haber Broj 65 Septembar-Oktobar 2012 cijena jedna funta ČESTITAMO NAŠIM ZLATNIM ODBOJKAŠIMA Iz Networka BH UK Network DOMAĆIN CENTRALNOJ PROSLAVI DANA DRŽAVNOSTI BIH Svečana akademija osim ovom značajnom datumu naše historije posvećena je i godišnjici osnivanja Bosnia UK Networka Kao i mnogo puta do sada Bosanka kuća u Birminghamu u subotu, 24. novembra biće epicentar bosanskohercegovačke dijaspore na Ostrvu. Naime, u ovom prelijepom zdanju održaće se centralna proslava Dana državnosti Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji. U sklopu programa predviđena je i svečana akademija na kojoj će se osim ovog značajnog datuma za historiju naše države obilježiti i godišnjica od osnivanja Bosnia UK Networka. Naravno, informaciju više dobili smo od menadžera Bosanske kuće Anesa Cerića, koji nam je rekao: Bogat program "U subotu BH UK Network organizuje centralnu proslavu povodom Dana državnosti BiH i jubilej povodom 15 godina svoga postojanja. Planiran od mnogobrojnih žrtava proteklog rata. Naravno, kako priliči u ovakvim situacijama, u poslijepodnevnom programu biće uručena priznanja organizacijama i pojedincima koji su pomagali u realizaciji naših bogatih aktivnosti (Birmingham University, Birmingham City Council, Bournville College, Ambasada BiH London, Lloyds TSB...). Ugledni gosti Osim naših višegodišnjih saradnika, očekujemo dolazak i gradonačelnika Birminghama, ambasadora BiH Pjevaju Kadir Nukić i Fistik Manifestacija se završava večernjim programom za mlade koji će se održati u centru Bia Lounge gdje se očekuje dolazak više stotina naših građana, a za njihovo dobro raspoloženje pobrinut će se poznati bh. pjevači Kadir Nukić i Fistik. je bogat kulturno-zabavni program koji počinje u 12.00 sati u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu otvaranjem izložbe pod nazivom "Petnaest godina BH UK Networka". Na izložbi će se naći niz fotografija i predmeta koji će najbolje govoriti o razvoju bosanskohercegovačke zajednice u Velikoj Britaniji. Nakon toga predviđena je akademija gdje će nastupiti naša djeca koja pohađaju bosanskohercegovačku dopunsku školu, folklorna grupa Mladost Bosne iz Birminghama, te novoformirani ženski hor Birmingham sevdah. Premijerno će biti prikazan dokumentarni film o aktivnostima Networka od njegovog osnivanja, koji je urađen u saradnji sa Birminghamskim univerzitetom.Nakon toga biće prikazan i film o bodi- bilderu, rahmetli Fikretu Hodžiću, kao jednoj 2 u Velikoj Britaniji, gospodina Mustafe Mujezinovića, predstavnika zdravstvenih ustanova, biroa za zapošljavanje, policije, lokalne vlasti... Naravno, tokom ovog programa predstavit će nam se i naši umjetnici Mišo Marić i Meho Jakupović. Žao nam je što na manifestaciji neće prisustvovati patron BH UK Networka gospođa Jennifer Stone-Wigg (MBE-Clan Britanske imperije). Ona će u tom periodu biti u Bosni i Hercegovini." Iz Networka Foreign and Commonwealth Office King Charles Street London SW1A 2AH 02 August 2012 Bosnia and Herzegovina UK Network Bosnia House 36 Medley Road Birmingham B11 2NE Dear Mr Jakupovic, Thank you for your letter of 30 June to the Prime Minister regarding the 17th anniversary of the Srebrenica genocide on 11 July. I am replying as a Desk Officer for Bosnia and Herzegovina at the Foreign and Commonwealth Office. Let me start by saying that the Government fully shares your view that those who suffered or were killed at Srebrenica, and all those who lost loved ones must not be forgotten. The genocide at Srebrenica represented the worst violence seen on the European continent since the Second World War and had an appalling human cost. As such the UK welcomes the European Parliament’s decision to adopt a resolution recognising the 11 July as a day of commemoration throughout the EU. To mark the 17th anniversary of the massacre, the Prime Minister issued a statement on behalf of the United Kingdom in which he offered his deepest sympathies to the bereaved, and reaffirmed his conviction that the world must act to prevent such atrocities from taking place in future. The Prime Minister also made clear that the act of genocide at Srebrenica must not be forgotten or denied. Her Majesty’s Ambassador to Bosnia and Herzegovina Nigel Casey represented the UK Government at the commemoration ceremony in Potocari. The UK Government remains committed to justice and reconciliation in Bosnia and Herzegovina and throughout the Western Balkans. To underline our commitment to ensuring the memory of the genocide is preserved, and its legacy properly tackled, we have recently committed to offering further support to the Potocari memorial Centre through funding an upgrade to the Srebrenica memorial room ,and supporting improvements to the Memorial projects in Bosnia and Herzegovina designed to identify and commemorate the victims of war crimes, bring the perpetrators to justice and to promote reconciliation among the people of Bosnia and Herzegovina. Please find a copy of the Prime Minister’s full statement enclosed. Yours Sincerely, L Donaghy Western Balkans and Enlargement Department Foreign and Commonwealth office STATEMENT BY THE PRIME MINISTER, DAVID CAMERON, ON THE 17TH ANNIVERSARY OF THE GENOCIDE AT SREBRENICA “Today marks the 17th anniversary of the genocide in Srebrenica, where over 8,000 Bosniak men and boys lost their lives. I offer my deepest sympathy to the bereaved, and to all those who lost loved ones during the conflicts in the Balkans. We must never forget the act of genocide that was committed in Srebrenica, nor should it ever be denied. Om this occasion it is important to reflect and reaffirm the conviction that the world must act to prevent such atrocities from taking place. Since 1995 we have seen considerable progress towards justice for the victims of war crimes in the Balkans. Ratko Mladic’s trial at the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia in the Hague is now underway. This is testament to the international community’s commitment to bringing those accused of war crime to justice. Althoug his trial can never compensate the families of the victims, I hope it will contribute to enabling the people of Bosnia and Herzegovina to look towards a brighter future. I call on all leaders and authorities in Bosnia and Herzegovina to work in a spirit of reconciliation and cooperation and to move the country forwards on the path to EU and NATO membership.” 3 Iz Networka Diplomatski kutak AMBASADOR MUJEZINOVIĆ PREDAO AKREDITIVE KRALJICI ELIZABETI II Tom prilikom naš ambasador u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj izrazio želju za angažovanje investicija iz ovih zemalja u projektima turizma, poljoprivrede i energetike Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Nj. E. gospodin Mustafa Mujezinović, predao je 23. oktobra 2012. godine akreditivna pisma Nj.K.V. kraljici Elizabeti II, tokom tradicionalne ceremonije upriličene u Bakingemskoj palati u Londonu. Ambasador Mujezinović je tom prilikom istakao Kraljici Elizabeti II da mu je cilj unaprijediti postojeće veoma srdačne odnose između dvije zemlje te privući britanske investicije u BiH, posebno u energetske, poljoprivredne i turističke projekte. Nj.K.V. Kraljica Elizabeta II zaželjela je ambasadoru Mujezinoviću uspješnu misiju u Ujedinjenom Kraljevstvu, a Bosni i Hercegovini brzo pridruženje Evropskoj uniji". Nj. E. gospodin Mustafa Mujezinović, predaje akreditivna pisma Nj.K.V. kraljici Elizabeti II Jennifer Stone-Wig u posjeti BH UK Networku PATRONA UK NETWORKA NIJE MOGLA SAKRITI ODUŠEVLJENJE ZA USPJEH NAŠE ORGANIZACIJE Nedavno , u prostorijama Bosanske kuće, BH UK Network je ugostio našu višegodišnju, ponosnu patronu gospođu Jennifer Stone –Wig, koja je za svoj rad u Bosni i Hercegovini te razne vrste pomoci žrtvama rata dobila titulu MBE ( Member of British Empire). UK Networka te finansijski izvještaj. Nakon prezentacije izrazila je zadovoljstvo i oduševljenje za dosadasnji rad i uspjeh naše organizacije. Posebno je bila impresionirana i prijatno iznenađena finansijkom situacijom koja vlada u Networku, uzimajuci u obzir svu današnju finansijsku krizu. Jenny rukovodi humanitarnom organizacijom u BIH pod nazivom “Udruženje Pomoć Švicarske miru u Bosni ),koje pomaže stotinama djece širom Bosne koja trebaju medicinsku pomoc. Za sav rad i trud koji je uložila u našu zemlju, bosance i hercegovce u BIH te u Velikoj Britaniji, Izvršni odbor BH UK Networka joj je zasluženo dodijelio titulu patrona BH UK Networka jos 2008 godine. Tokom ove posjete prezentirali smo gospođi Jenny godišnji izvještaj o najvažnijim aktivnostima koje su organizovane i održane u sklopu BH Jenny je izjavila : “ I dalje mislim da je ovo jedna od organizacija koja samo može biti primjer mnogim drugim organizacijama ne samo u Velikoj Britaniji već i u Bosni i Hercegovini.” . Donirala je dva interesantna dokumentarna filma o aktivnostima koje ona provodi u BIH , a koje će zainteresovani Bosanci i Hercegovci moći pogledati uskoro u prostorijama BH UK Networka. Jennifer Stone-Wigg (MBE)-Patron BH UK Networka 4 HABER Iz Networka Uskoro ćemo vidjeti naše prostorije u novom i boljem izdanju ODOBREN PROJEKAT DEKORACIJE BOSANSKE KUĆE Početkom novembra Mariom ,volonter BH UK Networka iz Španije, je prisustvovala seminaru koji je organizovao VIY organizacija organizovala, u cilju da prilože svoj prijedlog i projekat za renovaciju. Nedugo zatim obradovale su nas vijesti da je naš prijedlog uspješno odobren od strane predstavnika VIY-a. VIY je organizacija koja podstiče volontiranje pozivajući mlade 14-25 godina da nauče neke osnove vjestine i da pomognu u radovima na uređenju i adaptaciji objekata. VIY volonteri su predvođeni od strane profesionalaca i najvažnije što im može pomoći u budućnosti jest dobijanje akreditacija kao i veća mogucnost pristupa budućim treninzima,radnim mjestima i zanatskim prilikama. VIY je odličan primjer različitih organizacija koje rade zajedno kako bi postigle nešto ,što jedna organizacija nije u mogućnosti sama postići. Sretnim dobitnicima među kojima je i naša Bosanska kuća, će izvršiti uređenja ,prepravke i adaptacije prostora besplatno. Sav materijal i radnike obezbjeđuje “Volunteer It Yourself” organizacija. Ova organizacija u kratkom roku zadobila je veliki broj simpatizera i moćnih partnera poput London Youth, Big Lottery Fund, Wickes, City & Guilds, The Co-Sponsorship Agency. Neke od ciljeva koje nastoje ostvariti su : inspirisati mlade ljude da volontiraju i na taj nacin doprinesu njihovoj zajednici, podržati mnoge klubove i udruženja u njihovoj izgrad- samo doprinijeti napretku i boljem uređenju Bosanske kuće, već i ujedno naučiti korisne vjestine i dobiti akreditacije za buduće zaposlenje, za sve dalje informacije javite se na Dogovor oko realizacije projekta nji i renovaciji u cilju njihovog opstanka, i pomoć mladima da pronađu plaćeni posao nakon volontiranja. VIY trenutno okuplja sve zainteresovane volontere za rad u našim prostorijama. Ukoliko ste i vi zainteresovani te mislite da možete ne naš broj 0121 772 3052 ili e-mail: [email protected] . Takođe želimo vas obavijestiti da se kao volonter možete prijaviti ne samo za rad u našim prostorijama već i svim drugim izabranim projektima. DOPRINOS ITALIJANSKIH VOLONTERA BH UK NETWORK-U RAZMJENOM UČENIKA DOŠLI U UK NA PRAKSU Krajem septembra ove godine , timu UK Networka pridružila su se i tri studenta iz Italije ,Davide DE Sivo ,Sorrentino Giovanni i Fabio Capri. Njihov dolazak na tri sedmice u našu Bosansku kuću , rezultat je višegodisnje saradnje između BH UK Network-a i Bournville koledža. Cilj ove saradnje je da se promovira značaj i rad mreže volontera. Radi se o učenicima koji završavaju elekroniku i telekomunikacije u Srednjoj školi “ Itis Enzo Striano “ u Italiji. Pokazali su da posjeduju izvrsno znanje u oblasti grafike i web produkcije. Svojim svakodnevnim radom u suradnji sa ostalim članovima Networka pomogli su dizajnirati novu web stranicu BH UK Networka. Prema mišljenju mnogih stranica je veoma zanimljivo i kvalitetno urađena. Pitali smo ih da li su uživali u vremenu provedenom ovdje. Izjavili su da su na jako interesantan, ali svakako i koristan način proveli svoje slobodno vrijeme , upoznali novu kulturu te proširili svoje znanje engleskog jezika. Bosance i Hercegovce su okarakterisali kao vrijedan i prijateljski narod. Nadamo se da će se ovakva saradnja nastaviti i ubuduće. Studenti i mentori iz Italije u Bosanskoj kući 5 Iz Networka BH UK Network PROMOCIJA PROJEKTA “RAYNE FELLOWSHIPS FOR REFUGEES“ Ukoliko imate veliku ideju, punoljetni ste, te ste došli kao izbjeglica u UK pokušajte osvojiti £15 000 U prostorijama Bosanske kuće u četvrtak, 4. oktobra 2012. godine u popodnevnim satima poznata “The Rayne fondacija” je održala promociju svog najnovijeg projekta za 2013. godinu “Rayne Fellow-ships for Refugees“. Predstavnik i voditelj projekta gospodin Carlos Gomez je pred okupljenim članovima naše zajednice, ali i ostalim zainteresovanim građanima Engleske objasnio na koji način osvojiti £15 000, proces apliciranja i prezentirao neke dosadašnje ideje da bi na lakši način pojasnio kako naše ideje pretvoriti u tačno određeni projekat. Izvanredna prilika Radi se o izvanrednom projektu potpomognutom od strane ”The Rayne fondacije” i Memorijalnog fonda princeze Diane. Izbjeglice koje žive na području UK, punoljetni su i imaju veliku ideju za neki projekat, a žele Kako aplicirati? Svi koji ispunjavaju prethodno nave- Nagrađen trud Emine Hadžiosmanović Carlos Gomez dene kriterije, te imaju želju aplicirati dobrodošli su. Fondacija prima aplikacije od ljudi različite starosti. Uko- Odličan odziv na promociju ga dugo ostvariti imaju sada pravu šansu za to. Ovaj projekat je odlična prilika za razvoj svakog pojedinca, za ostvarenje planova i ideja, te veliki doprinos zajednici na način da omogućava zajednicama izbjeglica širom UK da izgrade mostove saradnje. novembra 2012. Za više informacija posjetite web stranicu www.praxis. org.uk/fellows ili nazovite Bosansku kuću na tel. 0121 772 3052. liko ste jedan/na od zainteresovanih u aplikaciji morate opisati veliku ideju, dati potrebne informacije o tome kako mislite ostvariti ideju, podršku i izvore koje ćete možda trebati i učinak vašeg projekta na širu zajednicu. Rok za slanje aplikacija traje do petka 6 Sa velikim zadovoljstvom obavještavamo da je i jedna od zaposlenica Networka Emina Hadžiosmanović aplicirala i nagrađena sa £15 000 u julu ove godine s ciljem da pokrene svoj projekat vezan za rad i liječenje izbjeglica koje pate od post traume. Takođe, Emina je svojom prezentacijom rado objasnila šta zainteresovani mogu da očekuju i pružila veliki doprinos održanoj manifestaciji. Ideja može biti osmišljena u oblasti sporta, kulture, socijalne integracije, promocije zdravlja ili pružanje podrške razvoju domaće zajednice. Ove godine će biti izabrano četvoro ljudi za Fellowship. Oni će biti u mogućnosti da osvojenih £15 000 potroše na personalni razvoj, buduće treninge ili edukaciju, različite izvore za potpomaganje projekta, savjetovanje od strane stručnjaka, prisustvovanje brojnim događajima i treninzima vezanim za projekat. Iz Networka Bosnia and Herzegovina UK Network OUTREACH WORKER – PART TIME Salary: £12,352 p/a, 1-3 years Term Contract (24hrs/week) Bosnia and Herzegovina UK Network is seeking to recruit an experienced and talented individual with a caring and highly professional attitude to vulnerable people who are amongst the most marginalised in our society. This will involve working with people who have physical, mental health problems and low self esteem. Expect to carry out some paperwork, support and engaging clients in activities. Being a bilingual would be an advantage. Closing date for applications: 18.01.2013 Interviews will be held on week commencing 21st January 2013. For an application pack send an A4 size SAE with 90p stamp to: Bosnia and Herzegovina UK Network, Bosnia House, 36 Medley Road, Birmingham B11 2NE or for downloading application pack please visit our website on www.bhuknetwork.org For more information please telephone: 0121772 3052 Reg. Charity No: 1067411 Birmingham Bosnia and Herzegovina Community Association IT EQUIPMENT FOR YOUTH CLUB IN GREET It is with great pleasure to announce that we have acquired 3 additional computers for ongoing project “developing a youth club in Greet (Birmingham): encouraging community integration” being run by Birmingham Community Association organisation. This project is being funded by Awards for All. This project has been working towards increasing the supplementary activities of the Bosnian youth and integration with other ethnic minority groups. Access to the computers and printing facilities is provided free of charge to all students. Furthermore, we have been working with individuals aged 16-24 who fall into the NEET group (not in education, not in training) to improve their employability skills by offering voluntary work placements and help and support with writing job applications, covering letters and creating profession- al CV’s. This support is free of charge and available to all interested parties, regardless of background or other factors. Our Annual Supplementary School’s exchange day was also 7 organised through the financial support of this project, which has contributed to a successful outcome with children and adolescents across the UK presenting their work in June 2012. Iz Networka REFORME SOCIJALNOG FONDA: Od aprila 2013. godine UKIDAJU SE POVRATNI I NEPOVRATNI KREDITI Osobe koje su primatelji invalidskih beneficija kao što su “Disability Living Allowance” i “Attendance Allowance” su izuzeti spomenutog ograničenja, takođe i oni koji imaju pravo na Working Family Tax Credit. Od aprila 2013. godine ukinut će se povratni i nepovratni krediti kao što su “Community Care Grant” i “Crisis Loan”. Sredstva će se prenijeti na lokalne vlasti koje će utvrditi alternativnu odredbu. Od oktobra 2013. socijalni fond će se regulisati, dok će se nadoknade za pogrebne troškove, siguran početak majčinstva i financijska pomoć u zimskom periodu (*Funeral Payments, Sure Start Maternity Grants and Cold Weather Payments*) nastaviti plaćati uz univerzalni kredit kao kvalificirane beneficije. Ograničenje beneficija koje stupa na snagu od aprila 2013. značit će da uplate beneficija po do-maćinstvu ne smiju preći prosječnu godišnju platu, koja se trenutno računa u iznosu od £35.000. Osobe koje su primatelji invalidskih beneficija kao što su “Disability Living Allowance” I “Attendance Allowance” su izuzete spomenutog ograničenja, takođe i oni koji imaju pravo na Working Family Tax Credit. PROMJENE—DISABILITY LIVING ALLOWANCE (DLA) “Personal Independence Payment” se uvodi u fazama “Personal Independence Payment” zamjenjuje “Disability Living Allowance” za osobe između 16-64 godina starosti, zadržavajući ključne osobine DLA-a. To znači da se ne uračunava kao dio prihoda i takođe je van državnog poreza. Odjel za rad i mirovinu (Departement for Work and Pensions) tvrdi da reforme pružaju više objektivan proces procjene, uključujući ličnu konsultaciju sa zdravstvenim radnikom. “Personal Independence Payment” se uvodi u sljedećim fazama: Juni 2013: DWP implementuje proces novih zahtjeva Oktobar 2013: DWP Započinje da preispituje oko 30.000 postojećih DLA predmeta odabranih kompjuterskom selekcijom Januar 2014: DWP započinje vršiti postupak ponovnog ocjenjivanja širom Engleske. Mart 2016: Svi postojeći DLA podnositelji zahtjeva (16-64 god) će biti kontaktirani u vezi s uplatom osobne neovisnosti “Personal Independence Payment” PROMJENE PENZIONOG KREDITA Dva nova elementa koja će biti uključena u penzioni kredit su stambena podrška, poznata kao “Housing Credit” i podrška za maloljetnu djecu. Zakon o reformi benefita ograničava pristup penzionom kreditu za parove gdje jedan član nije postigao starosnu penziju. Svi parovi će imati pravo da apliciraju za univerzalni kredit, koje će osigurati da član para koji je sposoban/a da radi će biti u mogućnosti pristupiti podršci kako bi mogli raditi. Ova promjena će se odnositi na nove aplikacije tek nakon uvođenja univerzalnog kredita u oktobru 2014. PROMJENE VEZANE ZA BENEFICIJE I DRUGE POMOĆI KOJE DRŽAVA PRUŽA SVAKAKO ĆE UTICATI I NA BOSANCE I HERCEGOVCE U VELIKOJ BRITANIJI Tema lokalne štampe u zadnje vrijeme su promjene koje vlada Velike Britanije provodi uslijed ove finansijske krize na području beneficija i novčane pomoći koje država pruža svojim građanima. Ukoliko ste i vi jedna od osoba koja je ovlaštena da prima neku od ovih beneficija, a imate pitanja i nedoumica šta i kako dalje, te na koji način će to sve uticati na vaše finansijsko stanje dobrodošli ste u prostorije Bosanske kuće na savjetovanje ili nazovite na tel 0121 772 3052 . Nedavno smo zap o s l i l i gospođu Nabilu ,koja redovno prati sva dešavanja i promjene vezane za ovu temu, pa ćemo vam uz njenu pomoć rado pružiti adekvatnu uslugu i savjete u vezi vaše trenutne situaci- 8 je. Usluge BH UK Networka su na raspolaganju svim članovima naše zajednice. Iz Networka FREE BRIEFING ON THE WELFARE REFORM CHANGES The Welfare Reform Act will have major implications for people on benefits. The introduction of Universal Credit, the replacement of Disability Living Allowance (DLA) with Personal Independent Payment (PIP) and significant changes to Housing Benefits will affect service users of many voluntary sector agencies. Birmingham Settlement will be providing briefings for agencies whose service users may be affected by the welfare reform changes. Do your service users receive any of the following benefits? • Disability Living • Allowance • Carer’s Allowance • Housing Benefit • Employment Support Allowance • Tax Credits • Income Support or Incomebased Job Seekers Allowance If so, this briefing will provide a useful overview of the likely implications of the coming welfare reforms. The briefings will all be held at the Centre for the Aston Family 359 – 361 Witton Road, Aston B6 6NS Please choose from one of the following dates; 25th January 8th February 15th February 10.00 - 12.00 for each one (registration from 09.30) If you would like to reserve a place please contact Louise Bunn on 0121 250 0752 or e-mail louise.bunn@ bsettlement.org.uk BESPLATNO INFORMIRANJE O SOCIJALNIM REFORMAMA I PROMJENAMA The Welfare Reform Act ce imati veliki uticaj za ljude na benefitima. Uvodjenje Univerzalnog Kredita(Universal Credit) ,zamjena Disability Living Allowance (DLA) sa Personal Independent Payment (PIP) i znacajne promjene u Housing Benefits će utjecati na korisnike usluga mnogih volonterskih sektorskih agencija. Birmingham Settlement ce obezbijediti potrebnim informacijama agencije ciji korisnici usluga mogu biti obuhvaceni ovim promjenama. Da li vasi korisnici usluga primaju bilo koji od navedenih benefita? • Disability Living • Allowance • Carer’s Allowance • Housing Benefit • Employment Support Allowance • Tax Credits • Income Support or Income-based Job Seekers Allowance Ukoliko je tako, ove informacije ce pruziti koristan pregled mogucih implikacija dolazecih socijalnih reformi. Informiranje javnosti ce biti odrzano u prostorijama “Centre for the Aston Family “ 359-361 Witton Road, As- ton, B6 6NS. Molimo izaberite jedan od slijedich datuma; 25 Januar 8 Februar 15 Februar imaju licno iskustvo vezano za nova obiteljska imigracijska pravila, kao i organizacije podrske i savjetnici, se posebno pozivaju da podijele svoja misljenja. Migration web stranice ili e-maila [email protected]. ,a ne saljite ih direktno clanovima odbora. Poziv za usmene dokaze i izvjestaje Odbor ce takodje saslusati kljucne sudionike i pojedince tijekom dva saslusanja u Domu Komune 11 Februara i 4 Marta 2013. Usmeni podnosioci dokaza ce biti tacno odredjeni od Istraznog Odbora. 10.00 – 12.00 za sve navedene datume (Prijava od 09.30) Ukoliko zelite rezervisati mjesto,molimo kontaktirajte Louise Bunn na tel: 0121 250 0752 ili e-mail louise. [email protected] PARLAMENTARNA ISTRAGA O NOVIM OBITELJSKIM IMIGRACIJSKIM PRAVILIMA Parlamentarna istraga, pokrenuta 20 Novembra 2012, ce istraziti ucinke novih pravila na obiteljsku migraciju . Posebno ce se fokusirati na promjene koje znatno ogranicavaju sponzor supruznike i partnere ili uzdrzavane starije da dodju u UK iz Evropske Ekonomske Zone (EEA). Istraga je vodjena od strane crossparty Committee of MPs and peers, a koordinirana od APPG on Migration, a predsjedava ministar ravnopravnosti Kate Zelena MP. Poziv za pismene dokaze Istragom ce biti prikupljeni pismeni dokazi tijekom perioda od 11 sedmica pocevsi 20 Novembra 2012. Podnesci su dobrodosli iz dobrotvornih ustanova, analitičara, pravnika, poslodavaca, sindikata i drugih izvora relevantnih dokaza. Pojedinci koji Pismeni podnesci mogu biti prilozeni istrazi na dva nacina: • Online upitnikom na web stranici APPG on Migration • Pismeni podnesci napisani u Word dokumentu. Napisani podnesak posaljite na e-mail: [email protected]. Trazimo da se radeci ovo, pridrzavate parlamentarnih smjernica za podnosenje dokaza odabranim odborima. Krajnji rok za prijem svih pisanih dokaza, ukljucujuci i online upitnike je 31 Januar 2013. Napomena: Molimo sve pisane dokaze podnesite putem APPG on 9 Baziran na parlamentarnim saslusanjima i podnesenim dokazima, izvjestaj o istrazi ce biti objavljen u Aprilu 2013 godine. Ako imate bilo kakva pitanja vezano za podnosenje dokaza, molimo kontaktirajte Awale Olad, APPG Secretary ([email protected] / 020 7920 6426). Iz Networka Kulturna olimpijada, Amira Medunjanin: SEVDALINKA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U LONDONU Na kulturnoj olimpijadi, uoči paljenja olimpijske baklje, BiH će biti predstavljena sevdalinkama u izvedbi Amire Medunjanin. Muzički novinar Garth Cartwright naziva je "bosanskom Billie Holiday" poredeći način na koji se Amira Medunjanin igra sa sevdahom, nalazeći novi kontekst i formu u tradicionalnoj pjesmi staroj stotinama godina. Svojim interpretacijama porušila je jezičke barijere, pa se emocija sevdaha doživljava na isti način na koji do ljudi dopire fado, iako ne razumiju nijednu riječ portuglaskog. Upravo to je razlog, kazala je u intervjuu za agenciju Anadolija Amira Medunjanin, zbog kojeg će nastupiti na kulturnoj olimpijadi koja će se održati u Londonu, sedmicu pred paljenje olimpijske baklje povodom Olimpijskih igara u ovom gradu. "U Londonu pripremamo fantastičan projekat kojim pokušavamo predstaviti muzičku tradiciju zapadnog Balkana. Ja stalno potenciram koliko je muzika ta spona koja nas veže, bez obzira na granične podjele. Zato je produkcijski tim Olimpijskog komiteta u Londonu, koji organizuje festival koji će se desiti sedmicu dana pred otvaranje Olimpijade i koji se zove kulturna olimpijada, mene odabrao za koordinatora projekta za deset zemalja Balkana. Okupila sam sjajnu ekipu muzičara iz Turske, Bugarske, Rumunije, Albanije, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Crne gore i BiH. Sa muzičarima iz Graca napravili smo sjajan projekat koji predstavlja tradiciju ovih prostora. Nastupamo 21. jula na Trafalgar skveru kao dio evropskog stejdža, što mi je jako drago, jer je to svojevrrsno priznanje da smo i mi u BiH dio Evrope", kazala je Medunjanin. Amira Medunjanin približimo zapadnopokušava pokazati evropskom duhu. koliko je sevdah, kao Ljudi shvataju o čemu sevdalinka stanje duha, kao čežnja, kao ljubav, govori. Ja sam prije nekoliko dana prisutan u svim muzičkim tradicijama. došla iz Londona i na tom koncertu potvrđuje se da je muzika univer- "Majka me naučila svim pjesmama, zalna, da ruši barijere, i da na istim ona me naučila na koji ću način ramjestima gdje i naš čovjek reaguje zumjeti tekst, pa tek onda ispričati s uzdahom, i oni reaguju. To samo priču kroz pjesmu. Tako sam u glavi pokazuje koja je snaga ove muzičke smišljala te filmove, istovremeno forme. I ne samo sevdalinke, nego i slušajući Nicka Cavea, Ekatarinu Vetradicije prostora bivše Jugoslavije", liku, Štulića, ali u isto vrijeme u svima objašnjava Medunjanin. njima sam čula sevdah. I, pitala sam Stoga ona svojim interpretacijama se zašto ne bi mogla da napravim spoj različitih muzičkih žanrova sa sevdahom, s tim da vokal uvijek ostane vjeran tradiciji", kaže Medunjanin. Svojim koncertom zatvorila je Sevdah fest, koji se od 13. do 16. jula, održavao u Banjoj Luci, pred publikom koja ju je pjesmom pratila i spontanim aplauzima nagrađivala za sjajne interpretacije. Izvođačica sevdalinke Amira Medunjanin spada u grupu muzičara koji su bosanskoj sevdalinci udahnuli novi život izvukavši je tako iz zaborava. "Sretna je okolnost što je u svijetu došlo do prezasićenosti i serijske proizvodnje muzike gdje sve isto zvuči, gdje je sve samo novac, novac, novac. Tako su ljudi počeli bivati željni nečega što je drugačije, što zvuči iz srca, što je egzotično i što nisu prije čuli, i imali smo sreću mi koji smo pokušali da našu tradiciju "Ovo je prvi put da pjevam u Banjoj Luci i bilo je fenomenalno. Od prvog trenutka osjetila se ta energija, koja čovjeka otvori, pa onda da sve od sebe i od meraka pjeva. I tako sam i pjevala", kaže ova bosanskohercegovačka umjetnica u razgovoru za agenciju Anadolija. 10 Iz Networka London GOODBYE VELIČANSTVENIM IGRAMA Prevaziđena su sva očekivanja, olimpijski plamen je ugašen, Igre u Londonu su globalni uspjeh. Sir Mervyin King, prva ličnost britanskog bankarskog i finansijskog sektora, usred Velikih igara izašao je pred TV kamere i rekao da je ostrvska ekonomija u depresivnoj stagnaciji. Promatrao sam London u vrijeme Igara i svo vrijeme ga dijelio na dvije polovice. Jedna polovica je bila geografska i psihološka zona Stradforda, gdje se nalaze današnji Olimpijski park i stadioni u punom sjajnu obećane budućnosti; druga je takozvani ostali London, koga nisu doticale Igre, on mi je pripadao neizvjesnoj sadašnjosti. Još će se mjesecima analizirati finansijski efekti Olimpijskih igara i ni skora budućnost ne može reći rezultat. Kad je, recimo, zemlja u pitanju, jedna je zona jug, jugoistok i jugozapad Velike Britanije, druga je zona britanski sjever. Nikad jug nije "vjerovao" sjeveru, k'o ni bogat siromašnom. Još će se mjesecima analizirati finansijski efekti Olimpijskih igara i ni skora budućnost ne može reći rezultat. O troškovima Igara znaju i ptice na grani, a o prihodu samo najmoćniji i najmudriji, koji kolač trebaju dijeliti s cijelom zemljom, kako King ne bi ponovno izlazio po televiziji i pominjao duplu recesiju. Koju recesiju? smještajni kapaciteti, računajući i "rupe" gdje su neki morali spavati za velike pare, naročito ako dolaziš iz svijeta s mizernim bruto društvenim proizvodom. Dva najgromoglasnija aplauza na činu zatvaranja bila su namijenjena volonterima, njih blizu 8.000 nevjerovatno posvećenih Londonu, zemlji i Olimpijadi i drugi - sigurnosti u Selu i svugdje gdje se kretalo olimpijskom trakom. Taksisti trljaju ruke, restorani i ini smještajni kapaciteti, računajući i 'rupe' gdje su neki morali spavati za velike pare, naročito ako dolaziš iz svijeta s mizernim BDP-om. I dalje stojim kod konstatacije da Igara ne bi bilo bez volontera, ali da su ljude, naročito po Parku, "vozali" svojom tragičnom neobaviještenošću - istina je. No, mi iz drugih manje razvijenih dijelova svijeta mnogo polažemo na našu brzinu, pamet i improvizaciju. Englezi na poslušnost i fokusiranost. Mi smo prepametni, mi smo direktori, mi možemo i znamo sve što niko drugi ne zna i ne treba, oni su prazni i odani zadatku. Jesu li ovdje ljudi klasno žestoko podijeljeni? Ne znam. Znam da su Igre funkcionirale, što bi rekao jedan moj prijatelj - do bola. Vedat Spahović Vedat Spahović, nakon dvije decenije novinarskog angažmana u sarajevskomOslobođenju, preselio je u London 1994. godine, gdje je magistrirao novinarstvo na City Univerzitetu. Redovan je saradnik u programima o zemljama sa prostora bivše Jugoslavije na engleskom jeziku i saradnik Deutsche Wellea, WDR-a, Bosanske pošte u Norveškoj te BH radija 1. nuti". Krivi su ili zaslužni i mediji. Mislim, to što strahujemo i kad treba i kad ne treba. Tako se vlada narodom, strahom. Još se okrećem, mada je većina olimpijske familije otputovala kućama, da negdje neka bomba neće 'zveknuti'. I, za kraj. Britanci su se pokazali neprevaziđenim majstorima rocka. To je njihov izum, ni Amerika im ništa ne može. Na zatvaranju je bilo pomalo i takozvanog rock with cheese, tj. šunda, ali glamurozno. Cijeli stadion je bio jedna velika zastava. Ponajviše britanska. Neko mi je za otvaranje Igara rekao - previše je britansko, a ja se mislim šta je trebalo biti - franStadion je bio jedna velika zastava, ponajviše britanska [Al Jazeera cusko ili njemačko? Više olimpijsko, da. Tek ćemo zaraditi Rock sa sirom Međutim, Velika Britanija brani svoje Britanci kažu - nismo zaradili. Tek Koje sreće da je propao plan da se ćemo zaraditi. Dakle, onaj skok puna bezbjednosti Igara povjeri G4S, produkte, svoje himne, svoje aukraljice iz helikoptera je za turiste civilnim majstorima da otmu novac, toritete i zvijezde, svoju zelenu travu, i troškalije koji će tek u budućnosti a ne postave bezbjednosti kako tre- čak i svoju hranu kad je u Olimpiovdje dolaziti i trošiti novac po Lon- ba. Odmijenili su ih britanski vojnici i jskom selu - svjetska. Nije bila svjetdonu. Za nekih osam do 10 posto u starješine, koji su s takvom lakoćom ska, opet je bila engleska hrana i ne vrijeme Igara je poraslo podizanje i pitkom upitanošću pretraživali malo bljutava. novca sa kartica, blizu 700 miliona moguće planere destrukcije Igara da Kome je do hrane? Nikome nije više funti je uzeto iz "zida", ali finansi- im treba dodi-jeliti zlatno odličje. ni do Igara… jski stručnjaci više polažu na porast Igre su se desile u okruženju straha. pouzdanja u trošenje. Hoće li iko ra- Još se okrećem, mada je većina ol- Bile su veličanstvene. diti ili ćemo opet samo trošiti? impijske familije otputovala kućama, Vedat Spahović/Al Jazeera Taksisti trljaju ruke, restorani i ini da negdje neka bomba neće "zvek- 11 Iz Networka Paraolimpijske igre u Londonu DRUGO ZLATO ZA BIH U SJEDEĆOJ ODBOJCI Nakon izgubljenog prvog seta, izabranici selektora Mirze Hrustemovića nadigrali su zlatnu ekipu iz Pekinga sa 3:1. Olimpijski šampioni-Paraolimpijska reprezentacija Bosne i Hercegovine Izabranici selektora Mirze likog broja karata. 21:18 pružila izvanredan otpor Iranu, Hrustemovića savladali su Iran u fi- Iran , osvajač zlata iz Pekinga, bio je koji je prvi put izgledao ranjiv u cinalu odbojkaškog turnira u Londonu očiti favorit. BiH je bila bolja jedino jelom turniru. Set je završio velikim na POI sa 3:1. na Paraolimpijskim igrama u Atini, preokretom u meču. BiH je dobila Nakon izgubljenog prvog seta, što je pravo čudo, znajući činjenicu drugi set sa 25:21. reprezentativci BiH uspjeli su koliko Iran ulaže u svoje odbojkaše U trećem setu vodila se rovovska preokrenuti rezultat i nadvladati Iran, paraolimpijce. borba. Ukopani oko mreže, bh. očitog favorita, koji je osvojio zlato na Veliki preokret reprezentativci su odolijevali i bili Paraolimpijskim igrama u Pekingu. Prvi set pripao je Irancima 25:19, u prednosti 11:10, ali Iran je poveo Završna ceremonija [V. Spahović/Al Jazeera] Finale Paraolimpijskih igara u sjedećoj odbojci između favoriziranog Irana i reprezentacije BiH u pro-storu londonskog business i sportskog centra Excel privuklo je nekih 9.000 ljudi. Navijači Irana bili su nešto brojniji u gledalištu, ali fascinatno je kako su bh. iseljenici u Engleskoj došli do ve- nakon igre sa više samopouzdanja i kombinatorike. Ne može se reći da publika nije uživala u igri koju su pružili Delalić, Duran, Medić i ostali, a naročito Kadrić sa par in-ventivnih lobova. Međutim, zrelija je bila igra Iranaca, velesile u sjedećoj odbojci. Drugi je set BiH prvi put povela sa 19:18, nakon čega je Hrustemović zatražio time-out. Potom, BiH reprezentacija je sa 12 16:13. Bilo je 19:18 za BiH, a set je okončan pobjedom BiH, 25:22. U četvrtom setu, BiH je povela sa 8:6. Blistali su Čančar, Delalić i Hamzić. Bio je to set time-outa i napetosti. BiH je povela 13:9, a zatim je bilo 18:12. Završnica meča pripala je sjajnim bh. reprezentativcima, prvo 23:15, te odlučujući rezultat 25:15. Vedat Spahović/Al Jazeera Iz Networka Svečanost u amabasadi BiH u Londonu ČESTITKE ZLATNIM MOMCIMA SJEDEĆE ODBOJKE Ambasador Mustafa Mujezinović izrazio ponos građana BiH što je tim sjedeće odbojke osvojio zlatnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Londonu U Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu 9. septembra 2012. godine upriličen je prijem za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci koja je na Paraolimpijskim igrama 2012. osvojila zlatnu medalju. Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske Mustafa Mujezinović je tokom prigodnog obraćanja pozdravio sve prisutne i čestitao stručnom štabu i igračima osvajanje zlatne medalje na Paraolimpijskim igrama 2012. Istakao Zlatni momci u našoj ambasadi je da su hrabrost, upornost i želja za pobjedom doveli reprezentaciju do zlata, koja je ovim uspjehom obradovala sve građane BiH i učinila ih ponosnim. Na kraju obraćanja ambasador Mujezinović zahvalio je reprezentaciji Bosne i Hercegovine za pruženu priliku da se u Ambasadi Bosne i Hercegovine na prigodan način proslavi osvajanje zlatne medalje. Reprezentaciji Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci veliki uspjeh na Paraolimpijskim igrama su također čestitali predsjednik Svjetskog saveza BiH dijaspore Zaim Pašić i predsjednik BiH-UK Networka Meho Jakupović. Šef paraolimpijskog tima BiH dr. Harun Drljević, te selektor reprezentacije BiH u sjedećoj odbojci Mirza Hrustemović i kapiten reprezentacije Sabahudin Delalić su zahvalili ambasadoru Mujezinoviću i drugim prisutnim za nesebičnu podršku pruženu tokom boravka u Londonu, kao i za ukazano gostoprimstvo. Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini CASEY PRIMIO ZLATNE ODBOJKAŠE Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Nigel Casey danas je u svojoj rezidenciji organizirao prijem za reprezentaciju BiH u sjedećoj odbojci, koja je na Paraolimpijskim igrama u Londonu osvojila zlatnu medalju. Prijemu su prisustvovali visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen. Ambasador Casey istakao je, da će se Igre pamtiti ne samo po dobroj organizaciji već i po sportistima i njihovim pričama. "Paraolimpijske igre dale su nam nove heroje i nove inspirativne priče. Jedna od priča koja je pokrenula maštu britanske publike bila je priča o bh. timu u sjedećoj odbojci. Izdigli ste se kao istinski heroji, koji zaslužuju priznanje svoje zemlje", kazao je ambasador Casey. Prisutne je podsjetio na revijalni susret bh. reprezentacije i britanske ambasade, odigran u maju ove godine u Sarajevu, istakavši u šali da je njegova ekipa "ljubazno pustila bh. timu da pobijedi da bi izgradio svoje samopouzdanje". "Sjećanje na tu pobjedu, koju ste jedva izvojevali protiv nas ustvari je ono što je dovelo do pobjede protiv Irana u finalu", kazao je Casey. Na prijemu i podršci zahvalio je kapiten reprezentacije Sabahudin Delaić. Naglasio je da je bila velika privilegija biti u Londonu, predstavl- 13 jati BiH i biti dio najvećeg sportskog spektakla na svijetu. "Reprezentacija BiH i atletičarka Sanala Redžić dali su drugačiju sliku BiH, sliku sportista koji su na-pornim radom, treningom i upornošću postigli najveći uspjeh. Zahvaljujemo svima vama koji ste od prvog dana bili uz nas, podržavali nas i prije Paraolimpijskih igara, koji ćete nas nastaviti podržavati i ubuduće da bismo razvijali kapacitete koji će nam omogućiti da i u narednim takmičenjima BiH učinimo ponosnom", kazao je Delalić. Britanski ambasador uručio je kapitenu Delaliću maskote Olimpijskih igara u Londonu - Wenlocka i Mandevillea. O. Škundrić Haberi iz Asocijacija Birmingham City Council needs to find ways of making further savings next year. This means that the way we deliver our services to you will have to change. We want YOU to give us your views on the best way of doing this Public meetings on Birmingham’s Budget 2013+ Tuesday 11 December Tuesday 11 December Erdington Six Ways Baptist Church South Yardley Library 10am – 12noon 6pm – 8pm Wood End Road, Erdington, B24 8AD Transport: Rail: Erdington Station Bus: 11, 25, 88, 167, 168, 638, 966, 966a Yardley Rd, B25 8LT Transport: Bus: 11, 58, 59, 59A, 60, 900, 957 http://www.erd6waysbc.org/where.php www.birmingham.gov.uk/southyardleylibrary Saturday 15 December Tuesday 18 December 10am – 12noon 6pm – 8pm Committee Rooms 3&4 Friends Meeting House, Cotteridge 23a Watford Rd, B30 The Council House Transport: Rail: Kings Norton Station Bus: 11, 18, 45, 47, 48, 49, 84, 145, 146 Victoria Square, B1 1BB Transport: All rail and bus routes into the city centre http://www.centralenglandquakers.org.uk/ web/local-meetings/cotteridge www.birmingham.gov.uk/council-house To make sure we can cater for everyone’s needs please let us know in advance which meeting you wish to attend and if you have any access requirements by emailing [email protected] or leaving a message on our answer phone: 07931 947 425 For more information about our budget proposals please visit www.birmingham.gov.uk/budgetviews 14 Haberi iz Asocijacija Bosanskohercegovačka asocijacija u Derbi-ju PONOVO ĆEMO IMATI SVOJU KUĆU Počela gradnja novog objekta koji je općina porušila radi izgradnje saobraćajnice. Radovi u punom jeku kao i ostali članovi Izvršnog odobora Poznato je svim našim Bosan- menadžmenta DBHCA izuzetno srecima i Hercegovcima da je prvi tan. bosanskohercegovački Centar u UK Velike Britanije prije nekoliko godi- Vjerovao sam da će uz izgradnju na porušen od općinskih vlasti radi ovog našeg objekta, koji nazivamo izgradnje nove saobraćajnice. drugom kućom, rasti i naš moral koji Bosanski narod i rukovodstvo ostali je opao kada su nam srušili dom. To su bez svog drugog doma. Bilo je se i desilo jer sve je više onih koji se teško i skoro nepodnošljivo, jer se znajući da ćemo imati novi objekat osjetilo veliko nezadovoljstvo među priključuju akciji izgradnje. Velika je građanima i rukovodstvom kluba stvar znati da će Bosanci i Hercezbog nerazumijevanja, teške situaci- govci biti svoji na svome u dijaspori. je i straha da je sve izgubljeno. Svečana skupština Počela gradnja Sve aktivnosti koje su obavljane u Ponuđeni alternativni smještaj, nje- bivšem porušenom centru nastavgov kvalitet i prostranost donekle ljene su u Gallery-Place,35-36 su umirili nezadovoljstvo naših ljudi Queen Sreet Derby. Naše snage su i uvjerili ih da ćemo nekada vra- se povećale za još dva zaposlena titi naše vlasništvo koje smo stekli radnika i s uspjehom radimo bez teškim radom i to u vrijeme kada prestanka. nismo imali gotovo ništa osim jedne mašine za kucanje. Sljedećeg 14. u mjesecu DBHCA organizuje svečanu skupštinu i reizAli, što naš narod kaže, "ima Boga" i bor/izbor novih članova, te ovom eto i nas je ogrijalo englesko sunce, prilikom pozivamo sve ljude dobre mada je ljeto bilo pri samom kraju. volje da nam se pridruže kako bismo Konačno je počela izgradnja novog izabrali najbolje među dobrima u bosanskohercegovačkog centra u novoizgrađeni nam BiH centar DerDerbiju, u neposrednoj blizini bivšeg by. porušenog centra. Iako sam se kao i većina plašio kako Muhamed Siranović će ići to sa izgradnjom, danas sam 15 Haberi iz Asocijacija Pedeset petogodišnjica gradova pobratima s Koventrijem DELEGACIJU IZ SARAJEVA PREDVODIO GRADONAČELNIK ALIJA BEHMEN Gradovi pobratimi su uglavnom oni koji su stradali u Drugom svjetskom ratu * U početku su se mate-rijalno pomagali, a kasnije je nastavljeno s kulturnom saradnjom U periodu od 27. do 30. juna 2012. godine u Koventriju je trajalo druženje delegata iz cijeloga svijeta povodom 55. godišnjice gradova pobratima. Koventry se pretežno bratimio s gradovima koji su stradali u Drugom svjetskom ratu. U početku to je bila materijalna pomoć, a kasnije kulturna razmjena. Trodnevno druženje Ove godine, s obzirom na održavanje olimpijskih igara, delegati su bili pozvani na trodnevno druženje da se uklopi s otvaranjem olimpijskih igara. U trodnevni program uključeno je gledanje otvaranja Olimpijskih igara na fudbalskom stadionu, posjete historijskim znamenostima kao što su: Stratford, dvorac Warvik, a zadnji dan druženja posjeta predstavi o Ledy Godivi, heroini grada Koventrija. Našu delegaciju iz Sarajeva, koja je takode grad pobratim, predstavljali su Alija Behmen, aktuelni gradonačelnik grada Sarajeva, sa svojim bliskim saradnikom Miloradom Kojevićem. Od mogućih 57 gradova pobratima, grupu su činile 32 osobe, predstavnici od Kanade do evropskih zemalja. Domaćin je bio gradonačelnik Koventrija, gospodin Tim Sawdon. Susret s delegacijom iz Sarajeva S obzirom na postojanje Bosanskohercegovačke asocijacijeKoventry, neki od članova upriličili su susret s našom delegacijom, ponudili svoje usluge u granicama mogućnosti. Ti članovi su bili dr. Zdenka Besara i Remzudin Alihodžića. Susret je protekao u vrlo ugodnoj atmosferi s cijelom grupom, a specijalno s naša dva delegata. Gospodin Behmen nam je omogućio blizak susret s novim gradonačelnikom Milorad Kojević, dr. Zdenka Besara i Alija Behmen, gradonačelnik grada Sarajeva Koventrija, koji nam je obećao skori susret i eventualnu pomoć. Tokom ovog druženja grupa je imala cijelo vrijeme prevodioca, gospođu 16 Slavicu, koja već godinama volonterno prevodi za opštinu u ovakvim ili sličnim situacijama. Haberi iz Asocijacija London: Posjeta Bakingemskoj palati IMALI SMO ŠTA I VIDJETI Iskoristili smo priliku da vidimo spektakularnu izložbu kraljičinih dijamanata kao dio jubilarnog slavlja. Poslije neočekivanih poteškoća u ostvarivanju naših izleta do Pariza i na Bournemouth plažu, mi smo konačno organizovali posjetu Bakingemskoj palati. Posjeta je održana u subotu, 22. septembra 2012. godine tokom koje smo imali priliku da vidimo spektakularnu izložbu kraljičinih dijamanata kao dio jubilarnog slavlja. Državne sobe u Bakingemskoj palati su opremljene najboljim engleskim i francuskim namještajem u svijetu kao i raznim blagom iz kraljevske kolekcije. Mnoge državne sobe još uvijek imaju upotrebnu vrijednost. Soba prijestolja na primjer se koristi u vrlo posebnim prigodama kao što je jubilej i kada kraljica prima lojalne državljane koji su mnogo doprinijeli britanskom društvu. Dvadeset devetog aprila 2011. godine ova soba se koristila kao postavka za formalne fotografije vjenčanja princa Williama. Bijela soba je možda Ugodno druženje najveličanstvenija od svih državnih goda. Palatu su obišla 23 člana naše soba. Koristi se za kraljevsku recep- organizacije koji su bili oduševljeni ciju gdje se kraljica i članovi kralje- ovom posjetom. vske obitelji okupe uoči službenih pri- SJEĆAT ĆEMO SE ENISE MEDIĆ I ĐULKE HASANOVIĆ Poštovani članovi, Duboko ožalošćeni vas obavještavamo da je Enisa Medić, rođena 1952. godine u Kozaruši kod Pri-jedora, preminula 10. augusta 2012. u 60-oj godini života. Enisa je bila veoma odan i vrijedan volonter u BHCAC-u od samog osnivanja organizacije prije petnaest godina. Pamtićemo Enisu i rado se sjećati naših zajedničkih druženjai i svega dobrog što smo s njom proživjeli. Sa žaljenjem također obavještavamo da je BHCAC član Džulka Hasanović, rođena 1940. godine u Odžaku, preminula u 72-oj godini života. Naše misli i sućut su sa ožalošćenim porodicama u ovim tužnim trenucima. Humanitarna zabava u Londonu Za pomoć djeci Mostara Our Kids Foundation organizuje još jednu humanitarnu večer. Pozivamo vas da svojim prisustvom doprinesete druženju, raspoloženju i da zajedno pomognete naše projekate. Zabava je otvorenog tipa, pozovite svoje prijatelje, što veći broj to bolje. Druženje počinje 1. decembra 2012. godine u 17 sati, pa do jutarnjih sati. Chiswick Park Building 3 566 Chiswick High Road London W4 5YA Ulaz od £15 uključuje hranu i zabavu. Za djeca do 15 godina ulaz besplatan. Sve donacije i prihod od prodatih ulaznica idu za projekte “Our KidsNaša djeca-Vara Barn” u Bosni i Hercegovini. Zabava je organizovana i priređena u potpunosti na volonterskoj osnovi. Svi učesnici u programu i organizatori uložit će svoj trud i rad u korist pomoći za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja. Dobro došli! 17 Haberi iz Asocijacija Poslije nesretnog slučaja u Nottinghamu STARICA JAZIJA PEHLIĆ PREMINULA OD TEŠKIH OPEKOTINA Ni nakon mjesec dana ljekari nisu mogli pomoći Jaziji koja je vjerovatno u kadi doživjela nesreću Tog kobnog dana 17. jula 2012, samo tri dana do lijepog ramazana 74-godišnja Jazija Pehlić je otišla u kupatilo s namjerom da se okupa, da uzme abdest i da sjedne da prouči koju suru iz Kur’ana. Kako se bližio ramazan sve ju je više vukla želja da prouči koliko može više. Iako je bila jako bolesna i četiri puta na dan pila gomilu ljekova, to je nije sprećavalo da barem između uzimanja lijekova ponešto prouči. Od kada je znala za sebe postila je svaki ramazan, sve dok se nije ozboljno razboljela. Teški dijabetes, kolesterol u krvi i visok krvni pritisak rezultirali su da je oboljela od angine pektoris radi koje je morala na operaciju srca. I sve je to prebrodila prije dvije godine. Kobni 17. juli Međutim 17. jula ušla je u kadu da se okupa. Njen 81-godišnji muž Sabit i sam veoma bolestan ponudio joj je svoju pomoć znajući da je slaba, međutim ona je to odbila jer nije željela da izgubi abdest, rekavši mu da izađe i da će se sama okupati, te da ode na terasu unijeti neko haljinće da ne pokisne. Kako dragi Allah odredi, tako i bude, Sabit je izašao na terasu ali haljinćeta nije bilo, vjetar ga je oborio s terase. Pošto njih dvoje žive na drugom spratu u zgradi za starije i bolesne ljude kojima je potrebna povremena pomoć, Sabit je sišao liftom i izašao vani, a za njim su se zalupila vrata za koja je potreban ključ sa senzorom. Zvonio je svojoj Jaziji i zvonio, ali mu ona nije otvarala, dok ga nije vidjeo susjed iz iste zgrade i otvorio mu vrata. Sve to nije trajalo više od pet minuta, ali kada se vratio u stan, prvo je otišao da vidi šta je s Jazijom, što mu ne otvara. Mislio je kupa se pa ne može da izađe iz kade. Prvo ju je zovnuo ne ulazeći da ona ne bi izgubila abdest. I ništa, nema odgovora, ponovo je zvao “heeejjj Jazzoo jesi li gotova, jesi li se okupala”. I opet ništa. Tišina, bez odgovora. Više nije mogao čekati, otvorio je vrata kupatila i doživio šok. Jazija je ležala u kadi poluonesvještena, vruća voda je i dalje tekla, a njena kompletna prednja strana tijela spržena. Odmah je Kobne opekotine požurio po pomoć. Njihovi prvi sus- uspjela objasniti kako i zašto joj se to jedi Bosanci iz iste zgrade Samija i dogodilo. Svi mi samo pretpostavlOsman Mujić u pomoć su zovnuli jamo da joj se možda okliznulo pa svog unuka Mirzu koji je odmah poz- nije mogla ustati da zatvori vodu, ili vao hitnu pomoć i Jazija je smještena joj se možda zanesvjestilo, ali signa specijalni odjel za opekotine. Di- urno je da se nešto takvo desilo. jagnoza je bila 80% tijela pod opeko- Cijeli ramazan provela je u bolnici i tinama. u noći Lejletul Kadr preselila je na lijepi ahiret. Kao da je čekala da prođe Borba za život Doktori specijalisti su se mjesec dana ramazan. Zadnji dan ramazana, i borili za njen život, svaki drugi dan su uoči Ramazanskog bajrama birmingjoj skidali zavoje i odumrlu kožu, sa hamski imam Elvir obavio je dženazu zdravih dijelova kože skidali su kožu zajedno s pakistanskim imamom i sa i pokušavali presađivanje i sve što je oko 100 džematlija u safu u glavnoj bilo moguće. Zavoji su bili od vrata nottinghamskoj džamiji. On je učio do nožnih prstiju. Da bi to uradili, i sedminu za našu merhumu na svaki put su je vodili u operacionu čemu mu najiskrenije zahvaljujemo. salu i uspavljivali kako ne bi osjetila Takođe puno zahvaljujemo svima koji su došli na dženazu, a posebno nepodnošljivu bol. Cijelo vrijeme je bila uključena na porodicama: Hasedžić, Mujić, Abdić, aparate, infuziju i morfijum protiv Halimić, Makić i Sanji i Selmi Pehlić bolova. Nikada nije bila potpuno na pomoći u pripremanju ručka poslisvjesna šta se s njom događa. Neku je sedmine. nadu za ozdravljenje doktori su po- A Sabit samo plače i kaže da je ona lagali sve do trenutka dok se nije meni samo ostala živa, da imam s pojavila infekcija. Izmijenjali su sve kime progovoriti. Samoća, starost, moguće antibiotike, ali njen organi- bolest i još neopisiva tuga za izguzam već jako iscrpljen nije mogao bljenim životnim saputnikom razdiru izdržati. Nije bilo pozitivne reakcije mu dušu. ni na jedan antibiotik. Mjesec dana Neka dragi Allah podari našoj Jaziji Sabit i ja smo presjedili pored nje- lijepi dženet, a prijatelju Sabitu sabur nog kreveta ne bi li joj barem malo bez kojeg ne možemo dalje. olakšali muke. Zadnjih sedam dana bila je pod dejstvom morfijuma i više se nikada nije probudila. Nikome nije 18 Tekst pripremila Fahira Hasedžić, dugogodišnji Jazijin i Sabitov kućni prijatelj Haberi iz Asocijacija Anegdota o Meši obišla Jugoslaviju KAKO JE MEHMED MEŠA JAKUPOVIĆ, DUGOGODIŠNJI RADNIK NA ŽELJEZNICI, NADMUDRIO SVOG UMIŠLJENOG OT-PRAVNIKA VOZOVA NIKOLU GUSLOVA Lično Zevs kazni Prometeja što ukrade vatru bogovima i pokloni je ljudima. Ostade jadan prikovan na liticama Kavkaza, izložen i nepogodama i orlovima sve dok ga ne oslobodi legendarni Herkul. Od tada vatra postade i kult i svetinja, čuvala se danonoćno, te postade svakodnevna ljudska potreba. Vrijeme je zahtijevalo da se uporedo razvijaju i sistemi za grijanje. uvijek sam odrađivao u Prijedoru. Nikolu pamtim kao rastresenog i “Veso - Banovići” Tako nakon prvobitnog ognjišta, dođoše kamini i savremenije podesne peći koje koriste čvrsta goriva, do tečnih, plinskih pa i elektroenergenata. Početkom sedamdesetih pojavljuje se najmodernija verzija peći s nazivom “Veso-Banovići”. Imala je naprijed vatrostalna stakla, najsličnija zatvorenom kaminu i naravno ložila se na ugalj. Moj rahmetli otac Mehmed, puno poznatiji po nadimku Meša, u svom radnom vijeku najviše je proveo radeći na željeznici. Do jutra je Nikola uživao gledajući u vatru. Nije mogao ni primijetiti neki pad u temperaturi, grijana je putnička blagajna i ured telefoniste, a otac je konačno imao potpuni mir. Sve je funkcionisalo do primopredaje službe u 07.00 sati, koju je lično vršio šef stanice u kancelariji otpravnika vozova (prometnom uredu). Kao i obično, očeva smjena je stigla malo ranije, te su obavili primopredaju i potpisali knjigu iste. Opšti smijeh je nastao kada je izvadio umetak iz peći te ugasivši ga vratio u sig-nalnu lampu, krenuvši da presvuće uniformu. Nikoline malverzacije Kasnije će Nikola završiti ekonomiju po “kratkom” postupku i obnašati funkciju direktora OOURa, biti upetljan u razne malverzacije, od kupovine privatnog stana do pronevjere (izgubljen na kocki) sindikalnog novca, naravno sve uz podršku odanih kadrova i “kolektivne odgovornosti”. Pod stare dane imao je priliku da radi poslove izvan izvrsne službe, no nikad nije volio kancelarijski posao. Tako je izabrao vrlo rijetko zanimanje, specifično i za samu željeznicu, a zvalo se “izvođač lokomotiva”. Po opisu poslova trebao je da lokomotivu sa osobljem, a koja je iz drugog depoa (ložione), isprati u prijedorsku ložionu. Sav svoj željeznički radni vijek proveo je u stanici Prijedor, omiljen i rado viđen u svakoj ekipi, a sve zbog šala i vedrog duha. Tako je i u ovoj anegdoti, čije je suakter Nikola Guslov, tadašnji otpravnik vozova. Nervozni otpravnik No to nije bitno u ovoj priči. Dobro poznajem prilike pošto sam radio u istom kolektivu. Praksu (feri-jalnu) je jedan od skretničara kojeg odredi otpravnik. Obično je to bio onaj iz bliže blok kućice. Ni tu niko nije zakinut jer su početkom kalendarskog mjeseca mijenjali strane. Pošto se radilo o noćnoj smjeni, otpravnik ima obavezu da izvrši kontrolu skretničkog osoblja od 22.00 sata do 05.00 sati. Probudi njega Nikola ponovo, a u želji da bude još toplije kad obavi kontrolu. Znajući da nema više posla do jutarnje primopredaje, otac totalno očisti peć, sačeka da se zahladi, izvadi umetak iz vlastite signalne lampe (iste su umjesto petroleja koristile “repičino ulje”) dobrano odvrne fitilj te preinači “VesoBanovići” na tečna goriva. Rahmetli Mehmed Jakupović mušičavog, što se nikako nije uklapalo u zanimanje otpravnika vozova. Kasnije, radeći isti posao, nisam upoznao niti jednu osobu sličnog ponašanja. Često je volio i da izigrava veličinu pa čak i u prisustvu trećih lica (putnika). Moj otac je puno radio i kod kuće tako da mu je ovo zanimanje dolazilo više kao relaksacija. Na pitanje: ”Kako je Meša”, često je odgovarao: ”Skoro isto, sa lokomotive na kobilu, a može i obrnuto”. Taman što bi otac uhvatio malo sna, Nikola bi ga budio da potakne vatru, da doda uglja. Dosadilo je to njemu, jer nije mu ni bilo u opisu poslova. Naime, po “poslovnom redu stanice” vatru u prometnom uredu održavao 19 Blijed od muke Nikola je povikao: ”Kući Meša, kući”!. Naravno misleći na suspenziju. Onda mu je otac na dokazan način objasnio da nije više u službi (uvidom u knjigu primopredaje), da je slobodan da će najvjerovatnije svratiti u “Želju” ili “Trebević”, najbliže ugostiteljske objekte, a da na odlazak kući još ne pomišlja. Pod pritiskom ostalih, a naročito šefa Nikola je uvidio svoj dio krivice, te dao ocu novac da donese dvije kafe. Malo je odstupljeno od porudžbe, jer stigla je kafa i dupli konjak. Priča je išla od Đevđelije do Jesenica i čuo sam je i ove godine u Prijedoru. Nije slučajno nastala ni poslovica: ”Ko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije”... Meho Jakupović HABER BiH dopunske škole Bosanskohercegovačka dopunska škola Birmingham BOSANSKI JEZIK UČE U BOSANSKOJ KUĆI I ove godine izostala pomoć nadležnih državnih institucija Bosne i Hercegovine >Kada će biti odštam-pani adekvatni udžbenici ne znaju u Ambasadi BiH, niti u nadležnom ministarstvu u Sarajevu Bastion očuvanja bosanskohercegovačke tradicije i kulture u Birminghamu, Bosanskohercegovačka dopunska škola nastavlja svoju plemenitu misiju koja je započela davne 1994. godine. Zahvaljujući prije svega svim Birmingham skola 2012 priča o edukaciji naše djece na Ostrvu i dalje traje. Nastava subotom Naime, proteklog mjeseca u odličnim prostorijama Bosanske kuće "Nastava se svake subote odvija u funkcionalnim prostorijama Bosanske kuće koja ima odlične uslove za normalnu nastavu ovakve vrste. Novu školsku godinu redovno pohađa 29 đaka. Osim mene u Školi rade moje kolege učitelji Emir Bolić i Dževdana Gološ. Djeca su svrstana u tri starosne kategorije i ti razredi otprilike broje po desetak đaka. Naravno, ja ponovo koristim priliku da zahvalim roditeljima naših učenika iz Birminghama i Woovelhmaptona koji Učenici dopunske škole Učitelj Emir Bolić i njegovi učenici dosadašnjim rukovodstvima lokalne BiH asocijacije, učiteljima, koordinatorima i naravno roditeljima ova lijepa otpočela je nova školska godina, a dugogodišnja učiteljica Škole Azra Bašić kaže: 20 Učenici Bosanskohercegovačke dopunske škole koji redovno pohađaju školsku 2012-2013. godinu su: Enes Ćatibušić, Suad Halvadžić, Fahrudin Dergić, Amar Burazerović, Azemina Musić, Aida Dautović, Amina Mekić, Selam Bogdanić, Lejla Karić, Haris Gazibegović, Belma Ayla Hadžović, Naida Dautović, Selma Bektić, Redžep Halvadžić, Medina Musić, Nejra Gazibegović, Adis Durmišević, Edin Dedić, Ernes Džamstagić, Saira Zukić, Sabit Forić, Tarik Bektić, Hana Cerić, Benjamin Zlomuzica, Haris Rayan Hadžović, Elma Bešić, Sabaheta Forić, Alem Bahtagić i Elma Durmišević BiH dopunske škole iz godine u godinu dokazuju da im je stalo do dopunskog obrazovanja njihove djece, učenja bosanskog jezika i njegovanja tradicije i kulture Bosne i Hercegovine. Mi kao učitelji potrudićemo se da djecu naučimo da na bosanskom jeziku mogu normalno komunicirati i razmjenjivati poruke s rodbinom i prijateljima u Bosni i Hercegovini. Osim toga zahvaljujem i menadžmentu Bosanske kuće koji je omogućio redovnu nastavu za naše mališane, te naravno lokalnoj Bosanskohercegovačkoj asocijaciji koja od 1994. godine finansira ovu školu”. Nažalost, i ove godine izostala je adekvatna pomoć nadležnih državnih organa Bosne i Hercegovine ovoj ali i svim drugim dopunskim školama u dijaspori. To potvrđuju riječi učitelja Emira Bolića: "Ponovo smo u školsku godinu ušli bez udžbenika za učenike od 5. do 8. razreda, tako da svi učitelji koji rade u ovakvim školama moraju biti pravi vidovnjaci da bi ispoštovali plan i program rada za dopunsko obrazovanje djece. Kada će udžbenici biti odštampani ponovo, ne znaju ni u BiH ambasadi u Londonu, niti u nadležnom ministarstvu u Sarajevu. Neshvatljivo je da svake godine dobro plaćeni državni službenici ovakvim školama postavljaju neke nove Vladine zahtjeve spram obaveza učitelja u ovim školama, a s druge strane niti Vlada BiH fininsira ove škole, niti nude bilo kakve povlastice za učitelje koji ovaj posao ipak rade na volonterskoj osnovi. Ja moram reći bez obzira na maćehinski odnos vlasti u BiH prema ovakvom vidu obrazovanja da će ove škole i dalje raditi zahvaljujući rukovodstvu BiH asocijacije, menadžmentu Bosanske kuće, učiteljima, koordi- Učiteljica Azra Bašić sa najstarijom gupom natorima koji su volonteri, te naravno školi. Od vannastavnih aktivnosti u roditeljima koji svake subote dovode okviru škole i dalje će se na fakultasvoju djecu u školu." tivnoj osnovi moći pohađati vjeronauka, koju i ove godine izvode Elvir ef. Vannastavne aktivnosti Huseinović i Ada Dedić. Djelovaće i Koordinatori BiH dopunske škole folklorna sekcija “Mladost Bosne”, a u Birminghamu i ove godine su vri- njen rad koordiniraće iskusna koreo- Učiteljica Dževdana Gološ sa svojim razredom jedne volonterke Samira Karić i Suvada Bogdanić. Podnijele su nam kratki raport: "Nažalost, već drugu godinu zaredom prinuđeni smo raditi bez finansijske pomoći Gradske vlade Birminghama koja je ukinuta prije dvije godine. Ipak, nastava će se nastaviti finansirati po prošlogodišnjem receptu, dio sredstva u vidu upisnine izdvojiće roditelji, a dio novca obezbijediće naša lokalna Asocijacija. Ponovo smo ove godine uveli dežuru gdje će svake subote po jedan roditelj imati priliku da se upozna sa načinom rada i disciplinom djece u 21 grafkinja Fahira Hasedžić." Nažalost, svi ovi problemi nisu novi. Ipak, sve nas najviše raduje što ova škola i dalje ide svojim utabanim hodom i predstavlja najsvjetliju tačku u bosanskohercegovačkoj zajednici u Birminghamu. O njenom značaju najbolje mogu svjedočiti sva ona djeca koja su je završila i koja se sada nesmetano posredstvom SMS-a, maila ili Facebooka dopisuju i razgovaraju na bosanskome jeziku sa svojim vršnjacima iz domovine i dijaspore. BiH dopunske škole Prva bh. dopunska škola u Londonu UPISANO PET NOVIH UČENIKA Zbog nedostatka sredstava i nastavnog osoblja, ideja o osnivanju predškolske grupe je još uvijek mrtvo slovo na papiru Nakon ljetnih raspusta, euforije koju su donijele Olimpijske i Paraolimpijske igre u Londonu, ramazana i Bajrama, sve se ponovo vraća u uobičajeni svakodnevni život. Jedna u nizu mnogobrojnih obaveza za učenike, nastavnike i roditelje je ficiranog nastavnog osoblja, ideja o osnivanju predškolske grupe je još uvijek mrtvo slovo na papiru. Škola i dalje ostaje najvažnija aktivnost BHCUK, popularno zvane Viktorija, a pored uobičajenih školskih aktivnosti predviđen je i Novi učenici škola na maternjem jeziku koju ove godine redovno pohađa 27 učenika. Na staroj adresi Nova školska 2012/13. godina u Prvoj bh. dopunskoj školi u Londonu počela je 15. septembra 2012. godine na staroj adresi. Za one koji možda nisu dovoljno informisani, adresa je The Abbey Centre, 34 Great Smith Street, London, SW1P 3BU , a nastava se odvija u terminu od 14.00 do 17.00 časova. Raduje nas činjenica da je škola ove godine podmlađena, te da je u prvi razred upisano pet novih učenika. Postoji velik broj zainteresovanih roditelja koji imaju djecu mlađu od pet godina da ih upišu u našu školu. Nažalost, zbog nedostatka sredstava i kvali- rad horske sekcije, organizovanje školskih priredbi i obilježavanje značajnih praznika, odlazak u kino, radi i Vedrana Kovačević-Jalisi, koja osim funkcije predsjednika obavlja i posao nastavnika u nedostatku kvalificiranog kadra. Mlađu grupu učenika čine: Kenan Kazazić, Amina Kalamujić, Sumaya Mehanović, Alem Mehanović, Hana i Benjamin Bakalović, Mustafa Dedić, Bekir i Demir Bibezić, Yusuf i Hasan Salkić, te Mirnes i Emina Salešević. Stariju grupu učenika sačinjavaju: Ilyas, Amir, Hafsa i Hana Jalisi, Hana Buljko, Hena i Ema Pašić, Nejla Delkić, Amir i Almir Hadžić, Adil Selimović, Kristina Zelceska, Maida Muratović i Emir Zengin. Zahvalnost porodicama Ovom prilikom želim da u ime naše škole zahvalim dvjema porodicama koje imaju djecu u našoj školi, a uz čiju finansijsku pomoć smo u mogućnosti da započnemo ovu školsku godinu. Nadam se da ćemo imati priliku da o njima i opširnije pišemo i da njihovu dobrotu izvučemo iz anonimnosti. Također želim napomenuti da se pored redovnih školskih aktivnosti, u prostorijama Abbey Centra druže naši članovi, te da su dobrodošli u posjetu svi ljudi dobre volje, bez obzira da li imaju djecu školskog uzrasta ili ne. Uz djecu svoje vrijeme nađu i rodtelji posjete i druženja s drugim dopunskim školama, zajednička druženja djece i roditelja, te posjete parkovima i sportske aktivnosti. Nastava je i dalje organizovana u dvije grupe, a pored mene u školi 22 Sretan početak školske godine želim svim učenicima i nastavnicima u bh. dopunskim školama u Velikoj Britaniji. S.J. BiH dopunske škole Uz jedan važan datum UČITELJI DJECU UČE ŽIVOTU Peti oktobar je zvanično dan ljudi koji se bave izuzetnim poslom, koji je svakako više od toga. UNESCO je 1993.godine za Svjetski dan učitelja proglasio 5. oktobar. Od tada se ovaj praznik obilježava u više od 100 zemalja širom svijeta Gledajući Face TV i nenadmašnog znalca u svome poslu Senada Hadžifejzovića, koji nikada ne zaboravlja javnost upoznati s najvažnijim događajima, prisjetih se da se 5. oktobar obilježava kao Dan učitelja. Prijatno sam se iznenadila kada sam čula da se u vijestima našlo makar malo prostora da se i ovaj datum spomene. Neopravdano na margini Iako su učitelji oni koji mladim generacijama otvaraju pogled u neki novi svijet, uče ih čitati i pisati, oplemenjuju njihovu dušu, otkrivaju skrivene potencijale, bivaju svjedocima i sretnim događajima u životu I najvećim životnim traumama, veoma često su na marginama interesovanja onih koji odlučuju o njihovim sudbinama. Često ih ne mogu razumjeti oni koji nikada nisu bili u toj profesiji, nerijetko ih bije glas da imaju duge raspuste, mnogo duže od onih u drugim profesijama, đaci ih ponekad vole, a vrlo često ne skrivaju svoju netrpeljivost prema njima. Poslije kada odrastu, sjete se tog i tog nastavnika, koji ih je možda grdio, ali ipak nečemu i naučio. Onda učitelji postaju važni likovi u anegdotama onih koji vole da se prisjećaju školskih dana. Roditelji su nekada svjesni kolika je žrtva učiteljskog poziva, posebno u doba raspusta kada malo pomalo počnu gubiti ideje o tome kako zabaviti vlastito dijete. Onda padnu napamet škola I učitelji uz onu obaveznu da jedva čekaju da škola počne. Prosvjetno osoblje je veoma često prinuđeno da svoja prava na materijalnu egzistenciju i mukotrpan rad rješava štrajkovima i dovodi sebe u krajnje ponižavajući položaj. Oni koji s ljubavlju izaberu ovaj poziv, ne daju crnim mislima da ih obeshrabre, nego daju sve do sebe da mlade generacije opismene i otvore im put u neki ljepši svijet. Njima je veoma često jedina satisfakcija radosno dječije lice, ponosno na samoga sebe i svoje znanje. Zaboravljaju na poteškoće, na činjenicu da često rade i kod kuće, izvan učionica, nauštrb svog slobodnog vremena. Ne treba im mnogo da budu srećni. Topla ljudska riječ i priznanje. Sreća kada ih na ulici prepozna i pozdravi neki bivši učenik. Čuvari jezika i baštine Pošto trenutno radim u bh. dopunskoj školi, svjedok sam teškoće opstanka ovakvih ustanova, želim prije svega da ovaj dan čestitam svojim kolegama koji godinama rade za minimalne ili nikakve mate-rijalne nadoknade, suočavaju se sa nesluhom i neshvatanjem onih koji bi trebali da shvate vrijednost obrazovanja. Zar nije velika vrijednost čuvati našu kulturnu baštinu i spasavati maternji jezik od zaborava? Učiti mlade generacije njihovim korijenima. Koračati kroz život znajući da si velik broj ljudi opismenio. Znati da si svoje znanje prenio na nekoga, a možda postao inspiracija nekome da se bavi istim pozivom. poziva, ostaju samo lijepe riječi kao utjeha. Drage kolege, sretan vam Dan učitelja! SEMIRA JAKUPOVIĆ U iščekivanju nekih boljih vremena i nadi da će ova profesija zauzimati značajnije mjesto na društvenoj ljestvici, te podstaknuti, a ne odvratiti mlade ljude od ovog humanog U Republici Irskoj POČELA BH. DOPUNSKA ŠKOLA Posebna zahvalnost BH UK Networku koji je nabavio potrebne knjige B&H Zajednica u Irskoj željela bi da ovim e-mailom zahvali BH UK Networku, posebno Anesu Ceriću i Namiku Alimajstoroviću, za njihovu pomoć koju su učinili za nas u Irskoj i omogućili nam knjige za naše mališane. Tako će I oni znati odakle su i neće zaboraviti svoj maternji jezik. U svemu im pomaže nastavnica Amele Avdić, ex Šahović, koja je već krenula da djecu podučava prvim slovima abecede. Takođe se zahvaljujemo gospođi Jasmini Turajlić koja nam je poslala nastavni plan i program za predmete dopunske nastave i dnevnik rada. Bosanskohercegovačka škola momentalno broji oko 15 učenika, nadamo se da će ih uskoro biti više. 23 Još jednom u ime B&H Zajednice u Irskoj hvala. Osman Osmanović Bosanskohercegovačka dijaspora Pred sastanak GO Svjetskog saveza di-jaspore BiH u Njemačkoj SVE JE SPREMNO ZA DOČEK PREDSTAVNIKA BH. DIJASPORE Svoj dolazak u Njemačku već potvrdili predstavnici bh. dijaspore iz većine evropskih zemalja, predstavnici nekoliko ministarstava Bosne i Hercegovine i diplomatske misije BiH u SR Njemačkoj. Veliki interes za tribinu „Bosna i Hercegovina i njena dijaspora“ koja će se održati u subotu, 10.11. 2012. godine, od 11 sati i 55 minuta Narednog vikenda, od 9. do 11. novembra 2012. godine, u njemačkom gradu Bad Liebenzellu održaće se sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Domaćin sastanka je Consulting MEDICAL CARE GROUP, njemačka korporacija iz Sindelfingena (Štutgart), čiji je vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Sead Graf Kozličić von Tinj, uspješni Bosanac u Njemačkoj, počasni član Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i udruženja građana Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji. Cerić:Veliki interes „Za sastanak u Njemačkoj vlada veliki interes u bh. dijaspori, u cijelom svijetu, a dolazak i svoje učešće na njemu već su potvrdili predstavnici dijaspore Bosne i Hercegovine iz Engleske, Italije, Švedske, Dan- Zaim Pašić, predsjednik SSD BiH sastanka u Njemačkoj su svi problemi sa kojima se susreće bh. dijaspora, njena bolja organizacija, odnos prema domovini i saradnja sa vlasti- okrugli sto, na temu: “Bosna i Hercegovina i njena dijaspora”, na koju su pozvani i eminentni gosti i predstavnici vlasti iz BiH. Osim zvaničnih predstavnika bh. dijaspore i pozvanih gostiju, tribini mogu prisustvovati i svi predstavnici drugih bh. asocijacija i udruženja građana BiH, kao i bh. aktivisti koji se na vrijeme prijave organizatoru i domaćinu. „U Njemačkoj je sve spremno za doček predstavnika bh. dijaspore iz cijelog svijeta. Članovima Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, bh. aktivistima, gostima iz domovine, bh. zvaničnicima i medijskim izvjestiteljima želimo dobrodošlicu, uspješan rad i ugodan boravak u Bad Liebenzellu i Štutgartu“, kažu Sead Graf Kozličić von Tinj i Haris Halilović, glavni domaćini ovog sastanka. Sve informacije oko sastanka pred- Anes Cerić, sekretar SSDBiH ske, Švicarske, Austrije, Slovenije, Njemačke, Hrvatske, Kanade, Belgije, Luksemburga i Irske kao i predstavnici nekoliko ministarstava Bosne i Hercegovine i diplomatske misije BiH u SR Njemačkoj“, kaže Anes Cerić, sekretar SSDBiH koji na sastanak dolazi iz Engleske. Pašić: Brojna pitanja „Osim analize 6. Kongresa Svjetskog saveza dijaspore BiH, koji je ove godine održan u Sarajevu, i plana rada krovne organizacije bh. dijaspore u narednom periodu, na dnevnom redu Haris Halilović i Sead Graf Kozličić von Tinj ma u Bosni i Hercegovini“, kaže Zaim Pašić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. U okviru sastanka predstavnika bh. dijaspore u Njemačkoj, u subotu, 10. novembra 2012. godine, sa početkom u 11 sati i 55 minuta, održaće se tribina – 24 stavnika bh. dijaspore u Njemačkoj kao i prijave predstavnika bh. udruženja i klubova iz SR Njemačke za prisustvo sastanku i tribini mogu se dobiti putem telefona, broj: 0049 7031 49 40 70 6 i 0049 178 176 35 04, putem faksa, broj: 0049 7031 49 40 70 9 i na web strani: bihdijaspora. com. Bosanskohercegovačka dijaspora Izbori u Bosni i Hercegovini NI KRIVI NI DUŽNI Koliko su 'narodnjaci' podigli fabrika, izgradili mjesnih cesta, zaposlili nezaposlenih i nahranili gladnih? Ako su, dakle, pobijedili, pobijedili su bez ikakvih vlastitih zasluga, ni krivi ni dužni. Iako konačni rezultati nedjeljnih iz- rupom’ kontinenta? ovog puta odlučili da barem promibora još nisu objavljeni, postizborna jene manji ili veći broj igrača u lokaukrštenica je praktično već ispunjePrelistajte novine od prije dvije go- lnim timovima, a izbore pretvore u na, kako pod ‘vodoravno’, tako i pod dine, ili one još starije, i obratite pažnju neku vrstu nacionalnog referendu‘uspravno’. Ne želim po svaku cijenu na predizborna obećanja pet ili šest ma. ‘Ova nedjelja će odrediti političku biti originalan u odnosu na mišljenje najvećih stranaka. Nerealna i prevar- sudbinu hrvatskog naroda’ – bio je brojnih analitičara, koji se u ocjena- antska, ona su najčešće služila kao moto kojim su hrvatski mediji mobilisma izbornih rezultata slažu kao rijet- dokaz da je političarima dopušteno ali Hrvate da u što većem broju izađu ko kada, niti mi je namjera da pobjed- da lažu, a da naivčine postoje zato da na birališta. U što su se pretvorili iznicima kvarim raspoloženje, ali moj im vjeruju. Nije li Zlatko Lagumdžija boru u Srebrenici? U tragikomično favorit u cijeloj ovoj priči bio je i ostao ne tako davno tvrdio da će od Fed- grupisanje bošnjačkog, odnosno jedan građanin o kojem zapravo ne eracije napraviti balkansku ‘Zapadnu srpskog naroda. Kakva je onda sudznam ništa. Vidio sam ga nakratko, Njemačku’, a da će Dodikov vilajet, bina ovog politički najranjivijeg, a u ličio mi je na klasičnog proletera koji bezbeli, ostati ono što je bila Istočna ljudskom smislu najtužnijeg mjesta preživljava tragajući svakodnevno za Njemačka. Da je nešto slično rekao u zemlji? I kakva je sudbina Bosne i kakvom tričavom zaradom. Današnje Božidar Vučurević, to bi se moglo Hercegovine? Sarajevo je prepuno takvih likova. pripisati njegovoj guslarskoj pameti. Proslavljajući pobjedu, tri vodeće naŽureći nekud Ferhadijom, čovjek o Ali, Lagumdžija, koliko je poznato, cionalne stranke zajedno su posegkojem je riječ bio je presretnut banal- nije član guslarskog društva, već nule za starom parolom ‘Dogodio nim pitanjem televizijskog reportera: univerzitetski profesor i dugogodišnji se narod’. Narod se ‘dogodio’ i prije ‘Šta očekujete od nedjeljnih izbora?’ političar. Ko je našim političkim elita- više od dvadeset godina, ali nas to ‘Nema od toga ništa’, odgovorio je ma branio da u proteklih sedamnaest nije usrećilo. Da li to znači da se i nestao u uličnom mnoštvu. Vjeru- godina izvuku zemlju iz ratnog blata, stvari ponovo vraćaju na stare, dojem da pripada armiji birača koje ne da u njoj osiguraju primjenu osnovnih bro poznate pozicije, kako bi se pozanimaju nikakve plakatne poruke, evropskih standarda sa akcentom na dijelilo ono što još nije podijeljeno? jer znaju da će biti prevareni kako ljudskim pravima, da objave rat ko- Samo nas dani dijele od nastavka god budu glasali. Oni puštaju da ih rupciji, smire etničke napetosti, ot- političkih obračuna na federalnom i voda nosi, pa gdje završe. Elem, vore javne radove, uvedu red u gra- državnom nivou. Lagumdžija zna da izgovorivši u mikrofon tu jasnu i dovima i život učine podnošljivim? ne smije izaći iz ringa i odustati od sažetu misao, taj neznanac je bio i Sada čujemo ista ili slična obećanja rekonstrukcije vlasti, jer bi to značilo ostao moj favorit, jer i ja tako mislim. da je priznao poraz i odustao od naA evo i zašto. javljenih reformi, jedinog aduta koGola statistika daje legitimno prajim još raspolaže. Ali, šta ako iz tog vo ‘narodnjačkim’ strankama da se ringa nekom novom većinom bude proglase pobjednicima i udare žig izguran? ‘Bakire i Sulejmane, vi ste poraza i Lagumdžijinim i Dodikovim prošlost’, grmio je na predizbornom socijaldemokratima. Uzroci njihovog skupu SDP-a u Tuzli. Ali, Tihić nije debakla su manje-više poznati – prvi više ono što je bio prije izbora, kada je blefirao i vlastitu stranku i javnost su ga Lagumdžija i Radončić nazivali sa reformama koje nije bio u stanju ‘rušiteljem države’ i slali na politička provesti, a drugi sa Potemkinovim vješala. ‘Ako dobijemo lokalne izbore, selima diljem Republike Srpske. Da krenućemo u ofanzivu i rekonstrukciGojko Berić će Lagumdžija ostati bez blizu 100 ju vlasti na svim nivoima kako bismo hiljada inače postojanih pristalica napravili strukturu koja će moći funkSDP-a, u to ste se mogli kladiti bez kakva smo slušali prije dvije, četiri ili cionirati.’ Nije teško dešifrovati ovu ikakvog rizika. Ali, šta je to značajno osam godina. I kako da ne zaključiš Tihićevu izjavu i zaključiti da ćemo u posljednje dvije godine učinila da ‘od toga nema ništa’. umjesto otpočinjanja reformi prisustStranka demokratske akcije? Ništa, vovati nastavku političke tuče. ama baš ništa. Pa ipak je stekla novih U svim zemljama sa razvijenom Nakon ovih izbora, licemjerno je la40 hiljada pristalica!? Šta su to veliko demokratijom lokalni izbori se na- mentirati nad sudbinom naroda, šta učinile Srpska demokratska stranka jdirektnije vezuju za životnu sva- god neko pod tim pojmom podrai Hrvatska demokratska zajednica kodnevnicu lokalne zajednice. Čak zumijevao. Svaki narod ima vlast BiH da ponovo vrate izgubljene po- se smatra poželjnim da se vodeće kakvu zaslužuje. Zvuči otrcano, ali zicije? Koliko su ‘narodnjaci’ podigli političke partije ne miješaju previše ništa bolje nije na tu temu izmišljeno. fabrika, izgradili mjesnih cesta, za- u poslove lokalne uprave, a kamoli Narod se pred TV kamerama zaklinje poslili nezaposlenih i nahranili glad- da kontrolišu svoje kadrove u njoj. u mlade, a na izborima im okreće nih? Ako su, dakle, pobijedili, pobi- Međutim, u Bosni i Hercegovini stvari leđa, ponižava penzionere, ne prejedili su bez ikakvih vlastitih zasluga, stoje obrnuto: jedini stvarni smisao poznaje sposobne i pametne. ‘Nema ni krivi ni dužni. Kako se bilo kakvim lokalnih izbora je u tome što oni u od toga ništa’, veli građanin s početka dostignućem mogu hvaliti lideri ko- konačnici određuju i ishod općih iz- ove kolumne. jima su usta puna Evrope, a koji su bora. Znajući da od krupnih promjena Bosnu i Hercegovinu učinili ‘crnom i boljeg života nema ništa, građani su Gojko Berić 25 Bosanskohercegovačka dijaspora Mugdim GALIJAŠEVIĆ: Promocija moje knjige u gradu na Seni „SUZA“ ZABLISTALA I U PARIZU Zahvaljujući dobroj organizaciji potpuno sam zadovoljan s dvije promocije mog prvijenca u BKC i na bajramskoj večeri pred više stotina posjetilacaY Izložba slika „Genocid u Srebrenici“ Poslije veoma uspješne promocije O knjizi su govorili Ličina i Fetić i zahmog prvijenca „Suze na mezaru“ u valili mi se što sam je predstavio u Parizu, nakon lijepih vijesti koje sam Parizu. čuo u vezi s knjigom na turskom jezi- Tamam kada smo privodili kraju ovo ku, dočekala me još jedna u Sara- okupljanje ljubitelja knjige zazvonio jevu koja me obradovala, ali me nije mi je mobitel. Pomislih , što ga ne iznenadila. Fadil Mandal, moj kolega, isključih da mi ne smeta. Zažalio bih glavni i odgovorni urednik „Dnevnog da sam to uradio. Poruka je glasila: avaza“ kazao mi je da će me pozvati “Šehović ti javio da je „Suza“ (koja urednica elitnog „Avazovog“ maga- je ranije prevedena na turski jezik) zina „Sedmica“, Mirela Kukan da odštampana u Turskoj. I da ti čestitam se dogovorimo za reportažu. Mirela našu godišnjicu braka. Višnja“. je jedna od mojih brojnih kolegica Malo je kazati da sam se obradovao. s kojima sam proveo lijepe dane u Tu vijest sam čekao kao ozeblo „Avazu“. -Galija, dobro nam došli iz Pariza. Čestitam na uspješnoj promociji. I voljela bih da nam za „Sedmicu“ napišete priču o posjeti Parizu. Ponovo su me zasvrbjeli prsti. Ne mogu se zaboraviti četiri decenije profesionalnog novinarstva. Policijska dobrodošlica Putovanje u grad ljubavi, kulture, sjena, mode i čega još sve ne u četvrtak je na aerodromu u Beču počelo naopako. Dok su me policajci pretresali iz posude gdje se odlažu lični predmeti nestao mi je sat. Uspomena mi je od sina Vanje. Kada sam to kazao ljudima u uniformi, odmahnuli su rukom i pokazali mi da produžim dalje. Na aerodromu „Charles de Gaulle“ me neki mladi policajac pretresao pola sata. Našao je moju knjigu u torbi, pa je hiljadu puta prevrnuo, zagledao, mjerio, vrtio glavom, nekoga pozivao. Na kraju se okrenuo i otišao. Pokupio sam svoje prnje i zakleo se da mi ovaj nabrijani francuski žandarm neće pokvariti raspoloženje. Moji prijatelji koji su došli da me dočekaju, Nađa Mazalović, njen sin Teddy i kći Vesna Barić bili su zabezeknuti kao i ja. Ali, dobro je, pomislih, ne tuku, samo nerviraju, kidaju živce i uživaju u tome. Dvije promocije, jedna u petak u Bošnjačkom kulturnom centru, a I pred Ajfelovim tornjem zajedno sa „Suzom“ druga dan poslije na velikoj bajramskoj večeri bile su zaista izuzetno sunce. I dočekao je u Parizu. uspješne. Svakako da su se za to Poslije tribine Šefadil Ličina nam pobrinuli predsjednik BKC u Parizu je priredio ugodne trenutke u svom Šefadil Ličina i mladi imam Abduse- prelijepom domu koji nije mirisao lam Fetić, koji je diplomirao islam- Parizom, gdje smo nastavili druženje ologiju na prestižnom univerzitetu u do kasno u noć. Užitak je upotpunila Libanu. domaćica svojim kulinarskim speciNa književnoj tribini uz promoc- jalitetima. iju „Suze“ upriličena je i veoma U subotu uveče na bajramskoj večeri upečatljiva izložba slika „Genocid pred nekoliko stotina posjetilaca o u Srebrenici“ čiju je postavku os- „Suzi“ smo govorili Fetić i ja. Posebmislio Nedžad Cvrk, Srebreničanin, no mi je bilo drago što je u Paris na koji se godinama bori za prava promociju iz Liježa stigao i moj priSrebreničana. Slike su djelo fotogra- jatelj Nedžad Ćeman, biznismen i fa Sadika Selimovića i slikara Mirse predsjednik BKZ Belgije. Bajramovića. Susret s junakom iz „Taxija“ 26 Inače, moj boravak u Parizu ljepšim su svakako učinili Nađa, Tedy i Vesna. U subotu su me automobilom vozali po Parizu, a onda smo krenuli u obilazak tabanovića fijakerom što kažu. Vesna je sve pomno slikala, a zaista ima smisla za fotografiju. Posebno sam oduševljen Institutom arapskog svijeta. Ova veleljepna i luksuzna građevina završena je 1988. godine. Nalazi se na lijevoj obali Sene, nedaleko od Notr Dama. Njen projektant Jean Nouvel je dobio nagradu Aga Khan jer je ova građevina proglašena tada najljepšim objektom u Francuskoj. Na kraju, pošto smo se dobro umorili, moji domaćini su me odveli u kultni libanski restoran „Nouro“, gdje se služi hiljadu specijaliteta. Dok smo uživali u ukusnoj hrani, prišao mi je meni odnekud poznat čovjek, tamnije puti. -Kako si. Kada si došao. Nisam ti se nadao. Tedy mi dobaci da je to popularni francuski glumac Samy Naceri, poznat između ostalog po filmovima Tax I, Taxi II, taxi III, Taxi IV i još brojnim filmovima punim akcije i sulude vožnje automobilima. -Izvinite vi ste me zamijenili, rekoh. Iznenadio se i onda je to i sam shvatio, pa se izvinio. -Oprostite mi na mom lapsusu. Odakle ste, pita me Samy. -Iz Sarajeva, rekoh. -Da, čuo sam za dugu opsadu tog grada i ubijanje djece. Žao mi je. Hajde, evo ruka prijatelju iz Sarajeva. Rukovali smo se, razmijenili posjetnice. Sve se to događalo pod budnim okom brojnih tjelohranitelja i iznenađenih gostiju. Poslije toga su neki, moguće paparaci koji su uvijek za petama Samyu, a on se ne jednom sukobio s njima, okrenuli kamere prema meni, valjda misleći da sam i ja po nečemu važan čim se rukujem s Nacerijem. A ja sam bio samo običan gost iz Sarajeva. Anterfile Prevod „Suze“ dogovoren u „Avazu“ Korice „Suze“ na turskom jeziku Kako je došlo do toga da moja „Suza „ bude prevedena na turski jezik? Upoznao sam inž. Hasana Šehovića, porijeklom iz Trebinja, inače menadžera biznismena svjetskog glasa gospodina Kemala Ahmeta Baysaka. I ovdje ima jedna koincidencija. Supruga inženjera Šehovića se zove Jasminka, djevojačko prezime Galijašević. To je ime i prezime moje sestre koja s porodicom živi u Kanadi. Šehović je „Suzu“ pokazao gospodinu Baysaku, koji je i sam pori- Bosanskohercegovačka dijaspora jeklom iz naših krajeva. On je veliki prijatelj Bosne i Bošnjaka i u minulim teškim vremenima pomagao je na sve načine izbjeglicama.Veoma je angažovan u bosansko-turskim institucijama, počasni je konzul naše zemlje u Izmiru. Ambasador je Svjetskog saveza dijaspore BiH, a gospodin Šehović je potpredsjednik. S Baysakom sam se našao na ručku u „Avazovom twist toweru“, u restoranu „Elit“. Uz ugodno ćaskanje Baysak i Šehović su izrazili želju da u njihovom aranžmanu „Suza“ bude prevedena na turski jezik i odštampana u Turskoj. I eto tako je bilo. Uskoro će uslijediti promocije. Anterfile Hvala kolegama „Suza na mezaru“ bez obzira na izuzetno pozitivne kritike ne bi postigla ovakav uspjeh da nije pot- pore moje matične kuće „Dnevnog avaza“, gdje sam desetak godina proveo na uredničkoj poziciji. I sada putujući Evropom, gdje god dođem „Avaz“ mi otvara vrata. Svakako da sam zahvalan mojim kolegama na velikoj podršci. „Suza na mezaru“ je postala zaista dio mene, a junaci iz knjige su mi uvijek na pameti. Odem često na šehidska mezarja Budakovići, Vrbanjuša i Kovači i vidim ljude tužnih uvehlih lica, izbrazdanih borama debelim kao prst, očiju koje su davno izgubile sjaj, sagnuti skoro do zemlje, pritisnuti godinama, a još više bolom, kako grabe svom nišanu, gdje su ukopani oni za kojim ih duša boli. Evropska turneja „Suze na mezaru“ se nastavlja u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Sandžaku, Crnoj Gori.. POSLOVNI IMENIK DIJASPORE Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru svojih nadležnosti za iseljeništvo i uz podršku Ministarstva vanjskih poslova BiH, pokrenulo je projekat izrade Poslovnog imenika dijaspore. UIO BiH: UKIDAJU SE CARINE NA UVOZ POLOV-NIH AUTOMOBILA Carine na uvoz polovnih automobila, tekstila, draguljarskih predmeta i predmeta od zlata, benzina, motornih ulja, kao i određenih vrsta hrane iz EU u BiH bit će ukinute od početka naredne godine, rekao je Srni portparol Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Ratko Kovačević. "Carine će biti ukinute i na određene međuvremenu ukinuta ili smanjena mliječne proizvode, poput jogurta i carina. mliječnih namaza, na teleće i juneće meso, na poriluk, paradajz, određene "Formiranje cijena na tržištu u BiH vrste džemova, marmelada i sokova, je slobodno i isključivo od ponude i kao i na kafu sa i bez kofeina, te potražnje u datom momentu zavisi određene tekstilne proizvode, poput kolike će biti cijene određenih proizkaputa, ogrtača, odijela od vune, voda. U svakom slučaju ne postoji jakni, sakoa i pantalona", naveo je mehanizam kojim bi država bilo koga Kovačević. prisilila da za postotak smanjenja On je pojasnio da s ciljem zaštite stope carine, smanji i finalnu cijenu domaće proizvodnje na određene tih proizvoda na tržištu", pojasnio je vrste prozvoda koji imaju porijeklo iz Kovačević. EU carine nisu ukidane. On je podsjetio da je najveći pad "Riječ je uglavnom o poljoprivrednim prihoda od carina zabilježen 2009. proizvodima kao što su određene godine kada je u potpunosti ukinuta vrste voća, višnje, maline, ribizle, carina na gotovo 90 odsto proizvoda, brusnice, kupine, lubenice, grožđe, koji se uvoze i imaju porijeklo iz EU. određene vrste povrća patlidžan, grah, grašak, celer, mrkva, krompir, "Tome u prilog govori činjenica da određene vrste mesa i proizvoda od su u 2007. godini prihodi od carina mesa, te mlijeka i mličnih proizvoda, iznosili 655 miliona KM, u 2008. gokao i šećer", precizirao je Kovačević. dini 650 miliona KM, a u 2009. godini 345 miliona. U 2010. godini prihodi On je dodao da je Vijeće ministara od carina iznosili su 302 miliona KM. BiH oformilo pregovarački tim koji U 2011. godine prihodi od carina će već početkom naredne godine iznosili su 281 milion KM. U deset započeti novu rundu pregovora sa mjeseci 2012. godine prihodi od caEU o carinama koje su ostale na ove rina iznose 188 miliona KM", naveo proizvode. Kovačević je naglasio je Kovačević. da se ukidanjem carina početkom Prema njegovim riječima, za proizsljedeće godine ne može očekivati vode, za koje je pregovarački tim BiH smanjenje cijena, jer od početka utvrdio da su od posebnog značaja primjene Privremenog sporazuma za zemlju, postignut je dogovor sa o trgovini i trgovinskim pitanjima EU da se stope carine postepeno između BiH i EU, od 1. jula 2008. go- smanjuju u periodu od 2008. do dine, nije došlo do značajnijeg sman- 2013. godine. jenja cijena proizvoda na koje je u 27 Poslovni imenik se izrađuje isključivo u svrhu olakšavanja i poticanja privredne saradnje između poslovnih ljudi iz iseljeništva/dijaspore i Bosne i Hercegovine, razmjene i širenja poslovnih informacija, promocije ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, kao i promocije poslovnih ljudi iz iseljeništva/dijaspore. Imenik će sadržavati osnovne podatke o: - poslovnim licima/poduzetnicma uključujući vlasnike i suvlasnike poduzeća, menadžere, bankare i druge osobe na rukovodećim/istaknutim pozicijama u zemaljama prijema, - kompanijama/poduzećima u zemljama prijema osnovanim kapitalom lica koja vode porijeklo iz BIH, - investiranju iseljeništva/dijaspore u Bosnu i Hercegovini. Podaci za izradu Poslovnog imenika dijaspore se dostavljaju isključivo na dobrovoljnoj osnovi uz saglasnost nosioca podataka za njihovu objavu u elektronskoj verziji na web stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH www. mhrr.gov.ba, te štampanje u obliku publikacije. U prilogu je Upitnik sa potrebnim podacima za Poslovni imenik. Popunjen upitnik možete dostaviti na email adresu [email protected] ili na fax +38733703998. Dodatne informacije dostupne su na telefon +38733703952. Humanitarne aktivnosti Promotivni dokumentarac o Fikretu Hodžiću ŠAMPION S OSMIJEHOM Fikreta, velikog sportistu, ubili su četnici u julu 1992. godine ispred njegove kuće za vrijeme etničkog čišćenja prijedorske opštine. Ideja je da se u znak sjećanja na njega izgradi poslovni memorijalni centar Projektni tim www.FikretHodzic.info <http://www.fikrethodzic.info/> je ovih dana napravio promotivni dokumentarac o najboljem bosanskom body builder svim vremena Fikretu Hodžiću. FIkret je bio 15 puta uzastopno prvak bivše Jugoslavije, prvak Mediterana, amaterski šampion svijeta, drugo- više nije s nama, ništa za njega ili u njegovo ime nije napravljeno, ideja projektnog tima je da se izgradi neka vrsta poslovnog memorijalnog centra. On bi sadržavao muzej sa spravama koje je Fikret sam pravio i na kojima je trenirao te mnogim drugim uspomenama na njega, i novu teretanu za lokalne čanove. Prijedlog projekta Prijedlog cijelog projekta je objavljen na gore navedenoj stranici na tri jezika: bosanskom, engleskom i njemačkom. Promocija dokumentarca koji je urađen na engleskom jeziku sa bosanskim prevodom će se održati u prostorijama Bosanske škole. Mole se svi čitaoci da posjete web Memorijal Fikretu stranicu i pomognu ovaj važni projekt, koji prije svega nastoji oživjeti jednog legendarnog bosanskog heroja. Za više informacije možete se obratiti i na e-mail adresu [email protected] Akcije Our Kidsa OBNOVA DJEČIJIH IGRALIŠTA U MOSTARSKIM NASELJIMA Na inicijativu Saše Papca, glavni sponzori fudbalska reprezentacija BiH Fikret Hodžić plasirani na Evropskom prventstvu u Londonu i trećeplasirani na Svjetskom prventstvu u Kairu. Veliki humanista Ubijen je ispred svoje kuće u julu 1992. u toku etničkog čišćenja prijedorske opštine i njegovog mjesta Kozarca i Trnopolja gdje mu se nalazila kuća sa teretanom i trgovinom. Fikret je bio ne samo uspješan sportista i biznismen (poslovni čovjek), već i čovjek ogromne energije i velike humanosti. Bio je poznat kao šampion sa osmijehom, čovjek koji je uvijek bio pristupačan, veseo i prije svega spreman pomoći onim oko i do sebe. Pošto u zadnjih 20 godina otkako on Humanitarna organizacija Our Kids je pokrenula još jedan projekat u Bosni i Hercegovini. Projekat se sastoji u obnavljanju i osposobljavanju dječijih igrališta i površina koje se nalaze u svakom mostarskom naselju, ali su u takvom stanju da djeca nisu u mogućnosti da ih koriste. Ovdje su prvenstveno uključene površine u naseljima koje su originalno bile rezervisane za djecu kao ljuljačke, klupe, tobogani, a danas su zapušteni i oštećeni. Zadnjih godina ovi objekti se uopšte nisu obnavljali i naša su djeca uskraćena za ovakvu vrstu razonode i prijeko potrebnog druženja. Također, Our Kids planira da obnovi i dječije igralište u Zavodu za mentalno oboljelu djecu i omladinu Pazarić. Na inicijativu Saše Papca, ambasadora Our Kids, glavni sponzor ovoga projekta su 28 nogometni reprezentativci BiH. Uz Saša Papac pomoć Spahića i ekipe novac za obnovu dječijeg igrališta u Pazariću je već skupljen. Početak radova se očekuje uskoro. Humanitarne aktivnosti Bosniaappeal u novoj humanoj misiji POMOZIMO SESTRAMA DAUTEFENDIĆ DA SPASE VID Djevojčice Anesa i Ema Dautefendić trebaju vašu pomoć da ne oslijepeY Roditelji nemaju posla, a za operacije u inostranstvu neophodno 10.000 eura Nisu se čestito Anesa Dautefendić ima 12 godina ni smirili nai odlična je učenica 7. razreda oskon šoka kada novne škole u Sarajevu.Krajem im je kćerka prošle godine na času sporta teško povrijeđena, joj je povrijeđeno oko udarcem lopEmi, sada već tom i zbog pucanja retine oslijepila je djevojci,koja na lijevo oko. je od rođenja Nesreća za nesrećom s posebnim Ema Dautefendić rođena je 1990. potrebama, godine i dijete je s posebnim potrepojavila se bama. Treba na operaciju desnog ablacija na desnom oku. Pomoć za sestre Dautefendić Hitno je možete uplatiti direktno na račun, potrebna opa Rešada Dautefendića možete eracija da ne kontaktirati na mail: resodautefenbi ostala [email protected] puno slijepa, jer je nakon Devizni žiro račun rata izgubila NAZIV BANKE: UniCredit Bank d. vid na lijevo d. oko. GRAD: Mostar Rešadovi DRŽAVA: BiH napisi SWIT CODE (ADRESA): UNCRAnesa i Ema Dautefendić trebaju našu pomoć Sigurno je BA22 izuzetno teško ostranstvu potrebno je 10 000 eura. PRIMALAC:DAUTEFENDIĆ Roditelji djece nemaju stalno zapos- ne moći pomoći svojoj djeci. Nije REŠAD lenje, preživljavaju od povremenih lako zatražiti ni pomoć. Otac djece POZIV NA BROJ RAČUNA (BROJ poslova i posredstvom naše or- je svojevremeno nerijetko pišući RAČUNA): 45038465100 ganizacije mole za vašu financijsku o nevoljnicima u svojim napisima IBAN: BA39 3387 2028 2141 2813 apelovao na dobre ljude da pruže pomoć. Kažu da nesreća nikada ne dolazi ruku potpore. Eto sada njemu, oka koje je zahvatila ablacija. Poslije sama. Prvo je povrijeđena Anesa. odnosno njegovoj djeci, treba naša rata ona je već izgubila vid na lijevom Roditelji su tražili lijeka gdje god su pomoć. oku i ako joj se sada ne pomogne, mogli. Ali, uspjeh je izostao. Novca Od nas zavisi da li će Anesa i Ema uz svoju tešku bolest ostat će slijepa. nemaju za dalje liječenje, odnosno ozdraviti. Za dvije operacije sestara u in- operaciju. Povodom Kurban-bajrama URUČENA DONACIJA UDRUŽENJU 'NAŠA DJECA-OUR KIDS-VARA BARN' Ovu akciju, kojom se pokušava pomoći u lakšem osamostaljivanju djece bez roditeljskog staranja, pokrenuli su Mostarci u iseljeništvu UniCredit Bank je povodom Kurbanbajrama uručila donaciju udruženju „Naša djeca-Our Kids-Vara Barn“, kojeg su pokrenuli Mostarci u iseljeništvu, i koje pokušava osigurati djeci i omladini bez roditeljskog staranja bolje uslove, mogućnost socijalizacije i sticanja kvalifikacija za lakše osamostaljenje nakon izlaska iz institucija. Udruženje ˝Naša djeca-Our KidsVara Barn˝ trenutno radi na otvaranju prodavnice polovne garderobe u Mostaru, u kojoj će biti zaposlene tri djevojke sa posebnim potrebama. Ove djevojke, koje su morale napustiti Dječiji dom Mostar kada su napunile 18 godina, našle su svoj novi dom u stambenoj jedinici koju je renoviralo Udruženje ˝Naša djeca-Our KidsVara Barn“. manitarne misli kod ostalih građana i privrednih društava, te napomenula da će se donirani novac iskoristiti za uređivanje prostora prodavnice polovne robe u kojoj će štićenice Doma biti zaposlene. Prilikom uručenja Odluke o donaciji štićenicama doma, pedagogica Lejla Pehilj je, uz izraze zahvalnosti, naglasila da će ova donacija zasigurno pozitivno djelovati i na razvoj hu- 29 „Izuzetno smo ponosni što smo i ovom humanom akcijom pokazali visok nivo društveno odgovornog djelovanja i brige za unapređenje kvaliteta življenja u Bosni i Hercegovini. Humanitarni rad pomaže svima nama. S jedne strane doprinosimo socijalnoj inkluziji štićenika u zajednicu, a s druge strane neprocjenjivo je osobno zadovoljstvo onih koji pomažu“, izjavila je Anita Slezak, stariji specijalist za razvoj proizvoda u globalnom transakcijskom bankarstvu UniCredit Bank i inicijator ove donacije. Humanitarne aktivnosti Radost za djecu s posebnim potrebama u Mostaru U ŠEHITLUCIMA DOBILI SVOJ KROV NAD GLAVOM Nakon 18 godina boravka u Dječijem domu u Mostaru, trajni smještaj na Šehitlucima dobile tri djevojke ”Our Kids” pomaže onima koje je država zaboravila. U Mostaru je 15. septembra održano svečano otvaranje stambene jedinice za djecu s posebnim potrebama Dječijeg doma. Ona su nakon 18 godina boravka u ovom domu dobila trajni smještaj. Organizacija "Our Kids", koja djeluje u partnerstvu s Dječijim domom u Mostaru, zaslužna je za pružanje trajnog smještaja djevojkama Đani, Zejni i Aidi u kući na Šehitlucima. Dobri čika Jovo Te djevojke bez obzira na državu koja im ne pruža gotovo nikakvu pomoć napokon imaju vlastiti krov nad glavom, za koji su se ljudi iz organizacije "Our Kids" mjesecima trudili prikupljajući sredstva. Na svečanom otvorenju prisustovao je veći broj građana Mostara, koje je u ime "Our Kidsa" pozdravila predsjednica organizacije Lana Kulaš, a nakon nje direktor Dječijeg doma Ćamil Ramić. Pjesma, veselje i pokoja suza začinili su cjelokupnu atmosferu koja je odisala prijateljstvom i pozitivnom energijom. Naime, kuću na Šehitlucima domu je prepisao Jovo Vujinović još 1975. godine, te zahvaljujući tom dobrom čovjeku danas u njoj žive tri djevojke, a u budućnosti će u ovim prostorima biti zbrinuto još nekoliko štićenika Dječijeg doma s posebnim potrebama, koja nakon punoljetnosti nemaju obezbijeđen smještaj i zaposlenje. Upravo na rješavanju tog problema radi "Our Kids" koji je do sada realizacijom svojih ambicioznih projekata zaposlilo dvanaest mladih ljudi. “Obezbijedili smo na ovaj način da se djeca mogu uključiti u normalne životne tokove, te da kao i ostali njihovi vršnjaci imaju šansu da planiraju svoj životni put. Danas naša djeca ulaze u kuću puni mašte, volje i nade za budućnost . Mi kao odrasli moramo im pomoći i pokazati im da su oni stvarno naša djeca. Kuća je sada samo objekat, cigle i farba, ali ono što se desi u njoj će biti prava priča što će ova djeca moći pričati svojoj djeci”, rekla je Lana Kulaš, obraćajući se prisutnima. Mostarci iz dijaspore "Our Kids" djeluje već pet godina te ima svoje podružnice u Mostaru, Londonu, Holandiji i Švedskoj. Or- Trajni smještaj za djecu s posebnim potrebama ganizaciju su osnovali Mostarci koji djeca koja u kreativnim radionicama danas žive u inostranstvu i svo- izrađuju nakit, ukrase i suvenire koji jom humanošću dokazuju da nisu u potpunosti napustili svoj grad. Oni pomažu onima kojima je pomoć najviše potrebna i koji su u određenim momentima prepušteni sami sebi. Zbog njih će se vraćati u svoj grad donoseći im bezuvjetno prijateljstvo i rješenja koja će im biti temelj za budućnost. Anterfile Ne čekaju na državu U našoj državi ne postoji zakon koji govori o problemu zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja koja moraju napustiti dječije domove kada napune 18 godina. Samim tim ta su djeca ugrožena skupina u našem društvu , a o njima rijetki vode računa, pogotovo država. Na svu sreću postoje oni koji ne čekaju da se država se prodaju u Mostaru i inostranstvu. sjeti te djece, nego uzimaju stvari u Kako doznajemo iz "Our Kidsa", u svoje ruke i traže rješenja. Jedni od budućnosti će se raditi na projektu takvih su ljudi iz "Our Kidsa", uz čiju "Kuća na pola puta" kojeg bi trebala pomoć će djeca u Mostaru imati krov realizirati italijanska vlada zajedno nad glavom, socijalizaciju u društvu, sa Lucianom Lamom. Ta kuća, koja posao i što je najbitnije veliki oslonac se nalazi u Vrapčićima blizu Mostara, trebala bi da bude dom za sve u životu. "Our Kids" sredstva prikuplja iz pri- punoljetne štićenike Dječijeg doma. vatnih donacija organizirajući partije Pored smještaja namjera je da se za djecu, te aplicirajući projektima mladima omogući zaposlenje, tako na mnoge grantove. Također u pri- da će najvjerovatnije u sklopu kuće kupljanju novca sudjeluju i sama biti pokrenut poslovni objekat 30 Kako pomoći sebi KAKO PREPOZNATI PARKINSONOVU BOLEST Za liječenje i njegov ishod ključno je pravovremeno uspostavljanje dijagnoze Jedna veoma česta bolest s kojom se svakodnevno susrećemo u kliničkom radu jeste Parkinsonova bolest. Zbog svoje rasprostranjenosti ovo oboljenje je u centru pažnje različitih kliničkih ispitivanja. Nažalost, često srećemo pacijente s ovom bolešću kod kojih se kasni s postavljanjem dijagnoze, što ima velikog značaja u daljem toku njihovog liječenja, te u samoj prognozi. Razlog leži u različitim simptomima i načinu prezentacije bolesti. Iako je sama Parkinsonova bolest karakterizirana u tipičnoj kliničkoj slici s tremorom (drhtanjem ruku), rigidnim i krutim ekstremitetima, usporenim pokretima, te nestabilnosti prilikom hoda, veliki broj pacijenata ima atipičnu prezentaciju koja uključuje takozvane ne motoričke simptome (NMS). Atipični simptomi Među ovim simptomima obično nalazimo poremećaje ponašanja, intelektualni pad, promjene raspoloženja, smetnje i promjene sa snom, te poremećaji čula mirisa. U studijama koje su rađene kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću najčešći nemotorni simptomi su bili: *Anksioznost (68%) *Malaksalost (58%) *Bolovi u nogama (38%) * Nesanica (37%) *Urinarne smetnje (35%) *Pretjerano stvaranje pljuvačke (31%) *Pad koncentracije (27%) Postavljanje ranije dijagnoze Parkinsonove bolesti je od ogromnog značaja, jer pojava simptoma kod pacijenta obično označava postojanje promjena na samom tkivu mozga, koje su vrlo često irever-zibilne. Trenutno se provodi mnogo studija koje imaju cilj pronalazak nekog mjerljivog parametra u krvi ili u moždanoj tekućini koji će omogućiti postavljanje dijagnoze bolesti prije pojave simptoma. To bi omogućilo brze i kvalitetnije liječenje koje bi imalo mnogo bolje i dugoročnije rezultate. Bicikl ključan za dijagnozu Parkinsonove bolesti Sposobnost vožnje bicikla mogla bi biti ključna za dijagnosticiranje određenih oblika ove bolesti nakon što su liječnici ustanovili da je to daleko jeftinije i tačnije od raznih testova. Tim istraživača iz Holandije objašnjava da osobe sa standard- nom Parkinsonovom bolešću imaju veću šansu da još mogu voziti bicikl, za razliku od onih sa atipičnom Parkinsonovom bolešću, koji to ne mogu. Istraživači kažu da biciklizam zahtijeva visoko koordiniranu međuigru između ravnoteže, koordinacije, te ritmičkog pedaliranja nogama. Ova vještina je jako osjetljiva na problem s ravnotežom ili ko-ordinacijom, uzrokovane opsežnim problemima koji nastaju kod atipičnog oblika Parkinsonove bolesti. Moždana stimulacija Pacijentima su na raspolaganju noviji lijekovi te hirurška metoda, koja se naziva duboka moždana stimulacija. Ova metoda se sastoji u implantaciji elektrode sa četiri mjesta kontakta na jednu od dvije lokacije u mozgu (Gpi i SIN) koje se zatim stimuliraju putem aparata ugrađenog ispod kože prednjeg zida grudnog koša. Iako je ova metoda dovela do revolucije u liječenju ove bolesti, ova metoda nije prikladna za sve pacijente, i ne rješava sve probleme koje Parkinsonova bolest nosi sa sobom. Zato pri odabiru kojem pacijentu preporučiti ovu metodu treba napraviti pažljiv pregled pacijenta. Dr. Zdenka Besara, pedijatar ISTAKNUTI KNJIŽEVNIK SJEĆANJE NA AHMETA HROMADŽIĆA, BH. ANDERSENA Da je živ, istaknuti bh. književnik Ahmet Hromadžić danas bi slavio 89. rođendan. Romansijer i pripovjedač te jedan od malobrojnih pisaca koji su njegovali bajku kao književni rod rođen je 11. oktobra 1923. u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca. Osnovnu školu završava u rodnom kraju, a školovanje zatim nastavlja u Sarajevu. Pisati je počeo u Oslobođenju 1944. godine. Nakon Drugog svjetskog rata radio je kao novinar u Sarajevskom dnevniku, a zatim kao glavni urednik lista Krajina u Bihaću i urednik kulturne rubrike sarajevskog lista Oslobođenje. Kao glavni urednik u omladinskom izdavačkom poduzeću Veselin Masleša osnovao je čuvenu dječiju biblioteku Lastavica, koja je u svojoj dugogodišnjoj historiji objavila niz djela najvećih imena domaće i svjetske književnosti za djecu. Sa nekoliko kolega 1962. godine je pokrenuo manifestaciju Sarajevski dani poezije, koja se održava i danas. Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Ahmet Hromadžić 31 Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju bosanskohercegovačkim Andersenom. Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: "Labudova poljana", "Patuljak iz Zaboravljene zemlje", "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi", "Dječiji pisci o sebi"... Dobitnik je velikog broja nagrada. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Ahmet Hromadžić je umro 1. januara 2003. godine u Sarajevu. Pisana riječ Nad jamom Hrastova glavica DŽELATI NISU IMALI MILOSTI Stotinu i dvadeset Bošnjaka, Hrvata i Albanaca poveli su koljači iz raspuštenog logora Keraterm u logor Omarsku, ali tamo nisu stigli, usput su ih svirepo pobili Dok sam kao srednjoškolka čitala poznatu poemu Ivana Gorana Kovačića pod nazivom Jama, nikad nisam ni u snu pomislila da ću jednoga dana stajati nad jednom takvom jamom i žaliti glasno člana porodice, te mnoge druge i znane i neznane. Krv je moje svjetlo i moja tama, proletješe mi kroz glavu stihovi koje smo morali učiti napamet, ne mogavši shvatiti u to vrijeme sudbinu onih kojima je pjesma posvećena. Bolne rane Samo par sati nakon moga dolaska u BiH na ljetni odmor, stojim sa nekolicinom ostalih nasuprot spomeniku nevinim žrtvama Kozarca iz protekle agresije i čekam sa članovima svoje familije da po nas dođe autobus koji će nas odvesti do Hrastove glavice. O ovom mjestu udaljenom više od dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta ništa nisam znala sve do 1999. Kada je u javnost procurila vijest da su na ovom mjestu ubijeni logoraši raspuštenog logora Keraterm, upućeni u Omarsku, a nakon toga odvedeni i svirepo ubijeni ni krivi ni dužni. Preko stotinu i dvadeset ubijenih. Ne samo Bošnjaka, nego i Hrvata, Albanaca... Među žrtvama su bila i dva tijela ubijenih iz Drugog svjetskog rata. Do sada je iz ove jame identifikovano 115 tijela. Nepun autobus se polako približava Prijedoru i kupi putnike, te produžava do Mataruškog brda, gdje nas čekaju grupe ljudi iz sela Sredice, Rizvanovići, Hambarine, Rakovčani...Odziv je velik, a kako i ne bi bio, ako se uzme u obzir broj ubijenih muških glava sa ovog područja. Da nije ovako tužan povod, ovo putovanje bi čak ličilo i na jednodnevni izlet na kojem ćemo upoznati ljepote najužeg zavičaja. Ovako sve izgleda tužno, emotivno i vraća nas u nemilu prošlost i bolne rane, nezaboravne. Nižu se prelijepe kuće raznih boja i stilova, život ide dalje makar u stambenom smislu, samo nažalost sa velikim i praznim kućama u kojima nema većine prijeratnih stanovnika. Polako dolazimo i do Sanskog Mosta, prolazimo Donji i Gornji Kamengrad, Cirkice, Okreć, te u selo Podvidača i u daljini nadziremo šumu i veliki broj autobusa i auta s BiH i stranim registracijama. Dok koračamo na vrelom augustovskom suncu, do nas dopire zvuk tužne ilahije i koža mi se ježi. Velike augustovske vrućine, mjesec ramazan i post nisu spriječili ljude da dođu i pokažu suosjećanje s porodicama onih koji su prerano otišli sa ovoga svijeta, onih kojima je oduzeta mogućnost da osjete prvu ljubav, da se ožene i stvore porodicu, da vide prve korake svoje djece, čuju prvu riječ svojih unučića, dožive svadbe i poigraju u svadbenom kolu. Jednostavno im je oduzeta prilika da žive. Među njima je bio i dr. Eso Sadiković iz Prijedora, poznati doktor i humanitarac. Ne ponovilo se Jedna latinska poslovica "Čovjek je čovjeku vuk". kaže: Ono što želim od (ne) čovjeka je da u budućnosti obuzda svoje ubilačke strasti. Da umjesto vukova imamo umiljatu jagnjad. Ono što želim u budućnosti je da naša djeca nikada ne iskuse ono što je osjetila moja generacija i generacije mojih roditelja. Da čovjek čovjeku ne bude opasnost, da ih vežu prijateljski stisci ruke, a ne krvoločna mržnja. I da nam se nikada više ne ponove jame. I ne samo Hrastova glavica, nego i Omarska, Manjača, Trnopolje, Keraterm, Koričanske stijene, Crni vrh, Kevljani i mnoge druge... Da ne ponavljamo iste greške. Vrijeme neće zacijeliti naše rane. Vrijeme neće vratiti mrtve. Ali nas koji smo preživjeli, opomenut će na svoju prolaznost. Na našu prolaznost. Jer život nije vječan. Trebamo ga živjeti kao da nam je svaki dan posljednji. Trebamo se međusobno poštovati, uvažavati tuđa mišljenja, čak i onda kada se uvijek ne podudaraju s našima. Voljeti svoju zemlju i korijene iz kojih potičemo. Ne stidjeti se svoga, a poštovati tuđe. Biti samilosni jedni prema drugima, jer vrlo smo često svjedoci nesuglasica i nepodnošljivosti i u svom vlastitom narod Bijeli cvjetovi Dok slušam našu himnu, a potom i mnogobrojne govornike, koji su se između ostalog dotakli i genocida i netrpeljive mržnje koja je zaslijepila naše nekadašnje prijatelje, komšije, radne kolege do te mjere da su preko noći postajali monstruozne ubice, stavili se u službu genocidnog režima, suze me dave, skrivam prigušene jecaje, želim biti hrabra, a da li se to može u ovakvim situacijama. 32 Otkrivena je i spomen-ploča s imenima ubijenih i u istom trenutku svi hrle ka istom mjestu. Da pronađu ime i prezime nestalog iz svoje familije, a onda i komšija, prijatelja, poznatih i nepoznatih osoba, da prouče Fatihu ili da izgovore njima adekvatnu molitvu. U ruci nam bijeli cvjetovi, simboli čistote, nevinosti i mladosti, baš onakvi kakvi su bili i oni koji su pogubljeni 4. augusta 1992. godine. Do zadnjeg trenutka su mislili da će biti oslobođeni, da će poletjeti u zagrljaje onih koji su ih željno čekali, vjerujući da će se neko smilovati na njih. Milost monstruma je izostala i njihova tijela su završila svoja životna putovanja pokošena hicima onih kojim je vjera u "veliku Srbiju" pomutila um. Njima u spomen podignuto je ovo spomen-obilježje u vidu bunara, koji simboliše nezatvorenu jamu, s rešetkama, kroz koje se može naslutiti njena dubina. U zloglasnu jamu bačeno je 122 ili 126 bijelih cvjetova. Iz nje se uspio spasiti samo jedan čovjek po imenu Ibrahim Ferhatović iz Hambarina, po čijem je iskazu i vršena ekshumacija. Iako je preživio svirepo strijeljanje, poginuo je u akcijama čišćenja u kurevskim šumama, ali je njegov iskaz dokaz da ništa na ovom svijetu ne može ostati sakriveno. Tu su i plemeniti ljudi kao što je Muhamed Gafić, alpinista koji se prvi uspio spustiti u jamu, te iskusni tim forenzičara koji radi na identifikacijama. Takvu humanost teško je iskazati riječima. Da nema takvih ljudi, među kojima je Amor Mašović koji je već postao legenda, mnoge uplakane majke i očevi, te brojna rodbina nikada ne bi mogli dostojno pokopati svoje mrtve. Vraćam se kući sa ostalim članovima familije skrhana od bola, ali s olakšanjem o spoznaji da je podizanjem ove ploče ozvaničen i genocid, mada počinioci još uvijek nisu kažnjeni za ovaj neviđeni zločin. Na kraju šta reći. Da treba da učimo iz onoga što nam se dogodilo u prošlosti. Da kao narod težimo istini i njenom dokazivanju. Da istražujemo, pišemo, skupljamo dokumentaciju o nestalim i ubijenim, baš onako kao što to radi prijedorsko udruženje IZVOR i knjigom "Ni krivi ni dužni" dokazuje broj ubijenih i nestalih. Semira Jakupović Iz štampe Aleksandar Hemon "ZLATAN IBRAHIMOVIĆ BI MOGAO BITI NAJVEĆI MAHALAŠ SVIH VREMENA" Svoj posljednji osvrt u američkom magazinu The New Republic, bosanskohercegovački pisac s adresom u SAD-u, Aleksandar Hemon, posvetio je sjajnom fudbaleru Zlatanu Ibrahimoviću. Vodeći se napisanim u Zlatanovoj biografiji i detaljima karijere Šveđanina bosansko-hrvatskih korijena, Hemon zaključuje da Ibrahimović ima sve predispozicije za jednog mahalaša, samouvjerenog igrača koji više voli driblati, nego dodati pas, koji pređe cijelu odbranu protivničkog tima, postiže gol iz nemogućeg ugla i vara golmana, stvarajući tako malo remek-djelo nakon kojeg sve izgubljene lopte i sva ignorisanja kolega iz tima bivaju zaboravljeni. Hemon objašnjava korijen riječi mahalaš, te, kako kaže, plemenite titule koja se stiče razvijanjem vještina fudbalske igre na parkiralištima i u slijepim ulicama. Konačna nagrada za to nije novac niti uspjeh, jer većina njih nikad i ne ode iz svoje mahale, već trajno poštovanje prijatelja i neprijatelja. "Mahalašu nikad nije dovoljno samo da pobijedi ili da gol, već da svi u mahali i šire pričaju o tome", piše Hemon. Osvrćući se na Ibrahimovićeve početke u fudbalu spominje i njegovog oca Šefika, porijeklom iz Bijeljine, gdje je mahala u srcu urbane geografije, a spominje kako je Zlatanov prvi trener u FBK Balkan u Švedskoj također bio Bosanac, te da je u Malmöu igrao za mahalski klub imigranata Rosengård, zajedno sa Somalijcima, Turcima, Poljacima i Jugoslavenima, a protiv "plavih, bogatih snobova s lijepim imenima poput Bosse Larsson". "Zlatan Ibrahimović, najbolji švedski igrač, bosansko-hrvatskih korijena, mogao bi biti najbolji mahalaš na svijetu. Njegova karijera, dokumentovana na YouTubeu, sastoji se od niza spektakularnih poteza i golova, postignutih uglavnom zahvaljujući njegovom kuražu. Nedavno odigrana utakmica između Švedske i Engleske, u kojoj je Ibra postigao sva četiri gola za nacionalni tim, pruža mnogo momenata vrijednih spomena: savršeno trčanje i kontrola lopte prsima u slučaju drugog gola, drzak slobodni udarac sa skoro 40 Zlatan Ibrahimović jardi za treći te nevjerovatni četvrti Saint-Germaine za njega mogao biti gol makazicama preko glave, što je savršen. Klub koji se do prošle gopogodak koji je već proglašen golom dine valjao u prosječnosti prešao je u godine", primjećuje Hemon i doda- ruke bogatih katarskih investitora koji je da se u Ibrinim manirima može su donijeli praktično neograničene uočiti utjecaj mahale, posebno kada količine novca. Ibrahimović je osu blizini protivničkog šesnaesterca ovina PSG-ove ambicije da postane zadržava loptu, jer mu se nijedan od evropska i svjetska velesila, a on saigrača ne čini dovoljno zanimljivo očigledno uživa u odgovornosti, ne postavljenim, a onda je izgubi od, u zato što mu klub plaća 18 miliona poređenju s njim netalentovanog, ali dolara, već što u PSG-u može damarljivog engleskog braniča. vati više golova i više nego ikad biti velikodušniji kod dodavanja lopti, što Prema onome što je iznio u knjizi je pokazao i sa četiri brilijantne asist"Ja sam Zlatan", kad nije krao bicikle encije u nedavno odigranom susretu kako bi impresionirao djevojke, u protiv Dinama iz Zagreba u Ligi prmahali u Malmöu je vježbao fudbal- vaka". ske poteze. I sam je rekao: "Možete odvesti dječaka iz geta, ali nikad ne Ibra je postao najveći u pariskoj možete izbaciti geto iz dječaka." mahali i predgrađu, zaključuje autor. Stadion PSG-a bilježi najveću "Zlatanov problem, ako se tako prosječnu posjetu u prvoj ligi, gdje su može nazvati, je taj što on mora biti trenutno vodeći. Vodeći su i u svojoj najbolji u svom timu, mora biti prvi grupi u Ligi prvaka, gdje su se već i jedini u mahali. Daje najbolje od kvalifikovali za fazu eliminacije. Ibra sebe kad cijela ekipa zavisi od nje- je neosporno dirigent tima i ako se gove igre, što je dokazao u utakmici njihove ambicije za osvajanje titule protiv Engleske", primjećuje Hemon pobjednika Lige prvaka ostvare, on i nastavlja: "Dosad je Ibrahimović ig- će ostati vječno zapamćen u mahalarao za klubove koji su za njega bili ma širom svijeta, gdje djeca svih boja preveliki i odbijali da se reorgani- kože deru koljena učeći da driblaju. zuju kako bi odgovarali njegovom zapovjedničkom talentu. Otkako je kao tinejdžer napustio Rosengård nije se uspio udomaćiti ni u jednom klubu ili mjestu. Stoga bi Paris 33 Iz Štampe BOŠNJACI S KOKARDAMA NA GLAVAMA Priča o Džemalu Zahiroviću Špajzeru, osuđenom ratnom zločincu za mučenje bošnjačkih logoraša u srpskom logoru Batković kod Bijeljine, danas prosjaka kojeg su u sarajevskom tramvaju prepoznale njegove žrtve, aktuelizirala je temu učešća Bošnjaka u Vojsci Republike Srpske (VRS) tokom agresije na RBiH 1992-1995. godine. Predsjednik Skupštine Zajedno sa Špajzerom nad bošnjačkim logorašima u Batkoviću iživljavali su se još Fikret Smajlovć Piklić iz Brezovog Polja kod Brčkog i bivši policajac Esad Bekrić Beretka. Piklića je 18. februara 2005. godine Kantonalni sud u Tuzli osudio na četiri godine i 10 mjeseci zatvora za mučenja, nečovječna postupanja i nanošenje velikih patnji civilnim zarobljenicima u Batkoviću. Ismet Đuherić bio je prvi komandant jedinice VRS "Meša Selimović", u čijem su sastavu bili uglavnom Bošnjaci s područja Bosanskog Broda i Dervente. Danas Đuherić sa suprugom Hanumicom živi u Si-jekovcu kod Bosanskog Broda, a kao član Socijalističke partije RS Petra Dokića izabran je za predsjednika Skupštine Mušanović, srpski vojnik iz Skender-Vakufa snicu tek formiranog 10. diverzant- - U rat se moralo ići ukoliko si želio skog odreda Glavnog štaba VRS. ostati u Banjoj Luci - tvrdi Munir Krnjić, rodom iz Novog Šehera, koji Od generala Mladića je za diverzant- se školovao u Banjoj Luci i tu i ostao ske zasluge lično dobio pištolj s pos- kao pripadnik 1. krajiškog korpusa vetom. Trenutno živi u Bijeljini i ko- VRS. risti dokumente i na ime Živko Mičić. Hapšen je pa pušten zbog sumnje I Senad Lolić je cijeli rat bio Mladićev Žigić, Đuherić, Sejdić: Neki od Bošnjaka koji su se stavili u funkciju projekta velike Srbije općine Bosanski Brod. Nusret Dizdarević iz Dervente naslijedio je Đuherića na mjestu komandanta jedinice "Meša Selimović". Danas je član Dodikove stranke, smatra da je u Srebrenici počinjen genocid i ponosno ističe da mu je djed bio ugledni hodža, a sebe ne smatra izdajnikom. Major Pašaga Halilović bio je komandant 3. semberske brigade VRS, sastavljene od nekoliko stotina Bošnjaka iz Bijeljine i Janje. Zamjenik mu je bio Mujica Jahić, a jedinica je uglavnom ratovala u Posavini. Pašaga je danas predsjednik Upravnog odbora bijeljinskog preduzeća "Duvan". Ekspert za proizvodnju eksplozivnih naprava Zijad Žigić Žiga iz Dobrinje kod Tuzle, zajedno s ratnim zločincima Francom Kosom, Draženom Erdemovićem i Markom Boškićem, iz 2. korpusa Armije RBiH 1993. je preko Majevice prebjegao u Bijeljinu, gdje će od 1994. činiti oko- da je 11. avgusta 2006. podmetnuo eksploziv na mezar rahmetli Alije Izetbegovića, da je napravio eksplozivnu napravu od koje su 9. jula 1998. poginuli Vladimir Neretljak i Stojan Maksimović pri pokušaju atentata na Ljubišu Savića Mauzera u Bijeljini, te da je napravio napravu od koje je 30. januara 2008. ubijen Vlatko Mačar i još dvije osobe na Palama. Golići, Krnjić, Lolić Braća Izet i Himzo Golić spadaju među najcjenjenija imena Rogatičke brigade VRS. Izet Golić, prijeratni rukovodilac "Centrotransove" ispostave u Rogatici, i danas na glavi nosi šajkaču s kokardom. Tokom opsade Sarajeva, iz sela Petrovići podno Trebevića, nekoliko mjeseci je iz minobacača 120 mm gađao građane Sarajeva. Komandant Rogatičke brigade VRS, pukovnik Rajko Kušić, osim braće Golić, često spominje svoja ratna druženja i savjete koje je dobivao od generala Asima Hodžića. 34 vojnik. - Rođeni sam Banjalučanin. Odrastao sam u jednom tipičnom muslimanskom dijelu grada, ali nikada se nisam osjećao nekim velikim muslimanom. Oženjen sam Srpkinjom, dijete nam je "mješanac" - kaže Lolić. Hajrudina Mušanovića u SkenderVakufu većina smatra srpskim junakom. Sud BiH je prvostepenom presudom 9. novembra 2012. osudio Jaska Gazdića, bivšeg pripadnika VRS iz Foče, na 17 godina zat-vora zbog silovanja fočanskih Bošnjakinja. Pripadnik Interventne čete Semizovačkog bataljona VRS Safet Sejdić iz Semizovca bio je svjedok Haškog tužilaštva u procesu protiv Vojislava Šešelja. Gazdić i Špajzer Automehaničar iz Ilijaša Mujo Džafić sa sinom Kekom bio je pripadnik jedinice "Vasketovi četnici", kojom je komandovao četnički vojvoda Vasilije Vidović Vaske iz Podlugova. Na Iz Štampe spisku poginulih pri-padnika Ilijaške brigade VRS nalazi se i ime Ahme Žigića. Zajedno sa srpskim vojnicima i ruskim do-brovoljcima na pravoslavnom groblju Donji Miljevići u Istočnom Sarajevu ukopan je Ragib Halilović, pripadnik 1. sarajevske brigade VRS. Grob Ragiba Halilovića na Vojničkom groblju u Istočnom Sarajevu I u Prijedoru je jedan broj Bošnjaka bio u redovima VRS. Faran Dženanović se prekrstio i sad nosi ime Dragan Miletić. Faranovog oca Vejsila, iako je bio odan srpskim vlastima, za- jedno s nekoliko članova porodice ubile su srpske formacije, nekoliko dana nakon zločina nad Bošnjacima u Čarakovu i Zecovima u maju 1992. Faran je, unatoč tome, ostao Dragan. U logoru Keraterm Ismet Žerić je sa svojom braćom 1992. maltretirao bošnjačke logoraše. Osuđen je na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad svojim sunarodnjacima. Primjer Bosanskog Šamca U muslimanskom mezarju u Bosanskom Šamcu dominira spomenik na kojem piše: "Džemal Avdić (19571994.), srpski vojnik. Spomenik podiže zahvalna otadžbina". Bosanski Šamac je, inače, bio grad gdje se značajan broj Bošnjaka stavio u funkciju projekta velike Srbije. Preživjeli šamački logoraši s velikom dozom prezira spominju imena Džemala Jasenice Andre, Avde Đuherića Coca, Fadila Topčagića Vojvode, Mersada i Ajdina Mešića, Nizama Ramusovića Tota, Nasera i Ju- Grob Ragiba Halilovića na Vojničkom groblju u Istočnom Sarajevu sufa Sejdića, Jasmina Kapetanovića, Ferida Jusufovića, Pašage Tihića, Jasmina Vejsilovića, Sabrije Kabaklića, Smaila Tirića Buce... KAKO JE NASTALA SVETSKA EKONOMSKA KRIZA Za one kojima još uvek nije jasno kako nastaje finansijska kriza, evo ovde jednostavnog obja-šnjenja o čemu se zapravo radi: Mara je vlasnica krčme. Ona shvata da su uglavnom sve njene mušterije nezaposleni alkoholičari i da se od takvih mušterija njena krčma ne može izdržavati. Da bi rešila ovaj problem, ona pravi novi marketinški plan koji dozvoljava njenim mušterijama da piju "na dug" (piješ sad - platiš kasnije). Mara knjiži dugove svojih mušterija i praktično im odobrava zajmove za piće. To se brzo pročulo i kao rezultat - mušterije navale u Marinu krčmu. Vrlo brzo njena krčma ima najveći promet u gradu. Budući da mogu piti na odloženo plaćanje, niko od mušterija se ne buni što Mara s vremena na vreme podiže cene vina i piva - najčešće konzumiranih pića. Kao dodatna posledica ovoga, dolazi do ogromnog povećanja bruto prihoda. Mladi i dinamični pot-predsednik lokalne banke prepoznaje ogromni budući potencijal ovih dugova i povećava Mari kreditni limit u svojoj banci. On ne vidi nikakav problem oko toga, jer iza svega stoje dugovi nezaposlenih alkoholičara - mušterija kao zalog! To brzo primete i eksperti za berzansko poslovanje u centrali banke I smisle način kako da ostvare ogromne bonuse pretvarajući ove zajmove u ALKO-OBVEZNICE. Ovim vrednosnim papirima se onda trguje na svetskoj berzi. Naivni investitori u stvari ne razumeju najbolje da su "preporučene" akcije koje su kupili - u stvari dugovi nezaposlenih alkoholičara i tako cena obveznica stalno raste i uskoro postaju jedne od najboljih za trgovinu u nekim od vodećih državnih brokerskih kuća. Jednog dana (iako cene akcija i dalje rastu), menadžer u lokalnoj banci odluči da je došlo vreme da se zahteva plaćanje duga izdatog na račun odloženog konzumiranja alkohola u Marinoj krčmi. On obaveštava Maru, a ona onda zahteva plaćanje od strane svojih mušterija, ali - kako su oni samo nezaposleni alkoholičari naravno da ne mogu platiti. Kako Mara ne može ispuniti svoje obaveze u vezi zajmova lokalne banke, ona proglašava bankrot. Krčma se zatvara i njenih 11 zaposlenih gubi posao. Preko noći 35 cena ALKO-OBVEZNICA pada za 90%. Urušena vrednost obveznica uništava likvidnost banke: banka ne može više odobravati nove zajmove i njena ekonomska aktivnost biva zamrznuta. Kako su dobavljači takođe odobravali Mari odloženo plaćanje i čak investirali u obveznice visoke vrednosti, sad moraju otpisati sav njen dug uz gubitak preko 90% pretpostavljene vrednosti obveznica. Njen dobavljač vinom proglašava bankrot, zatvarajući porodični biznis koji se uspešno odvijao pune tri generacije; njenog dobavljača pivom preuzima konkurentska firma koja odmah zatvara lokalnu pivaru i otpušta svih 150 radnika. Srećom, banka, brokerska firma kao i njihovi direktori spašavaju se multi-milionskom infuzijom od strane vlade, bez dodatnih obaveza. Fondovi neophodni za ovo izbavljenje biće osigurani uvođenjem novih poreza koji padaju na leđa zaposlene srednje klase građana, koji uglavnom ne piju alkohol i nikad nisu ni bili u Marinoj krčmi. Suzana Civsa Kultura Susretanja: Jasna Lemeš-Filipović U ENGLESKOJ SANJAM BOSNU Nedavno joj se ispunio san - iz štampe je izašao njen prvijenac, zbirka poezije „Ruže i ljiljani“. Bijeg iz Ključa od ratnih strahota Jasna Lemeš-Filipović. Ovu energičnu ženu iz Ključa upoznao sam prošle godine u „Avazovom“ kafeu „Elit 31“. Sa nepunih 21 godinu morala je s jednogodišnjim sinom Zlatanom tražiti spas negdje dokle ne može dosegnuti ruka neprijatelja koji je u agresorskom pohodu krenuo da uništi sve što ne sanja o „velikoj Srbiji“. -Nisam željela iz Ključa. Htjela sam da se borim, da branim Krajinu, Bos- S promocije: Brojni posjetioci Gdje, nisu ni oni znali kao i ni ja. često na san dolazi, domovini, sreći, Našla sam se u Francuskoj. Poslije razočarenjima, kazao je promosam odlutala u Englesku, u grad Hr- tor i sam poznati književnik Nedžib erdfor. I tu sam se skrasila, govori Vučelj. Jasna Lemeš. Zov pjesama Promocija u Ključu Njene pjesme koje su se našle ovdje Ovaj put našli smo se u Ključu kojeg između dvije korice knjige plijene voli svim svojim srcem. I ponosi se pažnju i gotovo da zovu čitaoce da ih njime kao što se dijete ponosi svojim pročitaju. Sve su takve da vas tjeraroditeljima. Povod je bio promocija ju na razmišljanje o tome kakav ste njenog prvijenca, zbirke pjesama život proživjeli, o onima koje ste sreli „Ruže i ljuiljani“ u izdanju „Bh. mosta“ na svom putu, dobrim ljudima i onim i sa izvrsnim recenzijama Muhameda koji to nisu, ubicama njenog naroda Jasna Lemeš-Filipović: Ispunjena Mahmutovića i Nure Bazdulj-Hubijar. ... životna želja Pozvala me da budem njen gost -Moja životna želja se ispunila. večeri i da predstavim svoju knjigu Napokon osjećam tu radost i držim nu, Ključ, kućni prag. Otac Kemal i „Suza na mezaru“. u ruci svoju knjigu. Ne znam da li majka Safa jedva su me nagovorili Iznenadio sam se kada sam u bih uspjela da nisam imala potporu općinskoj sali uz moje djece Zlatana i Aide, roditelja njene roditelje koji sada s mojom braćom Jasmii rođake za- nom i Ibrahimom žive u Francuskoj. tekao brojne Ja radim u Herfordu, u jednoj bolnici. posjetitelje, pri- Umjesto da se bavim turizmom, kako jatelje, pisce. sam željela, eto mene u medicini. Jasni su čast Zavoljela sam ovaj posao jer na najsvojim prisus- direktniji način pomažeš ljudima, veli tvom ukazali Jasna. njeni sugrađani. I oni koji to nisu. San o povratku Među njima Prije nekoliko dana javila mi se Jaspjesnik i dramski na iz Engleske. umjetnik Enes -Već mi nedostaje Ključ. Kada Kišević. dođem da me Bosna prigrli i ne da mi -Jasna Lemeš- da je napustim, tada će se ispuniti još Filipović piše jedan moj san, san o mom povratku, godinama. I veli mi. Glas se počeo gubiti i nekako napokon joj se je zvučao kao kroz plač. u ruci našla izvrsna zbirka -Je li to ti plačeš Jasna, pitam je. poezije. -Ma kakvi, žene Krajine ne plaču, Vučelj, Lemeš i Galijašević: Poslije uspješnog predstavljanja njene Ona lepršavim one samo ispiru svoju tugu, odgovori „Ruža i ljiljana“ jezikom ka- mi. zuje o sretnoj Mugdim GALIJAŠEVIĆ da zbog mog sina Zlatana koji je tada i nesretnoj ljubavi, ratu, domovini, imao godinu dana moram pobjeći. svom Ključu kojeg toliko voli da joj 36 Sport Utakmica Wales - BiH ZMAJEVI POKAZALI KAKO SE POBJEĐUJE Iako je bila u pitanju prijateljska utakmica, reprezentativci se maksimalno zalagali i došli do zaslužene pobjede od 2:0 Prijateljska fudbalska utakmica Wales - BiH odigrana je u srijedu, 15. augusta u gradiću Llanelli u Walesu. Ovaj grad, nekadašnji poznati rudarski centar, udaljen otprilike četiri sata vožnje od Londona, danas je centar čelične industrije koja se posebno ističe proizvodnjom lima za automobilsku industriju. Grad ima ukupno 46.000 stanovnika koji su jako ponosni na svoju tradiciju igranja ragbija. Stadion na kojem je odigrana ova prijateljska utakmica zove se 'Parc y Scarlets Stadium' koji ima ka-pacitet 14.870 sjedećih mjesta. Ovaj stadion je dom poznatog ragbi kluba Scarlets i otvoren je u no-vembru 2008. godine. Stadion pruža odlične uvjete za igru jer je teren fantastično uređen, a navijačima pruža ugodan ambijent jer su tribine, u tipičnom engleskom stilu, smještene tik do travnjaka. Reprezentacija Walesa ovaj stadion koristi za prijateljske utakmice, gdje su do sada protiv Walesa još igrale reprezentacije Estonije i Luxemburga. Poluprazan stadion Srijeda kao radni dan nije bio idealan za odlazak na utakmicu u Wales, ali činjenica da smo naše Zmajeve na Ostrvu imali priliku gledati dva puta, davne 1999. godine u Škotskoj, kad smo nesretno izgubili kvalifikacionu utakmicu 1:0 golom iz penala, i 2003. godine u Cardiffu na prijateljskoj utakmici protiv Walesa, kad je konačni rezultat bio 2:2, bila je dovoljno dobra za uzimanje slobodnog dana s posla i odlaska na utakmicu. Putovanje u Llanelli je proteklo bez većih zastoja i kašnjenja, ali tokom putovanja pratili su nas obilati ljetni pljuskovi koji su prestali pred utakmicu. Stadion je bilo lako pronaći jer se nalazi pored velikog trgovačkog kompleksa na samom ulazu u grad. Međutim, pri dolasku u neposrednu okolinu stadiona odmah se uočavalo da je atmosfera previše mirna što je nagovještavalo da interes za utakmicu nije na zavidnom nivou. Definitivno nije bio sličan atmosferama koje obično prate utakmice naše reprezentacije jer smo navikli na veliku podršku naših navijača. Po ulica- ma se nije moglo vidjeti puno navijača Walesa, dok naših navijača pogotovo nije bilo na vidiku. Ukupan broj gledalaca, prema zvaničnim podacima, na utakmici je iznosio 6253 navijača. Pošto se radilo o prijateljskoj utakmici nije bilo razdvajanja navijača, pa su svi naši navijači bili smješteni na glavnoj tribini stadiona, ukupno nas dvadesetak koji smo došli iz raznih dijelova UK. Ovakav odziv publike je razumljiv pošto je datum odigravanja ove utakmice pao u terminu godišnjih odmora u augustu. Ipak naše zastave su se vihorile u Walesu uz obaveznu navijačku pjesmu. Početak utakmice je pokazao da je Sušić u Wales došao da igra na pobjedu. Na teren je istrčala naša najjača ekipa i to u sljedećem sastavu: Asmir Begović, Boris Pandža, Mensur Mujdža, Emir Spahić, Miralem Pjanić, Adnan Zahirović, Miroslav Stevanović, Senad Lulić, Sejad Salihović, Edin Džeko, Vedad 37 Ibišević. Ovakav potez Sušića je bio ranije najavljen putem medija, pretpostavlja se najviše zbog toga što su Zmajevi tri utakmice prije Walesa izgubili od Brazila (2:1), od Irske (1:0) i od Meksika (2:1). Porazi od Brazila i Meksika desili su se nesretno uprkos dobroj igri naše reprezentacije. Utakmica protiv Walesa je bila posljednji test pred početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine. S eventualnom pobjedom dobili bi značajno samopouzdanje i rasterećenije ušli u kvalifikacije. Na drugoj strani, trener Wales-a je također uveo svoje najjače igrače, zvijezde poput Garetha Balea iz Tottenhama, Aarona Ramseya iz Arsenala, Joe Allena iz Liverpoola, Craiga Bellamya iz Swansea I drugih igrača koji igraju u najjaćoj ligi svijeta, engleskoj Premijer ligi. Njihove želje su bile iste kao i naše, pobjeda pred kvalifikacije za težak pedstojeći sus- Sport ret sa snažnom ekipom Belgije. Napadačka postavka naše ekipe, sa dva napadača, brzim bekovima i brzim krilima, pokazala se odlično jer su naši Zmajevi imali inicijativu od samog početka utakmice. Međutim, prvu šansu su imali domaćini kada je Joe Allen u pometnji u našem kaznenom prostoru poslao loptu prema našem golu, ali sjajni Begović je vrhom prstiju loptu skrenuo, koja se dalje odbila od prečku i otišla u korner. Nakon toga naši napadači su nastavili pritisak na odbranu Walesa. Uvođenje mladog Miroslava Stevanovića, koji trenutno igra za FK Vojvodina, od prve minute utakmice pokazalo se kao fantastičan potez. On je odličnom kontrolom lopte, brzinom i kreativnošću s desnog krila stvorio mnoge šanse za naše napadače. U 16. minuti nakon kornera Boris Pandža je glavom udario loptu i pogodio prečku. Begović se odmarao U tim trenucima igra naših reprezentativaca je bila toliko bolja da su zvijezde iz engleske Premier lige izgledale kao blage sjene našim Zmajevima. U 26. minuti Stevanović je prošao po desnoj strani i nab-acio loptu u kazneni proctor, a Ibišević je odličnim udarcem postigao pogodak I doveo Zmajeve u vođstvo od 1:0. Nešto kasnije Ibišević je imao sjajnu Navijači Walesa Na poluvremenu su navijači Walesa bili druželjubivi i raspoloženi za razgovor. Vrlo su pohvalno govorili o igri naše ekipe, a interesovalo ih je dosta toga vezanog za BiH. Evidentno je bilo da nisu znali puno o našim igračima. Na naša pitanja o njihovim šansama u kvalifikacijama uglavnom su odgovarali da se nalaze u teškoj grupi i da ne očekuju nešto puno. Njihova grupa među ostalima ima Belgiju, Hrvatsku i Srbiju. Ljubazno su nam poželjeli sreću u kvalifikacijama, a naravno i mi smo uzvratili istim gestom, želeći im uspjeh i plasman u Brazil. U drugom poluvremenu nastavljena je odlična igra naših Zmajeva, a posebno se isticao mladi Stevanović, koji je u 54. minuti utakmice postigao prelijep pogodak za vođstvo od 2:0. Prema pokazanoj igri Stevanović je bio igrač utakmice i ne začuđuje interes velikih klubova za njegove usluge, stoga se nadamo da ćemo ga uskoro gledati u nekoj od liga petice. 38 šansu kad se sam našao ispred golmana, ali je poslao loptu pored same stative. Do kraja utakmice Džeko je konstantno ugrožavao odbranu Walesa, ali se ipak na poluvrijeme otišlo s vođstvom Zmajeva 1:0. Wales je u toku cijelog poluvremena imao jednu šansu tako da je naš golman Begović bio bez mnogo posla. U toku drugog poluvremena Sušić je iskoristio mogućnost izmjene pet igrača te su priliku da zaigraju dobili: Muhamed Bešić (63'), Toni Šunjić (71'), Muamer Svraka (74'), Ivan Sesar (82') i Ognjen Vranješ (86'). Od uvedenih izmjena posebno se dobro pokazao još jedan mladi igrač, Toni Šunjić koji trenutno igra u klubu Zorya u Ukrajini. On je zamijenio standardno pouzdanog centarhalfa Borisa Pandžu, inače omiljenog u BiH navijačkoj publici po nadimku Kung-Fu Pandža. Borisu želimo što brži oporavak povrede koljena i povratak u reprezentaciju. Šunjić je pružio partiju za svaku pohvalu. Pokazao je da ima brzinu, staloženost, kontrolu lopte i izuzetnu fizičku snagu potrebnu da se nosi sa snažnim napadačima. Definitivno sjajno pojačanje za našu odbrambenu liniju. Adis Burazerović Sport SPORT KNOWS NO BORDERS Bournville College and Bosnia UK Network joined forces recently to organise an international football tournament. The idea was a brainchild of Anes Ceric from Bosnia UK Network, a community organisation with the purpose of developing and improving the quality of lives for the 10,000 Bosnian refugees in the UK. The Network has worked with Bournville College for a number of years, more recently providing work placement for three students from Italy, who attended Bournville College Alma Aganović as part of a European funded project. ‘During their placement it became apparent that we shared a passion for football and I decided to get in touch with the college to see if we could organise a competition’ Anes explained. The College organised several teams including two from Italy and Bosnia UK Network provided a Bosnian team. The 5-a-side tournament took place at The Factory Young People’s Centre, which recently opened in Longbridge. The student teams put up a good fight but it was the experienced Bosnian team who won the tournament, with one of the Italian teams coming close second. ‘Both the city of Birmingham and Bournville College serve very diverse communities and this tournament was a great way of celebrating this. Next year, the College will be 100 years old and we hope to build on the success of this competition and organise another one involving more communities from around the city.’ Jan Gane, Senior Assistant Principal at Bournville College said. Anyone who would like to take part in next year’s competition should register their interest by emailing [email protected]. Najperspektivniji mladi fudbaler u Kanadi JASMIN HALKIĆ GRANITNI IGRAČ LONDON CITYA Ovaj izuzetno talentovani mladić, porijeklom iz BiH, trebalo bi svakako da zainteresuje selektora mlade fudbalske reperezentacije BiH. Stopama Asmira Begovića nogometne ekipe London uskoro bi mogao krenuti i City Nenad Begović (inače talentovani Jasmin Halkić, bivši srbijanski reprenzetatiosamnaestogodišnji profevac) je rekao: sionalni igrač London Citya “Ja sam u svojoj višegodišnjoj iz Kanade koji je nedavno fudbalskoj karijeri vidio nekoproglašen “rookie of the year” liko veoma talentiranih mla– granitnim igračem London dih fudbalskih igrača, a jedan Citya. Inače, ovaj Krupljanin od tih je i Jasmin Halkić. Veopo porijeklu, jedan je od nama brz, jak, snažan i domijperspektivnijih mladih igrača u nantan u skok igri, dakako je Kanadi. Prošle godine pripala kreativan i posjeduje izniman mu je laskava titula najboljeg pregled igre, ima urođeni inmladog profesionalnog igrača stinkt za prostor, stvaranje u istoriji/historiji FK London Citprilika za napad i postizanya, inače prvoligaša Kanadske ja golova. Svakako bih ga premijer lige. preporučio mladoj selekciji Jasmin je odigrao cijelu CSL Bosne i Hercegovine da se [Canadian Soccer League], ne bi ponovio slučaj Begović, sezonu [6 mjeseci], upisao jer siguran sam Jasmin će se četiri gola i četiri asistencije. O svojim kvalitetom nametnuti kvalitetima ovog mladog Bosanselktoru Jagodiću.” Jasmin Halkić u kaciji ca za naš list kapiten fudbaske/ 39 Nakon dugotrajne borbe s opakom bolesti UMRO JE DOBAR ČOVJEK RAMO HANIĆ Pretučen i izmrcvaren u srpskim logorima teško se razbolio, ali mu to nije smetalo da se do zadnjeg dana u Velikoj Britaniji bavi humanitarnim radom Veliko srce isto tako velikog čovjeka Rame Hanića nije izdržalo. Početkom septembra nakon decenijske borbe s opakim bolestima naš Ramo izgubio je svoju posljednju bitku. S ovog svijeta otišao je svijetlog obraza i na njega mogu itekako biti ponosni članovi njegove porodice i mnogobrojni prijatelji kako u Velikoj Britaniji tako i u njegovom Gornjem Tesliću, Jelahu, Prijedoru... Za gladnu djecu Jednog dana kada se bude pravila historija bosanskohercegovačke dijaspore na Ostrvu jedno poglavlje sigurno će biti posvećeno rahmetli Rami Haniću, humanitarcu, čovjeku zaštitniku slabih i nemoćnih. Za svog života u Velikoj Britaniji rahmetli Ramo je organizovao niz humanitarnih akcija i skupio ogromna sredstva za bolesnu i gladnu djecu u domovini. Do posljednjeg atoma snage učestvovao je u humanitarnim akcijama vođen snažnom idejom da uvijek treba pomoći nemoćnim. Kako je u praksi to izgledalo, najbolje odslikavaju riječi jednog člana naše zajednice: “Kada kroz ulazna staklena vrata vidim da mi zvoni Ramo, ja odmah pripremim deset funti jer znam da je došao tražiti pomoć za nekoga.” Aktivno je učestvovao u stvaranju i radu lokalne bosanskohercegovačke asocijacije Bosnia UK Network i džemata Birmingham. Veliki doprinos dao je u renoviranju i dogradnji Bosanke kuće. Njegove majstorske ruke zauvijek su obilježile ovaj objekat. Iako ga život od malih nogu nije mazio, odrastao je u teškim životnim uslovima, vrijedno je radio da bi obezbijedio normalan život svojoj familiji, i uvijek je govorio da djeci ne smije ništa nedostajati, ne samo njegovoj, već svoj djeci koja su se nalazila u njegovom okruženju. Ramina dobrodušnost izazivala je bijes kod zlih ljudi. Srbijanski agresori su ga s kućnog praga odveli u logore gdje je više puta pretučen. Od tada se narušilo njegovo zdravlje i za njegovu smrt su velikim dijelom zaslužni svi oni koji su osnovali srpske koncentracione logore u Bosni. Sjećat ćemo se O našem Rami bi se mogli pisati tomovi knjiga i anegdota, svako od nas sigurno će se s radošću sjećati nekih njegovih rečenica. Za ukupno stanje u bh. zajednici u Briminghamu znao je reći: “Mi smo još i dobri kada nas ima iz Beča i sa Grmeča”. O povratku u Bosnu znao je reći: “Vratićemo se u sanducima, ili ko da se vrati, pa nije niko budala da napusti ovu ljepotu...” I naš Ramo u domovinu koju je toliko volio, a koja mu nije dala ništa, vratio se kako je u šali govorio. Klanjane su mu dvije dženaze jedna u Birminghamu, druga u rodnom Gornjem Tesliću, obje su bile povelike. To je svojim djelom i ukupnim odnosom prema ljudima i svojim radom za ljude zaslužio naš Ramo. Neka mu je vječni rahmet i lahka zemlja bosanska.
© Copyright 2024 Paperzz
