog sastanka između predstavnika županije i predstavnika Grada Otoka župan Božo Galić preporučio čvršću suradnju i svakodnevnu komunikaciju, a posebno je naglasio važnost fondova EU i LAG – ova. Nakon sastanka gradonačelnik Otoka Josip Šarić odveo je goste u obilazak novoizgrađenog Doma kulture, a potom i u posjet novootvorenoj tvornici „Furnir Otok d.o.o.“ u Poduzetničkoj zoni „Skorotinci“. Jelena Zovak nja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno pročistača. Direktor je HEP-a Vlado Čavlović 13 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Otočki i komletinački branitelji u Domovinskome ratu MARIO IVANKOVIĆ (18. kolovoza 1973. – 2. studenog 1991.) CIVILNA ŽRTVA RATA Mario Ivanković bio je jedno od šestero djece Stanka i Tade Ivanković, rođene Martinović. Mario je rođen u Otoku 18. kolovoza 1973. godine. Osnovnu je školu završio u Otoku, a u srednju je drvodjelsku išao u Vinkovce. Kako su se ratna zbivanja početkom studenog već uvelike zahuktala, u Otoku je bio velik broj pripadnika Hrvatske vojske. Tako je bilo i u kući obitelji Ivanković gdje je bila smještena vojska, ali i članovi Crvenoga križa. U napadu je na Otok 2. studenog 1991. u trenutku naleta neprijateljskog aviona u njihovom 14 dvorištu bilo oko 50 ljudi, prisjetila se majka Tada. No, granata koja je pala ispred njihove kuće uzela je njezinog osamnaestogodišnjeg sina Marija. Majka Tada svojim je očima vidjela okrutnu smrt svoga sina. Prva je stigla do njega, ali pomoći više nije bilo. Tako je još jedan nedužni mladi život ugrađen u temelje naše slobodne zemlje. Marijevo je tijelo sahranjeno na groblju u Otoku, a njegovo je ime ispisano i na spomen-ploči na spomeniku poginulim braniteljima u središtu Otoka. JOSIP ABAZA (28. siječnja 1962. – 3. studenog 1991.) CIVILNA ŽRTVA RATA Samo jedan dan nakon pogibije svog sumještanina Marija Ivankovića, život je izgubio i Josip Abaza. Josip Abaza rođen je 28. siječnja 1962. u Otoku. Otac Josip i majka Marija Abaza, djevojački Torlak, osim sina Josipa imaju i kćeri Ankicu i Vesnu. Josip je osnovnu školu završio u svom rodnom Otoku. Nakon osnovne škole upisuje gimnaziju, a nakon dva se završena razreda prebacuje u strojarski smjer. Nakon srednje škole počinje raditi kao strojovođa na željeznici. Josip je sklopio i brak s Nuštarkom Ivankom, ali nisu imali djecu. Majka Marija prisjetila se dana kada je Josip poginuo. Bilo je to 3. studenog 1991. Cijelo je vrijeme bio u radnoj obvezi i nakon ručka u svojoj rodnoj kući, uputio se kod svoje sestre Vesne. Upravo je taj odlazak bio koban za njega jer je u sestrinoj kući i poginuo u napadu na Otok. Majka i otac prisjetili su se i kako se Josip prijavio u vojsku i samo nekoliko dana nakon svoje smrti trebao je dobiti i službenu vojnu uniformu. No, život je htio drugačije i njegov je život naglo prekinut. Josip Abaza sahranjen je na groblju u Otoku. Priredila: Marijana Barnjak 15 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 IZASLANSTVO GRADA OTOKA POLOŽILO VIJENCE POVODOM DANA DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI Izaslanstvo je Grada Otoka položilo vijence i zapalilo svijeće podno spomenika poginulim braniteljima u Otoku i Komletincima povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Prije šesnaest se godina, točno u podne, na kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska zastava čime je vojno-redarstvena akcija „Oluja“ dosegnula svoj vrhunac. Akcija je započela 4. kolovoza u ranim jutarnjim satima, a za samo 84 sata hrvatska je vojska vratila okupirana područja u svoj ustavnopravni poredak. Gotovo je dvjesto tisuća vojnika sudjelovalo u operaciji „Oluja“. Poginulo je 174, a ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga. Oslobođeno je 10 400 16 Glasilo Grada Otoka JOSIP ŠEFFER (1908.-1978.) ŽRTVA KOMUNISTIČKOG REŽIMA U zbirci se dokumenata „Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.“ u izdanju Hrvatskog instituta za povijest spominje Otočanin Josip Šeffer koji se našao na popisu osoba kojima je donesena presuda na Vojnom sudu osječkog područja „tako da ne bi u biračke spiskove ušli oni ljudi koji su za vreme Narodno oslobodilačke borbe i svojeg protunarodnog rada bili na korist domaćim neprijateljima i okupatoru, a na štetu svog naroda“. 1 Josip Šeffer osuđen je na pet godina prisilnog rada i tri godine gubitka građanskih prava. četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao državni blagdan slavimo od 1996. godine. Izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i nerad- nim danima u Republici Hrvatskoj od 15. svibnja 2008. novi je naziv blagdana Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Jelena Zovak DRŽAVNA REVIZIJA IZRAZILA BEZUVJETNO POZITIVNO MIŠLJENJE NA FINANCIJSKO POSLOVANJE GRADA OTOKA ZA 2010. Na temelju je odredbi Zakona o Državnom uredu za reviziju obavljena financijska revizija kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje Grada Otoka za 2010. Revizija je obavljena tijekom lipnja i srpnja ove godine, i to na način i prema postupcima utvrđenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Cilj je revizije bio utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, anal- OTOČKI List izirati ostvarenje prihoda i primitaka te izvršenje rashoda i izdataka u skladu s planom. Revizijom su obuhvaćena sljedeća područja: unutarnje ustrojstvo i djelokorug rada, sustav unutarnjih financijskih kontrola, donošenje proračunskih dokumenata, financijski izvještaji, računovodstveno poslovanje, prihodi i primici, rashodi i izdaci te postupci javne nabave. Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju, u skladu s prihvaćenim okvirom financijskog izvještavanja, financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama objektivno iskazuju rezultate poslovanja te stanje imovine i obveza. Revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti vezani uz usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji bi utjecali na izražavanje drugačijeg mišljenja. Izraženo je bezuvjetno pozitivno mišljenje na financijsko poslovanje Grada Otoka za 2010. godinu. Dakle, financijsko je poslovanje Grada Otoka za navedeni period bez primjedbi Državne revizije. Jelena Zovak Gotovo čitavo stoljeće obitelj Šeffer živi u Otoku. Poznati su kao dobra i radišna obitelj, prije svega po dugoj tradiciji užarskog obrta. Nesretnu priču o komunističkom teroru koji je izvršen na njegovog oca Josipa Šeffera ispričao je Jakob Šeffer. Prema riječima Jakoba, svoj petogodišnji boravak u zatvoru u Lepoglavi njegov otac može zahvaliti isključivo njemačkom prezimenu. U krivo se vrijeme krivo prezivao. Po dolasku su partizana u Otok i uspostavi komunističke vlasti pronjemačko orijentirani građani odmah odvođeni u pritvore gdje su ili suđeni ili pogubljivani bez presuda. Takva je sudbina zadesila i Josipa Šeffera. Roditelji su Josipa Šeffera rođenog 1908. godine u Komletincima bili Jakob Šeffer i Katica Šeffer. Sjećajući se 1 Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.1946. ,Dokumenti, Slavonija, Srijem i Baranja „JAKOB ŠEFFER S GRADONAČELNIKOM“ svoje „omame“ i „otate“, susjed Jakob ispričao mi je kako je njegova baka podrijetlom bila Mađarica iz Erduta, a djed Jakob, po kojem je dobio ime, iz Stare Gajdobre kod Novog Sada. Iako se njemačko podrijetlo ne može osporiti, Šefferi su se deklarirali kao Hrvati. Doselili su u Otok u potrazi za boljim životom. Josip Šeffer, drugo dijete po starosti u obitelji, uz brata Antuna i mlađu sestru Katicu, izučio je užarski zanat u Brčkom gdje je bio i šegrt dvije godine, a nakon toga je bio kalfa u Vukovaru, da bi, napokon, na povratku u Otok sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća, u dobi od 26 godina otvorio vlastiti obrt. Oženio se Vrbanjkom Mandom Šeffer, djevojački Nekić. Djeca Josipa i Mande su Jakob Šeffer, rođen 1934. godine i Katica Šeffer, udana Tagliber, rođena 1944. godine, a danas živi u Čepinu. Josip Šeffer, prije svega dobar majstor i obrtnik, bio je i aktivan mještanin, član DVD-a, jedan od osnivača sportskog kluba „Omladina“. U takvim je životnim okolnostima Josip Šeffer dočekao početak Drugog svjetskog rata i uspostavu Nezavisne države Hrvatske. Mobiliziran je i poslan u Beč, no ondje je proglašen trajno nesposobnim zbog srčane astme pa je ostatak rata i postojanja NDH proveo u Otoku kao pripadnik Pučko ustaške pukovnije, zadužen za vatrogastvo. U to je vrijeme njegov sin Jakob bio dječak u dobi od šest godina, spreman za polazak u prvi razred. I već tu nastaju prvi problemi zbog prezimena. Dolaskom Nijemaca u Otok, osnovana je i posebna škola, namijenjena isključivo djeci čiji su roditelji bili Nijemci i koji su govorili njemački. Obzirom na njemačko prezime Šeffer, za malog Jakoba nije bilo 17 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka jatelje naroda“ i „ratne zločince“ nastojala prikupiti podatke i potkrijepiti svoj stav i odnos prema njima. Protivnici su ili pretpostavljeni protivnici nove vlasti uklanjani po kratkom postupku ili su suđeni na sudskim procesima. 2 „JOSIP ŠEFFER I MANDA ŠEFFER (djevojački Nekić)“ mjesta u hrvatskoj školi, iako su mu roditelji bili Hrvati i on nije znao govoriti njemački. „Prvi razred sam izgurao, a u drugom su me roditelji poslali prijateljima u „Najdorf“, tj. vinkovačko Novo Selo gdje sam proveo čitavu godinu bez roditelja, učeći njemački“, prisjeća se susjed Jakob. Ništa ljepše vrijeme nije ga čekalo po povratku u Otok. Oca su mu odmah po dolasku antifašista u Otok odveli u zatvor u Vinkovce. „Ja sam tada imao 11 18 godina, sjećam se da su nam, čim su partizani ušli, uzeli radio na kojem smo do tada slušali kako Hitler gubi Berlin“. Teško je vrijeme uslijedilo za sve one koji su po bilo čemu bili uključeni u dotadašnji režim. Odlukom Predsjedništva ZAVNOH-a 18. svibnja osnovana je Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača te su donesene upute za njezin rad. Nova je vlast u Hrvatskoj i Jugoslaviji za sve stvarne i pretpostavljene „nepri- „Uz pomoć Marka Galovića, oca su mi prebacili u zatvor u Osijeku, no tamo nije bilo ništa bolje nego u Vinkovcima. Ondje su uzimali ljude iz zatvora, odvodili ih i ti ljudi više se nikad ne bi vratili. Otac je bio izložen stalnoj brizi za vlastiti život. Sve dok mu 25. lipnja 1945. nisu presudili pet godina prisilnog rada u Lepoglavi. Ta je presuda ujedno značila i konfiskaciju imovine“, prisjeća se Jakob. Žalbom na presudu oduzimanja imovine te uz pomoć Martina Čolakovića, Šefferima ipak nije oduzeta imovina pa su u godinama bez oca i supruga mogli osigurati osnovne uvjete za život. „Imovina se tada razdijelila na tri dijela, mene, sestru i mamu, tako da na ocu ne bi bilo ništa. Možemo reći da je to bio svojevrstan presedan jer nije bilo uobičajeno da imovina bude na ženi. U posjet ocu u zatvor vodio me stric Antun. Sestra je bila premala, imala je jedva dvije godine pa ona nije išla. U zatvoru je u Lepoglavi otac naporno radio, bavio se svojim užarskim zanatom, bio je poslušan i nije bio kažnjavan pa je izašao čak nekoliko mjeseci prije. Nakon povratka iz zatvora, otac je nastavio sa svojim obrtom. Iako su ga pokušali uništiti velikim porezima i obvezama, uspio je iznaći snage i preživjeti. Kod njega sam i ja izučio zanat, a obrt sam preuzeo 1967.“, priča Jakob Pri provođenju masovnih zločina 2 Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.1946. ,Dokumenti, Slavonija, Srijem i Baranja, Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, „JAKOB ŠEFFER, ANTUN ŠEFFER, KATICA ŠEFFER DRŽI U KRILU KĆER KATICU I JOSIP ŠEFFER“ i represija nad poraženim neprijateljima, zapovjednu partizansku hijerarhiju ne vodi toliko iracionalni osjećaj osvete, koliko racionalna težnja uklanjanja političkih protivnika u osvajanju vlasti. Neprijatelje je ili pretpostavljene neprijatelje trebalo fizički, materijalno i politički ukloniti. Masovno je protjerivanje, upućivanje u logore i razvlašćivanje pripadnika narodnih skupina ( Mađari i posebice Nijemci) u manjoj mjeri osveta za njihovo priklanjanje, stvarno ili pretpostavljeno, fašističkoj i nacionalsocijalističkoj ideologiji, a više način za promjenu nacionalne/ etničke, a slijedom toga i vjerske strukture stanovništva na pojedinim područjima, i pokušaj rješavanja socijalnih problema. 3 „Iako moj otac nije bio vojnik, nije sudjelovao u bitkama i na 3 bojišnicama Europe za vrijeme II. svjetskog rata, odveden je zatvor, presuđena mu je zatvorska kazna u trajanju od pet godina, nama je gotovo oduzeta imovina, isključivo radi njemačkog prezimena Šeffer. Svi smo bili izloženi teroru komunističke vlasti, a da pritom za to nitko nikada nije odgovarao“, zaključuje svoje bolno iskustvo danas sedamdeset sedmogodišnji Jakob Šeffer. Gradonačelnik Josip Šarić poklonio je Jakobu Šefferu zbirku dokumenta „Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.“ u kojoj se spominje presuda Josipu Šefferu, u nakani da barem malo ispravi bolne ožiljke povijesnih nepravdi učinjenih prema istinskim Hrvatima za vrijeme komunističkog režima. Jelena Zovak 50/ ŠEFER JOSIP užar, Hrvat, rkt. rodj. 1908.g. u Komletincima, kotar Vukovar, živi u Otoku, kotar Vinkovci. Presudom sud. Br. 206/45 od 25/ VI-45 g. presudjen na 5 g. pris. rada i 3 g. gubitak gradjanskih prava1 1 Isto, str. 398. Isto, str. 38. 19 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka 19. OTOČKO PROLJEĆE DRUGA SMOTRA PROLJETNIH OBIČAJA U KOMLETINCIMA Druga je smotra proljetnih običaja održana 30. travnja u Komletincima. Označila je početak XIX. otočkog proljeća. Smotra je jedinstvena u našoj okolici jer se zasniva na običajima koji su se izvodili u vremenu od Uskrsa do početka ljeta. Ritual je proljetnog obnavljanja poznat u mnogim zemljama Europe, a održava se uoči sv. Filipa i Jakoba – 1. svibnja. Kod nas se običaj izvodio sve do radnih 50-ih godina prošlog stoljeća. Na ovogodišnjoj su smotri sudjelovala ova društva: Matica slovačka, Kulturno- prosvjetno društvo „Ljudevit Štur“ iz Iloka, KUD „Slavonija“ iz Đurđanaca, KUD „Josip Lovretić“ Otok, Pjevačka skupina „Vezenke“ iz Otoka i KUD „Filipovčice“ Komletinci. Program je započeo rekonstrukcijom običaja Filipovčice ulicom mjesta, a nastavio se na igralištu OŠ „Vladimir Nazor“. KUD-ovi su prikazali svoje običaje vezane uz dolazak proljeća. I ove je godine uz smotru priređena izložba narodnih nošnji i ručnih radova u organizaciji Udruge žena GAK ŽUPANJA GOSTOVALO U OTOKU U SKLOPU 18. FESTIVALA GLUMCA „Gagulanke“ Komletinci. Nakon završetka programa upriličena je večera za sve sudionike u domu DVD-a Komletinci. Suorganizatori su smotre bile naše vrijedne udruge - Udruga žena „Gagulanke“ i DVD Komletinci, na čelu s predsjednikom Josipom Jurićem. Vrijednost je i jedinstvenost izvođenja običaja Filipovčice u mjestu i na sceni zapazio jedan od urednika programa za kulturu na HRT-a Aleksej G. Pavlovsky te je odlučio snimiti emisiju pod nazivom “Filipovčice”, što je na našu veliku radost i učinio s redateljicom Ljiljanom Mandić. U ponedjeljak je 16. svibnja u 20 sati u izvedbi Gradskog amaterskog kazališta Županja odigrana Predstava Hamleta u selu Rastovci Donji. Predstavu je režirao i prilagodio Himzo Nuhanović. Poznata je predstava Ive Brešana prilagođena duhu Slavonije pa se radnja zbiva u izmišljenom selu Rastovci Donji pedesetih godina prošlog stoljeća. Tema su predstave licemjere i lopovluk zaodjeveni političkim frazama. Josipa Jurić, Kristina Gagulić, Vlatka Jozanović, Daria Maršić, Nina Lončarević, Ivana Filipović, Dražen Panjičanin, Josip Grgić, Ivan Žigmundovac. GAK Županja djeluje od 2005. godine, a s ovom se predstavom nekoliko dana nakon izvođenja u Otoku predstavilo i publici u Starom Gradu na Hvaru na 51. festivalu kazališnih amatera Hrvatske. GAK-ovci su se time svrstali u 13 najboljih amaterskih kazališta u Hrvatskoj. U predstavi su sudjelovali izvrsni glumci amateri GAK Županja: Marko Debak, Sandra Benaković, Franjo Frketić, Irena Barišić, Ivan Filipović, Andrija Lučić, Darko Avramović, Pero Soljačić, Lea Marojević, Branko Puhek, Domaćin je ovogodišnjeg 18. festivala glumca koji se održao od 14. – 23. svibnja bio grad Županja, a glumac domaćin Zlatko Vitez. Izbornica je festivala Zrinka Cvitešić odabrala dvadeset predstava koje su prikazane u Županji, Vinkovcima, Vukovaru, Iloku. Nagrada Vanja Drach za najbolju je predstavu u cjelini pripala predstavi „39 stepenica“ Johna Buchana / Alfreda Hitchcocka / Patricka Barlowa u režiji Franke Perković i produkciji Kazališta Virovitica, Ludens teatra iz Koprivnice i Hrvatskog kazališta Pečuh. Iduće bi godine Otok trebao biti domaćin Festivala glumca. Otočani se nadaju da će do tada biti u stanju glumcima pružiti primjeren prostor za izvođenje predstava, ali i potaknuti svijest svojih sugrađana o aktivnijem sudjelovanju u kulturnom životu grada. Jelena Zovak Emisija Filipovčice bit će prikazana 1. svibnja sljedeće godine kada se Filipovčica izvodila po starom kalendaru uoči sv. Filipa i Jakoba. Nadamo se da će naš običaj Filipovčice koja se sada nalazi na listi kao prijedlog nematerijalne baštine za upis u registar biti jednog dana i uvrštena na mjesto koje joj i pripada. Marija Čorić, predsjednica KUD “Filipovčice” 20 21 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 ZA MATEJA ZECA IZ KOMLETINACA SKUPLJENO VIŠE OD 60 000 KUNA Nakon humanitarnog koncerta „Svi za Mateja“ održanog u Komletincima 17. svibnja može se reći da je ova vrijedna akcija zaista imala smisla. Sedmogodišnji Komletinčanin Matej Zec boluje od teške i neizlječive bolesti, ali stalnim se liječničkim nadzorom bolest može malo zaustaviti. Njegovi se roditelji, nažalost, nalaze u teškoj financijskoj situaciji i potrebna im je svaka pomoć. To su čuli i prepoznali članovi Mladeži Hrvatske demokratske zajednice Grada Otoka 22 i odlučili se na organizaciju te velike humanitarne akcije. Vikend su se prije koncerta u središtu Otoka prodavale karte za koncert, a u sve su se uključile i brojne tvrtke koje su svoja novčana sredstva uplaćivale na žiro-račun obitelji Zec. Središnji je događaj svakako bio i koncert koji, zahvaljujući velikom šatoru Osječke pivovare, nije omela ni jaka kiša. Prema procjenama se organizatora na koncert odazvalo oko 1200 ljudi. U simboličnoj cijeni ulaznice od 20 kuna svi su posjetitelji mogli uživati u izvrsnoj glazbi brojnih izvođača. Bili su to Sinovi ravnice, Babilon, Ivan Stapić i prijatelji, Kristali, Đeram, Mlade baje, Patria, OTOČKI List Glasilo Grada Otoka TENISKI TURNIR „OTOČKO PROLJEĆE 2011.“ Na teniskom je turniru “Otočko proljeće 2011.“ sudjelovalo 20 igrača koji su bili podijeljeni u četiri skupine iz kojih su se dva najbolja plasirala u četvrtfinale. Sudjelovali su igrači iz Otoka, Komletinaca, Ivankova, Vinkovaca, itd., a u polufinale su se plasirali Miroslav Lončar, Dragan Raić, Martin Goreta i Hrvoje Krmek. Lončar je u polufinalu pobijedio Raića sa 6-1, 7-6, a Krmek je dobio Goretu 6-3, 6-2, da bi u finalu već umornog Miroslava Lončara dobio 6-1, 6-1 i osvojio turnir. Nagrade su za treće mjesto podijelili Goreta i Raić. Tambura band i Slavonija band čiji su članovi za ovu prigodu došli iz Metkovića, a odmah se nakon koncerta u Komletincima zaputili u Ljubuški. Od prodaje je ulaznica, prodaje pića, dobrovoljnih priloga u prigodnim kutijama postavljenim u šatoru za vrijeme koncerta i uplatama na žiro-račun, prikupljeno više od 60 000 kuna. Matej je bio na cijelom koncertu u naručju svojih roditelja koji su bili ganuti tom gestom svojih sugrađana. Njihov će život barem neko vrijeme biti lakši zahvaljujući svim dobrim ljudima koji su im odlučili nesebično pomoći. Marijana Barnjak Teniski je turnir u kojem su se natjecali parovi okupio osam parova koji su bili podijeljeni u dvije skupine. Turnir je u parovima osvojila kombinacija iz Vinkovaca u kojoj su bili Antun Rečić i Robert Parać koji su u finalu sa 7-6, 6-4 pobijedili par Martina Goretu i Ivana Lončara, treće su mjesto uzeli naši veterani Miroslav Lončar-Žan i Đura Šebalj koji su pobijedili par iz Ivankova Marija Ezgetu i Vedrana Grbešu sa 6-4, 4-6 i 10-8 u velikom tie breaku. Kasnije je bila organizirana podjela trofeja i velika večera za sve sudionike i njihove goste. Vinko Matozan MIŠE I ILIJA ĐIKIĆ POBJEDNICI TURNIRA U BOĆANJU Tradicionalni je turnir u boćanju koji se već šestu godinu održava pokraj nogometnog igrališta u Otoku u sklopu „Otočkog proljeća“ ove godine okupio devet parova i oko pedesetak zaljublje- nika tog vrlo zanimljivog sporta. Turnir je održan 21. i 22. svibnja. Boćarski su par Miše i Ilija Đikić ovogodišnji pobjednici turnira, drugo su mjesto zauzeli Ivan Božić i Joko Rođaković, a treće su mjesto osvojili Mirko i Drago Martinović. Posebnu su nagradu dobili i najstariji sudionici natjecanja Vinko Bašić i Ivan Tešija. Mirko Martinović 23 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OBJAVLJENA KNJIGA „GORKA VODA“ AUTORA MARINA BENAKOVIĆA 21. je svibnja Otočanima predstavljena još jedna knjiga u bogatoj izdavačkoj djelatnosti našega grada. To je knjiga „Gorka voda“ autora Marina Benakovića. Ta je promocija poseban značaj imala i za Gradsku knjižnicu Otok jer je upravo to bila prva promocija u toj novoj gradskoj ustanovi. Marin Benaković poznat je po pričama koje je nekoliko godina objavljivao u Otočkom listu, a one su sad sabrane u zbirku „Gorka voda“. Promocija ove knjige održana je u kripti župne crkve. V. d. ravnatelja Gradske knjižnice Otok Marijana Barnjak pozdravila je sve prisutne i zahvalila se na odazivu. Sve je goste pozdravio i Mirko Martinović, tajnik Grada i jedan od inicijatora ideje nastanka ove knjige. Gospodin Martinović osvrnuo se na dosadašnju izdavačku djelatnost koja je u našem gradu iznimno razvijena i važna grana u kulturi, a ova je promocija još jedan važan događaj i u programu ovogodišnjeg Otočkoga proljeća. Na samu se knjigu osvrnula urednica Mira Bošnjaković koja je istaknula kako je autor prirodni melankolik i kako intenzivno promatra život oko sebe 24 i proučava ga na svoj način. U svojim novelama autor iznosi svoj odnos prema ljudima, prema svijetu koji ga okružuje, ali donekle otkriva i vlastitu intimu koju u živom susretu s ljudima ljubomorno čuva. Marin Benaković usmjerava se na tamniju stranu života. To je svojevrsna pobuna protiv urbanizacije Na promociji je bio i otočki gradonačelnik Josip Šarić. Gradonačelnik je izrazio svoje zadovoljstvo knjigom „Gorka voda“, ali je, također, istaknuo i važnost takvih događanja u našem gradu. Kultura predstavlja identitet jednog grada, a naš se grad može podičiti bogatom manifestacijom Otočkoga proljeća koja je ove godine punoljetna. Na kraju se obratio i sam autor koji se zahvalio svima koji su mu pomogli u realizaciji knjige. Posebno je dirljiva bila i njegova misao na kraju. Marin je istaknuo kako nam je svima važna ljubav i razumijevanje, a on je, iako često do sada nije bilo tako, nakon svih toplih riječi te večeri, posebno ispunjen i sretan. Za umjetnički su dio programa bili zaduženi članovi Zbora mladih Gracija te tamburaši KUD-a „Josip Lovretić“ iz Otoka. sela, a Slavonac je postao nesretnik kojega je život razočarao. Tradicija je nestala, isto kao i vrijednosti usađene roditeljskim odgojem. Marin svoje novele smješta u suvremeno doba u kojem nema veće razlike između sela i grada. Program je vodio i citate iz knjige čitao Ivan Vrbat. Knjiga „Gorka voda“ iz autorovih je ruku darovana svima koji su došli na promociju, zahvaljujući i financijskoj potpori Grada Otoka. Jelena Zovak OTOČKI List Glasilo Grada Otoka DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE ODRŽANO U KOMLETINCIMA Ovogodišnje je Dječje otočko proljeće održano 27. svibnja u organizaciji komletinačke OŠ Vladimira Nazora. U raznolikom su programu nastupala djeca komletinačke i otočke osnovne škole, „Štokavčići“ iz Komletinaca, dječja skupina Kulturnog centra „Klasje“ Privlaka te Dječji folklorni ansambl KUD-a Šumari. Folklorna se skupina OŠ „Vladimir Nazor“ predstavila publici spletom kola iz Slavonije. Recitaciju o Filipovčici koju je napisa- la Marija Đoić izveo je simpatični Marko Galić. Otočka se literarna skupina predstavila pjesmom „Prvo oranje“ i „Đeram“ u izvedbi učenica Ane Nuić i Ivane Nuić. Literarna se skupina koju vodi učiteljica Marica Pejić predstavila pjesmom „Kad moj dida rakiju peče“, a izvela ju je Ivana Đulabić. Dječji je folklorni ansambl KUD-a „Šumari“ izveo međimurske igre i plesove. Štokavčići su se iz Komletinaca, pod vodstvom Marije Čorić, predstavili šalama i igrokazima. Izvođenjem su se igara i plesova „Vuka se ne bojim ja“, „Ide maca oko tebe“ , „Seljančica“, „I moje se cviće“ te „Igra kolo“ predstavili članovi Kulturnog centra „Klasje“ iz Privlake. Mirela Vujčić brižno je pripremila koreografiju za stariju i mlađu plesnu skupinu OŠ Vladimira Nazora, a plesom su se uz pjesmu „Bižuterija“ predstavile učenice četvrtog razreda OŠ „Josip Lovretić“ Otok. Jelena Zovak 25 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 „U OTOKU MOBA“ I OVE GODINE OKUPILA VELIK BROJ SUDIONIKA IZ CIJELE SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA U našim mjestima postoji bogatstvo radne odjeće koja se nosila pri različitim poslovima, mobama pa je šteta to bogatstvo ne izvući iz šifonjera i kobilara te pokazati da Slavonija nije samo zlato i svila, već zemlja ratara, kosaca, pudarica i prelja… Manifestacija „U Otoku moba“ po prvi je put u Otoku održana prošle godine, a da je na dobrom putu da li u tri kategorije. Bile su to djevojke Sanja Kovač iz Andrijaševaca, Marinela Marić iz Čajkovaca, Martina Vidaković iz Divoševaca, Ivana Tušek iz Našica, Katarina Hasilo iz Retkovaca, Klara Zaražinski iz Selne, Ivana Vuksanović – Andrina iz Semeljaca i Ilona Ćutuk iz Otoka. U kategoriji smo snaša mogli vidjeti Martinu Arambašić iz Brođanaca, Anu Varešanin iz Đurića, Ljiljanu u kategoriji snaša osvojila Marina Arambašić iz Brođanaca, drugo i treće mjesto Marija Tripić iz Podvinja i Ljiljana Gagulić iz Gradišta. Prosudbena je komisija pohvalila djevojku Ivanu Tušek iz Našica i snašu Slavicu Đurđević - Lujićevu iz Semeljaca. Prosudbenu su komisiju činile mr. sc. Ljubica Gligorević, dipl. etn. Ana Wild i bacc. Martina Mišetić. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KUP SENIORA „STAROVIRAC OTOK OTOČKO PROLJEĆE 2011.“ 28. su svibnja članovi ŠRU „Starovirac“ Otok održali natjecanje u lovu ribe udicom na plovak na Čistinama u sklopu XIX. otočkoga proljeća. Za ŠRU „Starovirac“ nastupale su dvije ekipe seniora u sastavu: Željko Ljubić, Željko Jurić i Matej Varzić. U drugoj su ekipi bili kadeti Juraj Jurić, Valentina Ljubić i Matej Varzić. Seniori su zauzeli peto mjesto, a kadeti jedanaesto. Na natjecanju je nastupalo četrnaest ekipa, a rezultati su sljedeći: 1. mjesto: seniori „Lavanda“ Vinkovci 2. mjesto: „Karas“ - RokovciAndrijaševci 3. mjesto: „Šaran“ - Cerna 4. mjesto: „Bajer“ - Vinkovci 5. mjesto: „Starovirac“ - Otok 6. mjesto: „Sava“ - Županja 7. mjesto: „Mladost“ - Cerić 8. mjesto: „Virovi“ - Bošnjaci 9. mjesto: „Vuka“ - Nuštar 10. mjesto: „Šaran“ - Gunja 11. mjesto: „Starovirac“ II. - Otok 12. mjesto: „Priroda“ - Vinkovci 13. mjesto: „Šaran“ - Cerna 14. mjesto: „Ribar“ - Nijemci Igor Ljubić „Pjesma i riječ zavičajna“ i ove godine okupila brojne sudionike postane jedna od poznatijih revijalnih smotri u cijeloj Slavoniji, pokazuje velik broj sudionika i dobra organizacija i ove godine. Tom je smotrom još jednom pokazano kako u našim mjestima postoje istinski zaljubljenici u tradiciju i ruho. Sudionici su se ove smotre predstavi- Gagulić iz Gradišta, Mariju Tripić iz Podvinja i Slavicu ĐurđevićLujićevu iz Semeljaca. Kategoriju su momaka – baja predstavljali Danijel Novoselić iz Čajkovaca, Vinko Babić iz Gradišta, Mateo Čelebić iz Komletinaca, Marko Pinter iz Privlake, Marko Pranjić iz Retkovaca, Jurica Brkić iz Rokovaca i Tomica Ergotić iz Velike Kopanice. Prvo je mjesto u kategoriji djevojaka osvojila Ivana Vuksanović - Andrina iz Semeljaca, a drugo i treće mjesto Martina Vidaković iz Divoševaca i Katarina Hasilo iz Retkovaca. U kategoriji je momaka prvu nagradu odnio Vinko Babić iz Gradišta, a drugu i treću Danijel Novoselić iz Čajkovaca i Jurica Brkić iz Rokovaca. Prvo je mjesto 26 U umjetničkom je dijelu programa nastupala MPS KUD-a Ivan Filipović iz Velike Kopanice te članice Zbora mladih „Gracija“ iz Otoka. U programu je nastupala i gošća Marija Šeremešić iz Srbije, članica Udruženja građana „Urbani Šokci“ iz Sombora, koja je kroz svoju priču prikazala žetvene običaje iz Bačke. Ovogodišnju je Revijalnu smotru slavonskog radnog ruha „U Otoku moba“ organizirala Udruga dramskih amatera „Josip Kosor“ iz Otoka. Pri organizaciji su pomogli i brojni sponzori: Grad Otok, OŠ „Josip Lovretić“, PZ Komletinci, PZ „Arator“ Lovas, Furnir Otok d.o.o., Pekara Matas, Pekara Besi, Citrus Lovas, Pogrebno poduzeće Begić, Amadeus Vinkovci, OPG Kovačić, PZ Otok. Marijana Barnjak Četvrta je „Pjesma i riječ zavičajna“ ove godine održana 28. svibnja. Organizatori su ovogodišnje priredbe Pjevačka skupina „Vezenke“, Gradski zbor „Otok“, Osnovna škola Josipa Lovretića Otok, Udruga dramskih amatera „Josip Kosor“, Udruga „Hrvatska žena“ Otok, a pokrovitelj je bio Grad Otok. I ovaj su se put mogli čuti slavonski i srijemski napjevi te stihovi i proza poznatih književnika i pučkih pisaca. Program su otvorili članovi Gradskog zbora „Otok“ koji su, pod dirigentskom palicom prof. Jana Valenćika, izveli nekoliko obrađenih slavonskih napjeva. Nakon Gradskog je zbora svojom poezijom sve počastila i najstarija sudionica večeri Eva Silađi koja je pročitala nekoliko stihova iz svoje druge objavljene zbirke pjesama „Od mladosti ništa lipše nije“. Eva se zatim pridružila Vezenkama koje su otpjevale nekoliko pjesama. Stihove pjesme „Divani“ izvela je Marija Komesarović, autorica i gošća iz Drenovaca. Udru- ga dramskih amatera „Josip Kosor“ djeluje pod vodstvom Mire Bošnjaković, a redovno sudjeluje na Pjesmi i riječi zavičajnoj. Ove se godine „Šokačkom himnom“ autora Josipa Dumendžića predstavila njezina članica Ana Marija Baran. I ove je godine u goste stigla Muška pjevačka skupina „Paorija“ iz Tordinaca koja je ponovo oduševila otočku publiku. Da su Otočani dobri domaćini, govori i to da se ove godine opet moglo čuti i ivankovačke „Štokavčiće“ koji već nekoliko godina sudjeluju na toj vrijednoj manifestaciji Otočkoga proljeća. Anica Valenćik uvježbala je članove „Hrvatske riči“ koji već nekoliko godina uspješno njeguju otočku šokačku ikavicu. Njezini su se najmlađi članovi predstavili igrokazom „Kad se Tena udavala“ autorice Marije Ćosić iz Vrbanje. Marija Čorić i ove je godine dovela svoje uvijek zanimljive „Gagulančiće“ iz Komletinaca pa su tako nastupali Adrian Beli, Hrvoje i Sandra Piperković, Mateo Čelebić i Marko Galić. Marija Ukić izvela je pjesmu Dionizija Dike Švagelja „Šokci su čeljad vilovita“, a nakon nje moglo se čuti i mlade komletinačke tamburaše. Svim su sudionicima na kraju uručene i prigodne zahvalnice. Marijana Barnjak 27 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. NATJECANJE ŠRD“ VIROVI“ OTOK U SKLOPU XIX. OTOČKOGA PROLJEĆA Prvo je natjecanje održano 29. svibnja 2011. na Virovima. Bilo je to Općinsko kadetsko natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Prvo je mjesto kod kadetkinja pripalo Valentini Ljubić, druga je bila Ana Jurić, a treća Katarina Bertić. Sve su kadetkinje članice ŠRU „Starovirac“ Otok. U ekipi je kadeta prvo mjesto osvojio Juraj Jurić iz ŠRU „Starovirac“ Otok, drugi je bio Patrik Pavešić iz ŠRD „Virovi“ Otok, dok je treće mjesto pripalo Kristijanu Jurkoviću iz SRD „Virovi“ Otok. Mato Čajkovac Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka IZVRSTAN KONCERT OTOČKOGA GRADSKOG ZBORA U sklopu XIX. otočkog proljeća Gradski je zbor Otok i ove godine održao svoj tradicionalni svibanjski koncert. Bio je to još jedan uspješan nastup naših pjevača koji su nas u uskrsnom vremenu počastili svojim četveroglasnim pjevanjem i izvrsno uvježbanim izvedbama duhovnih i svjetovnih skladbi. Čestitke zboru koji već dulji niz godina svojim ostvarenjima obogaćuje kulturni život grada Otoka i koji nas i izvan Otoka svojom pjesmom dostojno predstavlja. Ankica Valenćik Koncert je održan u crkvi sv. Antuna Padovanskog 29. svibnja 2011. na 6. uskršnju nedjelju nakon večernje sv. mise. Predstavili su nam se s jedanaest duhovnih i tri svjetovne skladbe, uz orguljašku pratnju prečasnog Antuna Kneževića i pod dirigentskim vodstvom profesora Jana Valenćika. ATLETSKA NATJECANJA UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE JOSIPA LOVRETIĆA Atletska su natjecanja učenica i učenika Osnovne škole Josipa Lovretića održana 1. lipnja u sklopu XIX. otočkog proljeća, a povodom Dana škole. To je natjecanje ujedno i testiranje, odnosno provjera motoričkih sposobnosti kojima se otkrivaju atletski potencijali i talenti, budući uspješni atletičari, državni prvaci i reprezentativci Hrvatske. Mirko Martinović 28 29 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Godina XII., broj: 47 Rujan 2011. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KATOLIČKI MALONOGOMETNI TURNIR Malonogometni je KMNL turnir ove godine organiziran po 2. put i okupio je 5 ekipa iz Vukovarskosrijemske lige. Bilo je najavljeno šest ekipa, no Retkovci su dan ranije morali otkazati. Natjecale su se ekipe iz Otoka, Vođinaca, Privlake, Vinkovaca, Babine Grede. Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine iz koje je prvi išao u finale, dok je drugoplasirani u skupini igrao za treće mjesto. Ekipa Otoka u skupini je ostvarila najveći učinak pobijedivši Privlaku s 2-1 i Vođince s visokih 9-1. Treće je mjesto osvojila ekipa Babine Grede koja je svladala Privlaku sa 7-3, a prvo je mjesto osvojila ekipa Otoka koja je, na opću radost svih prisutnih navijača, pobijedila vrlo jaku ekipu iz Vinkovaca sa 6-5. Kasnije je bila organizirana podjela trofeja i večera za sve sudionike i njihove goste. Turnir je i ove godine organizirao predsjednik malonogometnog kluba Vinko Matozan. Jelena Zovak OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA TAEKWONDO KLUBA „OTOK“ U sklopu manifestacije XIX. otočkog proljeća Taekwondo klub „Otok“ 4. je lipnja upriličio obilježavanje 15. godišnjice kluba. Program je započeo prijepodne prikazivanjem taekwondo vještina i dodjelom priznanja na rukometnom igralištu. Poslije toga, uslijedio je ručak i druženje na Virovima u Lovačkom domu. Večer je bila rezervirana za rock-koncert koji se, također, održao na rukometnom igralištu. Jelena Zovak 30 31 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOK DOMAĆIN TRADICIONALNOG NATJECANJA UDVDR-a U subotu je 18. lipnja održano 14. županijsko sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije i 11. sportsko natjecanje Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije „Otok 2011.“. Prije početka samog natjecanja, izaslanstva su Vukovarsko-srijemske županije, grada Otoka, grada Vukovara i sudionika 14. ŽSNDVDR-a VSŽ položila vijence i zapalila svijeće podno spomen-obilježja poginulim pilotima i braniteljima. Nakon polaganja je vijenaca formiran svečani mimohod sudionika 14. ŽSNDVDR-a VSŽ i 11. sportskog natjecanja Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata VSŽ „Otok 2011.“ koji se kretao od Trga kralja Tomislava ulicom Vladimira Nazora i Strossmayerovom do stadiona NK “Otok“. Svečani su mimohod predvodili članovi 32 Vatrogasne zajednice Otok sa stjegovima. U mimohodu su sudjelovale mažoretkinje grada Vinkovaca i limena glazba grada Vinkovaca te ekipe natjecatelja sljedećim re- dom: UDVDR-a ogranak Vinkovci, UDVDR-a ogranak Ivankovo, UDVDR-a ogranak Nuštar, UDVDR-a ogranak Stari Jankovci, UDVDR-a ogranak Cerna, UDVDR-a ogranak Stari Mikanovci, UDVDR-a Klub veterana “Sladorana” Županja, Koordinacija udruga grada Vukovara, Koordinacija udruga općine Andrijaševci, UDVDR-a ogranak Gradište, UDVDR-a ogranak Jarmina, UDVDR-a ogranak Privlaka, Koordinacija udruga grada Iloka, UDVDR-a Klub veterana “PIK” Vinkovci, UDVDR-a ogranak Babina Greda, UDVDR-a ogranak Bogdanovci, UDVDR-a ogranak Vrbanja, Koordinacija udruga grada Županje, UDVDR-a ogranak Tompojevci, UDVDR-a ogranak Otok. Po dolasku je na stadion NK „Otok“ uslijedilo postrojavanje ekipa, izvođenje himne i odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Prisutnima se obratio predsjednik UDVDRa Mijo Lamešić te dopredsjednik UDVDR-a RH Jozo Bungić, izaslanik predsjednika udruge generala Đure Dečaka. Predsjednik je Županijske skupštine Antun Žagar proglasio natjecanje otvorenim. Natjecanje je okupilo oko šesto sudionika, a ekipe su se natjecale u osam sportskih disciplina: malom nogometu, boćanju, potezanju užeta, pikadu za žene, šahu, stolnom tenisu na sportskim terenima NK “Otok“ i Osnovne škole „Josip Lovretić“, kuglanju koje je održano u Vinkovcima u kuglani „Mađarska škola“, streljaštvu koje je održano u automatskoj streljani u Nuštru. Ukupnu je pobjedu odnio ogranak UDVDR-a Vinkovci. REZULTATI NATJECANJA: Mali nogomet: 1. UDVDR-a ogranak Vinkovci 2. UDVDR-a ogranak Ivankovo 3. UDVDR-a ogranak Cerna Šah: 1. Koordinacija grada Županje 2. UDVDR-a ogranak Vinkovci 3. UDVDR-a ogranak Stari Mikanovci Potezanje užeta: 1. UDVDR-a ogranak Privlaka 2. UDVDR-a ogranak Vinkovci 3. UDVDR-a ogranak Ivankovo Boćanje: 1. UDVDR-a ogranak Jarmina 2. UDVDR-a ogranak Stari Jankovci 3. UDVDR-a ogranak Nuštar Streljaštvo: 1. UDVDR-a ogranak Vinkovci 2. Koordinacija grada Vukovara 3. UDVDR-a ogranak Nuštar Stolni Tenis: 1. UDVDR-a ogranak Vinkovci 2. UDVDR-a ogranak Ivankovo 3. Koordinacija grada Županje Kuglanje: 1. UDVDR-a ogranak Vinkovci 2. Koordinacija grada Županje 3. UDVDR-a ogranak Nuštar Pikado za žene: 1. UDVDR-a ogranak Cerna 2. UDVDR-a ogranak Nuštar 3. Koordinacija grada Vukovara OTOČKI List Glasilo Grada Otoka UKUPNI POBJEDNIK: 1. UDVDR-a ogranak Vinkovci 133 bodova 2. UDVDR-a ogranak Ivankovo 115 bodova 3. UDVDR-a ogranak Nuštar 98 bodova Mijo Lamešić OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 DJEČJE SPORTSKE IGRE U organizaciji su Udruge Narodne zaštite Grada Otoka 19. lipnja 2011. na rukometnom igralištu održane Dječje sportske igre. Sudjelovali su prvi razredi Osnovne škole Josipa Lovretića i sudjelovali u takvoj vrsti priredbe. Za organizaciju se treninga i dresove s logom vrtića pobrinula ravnateljica vrtića gospođa Katica Pućo. Financijska su potpora djeca iz Predškolske ustanove „Pupoljak“ Otok, sve tri odgojne skupine. Polaznici vrtića natjecali su se u raznim sportskim disciplinama: trčanje na dvadeset metara, ubacivanje loptica u koš, gađanje čunjeva kuglom. Natjecanje se odvijalo prema dobnim skupinama u kategoriji dječaka i djevojčica. U svakoj su od navedenih disciplina dodijeljene medalje: zlatna, srebrna i brončana, prema dobnim skupinama od tri do šest godina života. Djeca su oduševljeno trenirala pripremajući se za ovo sportsko natjecanje, a mnogi su po prvi put 34 bili naši roditelji koji su dijelili oduševljenje s nama. Vlasnici su medalja vrlo ponosni svojim postignućima i time je potaknut interes za sport, druženje i timski rad. Otvoren je put za ostvarivanje novih pobjeda mladih sportskih nada. Marina Lombarović, odgojiteljica OTOČKI List Glasilo Grada Otoka SRD „Brežnica“ Komletinci organizirala natjecanje kadeta u sklopu XIX. otočkoga proljeća 19. je lipnja 2011. godine održano natjecanje kadeta u sportskom ribolovu u organizaciji SRD „Brežnica“ Komletinci, a u sklopu Otočkoga proljeća. Na natjecanju su sudjelovali kadeti iz ŠRU „Virovi“ Otok, ŠRU „Starovirac“ Otok i SRD „Brežnica“ Komletinci. Ukupno su sudjelovala 42 mlada natjecatelja. Natjecalo se u tehnici udičarenja sa sustavom jedan štap sa po jednom udicom. Prvo je mjesto osvojio Tomislav Krznar iz ŠRU „Starovirac“ Otok, drugo mjesto Alen Varzić iz ŠRU „Starovirac“ Otok i treće mjesto Ivan Varzić, također iz ŠRU „Starovirac“ Otok. Nakon dodjela nagrada za prva tri mjesta, dodijeljene su i nagrade za sve sudionike u natjecanju. Također, svi su sudionici natjecanja i njihovi pratitelji počašćeni ručkom na ribičkom izletištu SRD „Brežnica“ Komletinci. Druženje su i igra trajali do ranih večernjih sati. Antun Miličević MIMOHOD XIX. OTOČKOG PROLJEĆA Ovogodišnji je svečani mimohod održan 19. lipnja u 18 sati. Zbog nepovoljnih je vremenskih uvjeta središnja manifestacija XIX. otočkog proljeća bila upitna do samog početka kretanja povorke. No, onog trenutka kad se sva silina kulturno-umjetničkih društava skupila na jednom mjestu kao da je odagnala kišonosne oblake i svi su uvjeti za uspješno održavanje svečanog mimohoda bili postignuti. U povorci se od Poljoprivredne zadruge „Otok“ do Trga kralja Tomislava predstavilo deset kulturno-umjetničkih društava. Čast da budu predvodnici mimohoda dobili su članovi KUD-a „Matija Gubec“ iz Donjeg Miholjca koji ljubav prema nošnji, tamburici te folkloru njeguju od 1947. godine. U mimohodu je sudjelovalo i KUD „Biseri Slavonije“ Beničanci. Riječ je o mladom kulturno-umjetničkom društvu osnovanom s ciljem da se mladi upoznaju s tradicijom i kulturnom baštinom svog kraja. Iz susjedne su prijateljske države Bosne i Hercegovine u Otok stigli i u svečanom mimohodu sudjelovali članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Dr. Krunoslav Draganović“ iz Matića. Društvo je utemeljeno 1952. godine, a pod sadašnjim imenom djeluje od 2002. godine. Njeguje isključivo folklornu baštinu Hrvata Bosanske posavine. Društvo je uz zvuke šargije i violine te zanimljive detalje i jarke boje na narodnim nošnjama plijenilo pozornost svekolikog gledateljstva. Otočanima su se predstavili i dobro poznati, ali uvijek rado viđeni, članovi KUDa „Filipovčice“ iz susjednih Komletinaca. U povorci su svečanog mimohoda sudjelovali i članovi muške pjevačke skupine iz Ivankova koji su time predstavili KUD „Seljačka sloga“, jedno od najbro35 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. jnijih društava u županiji s raznim umjetničkim grupama. Iz Republike Srbije, zahvaljujući prijateljstvu Komletinčana i Somboraca, u mimohodu je sudjelovalo i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ Sombor. To je društvo osnovano davne 1936. godine sa svrhom njegovanja kulture i običaja Hrvata Bunjevaca i Šokaca. Imaju četiri značajne manifestacije: Veliko bunjevačko-šokačko prelo, Žetvene svečanosti – Dužionica, Godišnjica društva i Božićni koncert. Svojim su elegantnim nošnjama i upečatljivim nastupom privukli najviše pozornosti radoznalih gledatelja. Tradicionalni je sudionik Otočkog proljeća i KUD „Antun Gustav Matoš“ iz Tovarnika. Taj je KUD osnovan 1930. godine i često je bio na udaru ratnih zbivanja, još od Drugog svjetskog rata, a posebno Domovinskog rata. Izrazito su zanimljive nošnje Otočani mogli vidjeti na članicama KUD-a „Seljačka sloga“ iz Zadubravlja. U svojem je dugogodišnjem postojanju to kulturno-umjetničko društvo nastojalo sačuvati lijepe pjesme, igre i običaje. Mnogobrojna se kola i pjesme nastale u ovome selu prenose s koljena na koljeno, a najpoznatija su „Zadubravački povraćanac“ i „Zadubravačko visoko kolo“. Ulicama su Otoka prošetali su i članovi KUD-a „Grančica“ iz Đeletovaca. Društvo je to koje djeluje od 1965. godine i koje je uložilo velike napore u obnovu folklornog blaga uništenog tijekom ratnih razaranja mjesta. Zadnji su u povorci svečanog mimohoda bili domaćini i organizatori mimohoda KUD „Josip Lovretić“ Otok. Povorku su mimohoda uveličale i svečane svatovske zaprege te jahači Krešimir Banović i Jurica Perković. Vrijeme je održavanja mimohoda prigoda i za predstavljanje vrijednog rada brojnih otočkih udruga. Tako su članovi Udruge likovnih umjetnika „Otočki vir“ upriličili godišnju izložbu i druženje s autorima u središnjem parku. Udruga „Pletenica“ predstavila je svoje radove izložbom pod nazivom „Stari zanati“, dok je Udruga „Hrvatska žena“ Otok pripremila izložbu „Zaboravljene igre“. Po završetku mimohoda održana je folklorno-zabavna večer na kojoj su se sve folklorne skupine predstavile osebujnim programima. Voditelji su bili Milka Vida i bać’ Roka. Jelena Zovak 36 Godina XII., broj: 48 ŠAHOVSKA NATJECANJA U KOMLETINCIMA U Komletincima je od 20. do 25. lipnja održano Pojedinačno prvenstvo Šahovskog saveza Vukovarsko-srijemske županije u šahu 2011. Natjecanje je organizirao Šahovski klub „Komletinci“, a sve se odvijalo u sklopu XIX. otočkog proljeća. Pravo su sudjelovanja imali članovi klubova Vukovarskosrijemske županije koji se nalaze na hrvatskoj rejting listi. Natjecala su se 44 igrača po švicarskom sustavu natjecanja, FIDE varijanta u 9 kola. Tempo igre bio je 90 minuta po igraču s dodatkom od 30 sekundi za svaki završeni potez, počevši od prvog. Prvo je mjesto osvojio Dragan Pavlović iz ŠK „Slaven“ Vukovar, drugo Nikola Živković iz ŠK „Vukovar ‘91“ Vukovar, a treće Miro Pandurević iz ŠK „Ilok“. Nagradni je fond iznosio 12 000 kn. Šahovski klub Komletinci bio je organizator i Pojedinačnog i ekipnog brzopoteznog prvenstva Šahovskog saveza Vukovarsko-srijemske županije u šahu 2011. koje se održalo 26. lipnja. Nagradni je fond iznosio 9 000 kn. Na tom je natjecanju sudjelovalo 58 igrača, članova klubova Vukovarsko-srijemske županije. Igralo se po švicarskom sustavu natjecanja u 13 kola, FIDE varijanta, tri minute plus dvije sekunde po igraču. Prvo je mjesto pojedinačno osvojio Milan Mrđa iz ŠK „Vukovar ‘91“ Vukovar, drugo Miro Pandurević iz ŠK „Ilok“ Ilok, a treće Nenad Mrkonjić iz ŠK „Borac“ iz Bobote. Pobjednik je ekipnog natjecanja Šahovski klub „Slaven“ Vukovar. Jelena Zovak OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KUP VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA OTOKA U Otoku je 22. lipnja 2011. godine održano vatrogasno natjecanje za djecu, mladež i odrasle. Na natjecanju je sudjelovalo 35 desetina koje su bile postrojene na otvaranju natjecanja. Prijavak je podnio Antun Grbavica predsjedniku VZG Otoka Draženu Janešu koji je pozdravio sve prisutne i riječ prepustio zapovjedniku VZ Vukovarsko-srijemske županije Antunu Jeliću koji je natjecanje otvorio. Nakon vatrogasnog je natjecanja uslijedilo povlačenje konopca u svim kategorijama. Gradonačelnik Josip Šarić i predsjednik VZG Otok Dražen Janeš uručili su natjecateljima medalje i pehare. Pokrovitelji su ovog natjecanja bili Grad Otok, Vatrogasna zajednica Vukovarskosrijemske županije, pekara „Besi“, UDVDR ogranak Otok, Dragan Begonja, NK „Otok“. Petar Jakovac Rezultati natjecanja: Djeca 6-12 godina „Ž“: 1. DVD Novi Jankovci 2. DVD Otok 3. DVD Nijemci Djeca 6-12 godina „M“: 1. DVD Novi Jankovci 2. DVD Otok I 3. DVD Komletinci Mladež 12-16 godina „Ž“: 1. DVD Otok 2. DVD Nuštar 3. DVD Stari Jankovci Mladež 12-16 godina „M“: 1. DVD Otok 2. DVD Nuštar 3. DVD Stari Jankovci Odrasli A-M: 1. DVD Vođinci 2. DVD Retkovci 3. DVD Jarmina 37 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OSMI RUKOMETNI TURNIR ŽENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE žena“ Otok Marija Čepo. Na turniru je sudjelovalo pet ekipa i to iz Cerne, Jankovaca, Vrbanje, Komletinaca i Otoka. Do finala su stigle rukometašice Otoka i Cerne. U napetoj su završnoj utakmici Ceranke s 12:11 ipak svladale domaću ekipu Otoka. Nakon završetka je turnira gradonačelnik Otoka Josip Šarić dodijelio pehare i prigodne poklone svim ekipama. Jelena Zovak isti su se iz cijele Vukovarsko-srijemske županije okupili u poslijepodnevnim satima na Čistinama. Nakon okupljanja, uslijedila je tradicionalna bajkerska vožnja ulicama Otoka i Komletinaca koja je izazvala opće ushićenje prolaznika. Motoristi su se zaustavili u kafićima „Spačva“ Komletinci i „Bordeaux“ Otok. Prava je zabava bila osigurana za večer. Organizatori su se pobrinuli za bogat glazbeni program. 38 Glasilo Grada Otoka MK „GOSPODARI VJETRA“ OTOK PRIREDIO IZVRSTAN MOTO-PARTY Moto-klub „Gospodari vjetra“ Otok i ove je godine bio organizator izvrsnog 4. moto-partija koji se održao 22. lipnja u sklopu XIX. otočkog proljeća. Motor- Udruga je „Hrvatska žena“ Otok u srijedu 22. lipnja povodom XIX. otočkog proljeća organizirala osmi po redu rukometni turnir žena Vukovarsko-srijemske županije. Turnir je svečano otvorila predsjednica Udruge „Hrvatska OTOČKI List Čistine su postale prava rock-oaza te večeri, a ulaz je bio slobodan za sve posjetitelje. Kao predgrupa su zagrebačkom rock-sastavu Adastri nastupali sjajni otočki dečki čiji bend nosi domišljat naziv East Clintwood. Adastra se publici predstavila hitovima „Nabujala rijeka“, „Zašto se skrivaš“, „Pusti“, „Ti si sa neba“, „Miris tvoje kose“ i drugima. A osim što sjajno zvuče, članovi se Adastre bave i humanitarnim radom. Adastra je 2008. godine objavila pjesmu „Surovi grade“ posvećenu 17-godišnjem Luki Ritzu kojeg su vršnjaci pretukli u lipnju 2008. i koji je od posljedica napada nekoliko dana kasnije preminuo. Pjesma je postala himna borbe protiv nasilja među mladima. Potaknuti valom nasilja među mladima, diljem Hrvatske pokrenuta je akcija „Svačije je pravo živjeti“ čiji je inicijator frontmen benda Jeronim Marić. Za nastavak se dobrog provoda pobrinuo i Village Riders bend iz Gradišta. Zabava je potrajala do jutarnjih sati zahvaljujući atraktivnim iznenađenjima tijekom večeri za koja su se pobrinuli organizatori. 4. moto-party imao je i humanitarni karakter jer su se prikupljali prilozi za Mateja Zeca iz Komletinaca, dječaka koji boluje od degenerativne encefalopatije. Čini se kako su promjenu mjesta održavanja partija na Čistinama, a ne na industrijskoj zoni, posjetitelji dobro prihvatili pa se i dogodine nadamo sjajnom provodu na otočkoj motorijadi. Jelena Zovak 39 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 SUSRET DJECE HRVATSKIH BRANITELJA međužupanijska regionalna natjecanja djece hrvatskih branitelja osnovnoškolskog uzrasta, a pobjednici se tih regionalnih natjecanja natječu na državnom natjecanju krajem kolovoza na moru. Djeca se natječu u sportskim disciplinama (mali nogomet, odbojka, graničar), kulturnim disciplinama (likovna radionica, modeliranje, glazbena radionica) te društvenim igrama (playstation 2, elektronski pikado, stolni nogomet). Želja je organizatora da se djeca upoznaju, steknu nova prijateljstva, ali i nauče voljeti svoju domovinu za čiju su slobodu mnogi branitelji tijekom Domovinskog rata položili svoje živote. UHDDR organizirala je u Komletincima 23. lipnja Susret djece hrvatskih branitelja pod pokroviteljstvom Grada Otoka, a u sklopu XIX. otočkog proljeća. Na natjecanju je sudjelovalo petstotinjak djece iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije. Ovi se susreti organiziraju kao Nakon svečanog su otvorenja natjecanja Susreta djece hrvatskih branitelja, izvođenja himne i minute šutnje za poginule hrvatske branitelje, izaslanstvo Grada Otoka, predstavnici UHDDR-a, predstavnik DVD-a „Komletinci“ i djeca iz svih pet županija položili svijeće i vijence kod spomenika poginulim braniteljima u Komletincima i Otoku. Jelena Zovak 40 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka PROMOCIJA KNJIGE „NEMIRNE GODINE“ ANICE VALENĆIK U subotu je 25. lipnja 2011. predstavljena knjiga „Nemirne godine“ autorice Anice Valenćik u kripti crkve sv. Antuna Padovanskog. Budući da je tematski vezan uz rat, određuje ga kao povijesni dnevnik. Autorica je opisala ratne događaje koje je proživjela te vidjela vlas- Organizatori su promocije bili Gradska knjižnica Otok i Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima. Uz urednicu su knjige Ivanu Petričević u programu sudjelovale i Mira Bošnjaković, Marija Ukić, autorica Anica Valenćik, zatim učenica Gabrijela Peranović i Ženska pjevačka skupina „Vezenke“. Program je vodila Daria Gongeta. Izvođenjem su pjesme „Slavonijom polegla je magla“ Vezenke bile izvrsna najava „Nemirnih godina“ te su dale naslutiti što se krije iza tog naslova. Prisutni su se gosti i Otočani te praznične večeri mislima i srcem vratili u devedesete godine kada je uz brojne žrtve stvarana samostalna Republika Hrvatska. Kako Anica Valenćik autobiografskim izričajem u knjizi donosi vrijeme od kolovoza 1990. do proljeća 1993. godine koje je duboko proživljeno, urednica knjigu određuje kao dnevnik koji po žanru pripada u autobiografsku prozu. titim očima. U knjizi se nižu slike ispaćenih ljudi, opustjelih mjesta te cionalnih i inih predrasuda, a koja je spontano počela bilježiti događanja od ljetovanja na Supetru 1990. godine, zatim lutanja, bježanja i strahove za svoje bližnje i bol zbog tragičnih sudbina svih ljudi. Na kraju „Nemirnih godina“ ona ostavlja otvoreno pitanje o oprostu i nadi. Program su predstavljanja upotpunile Marija Ukić koja je čitala ulomke iz knjige i Gabrijela Peranović čitajući tekst učenice objavljen u knjizi. O Anici Valenćik, čuvarici zavičajne baštine i njezinom djelovanju na polju kulture, afirmativno je govorio i Mirko Martinović, tajnik Grada Otoka. Svoje je stihove posvećene Domovinskom ratu govorila otočka pučka pjesnikinja, snaša Eva Silađi, a odabirom su pjesama koje su tu večer pjevale Vezenke predstavljanje knjige učinile svojevrsnim vlastito mišljenje o ratnim danima kulturnim i duhovnim doživljajem koji su promijenili mnoge živote. za sve prisutne. Vrlo je nadahnuto o knjizi govorila Daria Gongeta Mira Bošnjaković. Anicu je opisala kao osobu koja nikada nije imala na41 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 SPORTSKO NATJECANJE HRVATSKIH BRANITELJA I DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE „OTOK 2011.“ Udruga je hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata organizirala Sportsko natjecanje hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata Vukovarskosrijemske županije „Otok 2011.“ koje se održalo u nedjelju 26. lipnja 2011., a u sklopu XIX. otočkog proljeća. Prije početka su se samog natjecanja branitelji i dragovoljci okupili podno spomenika na središnjem trgu u Otoku gdje su iskazali počast svojim poginulim suborcima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Samo je natjecanje održano na sportskim terenima NK „Otok“ u Otoku. Natjecalo se 150 branitelja i dragovoljaca iz ogranka Rokovci-Andrijaševci, Tovarnik, Ilok, Vukovar, Otok, klub 6. bojne HOS-a i gosti dragovoljci iz ogranka Feričanci, Podružnica Osječko-baranjska te Podružnice iz Virovitičko-podravske županije. Igre je otvorio gradonačelnik grada Otoka Josip Šarić, a prisutne je branitelje pozdravio izaslanik predsjednika UHBDDR-a Zvonka Milasa gospodin Majić. S riječima 42 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka ŠAMPION XI. OTOČKE KULENIJADE KULEN MESNICE “AS” IZ ŽUPANJE Jedanaestu je po redu Otočku kulenijadu održanu 1. srpnja otvorio ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, istaknuvši kako je ona zajednički rezultat proizvođača kulena i onih koji su prepoznali i podržali tu manifestaciju. Otočanima, Komletinčanima i njihovim gostima obratio se gradonačelnik Josip Šarić koji se u uvodnoj riječi prisjetio i Zdravka Andabake, jednog od osnivača Otočke kulenijade. Gradonačelnik Šarić pozdravio je mnogobrojne uvažene goste i čestitao svim kulenarima na odazivu. Prethodno je ocjenjivačko povjerenstvo koje su činila tri člana, predsjednik povjerenstva prof. dr. sc. Đuro Senčić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku te članovi dr. sc. Mario Škrivanko, znanstveni surad- nik Veterinarskog zavoda Vinkovci i dr. vet. med. Marko Novoselac, državni veterinarski inspektor, ocijenilo 58 uzoraka kulenova. Kulenove su nekoliko dana prije vrijedno zaprimili i za ocjenjivanje pripremili predsjednik Udruge uzgajatelja crne slavonske pasmine svinja Andrija Šokčević i tajnik Udruge Samson Andabaka. Osim iz Vukovarskosrijemske, na ocjenjivanje su pristigli i kulenovi iz Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije. Povjerenstvo je ocjenjivalo izgled vanjske površine, čvrstoću, jedrinu, izgled presjeka, okus te miris kulena. Titulu šampiona i ove je godine osvojio kulen Mesnice „AS“ iz Županje s 98,33 bodova, dok je titula vicešampiona pripala Vladimiru Čoriću iz Đakova s osvojenih 96,67 bodova. Podijeljeno je 7 zlatnih medalja, 23 srebrne medalje, 22 brončane medalje te 6 priznanja. Nakon dodjele je priznanja najboljim proizvođačima uslijedila degustacija ocijenjenih kulenova, tradicionalna večera uz zvukove Najboljih hrvatskih tamburaša te poznati otočki zabavljački dvojac bać’ Roku i did’ Tunju. Jedanaestu je otočku kulenijadu i ove godine organizirala Udruga uzgajatelja crne slavonske pasmine svinja i Grad Otok, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstva turizma. Jelena Zovak se dobrodošlice obratio i predsjednik Podružnice Vukovarsko-srijemske Josip Zetaković. Branitelji su se natjecali u pet disciplina: malom nogometu na umjetnoj travi, streljaštvu, šahu, boćanju i beli. Najboljim su ekipama i pojedincima dodijeljena priznanja i pehari. Prijelazni je pehar ostao u rukama domaćina u Otoku. Nakon završetka je natjecanja upriličeno dragovoljačko druženje. Jelena Zovak 43 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 „ŠUMARI“ NA OTOČKOM PROLJEĆU Članovi su KUD-a „Šumari“ iz Vinkovaca u sklopu Otočkoga proljeća 8. srpnja priredili još jednu „Večer za Martina“, koncert posvećen svom utemeljitelju i dugogodišnjem tajniku, zaljubljeniku u tamburašku glazbu i zavičajnu baštinu Martinu Sučiću. Već se osmu godinu Šumari prisjećaju svog Marce i njemu u čast daruju koncert. Tako su i ove godine članovi tog poznatog folklornog ansambla sa svojim gostima, KUD-om „Josip Lovretić“ iz Otoka i Ženskom 44 pjevačkom skupinom „Vezenke“, napravili pravi kulturni ugođaj za sve gledatelje svojim nošnjama i folklornom izvedbom. Uz folklornu su se izvedbu predstavili i vokalni solisti Ivan Meković, Ivan Grčić i Marijana Matošević. Posebno su zanimljivi bili mladi dramski umjetnici iz OŠ Josipa Lovretića koji su govorili tekstove svoje učiteljice Darije Gongeta. Šumari su se predstavili koreografijama iz Međimurja, Prigorja i Baranjskim svatovskim adetom u odab- iru umjetničkog voditelja Ivana Oreškovića. Članovi KUD-a „ Josip Lovretić“ iz Otoka izveli su slavonske plesove, kao i poznati običaj Kraljičari koji se izvodio na blagdan Duhova. Ženska je pjevačka skupina „Vezenke“ izvela tri izvorne narodne pjesme u obradi njihove voditeljice Ankice Valenćik. Bila je to još jedna večer folklora, pjesme i nošnji posvećena Martinu Sučiću, zaljubljeniku u tradicijsku kulturu i tamburicu. Ivan Grčić OTOČKI List Glasilo Grada Otoka KONCERT ŽELJKA BEBEKA POKLON OTOČANIMA I KOMLETINČANIMA ZA DAN GRADA Koncert Željka Bebeka, velike hrvatske glazbene zvijezde, bio je poklon građanima Otoka i Komletinaca za 5. rođendan njihovog grada. Dvosatni je spektakl započeo s nekoliko legendarnih skladbi iz vremena dok je pjevao u grupi Bijelo dugme, a potom su se redale uspješnice iz njegove solističke karijere. Vjerna mu je publika pokazala dobrodošlicu izvodeći njegove hitove zajedno s njim. Koliko je ovaj koncert bio dobar izbor, najbolje pokazuju različite generacije koje su se u velikom broju okupile na središnjem otočkom trgu. Marijana Barnjak 45 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. POTPISAN DOKUMENT O SURADNJI I PRIJATELJSTVU U prostorijama je DVD-a Otok 14. svibnja 2011. godine potpisana Povelja o bratimljenju DVD-a Otok i DVD-a Čazma. Inicijativa o bratimljenju traje već dugi niz godina. Naime, mnogi su za vrijeme Domovinskog rata bili pripadnici Hrvatske vojske i pomogli su u najtežim trenucima kad su srbočetničke horde bile nadomak Otoka. Druženja su na vatrogasnim natjecanjima i skupštinama pridonijela da dođe do potpisivanja Povelje. Povelju su potpisali predsjednik DVD-a Otok Martin Štivičević i predsjednik DVD-a Čazma Marijan Golubić. Potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Otoka Josip Šarić te gradonačelnik Grada Čazme Dinko Pirak sa svojim zamjenikom. Nakon toga je uslijedio obilazak tvornice za preradu drva “Furnir Otok d.o.o“ i zajedničko druženje na lovačkom domu LD “Jelen“ Otok. Petar Jakovac Godina XII., broj: 48 46 – vatre. Kao zaštitnik vatrogasaca, sveti se Florijan prihvaća tek početkom XIX. stoljeća, tj. u vrijeme kad počinje organizirano vatrogastvo i kad se počinju ustrojavati dobrovoljna vatrogasna društva. Vatrogasci su poslije svete mise župniku Antunu Kneževiću i kapelanu Branimiru Mađarcu dodijelili zahvalnice. Petar Jakovac Glasilo Grada Otoka UDNZ OTOK DODIJELJENA SVEČANA PLAKETA NARODNE ZAŠTITE Udruga je dragovoljaca Narodne zaštite Otok sudjelovala 9. lipnja 2011. godine na svečanoj sjednici povodom dvadesete obljetnice Narodne zaštite u Požegi. Domaćin je bila UDNZ Požeškoslavonske županije, na čelu s predsjednikom Davorom Balešićem i tajnikom Krešom Mihaljem. Dragovoljcima su se obratili gradonačelnik Požege i sabor- VATROGASCI OBILJEŽILI BLAGDAN SVETOG FLORIJANA Otočki su vatrogasci 7. svibnja na svetoj misi obilježili svog nebeskog zaštitnika, svetog Florijana. Misu je predvodio župnik Antun Knežević koji je ispričao kako je sveti Florijan bio rimski časnik, a živio je u vrijeme cara Dioklecijana (243.-316.) u III. stoljeću poslije Krista u rimskoj provinciji Noricum (današnja Austrija), u mjestu Lorchum. Vjeruje se da je kao časnik bio zadužen i za vatrogastvo jer su još u Augustovo doba u Rimu i svim pokrajinama Rimskog carstva gdje su djelovale rimske legije bile ustrojene vatrogasne postrojbe. Sveti Florijan je „Božji svetac“, „Vojnik vatre“ i branitelj od najstrašnije elementarne sile OTOČKI List ski zastupnik Zdravko Ronko, kao i župan Požeško-slavonske županije Marijan Aladrović. Organizacijski je odbor udruge donio odluku o dodjeli plaketa Narodne zaštite svim općinskim i pojedinim mjesnim stožerima Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj. Kako se zbog vremenskog ograničenja 19. ožujka u Lisinskom nije uspjelo podijeliti plakete, odlučeno je da se one regionalno podijele. Isto tako, za svaki je stožer Narodne zaštite u RH napravljena preslika Povelje Republike Hrvatske koju je Narodnoj zaštiti Republike Hrvatske dodijelio predsjednik RH dr. Ivo Josipović za izniman doprinos pripadnika dragovoljačkih odreda i stožera Narodne zaštite u Domovinskom ratu. Na sjednici su u Požegi dodijeljene plakete Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodskoposavskoj, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te gradu Novskoj. Jelena Zovak ODRŽANA SJEDNICA UDNZ OTOK 7. srpnja održana je sjednica predsjedništva i Nadzornog odbora UDNZ OTOK. Na sjednici su bili prisutni članovi predsjedništva i Nadzornog odbora, ravnateljica Predškolske ustanove „Pupoljak“ Katica Pućo, predstavnica Udruge „Hrvatska žena“ Otok Nada Zrno i Kata Lukić, predstavnica Udruge žena „Katarina Zrinski“. Analizirane su Dječje sportske igre održane u sklopu XIX. otočkog proljeća. UDNZ , uz svesrdnu pomoć ženskih udruga, teta iz vrtića i UDVDR uspješno je or- ganizirala prve Dječje sportske igre namijenjene djeci predškolskog uzrasta i djeci prvih razreda osnovne škole. Izražena je želja da se igre organiziraju i sljedeće godine. Osim toga, na sjednici su se članovi dogovorili o daljnjim aktivnostima vezanim uz rad Udruge, posebno oko proslave obilježavanja 13. rujna, tj. blokade vojarni JNA u Hrvatskoj. Jelena Zovak 47 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 Svetkovina Tijelova u komletinačkoj Župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije Ove je godine blagdan Tijelova (ili kako Komletinčani vole reći Brašančeva) u našoj župi vrlo svečano svetkovan jer se nakon 58 godina obnovio običaj tijelovske mlađe i starije župljanke. One koje pamte nekadašnje sivnice uživale su u evociranju uspomena, a za one mlađe to je bilo novo i lijepo iskustvo. tim pjevači i žene. Kod svake se sivnice molilo evanđelje i zazive upućene Bogu za blagoslov mjesta, župljana i usjeva i pjevale su se prigodne pjesme. Nakon molitve kod procesije kroz selo i molitve pred sivnicama (sjenicama), za tu prigodu posebno izgrađenim te ručnim radovima, svetim slikama i cvijećem uređenim oltarima. Drvenu konstrukciju sivnica izradili su i postavili vatrogasci, članovi DVD –a „Komletinci“, koji rado i često sudjeluju u raznim aktivnostima vezanim uz crkveni život, a za uređenje sivnica pobrinule su se Nakon svečane svete mise u 10 sati, koju je predvodio komletinački župnik Ivan Bešlić, vjernici su se u procesiji uputili do četiri sivnice izgrađene na četiri strane sela. Na čelu procesije išao je križ, za njim ministranti, djeca i odrasli muškarci, a zatim vatrogasci odjeveni u svečane odore noseći „nebo“ pod kojim je išao župnik s Presvetim Sakramentom, a za- zadnje sivnice, procesija se uputila u župnu crkvu uz svečanu pjesmu Tebe Boga hvalimo i Hvali Sion Spasitelja. Završetak svečanosti odvijao se u crkvi polaganjem Presvetog Sakramenta u Svetohranište uz prigodne molitve i pjesme. Katica Novoselac, prof. i dipl. knjižničar župna dopisnica 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka UDRUGA “HRVATSKA ŽENA” OTOK UGOSTILA SPLITSKU UDRUGU “ŽENA ŽENI PRIJATELJ” U subotu se 25. lipnja ostvario dugo planiran posjet splitske Udruge „Žena ženi prijatelj“ otočkim i komletinačkim pri- jana Strizirep upoznala Otočanke i Komletinčanke s radom svoje udruge koja je u svojih 18 godina postojanja i jedna od najstarijih obiteljima u najtežim ratnim vremenima, organiziranju raznih zajedničkih aktivnosti, druženja i uzajamnog pomaganja ženama na jateljicama iz Udruge „Hrvatska žena“ Otok i Udruge „Gagulanke“ Komletinci. Splićanke su u izvrsnom raspoloženju u Otok stigle u popodnevnim satima. Dočekala ih je predsjednica Udruge Marija Čepo sa svojim članicama i gospodinom Bašićem i povela u razgledavanje suvare, registriranog spomenika najviše kulturne vrijednosti koja Otok svrstava među 13 lokacija u Republici Hrvatskoj sa statusom etno-muzeja na otvorenom. Dame su potom posjetile crkvu sv. Antuna Padovanskog. Nakon razgledavanja crkve uslijedilo je druženje uz večeru i tamburaše u Restoranu Lombarović. Predsjednica je Mir- ženskih udruga u Republici Hrvatskoj. Udruga je poznata po humanitarnom djelovanju i pomaganju hrvatskim braniteljima i njihovim svim područjima ljudskog života, a u skladu i sa samim nazivom udruge „Žena ženi prijatelj“. Jelena Zovak 49 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČANI NA „EURO SHOW DANCE CHALLENGE-OSIJEK 2011.“ European Dance Federation (EDF) i Športski plesni klub „Bolero“ Osijek organizirali su natjecanje za Europski kup u street i show dance disciplinama “Euro Show Dance Challenge - Osijek 2011.” koje je održano u subotu 25. lipnja 2011. u dvorani Zrinjevac. Europski je kup jedan od najvećih plesnih događaja, a obuhvaća gotovo sve plesne discipline i nesumnjivo je vrhunski umjetnički i kulturni doživljaj, uz sudjelovanje pet susjednih zemalja: BiH, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Makedonije. Zastupljene su sve dobne skupine: mini, djeca, juniori, odrasli. Plesne su discipline show- dance, breakdance, hip-hop, moderni i klasični balet, jazz-dance, suvremeni ples, folklorni plesovi, trbušni ples, salsa, mambo, samba, tango argentino, disco-hustle, rueda de casino, mažoret, cheerleading, fitnes, stan- dard i latin-show, disco-dance. Na tom su natjecanju nastupala i djeca iz Otoka, također predstavnici plesne škole „Bolero“ koje uspješno vodi gospođica Elizabet Vilić, dugogodišnja plesačica koja je i sama uspješno sudjelovala u natjecanju. Marija Škrobo OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Otočki zadrugari na velesajmu Dogodilo se da sam se mogla priključiti članovima naše poljoprivredne zadruge u posjeti velesajmu u Novom Sadu. Organizator je bio Filip Filipović, direktor zadruge. Bio je to veliki sajam poljoprivredne mehanizacije koji je i bio cilj našim zadrugarima. Bilo je svakakvih strojeva jer više se ne može ni zemlju raditi „makar-kakav“! Ali nije bilo tu samo strojeva. Bilo je svakakve robe. Trebalo je vremena da se to samo razgleda. Meni se svidila fontana, kip od dva konja koji se tuku, a voda curi s tri strane. Ma nešto posebno. Na nekom su travnjaku bile tri napravite krave, k’o prave. Samo kad dojdeš bliže vidiš da imadu staklene oči. Tamo su se pored nji’ slikala dica. Reklamirali su razne proizvode, dilili i reklame, i ja sam dobila šešircilindar. Dica su pivala hitove. Bio je i sajam domaće hrane. U zemljanim se loncima kuvala filovana paprika, u drugim čobanac. Te su posude povezane žicom. Mogli su se degustirati razni prehrambeni proizvodi i pića. Pekli su janjiće, piliće, praščiće, a kuvari svi u bilom. Kad smo se nagledali svega, imali smo večeru u restoranu pod samim Dunavom. Valovi su udarali pored nas. Posred Dunava plove bili brodovi. I meni se činilo da plovimo i mi. To je bio poseban doživljaj. Imali smo lipu večeru, lip restoran, nezaboravan izlet za nas četrdeset i sedam. Vozač je upalio klimu i lipo smo se vratili kući kasno navečer. Fala našem direktoru Filipu koji nas je tako lipo počastio. Još ću se dugo sićati tog lipog izleta. Anica Lukinac-Ilarkova Roštilj u Blaževcima Škola je gotova, torbe spremljene u najdalji kut, a ljetnim danima nema kraja! U našoj se ulici svakodnevno okuplja ista ekipa: Mateo, Antonija, Noa, Mirna, David, Josip, Valentina, Borna, Ivan, Josipa, Marija, Florijan, Emily, Robert, Lea, Sanda i Hrvoje. Igramo se od jutra do kasnih ljetnih sati, a naša je ulica puna smijeha, igre i dječje vike. Naši roditelji kažu da u našoj ulici ima sigurno najviše djece u Komletincima, a mi smo sretni zbog toga jer uvijek imamo društva i prijatelja za igru. Zajedno se igraju mališani od petnaest mjeseci i djeca od petnaest godina. Svakim danom izmišljamo nove igre, zabavljamo se i družimo se. Ostavili smo se mobitela, interneta, facebooka i ostalih suvremenih načina komuniciranja i zabave, barem do jeseni i uživamo u našim uličnim druženjima. Osobito je zanimljivo ponedjeljkom kada je naš dan za roštilj, a starijima je pristup „strogo zabranjen“! Okupljamo se oko našeg uličnog kanala, našeg mjesta okupljanja, donosimo roštilj: dvije opeke i žica, kolica puna drva, meso, slaninu, luk, rajčicu i ražnjeve. Sve pripremamo zajednički i uživamo u tome. Uskoro se ulicom širi 50 zamaman miris roštilja, a mi složno i u slast jedemo ono što smo zajednički pripremili. Osobito su zanimljivi najmlađi koji su musavi od uha do uha! Kad se najedemo i napijemo, nastavljamo igrati nogometa, žmire, graničara… Dan brzo prođe, a nama još nije dosta igre. Odlazimo kućama jedva čekajući novi dan i priliku za nove pustolovine! Vesela družina Blaževčana uz pomoć mame Franke Ašperger U Š A N E T I U! T C I E J N S A O R P T S r h B . E k W to o . w ww 51 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka SPORT NOVE PRVAKINJE I VICEPRVAKINJE HRVATSKE IZ OTOKA Učenice su Osnovne škole Josipa Lovretića iz Otoka, ujedno i članice istoimenog atletskog kluba, postale nove državne prvakinje u krosu u disciplini 1000 m. Taj su povijesni rezultat za svoju školu na završnom Državnom prvenstvu Republike Hrvatske koje je održano 17. svibnja u Sinju ostvarile Marija Lukač (2), Nikolina Krasić (5), Dunja Iščić (6) i Sanja Grgić (7), pod vodstvom Mirka Martinovića. Viceprvakinje su Hrvatske postale i tri djevojke iz Otoka, također članice Atletskog kluba, a koje su nastupale u disciplini na 1600 m za vinkovačku Ekonomsku i trgovačku školu. To su pobjednica utrke Katarina Martinović (1), Gabrijela Ljubić (7) i Katarina Grgić iz Otoka te Anđelina Soldo (4) iz Cerne. Srednjoškolkama je samo jedan bod nedostajao za pobjedu i sudjelovanje na svjetskom prvenstvu koje će se uskoro održati na Malti. Sveukupno je u finalnom dijelu državnog prvenstva u krosu i atletici osnovnih i srednjih škola, koje je trajalo skoro tjedan dana u Splitu, sudjelovalo deset Otočanki. Naime, uz spomenute su atletičarke uspješne bile i Valentina Tadić, Magdalena Šarić i Antonija Vuković koje su nastupale u različitim atletskim disciplinama gdje su zauzele ukupno 6. mjesto. Ivana Krekman PIONIRI NK „SLAVONAC“ KOMLETINCI PRVACI GRUPE B NOGOMETNOG SREDIŠTA VINKOVCI U natjecateljskoj je sezoni 2010./2011. godine nogometnog središta Vinkovci u kategoriji pionira nastupalo 26 ekipa podijeljenih u tri skupine: skupina A deset ekipa, skupina B osam ekipa i skupina C osam ekipa. NK „Slavonac“ Komletinci natjecao se u skupini B te je u jesenskom dijelu sezone zauzeo 1. mjesto sa šest pobjeda i jednim neriješenim rezultatom, bez poraza s 19 bodova, gol razlikom 36:7, dva boda više od drugoplasirane Croatije iz Novih Jankovaca. Pripreme smo za proljetni dio sezone počeli 9. ožujka, mjesec dana 52 prije početka natjecanja, a sezonu smo završili 31. svibnja. U navedenom smo razdoblju odradili 28 treninga, 7 prvenstvenih, 6 prijateljskih te 2 turnirske utakmice. Natjecateljsku smo sezonu završili na 1. mjestu s 12 pobjeda, jednim neriješenim rezultatom, jednim porazom, s 37 bodova, ukupnom gol razlikom 73:13, 5 bodova više od drugoplasirane Croatije iz Novih Jankovaca. Kao pobjednici smo skupine B stekli pravo nastupa na završnom turniru u Starim Mikanovcima na kojem je uz nas te domaćina NK „Šokadija“ (pobjednik skupine A) nastupao i „Slavonac“ iz Prkovaca (pobjednik skupine C ). Na turniru smo u Starim Mikanovcima zauzeli 3. mjesto s dva poraza, 3:2 i 1:0 . Kad se uzme u obzir ukupan broj ekipa u NS Vinkovci (26 ekipa), 3. je mjesto iznimno velik uspjeh. Treba napomenuti da za sljedeću natjecateljsku sezonu samo tri prvotimca nemaju pravo nastupa pa je za očekivati da se u sljedećoj natjecateljskoj sezoni postigne još bolji rezultat. Kao trener sam zadovoljan rezultatom, a pogotovo činjenicom da je kod velikog broja igrača vidljiv napredak kako u igri, tako i u ponašanju svakog pojedinca. Ovim bi se putem zahvalio roditeljima koji su pratili svoju djecu i tako pomogli klubu, a posebice one koje su automobilima vozili djecu na gostujuće utakmice. Pohvalio bih i naše navijače, pogotovo na utakmici s Meteorom iz Slakovaca. Evo imena i prezimena igrača s brojem postignutih golova u sezoni 2010./2011. god.: Mislav Mišetić, Jakov Mareljić, Marin Barišić, Ivan Cvijanović, Josip Malnar (9 golova), Kris- tijan Lovrić (6 golova), Marko Jovanović, Luka Mareljić (8 golova), Ivan Đoić- kapetan (2 gola), Renato Krajčir (17 golova), Slaven Piperković (9 golova), Slaven Naletina (6 golova), Filip Lovrić, Ante Andrin (2 gola), Matej Mareljić, Tomislav Gagić (1 gol), Borna Vuica, Toni Matozan (3 gola), Josip Vidović (7 golova), Domagoj Lovrić, Josip Đoić (1 gol), Stipo Petrović, Damir Malnar, Ljubo Mazul (1 gol), Marin Đoić, Kruno Mareljić i Josip Prnjak. trener pionira NK „Slavonac“ Komletinci Josip Lovrić 53 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 ČLANOVI OI “VINKOVCI” I OI “SUVARA” IZ OTOKA POLOŽILI ZAVJET POVODOM DANA IZVIĐAČA Glasilo Grada Otoka MEĐUNARODNI TAEKWONDO TURNIR „SUSEDGRAD - SOKOL POKAL 2011.“ Međunarodni je taekwondo turnir „Susedgrad-Sokol pokal 2011.“ održan 14. svibnja 2011. u Zagrebu. Nastupalo je 650 natjecatelja iz 4 države i 60 klubova. Na tom su natjecanju nastupali i članovi Taekwondo kluba „Otok“ iz Otoka s 33 natjecatelja. Borci su Taekwondo kluba „Otok“ polučili odlične rezultate, pogo- U subotu su 21. svibnja članovi Odreda izviđača “Vinkovci” i članovi Odreda izviđača “Suvara” iz Otoka svečano položili obećanje poletaraca i zavjet izviđača. Devedeset je članova toga dana pošlo svojim kućama s izviđačkom maramom oko vrata. Starješina OI „Suvara“ Davor Iščić OTOČKI List tovo juniori kojima je ovo bila zadnja provjera za juniorsko prvenstvo. Osvojena je 21 medalja i pehar za 4. mjesto ekipno. Josipa Mareljić je najbolja juniorka. Zlatne su medalje osvojili Josipa Mareljić, Benjamin Hlevnjak, Ivana Bošnjak, Ivana Matković i Antonio Jukić. Srebrne su medalje pripale Denisu Delingeru, Dragi Šokčeviću, Antoniju Crljiću, Nikoli Cvitiću, Nikolini Mareljić, Valentini Marić i Stefanu Eroru. Brončane su medalje osvojili Mateo i Domagoj Kuveždić, Matej Ilijević, Nikola Crljić, Antun Delinger, Juraj Pintarić, Dario Čelebić, Marko Grgurovac i Miloš Babić. Marin Nađ NACIONALNO OKUPLJANJE IZVIĐAČA „ZAJEDNO ZA ZAJEDNICU“ Odred je izviđača „Suvara“ Otok sudjelovao u Gornjoj Bistri na nacionalnom okupljanju izviđača pod nazivom “Zajedno za zajednicu” na koji je došlo oko 1200 izviđača iz cijele Hrvatske kako bi zajedno naglasili doprinos koji volonteri ulažu u razvoj društva. Manifestacija “Zajedno za zajednicu” organizirana je kao nacionalna aktivnost obilježavanja Europske godine volontiranja u RH pod pokroviteljstvom Vlade, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Zagrebačke županije. Svečanom je zatvaranju nazočila premijerka Jadranka Kosor koja je zahvalila izviđačima što su svoje zborovanje posvetili volonterizmu u Hrvatskoj, poručivši kako bi se svatko trebao pokrenuti i dio svoga rada posvetiti i dobrobiti drugih. Starješina OI „Suvara“ Davor Iščić JURAJ PINTARIĆ JUNIORSKI VICEPRVAK HRVATSKE Juniorsko je prvenstvo Hrvatske u taekwondou održano 28. svibnja u Bjelovaru. Nastupalo je oko 230 najboljih juniora i juniorki iz 45 klubova. Taekwondo klub „Otok“ ima juniorskog viceprvaka 54 Hrvatske u kategoriji – 78 kg, a to je Juraj Pintari . Nastupali su i Ivana Bošnjak, Nikola Cvitić, Benjamin Hlevnjak, Valentina Marić te su zauzeli 5. mjesta. Bez plasmana su ostali Antun Delinger, Dario Čelebić, Drago Šokčević, Antonio Jukić, Josipa Mareljić, Katarina Cvitić i Ivana Matković. Marin Nađ 55 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. MARKO VIDOVIĆ OSVOJIO BRONCU ZA HRVATSKU KICKBOKSING REPREZENTACIJU Marko Vidović osvojio je brončanu medalju za Hrvatsku kickboksing reprezentaciju na Kickboksing prvenstvu Balkana za seniore održanom krajem svibnja u Beogradu. Na Prvenstvu su Balkana sudjelovali natjecatelji iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Makedonije, Crne Gore i Rumunjske, a bile su zastupljene discipline low-kick, K-1 style, semi-contact i kick-light contact. Josip Dabro RIBIČKA PROLJETNA EKO-AKCIJA Prekrasnog se proljetnog jutra 3. travnja na Virovima okupila oveća skupina ribolovaca SRD „Virovi“ Otok. Tu su bili kadeti i kadetkinje te seniori koji žele čiste i prirodne Virove. Radna je akcija bila eko-karaktera na temu održivog razvoja. Čistio se okoliš ribičkog doma i natjecateljska staza, tj. obala Virova. Kadetkinje su i kadeti skupljali plastične vrećice i boce, papire i drugi odbačeni otpad, a seniori su kosili travu, čistili grmlje i radili druge teže i odgovornije poslove. Pri kraju su akcije umorni, ali zadovoljni odrađenim, svi prionuli na čuveni „Skoletar“ grah s kobasicom. Poslije ručka nastavilo se druženje na sportskim terenima i šetnja na svježem šumskom zraku. Mato Čajkovac 56 Godina XII., broj: 48 NATJECANJE SENIORA SRD „BREŽNICA“ 17. je srpnja 2011. godine održano natjecanje seniora SRD „Brežnica“ Komletinci po sustavu dva štapa sa po jednom udicom. Nakon dva je sata pecanja prvo mjesto osvojio Antun Miličević, drugo mjesto Luka Šeremet, dok je treće mjesto pripalo Ivanu Gagiću. Nakon natjecanja je i uručivanja pehara slijedio ručak za sve članove SRD „Brežnica“ Komletinci i njihove goste. Zahvaljujemo se svim sudionicima, gostima i našim sponzorima na podršci i pomoći u organizaciji tih natjecanja. Antun Miličević RIBIČKA NATJECANJA ŠRD „VIROVI“ U prvom je dijelu 2011., zaključno sa šestim mjesecom, održano nekoliko ribolovnih natjecanja ŠRD „Virovi“ Otok. 19. smo lipnja sudjelovali na kadetskom natjecanju na Luci, Spačva u Komletincima, gdje su naši kadeti ostvarili sljedeći plasman: Elvis Filipović zauzeo je peto mjesto, šesti je bio Patrik Pavešić, Kristijan Ozdanovac osvojio je osmo mjesto, a Kristijan Jurković bio je na 13. mjestu. 26. lipnja imali smo i Seniorsko natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Prvo je mjesto pripalo Tomislavu Tomiću, drugo Antunu Verešu, a treće Anti Vukoji. Sva su natjecanja bila u sportskoj, zdravoj i prijateljskoj natjecateljskoj atmosferi, a poslije svakog je natjecanja uslijedilo druženje i ručak te rekreacija i zabava u prekrasnoj prirodi. Uz ribički pozdrav BISTRO! Mato Čajkovac OTOČKI List Glasilo Grada Otoka STAROVIRAC NA KADETSKOM KUPU HRVATSKOG ŠPORTSKOG-RIBOLOVNOG SAVEZA ŠRU „Starovirac“ nastupala je na 56. kadetskom kupu Hrvatskog športskog ribolovnog saveza koji je održan od 1. do 3. srpnja u Podturenu, u Međimurskoj županiji. ŠRU „Starovirac“ Otok nastupao je s ekipom kadetkinja koju su činile Valentina Ljubić, Ana Jurić i Marinela Varzić. Djevojke su osvojile sedmo ekipno mjesto, dok je Valentina Ljubić osvojila zlatnu medalju, odnosno prvo mjesto. Voditelji su ekipe bili Željko Ljubić, Željko Jurić i Marin Varzić. Tim su plasmanom kadetkinje ostvarile pravo nastupa sljedeće godine. Željko Ljubić Mladi nogometaši (Bayern München, Bayer Leverkusen, VfB Stuttgart) na treningu u Otoku U Vukovaru se od 30. lipnja do 2. srpnja održao Memorijalni nogometni turnir hrvatskih branitelja. Bio je to turnir uzrasta dječaka U 14 prvoligaških, hrvatskih klubova, a kao gost nastupala je i selekcija Hrvatskog svjetskog kongresa, temeljne Udruge izvandomovinskih Hrvata, članice Ujedinjenih naroda koja u svojim nacionalnim kongresima djeluje u trideset zemalja svijeta. Tako je za ovaj turnir ustrojena selekcija HSK-a u Njemačkoj pa su se na treningu na igralištu NK Otok našli nadareni hrvatski mladići koji uspješno igraju za Bayern München, Bayer Leverkusen, VfB Stuttgart i ostale poznate njemačke klubove. Predstavnici HSK-a nisu mogli skriti zadovoljstvo gostoljubivošću Otočana, predstavnika Nogometnog kluba Otok te predstavnika Grada Otoka koji su ih srdačno dočekali. - Ovakva se spremnost za pomoć rijetko viđa i prenijet ćemo naše zadovoljstvo i drugima, a ne sumnjam da ćemo u budućnosti ostvariti još plodonosniju suradnju koja će se ogledati da vašu djecu iz kluba pozovemo na turnir u Njemačku ili drugdje u Europi. Radujemo se tome susretu - naglasio je Danijel Lučić, voditelj HSK-a. Da će suradnja biti plodonosna, jamči i Željko Batarilo, nekadašnji urednik Otočkog lista koji je trenutačno u Beču te je uz Anđelka Ivanka trener te selekcije. - Na ovom su igralištu već igrali mnogi poznati igrači te su nastupale brojne hrvatske selekcije, a veseli nas što ste nas i vi Hrvati koji živite u inozemstvu posjetili. Kako naš klub poglavito skrbi o djeci, raduje nas suradnja s Kongresom i vašom momčadi koja će se nastaviti te se sigurno vidimo na jednom od turnira - rekao je Mirko Martinović, tajnik Gradskog vijeća. Željko Batarilo i Jelena Zovak 57 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka IZ ŽIVOTA NA STANU MIŠKOV STAN NA ŠUMICI Priredila: Marina Lombarović Kazivačica: Eva Kovačić rođ. Ozdanovac (1920) stane na ćupriju i kaže: “Ja živim od naroda i za narod!“. Bilo je u našem selu kuća kojima nestane žita prije vršidbe, njima bi Lajt dao brašna unaprid i čeko da mu kad ovrše donesu žito. To se zvalo “foršus“. U mlinu je bilo desetak radnika. Gospoja je za nji kuvala, a imala je i kravu i bila je jako fina i dobra, pomagala je sve po komšiluku kad got je trebalo. Moja je majka nju opskrbljivala povrćem jer nisu imali barću, a mi smo na stanu sadili veliku barću. Bilo je i voća, sićam se jabuke rižnjare. Većina je posla bila na stanu. U jesen je bivalo blato, zimi veliki snigovi i malo koja kuća nije imala saone koje su vukli konji. Na saona su nosili sve što treba na stan, vozili su drva iz šume jer seljačka kola po tom snigu ne bi mogla nikuda. Ljudi bi se dobro obukli, nosili su kožuve, zamotali i sidili po zimi na saona. A zime su bile oštre. Po svakom su vremenu ljudi morali namirivat marvu. Liti je putem bila velika prašina. Na stanu sam išla kod babe Evice „OBITELJ KOVAČIĆ – MARICE LUKINAC, ROĐENE KOVAČIĆ – DJED, BAKA I TATA“ „MARIN LUKINAC-ILARKOV S OVCAMA“ Stan je moga oca Ive Miškovog bio na Šumici odma do Farberovog. Kad idem od kuće čim dojdem na kraj sela vidim naš stan. S desne je strane bila naša zemlja. Na stanu smo imali veliki zidani štagalj, a pojata su i koleba bile drvene. Majka je oko pojate gojila cviće, bila je to vijojlica. Eto, onda su ljudi više polagali na gospodarske zgrade, nego na stambene. Znali su da je gospodarstvo, u stvari, izvor života i puno su polagali truda oko njegovog održavanja. Bila je drvena koleba na točkova koja se mogla prigurati po potrebi. Nismo stalno boravili 58 na stanu jer nas je bilo malo u kući. Na stan smo išli po danu radit. Otac je radio zemlju, a stric je Mata radio oko marve. Imali smo veliko stado ovaca i stric je uglavnom čuvo ovce. Ovce smo šišali, vunu je otac nosio u Vukovar. Tamo je bila predionica i farbara pa se nepredena vuna mogla minjat za gotovu, ofarbanu. Majka je jedva čekala novu vunu da može tkati stonjike i druge potrepštine (zaprege, prtenke). Bila je velika radenica. Prodavali smo janjiće i dada bi uvik kad pazari kupio štofanu maramu, kad majki, kad meni. Vodio je i mene sa sobom. Na marvenom je vašaru bilo puno majstora s robom. Volili smo iti na vašar. Kad prodamo marvu, mogli smo kupiti šta nam treba u kući. Na stanu je kraj štaglja bila velika greda, gumno di se vršilo žito. Doveze se u snopovima, razveže, upreže se konja i on ide okolo, onda se žito privrne pa konj opet ide okolo. Odvajala se slama i pravila gamara, skupljala se i pliva, a žito se kupilo i vijalo na vitrenjaču. Na stanu smo imali i vitrenjaču. Žito smo vozili na meljavu u Lajtov mlin, nama skoro priko puta. Lajt je bio jak ljudina, i dobar. On Farberove na kruške i igrala se s njezinom unukom koja se udala u Komletince u Kneževu kuću. Stric mi je na stanu napravio prelju i na njoj napiso “1928. god.“. Čobani su kod ovaca i svinjari kod svinja često rezbarili predmete od drveta. Bile su to i frule i slično. Neki su bili pravi umjetnički radovi, kako je k’o bio nadaren! Ja sam bila dobar đak i tila sam it dalje u školu, a onda se moj stric odlučio podilit. U kući smo ostali moji roditelji i ja, a baka je otišla sa stricem koji je bio sam. Srušili smo štagalj na stanu i od njega su ljudi koji su kupili ciglu napravili veliku kuću. Bilo je to za komesacije 1932. 1964. god. opet je bila komesacija. Onda se mogla zemlja pripisat bez poreza. Moj je dada odlučio da tom prilikom zemlju zamini na drugom kraju sela, kraj zemlje moga čovika, i pripiše na mene. Nema više stana, ni staništa, nema više ništa! Prošlo je puno vremena, ostale su samo uspomene na neka prošla vremena, na život, težak, ipak pun uspomena i lipi sićanja na moju rodnu kuću, na stan, koji je, kako kažu neki, bio „tvornica novaca“. „MARICA LUKINAC-ILARKOVA I NJEZINA MAMA EVA KOVAČIĆ, ROĐENA OZDANOVAC – MATAGINA“ 59 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. DUKATI Dukati se u Slavoniji pojavljuju kao platežno sredstvo sredinom 19. stoljeća, u eri eksploatacije „VELIKI DUKAT“ naših hrastovih šuma. Tisuće su šumskih radnika isplaćivali poduzetnici, kako se tada govorilo “na panju”, u zlatnicima tadašnje Austro-Ugarske monarhije. Dukati su tako postajali i najvrjedniji dio imovine seoskih obitelji, a vrlo su se brzo počeli pojavljivati i u obliku nakita na slavonskim nošnjama, kupovali su se kao vjenčani dar, ukras ili, naprosto, kao zalog za budućnost. Koristio se, također, i za međunarodna plaćanja. OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Priredila: Marina Lombarović Izvori: Anica Lukinac-Ilarkova, Hrvatska investicijska numizmatika LOD ILL REX A A 1915. Cijena se tog dukata kreće u rasponu od 80 do 110 eura. Dvostruki dukat Težina četverostrukog dukata iznosi 13,9636 grama, promjer mu je 40 milimetara, a debljina 0,7 milimetara. U sebi sadrži 0,4430 unci čistoga zlata. Na reversu je zlatnika otisnut lik cara Franje Josipa (Franz Jozef) u svečanoj imperatorskoj odjeći i tekst FRANC IOS I D G AVSTRIAE IMPERATOR. Na obversu se nalazi grb Austro-Ugarske monarhije te dvoglavi austrijski carski orao, s tekstom HUNGAR BOHEM GAL LOD ILL REX A A 1915. Na dnu se kovanice nalazi brojka četiri u zagradama (4) koja utvrđuje vrijednost od četiriju dukata. Cijena se tog dukata kreće u rasponu od 380 do 440 eura. Jednostruki dukat Promjer jednostrukog dukata iznosi 20 milimetara, debljina 0,7 milimetara, a težina mu je 3,49 grama. U sebi sadrži 0,1106 unci čistoga zlata. Na reversu je zlatnika otisnut „VELIKI DUKAT“ lik cara Franje Josipa (Franz Jozef) okružen tekstom FRANC Taj se dukat još i danas izrađuje u IOS I D G AVSTRIAE IMPERA- milijunskim nakladama u austrijsTOR. Na obversu se nalazi grb koj kovnici Muenze Osterreich u Austro-Ugarske monarhije te dvo- obliku u kakvom je bio izvorni duglavi austrijski carski orao okružen kat iz 1915. godine, što uključuje tekstom HUNGAR BOHEM GAL i otisnutu godinu izdanja. Obje su 60 Godina XII., broj: 48 kovanice izrađene od zlata čistoće 986 tisućinki (98,6 posto). U našim selima postoje dukati iz 1891. i 1897. godine. Slavoncu je na prvom mjestu bio konj, na drugom dukati. Oni su opjevani u mnogim pjesmama i poskočicama, kao što je „Alaj volim garavu u mraku, kad joj zveče dukati na vratu“ ili „Ne meću se dukati na cvijeće, već na cure koje niko neće“. Djevojke su i snaše nosile dukate pod vratom, na plantikama. Boja je plantika bila karakteristična za određeno selo. Pod vratom su se nosili mali dukati, na crnoj plišanoj plantiki ili na svilenoj neke druge boje. Sljedeći su red bili veliki dukati. Svaki se red velikih dukata povećavao s dva sa strane. Na primjer: prvi red od pet dukata, zatim sedam pa devet… S druge su se strane vidjele svezane plantike i moglo se prebrojati koliko ima redova dukata. Postoje tri načina vezanja dukata. Najrasprostranjeniji je zrakasti način vezanja dukata. Dukati se vežu žutim koncem i zašiju na svilenu plantiku, dok se kod lepezastog vezanja dukata plantika može provući s druge strane. Cure su nosile dukate i na pletenici. Šokci su kitili šešire i šubare cvijećem i dukatima koji su bili u brošu, momci s lijeve strane, a oženjeni s desne. Dukate su nosili svake nedjelje u crkvu i u svim svečanim prilikama cijelu godinu, osim u korizmi. U prvom i drugom svjetskom ratu šokice nisu nosile dukate, nego crninu. Dukati od znoja dobiju patinu, čiste se sodom bikarbonom i lanenom krpom. U Otoku se dijete prvi put kupalo tako da se dukat stavi u vodu kako bi se izliječila novorođenačka žutica. Snaša Anica Ilarkova kaže: jacu“, a momci stoje po grupama prema tome iz koje su ulice. U moje su se vrime već od dukata pravile narukvice, obočići, prsteni. Ja sam u crkvi sidila u sedmom redu, a onda sam dospila na balvan. U moje vrime nije bilo truljarski dukata. Koja cura nije imala pravi, nosila je zrnje, to se naniže u tri reda pa prišije na plantiku. Neke cure su posuđivale dukate. Lipo je bilo vidit u našoj crkvi cure i mlade snaše i meni je danas žao što je to prošlo!“ Dukati su dali Slavoniji neizbrisiv trag postojanja. Prošli su ovim prostorima i Austrijanci, i Nijemci, Mađari… Prošli i otišli, a mi smo ostali s našim dukatima! „ANICA LUKINAC-ILARKOVA“ „Darivalo se u svatova, na krštenju… Mene je i moju jetrvu svekrva darivala „na ružmarin“, to su zaruke, svaku s pet veliki dukata. Dukate su cure nasljeđivale od majki i baka, skupljali su se generacijama. Gledalo se čuvat i kupilo bi se novac, pogotovo ko imade žensku dicu, da se kupe dukati. Kad se dukati kupuju, reklo se „prominit dukat“, a kad se prodaju reklo se „polupat dukat“. Prodavali su se potajno jer je bilo sramota polupat dukat. To se radilo rad kake velike nužde, ako je došla bolest ili ako se kupuje kuća, zemlja… Cura je bilo lipi i manje lipi, ali kad se lipo urede, počešljaju i okite dukatima, sve su bile lipe. Išle smo na veliku misu, u tri popodne na večernju. Na večernji se piva i mole litanije. Potlim večernje cure se šeću “u pi- „VESNA TRBLJANIĆ, KĆER ANICE LUKINAC, I NJEZINA KĆER MATEJA TRBLJANIĆ“ 61 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka POVIJEST OTOČKOG ROCK ‘N’ ROLLA by Zvonko Spajić 6. DIO I tako su godine proletjele. Neki su se Skromnih ponekad sjetili, neki ih zaboravili, a neki za njih uopće nisu ni znali. No, zbog toga i pišem ovu povijest da bi onim prvim dvojima osvježio pamćenje, a da ih upoznam s onima koji za njih nisu znali. 1996. god. našli su se Đoni, Bole i Kruška kako bi se nakon 30 godina podsjetili na svoje mladenačke, glazbene, sretne dane. Slikali su se na godišnjici mature u Vinkovcima. Ringa nije bilo jer je bio u Njemačkoj, kao ni pokojnoga Jašina. Nakon 30 godina s Kruškom. Boletova momačka soba u kojoj je mnogo svirao i skidao nove stvari. Đoni, Bole i Kruška 2006. godine u Caffe-baru „Luj“ u Otoku napravili smo retrospektivu (40 godina rock ‘n’ rolla u Otoku) na kojoj su nam pomogli mlađi glazbenici jer smo bili u „okrnjenom“ sastavu, ali ipak smo prizvali naše doba i uspomene „na prašnjavi sokak i poljupce njene“. Bole s buzukijem na kojemu je u JNA svirao s Josifom Srebrovim (bivši nogometaš Vardara iz Makedonije i reprezentacije Jugoslavije i vrhunski glazbenik) na plesnjacima u Vršcu (Vojvodina) u njihovom Domu. 40. godišnjica - lijevo Bole, u sredini Tomislav Čavlović-Toha i desno Đoni. 62 63 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Ljubomora „Glupost je živjeti ako je život muka…“ „Otelo“ I, 3 Pjeva Toha, u pozadini Josip Dora-Jole, Bole i Đoni s gitarama, a Rigo Kovačević za bubnjevima. Bilo je to lijepo i ugodno druženje i svima je ostalo u lijepom sjećanju. Kod mene u Zagrebu za 45. godišnjicu. Bole, Đoni, Ivica Lalić-LALO i Marija Spajić Bole sa svojim, sada nerazdvojnim BAS-PRIMOM, a ja sam fotografirao. Sastavili: Marko Bošnjak-BOLE i Zvonko Spajić-SPAJKI Pozdrav do ponovnog javljanja. Primjedbe i utiske na [email protected] Nastavak u sljedećem broju. 64 Visok je krupan muškarac u sivoj jakni i crnim hlačama od grubog samta, besprijekorno ulaštenih cipela, stajao naslonjen na zid kolodvorskog restorana i gledao u svoju ženu koja je čekala u redu kako bi kupila karte. Žena je, mala i sitna, kratke smeđe kose, u bijeloj jakni i traper hlačama, s tamnom ešarpom prebačenom preko ramena, ne gledajući ni lijevo ni desno, znala da je budno motre oči njezinog, očito strašno ljubomornog, muža. Odjednom, zaokupljeni nekom svojom raspravom, do nje dođoše dva željezničara i jedan je od njih, ne vidjevši je, dodirne laktom. Žena se blago izvije osjetivši dodir, a željezničar joj, primijetivši je, uputi ispriku. Ona prihvati ispriku uz osmijeh i reče mu nešto. Njezin se muž, koji je dotad netremice pazio na nju, kao kobac na leglo pilića, stvori do nje u dva skoka, dišući teško, stisnutih čeljusti. Željezničari odmah osjetiše stvarnu prijetnju i, ne upuštajući se u bilo kakvu raspravu, dodirnuvši službeno svoje kape vrhovima prstiju, okrenuše se i odoše, dok je ženi, vjerojatno naviknutoj na takve situacije, licem prešao neki čudan izraz nelagode i očaja. Ne govoreći ništa, njih se dvoje upute ka izlazu. - Vidiš – reče mi moj sugovornik Martin, stari novinarski vuk – ljubomora je teška boljka od koje se pati, a ne umire. Ja, otpivši gutljaj kave, reknem, kao za sebe: - Mogu zamisliti život te žene. - E, prijatelju moj – prihvati Martin – ne možeš. - Mislim da mogu – rekoh inatljivo. – Ne treba biti posebno maštovit da bi se shvatilo kako ta žena proživljava strašnu torturu. - Maštovit možda ne, ali moći shvatiti život u svoj njegovoj okrutnosti, to da. Uostalom, žena?! Zašto misliš da ona najviše pati? Ona ipak ima svoj prostor slobode, svoj um. A taj jadnik nema ni to. On je doslovno ruina, slomljen čovjek. Taj put kojim on ide vodi samo u jedno: u propast. Zamisli o čemu on iz dana u dan razmišlja: samo o tome kako ga ona vara. U njegovoj je glavi kaos, on nema prijatelja, tjeskoban je i sklon nasilju. To je začarani krug iz kojega on ne može izaći, a da pritom ne uništi i nju i sebe. Tu nema puno ljubavi, samo puno patnje. Poznavao sam jednog takvog čovjeka i mogu ti odmah reći da nije dobro završio. Znaš da sam godinama bio novinar crne kronike našeg regionalnog dnevnog lista. Isto tako znaš da se pored zgrade uredništva nalazio bife u kojega smo mi novinari, naravno, često zalazili. Na drugoj je strani ulice, dakle preko ceste, bila mala trgovina mješovitom robom u kojoj je radila lijepa mlada žena. Iz ugla se bifea, i samo s tog mjesta, mogla vidjeti cijela unutrašnjost trgovine, odnosno, pult, police i, dakako, prodavačice. Za tim je stolom u uglu vrebao na tu mladu prodavačicu njezin bivši muž. Ona je znala da on, sve dok joj ne završi smjena, satima sjedi za tim stolom i gleda je. Naravno, ignorirala ga je, potpuno, ali samo na prvi pogled. Kada ste, dolazeći svaki dan, postali svjesni tog muškarca i te žene, onda ste mogli vidjeti kako kako oni komuniciraju nijemim usnama. On je njoj, kada bi im se pogledi sreli, napinjući usne kao da izgovara riječi, poručivao: „Volim te!“, ili „Oprosti!“. A ona njemu: „ Umri!“ Začudo, nikada se nije dogodilo da on prijeđe cestu i ode k njoj (vjerojatno je postojala sudska zabrana), a on to, koliko sam vidio, nije ni htio. Pokorno je čekao onu njezinu riječ osude i kada bi je odgonetnuo s njezinih usana, osjetio je olakšanje: ona je još tu i prezire ga. Jednom se dogodilo da je nas nekoliko novinara zauzelo stol u uglu, ne misleći pritom da nekome drugom pripada. Usred našeg se bučnog razgovora pojavio on, gospodin Vlado, kako sam saznao da se zove. Prvo se, s čašicom pelinkovca, nervozno nadvirivao iznad naših glava, zatim je, srdit, otišao za šank. Uporno je gledao jednog mladog kolegu koji je držao dug pledoaje i izazivački ponavljao svaku njegovu riječ. – No, što hoćete?! – napokon će ovaj iznervirano. Kako je gospodin Vlado šutio, kolega mu nadobudno odbrusi: - Prokleta pijanduro! Gospodin Vlado mu vrati te riječi kao jeku, očekujući njegovu reakciju. Ovaj mu odjednom priđe i uhvati ga za revere kaputa. Gospodin Vlado uhvati njega i njih se dvojica, u tom zagrljaju, doklatiše do stola. Najednom, gospodin Vlado pusti mladića kao da je izgubio svaki interes za njega, sjedne za stol na svoje staro mjesto i zapilji se prema izlogu trgovine. Mladi ga kolega, iznerviran i osramoćen, ovlaš udari preko leđa. Gospodin 65 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Vlado se niti ne osvrne, kao da je time govorio: „Ma, možeš me ubiti, samo me pusti da je gledam!“ Sutradan ujutro, budući da sam čitavu noć bio dežuran u desku, a prije povratka kući, navratim na kavu u bife koji je već bio otvoren. Naravno, stol je u uglu već bio zauzet i za njim je, sav uznemiren, očiju koje su se krijesile kao u životinje, pribijen uz staklo izloga, sjedio gospodin Vlado. Jedva me okrznuo tim svojim strašnim pogledom i iskapio piće. – Vi, novinari – reče on iza mojih leđa. Okrenem se prema njemu. On je šutio pognute glave; čeljust mu je podrhtavala kao da će sada iz njega provaliti teške suze. – Prokletnici – reče on – kako se samo smiju! Pogledam iznad njegove glave: ispred trgovine su popravljali nogostup. Nekoliko se mladića s pijucima i loptama vrtjelo oko radnje dok je njegova bivša, namjerno ili ne, glasno razgovarala s njima smijući se razdragano. - Što stojite tu nada mnom – reče on nabusito – nisam još umro. Sjednite! Sjednem do njega bez puno oklijevanja. – Žao mi je – opet on progovori – ako sam vas uvrijedio, ali nije mi bila namjera. Takav sam, grub i svadljiv, samo da bih druge odbio od sebe. Ne želim da me netko sažalijeva pa niti da me voli. Ne više. Ljubav je strašna prijevara, gospodine: kad puno dajete, ne dobivate ništa; kad malo dajete, sva vam se vrata otvaraju, svi vas žele uzeti u zaštitu i voljeti. Čudite se toj mojoj obrnutoj logici, mislite da je to, možda, bulažnjenje jednoga pijanca. A, ne. Pretpostavljate da sam oduvijek bio ovakav pa sam, prema tome, i zaslužio sudbinu koja me je zadesila. Ne, nipošto! Nekada sam i 66 ja bio bezbrižan mlad čovjek kojega su svi voljeli, vječiti šarmer koji je lakonski osvajao djevojke koje mu nisu ništa značile, vrijedan radni kolega i prijatelj. A onda je došla ljubav koja je u meni odjednom probudila zvijer za koju nisam znao da postoji: ljubomoru. Ona žena tamo – reče on i pokaže prstom prema trgovini – ona me upropastila. Ne, ne! Bože, što govorim? – odjednom se trgne. – Nije me ona upropastila, ta kako bi i mogla! Ona je anđeo moje tuge. Ja sam se sam upropastio, razumijete li? Sam! Previše sam volio, a to ne smijete, gospodine, jer zauzvrat, kako već rekoh, ne dobivate ništa. A ja sam želio sve. Sve! Sada znam da je to bila prva pogreška koju sam načinio. Jer, ne možete imati sve, dragovoljno to ne daje nitko. Onda, ako ne može dragovoljno, vi otimate jer mislite da imate pravo na to. Postoje dvije vrste ljudi, gospodine: oni kojima su da bi bili sretni dovoljne mrvice i oni kojima nije dovoljan ni čitav kolač. Ja sam, isprva, pripadao toj drugoj grupi… a sada se, vidite, zadovoljavam i mrvicama: sretan sam što me prezire. Taj je stolac u kojem sjedim čitav dan moje kraljevsko prijestolje, a tuga koju natapam gorčinom jest medovina bogova koju pijem s radošću jer gledam lice ljubljene žene. Vjerojatno se pitate kako je jedna tako lijepa žena mogla živjeti s nekim kao što sam ja. Izgled vara, gospodine, a ja, osim toga, nisam tako star. Pa, meni je tek četrdeseta. Istina, između nas postoji razlika u godinama, za neke možda prevelika, ali ja, da vam pravo kažem, nikada nisam vodio previše računa o tome. Naravno da mi je imponiralo što se jedna mlada i lijepa djevojka zainteresirala za mene. Ali, ona bi bila kao i mnoge Godina XII., broj: 48 druge djevojke koje sam dotad imao, dakle, samo lijepo sjećanje, da se Emanuela, moja božanska Ema, nije po nečemu izdvojila od njih. Naime, trudila se oko mene jer joj je bilo stalo. I baš je ona tim svojim trudom promijenila moj frivolni stav o životu, a riječ se „ljubav“ koju sam ranije koristio samo kao anegdotu da bih osvojio žene koje su me zanimale odjednom rascvala u predivan cvijet s tisuću mirisa. Nažalost, uz taj je cvijet proklijala i druga biljka o kojoj nikada nisam razmišljao: ljubomora. Reći ćete, možda, da ovom pričom želim opravdati sebe. Ma, niti govora: neka sav krimen padne na moju glavu. Pa, zamislite, bio bih zadnji bijednik kada bih se opravdao na ime žene koju ljubim! Ono što želim reći jest da me je ta ljubav promijenila na gore. Da, dobro ste čuli: na gore. Ranije sam žene uzimao zdravo za gotovo i smatrao sam to prirodnim: nisam se puno trudio oko njih jer me nije bilo briga. Ako ne uspijem kod jedne, doći je druga. Onda je došla Ema i ja sam shvatio: nema druge. Ljubomora, u mom ranijem životu, dakle, u životu prije Eme, nije postojala ni kao apstraktni pojam. A sada, ona je postala os oko koje se sve vrti. Tada sam načinio drugu grešku, grešku koju većinom čine mladi, zaljubljeni ljudi: nisam tu svoju ljubav želio gledati pravim očima, nego sam stvorio lažnu sliku o njoj jer mi je bila potrebna iluzija da bih u njoj živio. Ta je iluzija, na kraju krajeva, i opravdala sve moje ludosti. A, vidite, da sam je tada pogledao pravim očima (da sam to, naravno, mogao) uočio bih njezinu pretjeranu naklonost prema muškarcima koja je prelazila u koketnost. Kada je žena koketa, to je nešto predivno za muškarca, samo pod uvjetom da se ne radi o njegovoj djevojci ili ženi. Ako se radi, onda imate dva izbora: ili se praviti da to ne vidite, ili je ostaviti. I, uistinu, ja to nisam vidio sve do onoga trenutka kada je ljubav pustila korijene u mom srcu. Ona je već negdje s osamnaest, devetnaest godina počela raditi u trgovini ( dakako, ne u ovoj), a, konačno, tamo smo se i upoznali. I, uvijek je ta njezina radnja, jer je bila komunikativna i druželjubiva, bila puna muškaraca koji su ispred pili pivo ili se zezali s njom za pultom. I sam sam, isprva, dolazio tamo, sve dok me ona nije izdvojila od drugih i rekla mi da sam nešto posebno i da želi biti sa mnom. Kada smo počeli hodati, sve sam manje dolazio kada je nekoga bilo jer me je to počinjalo smetati. No, nisam mogao utjecati na nju da promijeni svoje ponašanje jer je to bio dio njezine osobe. Ipak sam smatrao da će ona, vremenom, ispraviti svoje ponašanje pa to ni dalje nisam držao nekim velikim problemom. No, da sam tada stao i promislio, ne bih učinio treću pogrešku: ne bih se oženio. To je došlo tako nenadano, poslije jednog divnog vikenda provedenog na rijeci. I moji su i njezini roditelji bili, naravno, ogorčeni. Nikada nas nisu prihvatili, a nama to nije bilo ni važno. Imali smo jedno drugo i čitav svijet nam je bio pod nogama. Preselili smo u grad. Ja sam dobio posao u uredu jednog čuvenog odvjetnika, a Ema je, poslije nekoliko mjeseci neaktivnosti i zaokupljenosti uređenjem našeg malog stana ponovo počela raditi u trgovini, čemu sam se ja vrlo protivio. I u tim prvim mjesecima našeg zajedničkog života nismo ni znali da smo potrošili sve naše lijepe dane, da su, dakle, ostali samo oni ružni, da je cvijet ljubavi prekrila sjena ljubomore iznikla iz njegovog sjemena. I ta se misao, isklijala iz moga straha, pojavila odjednom preda mnom kao divlja povijuša i stegnula mi vrat. Dugo nisam dolazio u njezinu radnju jer se nisam slagao s odlukom da ponovo radi u trgovini, a onda, slučajno, naiđoh. Dva mladića, upravo izašla iz trgovine, prolazeći pokraj mene, govorahu jedan drugome: „ I tebi se nasmijala?“ „Jest“, odgovori drugi, „kao i jučer!“ „Uh, čovječe“, ponovo će prvi, „kako te samo gledala!“, „Priznajem, da mi je to netko ispričao samo bih odmahnuo rukom i rekao: „Glupost!“, „Međutim, zastao sam i trudeći se da me ne vidi, vratio se u svoj ured. Kao da mi je netko tim slučajnim bezazlenim razgovorom odsjekao pola srca i odbacio ga od mene. Nastojao sam obuzdati tu misao nekakvim zdravorazumskim razmišljanjem: pa takav joj je posao, mora biti ljubazna i nasmijana. Ali, time nisam sebe umirio. I ma koliko se trudio potisnuti taj razgovor, on je čučao u mojoj podsvijesti spreman da, kao iz zasjede, ponovo iskoči pred mene. Te večeri, kao i nekoliko narednih, nisam ništa govorio. Nastojao sam održati privid naše veze: večerali bi zajedno, gledali televiziju, mazili se, ljubili. Ali, sa svakim je njezinim zagrljajem, sa svakim njezinim poljupcem ono „kako te samo gledala“ raslo u mojoj glavi kao tumor, kipjelo u mojim žilama, vrištalo u mome stegnutome grlu. Dugo nisam mogao zaspati; prevrtao sam se u krevetu gledajući nju OTOČKI List Glasilo Grada Otoka tako mirnu pokraj sebe, pitajući se: „Vara li me?“ A kada bih napokon usnuo, budio bih se s nekim nejasnim osjećajem tjeskobe. U tih sam se nekoliko dana otkako mi je ta prokleta misao okupirala glavu doslovno promijenio. Postao sam zamišljen i šutljiv, naglo sam ustajao i odlazio iz ureda jer nisam mogao izdržati tu klaustrofobičnu atmosferu. Dugo bih hodao uz rijeku, premećući u glavi jedne te iste misli. I bilo je samo pitanje dana kada ću ponovo otići pred njezinu trgovinu. Ipak sam nastojao toj odluci dati nekakvo opravdanje. Idem se razuvjeriti, rekao sam u sebi, i konačno prekinuti sa svim tim. Naravno, ništa od toga se nije dogodilo jer ja se, u biti, nisam želio razuvjeriti, želio sam je uhvatiti na djelu. I tada se provalija moje propasti otvorila ispred mene. Trebao sam s ono malo zdravog razuma što mi je bilo ostalo stati, okrenuti se i otići kući kao da ništa nije bilo, jer, ustvari, ništa i nije bilo. Imao sam ženu koju volim. Dakle, sve što sam želio. Ipak, nisam to učinio. Nažalost. Marin Benaković 67 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 LIJEČNICA SAVJETUJE ZAŠTITA KOŽE OD SUNCA S dolaskom ljeta dolaze i upozorenja o štetnom ultraljubičastom zračenju, o uporabi krema s odgovarajućim zaštitnim faktorima i zaštiti kože od opeklina koje će nam, zasigurno, upropastiti nekoliko dana ljetovanja. Zašto je uopće to ultraljubičasto zračenje opasno? Što znače te oznake na kremama s nekakvim brojevima i čemu toliko upozorenja zbog nekoliko opeklina koje će proći kroz koji dan? Sunčeve se ultraljubičaste zrake mogu podijeliti na UVA, UVB i UVC zrake. UVA i UVB zrake dolaze do zemlje i izazivaju opekline, alergiju i rak kože, dok nas od UVC zraka štiti ozonski sloj atmosfere pa one ne dopiru do površine zemlje, a tako ni do naše kože. UV zrake djeluju na kožu tako da omogućuju njezino tamnjenje, što nam odgovara, jer želimo da se dive našoj boji kad se vratimo s mora. No, tamnjenje kože nastaje kao posljedica podražavanja melanocita, tj. stanica koje pod utjecajem UV zraka stvaraju melanin, pigment koji štiti od štetnog UV zračenja. Dakle, naša se koža brani od štetnog UV zračenja, ali važno je napomenuti da se broj melanocita svakih 10 godina smanji za oko 10%. Kakve će biti posljedice izlaganja suncu ovisi i o tipu kože kojeg imate. Razlikujemo četiri osnovna tipa kože. 1. JAKO SVIJETLA KOŽA U ovu skupinu podrazumijevamo ljude koji imaju svijetle oči, kosa im je plava ili s narančasto-crvenim pigmentom i obično imaju pjegice. Ove osobe ne tamne tako često, nego pocrvene. Za ovaj se tip osobe ne preporučuje boravak na suncu dulje od 5 minuta bez kreme sa zaštitnim faktorom 30 i više. 2. SVIJETLA KOŽA Ovu skupinu ljudi karakteriziraju plava do svijetlosmeđa kosa i svjetlije oči. Lakše tamne, ali vrlo lako izgore, jer na suncu mogu boraviti 10 minuta bez kreme sa zaštitnim faktorom 20-30. 68 3. TAMNIJA KOŽA Smeđa je kosa sa smeđim očima karakteristika osoba koje lako tamne i rijetko izgore. Bez kreme sa zaštitnim faktorom 12-20 mogu biti izloženi 15 minuta. 4. VRLO TAMNA KOŽA Ukoliko imate tamnu kosu i tamne oči, ne morate brinuti, jer ćete jako teško izgoriti. Ove osobe mogu na suncu provesti 20 minuta bez kreme sa zaštitnim faktorom 8-12. Kakve će posljedice uzrokovati prekomjerno izlaganje suncu? Sunčane su opekline (solarni dermatitis) akutna posljedica prekomjernog izlaganja UVB zrakama. 4-6 sati nakon izlaganja suncu javlja se crvenilo koje je najjače nakon 12-24 sata, a nestaje 72 sata nakon izlaganja suncu. Koža je crvena, otečena, vrlo bolna uz osjećaj pečenja. U težim će slučajevima doći do razvoja mjehura uz opće loše stanje, mučninu, povraćanje, glavobolju i povišenu temperaturu. Nekoliko dana poslije dolazi do ljuštenja kože. Fotostarenje ili prijevremeno starenje kože je posljedica dugotrajne izloženosti UV zrakama koje se očituje suhom, naboranom, tankom i žućkastom kožom sa smećkastim pigmentacijama i proširenim kapilarama. Prekanceroze nastaju oštećenjem DNA poput aktiničke keratoze koja se očituje promjenama najčešće smještenim na dijelovima tijela izloženim djelovanju UV zraka, tj. na uškama, licu i šakama. Javlja se najčešće u osoba s tipom kože I i II te u radnika koji rade na otvorenom. Karcinomi poput bazocelularnog i planocelularnog karcinoma očituju se poput čvorića koji ne cijele. Najopasnija je vrsta raka kože maligni melanom koji može nastati iz pigmentiranih madeža, ali i na nepromijenjenoj koži. Svaka promjena na koži koja ne cijeli nakon nekog vremena, neravnomjerna pigmentacija, promjene boje, oblika i veličine madeža, zahtijevaju odlazak dermatologu. Kako ne bi došlo do navedenih problema, što možemo učiniti? Preporuka je stručnjaka krema sa što većim zaštitnim faktorom (SPF – Sun Protected Factor) jer potpune zaštite nema. Što zapravo znače ti brojevi uz SPF oznaku? Npr., ukoliko imate svijetlu put i koža vam pocrveni već nakon 10 minuta izloženosti suncu, nanošenjem preparata sa zaštitnim 20, pocrvenjet ćete nakon otprilike 200 minuta. Kako zaštitna sredstva nestaju s vaše kože znojenjem i kupanjem, ipak kremu treba nanijeti svaka 2 sata i obavezno nanesite zaštitno sredstvo pola sata prije izlaganja suncu. Što su „sun-block“ preparati? To su preparati koji sadrže mikropigmente čije čestice odbijaju zrake sunca poput ogledala te UV filtre koji će prodor sunčevih zraka smanjiti na minimum. Uporaba se „sun-block“ preparata preporuča osobama s vrlo osjetljivom kožom, u djece, kao i ljudi koji se ne mogu skloniti sa sunca veći dio dana. Ne zaboravite: prikladno zaštititi odjećom, pokrivalima za glavu i „sun-block“ sredstvima štiti poput faktora 4-5, dok mokra bijela majica uopće ne štiti. možete izgorjeti u hladu ili odjeveni jer hlad ne štiti od refleksije sunčevih zraka o vodu i kamenje, a tamna odjeća određeni lijekovi (nesteroidni protuupalni lijekovi, lijekovi za liječenje alergija, oralni kontraceptivi, lijekovi za OTOČKI List Glasilo Grada Otoka liječenje depresije), kao i neki sapuni, parfemi i neki biljni proizvodi mogu uzrokovati fotosenzitivnu reakciju te njihova uporaba zahtjeva savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom. Jelena Šarić, dr.med. TV VOX IZ ZADRA POSJETILA OTOK Ekipa televizije VOX iz Zadra posjetila je Otok početkom rujna. Na preporuku Otočanina Nike Martinovića koji danas živi u Maslenici, naš im se grad učinio zanimljivim mjestom pa su ga odlučili pobliže upoznati i prikazati ga u jednoj od svojih nadaleko poznatih emisija „Moje skitnje“. Voditelj i urednik emisije Igor Jelenić-Toto kaže kako je emisija jako popularna i iznimno gledana na zadarskom području, zabavnog je karaktera i svrha joj je prikazati ljude i običaje nekog mjesta. Tako je bilo i u Otoku. Snimanje za emisiju trajalo je dva dana. Ekipa Tv Voxa obišla je sva mjesta koja su karakteristična za Otok i razgovarala s velikim brojem Otočana i Otočanki. Tako će se u emisiji naći suvara, moći će se vidjeti otočki ribiči na Virovima, stari hrast, čuti Pjevačku skupinu „Vezenke“, vidjeti Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Andabaka, čuti razgovor s Matom Bošnjakom o Konjogojskoj udruzi „Otok“. Bit će tu i Ines Kovačić, najljepša Otočanka na manifestaciji „Mladost i ljepota Slavonije“ u Starim Mikanovcima. Zahvaljujući dobro uhodanoj ekipi, snimatelju Hrvoju, tehničaru Anti i zanimljivom voditelju Totu, snimanje je proteklo u ugodnoj i zabavnoj atmosferi. Emisiju „Moje skitnje“ možete pogledati 30. rujna u 20:10 sati na TV Vox. Jelena Zovak možete „izgorjeti“ i tijekom oblačnog dana jer sunčeve UV zrake prolaze i kroz oblake zaštititi oči pravilno odabranim sunčanim naočalama koje je najbolje kupovati u optikama te je vrlo važno da na naočalama postoje UV filtri ugrađeni u stakla. dječja je koža osjetljivija od kože odraslih osoba te je djecu do 6 mjeseci starosti najbolje ne izlagati suncu, a djecu je stariju od 6 mjeseci potrebno 69 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka Rujan 2011. Godina XII., broj: 48 OTOČKI List Glasilo Grada Otoka OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MLADIH Savjet je mladih Grada Otoka povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih organizirao Olimpijadu starih sportova koja se održala u petak 12. kolovoza na stadionu NK „Otok“. Mlade je pozdravio predsjednik Savjeta mladih Mario Đukić, a natjecanje je otvorio gradonačelnik Josip Šarić. Nekoliko se ekipa mladih Otočana i Komletinčana natjecalo u potezanju konopa, skakanju u vrećama, utrkivanju u parovima s vezanim nogama, nošenju jaja na žlici, ispijanju piva. Nakon natjecanja uslijedilo je druženje, a mladi su imali priliku kušati izvrstan grah koji je pripremio Velimir Draženović. Međunarodni je dan mladih namijenjen populaciji koja čini trećinu ukupnog svjetskog stanovništva. Generalna je skupština UN-a Rezolucijom 54/120 17. prosinca 1999. godine usvojila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade (Lisabon, 8. do 12. kolovoza 1998.) da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih. Jelena Zovak - Did’ Tunjo, što ćemo sada? Ovršili smo i ječam, i zob, i pšenicu. Sad mi je pomalo dosadno! - A što ti ja mogu?! Sidi disi jer kaki si, ni za disi nisi! - A kad dobijemo lovu? - Ne brini. Idemo na turneju od Istre pa do Konavala, a natrag se vraćamo preko Hercegovine! - Ma to bi bilo super jer stignemo kući peći rakiju! Nakon dvije noći tulumarenja po otočkim birtijama, stiže bać’ Roka na stan i viče: - Did’ Tunjo, slušaj, porasla nam je popularnost nakon Otočkog proljeća i onih naših nastupa. - Ma, šta galamiš. To sam ja na internetu pročitao prije 10 dana i da nije onog čupavog starog Pjera koji „štanca“ bisere o nama… Mogli bi odma’ ići na Vinkovačke jeseni! - Daj reci mu da dojde do nas pa da se lipo ispripovidamo!- - Roka, nešto bih te zamolio - A što to, did’ Tunjo? - Molim te, ugasi svitlo i kompjuter i prestani pripovidati o lipim curama i snašama što smo ih vidili na Antunovo! - Ta, ne mogu! - Kad nam se nije ništa „strefilo“! - Did’ Tunjo, koje je tvoje mišljenje o rock koncertima u centru, na Čistinama… - Svaka čast. Bar su potjerali komarce malo dalje! 70 71
© Copyright 2024 Paperzz
