Posebno izdanje
Svibanj 2013.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
SADRŽAJ
OTOK OD OPĆINE DO GRADA
IZ POVIJESTI…
OTOK GRAD
18
POPIS STANOVNIŠTVA
REZULTATI IZBORA OD 1993. DO 2012.
PRORAČUNI (OPĆINE) GRADA OD 1993. DO 2012.
sadržaj:
GRADSKE USTANOVE
45
75
OTOČKI LIST -POSEBNO IZDANJE
Riječ urednica...
Prošlo je punih dvadeset godina od kada je Otok postao općina. U ovom smo posebnom izdanju
Otočkoga lista prikazale razvoj Otoka i Komletinaca kroz tih dvadeset godina. Izvore smo pronalazile u gradskoj arhivi, starim izdanjima Otočkoga lista i kroz neposredne kontakte s pojedincima iz
određenih vremenskih razdbolja i djelatnosti kojima se ovim putem zahvaljujemo. Nadamo se kako
će ovo posebno izdanje starijim sugrađanima poslužili kao dobar podsjetnik na činjenice iz prošlosti,
a mladima kao dobar predznak za budućnost jer žive u sredini koja se razvija i u kojoj treba ostati.
Marijana Barnjak i Jelena Zovak
Glasilo Grada Otoka
Trg kralja Tomislava 6/A
32252 Otok / Hrvatska
www.otok.hr
e-mail: [email protected]
Izdavač:
Grad Otok
Za izdavača:
Josip Šarić, gradonačelnik
Glavne urednice posebnog izdanja:
Marijana Barnjak i Jelena Zovak
Suradnici posebnog izdanja:
Josip Bašić, Ivan Dabro, Gordana Draženović,
Željka Ivančević, Biljana Jelinić, Mirko Martinović,
Katica Novoselac, Zvonimir Pućo, Tomislav Vican,
Berislav Vuković, Tihomir Zovak
Lektura:
Marijana Barnjak, prof.
Grafičko oblikovanje
DESIGN STUDIO D
www.designstudio-d.hr
Tisak:
ZEBRA, Vinkovci
OTOČKI LIST JE BESPLATAN
Prilozi se mogu uplatiti na račun br:
2407000-1853500007 (OTP banka)
Glasilo je prijavljeno Vladi RH,
Uredu za odnose s javnošću.
Sva prava pridržana
PODUZETNIČKA ZONA „SKOROTINCI“
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
ŠPORTSKO-REKREACIJSKI OBJEKTI
STAMBENO ZBRINJAVANJE
SREDNJA ŠKOLA „OTOK“
ZEMLJIŠNA POLITIKA
SOCIJALNA SKRB
PROVOĐENJE PROGRAMA MINISTARSTVA SOCIJALNE
POLITIKE I MLADIH “DNEVNI BORAVAK I
POMOĆ U KUĆI STARIJIM OSOBAMA“
JAVNI RADOVI
GRAD OTOK OTVARANJEM BROJNIH ISPOSTAVA POSTAO I
ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE
POLICIJSKA POSTAJA OTOK
KULTURA
POZNATA OTOČKA SUVARA
VIROVI
IZDAVAČKA DJELATNOST PROTEKLIH 20 GODINA
ZNAČAJNE OBLJETNICE
SURADNJA S CRKVOM
OTOK I KOMLETINCI U DOMOVINSKOME RATU
OPĆINE I GRADOVI PRIJATELJI
JAVNA PRIZNANJA
POPIS UDRUGA, DRUŠTAVA, KLUBOVA I ZAJEDNICA
3
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
OTOK OD OPĆINE DO GRADA
4
Otok koja je u svom sastavu imala
tri naselja: Privlaku, Otok i Komletince.
Od 1. srpnja 1960. nova teritorijalna podjela općina i kotara po kojem
u sastav Općine Otok ulazi ukupno
9 naselja: Otok, Komletinci, Privlaka, Nijemci, Donje Novo Selo,
Đeletovci, Podgrađe, Apševci i Li-
povac.
Generalni je partijsko-politički stav
centralizacijom spriječio daljnji razvoj i funkcioniranje takvih općina
pa je novi komunalni sustav 1962.
godine išao s ciljem da se ukinu
manja
administrativno-upravna
središta zbog čega je koncem godine i Otok izgubio taj status pa kao
mjesna zajednica ulazi u sastav bivše Općine Vinkovci.
Demokratskim promjenama
i novim zakonodavstvom
1993. godine Otok ponovo dobiva status općine
u čiji sastav ulaze: Privlaka, Otok i Komletinci. U
međuvremenu se Privlaka
izdvojila iz sastava Općine
Otok i postala samostalna
općina.
Zakonom o područjima
županija, gradova i općina
koji je 13. srpnja 2006. usvojio Hrvatski sabor područje
Općine Otok steklo je status
Grada Otoka.
Upravo je 13. srpnja Gradsko vijeće na sjednici
održanoj 5. rujna 2006.
godine prihvatilo kao Dan
grada Otoka.
Glasilo Grada Otoka
OTOK GRAD
IZ POVIJESTI…
Oko 1748.-1750. nakon
oslobođenja od Turaka ovo
područje nije odmah pripojeno Hrvatskoj. Uslijedila je
reforma za konačno uređenje
Vojne krajine.
1748. godine formirana je
VII. Brodska pukovnija u
kojoj je Otok imao status samostalne vojne jedinice sa
sjedištem u Vinkovcima.
1873. godine ukinuta je Vojna krajina. Od tada je Otok
postao općina i administrativna jedinica s upravnim
funkcijama unutar Brodske
oblasti. Uslijedio je prijelazni period kada područje Vojne krajine nije bilo teritorijalno pripojeno Hrvatskoj.
1881. godine kada je Vojna krajina
pripojena Hrvatskoj, otočka općina
ulazi u sastav Srijemske županije.
Sve do 2. svjetskog rata svako je
mjesto bilo općina. Nakon 2. svjetskog rata svako mjesto predstavlja mjesni odbor.
Od 1. rujna 1955. formira se Općina
OTOČKI List
Posebno izdanje
Zahvaljujući
urbanizaciji
kao
znaku napretka, razvoja i podizanja
općeg standarda življenja mnoga
su se seoska naselja u nekoliko
desetljeća preobrazila u visoko urbanizirana naselja. Općina Otok
jedna je takva društvena zajednica
koja je doživjela, zahvaljujući naporima generacija, transformaciju
stanovništva, napredak gospodarstva, podizanje općeg standarda
i visoku urbaniziranost svojih naselja. Vodeći se tom činjenicom kao
logičan je slijed takvog stanja bilo
pokretanje postupka utvrđivanja
Uprave Općine Otok za dobivanje
statusa grada.
Na 18. sjednici Općinskog vijeća
Općine Otok održanoj 13. prosinca 2004. godine, temeljem članka
5. stavka 2. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine Republike
Hrvatske br. 33/01 i br. 60/01) i
članka 22. Statuta Općine Otok
(Službeni vjesnik Vukovarskosrijemske županije broj 13/2)
Općinsko vijeće donosi zaključak:
“Zbog posebnih razloga (povijesnih, gospodarskih, geoprometnih
i drugih) Općina Otok pokreće
postupak utvrđivanja statusa grada Otoka. Grad Otok obuhvaćao
bi područje naselja Otok koje je
urbana, povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina,
uključujući i naselje Komletinci
koje s naseljem Otok čini gospodarsku i društvenu cjelinu te je s
njim povezano dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim
potrebama stanovništva od lokalnog značenja.” Izrađena je i Studija
Općine Otok za utvrđivanje statusa grada u kojoj je temeljito i
analitično obrazloženo postojanje
realnih osnova za takvu odluku. U
nodalno-funkcionalnoj diferencijaciji prostora vinkovačkog kraja
od najranijih se vremena do danas
prostor grada Otoka i samo naselje
Otok kontinuirano razvijalo kao
središte s visokim stupnjem centraliteta privlačeći svojim novim funkcijama nekoliko susjednih naselja
i šireći svoje gravitacijske utjecaje
širom Bosutske nizine kao važan
područni centar. Po svome vanjskom izgledu potpuno moderniziranih kuća, gotovo potpuno riješenom
infrastrukturnom podlogom, naselja
Grada Otoka već potpuno izgledaju
kao gradska sredina. Dovoljno je
samo doći u središte Otoka i shvatiti na samome trgu da se nalazimo u
pravom gradskom naselju. Budući
da je Općina Otok zadovoljila sve
povijesne, demografske, gospodar-
ske, infrastrukturne, geoprometne i
ekološke kriterije potrebne za jedan
grad, s potpuno argumentiranim i u
toj studiji analiziranim razlozima,
Općinsko je vijeće Općine Otok s
pravom donijelo zaključak o pokretanju postupka za utvrđivanje statusa Grada Otoka koji je 13. srpnja
2006. postao peti grad Vukovarskosrijemske županije. Amandman je
Hrvatskom saboru podnio Vladimir Šeks. To je povijesna odluka
za Otok i Komletince i ona sredina
koja uspije ostvariti status grada
znači da je uspjela ostvariti sve
ono što se u lokalnoj samoupravi
može ostvariti. Otok je tako postao
gospodarsko, kulturno, društveno i
upravno središte ovog dijela naše
županije.
POPIS
1991. godina
STANOVNIŠTVA 1
2001. godina
2011. godina
OPĆINA/GRAD
OTOK
KOMLETINCI
OTOK
PRIVLAKA
11425
7755
6366
2035
5889
3501
1987
5858
-
1646
4720
-
1. Državni zavod za statistiku
5
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
REZULTATI IZBORA OD 1993. DO 2012. GODINE
IZBORI ZA LOKALNU UPRAVU I SAMOUPRAVU 1993.- 1997. – 14 vijećnika
LOKALNI IZBORI 2001.-2005. – 13 vijećnika
Vijećnici iz HDZ-a:
1. Darko Beuk
2. Joso Lesar
3. Antun Spajić
4. Milko Jurić
5. Stana Pleše
6. Milenko Drljepan
7. Josip Šarić
8. Josip Radošević
9. Mato Belegić
10. Ivica Lovrić
11. Stjepan Topalović
Vijećnici iz HDZ-a:
1.Milko Jurić
2.Stjepan Topalović
3.Zvonko Jelić
4. Mato Belegić
5. Ljubica Todorić
6. Marko Novoselac
7.Niko Mikulić
8.Ante Goreta
9.Ante Sabljić
Vijećnik iz HSLS-a:
1.Ivica Lucić
Vijećnici iz HSS-a:
1.Marko Šokčević
2.Đuro Matijašević
Općinski načelnik: Josip Šarić
Zamjenici općinskog načelnika:
Marijan Novoselac i Antun Nikolić
Vijećnici iz HSS-a:
1. Ilija Šokčević
2. Zdenko Trbljanić
Nezavisni vijećnik:
1. Tomo Babić
Predsjednik Općinskog vijeća:
Milenko Drljepan
Potpredsjednici Općinskog vijeća:
Josip Radošević i Mato Belegić
Načelnik Općine: Josip Šarić
Zamjenici načelnika: Zvonko Jelić i
Marijan Novoselac
Članovi općinskog poglavarstva:
1. Antun Nikolić, za područje gospodarstva s financijama
2. Kata Jurić, za područje društvenih
djelatnosti
3. Ivan Ivić, za područje komunalnih djelatnosti
4. Ljubica Todorić, za područje rada
i socijalne skrbi
5. Marko Novoselac
6. Josip Mareljić
IZBORI ZA LOKALNU UPRAVU I SAMOUPRAVU 1997.- 2001. – 20 vijećnika
Vijećnici iz HDZ-a:
1. Antun Ferbežar
2. Antun Spajić
3. Marin Andrin
4. Milko Jurić
5. Niko Mikulić
6. Josip Radošević
7. Josip Lovrić
8. Joso Lesar
9. Ljubo Mijatović
10. Zvonko Ukić
11. Petar Jakovac
12. Božidar Babić
13. Milan Miholjković
14. Stjepan Topalović
Vijećnici iz HSLS-a:
1. Ivica Lucić
2. Pavo Lucić
Vijećnici iz HSS-a:
1. Marko Šokčević
2. Mirko Šimić
3. Antun Bertić
Općinsko poglavarstvo:
1. Josip Šarić, predsjednik
2. Zvonko Jelić, za područje komunalnog gospodarstva
6
Vijećnici iz HSP 1861.:
1. Ivan Zoraja
Predsjednik Općinskog vijeća: Stjepan Topalović
Potpredsjednici Općinskog vijeća:
Josip Radošević i Marko Šokčević
Općinski načelnik: Josip Šarić
Zamjenici općinskog načelnika:
Zvonko Jelić i Marijan Novoselac
3. Marijan Novoselac, za područje
poljodjelstva
4. Darko Beuk, za područje
šumarstva, zaštite okoliša i hortikulture
5. Anđelka Drljepan, za područje
graditeljstva i stambene poslove
6. Antun Nikolić, za područje gospodarstva, financija i prostornog
uređenja
7. Ljubica Todorić, za područje
društvenih djelatnosti, socijalne i
zdravstvene skrbi, kulture i zaštite
spomenika
8. Mato Belegić, za područje
obrtništva i poduzetništva
9. Marko Novoselac, za područje
gospodarskog razvoja općine i
stočarstvo te za šport
Vijećnik iz SDP-a:
1. Miše Đikić
Predsjednik Općinskog vijeća: Stjepan Toplaović
Potpredsjednici Općinskog vijeća:
Marko Novoselac i Mato Belegić
Općinsko poglavarstvo:
1. Josip Šarić, predsjednik poglavarstva
2.Marijan Novoselac, za poljoprivredu, šport, zaštita okoliša
3.Antun Nikolić, za financije,
društvene djelatnosti, socijalnu i
zdravstvenu skrb, skrb o braniteljima i prostorno uređenje
4. Zvonimir Pućo, za komunalno
gospodarstvo, graditeljstvo i stambeni poslovi
5. Mario Vučko, za gospodarstvo,
poduzetništvo i obrtništvo
LOKALNI IZBORI 2005.- 2009. – 13 vijećnika
Vijećnici iz HDZ-a:
1. Milko Jurić
2. Stjepan Topalović
3. Mato Belegić
4. Željko Komšić
5. Zvonimir Rukavina
6. Marko Novoselac
7. Ljubica Todorić
8. Zvonimir Pućo
9. Marina Beuk
Vijećnik iz DC-a:
1. Željko Drnasin
Vijećnici iz HSLS-SDP-HNS-a:
1. Pavo Lucić
2. Miše Đikić
Načelnik Općine Otok: Josip Šarić
Zamjenici općinskog načelnika:
Marijan Novosela i Antun Nikolić
Vijećnik iz HSS-a:
1. Marko Šokčević
Predsjednik Općinskog vijeća: Stjepan Topalović.
Potpredsjednici Općinskog vijeća:
Marko Novoselac i Mato Belegić
Članovi Općinskog poglavarstva:
1. Josip Šarić, predsjednik
Općinskog poglavarstva
2. Marijan Novoselac, za razvoj
poljoprivrede, poduzetništvo i
obrtništvo
3. Antun Nikolić, za prostorno
uređenje, graditeljstvo, stambene
poslove, zaštitu okoliša, financije
4. Zvonko Jelić, za komunalno gospodarstvo i skrb o hrvatskim braniteljima
5. Ante Goreta, za društvene djelatnosti, sport, socijalnu i zdravstvenu
skrb.
7
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
LOKALNI IZBORI 2009.- 2013. – 13 vijećnika
Vijećnici iz HDZ-a i HSS-a:
1.Željko Komšić
2. Filip Filipović
3. Stjepan Topalović
4. Antun Nikolić
5. Marijan Novoselac
6. Marko Novoselac
7. Ljubica Todorić
8. Milko Jurić
9. Marina Beuk
Vijećnici iz DC – HSLS – SDP –
HSU – HNS-a:
1. Ivan Landeka
2. Đuro Matijašević
3. Miše Đikić
4. Pavo Lucić
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI 2012. GODINE
Predsjednik Gradskog vijeća Grada
Otoka: Stjepan Topalović
Potpredsjednici Gradskog vijeća
Grada Otoka: Filip Filipović i Marko Novoselac
Izbori za članove Vijeća Mjesnog odbora Komletinci održani su 24. lipnja 2012. Od ukupno 1 525 birača glasovanju je pristupio 461 birač, odnosno 30,23%. Koalicija Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske seljačke
stranke osvojila je 303 glasa ili 67,6%, dok je Socijaldemokratska partija Hrvatske osvojila 144 ili 32,21% glasova. Time je članovima Mjesnog odbora Komletinci postalo šest vijećnika iz Koalicije HDZ-HSS: Josip Mareljić,
Mario Beli, Josip Jurić, Ivan Jurić, Marija Prnjak, Ivan Mirčetić te tri vijećnika iz SDP-a: Krešimir Biletić, Josip
Matijašević i Josip Milušić. Gradonačelnik: Josip Šarić
PRORAČUNI ( OPĆINE)
GRADA OTOKA
OD 1993. DO 2013. GODINE
IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI
IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETNICI 2000. GODINE
Na mjesnom su zboru građana u Komletincima 11. lipnja 2000. mještani Komletinaca za predsjednika izabrali
Mirka Matijaševića, dok su za članove Vijeća izabrani Stjepan Kolarić, Mario Beli, Đuro Matijašević, Pero Lučić,
Ante Grgić, Zvonko Matozan, Josip Lovrić-Jovanović, Katica Kolundžić, Marko Tomušić. Glasovanje je bilo
tajno, a svi su novoizabrani članovi HSS-a ogranak Komletinci.
IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI 2004. GODINE
27. lipnja 2004. održani su izbori za 9 članova Vijeća Mjesnog odbora. Pet ih je iz redova HDZ-a, a četiri iz HSSa. HDZ je dobio 57, 62%, a HSS 42,37%. Na izbore je izašlo 30% građana.
Članovi Vijeća su: Stjepan Topalović, Mato Belegić, Josip Mareljić, Marija Sabljić, Niko Mikulić, Đuro
Matijašević, Stjepan Kolarić, Josip Lovrić-Jovanović, Mario Beli.
IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORA KOMLETINCI 2008. GODINE
29. lipnja 2008. održani su izbori za Vijeće Mjesnog odbora u Komletincima. Osam je mandata osvojio HDZ,
dok je jedan mandat pripao HSS-u. Članovi Vijeća su: Josip Mareljić, Đuro Lovrić, Marko Barišić, Stipo Relotić,
Amalija Varga, Milica Mikulić, Martin Čolaković, Marijan Novoselac i Mario Beli.
8
9
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Gradske ustanove
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
PREDŠKOLSKA USTANOVA „PUPOLJAK“
Vrtić je u Otoku osnovan 1. studenog 1982. godine Zakonom o
predškolskom odgoju i naobrazbi
kada su vrtići pripali lokalnim upravama i samoupravama. Osnivač
je PU „Pupoljak“ Otok bila Općina
Otok. Tako je 1. lipnja 1995. godine obavljena nova registracija
te ustanove. Programi su njege,
odgoja, naobrazbe, zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi djece
predškolske dobi prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim
mogućnostima i sposobnostima.
Okoliš je vrtića oplemenjen ukrasnim biljem, drvenim spravama za
igranje i tradicionalnim slavonskim
elementima što je još jedan dokaz
zalaganja djelatnika vrtića za ugodniji boravak djece, njihovih roditelja i samih djelatnika. U odgojnoobrazovni rad uključeno je 55 djece
u trima skupinama – mlađoj, srednjoj i mješovitom, a s njima rade
4 odgojiteljice. Suradnja roditelja
je dobra i redovno se organiziraju
roditeljski sastanci, neposredni i
telefonski individualni kontakti, ra-
dionice i druge prigodne priredbe.
Prema riječima ravnateljice Katice
Pućo, u vrlo se zahtjevan rad odgojitelja ubraja i pohađanje stručnih
skupova za područje predškolskog
odgoja. To su aktivi, simpoziji i
radionice na kojima sudjeluju i
otočke odgojiteljice, u skladu s financijskim mogućnostima. Otočki
je dječji vrtić danas prava oaza i
prostor u kojem i slučajni prolaznik
zaista može uživati.
KOMUNALNO PODUZEĆE „VRANJEVO d.o.o.“
Ustrojem je Općine Otok 1993.
donesena i Odluka o komunalnom
redu i Odluka o komunalnoj naknadi. Priča o potrebi za osnivanjem komunalnog poduzeća
započinje još 1995. godine.
Sve su veće urbane sredine,
pa tako i Otok kao jedno od
najvećih mjesta Vukovarsko-srijemske županije, tih
godina imale komunalne
probleme.
Komunalno je poduzeće
osnovalo Općinsko vijeće
Općine Otok 14. siječnja
1997., a započelo je s radom
1. kolovoza 1997. godine.
Jedan su od prvih uspješnijih
zajedničkih građevinskih zahvata Vranjeva i općine Otok
bili javni radovi u kojima je
10
Vranjevo sa svojom mehanizacijom
znatno doprinijelo realizaciji zacrtanog programa. Rješavanju je komunalnog nereda koji je bio prisutan
na našem području Općinsko vijeće
prišlo sustavnim mjerama, od kojih se najdjelotvornijim pokazalo
osnivanje vlastitog poduzeća. Prve
su aktivnosti započele s organiziranim odvozom smeća.
1998. u Vranjevu je bilo zaposleno 5 djelatnika, kupljen
je kamion za odvoz smeća, a
poduzeće je dobilo i suglasnost za kupovinu teške mehanizacije za uređenje cesta,
kanala, javnih površina i
poljskih putova. Među prvim
je većim poslovima Vranjeva
bila i rekonstrukcija središta
Otoka koju je financiralo
Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, preko Hrvatskih
cesta i Županijske uprave za
ceste.
Općina Otok bila je jedna od dvije
- tri općine koje do tada nisu uvele
komunalnu naknadu, uvažavajući
socijalno stanje i složenost situacije
nakon rata. Uvođenje je komunalne
naknade i naknade za odvoženje
smeća bilo propisano Zakonom o
komunalnom gospodarstvu. To je
bio jedan od načina za rješavanje
komunalnih problema. Komunalno
je poduzeće Vranjevo otvaranjem
mrtvačnice zaduženo i za njezino
održavanje jer je nabavljena sva
potrebna pogrebna oprema.
Tijekom 2001. Vranjevo je naplatu
smeća vršilo putem prodanih vreća.
Program je održavanja komunalne
infrastrukture u 2002. godini po-
drazumijevao odvodnju atmosferskih voda, održavanje čistoće
u dijelu koji se odnosi na čišćenje
javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja te
održavanje javne rasvjete. 2003. godine Nadzorni je odbor Vranjeva utvrdio Prijedlog mjera za kvalitetnije
obavljanje komunalne djelatnosti,
skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Bilo je nužno nabaviti drugo
vozilo za odvoz otpada, a predaja
se otpada mogla vršiti isključivo
putem odgovarajućih kanti pogodnih za pražnjenje vozilom. Općina
je 2004. za potrebe Vranjeva kupila
i kombi, a djelatnici su preseljeni
u sadašnje prostorije. S vremenom
se kod mještana Otoka i Komletinaca probudila i svijest o potrebi
odvoženja komunalnog otpada pa
je u 2004. Vranjevo za odvoz komunalnog otpada s korisnicima
sklopilo 1000 ugovora. Osnivanjem
je Vranjeva osnovno težište bilo
na odvozu smeća i komunalijama,
a onda se pojavila i niskogradnja.
Komunalno poduzeće Vranjevo danas ima 17 zaposlenih djelatnika,
a taj se broj povećava ovisno o sezonskim poslovima. Ti se djelatnici
vrijedno brinu o svim komunalnim
djelatnostima koje se u gradu provode – od čišćenja snijega, do brige
o groblju i parkovima. U svom
voznom parku imaju gotovo sve
što im je potrebno za obavljanje
svojih poslova – bager, rovokopač,
traktor za čišćenje kanala, greder,
kamion, transporter, itd. Sjedište je
Komunalnog poduzeća „Vranjevo“
smješteno u otočkoj poduzetničkoj
zoni, dok su uredski prostori u
središtu grada. Današnji je predsjednik Uprave Ivan Dabro, a Vranjevo je u 2012. godini zabilježilo
dosad najveći promet od svog osnutka koji je iznosio preko 3 milijuna kuna, što je potvrda da se razvija
u pravom smjeru.
GRADSKA KNJIŽNICA OTOK
Na temelju Odluke o osnivanju Gradske knjižnice Otok od
19. ožujka 2010. godine koju je
donijelo Gradsko vijeća Grada
Otoka, Trgovački je sud u Osijeku
u sudski registar 7. srpnja 2010. upisao Gradsku knjižnicu Otok kao
javnu ustanovu koja knjižničnu
djelatnost obavlja kao javnu službu.
Knjižnica obavlja djelatnost prema
zakonu, osnivačkom aktu, Statutu i
drugim općim aktima. Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda,
Knjižnica je, sukladno odredbama
zakona, narodna knjižnica.
Knjižnična se djelatnost u našem
gradu zadnjih 20-ak godina odvijala
samo u župnoj i školskoj knjižnici.
Sve su knjige koje je Ogranak
Gradske knjižnice Vinkovci imao
u Otoku prije Domovinskoga rata
uništene ili izgubljene, tako da
se fond počeo iznova stvarati pa
je Gradska knjižnica Otok u posljednje dvije godine nabavila oko
5000 knjiga koje su uglavnom dar
knjižnica iz Vinkovaca, Osijeka,
Županje, Koprivnice, Vukovara,
Iloka, Rijeke, Zadra, Požege, itd.,
a tu je i nekoliko građana Otoka
i Komletinaca koji su nesebično
poklonili svoje posve nove ili malo
čitane knjige. Ministarstvo kulture
svake godine daje svoj novčani
doprinos nabavi knjižnične građe.
U Gradskoj su knjižnici Otok trenutno zaposlene dvije djelatnice.
To je vršiteljica dužnosti ravnatelja Marijana Barnjak, diplomirana
knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti, i Anita
Glavaš, prvostupnica kulturologije
i knjižničarstva.
Posudba će uskoro započeti jer
to do sada nisu dopuštali uvjeti,
a obrada se knjižnične građe i sva
djelatnost Gradske knjižnice Otok
privremeno odvijala u prostorijama
11
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
PODUZETNIČKA ZONA „SKOROTINCI“
Osnovne škole Josipa Lovretića u Otoku,
dok je njezino pravo sjedište treći kat Doma
kulture u središtu grada. Naime, u programe
Ministarstva kulture za investicijske potpore
2011. uvrštena je i Gradska knjižnica Otok
za koju su osigurana sva potrebna sredstva za kupovinu opreme, a to je završeno
u prosincu 2011. godine. Novoosnovana
je Gradska knjižnica podijeljena u posudbeni odjel, zavičajnu zbirku, dječji kutak,
studijsku čitaonicu, čitaonicu dnevnog
tiska i računalnu učionicu, a tu je i velika
terasa koja će biti korištena kao pozornica
za ljetne književne večeri, filmske projekcije i sl. Posebna će briga biti posvećena
djeci i mladima za koje će se organizirati
raznovrsne primjerene aktivnosti koje potiču
učenje, čitanje i kreativnost. Bez obzira što
nije bila u svom pravom prostoru, Gradska
je knjižnica već organizirala dvije promocije knjiga u sklopu Otočkog proljeća. Bila
je to promocija knjige „Gorka voda“ Marina Benakovića i „Nemirne godine“ Anice
Valenćik.
Knjižnica će tako postati značajno kulturno
žarište Otoka, Komletinaca i okolnih općina
raznovrsnim programima namijenjenim
svim dobnim skupinama građana.
12
Dobra prometna povezanost Otoka
sa svim dijelovima županije i preko
autoceste sa svim gospodarskim
središtima u zemlji uvelike pridonosi izgradnji poduzetničke zone i razvoju poduzetništva. Poduzetnička
je zona u Otoku smještena uz
županijsku cestu Otok-KomletinciNijemci-autocesta Lipovac-Zagreb.
Prostornim je planom uređenja
definirana izgradnja poduzetničke
zone na dijelu k. č. 634/3 k. o.
Otok, a poslije je darovanjem
državnog zemljišta od strane Vlade
RH proširena na česticu br. 634/1
i česticu 633 kao zasebna cjelina.
Do sada su izgrađeni sljedeći infrastrukturni objekti: prometnice,
trafostanice, NN mreža i javna rasvjeta, vodocrpilište u blizini zone i
vodovodna mreža, plinska mreža,
kanalizacijska mreža te telefonska mreža. Grad Otok kao osnivač
i nositelj razvoja poduzetničke
zone pored izdavanja sredstava iz
proračuna za infrastrukturno opremanje zone odriče se i dijela prihoda u cilju stimuliranja i poticanja
poduzetničke aktivnosti. Grad Otok
omogućio je poduzetnicima lakši
pristup do potrebne dokumentacije
za početak poduzetničke aktivnosti
u poduzetničkoj zoni. Prednost se
pri odabiru poduzetničkih programa
kojima će se omogućiti ulaganje u
poduzetničku zonu daje onim poduzetnicima koji zapošljavaju veći
broj djelatnika, onima koji se planiraju baviti proizvodnim djelatnostima te onima koji koriste i uvode u
svoj rad naprednu tehnologiju, kao i
onim poduzetnicima koji su izvozno
orijentirani. Standardne se olakšice
provode kroz kupovinu zemljišta
(otplata na rate bez kamata), komunalnu naknadu (prvih 5 godina
oslobođeni plaćanja 100%), komunalne doprinose (različiti kriteriji
za tvrtke koje zapošljavaju 50 i više
djelatnika, one koji zapošljavaju
od 25 do 49 djelatnika i one koji
zapošljavaju do 24 djelatnika),
gradske takse (oslobađanje kod
priključenja na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu), gradske poreze
(oslobađanje od plaćanja prvih
5 godina), olakšice na području
posebne državne skrbi (porez na
dohodak i porez na dobit). Ovi poticaji dodatno potiču poduzetnike na
ulaganja u Poduzetničku zonu Otok
i na zapošljavanje djelatnika. Grad
Otok je od 2004. do 2011. prodao
10 građevinskih zemljišta.
13
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
tradicije i nasljednica je Poljoopskrbe Zagreb. PMT d.o.o. kao jedno
od poduzeća nastalih na tradiciji
Poljoopskrbe Zagreb posluje od
1993. godine, a pod sadašnjim
imenom od 1997. godine i trenutno ima Prodajno-servisni centar
Zagreb te Prodajno-servisni centar Otok koji je s radom započeo
početkom prosinca 2010. godine.
Temeljna orijentacija PMT d.o.o.
jest kakvoća trgovine izražena kroz
potpunost vanjsko - trgovinske
usluge, kakvoće proizvoda u po-
Tvrtka Cezareja d.o.o.
iz Nijemaca
prvi je realizirani projekt u otočkoj
poduzetničkoj zoni. Radovi su na
izgradnji sušare i silosa s pratećim
sadržajima u vrijednosti milijun
eura izvođeni tijekom 2005. godine. Objekt je u cjelini namijenjen
za sušenje i skladištenje žitarica i
uljarica.
U otočkoj je poduzetničkoj zoni
smještena i svečana dvorana
za svatove „Elegant“ koja se
započela graditi 2005. godine. Tvrtka „Elegant“ odavno je opravdala
svoje postojanje jer osim za svatove, služi i za druge namjene.
Otok se od svibnja 2009. mogao
pohvaliti još jednom poslovni14
com koja je povećala razinu
kakvoće života na ovom prostoru.
Naime, tada je svečano otvorena
pogonsko-ponovoizgrađena
slovna zgrada HEP-a koja je
smještena u poduzetničkoj zoni. To
je pogonsko postrojenje pokrivalo
Grad Otok i općine Privlaka i Ni-
jemci. Time se povećala kakvoća
u održavanju elektro-energetskih
postrojenja te usluga informiranja,
naplate i izdavanja dokumentacije
za priključenje novih kupaca. HEP
je iznimno brzo reagirao u uspostavi
tog novog pogonskog područja u
Otoku, bez obzira na činjenicu što je
Otok tek tri godine prije toga dobio
status grada. Otok je sredina u kojoj
se gospodarski, poslovni i komunalni projekti izvrsno ostvaruju i to
je potaknulo upravu da investira baš
u taj grad. Ta je nova zgrada bila još
jedan detalj u vizualnom identitetu
grada Otoka te vrlo važan oslonac
njegovom gospodarstvu. U zgradu
je uloženo 5,4 milijuna kuna i time
je djelatnicima omogućeno da primjereno brinu o opskrbi električnom
energijom za više od 5 000 kupa-
ca. To još više dobiva na važnosti
uzme li se u obzir činjenica da se
sve događalo u vrlo složenoj financijskoj situaciji u svijetu i kod nas.
Nova pogonsko-poslovna zgrada
nije samo poboljšavala uvjete života
građanima Otoka i Komletinaca i
njihovih susjednih općina, nego je
osiguravala i energetsku sigurnost.
Pogon u Otoku trenutno ne radi, no
gradske vlasti poduzimaju sve napore da se ta priča ponovno oživi.
Tvrtka
Poljoopskrba-međunarodna
trgovina d.o.o.
utemeljena je na više od 50 godina
nudbenom programu i konkurentnost na tržištu. Orijentacija je PMT
d.o.o. opskrbljivanje poljoprivredne
proizvodnje i prehrambene industrije, kao i plasman proizvoda iz tih
grana gospodarske djelatnosti. Uska
je specijalnost i nositelj uspješnog
poslovanja, kao što je to i danas,
a bit će i ubuduće, poljoprivredna
mehanizacija. PMT d.o.o. ovlašteni
je zastupnik i distributer za Republiku Hrvatsku Valtra traktora, Bauer
GmBH opreme za navodnjavanje
i opreme za manipulaciju sa stajnjakom, Holmer pročistača šećerne
repe, Väderstad mehanizacije za
obradu tla i sjetvu te su ovlašteni
distributer motokultivatora i ostale opreme iz programa poduzeća
Labin progresa. Također, u suradnji s poslovnim partnerima, nude
i opremu ostalih vodećih svjetskih
proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Primjerenost našim uvjetima gospodarenja i usmjerenost
hrvatskom obiteljskom gospodarstvu samo su neki od rezultata postig15
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
ta Furnir Otok d.o.o.
Vukovarsko-srijemska
županija
područje je s tradicijom prerade
drva iz okolnih šuma s kvalificiranom radnom snagom proizašlom
iz raznih poduzeća koja se tradicionalno bave obradom drva. Upravo
je to bio jedan od razloga za početak
projekta izgradnje tvrtke Furnir
Otok d.o.o. Uključivanje Hrvatske
u WTO, pripreme za priključivanje
Europskoj uniji i pristupanje drugim
globalnim organizacijama sigurno
otvara drugačije političke, ekonomske i gospodarske horizonte. Treba
imati u vidu da razvitak modernih
nutih kakvoćom proizvoda iz tih
programa, pored zahtjeva za ispunjenjem europskih i hrvatskih normi i
standarda. Kroz zadnjih se nekoliko
godina proširio i prodajni asortiman
tvrtke PMT d. o. o. pa se tu mogu
pronaći voćne sadnice i lozni cijepovi te sjeme, a upravo je u kratkom
roku PMT d. o. o. postala ovlašteni
zastupnik i distributer SESVanderHave sjemena šećerne repe te jedan
od tržišnih lidera. Također, svoju su
ponudu sjemena proširili i još uvijek šire i na ostale kulture (pšenica,
ječam, kukuruz, uljana repica).
Sadnice su i lozni cijepovi odobreni
od Državnog zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo te dolaze
sa svom potrebnom dokumentacijom i deklaracijama. Povoljni su
i privlačni uvjeti u poduzetničkoj
zoni, geoprometni položaj Otoka i
njegova prometna povezanost, velik
broj poljoprivrednih proizvođača
i potencijalnih korisnika njihovih
usluga doveli u Otok još jednog
velikog ulagača. Tvrtka PMT d. o.
o. u Otoku se prostire na 1150 m2
korisnog prostora. U tom prodajno
– servisnom centru oko 350 m2 zauzima radionica, 350 m2 prodajni
i uredski prostor te skladište koje
se iz Zagreba preselilo upravo u
Otok. Poduzetnička je zona između
Otoka i Komletinaca tako još jednom opravdala svoje postojanje.
Osnovni je cilj kakvoćom svojih
programa te znanjem i stručnošću
prodajnog i servisnog osoblja
pomoći domaćim proizvođačima da
16
postanu konkurentni u europskim
i svjetskim okvirima na obostrano
zadovoljstvo.
Povodom Dana grada 13. srpnja
2008. položen je kamen temeljac za
izgradnju tvornice za preradu drve-
tehnologija u industrijskoj preradi
drva, burne promjene u financijskom sektoru, sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne
promjene čiji će se dinamizam dalje
ubrzavati u sljedećim godinama,
zahtijevaju prilagodbu nastalim uvjetima. Postojeće su
tehnološke linije u poduzećima
iz drvoprerađivačkog sektora,
a naročito proizvodnje furnira,
u prosjeku stare između petnaest i trideset godina i, prema
tome, ne odgovaraju današnjim
zahtjevima zaštite okoliša,
produktivnosti, iskorištavanju
ulaznih sirovina i uvjetima rada.
U tvrtki je Furnir Otok d.o.o. instalirana suvremena tehnologija koja osigurava kvalitetne
tehnološke procese i postavlja ih uz bok onima s kojima
raspolaže europska konkurencija. Poduzeće je prije početka
proizvodnje uskladilo procedure sa zahtjevima standarda ISO
iz reda 9000 i FSC (lanac procesa,
od uzgoja i gospodarenja šumama i
drvetom, sječe, isporuke, prerade u
drvnoj industriji i isporuke proizvoda na tržište). Dobivanjem su se tih
certifikata otvorile mogućnosti za
plasman proizvoda na zahtjevnom
inozemnom tržištu, kao i mogućnost
za nova tržišta na kojima do sada
nisu poslovala druga poduzeća iz
sektora. Kako u Hrvatskoj postoji
duga tradicija prerade drva i proizvodnje proizvoda od drva, pa tako
i furnira, na europskim je tržištima
Hrvatska prepoznatljiva i dobro
prihvaćena. Većina se izvoza ostvaruje sa zemljama Europske unije.
Osnovna je djelatnost poduzeća
Furnir Otok d.o.o. prerada trupaca
tvrdih listača s našeg područja u
plemeniti furnir. Za razliku od imitacija furnira koje se izrađuju od
papira ili folije, originalni je furnir
unikatan proizvod koji potječe iz
prirode i na kojem se jasno vide
oznake koje posjeduje i stablo od
kojeg je izrađen, a to su godovi i
kvrge na stablu kao i prirodna struktura i boja drveta.
Izgradnja je cijelog projekta tvornice
započela u otočkoj poduzetničkoj
zoni na parceli površine 60.000,00
m2, što potpuno zadovoljava
potrebe moderne tvornice furnira,
uz mogućnost povećanja proizvodnih kapaciteta u budućnosti.
U gradnju je uloženo oko 105 milijuna kuna. Osnovnu tehnološku opremu planiranog pogona čini linija
za proizvodnju furnira s vertikalnim
nožem i sušionicom te linija staylong noža sa sušionicom. Zaštiti je
okoliša posvećena iznimna pozornost putem zadovoljavanja najviših
ekoloških standarda same tvornice
te putem projekata za iskorištavanje
toplinske energije iz drvne biomase
koja je nastala kao dodatni proizvod.
U tvornici se ne odvijaju nikakvi
štetni procesi kojima bi moglo doći
do onečišćenja zraka. Osnovna
je misija proizvodnja kvalitetnog
furnira od plemenitog slavonskog
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
hrasta, jasena, graba i drugih
vrsta drveta, sukladno najvišim
svjetskim standardima kakvoće
te zadovoljenje kupčevih želja
za brzom i kvalitetnom isporukom. Projekt je tvrtke Furnir
Otok d.o.o. od velikog značaja
za Otok i Komletince, cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju,
ali i čitavu Republiku Hrvatsku.
Vlada je Republike Hrvatske
projekt izgradnje tvornice financirala s 3,4 milijuna kuna.
U tvornici je furnira u Otoku
do sada radno mjesto pronašlo
preko stotinu radnika, a najavljen je i porast broja zaposlenih. Profili su radnika inženjeri
drvne tehnologije, drvodjelski
tehničari, stolari i dr. Tvornica svoje
proizvode najvećim dijelom plasira
u inozemstvu. U sljedećih se nekoliko godina očekuje dizanje vrhunca
u kakvoći proizvoda i produktivnosti, nakon čega se može pristupiti realizaciji planova budućeg razvoja
koji uključuju udvostručenje proizvodnih kapaciteta, za što bi se koristila pomoć temeljem operativnih
programa RH i strukturnih fondova
Europske unije.
17
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
PLINOFIKACIJA
1994. godine donesena je Odluka o
potrebi plinofikacije Općine Otok,
tj. izradi projekta plinoopskrbnog
sustava. U lipnju su 1995. godine
Vinkovački vodovod i kanalizacija
dobili jamstvo za nabavu materijala
za gradnju plinske mreže u Otoku.
Plinofikacija je Otoka i Komletinaca iznosila 15,5, milijuna kuna
od čega je 4,68 milijuna kuna
donirano. 2002. godine prodana je
plinska mreža za 1,5 milijun kuna i
dobiveno je 70% uloženih sredstava
iz Proračuna Općine Otok.
IZGRADNJA I SANACIJA NERAZVRSTANIH CESTA
U OTOKU I KOMLETINCIMA 1993.-2013.
U izgradnju su novih i sanaciju
postojećih cesta u proteklih 20 godina uložena iznimno velika sredstva. Na petoj je sjednici Općinskog
vijeća održanoj 16. studenog 1993.
bila su 24 km neasfaltiranih cesta.
Pripreme za asfaltiranje prvih cesta
započinju u lipnju 1995. godine.
Nerazvrstane se ceste saniraju i u
svibnju 1996., a jedan je dio sani-
1997. asfaltirao dio ulice Zrinskih
Frankopana. U veljači je 1998. s
Ministarstvom pomorstva, prometa
i veza dogovoreno sufinanciranje
rekonstrukcije raskrižja u središtu
faltiranje cesta te uređenje kanala.
U srpnju je 1998. započela rekonstrukcija centra u vrijednosti od oko
460.000,00 kn i izvodi ga Vranjevo,
a financira ju Županijska uprava za
ceste i Hrvatske ceste od donacije
Ministarstva pomorstva, prometa i
veza.
Sukladno programu asfaltiranja
nerazvrstanih cesta koje je usvojilo Općinsko poglavarstvo tijekom
travnja i svibnja 2001. asfaltiran je
najveći broj postojećih nerazvrstanih cesta u Općini Otok do tada. U
navedenom je razdoblju ukupno
asfaltirano 13 nerazvrstanih cesta
u dužini od 6.634,00 m, u čega se
ubraja i asfaltiran pristup vatrogasnom domu u Komletincima te
parkiralište ispred mjesnog groblja
u Otoku. Asfaltirana je Ulica Tina
Ujevića, Kneza Višeslava, Kralja
Držislava, Hrvatskih mučenika, Jo-
sipa Lovretića, Kolodvorska, Ivana
Gundulića, Ivana Meštrovića, Velebitska i Ratarska. U Komletincima
je asfaltirana Školska ulica, Ulica
Vladimira Nazora i Matije Gupca.
Velik je dio cesta asfaltiran u jesen
2004. i proljeće 2005. Naime, od
osam je ugovorenih kilometara nerazvrstanih cesta asfaltirano oko 6,5
km. U Otoku je asfaltiran dio Ulice
Andrije Hebranga, Zagrebačka ulica s odvojkom, Vinkovačka ulica
s odvojkom, Dalmatinska, Ruđera
Boškovića, Augusta Šenoe, Franje
Račkog, Eugena Kvaternika. U
Komletincima je asfaltirana Ulica
Josipa Kozarca, odvojak Vezir, Ulica Ante Starčevića, Školska ulica
i Matije Gupca. Nastavljeni su radovi na asfaltiranju ceste u Otoku
u Bosutskoj ulici i dijelu Andrije
Hebranga te Ulici Kneza Branimira.
U prosincu 2005. traju radovi na
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
asfaltiranju ceste u Ulici Josipa Kozarca do kanala Kukavica u vrijednosti većoj od 1,3 milijuna kuna.
U Fondu je regionalnog razvoja
kandidirana cesta od Ulice kralja
Tomislava do groblja u Komletincima. Vrijednost je tog projekta bila
1,2 milijuna kuna.
Početkom 2008. godine nastavlja
se asfaltiranje cesta: Ulica Bageri,
Ulica Josipa Kosora, Slavonska
ulica, nastavak Ulice Matije Gupca
i Čistine, Apčevci, Blaževci te cesta
prema komletinačkom groblju –
sredstva su osigurana iz programa
EIB II koji vodi Ministarstvo regionalnog razvoja.
U ljeto 2009. u Otoku i Komletincima izvode se radovi na pješačkim
stazama i pripreme za sanaciju
cesta.
ŠOKAČKA MAGISTRALA
Infrastruktura je u bivšoj Općini
Vinkovci relativno dobro povezivala pravce istok-zapad i, ukoliko
se izuzme cesta Vinkovci-Županja,
niti jedna ozbiljnija cestovna komunikacija, a koja bi donekle bila
asfaltirana, nije postojala. Svakako
da dolaskom na vlast 22. svibnja
1990. novi saziv Skupštine Općine
Vinkovci te Izvršno vijeće snima
zaključeno da je veći broj nerazvrstanih cesta u lošem stanju i
predlaže se da se, u skladu s financijama, poduzmu određene radnje
i saniraju oštećenja. 1994. godine
18
rala 5. gardijska brigada HV-a. U
lipnju se 1996. saniranje nerazvrstanih cesta privodi kraju, dok
je u Otoku nesanirana ostala ulica
Andrije Hebranga. U ožujku se
Otoka čija se vrijednost procjenjuje na 600.000,00 kn. U travnju
je 1998. odlučeno da će namjena
prikupljenih sredstava od komunalne naknade biti za uređenje i as-
zatečeno stanje u cjelokupnom gospodarstvu, pa tako i u infrastrukturi. Već je tada bilo jasno da Vinkovci trebaju obilaznicu jer se promet
intenzivirao i bilo ga je potrebno
izmjestiti izvan grada. Nije potrebno navoditi tko je pravio planove
i na čiju su ruku tadašnji planovi
išli. Poseban se problem pojavio
uoči tada već izvjesnog oružanog
napada na slobodnu Republiku
Hrvatsku kada se pokazalo da je,
između ostalog, važno izgraditi i
južnu obilaznicu Vinkovci. Rađa
se ideja o pojačanom povezivanju
istočnih i zapadnih dijelova Općine
Vinkovci te, isto tako, sjevernih i
južnih dijelova Općine Vinkovci,
ali sasvim je jasno da će se to kasnije proširiti na novonastale županije
pri reorganizaciji lokalne samouprave Republike Hrvatske. To se i
događa pa ta dva pravca, te dvije
ceste koje su djelomično ili sasvim izgrađene, dobivaju popularno
ime „Šokica sjever-jug“ i „Šokica
istok-zapad“. Zemljopisni se pravci
sjever – jug i istok - zapad ne smiju
uzeti doslovno, nego samo načelno
jer u jednom trenutku u jesen 1991.
Jugoistok, počevši od Privlake do
Lipovca, ostaje odsječen od Vinkovaca. Upravo je to riješila „Šokica
istok- zapad“ asfaltiranom trasom
od Vođinaca spajajući se na cestu
Županja -Vinkovci kod kanala
Bazjaš i produžujući dalje za Privlaku, Otok, Lipovac. Iako „Šokica
sjever- jug“ znatno kasni, ipak je
19
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KANALIZACIJA U OTOKU
od ljeta do jeseni 1993. godine
izgrađena potpuno nova dionica od
Vrbanje do Spačve i izveden je dio
zemljanih radova od Spačve prema
Otoku. Svakako treba naglasiti da
tada Hrvatska ulazi u završnu borbu
za slobodu svog teritorija i trenutno se odlažu i radovi koji su tada
puno važniji, kao npr. autocesta od
Slavonskog Broda do Lipovca, a
pogotovo županijske ceste ili, bolje
rečeno, ceste od županijske važnosti
što je ostavljeno za bolja vremena.
Ne smijemo zaboraviti naglasiti da
je izgrađen i novi most na rijeci Bosut 1994./1995. godine na mjestu
nekadašnjeg drvenog mosta koji
je služio cesti Gunja-Vukovar. Tek
u zadnjih nekoliko godina dionica
Otok-Spačva biva gotovo potpuno
asfaltirana, izgrađena su dva nova
mosta i spojena su na cestu prema
Vrbanji i Gunji. Nažalost, sjeverno
od Otoka prema Ripači, novom
mostu na Bosutu, nije ništa napravljeno.
Kronološki
tijek
izgradnje
Županijske ceste 4172 Vinkovci
(D46) – Privlaka-Otok-VrbanjaGunja:
2005.-2006. godine:
dionica
Mirkovci- Privlaka, 6 km
2007. godine: most preko rijeke Bosut kod Privlake
2008. godine: dionica OtokŠibovac, 6,214 km
2009. godine: most na Spačvi
2011. godine: dionica ŠibovacSpačva, 2,4 km
2012. godine: most na Brižnici
2012. godine: dionica u Privlaci,
naselje Faličevci 2,5 km
2013. godina: planira se izgradnja druge etape dionice Šibovac –
Spačva u duljini 2, 4 km što predstavlja spoj ove županijske ceste na
autocestu Zagreb-Lipovac na čvoru
Spačva.
IZGRADNJA JAVNE RASVJETE
Ono po čemu se sigurno najviše
očituje uspješnost jedne općine ili
grada svakako su rezultati u komunalnoj infrastrukturi. U ljeto
1999. započinje priča o izgradnji
javne rasvjete u Otoku i Komletincima. Javnu je rasvjetu u središtu
Komletinaca izgradila DP Elektra
Vinkovci, a posebno je ta tema podignuta na višu razinu u programu
održavanja komunalne infrastrukture u 2002. godini jer se sve trebalo postupno realizirati.
2002. godine Zakon o komunalnim
djelatnostima propisao je da se javna rasvjeta financira iz sredstava
komunalne naknade. Tada je u
Otoku godišnja potrošnja električne
energije za javnu rasvjetu bila
20
150.000,00 kn, a za održavanje se
izdvajalo isto toliko. Konkretni radovi na izgradnji u Otoku i Komletincima započinju krajem 2002.
godine. Tada je započeto proširenje
i izgradnja javne rasvjete u Komletincima u Ulici Josipa Kozarca,
dijelu Ulice kralja Tomislava i Ulice
Vladimira Nazora. U Otoku se tada
javna rasvjeta izgradila u Ulici bana
Jelačića, Vladimira Nazora i Ulici
kralja Petra Krešimira IV. Sva je
sredstva i potpore kroz materijal
i radove Općina Otok ostvarila od
HEP-a, odnosno Elektre Vinkovci.
Krajem 2004. izgrađen je dio javne rasvjete u Komletincima u
Ulici Vezir, Ulici kralja Tomislava,
Blaževcima i Školskoj, a u Otoku
u Ulici Bageri, dijelu Ulice Ante
Starčevića i Kolodvorske, Bosutske, J. J. Strossmayera, Gradincima, dijelu Ulice Braće Radića, u
Ulici Josipa Kozarca, Matije Gupca, Alojzija Stepinca i Varoščici.
Po izgradnji svih tih ulica, javna je
rasvjeta nakon tehničkog pregleda odmah i puštena u upotrebu. S
Elektrom je tada dogovoreno da se
u Komletincima izgradi i rasvjeta u
Ulici kralja Tomislava i Školskoj pa
je 2004. godine ugrađeno oko 100
rasvjetnih tijela.
Tijekom 2009. godine javna rasvjeta izgrađena u Otoku vrijedila je
400.000,00 kn kroz potporu Fonda
za regionalni razvoj.
Prva je kanalizacija u Otoku
izgrađena 60-ih godina 20. stoljeća.
U poslijeratnom su razdoblju
radovi na izgradnji kanalizacije
u Otoku u Ulici Andrije Hebranga započeli u listopadu 2001. U
lipnju je 2002. dovršena prva faza
izgradnje glavnog kolektora koja
obuhvaća cijelu Ulicu Andrije Hebranga u dužini od 1115 m. Istim
je projektom obuhvaćena i izgradnja kanalizacijske mreže u Ulici
kneza Branimira u dužini od 150
m, u Vinkovačkoj ulici u dužini od
130 m i istočnom dijelu Ulice Andrije Hebranga u dužini od 320 m.
Sveukupna je investicija izgradnje kanalizacije u Ulici Andrije Hebranga i sporednim ulicama u ukupnoj dužini od 1715 m realizirana do
kraja 2002. godine. Ukupna je vrijednost radova iznosila 3.251.621,
87 kn. Udio je Hrvatskih voda iznosio 1.850.000,00 kn, Općine Otok
i VVK 1.401.621,87 kn, a udio
građana kroz naknadu 32.896,50
kn.
U srpnju je 2004.godine potpisan
ugovor za izgradnju kanalizacije u
Ulici bana Jelačića do benzinske
crpke. Investiciju su sufinancirale
Hrvatske vode sa 300.000,00 kn,
Ministarstvo prometa s 350.000,00
kn, a ostatak je troškova snosila
Općina Otok. U listopadu su iste
godine izvedeni radovi na izgradnji produžetaka za priključenje na
kanalizacijsku mrežu u Ulici Andrije Hebranga i Vinkovačkoj ulici.
Radove je izvodio VVK, a vrijednost je radova iznosila 250.000,00
kn. Tada je bilo riješeno 50%
kanalizacijske mreže.
U travnju je 2005. godine u dogovoru s Hrvatskim vodama nastavljena izgradnja kanalizacije u Ulici
bana Jelačića.
U rujnu je 2006. godine završena
izgradnja kanalizacije u Bosutskoj ulici, a nastavljeni su radovi u
Ulici bana Jelačića. U studenom
su iste godine započeli radovi
na izgradnji kanalizacije u Ulici
Vladimira Nazora. Izdvojeno je 4,6
milijuna kuna za izgradnju kanalizacije u 2006. godini. Naknada je
za priključenje na kanalizacijsku
mrežu iznosila 5.000,00 kn.
U 2008. godini izdvojeno je oko 3
milijuna kuna za kanalizaciju pa su
u studenom te godine
završeni radovi kanalizacije u Ulici
Braće Radića, Varoščici i u Ulici
Kralja Držislava.
U 2012. godini se uz izgradnju
pročistača radilo i na izgradnji dva
kraka kolektorske mreže. Kanalizacija Otok – Komletinci ima 30%
izgrađene mreže pa se tim radovima izgrađenost povećava na 80%.
Jedan krak postavlja Vodoprivreda
Vinkovci, a drugi Vranjevo Otok.
Kanalizacijske su cijevi postavljene
u Ulici Ivana Meštrovića, Matije
Gupca, Petra Krešimira IV. i Zrin-
skih Frankopana. Drugi krak kolektorske mreže predstavlja spajanje
uređaja za pročišćavanje na već
postojeći kanalizacijski sustav.
21
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KANALIZACIJA U KOMLETINCIMA
U svibnju je 2003. godine s Hrvatskim vodama pripremljen ugovor
za izgradnju kanalizacije prema
Komletincima, a ta je investicija
bila vrijedna milijun kuna od kojih
bi 50% sredstava osigurala Općina
Otok, a 50% Hrvatske vode. U
srpnju su iste godine potpisani
ugovori s Vinkovačkim vodovodom i kanalizacijom, a u izgradnju
se kanalizacijske mreže krenulo u
studenom 2003. godine. Pravo
gradnje prenijelo se na VVK te se
angažiralo Komunalno poduzeće
Vranjevo. Kasnije je kanalizacijska mreža izgrađena u Ulici Braće
Radića do osnovne škole.
ODVODNJA OTPADNIH VODA
Valjana je i pravodobna odvodnja
otpadnih voda s urbanog područja
grada Otoka osnovni uvjet za suvremen život i djelovanje ljudi, a
istodobno i za zaštitu okoliša. Odlukom se o odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda u Grada Otoka
utvrđuje način odvodnje otpadnih voda, obveza priključenja na
sustav javne odvodnje otpadnih
voda, uvjeti i način ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen takav sustav,
mjesta ispuštanja otpadnih voda
iz građevina javne odvodnje u
prirodne prijemnike, obvezu posebnog odlaganja i odstranjivanja
opasnih i drugih tvari te se utvrđuju
granične vrijednosti opasnih i drugih tvari za otpadne vode i tvari
koje se ispuštaju u sabirne jame
ili pročišćavaju na odgovarajućem
uređaju te obvezu održavanja sustava jave odvodnje otpadnih voda.
2005. godine izgrađena je odvodnja u Ulici bana Jelačića, Bosuts-
koj, Gradincima, Vladimira Nazora
i Braće Radića. U 2009. godini
potpisan je ugovor s Vinkovačkim
vodovodom i kanalizacijom o sustavu javne odvodnje Otok – Komletinci u vrijednosti od 623.981,76
kn. U rujnu je 2010. godine potpisan
Sporazum o sufinanciranju regionalnog sustava odvodnje Istočna Slavonija Vinkovci kojeg su potpisali
predstavnici Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije, gradovi Vinkovci
i Otok te općine Cerna i Ivankovo.
UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
NASELJA OTOK- KOMLETINCI
Izgradnja
je
uređaja
za
pročišćavanje otpadnih voda naselja Otok i Komletinci dio projekta
„Unutarnje vode“ koji je započeo
2008. godine, a financira se zajmovima Međunarodne banke za obnovu
i razvoj. U srpnju je 2010. godine
potpisan sporazum između Grada
Otoka i Hrvatskih voda za izgradnju pročistača otpadnih voda. Uređaj
se za pročišćavanje otpadnih voda
naselja Otok – Komletinci nalazi na
jugoistočnom rubu Otoka. Smješten
je uz potok Skorotinci koji će
pročišćene otpadne vode odvoditi
u rječicu Spačvu. Riječ je o uređaju
s trećim stupnjem pročišćavanja jer
je cijeli crnomorski sliv proglašen
osjetljivim područjem. Uređaj je
22
napravljen za konačno biokemijsko opterećenje od 8 500 ES (bez
faznosti gradnje) odnosno 510
kg BPK/dan (biološka potrošnja
kisika). Za naselja Otok i Komletinci biokemijsko opterećenje
stanovništva za 2028. godinu iznosi
8 000 ES (ekvivalent stanovnik),
dok se preostalih 500 odnosi na
postojeću planiranu industriju kao
i turistički kapacitet. Za pročistač
je usvojena C-TECH tehnologija.
Uporaba će te tehnologije pojednostaviti rad cjelokupnog uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda i
omogućiti ekonomičniji učinak.
Upravljanje će uređajem biti automatsko, što je veliki čimbenik u
smanjenju pogonskih troškova. Ot-
padni će se mulj nastao procesom
pročišćavanja otpadnih voda na
uređaju prevoziti dva do tri puta
tjedno na uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda „Jošine“ Vinkovci, ovisno o količini. Investitor je
Vinkovački vodovod i kanalizacija
d.o.o., naručitelj Hrvatske vode, a
izvođač radova „GINZLER“ Stahlu Anlagenbau GmBH, Područni
ured za Republiku Hrvatsku, Split.
Radovi su na izgradnji pročistača
započeli u listopadu 2011., a
završeni su u lipnju 2012. Vrijednost se troškova izgradnje uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda
naselja Otok – Komletinci procjenjuje na oko 22 milijuna kuna.
PROŠIRENJE VODOVODNE MREŽE
Proširenjem je vodovodne mreže u
2002. i 2003. godini u Komletincima vodovodna mreža dovedena
do svake kuće, tako da svi mještani
imaju mogućnost priključenja.
Kad je riječ o proširenju vodovodne mreže u Otoku, 2003. godine završeno je proširenje vodovodne mreže u Kolodvorskoj ulici.
Ministarstvo je obnove i razvitka
2005. godine izdvojilo 300.000,00
kn za proširenje vodovodne mreže
pa je ona proširena u Ulici Ruđera
Boškovića, Eugena Kvaternika,
Josipa Lovretića, Bageri, Josipa Kozarca, Zagrebačkoj, Tina
Ujevića, Franje Račkog i Dalmatinskoj. 2012. godine pristupilo se
produženju vodovodne mreže u
Otoku u ulicama Đure Basaričeka,
Ruđera Boškovića i Josipa Kozarca, odvojak I. , a produžena je
vodovodna i kanalizacijska mreža u
poduzetničkoj zoni u dužini od 400
m.
IZGRADNJA VODOCRPILIŠTA SKOROTINCI
U lipnju su 1997. godine započeli
razgovori o problemu vodoopskrbe
i predradnjama za izgradnju novog vodocrpilišta između Otoka
i Komletinaca. Mještani su imali
velikih problema s vodoopskrbom
i to ponajprije ljeti kada je u najtoplijim danima pritisak bio toliko
slab da se voda gotovo nije mogla
koristiti. Razlog je bio nedostatan
kapacitet dvaju postojećih bunara
koji su davali 7 litara vode u sekundi, dok su potrebe Otoka 12 litara u
sekundi. Tada je donesena Odluka o
izgradnji novog vodocrpilišta.
U suradnji je Hrvatskih voda,
Hrvatske
elektroprivrede
te
Vinkovačkog vodovoda i kanali-
zacije i Općine Otok izgrađeno
novo vodocrpilište koje je pušteno
u rad 29. rujna 2000. godine. Investicija je bila vrijedna milijun kuna, a
u uz objekt je vodocrpilišta u vrijednosti od 750.000,00 kn izgrađena i
trafostanica za dovod električne
energije do objekta u vrijednosti od
250.000,00 kn.
23
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
MRTVAČNICA U OTOKU
Otvorenje je mrtvačnice u Otoku
bilo 5. kolovoza 2000. godine.
Nakon što je otočki župnik Antun Knežević blagoslovio središnji
križ i objekt mrtvačnice, dožupan
je Andrija Matić označio objekt
otvorenim. Zahvaljujući najprije
brojnim sponzorima i donatorima,
a ponajviše darežljivim Otočanima,
zatim župnim i mjesnim, odnosno
općinskim aktivnostima, objekt je
priveden svrsi. Objekt ima površinu
140 m2 te sve potrebne sadržaje za
organiziranje i provođenje pogreba.
Osim toga, objekt raspolaže terasom površine 290 m2. Izgradnja je
mrtvačnice iznosila 604.954,00
kn. Općina Otok dala je na upravljanje objekt mrtvačnice na mjesnom groblju u Otoku Komunalnom
poduzeću Vranjevo d.o.o. koje je
registrirano za upravljanje grobljem
i obavljanjem pogrebnih poslova.
Prema odredbama Zakona o grobljima (NN 19/98) i Pravilnika o
uređenju groblja i sahrani umrlih
(NN 2/62) u naseljenim se mjestima
u kojima postoji mrtvačnica sahrana umrlih vrši iz mrtvačnice. 2006.
izgrađena je ograda groblja čime je
ono poprimilo ozbiljniji izgled. U
izradu i postavljenje ograde uloženo
387.806,42 kn. Za mrtvačnicu je u
Otoku kupljena i rashladna komora
koja je iznosila 25.092,00 kn.
24
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
MRTVAČNICA U KOMLETINCIMA
2002. godine započela je priprema
projektne dokumentacije za izgradnju mrtvačnice u Komletincima na
lokaciji kod ulaza u mjesno groblje. 2003. dobivena je građevna
dozvola za izgradnju mrtvačnice,
nakon čega se krenulo u realizaciju
projekta. Projekt je završen u svibnju 2004.
U Komletincima je 29. lipnja
2004. otvorena i blagoslovljena
mrtvačnice koja je izgrađena pokraj
mjesnog groblja. Komletinački je
župnik Marko Karliček blagoslovio objekt, a potom je saborski
zastupnik Tomislav Čuljak rezanjem vrpce simbolično otvorio
mrtvačnicu. Josip Šarić i Marijan
Novoselac zahvalili su mještanima
na strpljenju te ukazali na potrebu
prihvaćanja novog načina sahrane kojim se mijenja tradicionalni oblik sprovodne povorke kroz
mjesto. Izgradnju je objekta finan-
cirala Općina Otok, a izgradila ga
je tvrtka „Eurco“ iz Vinkovaca.
Mrtvačnicom će upravljati Vranjevo, općinsko komunalno poduzeće.
U prosincu je 2004. asfaltirano
parkiralište i pristupna cesta na groblju u Komletincima te je uređen
dio ograde. U taj je posao Grad
Otok uložio 123.310,00 kn.
25
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ŠPORTSKO – REKREACIJSKI OBJEKTI
ŠKOLSKA ŠPORTSKA DVORANA U KOMLETINCIMA
15. rujna 1999. održana je u Komletincima svečanost otvorenja
novoizgrađene školske športske
dvorane, kao i obnovljenje zgrade
Osnovne škole „Vladimir Nazor“.
Sve je radove financiralo Ministarstvo razvitka i obnove u uku-
pnoj vrijednosti od 5,5 milijuna
kuna. Novoizgrađeni je prostor
otvorio ministar razvitka dr. Jure
Radić i ministar prosvjete i športa
mr. Božidar Pugelnik uz pomoć
učenika Josipa Šimića i Ane Čorić.
Na stadionu je NK „Otok“ tijekom
2002. i 2003. izgrađen športskorekreacijski centar u sklopu kojeg
je teren za boćanje, jedan teren za
tenis, svlačionice za mlade selekcije, ugostiteljski objekt s kuhinjom
i ljetnom terasom.
ATLETSKA STAZA
U dvorištu je Osnovne škole Josipa Lovretića u Otoku tijekom rujna 2005. izgrađena tartan atletska
staza dvoranskog tipa. Ima četiri
staze kružnog oblika gdje je duljina
prve staze 225 m te šest ravnih staza
duljine 120 m. To je prvi športski
objekt takve vrste izgrađen u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Gradnju je izvodila tvrtka „Concept“ iz
Zagreba.
MALONOGOMETNO IGRALIŠTE S UMJETNOM TRAVOM
U dvorištu je Osnovne škole Josipa
Lovretića 2008. izgrađen malonogometni teren s podlogom od umjetne trave. Umjetna je podloga
zapravo materijal sastavljen od gumirane plastike na koji dolazi umjetna trava debljine 5-6 centimetara,
na što se nanosi dvocentimetarski
sloj kvarcnog pijeska i mljevena
guma. Takva su igrališta poznata
pod nazivom mini-pitch i osmislila
ih je UEFA, krovna organizacija europskog nogometa, koja njihovim
postavljanjem u svakoj državi
članici potiče športsko druženje,
osobito među djecom i mladima.
Igralište u Otoku osigurano je u
suradnji s vodstvom Hrvatskog nogometnog saveza započetom još u
26
studenom 2006. godine, a izgradnju su vrijednu oko 180 tisuća kuna
zajednički financirali Grad Otok,
HNS i Županijski nogometni savez.
Pripremne je radove za postavljanje
nogometnog igrališta s podlogom
od umjetne trave obavilo Komu-
nalno poduzeće „Vranjevo d.o.o.“.
Mini-pitch igralište odgovara gradskim sredinama, a to je igralište u
Otoku iznimno posjećeno jer je
ugođaj igranja nogometa na otvorenom ljepši od igranja u dvorani ili
na betonskoj podlozi.
27
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
STAMBENO ZBRINJAVANJE
„MODEL D“ I „MODEL E“
STAMBENOG ZBRINJAVANJA U OTOKU
Tadašnje je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva 2007. godine pokrenulo inicijativu stambenog zbrinjavanja po različitim modelima.
Već je 2009. godine postalo jasno
kako je interes za takve vrste stambenog zbrinjavanja izuzetno velik.
Čitav se postupak ostvarivanja prava
provodi po dva modela stambenog
zbrinjavanja. To je „Model D“ koji
se odnosi na darivanje građevinskog
zemljišta u državnom vlasništvu
i darivanje građevnog materijala
za izgradnju obiteljske kuće ili
„Model E“ koji se odnosi na darovanje građevnog materijala za
popravak, obnovu i nadogradnju
obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće
na građevinskom zemljištu u
vlasništvu podnositelja zahtjeva (za
popravak, obnovu i nadogradnju
obiteljske kuće ili stana, za izgradnju obiteljske kuće na građevnom
zemljištu, za organiziranu ugrad-
nju građevnog materijala ratom
uništenog ili oštećenog stambenog objekta u kojem je prebivano do
1991. godine i za kojeg nije podnesen zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi) koji se podnosi pri
regionalnom uredu u Vukovaru.
„Model E“
U Gradu je Otoku realizirano 40
projekata po Modelu E.
„Model D“
Priča je o ovom modelu pokrenuta
ranije u okviru izrade Prostornog
plana Općine Otok.
21. prosinca 2009. godine od Ministarstva je regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva
dobivena suglasnost za stambeno
naselje „Petkovac“. Prijedlog je
parcelacijskog elaborata napravljen u lipnju 2010. godine, dok je
iduće godine, dakle, u veljači 2011.
donesen Detaljni plan uređenja
stambenog naselja Petkovac. Do
sada je izdano više od 70 suglasnosti za stambeno zbrinjavanje
darivanjem građevinskog zemljišta
u državnom vlasništvu i osnovnog
građevinskog materijala. U svibnju
je 2012. godine Ministarstvo objavilo početak postupka javne nabave
za izradu projektne dokumentacije i
ishođenje potrebnih dozvola i potvrda za izgradnju infrastrukturnih objekata u naselju Petkovac. Potpisan
je ugovor s ovlaštenim projektantima koji su projektirali izgradnju
infrastrukture u naselju Petkovac.
Istovremeno je raspisan i natječaj
za parcelaciju radi stvaranja parcela
za obiteljske kuće, prostore javnog
sadržaja i infrastrukturne građevine.
Nakon što se provede parcelacija,
ishodit će se građevna dozvola za
početak gradnje komunalne infrastrukture u naselju Petkovac.
SREDNJA ŠKOLA „OTOK“
Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i športa dalo je pozitivno mišljenje
u listopadu 2007. na Pismo namjere s Elaboratom o utemeljenju
srednje škole u Otoku. Ovo ministarstvo podržava incijativu Grada
Otoka za utemeljenjem Srednje
škole kao i pokretanje propisanog
postupka njezina ostvarivanja.
U dokumentu kojeg je potpisao
Želimir Janjić, tadašnji državni
tajnik, navodi se da je inicijativa za
utemeljenje srednje škole u Otoku
realna i opravdana posljedica kontinuiteta i tradicije školstva na ovom
području te jačanja postojećeg sustava društvenih djelatnosti u skladu
sa županijskim perspektivama raz28
voja. Osnivanjem srednje škole u
Otoku unaprijedile bi se obrazovne
mogućnosti učenika, smanjili financijski izdaci te ublažio pritisak
na srednje škole u susjednim gradovima.
Vijećnici su Županijske skupštine
25. listopada 2007. donijeli Odluku o osnivanju Srednje škole
„Otok“. Škola je upisana u sudski registar Trgovačkog suda u
Osijeku, a potom je i dobila svoj
matični broj u Državnom zavodu za
statistiku gdje nosi oznaku djelatnost tehničkog i strukovnog srednjeg obrazovanja. Zemljište je za
gradnju srednje škole kupio Grad
Otok. Lokacija će buduće srednje
škole biti uz športsko-rekreacijski
centar u blizini nogometnog stadiona, a ulaz će biti iz ulice Eugena Kvaternika. Ministarstvo je
znanosti odobrilo idejni projekt,
ali i suglasnost na programskopedagoške osnove kojima su odobrena 32 razredna odjeljenja. Škola
će biti višenamjenska, sa sljedećim
programima: drvodjelski tehničar,
poljoprivredni tehničar, građevinski
tehničar, elektrotehničar, upravni
referent, kuhar te program opće
gimnazije. Pored objekta škole
planira se i izgradnja trodijelne
nastavno-športske dvorane koja će
imati 500 sjedećih mjesta.
29
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ZEMLJIŠNA POLITIKA
2002. godine pristupilo se izradi prijedloga Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim
zemljištem u Općini Otok koji je
trebao zadovoljiti mnoge zahtjeve
i potrebe različitih interesnih skupina. Također, u programu je bilo
potrebno predvidjeti površine za
povrat zemljišta oduzetoga za vrijeme jugoslavenske komunističke
vladavine. Cilj je programa bio
stavljanje u funkciju poljoprivrednih površina koju bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla
kupiti, a istovremeno i zadržati radna mjesta Otočana i Komletinčana
u sustavu PIK-a Vinkovci. Tako je
održano desetak sastanka sa predstavnicima županije, Ministarstva
poljoprivrede, Sindikata PIK-a
Vinkovci, Općine Otok i poljoprivrednika.
20. svibnja 2003. Općinsko vijeće
donosi
Program
raspolaganja
zemljištem u vlasništvu Republike
Hrvatske. Ukupna je površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu
države iznosila 1 851 ha 82 a 09
m2, površine određene za povrat
imovine 557 ha 45 a 12 m2,
površine određene za prodaju 825
ha 69 a 47 m2, površine određene
za koncesiju 410 ha 19 a 52 m2,
površine određene za nepoljoprivredne namjene 58ha 47 a 98 m2.
Maksimalna površina koja se može
prodati pojedinom OPG-u, fizičkoj
ili pravnoj osobi koja se bavi ratarskom proizvodnjom iznosi 20 ha
oranice.
7. studenog 2003. traži se pismeno očitovanje Ministarstva poljoprivrede o dostavljenom Programu
raspolaganja
poljoprivrednim
zemljištem, odnosno o mogućim
nedostacima, 8. siječnja 2008.
ministar Čobanković i potpisuje tu
suglasnost. Time program postaje
odobren i mogu se započeti radnje
potrebne za provedbu programa.
Usklađuje se stanje s katastrom i
gruntovnicom, rade potrebne parcelacije i ostale pripremne rad30
nje za objavu prvog natječaja za
kupnju državnog poljoprivrednoga
zemljišta.
11. rujna 2008. objavljuje se
Natječaj za kupnju državnog poljoprivrednog zemljišta u Gradu Otoku.
Natječaj je objavljen za 233,6358
ha, od toga u Otoku 82,8854 ha i u
Komletincima 150,7504 ha. Na odluku je Gradskog vijeća Ministarstvo poljoprivrede dalo suglasnost
i potpisani su ugovori s 18 OPG-a
koji su kupili zemljište.
19. ožujka 2010. donesena je
Odluka o raspisivanju javnog
natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u
Gradu Otoku i usvojen je prijedlog gradonačelnika da se imenuje
povjerenstvo. Time je obuhvaćeno
319 ha, od toga 213 ha u Otoku i
106 ha u Komletincima. Određena
je početna cijena za katastarske
općine u iznosu 15.023,00 kn.
Gradsko je vijeće donijelo Odluku
o raspisivanju javnog natječaja za
321 ha poljoprivrednog zemljišta
19. svibnja 2010., a na natječaj je
stiglo 47 ponuda. Ministarstvo je
poljoprivrede dalo suglasnost i na
drugi natječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta, nakon čega
su sklopljeni ugovori o kupnji s 28
OPG-a za ukupno 321 ha.
2. studenog 2011. raspisan je
Natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Gradu
Otoku. Natječajem je obuhvaćeno
652 ha. Gradsko je vijeće Grada
Otoka donijelo Odluku o najpovoljnijoj ponudi za zakup na koju je
Ministarstvo poljoprivrede dalo
suglasnost. Potpisani su ugovori s
34 zakupoprimca na rok od 5 godina
DUGOGODIŠNJI ZAKUP
2011. godine Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je ugovor s PIKom Vinkovci o dugogodišnjem zakupu 382 ha na rok od 50 godina.
POVRAT ZEMLJIŠTA
Povrat je zemljišta oduzetog za vrijeme jugoslavenske komunističke
vladavine u Gradu Otoku započeo
2009. godine i do kraja su 2012.
godine riješena 74 predmeta te
je vraćeno oko 450 ha zemljišta
prijašnjim vlasnicima. Time je
proces povrata zemljišta u kratko
vrijeme doveden gotovo do samog
kraja što predstavlja najbolje proveden proces povrata zemljišta u Vukovarsko – srijemskoj županiji.
31
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
NEKAD I SAD
Ožujak 2013.
Godina XIII., broj: 52
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
OTOK
32
33
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
SOCIJALNA SKRB
U travnju je 2002. godine donesena Odluka o ostvarivanju prava
na pomoć za podmirenje troškova
stanovanja i drugih prava u sustavu
socijalne skrbi. Ranijim je zakonom općina bila dužna osigurati
5% iz proračuna za zadovoljavanje
potreba građana u socijalnoj skrbi.
Izmjenama je i dopunama zakona
brisano tih 5% pa to pravo pripada
svim osobama koje aktom općine
ispunjavaju uvjete. Pomoć se odnosi na najamninu, komunalnu naknadu, struju, vodu, odvoz komunalnog otpada i dimnjačarske usluge.
Općina je Otok iz svog proračuna
osigurala sredstva za pomoć socijalno najugroženijim obiteljima
na području Općine Otok. U tu
skupinu ulaze osobe koje primaju
pomoć za uzdržavanje iz Centra
za socijalnu skrb, branitelji koji
su nezaposleni, umirovljenici čije
mirovine ne prelaze visinu dostatnu
za uzdržavanje, nezaposlene osobe
bez prihoda, invalidne i hendikepirane osobe te stare i nemoćne osobe.
U taj su program uvrštene starije
i nemoćne osobe, tj. osobe treće
životne dobi kojima nije najpotrebnija novčana pomoć, već pomoć i
njega u kući.
VRSTE POMOĆI:
pomoć za podmirenje troškova
stanovanja (najamnina, komunalna
naknada, električna energija, voda
, dimnjačarske usluge te usluge
odvoza komunalnog otpada),
- jednokratne novčane pomoći
koje se mogu dodijeliti socijalno
ugroženim obiteljima ili osobama
u slučaju kada nisu u mogućnosti
djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe.
Jednokratne se novčane pomoći
dodjeljuju najčešće u slučaju
rođenja djeteta, bolesti ili smrti
člana obitelji te u slučaju elementarnih nepogoda i drugih posebnih
nevolja.
PREGLED IZDVAJANJA ZA SOCIJALNU SKRB:
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
PROVOĐENJE PROGRAMA MINISTARSTVA SOCIJALNE
POLITIKE I MLADIH “DNEVNI BORAVAK I POMOĆ U
KUĆI STARIJIM OSOBAMA“
Grad Otok među prvima je u
Hrvatskoj još 2004. godine
počeo s provođenjem programa
„Dnevni boravak i pomoć u kući
starijim osobama“
tadašnjeg
Ministarstva obitelji, branitelja
i međugeneracijske solidarnosti. Program je podrazumijevao
pomoć u kući starijim osobama, a
2008. godine usluge su proširene
prilagođavanjem i opremanjem stare
kinodvorane u Otoku, na usluge
Dnevnog boravka. Ministarstvo je
socijalne politike i mladih preuzelo
provođenje i financiranje programa
u istom obliku od 2012. godine, a
Grad Otok nastavio je sufinancirati
provođenje programa.
Usluge su namijenjene svim starijim osobama koje žele zadovoljiti
svoje potrebe za druženjem, aktivnim provođenjem slobodnog vremena i prevladavanjem usamljenosti. Prednost koju nudi program
jest pružanje mogućnosti da ljudi
treće životne dobi ostanu u svojim
domovima što je moguće duže i da
im se u tome pomogne kroz usluge
međugeneracijske
solidarnosti.
Među korisnicima se stvara osjećaj
zadovoljstva i sigurnosti, smanjuje
se osjećaj nemoći i napuštenosti.
Kroz program se senzibilizira lokalna zajednica za potrebe starijih osoba, potiče dobrosusjedska
pomoć i solidarnost među generacijama u smislu približavanja mlađe
generacije starijim sugrađanima uz
prijenos znanja i iskustva starijih na
mlađe.
U prostoru se Dnevnog boravka
organiziraju različite radno-okupacijske i druge aktivnosti koje
omogućavaju aktivno provođenje
slobodnog vremena i potiču socijalno uključivanje starijih. Svakodnevno se okupljaju stariji
građani gdje se zajednički druže
uz tople napitke, dnevni tisak, TV
program ili društvene igre. Svim
je zainteresiranima omogućeno
mjerenje krvnog tlaka i razine šećera
u krvi. Korisnicima koji u svojim
domovima nemaju osigurane uvjete
omogućeno je i održavanje osobne
higijene u kupaonici te pranja i
sušenja rublja.
Korisnici su usluga osobe starije od
65 godina, osobito one koje žive u
samačkim kućanstvima i one kojima članovi obitelji ne mogu osigurati potrebnu skrb, osobe teškog
socijalnog i materijalnog stanja,
osobe narušenog zdravlja i smanjenih funkcionalnih sposobnosti.
Korisnicima gerontodomaćice i
pomoćni radnici pružaju pomoć u
svakodnevnim životnim aktivnostima, a samim tim stvaraju uvjete
za dostojanstveno, kvalitetno i sigurno življenje u vlastitom domu.
Usluge se pružaju na području organiziranja dostave namirnica i pripreme obroka, održavanja čistoće
stambenog prostora i održavanja
okućnice, pomoć pri administrativnim poslovima, brige o osobnoj
higijeni i psiho-socijalna podrška
kroz razgovore i druženja radi prevladavanja samačke usamljenosti.
U Otoku i Komletincima uslugama
“Pomoć u kući” obuhvaćeno je 225
korisnika, a na pružanju usluga zaposleno je 15 osoba, većinom iz
skupine dugotrajno nezaposlenih
i teže zapošljivih skupina što daje
dodatnu vrijednost ovom programu.
POLICIJSKA POSTAJA OTOK
Policijska postaja Otok pokriva
područje Grada Otoka, Općinu
Privlaka i Općinu Nijemci s
mjestima Nijemci, Donje Novo
Selo, Podgrađe, Apševci, Lipovac, Đeletovci, Banovci i
Vinkovački Banovci. Policijska
postaja na području svoje teritori-
34
jalne nadležnosti obavlja poslove
temeljne, granične, kriminalističke
policije, a poslove prometne policije obavlja Postaja prometne policije
Vinkovci. Upravni poslovi (prijave
promjene prebivališta i boravišta,
izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih doz-
vola, rješavanje statusnih pitanja
stranaca, državljanstva i dr.) za
građane i pravne osobe iz navedenih
mjesta koja teritorijalno pripadaju
ovoj policijskoj postaji obavljaju se
u Otoku od listopada 2008.1
1
www.mup.hr
35
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
JAVNI RADOVI
Program javnih radova financira Hrvatski
zavod za zapošljavanje zajedno s Gradom
Otokom. Izvode se uglavnom u komunalnim djelatnostima, kao što je održavanje
javnih površina, rekonstrukcija pješačkih
staza, čišćenje kanalske mreže i ostalo.
JAVNI RADOVI 1999.
32 su razvojačena hrvatska branitelja
četiri mjeseca radila na čišćenju kanalske mreže, uređenju Virova, izgradnji
spomen-parka, uređenju javnih površina,
uređenju okoliša vodocrpilišta, uređenju
groblja te na dovršenju mrtvačnice.
JAVNI RADOVI 2001.
Trajali su od 8. listopada do 7. prosinca
2001., a sudjelovalo je 25 osoba.
Posebno izdanje
Glasilo Grada Otoka
GRAD OTOK OTVARANJEM BROJNIH
ISPOSTAVA POSTAO I
ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE
Otok je dobivanjem statusa grada
2006. godine postao i administrativno središte jer je tim statusom
bila ostvarena mogućnost otvaranja
brojnih ispostava koje su olakšale
život građanima Otoka, Komletinaca i okolnih mjesta.
Tako je Uredbom o izmjenama i
dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda državne uprave u
županijama od 3. rujna 2007. godine unutar Ureda državne uprave
u Vukovarsko-srijemskoj županiji
za područje Grada Otoka, Općine
o prostornom uređenju i gradnji poslovi izdavanja lokacijskih
i građevinskih dozvola prelaze u
nadležnost županija i velikih gradova. Krajem 2009. godine Zakonom o osnivanju Agencije za
plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu
i ruralnom razvoju poslovi plaćanja
novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prelaze u nadležnost Agencije.
Grad Otok preuredio je prostor u
kojem su smješteni uredi i prepustio na korištenje bez naknade.
Privlaka i Općine Nijemci ustrojena Ispostava Otok sa sjedištem
u Otoku u ulici Vladimira Nazora
1/I. U toj su Ispostavi predviđeni
samostalni izvršitelji iz raznih
upravnih
područja:
društvene
djelatnosti, poljoprivrede, obrta,
imovinsko-pravnih poslova, opće
uprave-matičarstva te prostornog uređenja i graditeljstva. Od 1.
siječnja 2008. godine Zakonom
Prostor trenutno dijele s Upravnim
odjelom za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije i s Poljoprivredno-savjetodavnom službom.
U sastavu Ispostave funkcioniraju
i dva matična ureda- Matični ured
Otok i Matični ured Nijemci u Nijemcima. Ispostava obavlja raznolike poslove: skrb o hrvatskim
braniteljima i njihovim obiteljima,
JAVNI RADOVI 2003.
Trajali su od 2. lipnja do 31. kolovoza
2003. i sudjelovalo je 16 osoba.
JAVNI RADOVI 2010.
Trajali su od 26. travnja do 25. listopada
2010. i sudjelovalo je 25 osoba.
JAVNI RADOVI 2011.
Započeli su 19. travnja 2011. i sudjelovalo
je oko 50 osoba.
JAVNI RADOVI 2012.
Započeli su 15. travnja 2011. i sudjelovala
je 31 osoba.
36
OTOČKI List
prava stradalnika II. svjetskog rata
i poraća, civilnih i mirnodopskih
žrtava, poslove davanja odobrenja
za pružanja humanitarne pomoći,
odobravanje besplatne pravne
pomoći, izdavanja radnih knjižica,
izdaje potvrde o činjenici života,
potvrde o uzdržavanju, priznanja
prava na zdravstvenu zaštitu osobama koje to pravo ne mogu ostvariti po drugim osnovama, obavlja poslove vezane za obrt, povrat
oduzete imovine, izvlaštenja, prenamjene poljoprivrednog zemljišta,
izdavanja znaka pristupačnosti,
vođenje raznih upisnika, matičarske
poslove (rodni, vjenčani, smrtni
listovi, domovnice) i brojne druge
poslove. U prosjeku se godišnje
zaprimi oko 7000 predmeta (upravnih i neupravnih), a postotak
je rješavanja visokih 99%. Svi su
djelatnici izuzetno stručni i savjesni
što potvrđuju i rezultati rada.
Grad Otok je krajem 2006. završio
uređenje prostora za urede Ispostave
Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje i Ispostavu Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje.
Na Dan grada 13. srpnja 2007. otvorena je Ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje.
Ispostavu je otvorio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. 4. veljače
2008. godine u Otoku je otvorena
i Ispostava Zavoda za zdravstveno
osiguranje. Otvaranjem Ispostave
HZZO-a i prije otvorene Ispostave
HZMO-a građanima Otoka i okolnih mjesta omogućeno dobivanje
odgovarajućih usluga.
Ispostava Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje otvorena je 1. lipnja
2011. pa su time nezaposlenim
građanima
dodatno
smanjeni
troškovi jer su sve morali obavljati
u Vinkovcima. U Otoku se mogu
vršiti redovne mjesečne prijave,
individualna savjetovanja i grupna
informiranja.
37
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
KULTURA
manifestacije u realizaciji programa Otočkog proljeća sudjeluju
Kulturno-umjetničko društvo „Josip Lovretić“ iz Otoka i Kulturnoumjetničko društvo „Filipovčice“ iz
Komletinaca, većina udruga, klubova, društava, zajednica i ustanova
koje djeluju na području grada. Na
Glasilo Grada Otoka
KONJIČKA MANIFESTACIJA „ZLATNE GRIVE“
OTOČKO PROLJEĆE
Kulturni je život Grada Otoka
ponajviše
obogaćen
Otočkim
proljećem, kulturnom, gospodarskom i športskom manifestacijom koja se od 1993. godine
tradicionalno održava u svibnju i
lipnju s bogatim i sadržajnim programom. Uz organizacijski odbor
OTOČKI List
takav se način još više afirmiraju i
potiču na rad. Manifestacija ima
cilj očuvanje i razvijanje šokačke
i slavonske kulturne baštine. Ove
će se godine održati XXI. po redu
Otočko proljeće s brojnim i već prepoznatljivim manifestacijama:
Na pašnjaku je Čistine izgrađen
improvizirani prostor za konjički
šport koji je uredila Konjogojska
udruga „Otok“, a gdje se u sklopu
programa Otočkog proljeća tradicionalno održava konjička manifestacija pod nazivom „Zlatne
grive“. U sklopu se manifestacije
organizira izložba konja članova
Konjogojske udruge „Otok“, turnir
u teklićkom jahanju, dresurnom jahanju, natjecanja u vožnji dvoprega
i preskakanju prepona. Osobitu pozornost brojne publike pobuđuju
tradicionalna natjecanja u potkovijadi i utovaru trupaca «vagačom».
Svrha je manifestacije promocija
konjogojstva, uzgoja i očuvanja
pasmina, ali i promocija konjičkog
športa. Manifestacija ima obrazovni
i natjecateljski sadržaj. Manifestaciji treba dati veće značenje i izgraditi
odgovarajuću športsko-rekreacijsku
zonu koja će postati središte ukupne
konjogojske aktivnosti i konjičkog
športa šireg područja.
KULENIJADA
Otočani tradicionalno organiziraju
Otočku kulenijadu čiji je specijalitet
upravo kulen od domaćih pasmina
svinja. Na kulenijadi se natječu
DJEČJE OTOČKO PROLJEĆE
Samostalna je to priredba koja
se održava od 1994. godine, a na
kojoj se rado predstavljaju djeca
38
osnovnoškolskog uzrasta. Mjesto
se održavanja svake godine mijenja, jedanput je to osnovna škola u
Otoku, drugi put škola u Komletincima.
proizvođači u kakvoći kulena. Vrši
se degustacija visoko ocijenjenih
kulenova, dodjeljuju se priznanja i
nagrade najboljim proizvođačima.
Organizira se obilna večera tradicionalne slavonske kuhinje, slavonske rakije, osobito šljivovice, vina i
ostalog pića, uz cjelovečernju pratnju slavonskih glazbenika. Cilj je
promoviranje domaćeg slavonskog
kulena, povezivanje proizvođača iz
cijele Hrvatske, promoviranje mesa
od crne slavonske pasmine svinja
kao buduće ekološke hrane, reklamiranje kulena, prikaz običaja ovog
kraja (narodne nošnje i sl.). Do sada
je održano 12 uspješnih kulenijada. Prva se kulenijada održala 30.
svibnja 2001. godine u organizaciji
Udruge uzgajivača crne slavonske
pasmine svinja čiji je predsjednik
tada bio Zdravko Andabaka.
39
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Godina XIII., broj: 52
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
MOTORIJADA
Inicijativa za pokretanje ove manifestacije pripada Moto-klubu „Gospodari vjetra“ Otok. Oni već 6 godina za redom uspješno organiziraju
okupljanje bajkera u lipnju, a sve
nakon tradicionalne vožnje ulicama
Otoka i Komletinaca i prigodnih
igara redovito završava najboljim
moto-partijem sezone s najaktualnijim rock-bendovima hrvatske glazbene scene.
U OTOKU MOBA
To je mlada priredba koja se veže
uz Otočko proljeće. Do sada je
održana tri puta i svake godine
broji sve više sudionika. Osnovni je
moto priredbe prikaz radnoga ruha
Slavonije i Baranje. Prijavljene se
40
kandidatkinje i kandidati natječu
u trima kategorijama- cure, snaše i
momci – baje. Prosudbeno povjerenstvo čine etnolozi koji procjenjuju cure, snaše i momke na temelju
višestrukih kriterija. Za organizac-
iju je te uspješne revijalne smotre
slavonskoga radnog ruha zaslužna
Udruga dramskih amatera „Josip
Kosor“.
41
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
MIMOHOD KULTURNO-UMJETNIČKIH DRUŠTAVA
Središnji je to i najsvečaniji događaj
svakog Otočkog proljeća koji okuplja veliki broj kulturno-umjetničkih
društava iz svih dijelova Hrvatske,
ali i susjednih država BiH i Srbije.
Povorka se mimohoda svake godine
kreće od Poljoprivredne zadruge u
Otoku prema Trgu kralja Tomislava.
Uvijek ju prati i revija svatovskih
zapreka te brojni jahači. Nakon
mimohoda kulturno se umjetnička
društva predstavljaju Otočanima i
njihovim gostima bogatim programima karakterističnima za kraj iz
kojeg dolaze.
SMOTRA PROLJETNIH OBIČAJA
Priredba je posvećena slavonskoj
tradicijskoj baštini, izvornoj pjesmi
42
i zavičajnom govoru. Održana je
prvi put 2008. godine u organizaci-
ji Pjevačke skupine „Vezenke“ i
Udruge „Hrvatska žena“ iz Otoka.
Glasilo Grada Otoka
JOSIP LOVRETIĆ
svećenik, preteča hrvatske etnografije
Stvaralaštvo se Josipa Lovretića
može podvesti pod misao da ‘’sve
što je u narodu iz naroda je. Smije
se pobilježiti i ostaviti narodu na
spomen’’.
Rođen je 30.lipnja 1865. u Otoku.
U Vinkovcima završava gimnaziju, a nakon završene bogoslovije
u Đakovu za svećenika je zaređen
25. veljače 1888. Službovao je u
Đakovu i Vrpolju, a najviše je vremena proveo kao župnik u Gradištu,
od 1902. do 1920. Lovretić je bio
vrlo aktivan kako u duhovnom,
tako i u društvenom životu. Bio je
crkvenu godinu vjernici oblačili u
ruho određene boje. On je bio svjestan činjenice da su se narodne
nošnje teško pronalazile pa im je
nesebično pomagao nabavljajući im
materijale i kreirajući modele i simbole. Lovretićev je književni opus
vrlo osebujan. Najveći broj tekstova zauzima ljubavna tematika, dok
se radnja smješta u slavonsko selo
početkom 20. st. U pripovijetkama
Dvije jetrve, Šarena jabuka, Na Antunovo vidljivi su osnovni elementi
Lovretićeve poetike, npr. zavist,
zabrana ženidbe, darivanje mlade,
zaokupljen slavonskim seljakom
kojega je proučavao kroz običaje,
nošnju, navike, kuću i pjesmu. Uz
bavljenje etnografijom, bavio se i
bilježenjem narodnih priča i crtica
koje upotpunjuje isječcima iz narodne poezije i običaja. U Gradištu
u početku nije bio omiljen, no s
vremenom su mu se počeli diviti. U
vrijeme njegovog djelovanja liturgija se obavljala na latinskom jeziku , što je predstavljalo poteškoće
u razumijevanju jer narod nije bio
dovoljno obrazovan. Lovretić ih je
uključio u bogoslužje tako što su se
prema određenim pravilima kroz
opis narodnog ruha, uloga narodnih
pjesama i običaja i dr. Tu je opet
vidljiva činjenica kako je Lovretić
prvenstveno bio folklorist- etnograf
koji sam stvara priče približavajući
se tako slavonskom seljaku. Odmak
od ljubavne fabule Lovretić čini pripovijetkom Uoči Biskupova dana u
kojoj tematizira odnose seljaka u
zadrugama. Iz Lovretićeve proze
progovara duh protorealizma i realizma, no te zakonitosti ne ostvaruje
do kraja jer želi djelovati prosvjetiteljski i tendenciozno ugledajući
se na slavonsku književnu baštinu.
Pripovijetka Marica objavljena je
Smotra se običaja proljetne ophodnje održava u Komletincima već tri
godine za redom, a uvrštena je u
nematerijalnu kulturnu baštinu RH
16. rujna 2011. Kulturna je to manifestacija koja okuplja KUD-ove
koji u svom izvedbenom programu
njeguju proljetne običaje. Organizator je priredbe KUD „Filipovčice“,
a suorganizator Udruga žena
„Gagulanke“.
PJESMA I RIJEČ ZAVIČAJNA
OTOČKI List
1887., u isto vrijeme kada izlaze i
najpoznatija djela Ante Kovačića
pa se Marica po nekim stilskim i
tematskim osobinama može vezati
uz Kovačićevu poetiku. Lovretić
opisuje odnos sela i grada. Pisao
je i prigodnice rimovanim desetercem u kojima opjevava događaje
vezane uz zajednicu ili pojedince.
1896. napisao je i tiskao zbirku
Pjesmice za igru u kolu koja sadrži
6954 stihova. Najveću riznicu
pisanoga blaga pronalazimo u
Lovretićevom etnografskom radu.
Predstavnik je svakako monografija
Otok koja služi kao nezaobilazna
građa za rekonstrukciju jezičnih
i etnografskih osobina hrvatskog
stanovništva u Slavoniji u 19. st.
On donosi i podatke o pravnim,
društveno-političkim i folklornim
osobitostima i u selima Privlaka i
Komletinci te selima vinkovačkog,
županjskog i vukovarskog kraja.
Lovretić običaje dijeli vrlo slikovito. To su običaji kod jela i posla, običaji prela i posila, pravni
običaji u zadrugama, običaji u
druženju, običaji za poklade, Božić,
Uskrs, Badnjak, Cvjetnicu… Ostala njegova poznatija i važnija
djela su Narodna nošnja u Privlaci
i Otoku kod Vinkovaca(1886.),
Kraljičari i kraljice (1869.), Svatovski običaji u Otoku(1897.),
Milo za drago(1897.), Na raspuću
(1897.), Čikini ulari(1897.), Seoski
čobanin (1897.), Orubljica (1897.),
Filipovčica(1897.), Na Dunavu
(1897.),…
Općina Otok je prigodom obilježavanja 140. obljetnice
rođenja Josipa Lovretića obnovila
njegov grob u Čardaku u BiH. Sve
je radove izvela otočka klesarska
tvrtka, a cjelokupan je iznos financirala Općina Otok.
43
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
Josip Kosor
Pjesnik, romanopisac, dramatičar,
autor mnogih pripovijesti, putopisa,
feljtona. Najpoznatija Kosorova
drama „Požar strasti“ prikazuje sukob između dobra i zla, a u središtu
su zbivanja ljudi sa sela i njihova
instinktivna ljubav za zemlju.
Iako su mu neki radovi locirani u
drugim područjima (Dalmacija,
Bosna) i sredinama (Zagreb, Beograd, Pariz, London, Moskva), Josip Kosor prvenstveno je osebujni
slikar Slavonije svog vremena. Dva
glavna Kosorova djela, drama Požar
strasti i roman Rasap obrađuju aktualnu slavonsku šokačku problematiku s društvenog i psihološkog
stajališta, u okvirima procesa
raspadanja seljačkih zadruga u Slavoniji.
Plodni je i raznovrsni Josip Kosor u
svom opsežnom književnom opusu
fiksirao niz problema i pojava iz do-
tad neuobičajenog aspekta. Njegova
se psihološko-naturalistička metoda
u opisima seljačkog života, strast i
nagon kao bitni pokretači ljudskih
sudbina te niz drugih elemenata
njegova stvaralačkog postupka
očitovala u hrvatskoj književnosti
početkom ovog stoljeća buntovno,
smiono, inovatorski. Rođen je prije
120 godina u Trbounju kod Drniša
1879. Josip Kosor je došao u Slavoniju kao četverogodišnje dijete
i živio u njoj do svoje osamnaeste
godine. Bio je općinski pisar u
Otoku i ovrhovoditelj u Privlaci,
da bi poslije postao svjetski putnik
(Austrija, Njemačka, Francuska,
Engleska, Švicarska, Skandinavija,
Rusija, Čile). Boravak u Slavoniji
bio je od presudnog značenja za
Kosora. Umro je u dubokoj starosti
u Dubrovniku 1961., a povodom
10. obljetnice smrti otkriveno mu
je u Otoku poprsje koje je izradio
Vanja Radauš.
Znanstveni kolokvij o Josipu Lovretiću
Neizmjeran je prinos svećenika i
zapisivača narodnoga života Josipa
Lovretića hrvatskoj etnologiji, a upravo se o njemu govorilo na znanstvenom kolokviju upriličenom u
sklopu 10. pjesničkih susreta Dre-
novci u Otoku 7. studenog 1998.
godine. Po se njegovu znakovitom
i opsežnom monografskom djelu
Otok smatra pretečom hrvatske
etnologije. U povodu 50. obljetnice Lovretićeve smrti, objavljeni
prilozi sa znanstvenog kolokvija
prilog su njegovom velikom djelu.
Prilozi su u nakladi Hrašća iz Drenovaca tiskani u 300 primjeraka, a
urednici su Helena Sablić – Tomić i
Goran Pavlović.
Večeri Josipa Lovretića
Okupljaju velik broj kulturnih
djelatnika Otoka i Komletinaca,
goste iz Vinkovaca i ljubitelje
pisane riječi slavonske kulturne
baštine, zaljubljenike u tradicijsku
kulturu, čuvare običaja i izvorne
44
pjesme, kazivače, pučke pjesnike
i pripovjedače. Središnja je tema
svakako svećenik Josip Lovretić,
čovjek koji je nikao iz šokačkog
miljea i koji je strpljivo i s puno
ljubavi prikupljao etno-građu na
temelju koje je nastala monografija
Otok, djelo koje se smatra biserom
hrvatske etnografije i na koje su
Otočani iznimno ponosni.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Znanstveni kolokvij „Josip Kosor“
Znanstveni je kolokvij posvećen
Josipu Kosoru održan 6. listopada 2002. Kolokvij su zajednički
upriličili Općina Otok i Organizacijski odbor Pjesničkih susreta Drenovci. Moderator je kolokvija bio
akademik Dubravko Jelčić. Svoje
su znanstvene uratke predstavili dr.
sc. Branka Brlenić Vujić iz Osijeka
„Kosorova Rotonda“, dr. sc. Katica
Čorkalo „Udio Dubravka Jelčića
u proučavanju i promicanju Kosorova djela“, mr. sc. Ivica Matičević
„Pristup biblijskom predlošku
Kosorovoj drami Pomirenje“, dr.
sc. Antun Pavešković „Smiljka
vječna“, „Mit legenda drama“ mr.
sc. Ana Lederer , „Caffe du Dome“
dr. sc. Julijana Matanović, „Glavne
karakteristike Kosarove proze“,
Igor Mrduljaš „Kosor u novijem
hrvatskom glumištu“, dr. sc. Cvjetko Milanja „Kosorova lirika“,
dr. sc. Stanislav Marjanović „Prohaska i Kosor“, Miro Međimurec
„Praizvedba Kosorove drame
Maske na paragrafija“, dr. sc. Anica
Bilić „Modernost dviju Kosorovih
novelističkih zbirki Optužba i Crni
glasovi“.
U povodu 50. obljetnice smrti
Josipa Kosora ( 1961.-2011.), u
sklopu Dana Ivana i Josipa Kozarca, u Otoku je u petak 14. listopada 2011. održan Znanstveni
skup „Život i djelo Josipa Kosora“
, večer poezije i pjesme „Milovo
sam garave i plave“ te dodjela nagrada. Sve je započelo u središtu
grada podno spomenika Josipu Kosoru gdje su se okupili znanstvenici
koje je dočekao gradonačelnik Josip Šarić sa svojim suradnicima.
Znanstveni se skup „Život i djelo
Josipa Kosora“ održao u otočkoj
šumariji. Na tom se znanstvenom
skupu okupilo nekoliko znanstvenika s područja književnosti koji se u
svom radu bave i istraživanjem lika
i djela Josipa Kosora, književnika
koji je jedan dio svog života proveo u Otoku. Bili su to Anica Bilić,
Branka
Brlenić
Vujić, Marica Grigić,
Miroslav S. Mađer,
Ivica
Matičević,
Antun Pavešković i
Vesna Vlašić. Moderator je i voditelj
bio akademik Dubravko Jelčić. Na
tom se znanstvenom
skupu moglo čuti
dosta
zanimljivih
pojedinosti o kojima građani Otoka i ne znaju baš
previše. Naime, Josip Kosor u Otok
se iz Dalmacije doselio u četvrtoj
godini života. U Otoku je proveo
cijelu svoju mladost. U njegovim
se književnim djelima ( Rotonda,
Rasap, Požar strasti, U “Caffe du
Dome”) često spominju poznati toponimi, ljudi koji su bili dio otočkog
društvenog života, običaji i druge
zanimljivosti vezane uz naš grad.
Na kraju se znanstvenog skupa obratio i gradonačelnik Šarić koji je
iskazao iznimno zadovoljstvo što se
završna večer Dana Josipa i Ivana
Kozarca održala upravo u Otoku,
gradu s kojim su
povezana dva velika
književna imena, ime
Josipa Kosora i Josipa
Lovretića. Program
se te završne večeri
nastavio u Restoranu „Otok“ gdje je
upriličena
dodjela
nagrada te večer
poezije i pjesme. Sve
se odvijalo u organizaciji Društva
hrvatskih književnika, vinkovačke
Naklade „Privlačica“ i Grada Otoka. Sve je Otočane i goste pozdravio Božidar Petrač, predsjednik
Društva hrvatskih književnika koji
je poručio kako bi ta književna
večer u svakoga trebala usaditi
nešto čega se treba sjećati cijeloga
života. U umjetničkom je dijelu
programa sudjelovao Branimir
Bošnjak, Ružica Cindori, Pajo
Kanižaj, Miroslav S. Mađer, Vojislav Sekelj, Tomislav Žigmanov
te TS „Šumari“. Na kraju su
dodijeljene i nagrade „Dani Josipa i
Ivana Kozarca“. Šima Dominković
je Povelju uspješnosti dodijelio
Franji Nagulovu za Knjigu izlaska. Knjigom je godine proglašena
„Poetika buke“ Gorana Rema. Nagrada za životno djelo ove je godine pripala akademiku Stjepanu
Damjanoviću, hrvatskom jezikoslovcu, redovnom profesoru na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Stjepan Damjanović
u Matici je hrvatskoj od 1999. do
2002. godine obnašao dužnost
glavnog tajnika, a kasnije je imenovan i potpredsjednikom. Osim toga,
u MH objavio je i niz svojih knjiga
(Slovo iskona, Jazik otačaski, Mali
staroslavensko-hrvatski
rječnik,
Jezik hrvatskih glagoljaša), a
pokrenuo je i biblioteku Inozemni
kroatisti. Završna je večer 17. dana
Josipa i Ivana Kozarca pokazala
kako se vrijednost života i rada Josipa Kosora ne zatire, već naprotiv,
njegova se djela tek trebaju istražiti.
45
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Godina XIII., broj: 52
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Imenovanje Trga Emerika Gašića
U Komletincima je u 14. prosinca
2002. godine u organizaciji Općine
Otok i komletinačke župe održana
dvostruka svečanost: predstavljanje knjige „Povijest župe i mjesta
Komletinci“, svećenika i biskupijskog povjesničara Emerika Gašića
i proglašenje Trga Emerika Gašića
u središtu sela. Inicijativu je svojedobno pokrenuo Mirko Šimić,
bivši vijećnik Općinskog vijeća
iz Komletinaca. Emerik Gašić
značajna je osoba i kao svećenik
i kao povjesničar koji je tragično
stradao u župnom dvoru u Komletincima pod još uvijek nedovoljno
poznatim okolnostima. Tiskanjem
je knjige i imenovanjem Trga odano
priznanje čovjeku koji je znamenit
i ispravljena je povijesna nepravda.
Knjigu je priredio Vinko Juzbašić
iz Bošnjaka zajedno sa suradnicima
iz Otoka i Komletinaca, a prostor
između ulice Matije Gupca i Braće
Radića te Crkve Bezgrešnog začeća
BDM u Komletincima imenovan je
Trgom Emerika Gašića.
Emerik Gašić bio je svećenik
Đakovačke i Srijemske biskupije,
povjesničar, publicist, kulturni i
javni radnik, komletinački sin i
župnik. Rođen je 1904. godine u
Komletincima, a nasilno je ubijen
u župnoj kući 18. svibnja 1947.
godine. Bavio se istraživanjima u
cijeloj biskupiji, napisao je sedam
znanstvenih i istraživačkih djela i
50 članaka.
POZNATA OTOČKA SUVARA
Suvara je bila i ostala izvor radosti dara plodne slavonske ravni,
simbol hrane, mjesto okupljanja,
susreta, lijepe riječi, udivljenja,
čašćenja, odjek šokačkog ponosa. Obnovljena će suvara ostati
svratište znatiželjnika, istraživanja
graditeljskih stručnjaka, zaljubljenika mlinskog kamenja okovanog
mirom i ljubavlju prema običnim,
ali uzvišenim stoljećima postojanja otočkih suvara. U Otoku je
nekad postojala Galovićeva suvara, Pavlovićeva, Đurkinova,
Sokalićeva, Matanova, Franjko-
46
va, Marinkova i jedina sačuvana
Tomašević ili Klarina suvara. Cjelovitost kulturnog izričaja i dodatne
vrijednosti suvare upotpunjava susjedna stara kuća i okućnica narodnog graditeljstva sa svim potrebnim
sadržajnim prostorima, a Otok je
to sve uvrstio u svoj plan očuvanja
kulturne baštine. Krajnji je cilj
njegovanje i očuvanje narodnoga
graditeljstva, prostornih obilježja
grada, prirodne baštine, kao i svega
vezanog za narodni život, običaje i
njegovo stvaralaštvo. Dvorište susjedne kuće je popločeno starom cig-
lom koje spaja prostor između stambenih i gospodarskih zgrada. To
je prostor koji već sada ima svoju
iznimnu kulturnu i turističku vrijednost. Već su sada u suvadžijskom
stanu stari predmeti ispunili prostor suvare i vratili nas u daleku
prošlost. Nadamo se da će isto tako
stari predmeti uresiti i prostorije
ove tradicijske kuće, gospodarske
zgrade i okućnice. Suvara se nalazi u grbu i zastavi Grada Otoka,
u znaku brojnih udruga, klubova,
društava i zajednica.
Veliki je zidni katolički kalendar za
2005. na temu obnovljene otočke
suvare darovan svakoj otočkoj
i komletinačkoj kući u godini
svečanog otvorenja suvare kao simbola zajedništva, zadružnog života
mnogobrojnih obitelji pod istim
krovom, podastrijevši zanimljivu
seljačku priču.
Suvara je otočki raritet i jedino se
ovdje može doživjeti njezin rad i
trenutke života i vremena u kojem
je ona radila jer je jedina postojeća
u Hrvatskoj i jedna od rijetkih
sačuvanih u Europi.
O otočkim su mlinovima-suvarama monografiju napisali Mirko
Martinović i Josip Bašić 2000. godine.
47
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
rova. Virovi su omiljeno izletište
Otočana, Vinkovčana, Bošnjačana,
Županjčana. Oni su raj za sve ljubitelje bujne i lijepe netaknute
prirode. Uz virovsku vodu obitavaju
i autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog
neobičnog vodotoka. Slično je i
s ribama kakvih ima samo u tom
šumskom potoku. Od potoka se i
rijeka Virovi razlikuju specifičnim
hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim,
fizičko-kemijskim
i
biološkim osobinama. Većim dijelom godine Virovi imaju odlike
močvare, što dokazuje močvarna
vegetacija u priobalnom pojasu. Za
vrijeme se velikih oborina u proljeće
i u jesen vodostaj znatno podigne.
48
Tada Virovi uspostavljaju prirodnu
vezu protočnu s rijekom Spačvom,
a preko nje s Bosutom i Savom,
ponašajući se kao sporotekuća
rječica. Virovi skupljaju vodu iz
šuma u području Bošnjaka i Otoka,
dugi su 18,380 m, široki oko 60 m,
dubina im je 2-7 m, no u biološki
najinteresantnijim zonama Ralje
i Živačine širina im iznosi i preko
100 m. Površina je 79 km2 koja
gravitira vodotoku Spačva (slivna
površina). Voda je u Virovima bistra u površinskom sloju, dok su
dublji slojevi sivkastozeleni zbog
otopljenih minerala i planktona i od
jako izraženog procesa zarašćivanja
tog staništa makrofitnom vegetacijom. Značajnu ulogu u vodostaju
Virova imaju podzemne vode koje
se kreću na dubini 1,75 - 2,75 m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. Dakle, od prirodnog je fenomena izvorišta - vira
nastao i naziv Virovi. Središnji,
površinski dio Virova je bez vegetacije, u priobalnom području nalaze se raznovrsne flotalne biljke
u izdvojenim asocijacijama: lopoč
(Nymphea alba), lokvanj (Nuphar
luteum), mali lopoč (Nymphoides peltata), dvornik (Polygonium
amphibium), vodena leća (Lemna
minor), žabnjak ljutić (Hidrocharis
morsus ranae) i rašac (Trapa natans). Čitave livade gradi vošćika ili
drezga, krocanj, žabnjak i mnoštvo
zelenih končastih algi. Dno je
Virova pokriveno muljem koji
omogućuje život raznim ličinkama,
prije svega mnogobrojnih kukaca. Miran vodeni tok omogućuje
i planktonski način života. Trska,
rogoz, šaš i šašina najbujnije su
razvijeni u “oazi” Živačine gdje se
nalazi šumska krčevina kružnog izgleda s površinom oko 3 km. Zbog
obilja sunca i vlage trska ovdje
premašuje visinu čovjeka pa u njoj
nalaze sklonište brojne životinje.
Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u
vodi Virova nalaze se raznovrsni
kukci koji služe kao hrana brojnim
ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran,
linjak, štuka, som, karas, sunčani
karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ
- okan ili ostriž, deverika, žutooka,
keder i čikov. Cijelo područje
Spačvanskog bazena - predstavlja i
području važnom za ptice EU (tzv.
SPA područje), odnosno potencijalno područje EU ekološke mreže
„NATURA 2000“. Oko poplavnih
se šuma hrasta lužnjaka nalazilo
vrlo malo pašnjačkih površina
koje i danas predstavljaju vrijedna
hranilišta i odmorišta za ugrožene
životinjske vrste, posebice ptice.
Među pticama se ističu bijela roda,
crna roda, bijela čaplja, crna liska,
siva čaplja, divlja patka, orao ribič,
golub grivnjaš te orao štekavac
- veliki riblji orao koji je veoma
prorijeđen i prijeti mu izumiranje.
Od sisavaca u vodi živi vidra, a na
pojilo dolazi lisica, divlja svinja,
srna i jelen.
Općenito možemo reći da su fauna i flora Virova slični onima u
Kopačevu. U neposrednoj se blizini
Virova nalazi upravljan Rezervat
hrasta lužnjaka „Lože“. Zbog izvrsnih se genetskih svojstava žir s
obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje po cijeloj Europi te taj podatak dovoljno govori i o biološkoj
vrijednosti ekosustava Virovi.
Glasilo Grada Otoka
LOŽE
VIROVI
Malo je poznato da je šuma hrasta
lužnjaka jedinstvena u svijetu po
svojoj površini upravo na području
šumskog spačvanskog bazena kojemu pripada i područje Grada Otoka.
Ova je šuma sastavni dio nacionalne
ekološke mreže, a bogata je vodotocima Bosuta, Spačve, Brežnice, Virova, Lubnja i Studve.
Virovi su zaštićeni krajolik Vukovarsko-srijemske županije koji
obuhvaća rječicu Virovi i okolnu
šumu hrasta lužnjaka na udaljenosti 100 m od obale. Preko 70%
omeđeno je šumom hrasta lužnjaka.
Virovi su prirodni fenomen. Zbog
gotovo su netaknute prirode otočki
Virovi i obala sačuvali svoj izvorni
izgled za razliku od bošnjačkih Vje-
OTOČKI List
Lože su specijalni rezervat šumske
vegetacije. Rezervat je pod zaštitom
od 1975. godine, a predstavlja staru
slavonsku hrastovu šumu sa stablima impozantnih dimenzija. U
rezervatu nisu dozvoljene radnje
koje bi mogle narušiti njegova svojstva (branje i uništavanje biljaka,
uznemiravanje, hvatanje i ubijanje
životinja, unošenje stranih vrsta,
melioracijski zahvati, razni oblici
privrednog i drugog korištenja i sl.).
Rezervat je prvenstveno namijenjen
znanstvenim istraživanjima te edukaciji učenika i studenata. U njemu
je postavljena trajna ploha u okviru programa UNESCO-a - MAB
(čovjek i biosfera). U rezervatu je
takav režim zaštite potrebno provoditi do 200 godina starosti sastojina, a ako bude zadržao današnju
vitalnost moguće je zaštitu i
produžiti. U rezervatu je moguće
vršiti sanitarnu sječu - uklanjanje
sušaca, vjetroloma i vjetroizvala.
OBIČAJ FILIPOVČICE
nematerijalna kulturna baština RH
Ministarstvo je kulture na temelju
članka 12. stavka 1. Zakona o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(“Narodne novine”, broj 69/99,
151/03, 157/03, Ispravak 87/09,
88/10, 61/11) i članka 20. stavka
1. Pravilnika o obliku, sadržaju i
načinu vođenja Registra kulturnih
dobara Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 89/11) donijelo
rješenje kojim se utvrđuje da Proljetni godišnji ophod Filipovčice iz
Komletinaca ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu
članka 9. stavka 1. alineja 2. Zakona
o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Za sve je propisan i niz mjera zaštite
kao što je osiguravanje dostupnosti
dobra javnosti, promoviranje kulturnog dobra održavanjem stručnih
skupova, smotri folklora, festivala
i sl. putem elektroničkih medija,
itd., educiranje stručnog kadra za
prenošenje znanja i vještina putem
seminara, radionica, formalnog
i neformalnog obrazovanja, itd.
Proljetni se godišnji ophod
Filipovčice iz Komletinaca odvija
na blagdan svetog Filipa i Jakova
1. svibnja. Prema kazivanjima
su starijih kazivača u ophodu do
kraja pedesetih godina 20. stoljeća
sudjelovale mlade djevojke iz mjesta, a otada tradiciju ophoda godišnje
i po potrebi oživljava mjesno
kulturno-umjetničko društvo. Iako
prilagođeno sceni i različitim priredbama, i dalje su sudionice mlade
djevojke iz Komletinaca koje prikazuju ophod prema tradiciji, bose,
odjevene u bjelinu narodnog ruha
s povezanim dugačkim vrpcama
od vrata na dolje (u bojama crvenbijeli-plavi koje simboliziraju
hrvatsku pripadnost) i s prolistalim
grabovim granama u rukama koje
su im priredili njihovi mladići
(momci) ili očevi. U ophodu, ma
scenskom nastupu prate ih i momci, a u novije vrijeme i tamburaši.
Običaj Filipovčica oživljen je 1.
svibnja 2000. godine u Ivankovu
te u Đeletovcima, Bapskoj i Iloku
među Slovacima, gdje je i najduže
zadržan kao utjecaj zapadnoeuropske kulture na tim prostorima.
Spomenute se običajne pojavnosti
na 1. svibnja povezane s godišnjim
buđenjem prirode mogu dovesti u vezu, dok je komletinačka
praksa jedinstvena i zapamćena
jedino u tom šokačkom mjestu.
Kulturno-umjetničko
društvo
“Filipovčice” iz Komletinaca jedini
su nositelji ophoda. U sadašnje se
vrijeme ophod Filipovčica među
sudionicima doživljava kao zahvala slavonskoj šumi koja se
svake godine iznova zazeleni i
svojom ljepotom nadahnjuje ljude.
Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture
na sjednici 16. rujna 2011. godine
ocijenilo je da Proljetni godišnji
ophod Filipovčice iz Komletinaca
ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon
o zaštiti i očuvanju kulturne baštine
u članku 9. stavak 1. alineja 2.
Na osnovi predočene dokumentacije i iznesenih činjenica, a prema
preporuci Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Stručno
povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra na sjednici
održanoj 19. listopada 2011. godine
utvrdilo je da proljetni godišnji
ophod Filipovčice iz Komletinaca
ima svojstvo kulturnog dobra.
49
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Ožujak 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE „VIRGRAD“
Srednjovjekovno se gradište Virgrad nalazi između grada Otoka i
naselja Bošnjaci, na granici k. o.
Bošnjaci i k. o. Komletinci, 7 km
sjeveroistočno od Bošnjaka, a 8
km jugozapadno od mjesta Otok.
Gradište je na malom poluotoku na
sjeverozapadnom dijelu obale bare
Virovi gdje ga voda lučno zaobilazi, a sastoji se od središnjeg dijela
– platoa u obliku kruga promjera 20
m, a uzdignutim 4 m iznad vodene
površine. Sjeverozapadna strana
platoa izravno graniči s barom Virovi, dok ju sa zapadne, južne i
istočne strane okružuju dva duboka
opkopa između kojih je formiran
nasip i treći vanjski opkop koji je
u cijelom južnom dijelu uništen
gradnjom šumske ceste. Udaljenost
je između prvog i drugog opkopa
25 m, a iza drugog se nalazi zaravan širine 35 m. Cijeli kompleks
Virgrada zauzima površinu od oko
6000 m².
Virgrad se u povijesnim izvorima
spominje 1428. godine kao posjed Ivana Alšana. Nakon što je
obitelj Alšani izumrla, njihove je
posjede Alšan i Virgrad car Sigismund dodijelio zbog zasluga braći
Talovcima. Virgradu je prema pop50
isu iz 1437. godine pod nazivom
„Castrum seu castellum Weruar“
pripadalo 37 sela, a 1476. godine
Talovci su prodali čitav posjed
kaločkom nadbiskupu Gatri. To je
posljednji pisani izvor u kojem se
spominje Virgrad jer je to ujedno
vrijeme prodiranja Turaka u Slavoniju. Zaštitnim su arheološkim,
a potom i probnim istraživanjima
vršenim na srednjovjekovnom
gradištu Virgrad na rubu središnjeg
platoa gradišta pronađeni tragovi
drvenih palisada koji su slijedili
izohipsu platoa i štitili cijeli sklop
gradišta. Od arheoloških se nalaza
izdvaja srednjovjekovna gruba i
finija keramika različite profilacije
i ukrasa – kombinacije urezanih
paralelnih linija i valovnica, zatim
pećnjaci – četvrtasti i okrugli te
metalni predmeti – željezni vrhovi
koplja, kovani čavli, željezna limena ploča, željezni okov od sanduka i željezna ostruga s prorezom
za kotačić. Srednjovjekovno je
gradište Virgrad, vjerojatno, nastalo po uzoru na ranija slavenska
naselja koja su uglavnom smještena
na barovitom tlu u blizini voda. U
svom su tlocrtu kružnog oblika sa
središnjim platoom, opkopima i nasipima.
Arheološki nalazi i zemljane formacije u tlu s nalazišta Virgrad
potvrđuju da je to nalazište iz
srednjeg vijeka. Provjerom je dokumentacije i stanja na nalazištu
utvrđeno kako se nalazište nalazi uz
vodu i pod šumom te je ugroženo
djelovanjem vegetacije i vode, a
zbog turističko – rekreativne namjene tog prostora i mogućom gradnjom. Razmotrivši gore navedene
činjenice, ovaj se lokalitet može
vrednovati na temelju svojstava:
izvornosti jer je riječ o primarnom
obliku arheološkog lokaliteta; rijetkosti jer je svaki arheološki lokalitet
ostatak jedinstvenih i neponovljivih
životnih i kulturnog-povijesnih
procesa; starosti jer je riječ o lokalitetu koji je trajao u razdoblju srednjeg vijeka. Arheološko nalazište
Virgrad ima znanstveni, kulturni
i odgojeno-obrazovni značaj jer
dosadašnji arheološki nalazi govore u prilog postojanju znatnog
arheološkog potencijala za buduće
izučavanje i prezentaciju tog
nalazišta u turističke svrhe.
Arheološko
nalazište
Virgrad
obuhvaća
područje
različitog
stupnja potencijala za otkrivanje
mogućih arheoloških nalaza. Ovisno o dosadašnjim spoznajama i prema procjeni konzervatora, prilikom
eventualnih zahvata koji zahtijevaju zemljane gradove, uvjetovat
će se arheološki postupak kojim
će se tražiti prethodna sustavna i
sondažna arheološka istraživanja ili
samo arheološki nadzor nad zemljanim radovima. Ovisno o prisutnosti nalaza i značaju otkrivenog, u
daljnjem postupku, mogu se odrediti i zaštitna arheološka istraživanja
te zatražiti izmjena projekta u svrhu
zaštite nalaza ili njegove moguće
prezentacije.
Arheološko je nalazište Virgrad
zaštićeni spomenik kulture upisan
u Registar nepokretnih spomenika
kulture Regionalnog zavoda za
zaštitu spomenika kulture u Osijeku
pod registarskim brojem ROS-244 i
ima svojstvo kulturnog dobra.
Prostorne međe kulturnog dobra
obuhvaćaju k. č. 2736 (zk. ul. 2 –
4672 m²), dio 2742 (zk. ul. 1. dio
42113 m²), dio 2747 (zk. ul. 1462,
dio 102961 m²), sve k. o. Komletinci i k. č. dio 9939/2 (zk. ul. 4475;
dio 25464 m²), 10218/1 (zk. ul.
2057; 9804 m²), sve k. o. Bošnjaci.
51
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
ZBIRKA KULTURNO-POVIJESNIH I ETNOGRAFSKIH
PREDMETA JOSIPA BAŠIĆA
Ministarstvo je kulture 2005. godine stavilo pod preventivnu zaštitu
privatnu zbirku etnografskih i kulturno-povijesnih predmeta u Otoku,
a 2006. godine doneseno je rješenje
o utvrđivanju svojstva kulturnog
dobra i registraciji zbirke. Zbirka
se sastoji od raznorodnih uporabnih predmeta seoskog domaćinstva,
odjevnih predmeta, alata iz područja
poljoprivrede, šumarstva, zanatstva
i obrtništva, sakralnih predmeta,
kao i predmeta koji prezentiraju kulturnu povijest sela. Vlasnik zbirke
Josip Bašić bavi se prikupljanjem
starih predmeta od 1966. godine i
prikupio je više od 700 predmeta
koje želi darovati Gradu Otok, u
baštinu budućim generacijama.
GROBLJANSKA KAPELA U
KOMLETINCIMA UVRŠTENA U LISTU
PREVENTIVNO ZAŠTIĆENIH KULTURNIH
DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE
Grobljanska kapela u Komletincima, koja se nalazi u k.o. Komletinci, na k.č.br. 1667 (zk. ul. br.
1349) stavljena je pod preventivnu
zaštitu Rješenjem Ministarstva
kulture, Konzervatorskog odjela
u Vukovaru od 7. travnja 2009.
Kapela se stavlja pod preventivnu
zaštitu do donošenja rješenja o
utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 1232. Zakona o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a
najduže do 7. travnja 2012. godine.
Do donošenja navedenog rješenja
određena je obveza upisa predmetnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske –
Listu preventivno zaštićenih dobara.
Kapela posvećena Blaženoj Djevici
Mariji podignuta je 1858/59. godine na uzvisini mjesnog groblja i
položajem dominira cijelim okolnim prostorom. Podignuta je sredstvima imućne obitelji Mateja Knolla
iz Komletinaca. Nakon izgradnje
kapelicu je obitelj predala župi uz
uvjet da se svi njezini potomci sahranjuju u kripti ispod kapele. Trenutno kapela nije u funkciji.
52
To je jednobrodna građevina malih
dimenzija s polukružnom apsidom i
zvonikom ispred glavnog pročelja.
Pročelja su vrlo skromne obrade s
jedva prepoznatljivim obilježjima
stila kasnog klasicizma. Kapela je
ravnih zidnih ploha s visoko rastvorenim polukružnim prozorima
na bočnim pročeljima iznad kojih su profilirani nadprozornici u
žbuci. Ispod sjecišta nadprozornika
nalaze se cvjetni ornamenti. Prozori su drveni i podjelom čine oblik križa. Zaštićeni su izvana metalnom rešetkom. Lezene, rađene u
glatkoj žbuci, uokviruju prozore i
raščlanjuju zidne plohe. Sokl s profilacijom obuhvaća cijelu građevinu.
Ispod dvoslivnog krovišta s biber
crijepom je profiliran krovni vijenac. Zvonik počiva na dva masivna kvadratna stupa, a završava
tornjem s limenim pokrovom na
čijem vrhu je jabuka s trolisnim
križem. U pročelju zvonika nalazi
se ploča od crvenog kamena s uklesanim nazivom crkve, imenom
donatorske obitelji Knoll i godinom
nastanka. Iznad ploče je zazidan
ovulus. Kat zvonika rastvoren je sa
svih strana polukružnim prozorima
s profiliranim klupčicama i nadprozornicima te manjim ovulusom
u pročelju. Prozori imaju drvene
grilje. Polukružni je ulaz u kapelu
s drvenim vratima, prekrivenim pravokutnim profilacijama.
U unutrašnjosti kapele je bačvasti
svod, glatki zidovi, rastvorenim
prozorima u nišama, zatim pet
grobnih ploča od crvenog kamena s urezanim godinama i
imenima umrlih članova obitelji
Knoll te dvije kamene škropionice
kod ulaza. U podu od cementne
glazure se nalaze tri kvadratne
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ploče kripte s metalnim ručkama.
Kapela je u zapuštenom stanju
te je neophodna njezina obnova.
Kapela ima prije svega ambijentalnu i povijesnu vrijednost, ali
i lokalni značaj, jer predstavlja
sakralnu arhitekturu iz 19. st. te kao
takva ima svojstva kulturnog dobra.
Sukladno članku 11987. stavak
143. Zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara na predmetno
kulturno dobro primjenjuje se citirani Zakon, kao i drugi propisi
koji se odnose na kulturna dobra
te je točkom 5. dispozitiva rješenja
određena obveza dostavljanja istog nadležnom katastru i sudu radi
zabilježbe u zemljišnim knjigama.
IZDAVAČKA DJELATNOST PROTEKLIH 20 GODINA
Izdavačka je djelatnost u Otoku
i Komletincima u posljednjih 20
godina bila iznimno bogata. Velik
je broj izdanih djela potpomogao
Grad Otok.
NEOSVOJIVA LJEPOTA
Autorica: Ljubica Rupčić
Izdavač: Ceris, Vinkovci, 1995.
U NARUČJU HRVATSKE
Autor: Pavao Jelović
Izdavač: Hrvatsko društvo političkih
zatvorenika, Zagreb, 1995.
OTOČKI LIST,
glasilo Grada Otoka.
Izdavač: Grad Otok. Prvi broj u
prosincu 1999. do danas. Glavni
urednici: Mirko Martinović , Željko
Batarilović, Marijana Barnjak, Jelena Zovak. Format A-4, c/b i kolor;
tiskara Pauk Cerna, tiskara IBL
Osijek i Zebra Vinkovci, grafička
obrada Design studio D Vinkovci.
OTOČKO-SLAKOVAČKI
MOSTOVI NA BOSUTU
Autor: Ante KNEŽEVIĆ.
Izdavač: Općina Otok i Općina
Stari Jankovci, Vinkovci, 2000.
OBIČAJNE PJESME KOMLETINACA
Autor: Zdenka IVANKOVIĆ
Izdavač: Matica hrvatske Vinkovci,
2003.
STUDIJA OPĆINE OTOK ZA
UTVRĐIVANJE
STATUSA
GRADA
Autor: Ivan KARAULA
Izdavač: Općina Otok, Otok, prosinac 2004.
CRNA SLAVONSKA
PASMINA SVINJA
HRVATSKA IZVORNA
PASMINA
STO GODINA OTOČKOG
VATROGASTVA 1896.-1996.
POVIJEST ŽUPE I MJESTA Autor: Marija UREMOVIĆ
Autor: Ante KNEŽEVIĆ.
KOMLETINCI
Izdavač:
Vukovarsko-srijemska
Izdavač: SN “Privlačica” d.o.o.
Vinkovci, Vinkovci, 1996.
JOSIP LOVRETIĆ PRILOZI SA
ZNANSTVENOG
KOLOKVIJA 1998.
Urednici: Helena SABLIĆ-TOMIĆ,
Goran PAVLOVIĆ
Izdavač: Hrašće, Drenovci, 1999.
Autor: Emerik GAŠIĆ. Priredio:
Vinko Juzbašić
Izdavač: Vlastita naklada, Bošnjaci,
2002.
županija, Vukovar, 2004.
NOGOMETNI KLUB OTOK
1923.-2003. - monografija
Autor: Željko BATARILOVIĆ
Izdavač: Nogometni klub Otok,
Otok, listopad 2003.
53
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
ZNAČAJNE OBLJETNICE
PROSLAVA 80 GODINA
OTOČKOG NOGOMETA 2003. GODINE
Osamdeset je godina za jednu
sredinu, društvo i klub veliki jubilej. Još je davne 1923. godine među
prvim klubovima u vinkovačkom
kraju osnovan prvi športski klub
„Omladina“ u Otoku. Nakon niza
promjena imena tijekom njegove
bogate povijesti, a za što razloge
sigurno imaju političke smjernice
toga doba, klub dobiva u samostalnoj Hrvatskoj ime Otok te tako
očituje svoju privrženost mjestu igrajući u raznim dijelovima
Hrvatske promičući športski, ali
i opći razvoj zajednice. Stvorena
infrastruktura i izvrsni športski rezultati koji su ostvarivani proteklih
90 godina nisu slučajnost već rezultat ustrajnog i upornog rada, a
posebno veseli što sve to ostaje kao
54
zalog mnogobojnoj djeci i mladima
koji svakodnevno borave na tim
športskim terenima.
Proslava 80. godišnjice osnutka Nogometnog kluba u Otoku
upriličena je 5. listopada 2003.. Tog
je dana na nogometnom stadionu
otkrivena spomen-ploča poginulim
nogometašima u Domovinskome
ratu, otvoreni su uređeni športskorekreacijski tereni (tenisko igralište,
boćalište, novouređene svlačionice)
i parkiralište ispred stadiona, a
odigrana je i revijalna prvoligaška
utakmica između NK „Otok“ i
HNK „Hajduk“ Split. Posebnu
je pozornost privuklo izdavanje
monografije „80 godina nogometa
u Otoku“ autora Željka Batarilovića
i urednika Mirka Martinovića koja
je svečano predstavljena toga dana.
Za počasnog je predsjednika te proslave imenovan umirovljeni Juko
Strinić, poznati društveni i športski
djelatnik koji živi u Splitu, a nekad
je djelovao na svim područjima
društvenog života u Otoku. Generalni je pokrovitelj proslave bio
Hrvatski nogometni savez.
Uz velike su športske uspjehe
postignuti veliki rezultati u infrastrukturnoj potpori i stvaranju dobrih uvjeta. Zainteresiranost djece
i mladih za nogomet i danas je
iznimno velika, a za to su očitovani
rezultati kroz niz priznanja i osvojenih prvih mjesta na regionalnoj i
nacionalnoj razini te igrački i trenerski kadar koji je djelovao u ovom
klubu, kao i njegova uprava.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKO DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO
I VELIKA PROSLAVA
110. OBLJETNICE POSTOJANJA
U rujnu je 2006. Obilježena 110.
obljetnica osnutka DVD-a Otok.
Svečanost je započela svetom
misom koju je predvodio župnik
Antun Knežević. Svečanim je mimohodom ulicama Otoka i uz zvuke
limene glazbe uveličana ta proslava.
Nakon dočeka gostiju uslijedilo je
postrojavanje u kojem je sudjelov-
ala „rastavljača“ iz 1914. godine te
pokazna vježba JVP Vinkovci.
Povijest je Otoka stara četiri tisuće
godina, od srednjeg i kasnog neolita, preko desetak kultura i rimske
okupacije do 6. stoljeća poslije
Krista. Od 1886.-1892. općina Otok
posjeduje i rabi jednu štrcaljku
„vožnjaču“, a Brodska imovina iste
godine općini Otok daruje još jednu
„vožnjaču“ i pripadajući pribor.
Nadležne su institucije i odgovorni
čimbenici podupirali osnutak DVDa Otok u koje su bili uključeni
obrtnici i školovani ljudi na čelu s
općinskim načelnikom Jakobom
Ranabauerom i bilježnikom Franjom Tucakovićem. Utemeljiteljska
je skupština DVD-a Otok održana
10. svibnja 1896. godine, a društvo
je registrirano 13. lipnja 1897. godine.
Odmah nakon osnutka DVD-a Otok
Općinsko poglavarstvo Otoka daje
na skrb i trajnu uporabu općinsku
zgradu u današnjoj ulici Vladimira Nazora 2, a nekad Vitkovci
2. To je prvi vatrogasni dom sa
spremištem sve do 1984. godine.
Društvo se financiralo članarinom,
organizirajući vatrogasne zabave,
potporom Općinskog poglavarstva
te župnika Ivana Radića i kapelana.
Posveta prve zastave s likom svetog Florijana bila je 1926. godine,
a kumovi su bili Reza i Marko
Lombarović.
1996. godine održana je posveta
nove zastave, a kum je bila Šumarija
Otok. Prvi je sastav limene glazbe
DVD-a Otok osnovan 1925. godine
i sudjeluje u vatrogasnim i ostalim
prigodama: polaganju vatrogasne
prisege Nezavisne države Hrvatske,
Papinog dana, mise zadušnice za
umrle i poginule vatrogasce i dr.
Drugi sastav limene glazbe pokreće
rad 1957. godine, a 1946. Kulturnu
skupinu „Diletanti“ i tamburaški
sastav 1970. U godinama iza
Drugog svjetskog rata i kasnije
društvo nastoji obnoviti vatrogasnu
opremu, a u financijskoj pomoći
prednjači Šumarija Otok, PIK
Vinkovci RO Otok, PZ Otok. Zbog
dotrajalosti se starog vatrogasnog
doma dugi niz godina pokreće inici-
jativa za izgradnju
novog vatrogasnog
doma. Ustrojava se
Odbor za izgradnju te su započele
izravne
pripreme
za izgradnju vatrogasnog doma 1984.
godine. Početkom
Domovinskog rata
Otok se nalazi u
neposrednoj blizini
bosutske bojišnice i
postaje metom velikosrpske agresije.
Otočki su vatrogasci
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
dali pun doprinos, za što su dobili
državna odlikovanja i priznanja.
Nakon blistavih pobjeda Hrvatske
vojske i smirivanja ratnih djelovanja, DVD pokreće rad s djecom i
mladeži koja su danas okosnica za
buduće djelovanje. Po prvi se put
1996. godine mladež muška i „B“
natječu na Državnom vatrogasnom
natjecanju RH u Rijeci. Stota je
obljetnica rada i djelovanja DVD-a
Otok obilježena 1996. godine kada
je Općina Otok u Njemačkoj kupila
Mercedes 1113 koji se još uvijek
koristi. Glavni je pokrovitelj proslave 110. obljetnice DVD-a Otok
bio vukovarsko-srijemski župan
Božo Galić, a o DVD-u Otok postoji i monografija Ante Kneževića
„Sto godina otočkog vatrogastva
1896.-1996.“ koja je izdana povodom 100. obljetnice.
DVD Otok danas broji 141 člana,
78 izvršnih članova, 23 člana
mladeži od 12 do 16 godina i 40
članova djece od 6 do 12 godina.
15. ožujka 2011. obavljena je primopredaja ključeva novog navalnog vatrogasnog vozila. DUZS i
Grad Otok financirali su nabavu
novog vatrogasnog vozila koje je
bilo od neizmjerne potrebe ovome
društvu, budući da su raspolagali
vozilom starim pedesetak godina.
57
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Ožujak 2013.
NEKAD I SAD
Godina XIII., broj: 52
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
KOMLETINCI
58
59
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
PROSLAVA 110. OBLJETNICE OSNUTKA DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA U KOMLETINCIMA
mir Pućo koji je u svom govoru
istaknuo kako je 110 godina velik
jubilej i malo društava doživi takvu
obljetnicu. Grad Otok pomaže svim
udrugama i društvima, a vatrogasno je društvo jedno od najvažnijih.
Dogradonačelnik Pućo čestitao je
na upornosti i strpljivosti, a i svima
koji su dobili priznanja. Prigodom
te velike obljetnice obratio se i
županijski vatrogasni zapovjednik Antun Jelić. Vatrogasci u Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju
jako dugu tradiciju, a najstarija su
društva iz Vukovara i Vinkovaca.
Stanje u vatrogastvu se popravlja.
U Komletincima je 19. prosinca
2009. održana svečana posveta
vatrogasne zastave povodom 110.
godine osnutka Dobrovoljnog
vatrogasnog društva Komletinci.
Zastava je posvećena pod svetom misom uz nazočnost svečano
odjevenih i postrojenih vatrogasaca
DVD-a Komletinci, vatrogasaca iz
susjednih društava i mještana Komletinaca.
110 godina u životu jedne zajednice
iznimno je duga povijest. Predsjednik DVD-a Komletinci Josip Jurić
na svečanoj je sjednici naglasio
kako je obilježavanje velikih obljetnica uvijek slijedilo nakon velikih
ratova. Ovo je 3. velika obljetnica
u povijesti postojanja Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Komletinci. Predsjednik Jurić nije krio
60
proslave te onima koji su zaslužni
za opstanak i rad društva, a za
zabavni se dio programa pobrinuo
tamburaški sastav „Tambura band“
i komletinački KUD „Filipovčice“.
Na svečanoj se proslavi moglo vidjeti i izložbu starih fotografija na
kojima su slike iz života Komletinaca u posljednjih sto godina. Radu
DVD-a Komletinci puno pomažu
vatrogasci iz Pule, na čelu sa Petrom Znahorom. DVD Pula doniralo
je Komletincima navalno vozilo i
brojnu drugu potrebnu opremu.
svoje zadovoljstvo. Generacija je
komletinačkih vatrogasaca od 2006.
potpuno osvježena i novi je Upravni odbor usmjerio društvo na pravi
put. Društvo bilježi velike uspjehe
uz veliku financijsku potporu Grada
Otoka. Sve je pozdravio i zamjenik
otočkoga gradonačelnika Zvoni-
Vatrogasna društva Vukovarskosrijemske županije redovno sudjeluju na natjecanjima, a županijski je
vatrogasni zapovjednik Jelić DVDu Komletinci dodijelio i Povelju
Hrvatske vatrogasne zajednice.
Na toj je svečanoj sjednici predstavljena i zastava DVD-a čiji je
kum gradonačelnik Josip Šarić. U
grb zastave uvrštena je glagoljica
kao posebno kulturno – povijesno
obilježje Komletinaca i stari naziv
Komletinčana - Gagulani. Predsjednik Jurić uručio je zahvalnice svima
koji su pomogli u organiziranju
61
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
200. OBLJETNICA IZGRADNJE CRKVE
BEZGREŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE DJEVICE
MARIJE U KOMLETINCIMA
22. travnja 2012. godine održana
je velika vjerska svečanost povodom 200. obljetnice izgradnje crkve Bezgrešnog Začeća
Blažene Djevice Marije. Euharistijsko je slavlje predvodio nadbiskup
đakovačko-osječki i predsjednik
Hrvatske biskupske konferencije
msgr. Marin Srakić, istaknuvši
kako je poruka tog jubileja da se
“mir navješćuje, živi i nudi drugima”. Nadbiskup Srakić u prop-
ovjedi je pozvao na promišljanje o
sebi i Crkvi te je podsjetio kako je
Crkva zajednica koju je na samim
počecima ustanovio Isus Krist.
„Često se u posljednje vrijeme u
novinama i na televizijama govori
da su Crkva - biskupi i svećenici
živo kamenje uzidano u istu cjelinu
s Kristom kao kamenom temeljcem“, rekao je nadbiskup Srakić,
pojasnivši kako to nije tako, već
su svi vjernici Crkva. Nadbiskup
je pozvao vjernike da sačuvaju
vjeru i u sadašnjim prilikama i
poteškoćama kroz koje prolazimo
te poručio da se “ne treba bojati ako
možda negdje osjetimo nekakav
pritisak i nedorečenost jer pozvani
smo naviještati u onim prilikama
u kojima živimo”. Gradnja crkve
započela je 1809., a dovršena je
1812. godine kada je, uz veliko
slavlje, blagoslovljena 25. travnja
na Markovo.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
SURADNJA S CRKVOM
Prigodom je kanonske vizitacije
otočke župe 2005. godine tada
đakovačko-srijemski biskup mons.
dr. Marin Srakić sa suradnicima
i otočkim župnikom Antunom
Kneževićem posjetio Općinu Otok
gdje ih je primio načelnik Josip
Šarić i njegov zamjenik Antun
Nikolić. Tim se činom htjelo ob-
noviti stari običaj kada je biskup
prigodom održavanja kanonske
vizitacije posjećivao tijela lokalne
vlasti kako bi se upoznao s funkcioniranjem cjelokupnog života
zajednice. Načelnik Šarić tom je
prigodom istaknuo kako odnos s
crkvom u svakom pogledu prvenstveno svi doživljavaju kao vjernici, a
tek onda kao protokolarnu dužnost.
Demografske su poteškoće i odlazak mladih u gradove i inozemstvo bile teme o kojima se najviše
razgovaralo. U tom je pogledu
načelnik istaknuo kako je Općina
Otok jedna od rijetkih koja s 1500
kn pomaže obitelji s novorođenim
djetetom, što je za svaku pohvalu.
Mons. dr. Marin Srakić posebno je
uputio riječi pohvale općini jer materijalno i na druge načine pomaže
svoju župu.
Kanonska je vizitacija u Otoku
upriličena i 2. ožujka 2010. godine kada je u Otok došao mons.
dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup
Đakovačko-osječke nadbiskupije i
prečasni Tomislav Čorluka, župnik i
dekan u Đakovu. Ti su uvaženi gosti posjetili otočku župnu zajednicu,
ali i Gradsku upravu u kojoj su se
susreli s dogradonačelnikom Zvonimirom Pućom i tajnikom Gradskog vijeća Mirkom Martinovićem.
Biskup Hranić naglasio je kako je
taj posjet izraz poštovanja i vrednovanja rada Gradske uprave, a
tu je prigodu iskoristio i kako bi
čestitao na nizu uspješnih aktivnosti
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
OBNOVA ŽUPNE CRKVE U KOMLETINCIMA
i na dobivanju statusa grada. Time
su se građani približili rješavanju
svojih svakodnevnih životnih
potreba. Grad Otok sudjelovao je u
brojnim sufinanciranjima aktivnosti
izgradnje i obnove župe u Otoku i
Komletincima i upravo je ta vizitacija bila prigoda da biskup Hranić
zahvali, u ime nadbiskupa Marina
Srakića, za sve pružene potpore.
Biskup je pohvalio suradnju Grada
i crkve te je udijelio Božji blagoslov
za budućnost, rast i razvoj. Biskup
je naglasio i kako se u Otoku vodi
primjerena gradska politika, osobito
po pitanju rješavanja komunalnog
uređenja, socijalnih pitanja, gospodarskog rasta i razvoja. Politika nije
nečist posao, kao što se to misli u
javnosti jer se nekritički generaliziraju stvari, s ciljem da se sruši
nečiji autoritet, a koji je potreban
kako društvo ne bi zapalo u anarhiju. Posebno je zanimanje iskazao za
perspektive razvoja, rasta, ulaganja,
poduzetništva, stanje zaposlenosti,
projekt srednje škole, ali i socijalno
stanje građana. Na sva je biskupova pitanja dogradonačelnik Pućo
dao i odgovore te je naglasio kako
je crkva uvijek bila iznimno važan
čimbenik i potpora. Grad Otok
uvijek je pomagao župnoj zajednici novčano podupirući izvođenje
potrebnih građevinskih radova. U
Otoku je trenutno naglasak na zaustavljanju negativnog trenda iseljavanja mladih i stvaranju boljih
uvjeta za život i ostanak, a osobita
se pozornost posvećuje i socijalnoj
politici. Puno se ulaže i u mlade
kroz stipendiranje i sufinanciranje
troškova prijevoza. Bez obzira na
ekonomsku krizu, radi se na Domu
kulture i drugim započetim projektima. Biskup je najprije došao
u pohod župnoj zajednici i to je
svojevrsna inventarizacija koja se
radi na temelju izvještaja župnika.
reda, ministrantima, roditeljima
prvopričesnika, pjevačkim zborovima i mladima ( zbor, FRAMA,
dramska sekcija, Katolička malonogometna liga), a u 18 je sati
služio svečanu svetu misu koja je
bila posebno dojmljiva. Svoje zadovoljstvo nije krio ni otočki župnik
Antun Knežević.
Kroz čitav se dan susretao sa skupinama koje djeluju pri župi. Tako
se susreo s čitačima, uredništvom
župnoga Glasnika, Ekonomskim i
Pastoralnim vijećem, članovima
Franjevačkoga
svjetovnog
Suradnja se s crkvom očituje i kroz
mise zadušnice koje se služe prigodom komemoracija i obilježavanja
državnih praznika i važnih obljetnica.
OTOČKI KRIŽNI PUT
U Otoku je pokraj mjesne
mrtvačnice 26. lipnja 2004. godine
u nazočnosti više stotina vjernika
svečano otvoren i blagoslovljen
„Otočki križni put“ s 15 natkrivenih
drvenih postaja izrezbarenih od
domaćeg hrasta, a koje su rad
64
kiparske kolonije iz Ernestinova
predvođene Matom Tijardovićem.
Postaja „Uskrsnuća“ dominira, a
ovime je obogaćen vjerski život
župne zajednice sv. Antuna Padovanskog. Križni je put blagoslovio
biskup Marin Srakić.
Križni je put izgrađen na inicijativu
tadašnjeg Općinskog poglavarstva, a posvećen je svim poginulim
hrvatskim domoljubima iz Otoka
tijekom Domovinskog rata.
Obnova crkve velik je i važan
događaj za svako mjesto, osobito
kada je crkva tako velika, a mjesto
malo kako je slučaj u Komletincima.
Crkva Bezgrešnog začeća Blažene
Djevice Marije u Komletincima
građena je za vrijeme župnikovanja
popa glagoljaša don Luke Sučića
koji je najprije bio kapelan u Nijemcima. Komletinci su do 1786.
godine bili filijala župe Nijemci, a
od 1789. postaju samostalna župa
pod vodstvom prvog župnika don
Luke Sučića. Župnik Sučić doseljava se u Komletince krajem 1789.
godine, ali niti je bilo župnog stana,
niti crkve, osim male drvene kapele
na mjestu današnjeg parka pokraj
crkve u Komletincima. Tako je
prva velika zadaća župnika Sučića
bila započeti gradnju crkve. Gradnja je započela 1809., a dovršena
1812. godine. Narod je sam pravio
ciglu i pekao je na otvorenom polju,
a spomen na to dugo su bile dvije
velike rupe kojih danas više nema:
Apčevačka rupa prema Nijemcima i blaževačka na kraju Ulice
kralja Tomislava. Komletinačka je
crkva u ono vrijeme bila jedna od
najvećih u okolici: dugačka je 31
metar, široka 13,50 metara, a toranj
je visok 43, 25 metara. Crkva je,
uz veliko slavlje, blagoslovljena
25. travnja 1812. godine. U više je
navrata obnavljana i uređivana, a
svaki je komletinački župnik za vrijeme svoje službe u komletinačkoj
župi učinio nešto na uređenju crkve.
Tako je za vrijeme župnika Šimuna
Gjokića postavljena krstionica od
imitacije mramora, a iste su godine,
1834. postavljeni i pokrajnji oltari.
Isti je župnik postavio i dva zvona,
jedno 1836. , a drugo 1841. godine.
Treći komletinački župnik Jakob
Marjanović nastavio je uređivati
i preuređivati crkvu: nabavio je
još jedno zvono i maknuo prvu
propovjedaonicu na koju se išlo iz
sakristije.
Četvrti župnik
u Komletincima bio je Karla pl.
Stručić, a službu župnika preuzima
1871. godine. Njegove su zasluge
za razvoj mjesta i župe velike, a
učinio je puno i za crkvu. Nabavljene su nove zastave, zvona, kaleži
i lusteri. Upravo je Stručić zaslužan
za unutrašnje bojadisanje crkve
(1882.) i potpunu obnovu crkve izvana (1884.). Postavio je željeznu
ogradu oko porte, metnuo na crkvu
munjovod i 1898. podigao oltar
Lurdske Gospe. Također je ostavio
novac za orgulje i sat na tornju. Jedno od najprepoznatljivijih obilježja
našeg sela – lipe oko crkve također
su Stručićeva zasluga.
Peti komletinački župnik bio
je Ivan Golubičić koji je također radio na obnovi crkve: dao je toranj
prekriti limom, nabavio je četvrto,
najmanje zvono, postavio sat na
tornju (1909.) i završio ogradu oko
crkve. Prvobitni je glavni oltar,
koji je bio prenesen iz stare drvene
crkve, izjela crvotočina pa je župnik
Golubičić 1904. nabavio novi koji
i danas stoji. Također je nabavio i
kipove srca Isusova i Marijina, a
1909. postavio je i današnju propovjedaonicu.
Šesti je župnik bio Ivan Šulc
koji je župu vodio od 1909. do
1913. godine. Nakon njega u Komletince dolazi sedmi župnik Stjepan
Rancinger. U njegovo su vrijeme, u
1. svjetskom ratu , iz crkve odnesena
sva četiri zvona, tako da su župljani
sami kupili nova zvona (1923. godine): najveće zvono Bezgrešnog
Začeća, zvono sv. Marka, zvono
svetog Ivana i Pavla i zvono svetog
Đure. Župnik Rancinger nabavio
je i dva nova pokrajnja oltara sv.
Marka i sv. Ivana i Pavla jer su
stari oltari bili ciglom zidani i betonirani i narušavali su izgled crkve,
preuredio je Božji grob pod korom
i namjestio oltar presvetog Srca
Isusova. Povodom tisućgodišnjice
hrvatskog kraljevstva (1925.) postavljena je spomen – ploča iznad
glavnog ulaza u crkvu i uređivana
je crkva izvana, što se ponovilo i
1931. povodom krizme. Postavljen
je i novi Božji grob te nabavljen
harmonij za crkvu.
Rancingera je kratko (od 1935.
do 1938.) naslijedio župnik Ferdo
Gerstner koji je dao pozlatiti križ
ispred crkve, popraviti sat na tornju
i postaviti nova klecala u crkvi.
Nakon Gerstnera u župu,
na traženje samih župljana, dolazi domaći sin Emerik Gašić koji
je Komletinčanima, na žalost,
najpoznatiji po svojoj tragičnoj
smrti. Gašić je preuzeo župu u teško
predratno vrijeme i upravljao njome
tijekom Drugog svjetskog rata. Iako
su to bila teška vremena u svakom
pogledu, župnik je Gašić ipak puno
napravio na uređenju crkve. Kako
je sam zapisao u župnoj spomenici
„crkva je u najgorem stanju“ i trebalo je puno toga učiniti. Tako je
za vrijeme Gašićeva župnikovanja
„maljana unutrašnjost crkve“, crkva je oličena izvana, pretreseno je
krovište, obojana ograda i prozori i
kapci na toranjskim prozorima. Obnovljeni su i oltari i nabavljeno dosta crkvenog pokućstva. Tako je 15.
listopada 1939. upriličeno svečano
otvorenje obnovljene crkve što se
ujedno poklopilo s obilježavanjem
130. godine od početka gradnje
crkve (1809.) Župnik Gašić popravljao je i drvenu konstrukciju tornja,
te pozlatio jabuku s križem, a njegova je zasluga što je crkva 1946.
dobila i crkvene orgulje.
Nakon tragičnog ubojstva
župnika Emerika Gašića 1947.
godine, u Komletince kao župnik
dolazi svećenik Herbert Medić koji
će u Komletincima provesti 39 godina. Na žalost, župnik Medić nije
vodio župnu spomenicu te nema
pisanih tragova o tome kakve je
radove izvodio na crkvi, ali neki se
župljani sa sigurnošću sjećaju da
je promijenio kompletnu limariju
na tornju. Za vrijeme tako dugog
župnikovanja sigurno je obavio i
niz drugih radova.
Nakon što je
župnik Herbert Medić umirovljen,
u Komletince dolazi svećenik Ilija
65
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Martinović koji je vodio iscrpnu i
detaljnu spomenicu pa je tako ostalo zapisano da je za njegovo vrijeme (od 1986. do 1998.) izvršeno
niz radova: popravljeni su okrugli
prozori na tornju, obijena je žbuka
iznutra i izvana zbog velike vlage,
postavljeni su uređaji za otklanjanje
vlage i restaurirana je vrijeda ikona
Arapske Gospe. Župnik Martinović
župnikovao je za vrijeme Domovinskog rata te je i on morao otklanjati
ratne štete: obnovljeno je krovište,
promijenjeni limeni oluci, popravljena šteta od granatiranja na zidovima i vratima crkve te oličen zidani
dio tornja. Crkva je osuvremenjena
elektrifikacijom zvona i uvođenjem
66
grijanja, a promijenjene su i sve
električne instalacije. Svećenik Ilija
Martinović iznenada umire uslijed
bolesti srca, a nasljeđuje ga župnik
Marko Karliček (od 1998. do 2007.)
za čijeg je vremena crkva potpuno
obnovljena iznutra: svi su zidovi i
stropovi nanovo obojani i postavljena su nova drvena klecala.
Komletinački župnik Vjekoslav Jurčić započeo je 10. lipnja
2009. godine jednu od najopsežnijih
obnova crkve. Napravljena je
temeljita i potpuna sanacija tornja
i krovišta što je podrazumijevalo
izmjenu dotrajalih drvenih dijelova,
postavljanje bakrenog lima, pozlatu
jabuke i križa, postavljanje gromo-
Godina XIII., broj: 52
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
brana i novih prozora na tornju te
novog crijepa i fasade tornja. Druga
je faza podrazumijevala obijanje
žbuke od krova do temelja, a potom
treba kompletno ožbukati vanjske
zidove i postaviti završnu fasadu.
Sredstva za obnovu crkve nikada
nije bilo lako prikupiti, što svjedoče
zapisi u župnoj spomenici, a to nije
lako ni danas. Najveći su dio troška
tijekom dvjesto godina snosili sami
župljani i to ne samo financijski,
već i svojim radom. Dio sredstava
dala je Đakovačko – osječka nadbiskupija, dio su prikupili sami
župljani, a obnovu je sufinancirao i
Grad Otok.
67
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
OTOK I KOMLETINCI U DOMOVINSKOME RATU
Sredinom
listopada
1990.
stanovnike Otoka i Komletinaca upozorava se da je sigurnost narušena
i da to zahtijeva formiranje skupina dragovoljaca pa tako Otočani
i Komletinčani organiziraju obranu
najbližih sela. Provode se pripreme
za zaštitu stanovnika, čiste se malobrojna skloništa, zdravstvena ambulanta priređuje sanitetski materijal za ranjenike, provodi se akcija
dobrovoljnog darivanja krvi, organiziraju se dežurstva na važnijim
objektima u selu i sl. U danonoćna
su dežurstva uključeni i naoružani
dragovoljci iz sastava lovačkog
društva, udruga i ostali mještani
koji su se do kraja lipnja 1991. nalazili u rezervnom sastavu policije,
a potom prelaze u pričuvni sastav
Zbora narodne garde. Prvi neprijateljski napad Otok proživljava
25. rujna 1991. u ranim poslijepodnevnim satima. U tom napadu nije bilo ljudskih žrtava, ali je
nekoliko obiteljskih kuća gotovo
potpuno uništeno. Otok je iz zraka
prvi put napadnut 2. studenog 1991.
godine. Neprijatelj sredinom studenog osvaja hrvatska sela uz Bosut:
Lipovac, Apševce, Donje Novo
Selo, Podgrađe i Nijemce. Pripadnici hrvatske vojske i policije 28.
studenog 1991. odbijaju još jedan
pješački napad na Komletince iz
pravca Nijemaca. Napadi se nastavljaju do kraja 1991. godine, ali
crta bojišnice nije pomaknuta. Na-
kon primirja potpisanog u Sarajevu
3. siječnja 1992. godine i priznanja
Hrvatske od Međunarodne zajednice 15. siječnja 1992. godine, ratna
opasnost u vinkovačkom kraju nije
otklonjena. Na bosutskoj bojišnici
neprijatelj i dalje otvara povremenu vatru iz streljačkog oružja, a
koncem siječnja 1992. godine branitelji odbijaju pokušaj pješačkog
prodora iz pravca Nijemaca prema
Komletincima. U Otoku je i dalje
na snazi policijski sat i selo je
zamračeno. Sredinom 1992. život
se postupno normalizira i većina
68
se mještana vraća iz izbjeglištva, a
pristižu i brojni prognanici iz Slakovaca, Nijemaca, Donjeg Novog
Sela, Apševaca, Podgrađa, Lipovca
i drugih mjesta. Od dana se potpisivanja primirja u siječnju 1992. pa
sve do sredine 1996. godine život u
Otoku i Komletincima odvija u uvjetima ni rata ni mira, uz povremene
provokacije neprijatelja na crti razdvajanja pored Bosuta i česte detonacije što dopiru iz zaposjednutog
dijela nekadašnje općine Vinkovci.
Otok je posljednji put bombardiran
23. svibnja 1996. godine.
69
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
POGINULI I NESTALI BRANITELJI
IZ OTOKA I KOMLETINACA
OTOK
20. siječnja 1962.
5. siječnja 1952.
71
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
KOMLETINCI
Središta Otoka i Komletinaca danas su prepoznatljiva po svojim
uređenim parkovima i spomenicima
koji su u njima, a u koja su utkana sva
imena poginulih i nestalih branitelja, zrakoplovaca i civila. Taj je projekt svoj začetak imao još u vrijeme
Mjesne zajednice. Kako su središta
Otoka i Komletinaca početkom devedesetih godina prošlog stoljeća
bila izrazito zapuštena i neugledna,
intenzivno se počelo planirati njihovo uređenje. Tako je na sjednici
Općinskoga vijeća u lipnju 1997.
zaključeno kako započinju planovi za izgradnju spomen-parka i
zajedničkog spomenika poginulim
zrakoplovcima i braniteljima Otoka. Radovi su započeli 11. kolovoza
1997., a izvodila ih je inženjerska
postrojba Hrvatske vojske. Park
je završen u prosincu iste godine,
a 1998. se uređivala fontana i hortikultura za koju je bilo zaduženo
JP „Zrinjevac“ iz Zagreba. Svi
su radovi bili gotovi u listopadu
1998. Vrijednost otočkog parka i
spomenika tada je procijenjena na
oko 1.200.000,00 DEM. Voditelj
je idejnog projekta izgradnje spomen-parka bio Branko Vujanović.
U sklopu akcije „Zeleni cvijet“ i
72
projekta „Volim Hrvatsku“ 2001.“
u Trakošćanu su birani najuređeniji
središnji trgovi u kontinentalnom
dijelu Hrvatske, a otočki je trg zauzeo visoko treće mjesto.
2012. godine u parku je otkriven i
spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
U Komletincima je park u središtu
mjesta izgrađen krajem 1999. godine. Svoj je novčani doprinos u tom
projektu dala i Bjelovarsko-bilogorska županija. Na radovima su bila
angažirana 32 razvojačena hrvatska
branitelja. Općina Otok osigurala je
građevinski materijal i oruđa za rad.
U Komletincima je u spomen-parku
postavljena fontana u čast poginulih pripadnika 105. Bjelovarske
brigade i poginulih Komletinčana,
odnosno svih pripadnika Hrvatske
vojske koji su tijekom 1991. poginuli u Komletincima.
Komemoracije u spomen pogibije
hrvatskih branitelja, pilota, padobranaca i civila u Otoku i Komletincima održavaju se od završetka
Domovinskoga rata dok još nisu
bila izgrađena spomen-obilježja
kakva danas imamo jer je nekad bio
postavljen drveni križ.
Svake se godine građani Otoka 2.
prosinca sjećaju pogibije branitelja
Otoka i prvih hrvatskih zrakoplovaca u Domovinskom ratu- Rade
Grive, Mirka Vukušića, Marka
Živkovića i Ante Plazibata. Ta su
četiri hrabra čovjeka branila naše
nebo sve do noći s 1. na 2. prosinca
kada ih je tijekom borbenog zadatka u blizini Otoka oborila srpska
protuzračna obrana. Zrakoplovci su
bili pripadnici 1. samostalnog zrakoplovnog voda Osijek.
U Komletincima se komemoracija
obilježava 4. prosinca svake godine u spomen na poginule pripadnike 105. Bjelovarske brigade,
11. domobranske pukovnije, 3. i
5. gardijske brigade, Ministarstva
unutarnjih poslova, HOS-a te poginulih civila iz Komletinaca. Vijenci
se svake godine polažu podno spomenika u središnjem parku, ali i na
mjestu njihove pogibije.
Tim se odavanjem počasti zahvaljuje svima koji su utkali svoje živote
za naše dobro, za slobodu i mir u
našoj domovini.
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OPĆINE I GRADOVI PRIJATELJI
U siječnju 1993. godine donesena je
Odluka o pristupanju Općine Otok
u Savez gradova i općina Republike Hrvatske kako bi se unaprijedio gospodarski i socijalni razvitak
i promicala djelatnost općine. Predstavnici su Općine Otok u prosincu
2001. godine potpisali Povelju o prijateljstvu i suradnji s općinom Otok
iz Splitsko-dalmatinske županije.
turizma Damirom Bajsom te drugim dužnosnicima i braniteljima
iz Bjelovarsko-bilogorske županije
nakon obilježavanja obljetnice
pogibije branitelja u Komletincima. Iskorištena je prilika da se
još jedanput potvrdi prijateljstvo
dvaju gradova nastalo za vrijeme
Domovinskog rata i to u službenom
obliku
potpisivanja
Povelje.
Potpisivanjem Povelje sporazumno
se prihvaća uspostavljanje posebne
uzajamne prijateljske suradnje i
solidarnosti, s ciljem jačanja prijateljskih odnosa te gospodarskog,
socijalnog, kulturnog, turističkog,
ekološkog, obrazovnog i športskog
razvoja. U rujnu su 2012. godine
vijećnici jednoglasno usvojili Odluku o suradnji između Grada Oto-
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA
Prema Odluci o javnim priznanjima iz 2003.godine Općina Otok dodjeljuje: nagradu za životno djelo, počasni
građanin, zlatnu plaketu, medalja, priznanje, zahvalnica.
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2003. godina:
Zlatna plaketa posthumno se dodjeljuje žrtvama Domovinskog rata čija su imena uklesana u spomenik u Otoku i
Komletincima. Nagrada za životno djelo prečasnom Josipu Švereru, začasnom kanoniku. Počasni građanin Vladimir Šeks. Zlatna plaketa Tihomiru Zovku. Medalje Martinu Sučiću,Marcelu Lončaru,Branku Vujanoviću,Antunu
Štimcu,Martinu Spajiću. Priznanje Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu,OŠ „Josip Lovretić“,OŠ „Vladimir Nazor“.
DODJELA JAVNIH PRIZANJA – 2004. godina
Zlatna plaketa vl. Iliji Martinoviću, posthumno, 1. satniji Otok 2. bojnoj 109. brigade HV,
2. satniji Komletinci. Zlatna medalja Stjepanu Vukoviću, Martinu Čolakoviću, Josipu Bašiću
Boži Galiću, Juki Striniću, Antunu Novoselcu, Slobodanu Zuciću. Priznanja PP Otok, Šumariji Otok, Župnom
uredu Otok, Župnom uredu Komletinci, Predškolskoj ustanovi „Pupoljak“, Vranjevu, Mariji Rukavini, Marijanu
Peičeviću, Draženu Storjaku.
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2006. godina
Zlatnik s grbom Grada Otoka počasnom građaninu Grada Otoka Vladimiru Šeksu.
Zlatna plaketa Grada Otoka Petru Čobankoviću, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Zlatna
medalja Grada Otoka Tomislavu Čuljku, saborskom zastupniku.
Priznanja su se dodijelila 15. rujna 2006. prigodom organiziranja svečanosti u povodu stjecanja statusa Grada
Otoka. Povodom obilježavanja 15. obljetnice obrane Otoka i Komletinaca u Domovinskom ratu Gradsko vijeće
Grada Otoka dodjeljuje Zlatnu plaketu s poveljom Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani, 1.
samostalnom zrakoplovnom vodu „Crne vrane“, Zapovjedništvu Operativne grupe „Vukovar“ HV, 2. bojnoj 109.
Vinkovačke brigade HV-a, 6. bojnoj 109. Vinkovačke brigade HV-a, 105. Bjelovarskoj brigadi HV-a, 3. bojnoj
3. gardijske brigade HV-a, 5. gardijskoj brigadi HV-a, 131. Županjskoj brigadi HV-a, 108. Brodskoj brigadi
HV-a, 123. Požeškoj brigadi HV-a, 68. bojnoj Vojne policije HV-a, 81. samostalnoj gardijskoj bojnoj HV-a, 83.
samostalnom zagrebačkom bataljunu HV-a, 3. bojnoj 11. domobranske pukovnije Vinkovci, 1. bojnoj 109. domobranske pukovnije Vinkovci, MUP-u, Policijskoj upravi Vinkovci, PP Otok, MUP-u, Policijskoj upravi Vinkovci,
Jedinici za posebne namjene, MUP-u, Policijskoj upravi Varaždin.
Gradonačelnik Grada Otoka Josip
Šarić i gradonačelnik Grada Čazme
Dinko Pirak potpisali su Povelju o
prijateljstvu i suradnji između dvaju
gradova u Otoku 3. prosinca 2011.
godine. Povelju su gradonačelnici
potpisali pred predsjednicom Gradskog vijeća Grada Čazme Andreom
Prugovečki Klepac, predsjednikom
Gradskog vijeća Grada Otoka Stjepanom Topalovićem, bjelovarskobiligorskim županom Miroslavom
Čačijom, tadašnjim ministrom
74
Gradonačelnik Šarić istaknuo je
kako potpisivanje Povelje, prije svega, znači izricanje zahvalnosti svih
Komletinčana i Otočana onima koji
su 1991. nesebično došli pomoći
braniti domovinu na ovom prostoru. Dinko Pirak, gradonačelnik
Čazme, izrazio je zadovoljstvo
zbog potpisivanja Povelje upravo
na dan kada se prisjećamo poginulih branitelja i napomenuo kako se
nada još bliskijoj suradnji na svim
područjima između Otoka i Čazme.
ka i Grada Vodnjana – Dignano. U
obostranom je interesu uspostavljanje prijateljstva i suradnje za razvijanje gospodarskog, socijalnog,
kulturnog, turističkog, ekološkog,
obrazovnog, sportskog i drugih oblika odnosa sukladno međusobnim
interesima. Cjelokupna je suradnja potaknuta već uspostavljenim
prijateljskim odnosima i suradnji između Vukovarsko-srijemske i
Istarske županije.
DODJELI JAVNIH PRIZNANJA – 2007. godina
Plaketa Grada Otoka Antunu Palariću, za doprinos u stjecanju statusa grada Otoka, dr. sc. Ljudevitu Hercegu, pomoćniku ministra mora, turizma, prometa i razvitka, Ivanu Mravku, predsjedniku Uprave HEP-a, Željku
Tufekčiću, pomoćniku ministra mora, turizma, prometa i veza. Zlatna medalja posthumno Mirjani Burazin, za
doprinos u razvoju društvenih djelatnosti i školstva, Mariji Mišetić posthumno za doprinos u razvoju društvenih
djelatnosti i školstva. Medalja Grada Otoka Pašku Matozanu, za doprinos u razvoju gospodarstva, Juri Ćutuku, za
skrb o umirovljenicima, Iliji Baliću, doprinos u razvoju društvenih djelatnosti, Iliji Lovriću, za humanitarni rad.
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2008.god.
Plaketa Grada Otoka posthumno Antunu Miholjkoviću, za obranu područja Grada Otoka tijekom Domovinskog
rata i komunalnom razvoju Grada Otoka, Vinku Mladineu, za doprinos razvoju komunalnog gospodarstva i zaštite
okoliša na području Grada Otoka, Antunu Kneževiću, velečasnom, otočkom župniku, za doprinos duhovnom
dobru vjernika, obnovu sakralnih objekata i društveni razvoj na području grada Otoka. Medalja Grada Otoka
Ivanu Bakošu, za doprinos razvoju vatrogastva na području Grada Otoka, Andreju Keriću, za postignute športske
rezultate.
75
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
DODJELA JAVNIH PRIZANJA – 2009. godina
Plaketa Grada Otoka posthumno Zdravku Andabaki, za doprinos u osnivanju i organiziranju Otočke kulenijade,
Želimiru Janjiću, državnom tajniku u MZOŠ, za doprinos razvoju srednjeg školstva u Otoku. Medalja Grada
Otoka Ivi Jakovcu, za doprinos razvoju vatrogastva Grada Otoka, Josipu Juriću, za doprinos razvoju vatrogastva
u Komlentincima, Ani Šebalj, pučkoj pjesnikinji, Evi Silađi, za doprinos razvoju kulture. Priznanje Grada Otoka
Antunu Verešu, prigodom stotog rođendana.
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2010. godina
Plaketa Grada Otoka Božidaru Pankretiću, ministru MRRŠVG. Počasna građanka Jadranka Kosor. Medalja Grada Otoka Vladi Spajiću, Anti Mandiću, Eko-gradnji d.o.o. Darda (Silvija Jović), Anni Mariji Radić (MRRŠVG
- Petkovac), Katici Mišković (MRRŠVG), Zdravku Krmeku (MRRŠVG – državni tajnik). Priznanje Grada Otoka
Nevenki Krznar, Katici Novoselac, Mariji Čepo, NK „Otok“, Stjepanu Goreti.
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2011.godina
Plaketa Grada Otoka za doprinos razvoju gospodarstva i poljoprivrede Jozi Joviću, vlasniku tvornice Furnir Otok
d.o.o. Medalja Grada Otoka za doprinos razvoju školstva Ljubici Todorić, dugogodišnjoj ravnateljici otočke osnovne škole. Priznanje Grada Otoka za razvoj vatrogastva Martinu Štivičeviću, predsjedniku DVD-a Otok, za
razvoj vatrogastva u Komletincima Josipu Juriću, predsjedniku DVD-a Komletinci.
DODJELA JAVNIH PRIZNANJA – 2012. godine
Plaketa Grada Otoka Stanislavu Matasu. Medalja Grada Otoka Petru Znahoru, Mariji Čorić, Mati Janešu, Antunu
Zrnu, OŠ Josipa Lovretića,Đuri Lovriću.
UDRUGE, DRUŠTVA, ZAJEDNICE I
KLUBOVI U GRADU OTOKU
76
77
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
Svibanj 2013.
Posebno izdanje
OTOČKI List
Glasilo Grada Otoka
IVICA ŠOKČEVIĆ, KUD „Josip Lovretić“ Otok
Otočki je list savršen prostor u kojem svoju promidžbu može ostvariti i KUD „Josip Lovretić“.
Zadovoljan sam suradnjom s urednicom i naš rad i nastupi uvijek dobiju zaslužen prostor pa svi
građani mogu čitati o tome. Vrlo je važno da se udruge, društva, klubovi i pojedinci predstavljaju najprije svojoj zajednici, a glasilo Otočki list upravo je pravo mjesto za to.
MIRA BOŠNJAKOVIĆ, Udruga dramskih amatera „Josip Kosor“ Otok
Otočki je list kvalitetan izvor informacija o onome što se događa u našem gradu. Možda bi bilo
zgodno da ponekad nas građane upozore na neke nedostatke i nepravilnosti u našem odnosu
prema gradu i prema onome što bi naš život činilo kvalitetnijim. Lijepo surađujem s urednicom
i lektoricom i time sam iznimno zadovoljna.
IVICA BARNJAK, Dobrovoljno vatrogasno društvo Otok
Otočki list vrijedno prati rad DVD-a Otok od početka izlaženja. To nam je od velike važnosti jer
želimo da naši sugrađani čitaju o našem radu i uspjesima jer u sve ulažemo veliki trud. Nadam
se da će suradnja i dalje biti tako dobra.
MILKO JURIĆ, NK „Otok“
JOSIP DABRO, Kickboksing klub Otok
Kako bi se naši sugrađani upoznali s našim rezultatima koje ostavarujemo na brojnim natjecanjima u Hrvatskoj i izvan nje, iznimno mi je važna suradnja s Otočkim listom. Urednička ekipa
jako dobro radi svoj posao, a kad bi financijska sredstva bila veća, bilo bi dobro kad bi novine
mogle i češće izlaziti.
JURE ĆUTUK, Gradska udruga umirovljenika
Zadovoljan sam Otočkim listom jer sadržava informacije koje su važne o našem gradu, a koje
građani trebaju znati. Slušam komentare i članova svoje udruge koji se uvijek vesele novom
broju jer vole vidjeti fotografije i pročitati koju novost koja se dogodila u našem Otoku. Posebno
je važno da se ta tradicija izdavanja nastavi jer nisu svi osposobljeni za suvremenu računalnu
tehnologiju.
MILAN VUKELIĆ, Taekwondo klub Otok
Cijeli se grad informira kroz Otočki list pa tako građani mogu čitati o aktivnostima brojnih
udruga koje postoje. Sadržaji su zaista raznoliki i svatko može pronaći nešto za sebe, a posebno
mi se dopada dizajn novina. Uredništvu želim pno uspjeha u budućnosti.
JOSIP JURIĆ, Dobrovoljno vatrogasno društvo Komletinci
Otočki list pratim od prvog broja jer su u njemu sadržani i tekstovi o radu Dobrovoljnog vatrogasnog društva čiji sam član dugo godina, a sada i predsjednik. Zanimaju me i članci o radu i drugih udruga i klubova. Mislim da su ove novine iznimno vrijedne jer ostaju budućim naraštajiima,
a Grad Otok i dalje treba poticati njihovo izdavanje.
78
Suradnja s Otočkim listom jako nam je važna radi promicanja vrijednosti športa koji je duboko ukorjenjen u našem gradu. Kroz Otočki se list promoviraju sve naše aktivnosti i pojedinci
jer imamo brojne afirmirane nogometaše koji su potekli upravo iz našeg kluba. To su Slavko
Blagojević, Andrej Kerić, Marko Blašković, Ivan Grgić, Izabela Lojna, Divković i brojni drugi
koji su nekada igrali ili sada igraju po poznatim nogometnih klubovima. Otočki je list dobar
prostor u kojem se može predstaviti rad svih pet kategorija nogometaša, rad pet trenera koji rade
s oko 120 športaša.
MARIJA ČEPO, Udruga „Hrvatska žena“ Otok
Posebno mi je važno da se vijesti o radu komletinačke udruge žena objavljuju u Otočkom listu i
na web portalu Grada Otoka. Jako bih voljela kad bi Otočki list mogao češće izlaziti. U rad sam
Otočkog lista uključena od samog početka izdavanja, a surađujem i danas obavljujući vijesti o
radu Gagulanki, župe i čitave zajednice.
KATICA NOVOSELAC, Udruga žena „Gagulanke“ Komletinci
Mogu se pohvaliti kako je Udruga „Hrvatska žena“ Otok jedna od najaktivnijih u našem gradu pa, prema tome, imamo i mnogobrojne aktivnosti o kojima građani trebaju čitati. Pravo je
mjesto za to upravo Otočki list i gradski web portal na kojem imamo i svoju stranicu. Suradnja s
Otočkim listom je izvrsna i pohvaljujem rad urednice i njezinih suradnika. To je velik posao, ali
su rezultati, bez obzira na ograničena financijska sredstva, uvijek izvrsni.
DAVOR IŠČIĆ, Odred izviđača „Suvara“
Od osnutka Odreda izviđača “Suvara” pa sve do danas, suradnja s Otočkim listom zaslužuje
sve pohvale. Izrazito smo zadovoljni načinom na koji list prati kako nas, tako i sve naše aktivnosti koje mi prezentiramo građanima Otoka i Komletinaca. Ako možemo dati samo jednu
malu sugestiju koja se odnosi samo na termine izlazaka lista. Smatramo da bi možda bilo bolje
da list izlazi jednom mjesečno gdje bi mogli realnije i u kraćem roku prezentirati naše prošle
aktivnosti, kao i najaviti sljedeće. Nadamo se da će suradnja biti još bolja i da ćemo vidjeti još
velik broj Otočkih listova.
79

Otočki list br. 49 (prosinac 2011.)

Otočki list br.47 (travanj 2011.)

Otočki list br. 46 (prosinac 2010.)

Otočki list br. 45 (kolovoz 2010.)

Plan investicija za 2014-2016.

Otočki list br. 48 (rujan 2011.)

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

PELJAR ZA MALE BRODOVE II dio - Hrvatski hidrografski institut

uhrvatskoj kuda ploviti, ©to vidjeti s pomorskim kartama, jućni dio

Povijesno – turistička priča