haber Broj 72 Januar- Februar 2014 cijena jedna funta Iz Networka BOSANSKA KUĆA BIRMINGHAM SABIT JAKUPOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK BOSNIA UK NETWORKA Nakon uspješno održane Godišnje škupštine, u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu je krajem januara održan prvi sastanak novoizabranih članova Izvršnog odbora BH UK Networka. U prvom dijelu sastanka prezentirani su prijedlozi koje su članice Networka dostavile u pismenoj formi a u cilju unapređenja rada Networka. Nakon obaveza novoizabranog selektora je da odabere i organizuje odlazak reprezentacije koja će nas predstavljati na 11. svjetskom prvenstvu dijaspore Bosne i Hercegovine u Muhamed Siranović (blagajnik) Sabit Jakupović (predsjednik), Adis Burazerović (sekretar) diskusije i prijedloga kako da se realizuju dostavljeni prijedlozi, odlučeno je da sve eventualne promjene budu u skladu sa pravilima organizacije kod koje je Network registrovan (Charity Commision). U tom cilju neophodno je uraditi reviziju i određene promjene u Statutu, što će biti jedan od zadataka rukovodstva u narednom periodu. Nakon usklađivanja stavova po pitanju neophodnih promjena, prešlo se na izbor rukovodećih pozicija. Sabit Jakupović, dogogodisnji aktivista bosanskohercegovačkog udruženje u Hertfordshiru je izabran za predsjednika, Adis Burazerović (Bosnia Appeal) će obnašati funkciju sekretara, dok će Muhamed Siranović (Derby) i u narednoj godini voditi brigu o finansijama. Džemalu Paratušiću (Hertford) je povjerena selektorska pozicija reprezentacije bosanskohercegovačkih građana u Velikoj Britaniji. Prevashodna Sloveniji (22-24. maj 2014.). S obzirom da g. Spaho Bajrić, zbog privatnih obaveza, nije u mogućnosti da obnaša funkciju koordinatora bh. dopunskih škola, dogovreno je da g. Jakupović sazove sastanak učitelja na kome bi izabrali novog koordinatora i dogovorili oko domaćina narednog susreta bh. dopunskih škola. U poslijepodnevnom dijelu sastanka pristupilo se izradi Plana rada za narednu godinu, prevashodno načinima kako organizovati i unaprijediti naše tradicionalne aktivnosti. Obilježavanje “Holokausta” predviđeno je u februaru, s tim da centralno okupljanje bude u Derbyju. Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH u martu sa centralnom proslavom u Londonu (BH Community UK). Tradicionalni turnir u malom fudbalu “Rahmetli Irhad Duraković” i program 2 povodom obilježavanja Dana nezavisnosti će se održati u Coventryju. Selektor Džemo Paratušić će organizovati pripreme i odlazak ekipe na Svjetsko prvenstvo dijaspore (Slovenija) uz finansijsku pomoć Networka (£500-700); priprema i odlazak na Kongres Svjetskog saveza dijaspore u Sarajevu (maj-juni); Susret Bosanskih dopunskih škola uz novčanu pomoć Networka (£500) i ostalih članica (kandidati za domaćina ove godine su Hertford,Coventry i Derby), standardni datum prva subota u junu; komemoracija žrtvama Srebrenice će biti organizovana u svim članicama a što bliže 11. julu; naredna Godišnja skupština Networka će biti organizovana u oktobru. Na prijedlog Sabita Jakupovića, dogovoreno je da se pokuša realizovati dugogodišnja ideja organizovanja udruženja logoraša i drugih stradalnika rata u BiH. Kao prva polazna aktivnost predložena je izrada baze podataka članova koji su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu bili u logoru. O ovom prijedlogu će se više diskutovati na narednom sastanku IO, koji je planiran da se održi u Derbyju, u aprilu. Takođe je podržan i prijedlog Adisa Burazerovića da se interveniše institucijski na učestalo nekorektno izvještavanje britanskih medija a vezano za našu domovinu i naše građane. Zaim Pašić je predložio da se uputi pismo britanskim vlastima za ukidanje viza našim građanima za ulazak u Veliku Britaniju, po principu šengenske vize. Sastanku su prisustvovali Remzudin Alihodžić i dr. Zdenka Besara (Coventry), Jusuf Šačić i Edin Hromadžić, (Birmingham), Zaim Pašic i Fejzo Jahaj (London), Sabit Jakupović i Džemal Paratušić (Hertford), Muhamed Siranović (Derby), Adis Burazerović (Bosnia Appeal) i Meho Jakupović (London). Iz Networka Coventry - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine IZABRANA SELEKCIJA BOSANACA I HERCEGOVACA KOJA ĆE PREDSTAVLJATI ENGLESKU U LJUBLJANI Po svima najljepši dio programa bila je humanitarna akcija koju su za ugroženu i siromašnu djecu iz Ključa organizovale njihove sugrađanke Jasna Lemeš Filipović i Senka Zulić, koje su prvo prisutne upoznale sa akcijom i njenim ciljem, a onda ih sa velikim zadovoljstvom obavijestile da su tu večer prikupile £875. Grad Coventry u subotu prvog marta bio je centralno mjesto na kojem se okupila bosanskohercegovacka dijaspora iz Velike Britanije. Povodom ovog značajnog datuma iz naše bliske istorije, Bosnia UK Network i Najbolji igrač turnira je izvanredni Sedin Mustafić bosanskohercegovačka asocijacija iz Coventryja organizovali su sportsko-humanitarnu manifestaciju i na taj način obilježili Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Vrijedni domaćini iz bh. asocijacije iz Coventryja su uložili maksimalan trud da ova tradiocionalna mani- Pehar i medalje za šampione festacija protekne u izvanrednoj at- bio izborni turnir na kojem je selekmosferi. Počelo je u sportskoj hali tor Džemal Paratušić iz Hertforshirea Caludon Castle centra podnevnim izabrao reprezentaciju Bosanaca meorijalnim trunirom u malom fud- i Hercegovaca iz Engleske koja će balu “Irhad Rizvo Duraković”, koji se nastupiti na XI svjetskom prvenstvu dijaspore već treću godinu zaredom orgnizuje bosanskohercegovačke u znak sjećanja na rano preminu- u futsalu koje će se u organizaciji log mladog fudbalera iz Londona, Svjetskog saveza dijaspore Bosne koji je u dva navrata nastupao za i Hercegovine od 22. do 24. maja reprenzentaciju Bosanaca i Herce- 2014. održati u Ljubljani. govaca iz Engleske na svjetskim pr- Turnir je bio veoma interesantan i venstvima bosanskohercegovačke na njemu je učestvovalo šest ekipa: dijaspore. Za one koji ne znaju, Team Zek Zek Coventry, LB Hearts rahmetli Irhad Duraković prije pet prva ekipa, LB Hearts druga ekipa, godina teško je obolio od humanog Ninja Boys London, Coventry Stars Najmlađi su takođe uživali Amir Kazić oblika “kravljeg ludila”, a preminuo je u ljeto 2011. godine. Inace, ovo je 3 i BSK Birmingham. Objektivno najkvalitetniji fudbal pokazale su obje ekipe iz LB Heartsa koje su se i sas- Iz Networka tale u finalnom susretu, a rezultatom 5:2 slavila je njihova druga ekipa koja je zasluženo osvojila turnir. Pre- nama, pripalo mnogo mlađem timu iz Birminghama. Za najboljeg igrača turnira proglašen je izvanredni Sedin teru našli su se gotovo svi igrači iz tri prvoplasirane ekipe: Adis Balić, Isa Berdemaj, Elvis Grozdanić, Muhamed Hukanović, Denis Paratušić, Samir Jakupović, Demir Kurtović, Zerin Alimajstorović, Arnes Pobrić, Detalj sa turnira thodno, u polufinalnim mečevima LB Herts prva ekipa je imala težak okršaj sa BSK Birmingham, meč je u Mustafić, član pobjedničke ekipe, koji je ujedno bio i najbolji strijelac turnira. Dobre igre timova na ovom Selektor Džemal Paratušić i sportski organizator Amir Kazić - objava spiska potencijalnih reprenzetativaca iz Engleske Zarif Mujanović, Sedin Mustafić, Nedžad Mehdić, Arnel Jakupović, Enes Hasanbegović, Mile Krmpotić, Haris Hodžić, Adnan Menković, Elvis Mensur Kablić,Almin Kazić, Zdenka Besara,Amir Kazić, Jasna Lemš Filipović, Senka Zulić, Džemal Paratusic, Anes Cerić regulanom toku završen neriješenim rezultatom 4:4, a bolji izvođači penala bili su momci iz Herdforshirea. U drugom polufinalu bez nekog velikog napora druga ekipa iz Herfordsirea je savladala “očuvane momke” iz Coventry Starsa. Inače, poražene ekipe takmičenju obradovale su novog selektora Engleske reprezentacije Džemala Paratušića, koji je, prilikom večernje ceremonije podjele medalja i pehara prisutnoj publici u Baras Centru, izdiktirao prošireni spisak igrača od kojeg će biti sastavljena konačna Sefer Haskić i Senka Zulić Zadovoljna publika su odigrale meč za treće mjesto i ono je, nakon očite razlike u godi- selekcija Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske. U Paratušićevom tef- 4 Balić, Aldin Kahriman i Admin Isić, Pored toga, u večernjem dijelu programa članica izvršnog odbora bh. asocijacije Coventry dr. Zdenka Besara prisutnima je čestitala Dan nezavisnosti i istakla značaj ovog praznika za Bosnu i Hercegovinu. Po svima najljepši dio programa bila je humanitarna akcija koju su za ugroženu i siromašnu djecu iz Ključa organizovale njihove sugrađanke Jasna Lemeš Filipović i Senka Zulić, koje su prvo prisutne upoznale sa akcijom i njenim ciljem, a onda ih sa velikim zadovoljstvom obavijestile da su tu večer prikupile £875. Naravno, nisu propustile priliku da se zahvale i Iz Networka organizatorima Bosnia UK Networku i domaćinima iz Coventryja što su im omogućili da prikupe ovu donaciju i obraduju siromašnu djecu iz Kljuca. Završno vece je obogaćeno i muzičkim programom u kojem je odličan program izveo popularni muzičar Sefer Haskić iz Boltona koji je svojim kolažnim programom sastavljenim od sevdalinke, zabavnih i narodnih hitova do kasno u noć zabavljao sve generacije prisutnih Bosanaca i Hercegovaca. Za kraj, jedno veliko hvala ide domaćinima iz Coventryja koji su se zaista potrudili da kompletna organizacija prođe u odličnoj atmosferi. Za to je posebno zaslužan sekretar bh. asocijacije Coventry vrijedni Amir Kazić, blagajnik Mensur Kablić te članovi odbora dr. Zdenka Besara i Almin Kazić. Bolton SEFER NACIONALE Dočekujući Novu 2014. godinu pokušao sam se prisjetiti otkad to uživam u muziciranju ovog talentovanog Kozarčanina. Sjećanja sežu sve do polovine i kraja osamdesetih. Nismo se sreli ni u mojim rodnim Kevljanima, niti u njegovom Kozarcu, mjestima koja se pominju među prvih šest naseljenih u Potkozarju, naravno s obje strane. Sreli smo se u Omarskoj, novootvorenom ugostiteljskom objektu “Olimpik”. Naravno, ne želim da se bavim muzičkom kritikom, mada mogu reći da sam živio profesionalno od svirke. Radeći u Omarskoj kao otpravnik vozova, duvao sam u u željezničku usnu zviždaljku mnogo poznatiju kao pišta. Za razliku od mene, Sefer je svirao gitaru i to mnogo unosnije i profesionalnije. Prije nastupa Seferove grupe u Olimpiku bi nastupale raznorazne “pevaljke” uz vrlo muzički siromašnu pratnju, a sve bi završavalo sa “Večerima ojkače” i naravno podvarkom od kiselog kupusa sa sušenom potkoljenicom. Po narodnoj :”Svakog čuda, tri dana dosta”, očekivalo se isto i od ove grupe tinejdžera. No nije bilo tako. Došlo je do potpunog preokreta, skoro do revolucije. Usred nastupa u ambijentu podjednako zastupljenom svim starosnim grupama, prolomio se mega-hit “Riblje čorbe” Amsterdam i ludilo je počelo. Gosti su podjetinjili i bili su svake večeri mlađi i mlađi. Stariji su tumarali od gradske kafane “Podkozarje” do kultnog “Tri asa” tražeći utjehu u Šabanu, Miroslavu i zvucima “Marša na Drinu”. Ol- impik je naprasno postao disko klub. Mada se uvijek mogla čuti i dobra narodna muzika na zahtjev onih koji izgube ukus zabavnjaka sa čašicom više. Uz Seferovo muziciranje uživao sam iskreno kako uz cjelovečernje tako i uz ono povremeno koliko je dozvoljavala služba, ali u svakom slučaju bilo je odmor za dušu. Tako je bilo i na dočeku 2014. go- lijepo druženje je iza nas. Novi izazovi i očekivanja, čekaju da budu ostvareni. Bilo je ideja pojedinaca da odmah rezervišemo i mjesta i salu i muzičara za 2015. Godinu, a to sve govori koliko je bilo dobro. No, bilo bi nepošteno a da ne pomenemo i sve Seferove humanitarne koncerte od Hulla do Folkstonea. Nebrojeno puta je svirao kako za pomoć zajedničkim dine. Podsjetio me je na Merlina u Beogradu, bez ijedne obavijesti na dostupnim mrežama, iskreno sam bio zaprepašten prepunom dvoranom St.Anthony centra u Edgwareu,London. Program puno bogatiji, on onako isti, baš kao što ga pamtim iz Olimpika. Vrijeme kao da prolazi pored nekih ljudi, da ih i ne očese. Je li u pitanju ono čime se bave ili postoje i neke druge formule? Bilo kako bilo, jedno izuzetno programima, tako i za pojedince, a to čini i sada. Dobar dio novca od prodaje ulaznica odlazi u humanitarne svrhe. Na našem posljednjem druženju imao sam jedan razlog više za slavlje, a to je jubilarni rođendan supruge. No, nećemo sad o godinama, bar kad su Kozarčani u pitanju. Sve ćemo pretočiti u pjesmu, makar i onu najveseliju dječiju, ”Veju,veju,pahulje”… Meho Jakupović 5 Iz Networka NJ.E. AMBASADORU BiH U VELIKOJ BRITANIJI TEŽAK POLOŽAJ BIH DOPUNSKIH ŠKOLA U VELIKOJ BRITANIJI Žao nam je da niko od osoblja Ambasade nije prisustvovao sastanku održanom 23. februara 2014. godine u Birminghamu, na kojem su prisustvovali nastavnici koji rade u BiH dopunskim školama u Velikoj Britaniji, te da je Ambasador BiH kasnio na posljednji Dan BiH dopunskih škola održan u Londonu, 8. juna 2013, a da na pretposljednji održan u Birminghamu 2012. godine nisu nikako ni došli. Uz dužno postovanje svih obaveza koje imaju službenici Ambasade BiH, takav odnos prema BiH školama veoma nam teško pada, te se nadamo da će taj odnos u budućnosti biti mnogo ozbiljniji. Poštovani gospodine Mujezinoviću, Ovim putem želimo da vas zamolimo da posredstvom Ambasade BiH u Londonu proslijedite naš zahtjev na adresu nadležnih institucija u BiH, a vezano za rad i finansiranje BiH dopunskih škola u Velikoj Britaniji. Koristimo ovu priliku da Vas informišemo da smo uspjeli da održimo naše dopunsko školstvo već dvije decenije, prvenstveno uz pomoć volontera, te da je kroz dopunske škole, kojih je nekada bilo 12, prošlo više od 700 učenika. Veoma smo ponosni na činjenicu da smo uz finansijsko potkroviteljstvo BIH UK Networka, te velikodušnu pomćc volontera i donatora, do sada uspjeli da organiziramo 15 skupova BiH dopunskih škola, gdje smo pored stečenog znanja naših učenika, prezentirali i naše bogato muzičko-kulturno nasljeđe, te sportska takmičenja. Ovi susreti prerasli su godinama u zajednička druženja naših građana svih generacija, a broj posjetilaca se kretao od 300 do 500. Naš cilj je da kroz predmet Kulturna i društvena historija BiH izučavamo naš maternji jezik, sačuvamo ga od zaborava, te pomognemo našim mladim naraštajima da budu svjesni svoje kulturne baštine i svog nacionalnog identiteta. Biti svjestan svoga identiteta, ali u isto vrijeme uvažavati ljude iz svih etničkih zajednica je veoma važan faktor, a posebno u jednom multikulturalnom društvu kao što je Velika Britanija. Svjesni smo koliko je za sve nas važan proces integracije, ali u isto vrijeme i kako jednostavno dođe do asimilacije i koliko je bolno saznanje da naše mlade generacije sve više zaboravljaju svoje porijeklo. Zato je veoma važno da imamo podršku naših državnih institucija, te odgovarajuća sredstva potrebna za rad škola da bismo mogli da nastavimo dugoročni proces obrazovanja na maternjem jeziku, koji se zbog relativno malog broja naših sugrađana na Ostrvu u odnosu na neke druge evropske zemlje kao što je Švedska, ne može organizovati na integral- U prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu zadnjeg vikenda u februaru održan je godišnji seminar učitelja koji rade u bosanskohercegovačkim dopunskim školama na Ostrvu. Prisutni su bili Semira i Meho Jakupović iz Londona, Sabit Jakupović iz Hertfordshirea, Ferid Kevrić iz Derbyja te domaće snage, učitelji iz Birminghama Azra Bašić, Dževdan Gološ i Emir Bolić. U otvorenoj diskusiji svi su prezentirali rad škola iz kojih dolaze i iznijeli niz prijedloga za poboljšanje uslova rada u školama. Svoje viđenje situacije u našim dopunskim školama i pokušaj da se na neki način popravi status škola i učitelja sažeti su u pismu koje su uputili ambasadoru Bosne i Hercegovine u Londonu Mustafi Mujezinoviću. Pročitajte ga i sigurno ćete biti više nego iznenađeni moglo bi se reći ignorantskim odnosom državnih organa Bosne i Hercegovine prema ovom bastionu njegovanja tradicije i kulture zemlje iz koje potičemo. Nastavničko vijeće BiH dopunskih škola u Velikoj Britaniji nom principu, tj. u okviru redovne takav odnos prema BiH školama veoma nam teško pada, te se nadanastave. Nažalost, dosadašnja pomoć Am- mo da će taj odnos u budućnosti biti basade BiH uglavnom se svodila na mnogo ozbiljniji. naš svakodnevan rad verifikaciju uvjerenja/svjedodžbi, upis Kroz učenika u matičnu knjigu, djelimicnu susrećemo se sa raznim problemima opskrbu udžbenicima, te povremene vec godinama, a između ostalih, naši odzive službenika Ambasade BiH na zahtjevi su vezani za: finansiranje škola, adekvatan nastavni prostor naše skupove. Žao nam je da niko od osoblja Am- i plaćanje prosvjetnih radnika, regbasade nije prisustvovao sastanku ulisanje radnog staža naših prosvjetodržanom 23. februara 2014. godine nih radnika, te obezbjeđivanje adeku Birminghamu, na kojem su prisus- vatnih udžbenika. tvovali nastavnici koji rade u BiH Ovim putem Vas želimo informisati dopunskim školama u Velikoj Britani- da smo se u više navrata pismeno ji, te da je Ambasador BiH kasnio na obraćali našim institucijama zbog posljednji Dan BiH dopunskih škola istih problema, ne dobivsi konkretna održan u Londonu, 8. juna 2013, a rješenja za navedene probleme. Nada na pretposljednji održan u Bir- pominjemo da smo se u aprilu 2010. minghamu 2012. godine nisu nikako godine obraćali Ministarstvu civilnih poslova BIH, te podsjetili na član 33. ni došli. Uz dužno postovanje svih obaveza Okvirnog zakona o osnovnom i sredkoje imaju službenici Ambasade BiH, njem obrzovanju koji jasno definiše 6 Iz Networka da “...Finansijska sredstva za troškove nastavnog osoblja, ukoliko iz domicilnog propisa ne proizilaze da padaju na teret prijema, planirat će se u budžetu Institucija BiH...” Također smo upoznati sa činjenicom da Velika Britanija ne pravi bilateralne ugovore iz čl. Zakona br. 33 koji je potpuno jasan po pitanju dopunskog školstva. Ovom prilikom podsjećamo da smo putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za iseljeništvo, obaviješteni da je na osnovu Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju (Sluzbeni glasnik BiH”, broj:18/04/ od 01/07/2003. godine), a uz pomoć Agencija za nastavne planove i programe, utvrđen državni Nastavni plan i program za učenike osnovnih i srednjih škola državljana BiH u inozemstvu. Iako je 2005. godine Nastavni plan i program za Kulturnu i društvenu historiju BiH štampan i distribuiran, još uvijek nisu štampani udžbenici za učenike od 5.- 8. razreda, tako da se nastavni materijali svode na fotokopiranja iz starih udžbenika, istraživanja na internetu, te korištenja dječijih časopisa iz BiH. Ako se na tešku ulogu nastavnika, koji u ovom slučaju nema samo ulogu predavača, doda i činjenica da za proteklih dvadeset godina nije pronađen način da se reguliše skraćeni radni staž, onda je optimizam, žrtvovanje i entuzijazam prosvjete u inozemstvu više nego očigledan. Do sada je naš rad bio omogućen zahvaljujući potpori naših matičnih lokalnh udruženja, BiH UK Networku, fondovima, te ličnim donacijama roditelja koji su plaćali upisninu za svoju djecu. Zbog finansijske krize koja je zahvatila čitav svijet, sve je teže pronaći adekvatna novčana sredstva i namjenske fondove u Velikoj Britaniji, tako da se broj dopunskih škola godinama smanjio sa 12 na 6. Poznato nam je da su zemlje iz okruženja već odavno organizirale nastavu na maternjem jeziku, te da o njihovom radu brinu amba- sade matičnih država (npr. Hrvatska dopunska skola, o kojoj možete naći podatke na http://www.cro-school. org.uk/ Po podacima publikacije koje je prikupilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 2008. godine pod nazivom “Dopunsko obrazovanje naše djece u iseljeništvu” , “…samo 1% učenika školskog uzrasta naše dijaspore pohađa BiH dopunske škole”. To je, nažalost, veliki problem kojem se moramo posvetiti putem produbljivanja naše svijesti o vlastitom opstanku, te načinu na koji odgajamo našu djecu. Mi, koji smo uspjeli da svojim volonterskim radom očuvamo ovaj neznatan procent, zaslužujemo mnogo više, a posebno zakonsko regulisanje već navedenih pitanja. Duboko smo svjesni svih problema kroz koje je prošla naša BiH zbog ratnih dejstava, globalne ekonomske krize u cijelom svijetu, te nedavnih socijalnih nemira kojima su građani izloženi svakoga dana, ali očekujemo da državne institucije imaju više sluha za naše probleme, te da nam ponudi makar djelimičnu pomoć, ako nije u mogućnosti potpunu. Na kraju želimo naglasiti da su za svoj volonterski rad naše skole, te nastavnici volonteri dobijali razna priznanja od engleskih institucija, a između ostalih Westminster Dedication Award, NRCSE Silver and Gold Awards, a da su naši volonteri, među kojima su i naši bivši učenici zahvaljujući svom radu i datim preporukama uspjeli da nađu zaposlenja. Iznenađuje činjenica da je Velika Britanija prije prepoznala naša dostignuća od matične zemlje. Nadamo se da ćete nam do kraja ove školske godine dati konkretne odgovore, te da ćemo nastaviti saradnju na obostrano zadovoljstvo. U iščekivanju odgovora, te realizacije naših zahtjeva, svima vama želimo mnogo sreće i uspjeha u daljem radu. S poštovanjem, Nastavničko vijeće BiH dopunskih škola VB HABER • Izdavač: BiH UK Network, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Tel: 0121 772 3052, Email: [email protected] www.bhuknetwork.org • Glavni urednik: Namik Alimajstorović [email protected] • Redakcija: Anes Cerić, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Žana Vukmirović • Stalna saradnja: Zijad Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Haris Halilović (Njemačka), Fahira Hasedžić, Meho i Semira Jakupović, Mišo Marić, Vesna Ružička, Senadin Selimić, Muhamed Širanović, Faruk Tičić, Ognjen Tvrtković , • Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham • Copyright@2013 Bosnia Herzegovina UK Network 16. TRADICIONALNI SKUP BH DOPUNSKIH ŠKOLA ODRŽAT ĆE SE 14. JUNA U HERTFORDSHIRE-U 7 & Iz Networka Jennifer Stone-Wigg (MBE), Patron of BH UK Network: “CHILDREN SHOULD NOT BE MADE TO SUFFER FOR POLITICAL REASONS” Jennifer Stone-Wigg, 71, was born and educated in England. She then moved to Switzerland, where her career in banking started. After retiring from the banking world, she started working at an art gallery, where she had the chance to meet Bosnian actors from Ratni Teatar (War Theater). This led to the beginning of her charitable work in B&H in 1995. In 2001, she founded her own organization Aiuto Svizzero alla Pace in Bosnia (Swiss Help for Peace in Bosnia) in Lugano, Switzerland. The organization was also registered in B&H in 2008. She is also the patron of a Bosnia and Heryegovina UK Network in Birmingham, U.K. Jennifer Stone-Wigg is the founder and president of non-profit organization Swiss Help for Peace in Bosnia. She frequently travels to and from Switzerland and the U.K. and throughout B&H and finds ways to help people in difficulty: children, the sick, the elderly, war veterans and anyone else who has been hit by hardship. How did you get involved with humanitarian work in B&H? When I was working at an art gallery, we had a group of actors come called Ratni Teatar (War Theater). It was the first time they had been out of Bosnia (during the war) in 1995. They came and also brought Abdulah Sidran with them. They performed theater and it was my job to look after them. When they came to the gallery, I was touching their reality. I had been watching what was happening on TV in Switzerland, which was pretty horrifying. One of the actors, who had been living on the Grbavica side of town, had been thrown out of his house and he was going from house to house and I said “If I could help you, I would” and I thought that I’d like to send a packet each month. I got in touch with a priest called Don Renzo Scapolo (he was the founder of charitable organization Sprofondo in Italy) and I asked him how much it would cost to send a packet and he just said “Nothing”. to go ahead towards Europe, but one also has to point out the poverty that there is and I’m overwhelmed with people asking for help. We help everyone we can. I really think that there’s not enough thought about poor people. There are some people who live like they’re in refugee camps, who you’d call the “forgotten people”. After three weeks, he said “I’m going to Bosnia, would you like to come with me”, it was the time when you had to go over Mount Igman (wartime) and I remember the curfew in Sarajevo. I remember that we had to go diagonally across the airport, one to one part and one to the other part. I went backwards and forwards three or four times during that period. My first impression of Sarajevo was that it was a very beautiful city, there was snow and it was winter time. However, I was seeing the poorest of the poor with Don Renzo. I remember delivering the packets. Once I was actually here, I really wanted to do more. In 2001, you founded your own charitable organization? Yes, at that time Sprofondo wasn’t helping children so much and I had a lot of offers to help children. We started the organization especially to help children with difficulties. Now we have nearly 160 children that receive help twice a year. My organization is based in Lugano, Switzerland where we have a board, but we’re also a registered organization in B&H. I go backwards and forwards (between Switzerland, U.K. and B&H) to bring the help in and find contacts/funds. I’ve just returned from England. It’s very hard because one doesn’t want to speak badly about B&H. Bosnia has Jennifer Stone-Wigg (MBE), You have a Sponsor a Child program? Yes, people can sponsor a child through our organization – they pay 33 euro and every six months, I take the money to the children. I try and do it personally, because I want to see the families; and also for example to see if there’s alcohol abuse, in which case they don’t receive the money, but I go to the local shop and buy what they need instead or make an agreement with the shop. What are some of the projects you’ve worked on? We have a project in Gradačac where we are helping war veterans, people suffering from PTS. We’ve managed to get them eight greenhouses, which is wonderful because two families are working in these greenhouses. Their pensions were not covering their medicines, so it is a big help. We’re trying to enlarge that project. Last year we did a very good project that was supported by the Swiss embassy. I’m very sad with what’s current- 8 Iz Networka ly happening here in Konjević-Polje. My project was in Konjević-Polje, there were three schools; two Muslim and one Serb and they weren’t mixing together. I taught them humanitarian work twice a week. in containers and now you see the houses that they’re building; they’re putting the water in (we helped with that). Their lives are beginning to improve, and some of them are working. We helped 30 elderly people who received food packets for six months and the children worked together to help. They had had no contact before, it was wonderful. They were going into each other’s houses and inviting each other over for drinks. Now, unfortunately I hear about this problem where children have to learn ćirilica (Cyrillic alphabet). They’re very lucky if they can learn both, apparently the director is fighting for them to have both but to no avail. I cannot believe that politicians are making the children suffer for their gains. It should not be happening. I don’t think the children should be made to suffer for political reasons. Instead of making the children grow up with love for each other they are making the children grow more far apart. Something slightly different – just after the war, in 1997, I brought 15 war invalids with eight helpers to Lugano. It was a wonderful experience for them. They went to the best hospital. Some of them were very young, and they were all ex soldiers who had been shot. They all said they really enjoyed it. In 2003, in collaboration with general Divjak, I also brought about 25 children to Lugano for a two-week holiday, most of them from his organization; they were one-parent children or very poor. What are some of the problems you’ve come across in your work? One of the biggest problems here is the social system. The social system doesn’t help the sick. We work in collaboration with hospitals to help children who are sick. For example, I have one girl suffering from lupus; I managed to find some money for her, as her father has to pay 1000 KM per month for medicines. Another thing that worries me a lot, for instance there are a lot of mentally handicapped children in Tešanj (in wheelchairs) who don’t seem to have the possibility to leave their houses, whether it’s because of their parents who are ashamed or the lack of buildings that can cater for them. We put in a chemistry lab in a school in Memići and also a library with the British embassy; they’ve got a really nice school now. But there was a little girl I helped there and she only goes to school for three days, because she can’t go up the stairs. These are things which I think you really need in Bosnia (wheelchair access). Many of the children in wheelchairs tell me that they can’t participate in some classes because they can’t go up the stairs and this holds them back. What are some of the worst cases you’ve come across? I don’t think I can even talk about that. This was absolutely appalling; I think the people were mentally ill. I’m still helping their daughter with an organization from Rome. The mother and father had serious problems at their house; we had put a bathroom in, but there was no water. When I got back to Bosnia from one of my trips, I received this phone call from the woman saying “Help me, help me, my son has died” and I said “When did he die?” and she said “Three days ago”, so I said “Have you seen a doctor?” and she said “no”. I had to go the emergency services and bring a doctor, and he couldn’t do anything because of the color of her son’s face, so we had to call the police. One of the policemen said it was the worst case he’d ever seen. I had been there six months beforehand and I had wanted to take him to the hospital (they had said that the boy was ill) and his mother had said “no” and wouldn’t let me take him. He died due to a kidney problem – he probably could have been saved. That was the most horrific thing that I’ve come across in my life. These people were seriously damaged from the war. What about some of the “good” cases? The positive examples are the students that we’ve had. We have about five students that we’re sponsoring at the moment; one is now teaching; one is in her fourth year of dentistry; and there’s a boy who’s finishing engineering this year. I had various families where you could see the situation slowly improving. There’s an area outside of Dobroševići; when the people came they were living 9 Do you think people from B&H should get more involved with humanitarian work? I am getting older and looking for ways of not letting the children (that we help) down. It’s difficult for me; in Switzerland people don’t talk about the war any more. I’d like to stay until 2015, but I would like more Bosnian people to be interested in doing voluntary work and being able to help. I think it’s very important, even for a small wage. I get a lot of organizations that have come out here (mainly from Italy) and a lot of volunteers coming out. For example, about 30 volunteers come in summer, and they sleep in terrible conditions near Konjević-Polje at a school. They’re in sleeping sacks, washing in icy cold water and they do animation for 10 days in the summer and they also help in hospitals. These young Italians are fantastic. I think people in Bosnia are afraid of trusting. It’s natural after the war. I know that in the war everybody pulled together, but now people are suspicious. I don’t think that anybody believes that I’m only living off my pension. What do you think of the general situation in B&H? I wouldn’t be doing this if I didn’t like B&H, but I get very angry at times. I really love Bosnia and I’ve met some wonderful people here and the majority of people just want to work and survive and move on in life. I don’t believe the Bosnian people want these political manoeuvres, people just want a job and to be able to live. You received an M.B.E. (Member of British Empire) award in 2008 from the Queen of England? Yes, I think it’s a sign that you’re working seriously, it’s very good in that way. It was for my work in Bosnia, for helping here. I think the Queen is a wonderful woman. When I went to receive it, there were a hundred people receiving a medal (different types, mine was an M.B.E). What I thought was so fantastic was that for each person that came in (the Queen was about 82 at the time), she remembered what they had done, and when they called me out and said “Jennifer Stone-Wigg, for her help with the underprivileged in Bosnia and humanitarian work” and I got up there, she remembered to ask all the right questions. And I was one of a hundred, and she spoke to me for about five minutes. Do you have a family and how do you spend the rest of your time? The work is emotionally draining – I have to cut off at night. I watch a good film, and I don’t go out a lot at nighttime because I need to read or relax. I have family in England, but I live in Switzerland. I couldn’t do this work with a family. I have a Bosnian dog called Bella, which causes enough uproar when I pass through with her Bosnian passport, a Swiss car and I’ve got an English passport. (laughs) To find out more about Swiss Help for Peace in Bosnia, go to www.swissaidbosnia.co Emel Gušić Handžić www.novovrijeme.ba Iz Networka Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNI ZAVOD ZA MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE URED ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU Mostar, 3.februar 2013. Predmet : potvrde o životu Poštovani, Ovim putem iznova pozivamo sve penzionere koji su nastanjeni izvan Federacije BiH,a koji penziju primaju iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, da s naše web stranice www.fzmiopio.ba preuzmu obrazac „potvrda o životu“, te iste ovjerenu pošalju na adrese Zavoda koje su navedene na stranici. Potvrde o životu neophodno je dostaviti kako bi se izbjegle neugodnosti te moguće obustave isplate penzije. Obrasci, kao i svi potrebni napuci, mogu se pronaći na sljedećem linku: http://www.fzmiopio.ba/index. php?option=com_content&view=article&id=285%3Apotvrda-o-ivotu&catid=35&Itemid=64&lang=ba S poštovanjem, Amel Lizde,Ured za odnose s javnošću CHANGES TO THE UK VISA APPLICATION PROCESS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA From 27 March 2014 our new commercial partner Teleperformance Ltd will take over the running of our Visa Application Centre in Sarajevo. The Visa Application Centre will move to: Hotel Europe , Vladislava Skarića 5 , Sarajevo Applicants should continue to find all information, apply and pay visa fee, and book an appointment at visa4uk. fco.gov.uk In addition we are making the following changes to the visa service that we offer: Change of opening hours From 27 March 2014, appointments will be available at the Visa Application Centre every Wednesday and Thursday. Appointments will be available from 9am to 1pm. User pays charges From 27 March 2014 there will be a charge of £59 to use the Visa Application Centre in Sarajevo. This will be in addition to the visa fee and will be charged at the point of booking the appointment and will cover the cost of providing the application submission facilities in Sarajevo. Your appointment at this Visa Application Centre will not be honoured if this fee is not paid. Alternative application point If you prefer, you may also apply at your nearest free to use application point which is located in Belgrade. Introduction of Priority Visa Service From 27 March 2014, a Priority Visa Service will be introduced in Sarajevo at a cost of £100 (charged in Euro). This service allows you to have your visa application placed at the front of the queue once received by the UK Visas and Immigration. Your dependents can also apply for this service requirements of the UK immigration rules to be issued a visa. This service is only available to applicants who are resident in Bosnia and Herzegovina and are applying Od 27. marta prijem zahtjeva za vize za Ujedinjeno Kraljevstvo preuzeće kompanija Teleperformance, umjesto viznog odjela Britanske ambasade. Njihov ured biće smješten u prostorijama hotela "Europe" u Sarajevu i radiće srijedom i četvrtkom od 9.00 do 13.00 sati. Procedura podnošenja zahtjeva ostaje skoro nepromijenjena, s tim što će se uvesti dodatne usluge (prioritetna usluga, alternativna lokacija) i naknade za te dodatne usluge. Naknada za korišćenje centra iznosiće £59,00 po podnosiocu zahtjeva. Više informacija možete naći na našoj web stranici:https://www.gov. uk/government/world-location-news/ changes-to-the-uk-visa-applicationprocess-in-bosnia-and-herzegovina at the same time as you but they will also have to pay an additional priority service fee. The Priority Visa Service does not imply or guarantee in any way that those applicants applying via the scheme will be successful in their application. All applicants using the service must qualify against the 10 for: •any visitor visa •Tier 2 (Skilled workers) applicants sponsored by a company/institution listed on the UK Border Agency’s approved Premium Sponsor list •Tier 5 (Temporary Worker - Creative and Sporting) applicants sponsored by a company/institution listed on the UK Border Agency’s approved Premium Sponsor list •dependents applying with the above If you are applying for any other visa type or for a visa to a Commonwealth country or British Overseas Territory you should not use the Priority Visa Service. We will work closely with our Commercial Partners to ensure continuity of service during the transition period. Iz Networka TORVILL I DEAN BRILJANTNI I 30 GODINA NAKON HISTORIJSKOG USPJEHA U SARAJEVU Legendarni britanski klizači Jayne Torvill i Christopher Deana večeras su u Olimpijskoj dvorani ‘’Juan Antonio Samaranch’’ u Sarajevu ponovili Bolero kojim su davne 1984. godine osvojili zlatnu medalju. Britanci su se te davne godine upisali u historiju umjetničkog klizanja osvojivši olimpijsko zlato, pri čemu im je svaki sudija za nastup dodijelio maksimalnu ocjenu (6). polaznici bh. klizačkih klubova Olimp i Bosna. Sarajevskoj publici također su održavao deset mjeseci godišnje. se predstavili mladi sarajevski brzoklizači i hokejaši, kao i maskota sarajevske olimpijade, popularni Vučko. Večerašnja revija na ledu označila je početak kampanje za izgradnju ledene dvorane, na kojoj bi se led jevu iz godine u godine je sve veći, a dvorana je također neophodna za pripreme bh. reprezentativaca za zimsku olimpijadu mladih (EYOF), koju organiziraju gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo 2017. godine. Interes za klizačke sportove u Sara- Zlatni britanski sportisti posjetili su Sarajevo 1998. godine, nedugo nakon ratnih razaranja, a Dean je danas kazao sarajevskim medijima da je prijatno iznenađen oporavkom glavnog grada BiH. "Još uvijek su vidljivi ratni ožiljci, ali pozitivno sam iznenađen oporavkom grada u odnosu na moju posljednju posjetu 1998. godine", kazao je Britanac. Večerašnjom izvedbom Bolera, Torvill i Dean su pokazali da se još uvijek nalaze u odličnoj formi i na najbolji mogući način su podsjetili Sarajlije na 80-te godine, kada su svi bili ponosni na Sarajevo i olimpijske planine. Uz slavne Britance nastupili su i mladi britanski klizači, prvaci te zemlje u svojim kategorijama, koji su u Sarajevo došli na poziv Torvill i Deana, te Izvanredni rezultati NADINA BUTUROVIĆ NAJBOLJA STUDENTICA KOLEDŽA U DUBLINU Nakon završene treće godine studija u Dublinu, u konkurenciji od više od 100 studenata na studiju Bachelor of Arts (Hons) in Business Studies na dodjeli diploma održanoj u Dublinu proglašena je za najbolju studenticu Studentica Sarajevo Business School Nadina Buturović proglašena za najbolju studenticu na studiju Bachelor of Arts (Hons) in Business Studies na Griffith College u Dublinu. u Dublinu, u konkurenciji od više od 100 studenata na studiju Bachelor of Arts (Hons) in Business Studies na dodjeli diploma održanoj u Dublinu proglašena je za najbolju studenticu i tom prilikom joj je uručena i nagrada za najbolju studenticu. Buturović je druga studentica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koja je dobila ovo prestižno priznanje. - Ekonomski fakultet u Sarajevu je izuzetno ponosan na ostvarene rezultate studenata u okviru ovog programa koji kroz partnersku saradnju institucija pruža mogućnost studentima da znanja usvajaju pod mentorstvom nastavnika iz Sarajeva i Dublina u oblasti businessa - saopćeno je danas iz Odjela za odnose s javnošću Ekonomskog fakulteta. Nadina Buturović je studentica treće generacije dodiplomskog programa koji Ekonomski fakultet u Sarajevu realizira s Griffith College Dublin iz Irske. Prve dvije godine programa izvode se u Sarajevu, dok treću godinu studenti pohađaju u Dublinu. Po završetku studija studenti stiču dvije diplome Griffith Collegea iz Dablina i diplomu Univerziteta u Sarajevu. Nadina Buturović je u prve dvije godine studija u Sarajevu ostvarila izvanredne rezultate. Nakon završene treće godine studija Nadina Buturović 11 Iz Networka Investirati na Zapadnom Balkanu“ BEVANDA NA KONFERENCIJI EBRD-A U LONDONU sko tržište sa preko 20 milijuna stanovnika i EU preferencijalni ugovor o izvozu na tržište sa preko 500 milijuna stanovnika gdje je preko 95 posto proizvoda oslobođeno svih taksi. Ukazao je i na značaj stabilnosti bh. valute i na jednu od najnižih stopa PDVa u Europi, te o pravima stranih ulagača koja su izjednačena sa domaćim, a i posebno zaštićena. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda govorio je danas, tokom premijerske sesije na regionalnoj konferenciji „Investirati na Zapadnom Balkanu“ koja se u organizaciji EBRD-a održava u Londonu. On je pozdravio ideju za organiziranje skupova koji za cilj imaju promoviranje regije Zapadnog Balkana kao odredišta za investiranje. Istaknuo je da je Evropska banka za obnovu i razvoj jedan od najvećih institucionalnih investitora u Bosnu i Hercegovinu i da je u prethodnih petnaest godina članstva ostvarena iznimno dobra suradnja koja je rezultirala mnogobrojnim projektima namijenjenim privrednom razvoju zemlje. „Danas želim da predstavim Bosnu i Hercegovinu i njezine potencijale, a zatim da zajedno s kolegama iz ostalih zemalja regije definiramo zajedničke interese, te ih pretočimo u moguće regionalne projekte,“ rekao je tokom obraćanja predsjedavajući Bevanda i ukazao na činjenicu da se BiH u posljednje vrijeme često spominje u negativnom kontekstu u procesu europskih integracija i naglasio da će tokom svoga izlaganja dokazati da je riječ o zemlji koja krije brojne potencijale. Kad snove svedeš na duga ćutanja Kad ti ukradu komad žvota Usne vrele kao majska noć I srce predaš očima njenim Osjetićeš snagu sužanjsku i moć Odustaješ od tihog lutanja Napuštaš staze ushićenja Te tražiš od jedne ruke Da zaključa sva tvoja htijenja Kad snove svedeš na duga ćutanja Na šetnje pored tihe rijeke Prihvatićeš ruku u ruci Jutarnju kafu i snove neke Male snove istkane od običnosti Zaslađene ružama u ruci Tajnovit osmijeh s pogledom u oči Zatvorit će sve tvoje poglede ka luci. Nisad Šiško Jakupović Vjekoslav Bevanda „Prvenstveno, važno je istaknuti da BiH ima veoma povoljan zemljopisni položaj – nalazi se na raskrsnici puteva između Zapada i Istoka, Mediterana i Kontinenta, od europskih poslovnih centara je udaljena tek dva sata leta, a kao najvažnije, ima skoro 1000 km dugu granicu sa Europskom unijom. Obiluje i mnoštvom prirodnih bogatstava koja su većim dijelom neiskorištena.“ Predsjedavajući Bevanda je naveo energetski sektor kao mogućnost za potencijalna ulaganja i rekao da BiH posjeduje veliki hidro potencijal koji iznosi 6000 MW i da se koristi u visini od samo 35 posto. Naveo je i izrazite potencijale vjetra i sunca, kao i potencijalna nalazišta nafte i plina gdje preliminarne analize ukazuju na nalazišta od oko 50 milijuna tona crnog zlata. „Bitno je napomenuti potrebu ulaganja u infrastrukturu, posebno u izgradnju koridora 5C, modernizaciju postojećih zračnih luka i rekonstrukciju devastiranih lokalnih i regionalnih cesta,“ rekao je tokom obraćanja predsjedavajući Bevanda i dodao da pored navedenog postoji i značajan broj infrastrukturnih projekata od regionalne važnosti, a to su Jadranskojonska autocesta i Jadransko-jonski plinovod. Istaknuo je i pogodnosti koje pruža BiH, a koje bi mogle biti od izuzetne koristi za potencijalne investitore. Rekao je da BiH uživa trgovinske preferencijale prilikom izvoza svoje robe u određen broj drugih zemalja zahvaljujući potpisanim sporazumima CEFTA što osigurava bescarin- 12 „Uzevši u obzir navedene potencijale i pogodnosti, ostaju činjenice da je pred nama mnoštvo izazova, no udružimo li snage s ostalim zemljama regije, možemo biti jači i konkurentniji na europskom i svjetskom tržištu. Zemlje regije Zapadnog Balkana karakteriziraju mnoge sličnosti: većina ih je nastala raspadom SFRJ, tranzicija iz socijalističke u tržišnu ekonomiju, zastarjela tehnologija, devastirana infrastruktura, ali i jedan zajednički cilj, a to je članstvo u Europskoj uniji,“ rekao je Bevanda i dodao da je te sličnosti trebaju da postanu naše prednosti i da to i predstavlja svrhu procesa stabilizacije i pridruživanja gdje se kroz suradnju zemalja regije dolazi do zajedničkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Na kraju obraćanja predsjedavajući Bevanda je izrazio nadu da će razgovori na današnjem skupu ojačati odnose između zemalja Zapadnog Balkana, učvrstiti postojeću suradnju, rezultirati konkretnim regionalnim projektima i, na kraju, približiti zemlje učesnice Europskoj uniji. Konferenciju je otvorio predsjednik EBRDa Suma Chakrabarti, a na konferenciji, pored predsjedavajućia Bevande sudjeluju premijeri zemalja Zapadnog Balkana koje imaju status kandidata ili potencijalnih kandidata za članstvo u EU Edi Rama (Albanija), Hashim Thaci (Kosovo), Nikola Gruevski (Makednija), Milo Đukanović (Crna Gora) i Ivica Dačić (Srbija). Sastanku prisustvuje i hrvatski premijer Zoran Milanović, a Evropsku komisiju predstavlja europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Štefan Füle. Iz Asocijacija Coventry - Emir Bešić Emko NOVI CD TALENTOVANOG BOSANSKOG REPERA Emir Bešić Emko, 23-godišnji Kozarčanin, inače današnji stanovnik engleskog grada Coventryja, još je jedan biser iz plejade mladih Bosanca i Hercegovaca koji svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu širom svijeta prikazuje u nekom mnogo ljepšem svjetlu. Naime, talentovani reper “Emko”, kako ga britanski mediji predstavljaju, proteklog mjeseca izdao je novi CD "Chase Your Dreams". To je bio povod da o ovom velikom muzičkom uspjehu nadolazeće bh. zvijezde u Coventrtryju porazgovaramo sa našim Emirom i da ga zamolimo za što više detalja oko njegovog novog albuma: “Polovinom protekle godine potpisao sam ekskluzivni ugovor sa produkcijskom kućom AMG Astranout Music Group iz Los Angelesa, menedžer Tommy Love mi je tada garantovao izdavanje albuma i evo nakon šest mjeseci on je ugledao svjetlo dana. Poznata kompanija HMV je preuzela distribuciju i prodaju CD-a u Velikoj Britaniji, Americi i Kanadi, ona ide izvanredno, a album su kritičari i pubNemir na sunčanoj stazi Volim da šetam sunčanom stazom, Na njoj se moja duša grije, Znam i ona će ovdje doći Da je gledam kako se smije. Dolazi tiho na stazu cvjetnu, U meni nemir, drhtaj ptice, Kikoće se, pa me gleda, A ja njeno nasmijano lice. Lahor me hladi, dok je ngledam I šalje mi pramen njene kose, Ona se skrila iza stabla, Cipele skida, noge joj bose. Zna da volim tu igru njenu, Ruka bi da je dirne, hvata, Gleda me dugo, zove i mami, Skrivena pod krošnjom, sva od zlata. Šetam nemiran našom stazom, Tamo gdje me taj osmijeh grije, Hoće li me opet zvati Da je gledam kako se smijeIdriz Saltagić ( iz knjige „Bosanac u Hayd parku“, izabrane pjesme, Tuzla 2013.) pjehom, da li si stigao svoje snove? “Kada sam sa 16 godina kupio svu muzičku opremu i zatvorio se u svoju sobu, mnogi su se čudili tom mom potezu, ali jednostavno kroz rep ja sam htio da pokažem šta mislim o svom ocu Saidu, logorašu iz protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu, koji je prošao pakao logora Manjača, Tnopolje i Omarska, koji je jednostavno za mene najveći heroj u mom životu. Osim toga, htio sam da kažem kako se osjeća neko ko je natjeran da živi u nekom drugom podneblju, daleko od svog naroda, od svoje rodne kuće. Mislim da sam u tome uspio i da sam ovim albumom poslao jasnu poruku o tome.” Oćekuje te radno proljeće i ljeto, kakvi su planovi, gdje će te publika moći uživo slušati. “Moja produkcijska kuća AMG Astranout Music Group iz Los Angelesa za mene već priprema mini turneju i promociju albuma po Americi i Kanadi, a preko svojih agenata u Velikoj Britaniji zaokružuju listu gostovanja tokom naredna tri mjeseca ovdje u Engleskoj. Naravno, ukoliko mi obaveze dozvole, na ljeto ću sa fa- lika ocijenili odličnom ocjenom uz konstataciju da je rijetkost da neko u mojim godinama izda ovako dobar album.” Koliko je pjesama na CD-u, ko su autori pjesma i muzike, da li si ga negdje promovisao? “Pa ovako, na albumu je 13 kompozicija, tekstove i muziku sam sam napisao, teme u pjesmama su različite, neke su vezane za ljubav, neke za moje viđenje rata u Bosni, opet neke govore o mom svakodnevnom životu. Naravno, prilikom odabira pjesma imao sam veliku pomoć mojih kolega muzičara Staffza i K.E.OnTheTracka. Manekenka Turkinja Mirela Erdogan i Emir Emko Besic u novom spotu pg Moje pjesme se već vrte na BBC radiju, a imao sam i gostovanja na nekoliko milijom i u rodni Kozarac i želja mi je muzičkih radio programa, dio pro- kada budem u Bosni i Hercegovini mocije u Americi radi moja produkci- da se upoznam i ostvarim saradnju jska kuća, tako da za sada sve ide sa našim reperima Edom Maajkom i svojim tokom.” Frenkiejem, uz čiju muziku sam i sam Muzikom se baviš od 16 godine, da li sazrijevao.” si zadovoljan svojim dosadašnjim us- 13 Haberi iz Asocijacija Bosanskohercegovačka asocijacija Birmingham VETERANI NA ČELU UDRUŽENJA Poslije dužeg ubjeđivanja, izabran je vjerovatno najstariji odbor bh. asocijacije u njenoj istoriji, na sramotu svih onih čija djeca idu u bosanskohercegovačku dopunsku školu, čija djeca idu na folklor. Krajem februara u srednjoj sali proslavu pozovu svi bivši učenici. U grama bi se odvijao u nekoj od birBosanske kuće u Birminghamu tom smislu Jasmin Solaković obavio mingemskih diskoteka. održana je Godišnja skupština bosanskohercegovačke asocijacije, na koju se odazvalo dvadesetak članova. Godišnji izvještaj o radu asocijacije podnio je predsjednik Edin Hromadžić i istakao da su vitalne aktivnosti udruženja bh. dopunska škola i folklor Mladost Bosne odlično radili u proteklom periodu, da su pored redovnih aktivnosti obilježeni svi značajniji datumi iz istorije Bosne i Hercegovine te praznici za koje je članstvo imalo interesa. Organizovano je nekoliko izleta, seminara i treninga za naše građane, kupljena oprema za futsal BSK tim, muzička oprema za folklornu sekcDetalj sa Godišnje skupštine iju, a Bosanska kuća je korištena i za zajedničko gledanje sportskih je neformalne razgovore sa dvade- Takođe, žučno je bilo i oko izbora događaja, aktivnosti Sevdah hora setak bivših učenika škole i obavijes- novog Izvršnog odbora, ne zato što te fitnesa. Sve u svemu, izvještaj je tio da ne postoji neki veliki interes neko hoće a ne da mu se, već upravo jednoglasno prihvaćen i usvojen. Fi- za takvo nešto. S obzirom da je kroz što velika većina neće da se prihvati nansijski izvještaj podnio je blagajnik školu prošlo oko 65 đaka, prisutni su obaveza. Poslije dužeg ubjeđivanja, Mirsad Hadžiosmanović, u protek- se usaglasili da treba anketirati i os- izabran je vjerovatno najstariji odlom periodu asocijacija je jako dobro tale učenike, ali obavezno zakazati bor bh. asocijacije u njenoj istoriji, poslovala, putem donacija i aplikacija jedan takav skup u Bosanskoj kući, na sramotu svih onih čija djeca idu obezbijeđeno je £11,649.00, a na sve da li u maju kada je predloženo ili u u bosanskohercegovačku dopunaktivnosti potrošeno je £4,809.00, novembru kada se stvarno puni dvije sku školu, čija djeca idu na folklor, tako da je u finansijskom smislu aso- decenije od početka rada škole. Nar- rukovođenja asocijacije prihvatili cijacija obezbijeđena za naredne avno, za jedan ovakav skup potreban su se penzioneri Jusuf Šačić, Azra dvije godine. Naravno, ovakvo poslo- je i kvalitetan pristup, jer na samom Bašić, Mirsad Hadžiosmanović te vanje asocijacije obradovalo je sve sastanku moglo se vidjeti da omlad- dosadašnji članovi Anes Cerić, Ado prisutne. Drugi dio skupštine pro- ina ima svoje želje, a učiteljica svoje Hasifić i Edin Hromadžić. Svi oni su tekao je na momente u veoma živoj viđenje. Ono što je usaglašeno je ako se prihvatili ovoga uz jedan uslov, da diskusiji, dominirile su dvije teme, pri- dođe do realizacije ove ideje, ona bi se u odbor izaberu i novi koordinatori jedlog učiteljice Azre Bašić da u maju se realizovala u Bosanskoj kući gdje škole i folklora. Ukoliko do toga ne organizuje obilježavanje 20 godina bi bila pripremljena prezentacija o dođe, onda se postavlja opravdano rada bosankohercegovačke dopun- radu škole, podijeljene diplome svim pitanje da li ta škola i folklor trebaju ske skole iz Birminghama i da se na bivšim učenicima, a zabavni dio pro- roditeljima i učenicima. Mlada bh. pijanistica Naomi Druškić i dalje niže uspjehe SA 14 GODINA PRIMLJENA NA “ROYAL COLLEGE OF MUSIC” U LONDONU Uspješna bh. pijanistica Naomi Druškić, iako još nije završila srednju školu, već je sa 14 godina primljena na "Royal College of Music" u Londonu. jorku i titule prvog "Phenom LauRadi se o najprestižnijoj akademiji u reata" na jednom od najznačajnijih i Evropi kada je riječ o muzičkom obranajvećih takmičenja klasične muzike zovanju, a prva predavanja slušat će u Vašingtonu, Naomi dobiva i status već 2014. godine. umjetnika u Americi, na osnovu kojeg - Naomi je morala polagati mnoge će dobiti muzičku radnu vizu, a kada predmete, jer tamo ne priznaju našu napuni 18 godina, i zeleni karton. školu, samo klavir nije, jer je su broTako će Druškić uskoro svirati na jne nagrade, svjetski certifikati, snAkademiji u Holivudu i prisustvoimci s nastupa, preporuke svjetskog vati na dva master klasa u Los žirija sjedočili njenom znanju - kazala Anđelesu i San Diegu. I u narednoj nam je Naomina profesorica Inas godini očekuju je mnogi nastupi na Mursed Muether. svjetskim scenama, ali i festivalima. Nakon osvojenog zlata na interNaomi Druškić učenica je četvrtog nacionalnom takmičenju ozbiljne Druškić: Uskoro će svirati na Akademiji razreda Srednje muzičke škole u Sau Holivudu muzike „American Protege" u Njurajevu. 14 Haberi iz Asocijacija Gračanički "Helioplast" nastavlja saradnju s RPC-om BRITANCI ULOŽILI TRI I PO MILIONA MARAKA U novosagrađenoj modernoj tvornici za proizvodnju plastične ambalaže u Industrijskoj zoni u Gračanici, jučer je, na svečan način, ozvaničen rad kompanije "Helioplast", koja uspješno posluje tri decenije. Finaliziran dogovor "Helioplast" zapošljava 85 radnika i od jučer je ova kompanija zvanično u 80-postotnom vlasništvu svjetski poznate britanske firme RPC, nakon što su braća Suad i Mirsad Helić dogovorili spajanje, koje je konačno finalizirano. Britanska kompanija RPC svjetski je lider u oblasti prerade plastičnih masa i proizvodnji plastične ambalaže i u 17 zemalja Evrope i u Americi ima 50 fabrika. Vrijednost godišnje proizvodnje RPCa je oko 1,1 milijardi eura s više od 7.000 zaposlenih, u brizganoj, puhanoj i termoformiranoj metodi proizvodnje plastične ambalaže. Moderna fabrika Želimo da pomognemo menadžerima "Helioplasta" da ga i dalje razvijamo i da gračanička firma postane lider u oblasti prerade plastike na Balkanu. To će i biti, a to joj omogućava ne samo i ova moderna fabrika u koju su uložena tri i po miliona maraka, već i obučeni kadrovi i Tomislav Kitonić. Podrška ambasadora Žila Svečanosti u Gračanici prisustvovao je i francuski ambasador u BiH Rolan Vervat, Helić i Kitonić: Svečanim presijecanjem vrpce ozvaničili rad geografski položaj Bosne i Hercegovine - kazao je Pim Vervat (Vervaat), generalni menadžer RPC-a. Tvornicu, u kojoj će posao dobiti deset novih radnika, u rad su simboličnim presijecanjem vrpce pustili Vervat, Suad Helić i predstavnik "Leda" Žil (Ronald Gilles) i brojni privrednici. Načelnik Gračanice Nusret Helić (SDP) istakao je da je Općina za novu fabriku "Helioplasta" izgradila kanalizaciju i dovela vodu, a uskoro će uraditi i bolji pristupni put. London bosanskohercegovački klub Viktoria DJECE I NOVACA NIKAD PREVIŠE Najbolje je priču početi ovom iskrenom poslovicom. Možemo se konačno pohvaliti, imamo novaca za sve naše aktivnosti. Djece smo oduvijek imali. Dobijanjem fonda “Award’s For All” od Big Lottery Fonda, uspjeli smo da proširimo dosadašnje aktivnosti udruženja BH CUK . Počećemo od onih najmlađih, budućih osnovaca, čija je aktivnost sada vezana za predškolsku grupu. Učitelja i radnika osposobljenih i provjerenih za rad sa djecom svih uzrasta imamo u dovoljnom broju, a tu su uvijek i naši dragi i odgovorni roditelji, spremni na pomoć u svakom trenutku. Naravno, niz se nastavlja u aktivnostima najstarije ”Prve bosanske dopunske škole-London”, osim planom predviđenih aktivnosti nudi se još i pomoć vezana za obrazovanje u UK. Tako da naši mališani mogu da dobiju svu vrstu stručne pomoći po pitanju: Homework cluba, KS 3, GCSE, A-level’s i Carrer’s Advice. Uz sve ove aktivnosti našlo se novaca da se formira i mješoviti hor, koji je pod rukovodstvom Farke Selmana imao nekoliko nastupa i ostvario zapažene rezultate. Posebno imponuje to da mu se priključuju članovi sa dugogodišnjim iskustvom i radom kako u muzičkoj kulturi, tako i kompaniji, koji želi ostati anoniman a naše je da to ispoštujemo. Ostaje još samo zahvalnost onim najzaslužnijim za bezbrižne dane koji dolaze i pružaju mogućnost da ostvarimo Sa novim fondom i bogatije aktivnosti u ovom vidu prezentiranja iste. Naravno fond je namjenski te pokriva: školski pribor, troškove volontera, administrativne troškove vezane za marketing i publikaciju istih, no najveći dio sredstava planiran je za zakup prostorija. Ukupan iznos fonda je £ 7600, s tim da smo dobili još £ 500 od Morgan Stanlyja zahvaljujući jednom roditelju zaposlenom u ovoj 15 zacrtane planove. U prvom redu to su naši fonderi, naši dragi volonteri i roditelji, ali posebnu zahvalnost dugujemo našoj dragoj predsjednici Vedrani Kovačević-Jalisi i blagajniku Farki Selmanu te krovnom udruženju naših građana u Velikoj Britaniji BH UK Networku. Meho Jakupović Haberi iz Asocijacija Predstavljamo volontera Ahmeta Hadžića iz Londona VOLONTER KOJI RIJEČI PRETVARA U DJELA Volontera je uvijek bilo i biće. U svakom volonteru postoji ogroman potencijal, samo ga treba aktivirati Ove godine “Prva BiH dopunska škola London” obilježava vrijedan jubilej 20 godina postojanja. Za dvije decenije u njenom radu učestvovao je veliki broj volontera, a ovaj put predstavićemo vam gospodina Ahmeta Hadžića koji se u posljednjih osam godina posebno istakao svojim nesebičnim pomaganjem u BHCUK. Naravno, osim glave kuće, u rad škole su bili uključeni i supruga Gospa i djeca - učenici Almir i Amir. Nijedna značajnija aktivnost škole Victoria nije protekla bez Ahmetovog velikog doprinosa. Pobrojaćemo neke, ogroman doprinos u realizaciji skupova bh. dopunskih škola na Ostrvu, elektronska i DVD obrada svih manifestacija, prezentiranje naših projekata u Power Pointu, organizovanje niza humanitarnih aktivnosti... Sve nabrojano, i ono što nije a što je uradio vrijedni volonter Ahmet Hadžić, povod je da Ahmeta i njegov rad predstavimo čitaocima “Habera”. Gospodine Ahmete, možete li našim čitaocima reći nešto više o sebi, svome porijeklu, školovanju, te dolasku u Veliku Britaniju? Rođen sam u Cazinu, ali nikada nisam živio u tom lijepom gradu. Kao dijete živio sam u Pistalinama, malom selu u bosanskokrupskoj opštini. To je malo selo sa oko 50 kuća, ali veliko za vrijeme rata. Naime, svakog rata moje Pistaline su postajale opština, jer se uvijek uspijevaju odbraniti od neprijatelja. A čim dođe mir, veliki ljudi iz Krupe opet odlaze u grad Krupu, a Pistalne prepuštaju zaboravu. Vjerojatno do sljedećeg rata. Osnovnu školu završio sam u Bosanskoj Otoci, a srednju u Bosanskoj Krupi. Zaposlio sam se u Zagrebu, konkretnije elektro-uređajima “Končar” davne 1973. Radeći, završio sam elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Nemirne 1991. došao sam u London, jer nisam čekao da ostanem bez posla pa da onda negdje idem. Zadnjih 15 godina radim za Royal Mail i zadovoljan sam poslom. Poznato je da veoma mali broj učenika bh. porijekla pohađa dopunske škole, možete li nam reći šta Vas je navelo na donošenje odluke da svoju djecu upišete u dopunsku školu na bosanskom jeziku? Iako sam živio 18 godina u Zagrebu, nisam promijenio svoj bosanski jezik nimalo. Vjerojatno je to razlog što ze- lim da i moja dva dječaka govore čist bosanski jezik. Kod kuće pričamo iskljucivo bosanski i to im je pomoglo da obogate fond bosanskih riječi. Često se pitam da li sam kao roditelj ispunio svoju zadaću? Mislim da ako vam djeca nastave govoriti maternji jezik da ste dosta blizu da tu zadaću ispunite. Naravno zbog toga su djeca ograničena da se posvete nečemu drugom. Najgore je da u ime djece roditelji odluče da djecu ne dovode u dopunsku školu zbog svojih obaveza ili obaveza djece. Mislim da griješe. Vrijeme brzo prolazi. Neka malo analiziraju šta su izgubili/do- Ahmet Hadžić bili nedovođenjem djece u dopunsku školu. Dugogodišnji ste volonter BHCUKa, dali ste svoje dragocjeno vrijeme i trud. Znamo da volonterski rad iziskuje dosta samoodricanja i žrtvovanja. Šta Vas je navelo da se aktivno uključite u rad organizacije i kako našu školu vidite u budućnosti? ko volite ono što radite, onda vam to nije teško. Sa još nekoliko vrijednih volontera učestvovao sam u organiziranju “Prve BiH dopunske škole” u Conduit Street, kad je gosp. M. Nahaz bio prvi bh. ambasador u UK. U to vrijeme činilo se kao da svi naši ljudi žele da im djeca idu u bh. dopunsku školu. Vremenom, stvari su se mijenjale i ostali su samo uporni, a to se i danas događa. Danas vidim da se upornost isplati. Zadnjih 16 par godina se upisuje sve veći broj djece čiji su roditelji ovdje odrasli i koji više razumiju ovaj sistem i vjerovatno će donijeti osvježenje u školu a s tim i u BHCUK. Na koji bi se način, po Vašem misljenju, mogao unaprijediti rad ne samo naše, nego i ostalih bosanskohercegovačkih organizacija u Velikoj Britaniji? Svaka organizacija mora imati godišnji, petogodišnji (kratkoročni i dugoročni plan). Naravno, plan kao plan ne znači ništa ako ga ne realizirate. Plan ne mora biti 100% realiziran, ali ga se mora pokušat realizirati na najbolji način. Mladi su uvijek imali bolje planove i sposobnost da ih ostvare i zato ih treba što više uključiti u rad. Ako neko za vrijeme svoga mandata nije ispunio minimum plana, treba da se makne i da šansu nekome drugom. SSBHD je pokrenuo nekoliko dobrih akcija: nogometno natjecanje koje bi obavezno trebalo biti svake godine u nekom drugom gradu u BiH. U junu će biti susret folklora dijaspore u Bihaću. Bilo bi dobro kada bi neki grad prihvatio da bude domaćin učenika dopunskih škola za vrijeme ljetnih praznika. Takva okupljanja zbližavaju naše ljude i daju im volju da organiziraju nešto novo. Na kraju bih Vas željela pitati, šta je Vaša poruka potencijalnim volonterima, od čijeg rada prvenstveno zavisi i opstanak bh. udruženja, posebno malih udruženja sa malim fondovima, koja nisu u mogućnosti da uposle profesionalnog radnika? Volontera je uvijek bilo i biće. U svakom volonteru postoji ogroman potencijal, samo ga treba aktivirati. Naša asocijacija i škola to dobro znaju. Dok god državne institucije ne zažive kako treba i ne preuzmu svoj dio posla u dijaspori, biće Semira, Mirsada,Vedrana, Faruka, Sahi, Zumri i naravno Ahmeta. Iskreno se nadamo da će dugogodišnji volonterski rad Ahmeta Hadžića biti motivacija svim volonterima koji žele da se aktivnije uključe u rad svojih lokalnih udruženja, te potpomognu jedan dugogodšnji proces, a to je očuvanje našeg kulturnog identiteta od zaborava. Semira Jakupović Haberi iz Asocijacija London BHCAC STARO RUKOVDSTVO NOVI MANDAT Bosanskohercegovački savjetodavni centar u Londonu, inače poznatiji kao bh. klub Brent, jedina je organizacija koja u glavnom gradu Velike Britanije pruža konkretnu pomoć starijim bh. građanima koji žive u ovom megapolisu. Iz svojih društvenih prostorija na Brentu profesinalni radnici svakodnevno vode računa o potrebama svojih članova, koji pretežno čine najstariju populaciju, koji ne govore engleski jezik i bez ove pomoći teško da bi se mogli snaći u ovoj džungli na asfaltu koja broji nekih 12-13 miliona stanovnika. Svima njima ovo je polazno mjesto za rješavanje svakodenvnih problema, od odlaska doktoru do sređivanja raznih "papira". Za svoj rad BHCAC je do sada mno- Poštovani čitaoci, podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da li ste saradnik Habera. Šta pisati u Haberu, predlažemo: Tekstovi o aktivnostima u BH. asocijacijama, vrijednim volonterima, uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i interesantne priče o običnim ljudima, kako žive, šta rade kako provode dane u Engleskoj. Zainteresovani smo i za edukativni i zdravstveni sadržaj, priče o bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i muzici iz naše zemlje. Očekujemo i priloge za poetski i književni kutak, tu je vesela strana gdje bi se objavljivali vicevi i šale, sport i razne zanimljivosti. Stoga Vas molimo da razmislite o ovim temama i da nam pomognete svojim prijedlozima da dođemo do go puta nagrađivan, a Britanski lotto mu već dugi niz godina obezbjeđuje adekvatna sredstva uz pomoć kojih se odvijaju ove aktivnosti. Inače, Dobar odziv na skupštinu osim ovog profesionlanog dijela, postoji i onaj drugi volonterski dio u koji su uključeni naši građani, članovi kluba, i oni sami sebi u društvenim prostorijama organizuju razne aktivnosti uz koje je i starost mnogo veselija. Svake srijede i nedjelje okupe se na zajedničkom druženju, gdje uz raznovrsne aktivnosti vrijeme im puno brže prođe. Tako su mnogi od njih pod stare dane, uz pomoć kvalifikovanih učitelja naučili da koriste kompjuter i sve nove komunikcijske mogućnosti, tako da im je mnogo lakše kontaktirati sa familijom širom zanimljivih sagovornika. Takođe, nemojte se ustručavati da sami napišete tekst, da nam pošaljete zanimljivu fotografiju, mi smo tu da Vam pomognemo i da to objavimo. U cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna finansijska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu printanje našeg magazina. Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/ Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite na email adresu haberurednik@ gmail.com. Redakcija Habera 17 svijeta, tu su i vježbe za žene, škola engleskog jezika za početnike, te razni kursevi koji im omogućavaju prije svega da popune svoje slobodno vrijeme kojeg imaju u izobilju. U takvim uslovima, polovinom januara održana je još jedna Godišnja skupština ovog udruženja na kojoj je prisustvovalo oko 30 članova. Svi oni mogli su čuti izvještaj o radu te stanje finansija i naravno nakon kratkih i konkretnih diskusija svi izvještaji su jednoglasno usvojeni. Kako priliči u takvim situacijama, izabrano je rukovodstvo koje će u idućem jednogodišnjem mandatu voditi asocijaciju. Na zahtjev prisutnih, organizaciju će i dalje voditi predsjednik Zaim Pašić, potpredsjednica je Ismeta Velić, sekretar Dževad Dizdarević i blagajnik Nedim Mujčinović te članovi Izvršnog odbora Fejzi Jahaj, Mesud Kahrimanović, Hajra Dedić i Zlatan Kapetanović. CIJENA OGLASA U HABERU 1/16 strane £25 1/8 strane £40 1/4 strane £65 1/2 strane £100 1/1 strana £200 Oglasi na web stranici £30 Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od gore navedenih cijena Haberi iz Asocijacija Folklorna grupa “Bosanski biseri” iz Derbyja PRELIJEPIM NASTUPOM OBILJEŽILA HOLOCAUST DAY Ovakvi zločini se događaju širom naše planete Bliski istok, Bosna i Hercegovina, Ruanda, Irak, Sirija, Iran, Afganistan* i mnogi drugi. Radi toga folklorna grupa “Bosanski biseri” iz Derbyja svake godine uzme učešće u obilježavanju Holocaust Day Stradanja ljudi, nevinih žrtava širom svijeta jedan je od najstrašnijih zločina koji može ostaviti trajne posljedice na mnogo budućih generacija. Svjedoci smo da se i danas, takoreći svakodnevno, događaju stravični zločini nad civilima, da ljudska rasa postaje sve krvoločnija i da nema granice ni mjere do koje daleko mogu otići. Mi, Bosanci i Herce- Ali šta je za njih kazna, koja je kazna primjerena za toliko izgubljenih nevinih života? Ne, za njih dovoljno dobra kazna ne postoji. Ostaviti ih u životu pa maker i u zatvoru, to je za njih nagrada, ili ih ubiti i to je takođe za njih nagrada jer njihov je život samo jedan i ne znači ništa prema hiljadama koje je taj jedan pobio. Ne, nema adekvatne kazne za mon- govci, ne možemo i nikada nećemo zaboraviti sve strahote koje su nanesene našem narodu od strane Srba tokom vjerskog, bratoubilačkog, građanskog rata 1992-1996. godine. Ta neizbrisiva bol, ta tuga za našim najmilijima koji su goloruki pobijeni nemajući šansu da se brane, tjera nas svaki dan da o tome pričamo, da cijeli svijet čuje o monstruoznim zločinima, da se čuje istina i samo istina, da se kazne zločinci. strume. Jedini način je da sve to uporno i svakodnevno ponavljamo, da se na taj način upozoravaju buduće genaracije da se ne ponovi sličan scenario. Ovakvi zločini se događaju širom naše planete,*Izrael, Bosna i Hercegovina, Ruanda, Irak, Sirija, Iran, Afganistan* i mnogi drugi, da ih sve ne nabrajam. Radi toga folklorna grupa “Bosanski biseri” iz Derbyja svake godine uzme učešće u obilježavanju “Dana genocida”, Holocaust Day*, koji se svake godine u svijetu obilježava 27.01., kako bi pokazali svijetu o stradanjima Bosanaca. Sve što se ne zabilježi, to se i zaboravi. Ajša Bjelobrvić je veoma dirljivo pročitala monolog o stradanjima u BiH, Ferid Kevrić je pripremio lijep slide šou*o Bosni, a članice folklorne grupe*, naše male begovice Sara Gopo, Emia Tutić, Adna Bjelobrvić, Amina Prcić, Sana Akram i Emina Hrnić* odigrale su dva kola i dobile veliki aplauz. Njihov koreograf Fahira Hasedžić im je sašila nove begovske nošnje, pa je i to dodatno poboljšalo sam kvalitet izvedbe. Pohvale su pljuštale na sve strane. To je bila još jedna motivacija za roditelje da dovedu djecu i učlane ih u folklornu sekciju, tako da se u stariju grupu učlanila i Amela Subašić iz Nottinghama, a u mlađu grupru od 5-8 god. starosti Alija i Amel Prcić, Deen i Kenan Gopo, Lejla Hrnić, Ðenita Salkić, Amina Tutić i Amina Zahirović. Kako vidimo, Derby ne treba da brine za budućnost folklora ni narednih nekoliko godina. Sve čestitke na lijepoj prezentaciji i svima koji su uzeli učešće u obilježavanju ovog za nas veoma važnog datuma. NEKA SE NIKADA NE ZABORAVI. Fahira Hasedžić Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske Musfafa Mujezinović prisustvovao je 27. januara 2014. godine, u gradu Derby na obilježavanju dana Holokausta, u organizaciji gradske uprave, udruženja građana Ukrajine, udruženja bosanskohercegovačkih građana pod nazivom “Bosnia & Herzegovina Centre”, koje tradicionalno učestvuje u organizaciji ovog događaja. Ambasador Mujezinović je prisustvovao i zajedničkoj multikonfesijskoj molitvi u maloj anglikanskoj kapelici, te simboličnim polaganjem kamenja za sve žrtve genocida u svijetu. Građani BiH su u prostorijama Udruženja priredili prigodan dramski program, a prisutnima su se obratili gradonačenlik Derbya Fa- reed Hussain, ambasador Mustafa Mujezinović, predstavnik Udruženja ukrajinskih građana, te predstavnici mimohodom do Kulturnog centra Grada Derbya. Specifičnost ovog obilježavanja bh. zajednice. Obilježavanje dana Holokausta nastavilo se svečanim multikonfesijskim programom u Katedrali, koji se sastojao od kršćanske, islamske i jevrejske vjerske službe, što je predstavljalo centralni dio programa, a završilo je kasno uveče je činjenica da se uz Holokaust obilježavaju i svi drugi genocidi počinjeni od početka 20. stoljeća u različitim zemljama svijeta, među njima i onaj u Srebrenici. Bosanski biseri-kvalitetan nastup AMBASADOR BOSNE I HERCEGOVINE U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE MUSTAFA MUJEZINOVIĆ PRISUSTVOVAO NA OBILJEŽAVANJU DANA HOLOKAUSTA U GRADU DERBY 18 Prenseno sa web stranice MVP BiH BiH dopunske škole London ZIMSKI PERIOD PROVEDEN U RADU medalju u umjetničkom klizanju. Jed- priredbom 29. marta 2014. godine, Januar i februar su u “Prvoj BiH dopunskoj školi London” protekli poprilično mirno, a uglavnom se radilo na realizaciji redovnog nastavnog plana i programa, te dodatnim ak- Vučko u Londonu tivnostima, među kojima se najviše ističe rad Hora odraslih, kojeg sačinjavaju naši članovi a vodi Farko Selman. Osmog februara radni dan posvetili smo 30-godišnjici održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a djeca su s ushićenjem prepričavala ono što su čula od svojih roditelja, djedova, nana i baka. Bili su impresionirani činjenicom da je Sarajevo 1984. godine bilo centar svijeta, te da su ljudi iz Velike Britanije, Torwill& Dean pobijedili i osvojili zlatnu na djevojčica je čak uspjela da nađe i suvenir na kojem se nalazi maskota čuvenog Vučka. Dvadeset prvog februara 2014. Čas sa početkom u 16.00 časova, na adresi: The Abbey Centre, 34 Great Smith Street, London, SW1P 3BU. Nadam se da ćemo uskoro imati više smo posvetili Danu maternjeg jezika i njegovoj važnosti. Djecu je zanimala priča o porijeklu našeg jezika, te sličnosti sa ostalim jezicima iz stroslavenske skupine. Trenutno smo počeli sa pripremama za obilježavanje 20-godišnjice postojanja naše škole u VB. Iako su se dvije decenije njenog postojanja desile još u novembru prošle godine, tek sada smo u mogućnosti da organizujemo proslavu i njen opstanak. Pored naših učenika, očekujemo da nam se na proslavi pridruže i naši bivši učenici, te hor i pjesnici iz Velike Britanije i inostranstva. Za sada možemo reći da će se dvadesetogodišnjica škole obilježiti detalja o ovom važnom događaju za našu zajednicu, te da će nam se pridružiti i naši čitaoci. Ovom prilikom želim da se gospođi Jasmini Turajlić, drugom sekretaru u Ambasadi BiH, u ime naše škole te BHCUK-a zahvalim na njenom dugogodišnjem doprinosu radu naše škole, te joj poželim sretan odlazak u mirovinu, te mnogo sreće u budućnosti. Svim čitaocima “Habera” ovom prilikom čestitam predstojeći Dan nezavisnosti BiH, a pripadnicama ljepšeg spola sretan Dan žena, te Dan majki. S. Jakupović BH. GRAĐANI U ŠTUTGARTU OBILJEŽILI MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA Tribinom o temi “Očuvanje maternjeg jezika kroz bosanske dopunske škole i druge aktivnosti” i promocijom Pravopisnog priručnika b/h/s jezika sa osnovama gramatike, koja je u petak održana u prostorijama IZ Štutgart, glavnom gradu Baden-Wirtemberga (SR Njemačka), građani BiH u ovom gradu obilježili su 21. februar - Međunarodni dan maternjeg jezika. O značaju maternjeg i matern- naroda koji žive u BiH, posebno među Aida Kršo. Tribina i promocija udžbenika jih jezika naroda koji žive u Bosni građanima BiH koji žive u dijaspori i Hercegovini i jezičkoj toleranciji, u Štutgartu govorili su konzul BiH u Štutgartu Dag Đumrukčić, prof. Hadžem Hajdarević, prof. Aida Kršo, Muhidin Čolić, dr. Ferid Kuglić i Haris Halilović, predsjednik Saveza bosanskih dopunskih škola. Posebnu pažnju u Štutgartu privukla je promocija Pravopisnog priručnika o kome su govorili gosti iz Sarajeva prof. Hadžem Hajdarević, prof. Aida Kršo i Muhidin Čolić. Organizator obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika u Štutgartu bio je Savez bosanskih Detalj sa promocije u Štutgartu dopunskih škola u SR Njemačkoj. U okviru obilježavanja Međunarodnog polaznicima bosanskih dopunskih večeras će biti održana i u dana maternjeg jezika, danas će o škola u Štutgartu govoriti profesor i Schwanisch Gmundu, a u nedjelju u važnosti njegovanja maternjih jezika književnik Hadžem Hajdarević i prof. Frankfurtu. 19 Bosanskohercegovačka dijaspora Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH: DIJASPORA POKUŠAVA BITI DOBAR PARTNER BH. VLASTIMA Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH) i dalje zastupa stav da je na nivou države potrebno formirati ministarstvo za dijasporu ili direkciju za dijasporu pri Vijeću ministara BiH, što bi doprinijelo kvalitetnijoj saradnji države i predstavnika bh. dijaspore. Predsjednik SSD-a BiH Zaim Pašić nim glasačima bez obzira na to koliko države BiH pokušali smo promijeniti stav naših političkih stranaka, ali to ocijenio je u razgovoru za Agenciju njih glasa”. "Ranije smo tražili da se olakšaju svi nije dalo veliki rezultat pri donošenju Fena da je ova saradnja generalno loša, uprkos činjenici da dijaspora zakonski preduslovi oko registracije zakona o popisu koji je udaljio naše pokušava biti dobar partner bh. naših građana u dijaspori kroz "pa- građane od mogućnosti da budu vlastima u zajedničkom rješavanju sivnu registraciju", kao što je i u BiH. popisani", kaže Pašić. Također, bilo bi dobro da se političari Naglašava da je Glavni odbor SSproblema. "Najbolje je da se u samoj organi- uključe u pitanja dijaspore i pokušaju DBiH tada pozvao sve građane koji zaciji države izmijene neke činjenice prezentovati svoje stranačke pro- imaju CIPS-ove dokumente da odu u vezi s ovim pitanjem, s obzirom grame, ako ih uopće imaju za dijas- u svoja mjesta prebivališta u BiH da bi bili popisani u skladu sa članom 2. na to da je bh. dijaspora jedna od poru", poručio je Pašić. najvećih u Evropi i da je najveći Potcrtava da je zasad najvažnija Zakona o popisu, što je, kaže, i donisaradnja s lokalnim nivoima vlasti u jelo rezultate. ulagač u BiH", naglašava Pašić. Podsjeća da je Savez tražio i pred- BiH, zatim povratnicima kojima treba "Također, tražili smo potvrdu da je lagao zakon o dijaspori koji nije do- omogućiti više projekta manjeg ula- u potpunosti implementirana odluka bio podršku za raspravu u državnom ganja u privredu te povezivanje kom- Ustavnog suda BiH o pitanju dvojnog parlamentu, a sadržavao je, ističe, panija sa zemljama trenutnog borav- državljanstva. SSDBiH je deset gosva rješenja za dugogodišnje zahtje- ka naših građana u svijetu. dina bio angažovan na ovom pitanju i Govoreći o radu SSDBiH u prošloj putem peticija kao i stalnim aktivnostive bh. dijaspore. "Naši političari, ne svi, nažalost, godini, Pašić ističe da je ovaj savez, ma da se bh. građani ne isključuju iz prime nas na razgovor i sve ostane pored tradicionalnih aktivnosti organ- državljanstva svoje domovine i u to na tom nivou. Također, u većini zem- iziranja svjetskog prvenstva u malom smo uspjeli", naglasio je Pašić. alja imamo problem s ambasadorima nogometu te sastanaka Glavnog Jedna od značajnih aktivnosti SSDkoji ne razumiju organizovane oblike odbora, bio uključen u nekoliko a u proteklom periodu bio je, navodi bh. dijaspore u tim zemljama i jed- važnih pitanja vezanih za status bh. Pašić, sastanak Glavnog odbora nostavno ignorišu tu činjenicu", tvrdi građana u dijaspori, kao što su u vezi Saveza u Bihaću na kojem su posa zakonima o državljanstvu i popisu Pašić. nudili saradnju lokalnim zajednicastanovništva. ma, a Savez je također bio i suorMišljenja je također da bh. političari "SSDBiH je veliki dio svojih aktivnos- ganizator privrednih konferencija u “već kasne kada je u pitanju saradnja s građanima u dijaspori i potencijal- ti posvetio ovim važnim pitanjima Mostaru i Prijedoru. i uz dopise i posjete institucijama Danska SASTANAK GLAVNOG ODBORA SSDBIH Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Danskoj od 21-23. marta u gradu Hobro biće domaćin sastanka Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Sastanak je veoma bitan jer na njemu će biti donesena odluka o održavanju narednog 7. kongresa bh. dijaspore. Infromaciju više potražili smo kod predsjednika SSDBIH Zaima Pašića: “Na prvom kongresu SSDBiH 2002. godine dogovoreno je da se članovi Svjetskog saveza svake dvije godine okupe u Bosni i Hercegovini i sumiraju svoju dvogodišnju aktivnost. Evo pred nama je 7. kongres SSD BiH. Glavna tema sastanka u Hobru je dogovor oko organizacije i izbor Sekretarijata SSDBiH za organizaciju Kongresa.Na ovom skupu će biti prisutan i gospodin Mitar Kovačević ispred Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, naših tradicionalnih pokrovitelja, tako da ćemo u direktnom kontaktu precizirati datum i mjesto održavanja narednog kongresa. Kako sada stvari stoje, kongres bi se trebao održati u zgradi Parlamen- ta Bosne i Hercegovine 7 -8. juna. Konkretne teme koje će se razmatrati na kongresu i okrugli stolovi koji će tim povodom biti održani, takođe će biti dogovoreni u Danskoj.” Zaim Pašić Osim kongresa, na dnevnom redu su i duge aktivnosti SSDBH: “Kao što vam je poznato, svake godine SSDBiH organizuje i Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu, ove godine naši članovi iz Ljubljane Društvo Ljiljan je domaćin i u Danskoj će se sumirati dosadašnja aktivnost oko ovog takmičenja koje će se održati 20 u Ljubljani od 22-24. maja. Takođe smo u pripremi Festivala folklora bh. građana izvan domovine u Bihaću, gdje će se predstaviti nekoliko društava iz Evrope kao i domaćini. Ova aktivnost je planirana u junu ove godine. Na sastanku GO u Hobru - Danska će se razgovarati i o saradnji SSD sa nekoliko humanitarnih organizacija kao što je Centar za djecu "Duga" iz Kulen Vakufa te pomoć finansiranju studenata iz BiH. Pošto je politika neizbježni dio života, SSDBiH se svojim saopštenjima već izjasnio oko trenutne političke situacije u zemlji, a na dnevnom redu će biti samo registracija glasača iz dijaspore i učešće SSDBiH u toj kampanji.” Poruka našim građanima u iseljeništvu: “Koristim priliku da pozovem sve bh. građane koji su izvan BiH da se pridruže organizovanim oblicima okupljanja naših građana diljem svijeta i tako doprinesemo boljem ostvarenju saradnje i pomoći našim sugrađanima u Bosni i Hercegovini.” Bosanskohercegovačka dijaspora SSDBIH - Bihać PRVI FOLKLORNI FESTIVAL BOSANSKOHERCEGOVAČKE DIJASPORE U GRADU NA UNI Folklorni festival dijaspore je veoma važan festival za cijelu dijasporu, a i za same naše građane BiH. Mladi imaju mogućnost da usavršavaju jezik, da upoznaju kulturne vrijednosti BiH. To je način da se dijaspora BiH okupi na jednom mjestu, da se razmijene iskustva, međusobno druže i upoznaju svoje korijene. Također i jedan od načina da se građani BiH informišu o radu i zalaganju dijaspore oko očuvanja tradicije BiH. Svjetski savez dijaspore BiH u suradnji sa općinom Bihać u tom gradu od 20. do 23. juna ove godine organizira Prvi folklorni festival na kojem će učešće uzeti folklorne grupe iz bosanskohercegovačke dijaspore. Koordinator projekta je član GO SSD BiH Dinka Hrustanović, inače šefica Folklornog društva DEM iz Kranja, koju smo pitali otkud ideja da se napravi festival dijaspore: - U SSD BH ideja za folklorni festival dijaspore postoji već duži niz godina. Na prošlogodišnjem sastanku čiji je domaćin bio grad Bihać napravljeni su i početni koraci jer napokon smo uspjeli dobiti grad u našoj lijepoj domovini koji je spreman da pomogne dijaspori da se održi prvi folklorni festival bosanskohercegovačke dijaspore. Grad Bihać se ponudio za domaćina tog velikog spektakla i otvorio je svoja vrata i srce dijaspori. Da bi očuvali svoju tradiciju, jezik, svoje korijene, od velike važnosti je da se međusobno povezujemo i da naši mladi upoznaju svoju domovinu kroz različite vidike, a ne samo odlaskom na godišnje odmore. Godine prolaze i rastu nova pokoljenja Sudski slučaj Andrićgrad koja nisu osjećajno povezana sa našom domovinom kao starije generacije. Polako dolazi do otuđenosti i hlađenja odnosa. Da bismo spriječili da naša djeca zaborave svoje kori- Dinka Hrustanović jene, od velike važnosti je da radimo na tome da se povezujemo sa svojom domovinom i njenim građanima. Folklorni festival je jedan od načina da se na jednom mjestu okupe mladi iz različitih dijelova dijaspore, da šire svoja obzorja i da se međusobno druže sa mladima iz BiH. Iz svega toga je nastala i ideja o organizovanju folklornog festivala dijaspore. Ko ima pravo učešća i koliko folklora se može prijaviti? - Pravo učešća na folklorni festival imaju sve folklorne grupe iz dijaspore Bosne i Hercegovine. Prednost imaju folklorne grupe koje su članice SSD BiH. Prijaviti se mogu i ostale autohtone grupe iz različitih država, koje će imati status gosta na folklornom festivalu dijaspore. Naši gosti će, također, biti dva folklorna društva iz BiH. Broj folklornih grupa nije određen, u ovisnosti od broja prijava će se odrediti i predstavljanje folklornih grupa. Predstavljanje će biti 21.06. i 22.06., a od broja prijavljenih ovisi da li će predstavljanje biti jedan ili dva dana. Ukoliko bude više od 14 folklornih grupa, bit će dva dana. Svaka grupa će se predstaviti sa dvije koreografije koje izviru iz tradicije BiH. Gostujuća društva se predstavljaju koreografijama iz područja države odakle dolaze. Šta je sve predviđeno programom i kakva su očekivanja od ovog festivala? - Program folklornog festivala imate u samom konkursu i on je koncipiran tako da omladini ne bude dosadno da uz nastupe, druženje, pjesmu i igru upoznaju i domovinu iz koje su potekli i sve njene ljepote. Folklorni festival dijaspore je veoma važan festival za cijelu dijasporu, a i za same naše građane BiH. Mladi imaju mogućnost da usavršavaju jezik, da upoznaju kulturne vrijednosti BiH. To je način da se dijaspora BiH okupi na jednom mjestu, da se razmijene iskustva, međusobno druže i upoznaju svoje korijene. Također i jedan od načina da se građani BiH informišu o radu i zalaganju dijaspore oko očuvanja tradicije BiH. Sa boljim međusobnim odnosima dolazi i do bolje saradnje i pomoći jedni drugima. Inače, predviđeno je da se folklorni festival održava svake godine u drugom gradu naše domovine. PO PRAVDU I DO STRAZBURA BHDINFODESK iz Birminghama prije godinu dana obavijestio je bosankohercegovačku javnost o otimačini bošnjačke zemlje u Višegradu na kojoj je napravljen Andrićgrad. Naime, građani Bosne i Hercegovine ali i regiona tada su upoznati sa informacijom da je famozni Kusturicin Andrićgrad, u sprezi sa vlastima RS, napravljen na otetoj bošnjačkoj zemlji, koja još po “papirima” pripada nasljednicima velikog višegradskog zemljoposjednika Pašana (Mustafe) Hadžića. Od tada Pašanov unuk Muhamed Pršeš sa ostalim nasljednicima pokušava doći do svoje zemlje. Naravno, odmah u startu se znalo da to neće biti nimalo lagan posao jer, kao što se moglo i pretpostaviti, otimači bošnjačke zemlje, opština Višegrad i vlada RS, upotrijebiće sva moguća sredstva da ozakone ovu “modernu hajdučiju”. Pred opštinskim sudom u Višegradu pokrenut je sudski postupak, a Muhameda Pršeša pitamo dokle je stigao njegov pravni tim Muhamed Pršeš predvođen adovkatom Esadom Hrvačićem: “Tužba naše familije protiv opštine Višegrad (Predmet utvrđivanje i uknjižba/ Broj: 91 0 P 21 026289 13 P) je itekako aktuelna, nastavak glavne rasprave zakazan je za 9. april 2014. godine na kojem će se čitati nalazi vještaka. Naime, u dosadašnjem toku postupka korištena su tri vještaka i, pretpostavljate, svi oni ovu otimačinu zemlje vide iz svoje perspektive. Nažalost, mi kao porodica ostavljeni smo da sami obavljamo ovaj “Sizifovski” posao da se sami borimo sa ovom nepravdom. Svjesni smo da pravdu zbog političkih uticaja vlasti RS najvjerovatnije nećemo naći u opštinskom sudu u Višegradu. Naravno, ići ćemo dalje sve do Strazbura, a iskreno se nadamo da nas neće zadesiti sudbina nane Fate Orlović i da će se ovaj predmet riješiti u našu korist i da će nam biti vraćena oteta zemlja.” Bosanskohercegovačka dijaspora Ljubljana: pripreme za XI. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu u punom jeku ZMAJČEKI DOMAĆINI ZMAJEVIMA Organizacijski odbor Društva Ljiljan je ja na zadnjem sastanku potvrdio i besplatan ulaz na sve utakmice prvenstva, što će doprinijeti još boljoj posjeti prvenstva. Slovenački glavni grad Ljubljana od 22. do 24. maja 2014. bit će domaćin XI svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu i tom prilikom ugostit će najbolje fudbalere bh. porijekla koji žive van granica domovine. Organizator šampionata je Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, pokrovitelj je Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine, a vrijedni domaćin mundijala je Društvo bosanskohercegovačkog i slovenskog prijateljstva LJILJAN – Ljubljana. ovogodišnji šampionat biti jedan od najvećih sportskih događaja bosanskohercegovačke dijaspore. U ovom trenutku rezervisana je sportska sala Kodeljevo za odigravanje prvenstva i zabavni dio programa na kojem će gostovati Nihad Fetić Hakala sa gostima. Obezbijeđena je Elvis Alukić Maskota Uveliko se radi na promociji šampionata, ozbezbijeđeni su i značajni medijski partneri, a javile su se i neke firme koje će biti sponzori takmičenja. Da li ste zadovoljni Organizacijski odbor Predsjenika organizacionog odbora Elvisa Alukića, ujedno i čelnika Društva Ljiljan, pitamo kako teku pripreme i šta učesnici, gosti i publika u sportskoj dvorani KodeljeOrganizacioni odbor-Ljubljana vo mogu očekivati tokom sampionata: »Nakon dugogodišnjeg učešća i sala za doček ekipa i žrjeb, koji će sportske ekipe Društva Ljiljan na se održati veče prije početka prvensvjetskim prvenstvima bh. dijaspore, stva. Za prijavljene ekipe iz Amerike ovaj put odlučili smo se da budemo i Kanade obezbijeđen je i smještaj, a za ostale gostujuće ekipe domaćini će obezbijediti smještaj po povoljnijim cijenama. Osiguran će biti i transfer za sve učesnike prvenstva. domaćini šampionata. Formirali smo organizacioni odbor, održali nekoliko sastanaka i očekujemo da će sve utakmice prvenstva, što će doprinijeti još boljoj posjeti prvenstva.« Tu će, naravno, biti uloženo i puno volenterskog rada od strane članova Društva Ljiljan i njihovih simpatizera. Kod same organizacije prvenstva sudjelovat će najmanje 50 volentera, koji će stalno biti prisutni na samom prvenstvu. Organizacijski odbor Društva Ljiljan je ja na zadnjem sastanku potvrdio i besplatan ulaz na 22 Nakon Linca u Austriji, trostrukog organizatora ovog eminentnog takmičenja, zatim Antverpena u Belgiji, Minhena u Njemačkoj, Birminghama u Velikoj Britaniji, Luksemburga, Velike Kladuše, Bielle u Italiji, Västeråsa u Švedskoj čast da bude domaćin jubilarnog XI šampionata pripala je našim zemljacima u Sloveniji, na čelu sa organizacijskim odborom prvenstva u sastavu: Elvis Alukić - predsjednik Društva Ljiljan, Šemsud Čehić – predsjednik sportske sekcije Društva Ljiljan, Ferid Avdić – potpredsjednik Društva Ljiljan, Šerif Botonjić – član sportske sekcije Društva Ljiljan, Amra Škrgić – članica Društva Ljiljan i koordinatorica projektnih aktivnosti Društva Ljiljan, Emil Maleškić – član Društva Ljiljan, Admir Baltić – tajnik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije i član Društva Ljiljan i Ale Botonjić – član društva, bivši dugogodišnji predsjednik Društva Ljiljan. dosadašnjim učinkom na tom polju? »Za promociju je izrađen plakat i logotip šampionata, sastavljen iz nogometne lopte i zmaja, koji ukazuje na moć, hrabrost i veličinu. Zmaj je i zaštitni znak grada Ljubljane, pronalazi se u značajnijim dokumentima i arhitekturi 19. vijeka, a legende ga s Ljubljanom povezuju već i u srednjem vijeku. Ove godine za razliku od prošlih, prvenstvo će imati i svoju maskotu »ZMAJ« koja će biti prisutna tokom cijelog prvenstva. Dvije maskote su već naručene i dobavljene iz Kine. Tehnička ekipa koja je zadužena kod same organizacije prvenstva trudi se i da svima obezbijedi mogućnost direktnog prenosa svih utakmica preko posebne internetne stranice koja će biti namijenjena svima onima koji neće tih dana moći doći u Ljubljanu, pa će tako imati mogućnost sve utakmice pratiti pre- Bosanskohercegovačka dijaspora ko interneta. Radio RSG iz Sarajeva je napravio džingl šampionta, medijski partneri Dnevni avaz, Fena, portal Isočna Bosna, Haber i TV studio 6, za sada medijski promovišu šampionat. Takođe koristimo mogućnosti Fejsbu- Inače, domaćini su sigurni da je XI svjetsko prvenstvo u futsalu izuzetna prilika da se Društvo Ljiljan prikaže u najboljem svjetlu, ali i da kompletna bosanskohercegovačka dijaspora I am unrest at sun-patch I like to walk at sun-patch, My soul is so warm there, I know she will come here, And we will go somewhere. I see her, she`s coming on the path, She is smiling, looking me, In my view is her face. I just wish this to see. I am looking at her, wind cools me, Sends to me tuft of her hair, She is hiding behind the trees, The shoes she took of feet, yes, there. She knows I live this play, My hands want to touch, catch her, She is looking me long, and calling me, Hide under trees, she is golden there. ka i preko nekoliko stranica redovno informišemo o našim aktivnostima. Osim toga, u ovom trenutku organizacijski odbor iz Ljubljane posebno je fokusiran na prikupljanje sponzorskih sredstava jer se za ovako veliki događaj očekuju i ogromni izdaci.» uživa u ovom velikom sportskom događaju. Svakako tome će doprinijeti i sponzori sa svojim učešćem, te svi oni koji će na bilo kakav način doprinijeti organizaciji ovog šampionata. 23 I am unrest, walking on the path, Her smile warms me, she`s running, I see her, she`s calling me, To see my face and how are so smiling. Idriz Saltagić (iz kolektivne zbirke pjesama “Sweet nothings”, published in Great Britain in 2011.) Bosanskohercegovačka dijaspora IN MEMORIAM Preminuo Omer Mićijević, Vicepredsjednik Matice BiH i član Glavnog Odbora SSDBiH Poštovani članovi Glavnog Odbora SSDBiH sa tugom u srcu želim da vas obavijestim u ime Glavnog Odbora Matice Bosne i Hercegovine da je u Petak, 17. Januara 2014 iznenada preminuo Omer Mićijević, Vicepredsjednik Matice BiH i član Glavnog Odbora SSDBiH. Posljednji ispraćaja održati će se 23. Januara 2014 u 14:00 sati na lokalnom mezarju/groblju u Affolternu, Zwillikerstrasse, 8910 Affoltern am Albis, Švajcarska. S poštovanjem, Hamdija Kocic, Predsjednik Matice BiH Bleicherweg 64a, 8002 Zuerich REAGOVANJE SSDBIH POVODOM DEMONSTRACIJA U DOMOVINI SSD BiH s pažnjom i zabrinutošću prati posljednja dešavanja u domovini i u potpunosti podržava opravdane zahtjeve građana u BiH koji se bore za svoja osnovna ljudska prava: pravo na zaposlenje, socijalno i zdravstveno osiguranje - egzistenciju, bezbjednost i perspektivnost mladih. Podržavamo i sve one koji dižu glas protiv neviđene pljačke javnih dobara u BiH i političkih predstavnika koji su se odrodili od naroda koga predstavljaju. Osuđujemo svaki oblik anarhije i zloupotrebe opravdanih zahtjeva naših sugrađana u domovini u političke svrhe. SSD BiH godinama ukazuje na maćehinski odnos državnih aparata u BiH prema građanima koje predstavlja. U svim normalnim zemljama vlast služi narodu, a ne samo sebi. Građani BiH zaslužuju bolji život, život dostojan čovjeka, evropsku persprektivu i to im je njihova vlast dužna obezbijediti, a ne da od naše predivne i prebogate zemlje prave privatne feude u kojima se većina ljudi pita kako preživjeti, a većina mladih - kako iz nje pobjeći! Saslušati zahtjeve građana VELIKA BRITANIJA PODRŽAVA PRAVO GRAĐANA BIH NA PROTESTE Direktor Ureda za proširenje Evropske unije i Zapadni Balkan Ministarstva vanjskih i komonvelt poslova Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Owen Jenkins, koji boravi u posjeti Sarajevu, izjavio da Velika Britanija podržava demokratsko pravo građana na protest i razumije njihove frustracije. - Naglasio sam političkim liderima potrebu da poslušaju zahtjeve koji su im upućeni, te da hitno preduzmu korake ka poboljšanju budućnosti ove zemlje i da ispune nastojanja da dođe do promjene - rekao je Jenkins. Dodao je da su ga demonstranti upoznali o potrebi za hitnim mjerama protiv korupcije, nezaposlenosti i nedostatka odgovornosti političkih lidera, te da su izrazili uvjerenje da taj stav dijele građani širom zemlje. - Nema opravdanja da se ovi događaji koriste kao izgovor za govore o podjeli ili za provociranje etničkih tenzija. Ovo je sada prilika za građane i lidere Bosne i Hercegovine da zajedno rade na stvarnoj promjeni i ostvare napredak na euroatlantskom putu ove zemlje - istakao je Jenkins. On se tokom boravka u BiH sastao 24 sa zamjenikom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom, ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem, šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim pred- stavnikom EU u BiH ambasadorom Peterom Sorensenom, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, te predstavnicima nevladinih organizacija, kao i predstavnicima Plenuma građana Sarajeva i Tuzle, saopćeno je iz britanske ambasade u Sarajevu. www.avaz.ba Bosanskohercegovačka dijaspora London GDJE JE MUSTAFA? Zovem se Marina, imam 50 godina, rođena sam i živjela do svoje 30. godine u Sarajevu. Moja kćerka je imala 4,5 godine kada je počeo rat. Muž i ja smo iz miješanog braka. Moj otac je Srbin, a majka Hrvatica, kod muža je obratno. 6. aprila 1992. počeo je rat u Sarajevu. Moj muž je odlučio da skloni našu kći iz grada kod ujaka Srbina dok ne jenjaju nemiri u Sarajevu. Otišli su vozom. Sreli smo se ponovo sljedeće godine u Londonu. Dva puta sam pokušala da dođem do njih iz opkoljenog Sarajeva, ali bezuspješno. Bespomoćna, počela sam volontirati u sarajevskoj bolnici "Koševo". Svaki dan sam išla na posao pod snajperoskom vatrom i granatama. Vidjela sam više mrtvih nego živih ljudi. Nakon dva mjeseca rata, desilo se najveće bombardovanje Sarajeva. Marina U bolnicu su donijeli malog Mustafu, kome je granata raznijela pola ruke i stopalo. Bilo mu je pet godina,odmah se vezao za mene i nije htio da spava dok mu ne bih ispričala "Alisu u zemlji čudesa". Njegovi roditelji su poginuli, mene je zvao Alisa i mnogo volio,a ja njega naprosto obožavala. Ostavila sam ga kad sam preko radio-veze doznala da je moja kćerka na sigurnom, sa tatom, u Engleskoj. Često mislim na Mustafu, sad mu je 25 godina. Sve godine u Engleskoj volontiram i prikupljam novac za djecu. Dva puta sam biciklala London- Brighton (za mongoloidnu djecu),prošle godine 100 km oko Londona (za "Našu djecu"- mostarsko sirotište). Redovno se odazivam svim dječijim apelima, podržavam organizacije za zbrinjavanje napuštene djece Sarajeva (Ljubica Ivezić) i Mostara (Our kids)... Bila sam pet puta u Sarajevu nakon rata, sita, živa i zdrava, ali nikada nisam potražila Mustafu; griža savjesti, sebičnost ili strah? POZIV ZA SLANJE SLIKE PODRŠKE BH IZ UK Molimo vas da nam pošaljete fotke podrške BH tokom protesta na FBK grupu Solidarnost sa BiH u UK/Solidarity with uprising in Bosnia h t t p s : / / w w w. f a c e b o o k . c o m / groups/818240708191809/ Dostavljamo par fotki * A CALL FOR IMAGES OF SOLIDARITY * Please send us your images showing support with the uprising in BosniaHerzegovina, by attaching your photo in the comment of this post! We will then forward them to Bosnian portals. You can send a snappy self-portrait, or a group photo. Make them as individual as you like. Creative ones, performative ones (you tube links), off-the-wall in-yourface ones etc etc are all welcome. If you need inspiration for text here are some suggestions we've come up with. SOLIDARITY WITH BOSNIA-HERZEGOVINA - WITH YOU IN DEMANDS FOR SOCIAL JUSTICE! SOLIDARITY WITH THE BRAVE PEOPLE OF BOSNIA - KEEP STRONG AGAINST NATIONALISM AND CORRUPTION! CITIZENS FOR A BETTER (NEW?) BOSNIA - WE ARE WITH YOU! PERSEVERE! UK RALLIES BEHIND BOSNIA'S PROTESTERS YOUR STRUGGLE IS OUR STRUGGLE BOSNIA FORWARD – WE SUPPORT YOUR BRAVE LEAP INTO A DEMOCRATIC FUTURE! 25 SUPPORT NEW BOSNIA FREE FROM DIVISIONS AND CORRUPTION! FREEDOM IS MY NATION – ONE BOSNIA! Edina Husanović Sheffield Humanitarne aktivnosti Guilford - Engleska NAIL NIJE SAM SA NJIM SU SABORCI NJEGOVOG RAHMETLI OCA BITKA ZA NAILA! je naslov novinskog teksta koji je privukao od onih sretnih koji se uspio izvući iz srebreničkog pakla, odmah je stupio pomoći jer njegovi bubrezi polako staju. Najvjerovatnije će biti potrebna Mujo Delić pažnju Muje Delića, predsjednika bosanskohercegovačke humanitarne Nail Malagić organizacije Bosnia Aid iz Guilforda u Engleskoj. Naime, u tekstu se govori o teško oboljelom 20-godišnjem Nailu Malagiću, momku koji je rođen tokom Broj računa Svi koji žele pomoći Nailu, svoje donacije mogu uplatiti na sljedeći račun: Iban code: BA391612000027986933 swift code: RZBABA2S Ime: Rizafeta Malagić, njena adresa je: Butilska 33 DO Sarajevo. Banka Raiffeisen Bank DD Bosna i Hercegovina i adresa banke: Zmaja od Bosne BB Sarajevo BiH. rata u okruženju Srebrenice, kome je potrebna transplantacija bubrega. S obzirom da je Mujo Delić bivši major armije Bosne i Hercegovine i jedan u akciju i ovdje na Ostrvu pokrenuo humanitarnu mašineriju kako bi pomogao mladom Nailu. Za naš list kaže: “Pa Nailov rahmetli amidža bio je Zlatni ljiljan i poginuo je 1993. godine i po njemu je mladi Nail dobio ime. Osim amidže, živote u Srebrenici dali su i Nailov otac Mujo i drugi amidža Vahidin, svi oni bili su moji saborci iz 28. divizije Armije Bosne i Hercegovine. Naravno da je to bio najveći razlog da pomognemo ovom bolesnom momku. Naime, ljekari u BiH su nažalost rekli da Nailu u BiH više ne mogu transplantacija. Ljekari su odlučili da Nailu potraže spas u jednoj turskoj klinici. Ovdje u Guilfordu pokrenuo sam akciju pomoći Nailu i za samo nekoliko dana skupio £550, takođe sam pozvao sve naše zemljake u Englekoj da u granicama svojih mogućnosti pomognu momku. Pored toga, pošto sam u redovnom kontaktu sa mojim saborcima iz 28. divizije koji sada žive širom svijeta, mnogi su se kao i ja uključili da pomognu sinu našeg poginulog saborca. Tako su sličnu humanitarnu akciju u svojim zemljama gdje žive pokrenuli, između ostalih, Samir Vilić u Australiji, Mujo Mehmedi u Njemačkoj, Ferid Mehmedović u Norveškoj, Sabahudin Salković Suco u Švicarskoj, Dudo Rizvanović i Almir Suljagić u Americi i Hajrudin Malagić u Austriji. HABER PRETPLATNI KUPON IME I PREZIME................................................................. ADRESA............................................................................. ........................................................................................... TEL ................................................................................... GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15 Ček naznačiti na: BH UK NETWORK Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu: BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD, BIRMINGHAM B11 2NE 26 Humanitarne aktivnosti London HUMANA AKCIJA ZA DJECU KLJUČA Inače, koristim o ovu priliku da pozovem sve Ključane, kao i sve ostale ljude dobre volje, da se priključe u ovoj maloj akciji za pomoć onima kojima je to najpotrebnije - NAŠOJ DJECI! Jasna Lemeš Filipović, Ključanka sa britanskom adresom, u ovdašnjim krugovima poznata je kao uspješna pjesnikinja, vrijedni medicinski radnik a od sada mnogi će je prepoznavati i po njenoj humanosti. Naime, Jasna je nedavno započela humanitarnu akciju pomoći ključkoj djeci, a o tome je za Haber rekla: “ U saradnji sa ključkim pedagogom Jasnom Zečević, naš sugrađanin Dževad Mistrić (trenutno nastanjen u Njemačkoj) je započeo humanitarnu akciju za prikupljanje novčane pomoći djeci iz ugroženih familija, kako bi se pokrili troškovi školskih užina (sendviča). Naime, nije rijedak slučaj da djeca u ključkim osnovnim školama zbog slabe ishrane i nemogućnosti kupovine užine u toku nastave padnu u nesvijest. Ovu humanitarnu akciju, uz pomoć Senke Zulić, smo proširili na Englesku, pridružio nam se i muzičar Sefer Haskić,te smo na nedavno Jasna Lemeš Filipović održanoj zabavi u Lonodnu usp- jeli skupiti £435. Velikodušno, od ulaznica, Sefer nam je donirao £100, dok je ostatak donacija gostiju zabave. Veliko hvala Seferu i gostima na velikodušnosti i ljubaznosti. Moja humanitarna misija nastaviće se na manifestaciji koja se povodom Prvog marta održava u Coventriju i tamo ću takođe skupljati sredstva za našu djecu iz Ključa. Inače, koristim ovu priliku da pozovem sve Ključane, kao i sve ostale ljude dobre volje, da nam se priključe u ovoj maloj akciji za pomoć onima kojima je to najpotrebnije - NAŠOJ DJECI! Zavisno od uspjeha humanitarne akcije, jedan dio novčane pomoći bi bio uplaćen i za pomoć grupi djece sa posebnim potrebama, koja djeluje u opštini Ključ, i čije druženje jednom sedmično ovisi od donacija. Svi zainteresovani za uključenje u ovu akciju se mogu javiti na 0044 (0) 7905532086. Unaprijed hvala.” ALADIN BAŠIĆ SE OSJEĆA DOBRO SA NOVIM SRCEM Aladin je bio učenik Elektrotehničke škole u Prijedoru. Nema majku, oca, brata ni sestru, a od smrti roditelja o njemu brinu njegove tetke. trgovca. Zahvalan je svima koji su PRIJEDOR - Prijedorčanin Aladin pomogli njegovo liječenje, a i on sam Akciju za pomoć Aladinu Bašiću iz Bašić /18/, koji je prije 15 mjeseci sada pomaže liječenje druge djece. prijedorskog naselja Donja Puharska dobio novo srce u Univerzitetskoj pokrenuli su krajem 2011. klinici u Beču, prvi put je došao u mještani ovog naselja Alma svoj rodni grad nakon uspješnog Semanić i Mirsad Sarajlić, a oporavka u Austriji, rekla je Alma brojni pojedinci, udruženja, Semanić iz Prijedora, inicijator organizacije iz Prijedora, humanitarne akcije "Pomozite BiH, Njemačke, Austrije, Aladinu Bašiću - budite i Vi dio Švedske i drugih država njegovog novog srca". darovali su više od 200.000 "Aladin se osjeća odlično. U KM. Kliničkom centru Banjaluka, Aladin je bio učenik gdje je proveo godinu dana prije Elektrotehničke škole u Pritransplantacije srca, želi da posjedoru. Nema majku, oca, jeti doktora Borisa Goronju koji brata ni sestru, a od smrti je pomogao njegov odlazak u roditelja o njemu brinu njeBeč, pedijatra kardiologa Darigove tetke. ja Đukića, pedijatra Stojislava Aladin je peti pacijent Pomoć za Aladina skupljana je i u Engleskoj Konjevića i kompletno osoblje banjalučkog Kliničkog cenpedijatrije koje ga je njegovalo i više tra kojem je urađena transplantacija puta život spasavalo", rekla je Srni "Aladin kaže da on samo nosi to novo srca u Beču. Semanićeva. srce, a da ono pripada svima koji su Klinički centar Banjaluka od 2008. Aladin ima pravo na boravak u Aus- mu pomogli da ga dobije. Za liječenje godine ima uspješnu saradnju sa triji do novembra ove godine i nada dječaka Arnela K. iz Novog Grada Univerzitetskom klinikom u Beču se da će tad moći produžiti vizu. Sav- darovaće 5.000 evra, a za liječenje odlaskom kardiologa Borisa Goronje ladao je njemački jezik i po povratku djevojke Selme Dž. iz Prijedora u ovu ustanovu na edukaciju. u Beč školovaće se za promotera i 2.000 evra", dodala je Semanićeva. Srna 27 Pisana riječ Publicista Nihad Filipović – Ključ - Engleska "BOSNA U SRCU-DUG PREMA ISTINI" - KNJIGA KOJA PRODIRE U SRŽ I POSLJEDICE RATA U DOMOVINI Nihad Filipović, bivši logoraš iz Manjače, publicist, pravnik iz Ključa, jedan od najzaslužnijih za osnivanje Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, sa trenutnom adresom u Engleskoj, ovih dana izdao je knjigu "Bosna u srcu-dug prema istini". Naravno, nakon upućenih čestitki, Nihada smo zamolili za informaciju više o ovoj knjigi koja prodire u srž i ziju ispravljanja "krive Drine". Korijen zla koji dovodi do periodičnih klanja u Bosni i u bošnjačkom-srpskohrvatskom i crnogorskom regionu isuviše je dubok, a da bi se iščupao sitnim sjeckanjem i ukazivanjem na površinski korov. Ipak, nađu li se makar neki među mladim pa razumiju osnovnu poruku ove knjige, kako je filigrantsko dobro u ljudima krhko, a vu, dobrosusjedstvu i komšiluku vodi do potiranja i negacija i same mogućnosti života u razlikama...” Javnost u Ključu zna ko je Omer Filipović, ovo je šansa da kompletna bh. javnost sazna mnogo više o njemu. Inače, u knjizi dominira sudbina Omera Filipovića i njegovih savremnika sa druge strane barikade, nešto slično po uzor na Nihad Filipović BOSNA U SRCU Dug prema istini Ključ - Birmingham, 2014. Ključ - Birmingham, 2014. Nihad Filipović posljedice rata u domovini: “Ovaj zapis je posvećen uspomeni na rahmetli Omera Filipovića, prema mom uvjerenju, jednog od istinskih heroja bosanskog otpora u domovinskom ratu 1992.-1995. Istovremeno, knjigu posvećujem i svima palim, a malo ili nikako poznatim herojima i svim logorašima u domovinskom ratu 1992.-1995., ubijenim, preživjelim ili nakon rata prije vremena preminulim, zbog preživljene traume i tjelesnih povreda nanesenim im u logorima. Ali, iznad svega, ovaj zapis i ova knjiga je na pouku, oprez i opomenu mladim ljudima. Dolaze nove generacije koje ne samo da ne pamte rat, nego su imali sreću da se rode nakon završetka bratoubilačkog rata 1992.-1995., a nesreću da im je taj rat u naslijeđe ostavio podijeljene škole i školske programe, pocijepanu domovinu, parcijalne istine; jednom riječju rašomon "istina" i laži gdje je teško razlučiti žito od kukolja. Ovaj tekst nema preten- zlo otporno na dobro, kao korov na plemenitu travku i kako samo mali ko- ZLOČIN I KAZNU: “Mnogo je onih koji su svjesno na oltaru domovine IZ RECENZIJE Iako se Filipović u prvom i drugom dijelu svoje knjige bavi memoaristikom i razvijanjem osobnog prisjećanja, viđenja i doživljaja zbivanja koja opisuje (što je uvjek klizav teren subjektivnog, pristrasnog, navijačkog.), njegova misao poštuje logičke aksiome i imperativ usaglašenosti sa empirijom. Pri tome, nije ta misao tek refleksija i nadgradnja haotične zbilje, nego Filipović aktivno ide za promjenom stanja. U ovom smislu naročito je indikativan u trećem dijelu knjige, njegov završni komentar na oslobađajuću presudu Suda BiH dvojici Ključana koji se suđeni po optužnici Tužilaštva BiH za zločine počinjene na administrativnom području općine Ključ tokom rata 1992.-1995. Briljantnom analizom sudskog postupka u predmetu Kondić i ostali, Filipović, na ovome izdvojenom primjeru, ukazuje na dubinske razloge paralize krivičnog procesuiranja ratnih zločina u BiH općenito: nepostojanje političkog (društvenog) konsensusa o ključnim društvenim pitanjima prošlosti, reflektira se u konfuznoj stvarnosti i projekciji depresivne budućnosti; pravna nauka (pretežno) i materijalno-pravna nadgradnja, dio su haotičnog bh. političkog stanja, a procesno pravo, što mu je i zadaća, samo servisira materijalno pravo. Prauzrok ovakvog stanja treba tražiti u odstupanju od politike bh. historijskog ustavno-pravnog kontinuiteta te adoptiranju i sa strane nacionalističkih elita naturanju politike dogovora naroda umjesto politike građanskog ugovora. rak od dobrog u kumstvu, prijateljst- položili svoje živote. Za neke se zna, 28 mr. Anes Cerić Pisana riječ za mnoge ne zna ili samo malo zna. Omer Filipović je jedan od takvih, čovjek koji je bio potpuno svjestan situacije u kojoj se nalazi, okolnosti kojima je podvrgnut, zašto je to tako, kuda ga njegov otpor, njegovo odbijanje suradnje sa silama mraka može odvesti, pa ipak nije odstupio ni za pedalj; zvuči patetično, ali je istinito: svjesno je žrtvovao sebe, da ne bi iskompromitirao ideju bosanskog otpora. On je, inače, mučki ubijen u logoru Manjača. Drugi dio knjige je kratak osvrt na koncentracioni logor "Manjača" i na neke od glavnih protogonista zločinačkog načina na koji je vođen taj logor, a u trećem dijelu se bavimo slučajem Vinka Kondića. Omerov prijatelj iz djetinjstva, Kondić je čovjeka koji je presudno uticao na razvoj događaja pred rat u opštini Ključ. Te dvije političke putanje i te dvije sudbine koje su ih pratile, ona Omera Filipovića i njoj suprotstavljena Vinka Kondića, u mnogom smislu su metafora, tipična slika stanja i odnosa u vremenu u kojemu je pripreman rat. Inače, ovaj treći dio knjige je faktografska bilješka. U tome, završnom dijelu knjige, pratimo sudbinu Kondića od momenta njegovog hapšenja, preko spajanja sudskog postupka protiv njega, sa onim koji je pokrenut protiv još dvojice Ključana, Mirka Adamovića i Boška Lukića, a koji su se dovodili u vezu sa politikom zločina i masovnim ubistvima civila u ključkoj opštini, u mjestima Prhovo, Velagići i Biljani, pa sve do obustave sudskog postupka protiv Kondića, iz zdravstvenih razloga, odnosno oslobađajuće prvostepene presude za Adamovića i Lukića; cijeli taj tok pratimo faktografski, crno na bijelo, tj. prenoseći agencijska saopćenja.” Ovo štivo Nihada Filipovića siguno neće ostaviti ravnodusnim nijednog zainteresiranog čitaoca jer iz naprijed rečenog jasno je da je u prvom i drugom dijelu knjige riječ o sjećanju svjedoka vremena, dok je treći dio, u kojem se izvorno prenose agencijska saopćenja i prati tok sudskog postupka protiv trojice Ključana optuženih za ratne zločine, dokumentarna građa, ram za mogući dio slike jednog vremena i ljudi u tom vremenu. Inače, promocija knjige "Bosna u srcu - dug prema istini" zakazana je za 1. mart u sali kulturno-obrazovnog Centra u Ključu. "OUTDOOR ENTHUSIAST": SARAJEVO JE BURAN ALI PREKRASAN 'BRAK' ISTOKA I ZAPADA Poznati britanski magazin "Outdoor Enthusiast" donosi na svojoj naslovnici priču o Bosni i Hercegovini kao mjestu koje je vrijedno posjetiti, a posebno za ljubitelje planirarenja i izleta dok Sarajevo opisuje kao "buran ali prekrasan brak", javlja Anadolu Agency (AA). "Kada smo prvi put izašli na ulice Sarajeva vidjeli smo mlade ljude, lijepo obučene, i nemoguće je kazati ko je od njih Hrvat, Srbin ili Bošnjak. Sarajevo je baš kao jedan buran ali prekrasan i inspirativan brak", piše ovaj magazin. Dodaje se da je Bosna i Hercegovina, a posebno njen glavni grad, kombinacija istočne i zapadne kulture i dva životna pravca dvije strane svijeta. "To je mjesto gdje se susreću Istok i Zapad. To se najbolje može vidjeti ako se osvrnete oko sebe i ugledate zgrade koje su izgrađene za vrijeme Osmanskog carstva kao i zgrade izgrađene za vrijeme Austro-ugarske vladavine", navodi se u tekstu britanskog magazina. Naglašava se kako BiH ima jedinstvenu ljepotu prirode koja je očuvana uprkos ratnim dešavanjima 1990-tih godina. Dodaje se također kako je dobra i nezaboravna zabava zagarantovana tokom posjete BiH. "BiH će vam na svakom koraju pružiti poseban doživljaj, planinarenje, rafting na rijekama, planinski biciklizam, i sve to u prekrasnim antičkim šumama, i uz prekrasnu hranu. Avantura u BiH je zagarantovana", navodi autor teksta Andrew Mazibrada koji kazuje kako je tokom svoje posjete BiH obišao Bjelašnicu, Maglić, Sutjesku, i mnoga druga mjesta, koja su ga naprosto zadivila svojom jedinstvenošću. Prema njegovom mišljenju, putovanje kroz BiH je veliko iskustvo za svakog stranca napominjući kako se većina ponovo vrati kako bi vidjeli ljepote BiH. "BiH je mjesto koje će vam pružiti poseban doživljaj i gdje možete naučiti kako se nositi sa promjenljivim vremenom, kako prebroditi stresna putovanja i planinarenja i Njega je najviše impresioniralo malo bosansko tradicionalno selo Lukomir u kojem je, kako kaže, osjetio istinsku toplinu i gostoprimstvo. "Posjetili smo jedno pravo nomadsko selo zvano Lukomir, koje se nalazi na 1496 metara nadmorske visine. Kada smo prolazeći između drveća pristigli u selo bili smo dočekani od strane tamošnjih mještana. Oni su nam odmah ponudili uštipke, prženo tijesto, koje je tako ukusno, i tek je izišlo iz pećnice. Uputili smo se prema Umoljanima razgovarajući kako bi vlada mogla više da učini za stanovnike Lukomira", ocjenjuje autor teksta. 29 kako misliti bistro. To je jedno od mjesta gdje se čovjek poželi vratiti ponovo", naglašava autor teksta. Outdoor Enthusiast je britanski magazin koji izlazi četiri puta godišnje a bavi se temama poput turizma, planinarenja, raftinga, biciklizma i ekstremnih sportova. Kako pomoći sebi POŽELJNA ISHRANA ZA DJEČIJI UZRAST Djeci je potrebna zdrava ishrana koja će im pružiti najbolji mogući početak života i obezbijediti dug i zdrav život Loše navike u ishrani, prevelike količine brze hrane i slatkiša mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema djeteta, kao što su gojaznost, srčana oboljenja, oslabljena koštana struktura, pa čak i sklonost ka malignim oboljenjima u kasnijem životu. Djetetu treba obezbijediti zdravu ishranu od samog početka, pa možete biti prilično sigurni da će kasnije, kada poraste nastaviti sa zdravim navikama. Čvrstu hranu uključujemo bebama sa punih šest mjeseci, a to je korijensko povrće; mrkva, krompir, keleraba, pošto je ovo povrće mekano i lako se priprema kao pire. Prvo voće uključuje jabuke, kruške, banane. Sa odrastanjm djeteta jelovnik postaje raznovrsniji, po mogućnosti malo mesa, više žitarica i mnogo voća i povrća. Za pravilnu ishranu djece neophodno je da su na svakodnevnom jelovniku: žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, meso ili riba, kao i voće i povrće. Posljedice nepravilne ishrane kod djece uočavaju se tek nako nekoliko godina, kada ih je teško ispraviti. U ishranu djece neophodno je uvrstiti bjelančevine životinjskog porijekla, koje se nalaze u mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, pa je zbog toga važno da djeca konzumiraju mladi sir, nemasno meso, a dva puta sedmično ribu. Unošenje bjelančevina, vitamina i mineralnih materija mora biti zadovoljavajuće. Posebno je važno naglasiti da bi djeca dnevno trebala jesti oko 300 do 400 gr svježeg ili barenog povrća, kao i oko 600 gr svježeg sezonskog ili južnog voća. ZAŠTO DJECI TREBA USKRATITI SLATKIŠE? Stetne navike prejedanja koje su sve češće kod djece, direktna su posljedica slabijeg kretanja i prevelikog unosa slatkiša, što izaziva niz metaboličkih poremećaja. Iako se u sistemu za varenje slatkiši pretvaraju u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo, djeca koja naviknu organizam na ovu vrstu šećera jedino novim unosom mogu popraviti raspoloženje. Posebno je velika opasnost to što redovno konzumiranje namirnica bogatih šećerima može dovesti do pojave gojaznosti, šećerne bolesti tip 2 i kardiovaskularnih bolesti. Ako svemu dodamo da se djeca nedovoljno kreću i da se višak hranom unesene energije taloži u potkožnom masnom tkivu, opasne komplikacije su moguće. U danima kada se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti treba isključiti jela pripremljena prženjem, pečenjem i pohovana. Roditelji trebaju imati na umu da slatkiši: - Daju obilje energije, siromašni su vitaminima, mineralim i antioksidansima. - Iz ishrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi, - Utječu na promjenu raspoloženja - Imaju visok glikemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice, - Štete zubima i kostima, - Nepovoljno utječu na crijevnu floru. Kakvo povrće djeca vole jesti Holandski naučnici imaju savjet za roditelje, na osnovu istraživanja pokazalo se da kuhano povrće zadžava svoju originalnu boju, okus i hrskavost. Poštovani roditelji, kada budete djecu od 6 mjeseci počeli navikavati na raznolikost prirodnih ukusa hrane, morate se naoružati strpljenjem, pa nećete doći u situaciju da vam djeca sa 2-3 godine odbijaju zdravu hranu,a traže brzu hranu i slatkiše. dr. Zdenka Besara -pedijatar- Sadrži dovoljno kalija PET PROBLEMA KOJE BANANA RJEŠAVA BOLJE OD TABLETA na krvni pritisak. Zbog toga je važno tijelo opskrbiti s velikom količinom kalija koju sadrže banane. Svako jutro preporuča se pojesti jedna banana koja će tlak održavati na dozvoljenoj granici idealnog. Nadutost i zatvor Banane sadrže pektin koji ubrzava probavu te potiče izbacivanje toksina i teških metala iz tijela. Osim toga njihovo djelovanje je probiotsko i stimulirajuće na rad crijeva. Svi ovi faktori potiču rad probave i smanjuju nadutost, dok vlakna iz mekanog ploda razbuđuju crijeva. PMS Banane obiluju vitaminom B6 koji povoljno utječe na razinu glukoze u krvi, a dokazano je kako moćnik iz B skupine kod PMS-a uspješno reducira problem bolnih i napetih grudi, promjene raspoloženja i nakupljanja vode u tijelu. Stres Nazivaju ga bolešću modernog doba jer neprestano ostavlja velike posljedice na naše zdravlje, stres ubrzava metabolizam pri čemu pada nivo kalija u organizmu. Ravnotežu je moguće uspostaviti pomoću jedne banane koja u sebi sadrži dovoljno kalija koji će pomoći u normaliziranju otkucaja srca, slanju kisika u mozak i reguliranju optimalne količine vode u tijelu. Krvni pritisak Poznato je kako velik unos natrija, a mali unos kalija ima negativan utjecaj 30 Depresija Sastojak banane je triotofan, aminoliselina koja pospješuje otpuštanje serotonina, poznatog kao hormona sreće. Naime samo jedna banana je dovoljna da razina serotonina skoči, nakon čega nastaje osjećaj smirenosti i zadovoljstva. Moj stav BUNT OBESPRAVLJENIH Počev od 7. februara građani BiH, a najvećim dijelom u Federaciji BiH, su na ulicama. Izašli su na ulicu da iskažu svoj bunt protiv političke oligarhije koja im je napravila život nemogućim, život obespravljenih. Počelo je u Tuzli, pa se proširilo na politiku kako bi u njoj našli utočište i podržava i ne prihvata, ali nažalost to čitavu Federaciju. skrovište, kako bi postali nedodirljivi je bio izliv bijesa, gnjeva obespravIzražavaju svoj bunt i svoje nezado- i kako bi kroz političke i državne in- ljene mase. voljstvo protiv siromaštva, korupcije, stitucije mogli zaštiti svoje interese. Bilo je i prije demostracija, sjetite se nepotizma, protiv loše urađene pri- Demokratija u BiH ne može ući ni izliva bunta poljoprivrednika, koji su vatizacije, protiv zatvaranja mnogih na mala vrata, sve je podređeno danima živjeli ispod razapetih šatora preduzeća, protiv loše vlasti na svim šestočlanom savezu političkih partija ispred bh. institucija, ali se na njih nivoima i protiv njihovih dubokih ili bolje reći šestočlanim političkim li- niko nije osvrtao, pa boraca i drugih džepova. derima. i sve se samo završavalo na pustim Probudila se građanska svijest izaz- Oni se zaklinju u procese koje vodi ka obećanjima. vana socijalnim nezadovoljstvom. napretku ove napaćene, obezglav- Novine su pisale i pišu o demostraciNezadovoljstvo koje se u njima sku- ljene, opljačkane države. jama onako kako odgovara pojedinim pljalo zadnjih 20-tak godina, a koje Bez učešća šire javnosti oni grabe strujama koje ih finasiraju. su im stvorile političke elite koje su velikim i grubim koracima, a sve pod Isticali su da je pronađena droga ih napravile siromašnim i građanima plaštom demokratije. među demostrantima, pisali o etveć ne znam kog reda. Ekonomija Bosne i Hercegovine grca u mnogim problemima. Zaduženost premašuje 10 milijardi dolara, kreditni rejting stalno pada i na niskom je nivou, stopa nezaposlenosti je iznad evropskog, pad priliva stranih investicija dostigao je 50 posto, preko 60.000 firmi je sa blokiranim računima i BiH ima najlošiji privredni ambijent u Evropi. 50 posto stanovništva živi na granici egzistencije, a čak 20 posto njih i ispod crvene granice siromaštva. Zbog nesprovođenja sudske odluke iz Strazbura u slučaju Sejdić-Finci Bosna i Hercegovina je izgubila 45 miliona eura iz fondova Pretpristupne pomoći (IPA) za 2013. godinu, a isto Pošto Bosna i Hercegovina često nonacionalnim manipulacijama i tako i četiri regionalna projekta teška puni mnoge svjetske novine i mnogi stranačkim politiziranjima, o nasilnim skoro pet miliona eura neće biti odo- se bave donacijama koje su dodi- demonstracijama, sve u cilju da se brena. jeljene BiH i gdje su one isparile. ovim demostracijama da druga konoI za to niko ne odgovara, ta pomoć Tako na primjer Chris Hedges u New tacija. nije bila namijenjena političarima, već York Timesu je objavio da su bh. lideri Koliko su vlasti licemjerne kad BiH i njenim građanima! pronevjerili astronomski iznos od mili- kažu da zahtjeve građana ocjenjuje Postavlja se pitanje: ,,Da li postoji im- jardu dolara. opravdanima, a ti isti zahtjevi su upalo demokratije ili postoji strankokrati- BiH je poslije rata primila više donacija ereni protiv te iste vlasti. ja, partiokratija u BiH?“ neko je Njemačka dobila Maršalovim Demonstracije se nastavljaju i neka, Tačnije, u BiH vlada strankokratija i to planom nakon Drugog svjetskog rata. tako i treba. Neka budu uporni i da ona najružnija. Iako su formirane mnoge komisije one traju sve do izbora i nek ne osOna je nesposobna, korumpirana i da tačno utvrde taj iznosi i gdje su tave prostora da ih šestočlana parpovezana s kriminalom. utrošena ta sredstva, to nikad nije tokratija izmanipuliše. Neka budu Ona je produkt rata i poslijeratne poli- urađeno. uporni u svojim zahtjevima sve do tike. Ona je u procesu tranzicije imala Prema nedavno objavljenim podaci- njihovih ostvarenja. zadatak da demokratizuje zemlju. ma, 85 osoba u vlasništvu ima devet Dobro bi bilo da se demonstracije A šta su uradili, prvo su nam uveli milijardi dolara. omasove, da uz njih budu i drugi, rat, a drugo, u poslijeratnom periodu Dok mnogi visoki državnici uživaju uz studente i njihovi profesori i sva umjesto demokratije uspjeli su da u svojim vilama na Poljinama u Sa- ona intelegencija koja je dosad više unište sve privredne grane, da unište rajevu, dolini Radobolje u Mostaru pričala, a manje radila. privredne gigante iz tzv. totalitarnog i Laktašima, dotle pojedini građani Mi svi trebamo da budemo uz obesistema. nastoje da nešto nađu u kontejneri- spravljene građane i da podrižimo Stvorena je vladajuća oligarhija sas- ma i javnim kuhinjama. njihove zahtjeve. tavljena od ratnih i poratnih profitera, Evo ovakve i slične stvari dovele su Kudikamo bi bilo bolje da se ovaj tajkuna, uzurpatora državne imovine do nezadovoljstva ovih obesprav- socijalni bunt proširio i prihvatio na i poslovnih prostora. ljenika. cjelokupnoj teritoriji BiH jer je sociProsto rečeno ta oligarhija je sastav- Nije to nikakav državni udar, nije to jalno stanje svuda isto, bez ikakvog ljena od korumpiranih kadrova i veza nikakav akt terorizma uperen protiv pretjerivanja i političkog manipulisansa organizovanim kriminalom. države. ja! Mnogi današnji političari ušli su u Jeste, bilo je vandalizma koji niko ne Faruk Tičić 31 Moj stav SIRIJA – ŠTA SE DEŠAVA TAMO Neki smatraju to građanskim ratom; neki misle da je to religijski sukob, dok ima i onih koji vjeruju da je to rat u ime nekog drugog a dešava se na sirijskom teritoriju i kojem je, nažalost, izložen nedužni sirijski narod. Međutim, istina je da je ono što se tamo zbiva najveća tragedija poslije Drugog svjetskog rata. Vjeruje se da je preko 200.000 umrlih ili poginulih; preko 300.000 onih koji su po zatvorima i oko 10 miliona raseljenih i izbjeglih lica unutar i van Sirije; od toga, prema UN podacima, više od četiri miliona su ugrožena djeca. Zna se da to nije konačan broj i zvanično tačan broj se ne zna i možda se nikad neće ni saznati. A zašto je došlo do ovog sukoba? Dosta negativnih promjena se de- silo kad je otac sadašnjeg sirijskog predsjednika, Hafez Asad, preuzeo Dr. Murhaf Gakenyi vlast sedamdesetih godina državnim Zagreb: Pogled na rat u Sriji KOME TREBA RAT Živjeli smo u slobodi i zadovoljstvu, a nakon toga smo promijenili tokove takvog življenja i htjeli smo da budemo raseljeni, pa nam se to i dogodilo. Danas kad više ne možemo nazad, demonstriramo protiv demokrata koji su narod doveli do ruba gladi i siromaštva, ako je to cijena demokracije, onda to nije demokracija... A sami smo vidjeli što znači sukobiti se na bilo kakvoj a kamoli na vjerskog osnovi. Do jučer smo svi živjeli jedni pored drugih i to je bilo s vremena na vrijeme i kroz stoljeća, ali nam vrag, đavo, šejtan ili ne znam tko već nije dao mira i tražili smo kruha nad pogačom i sad imamo traženo. Daleko su veći interesi izvan nas nego unutar nas, koji su sve to učinili, a ljigavci koji su nas predvodili su to prihvatili odnosno prihvaćali i prihvatili, a mi smo im to glasovima omogućavali... kud ćeš gore od toga i nakon toga nismo došli pameti i dalje se busamo u prsa kako smo bili na pravom putu kad smo mijenjali dosegnuti način života na neprirodan način i otišli smo u nepotreban rat koji nikom nikad nije donio dobra, pa ni Siriji... Međutim, dok god u Siriji ne shvate da je rat krivi sokak, dotle neće prestati sukob i ubijanje pa i nevinih ljudi i djece, što je najveća tragedija. Ali teško je naći sad, a i prije sukoba i ne samo u Siriji kritičnu masu koja može ljudima objasniti da su u krivom kad ratom rješavaju stvar. Koliko je ljudi iz BiH otišlo i glavu izgubilo u Siriji a da uopće ne znaju za koga su to učinili. Tragedija će trajati sve dok se ljudi ne otrijezne i dok ne shvate da ubijanjem ne mogu riješiti razlike, već naprotiv, ali do tada treba puno vremena. Sa ove distance govoriti tko je u pravu a tko u krivu, teško je... Možemo se samo prikloniti onim koji više napišu i uvjere da su u pravu...a stvarna situacija nikad neće biti znana, kako to nije ni kod nas i kako vrijeme odmiče to se sve više potvrđuje kao i činjenica da nam sve ovo nije trebalo i da je rezultat samo nekih usijanih glava koje nisu mogle shvati da se promjene mogu dogoditi i razumom i mozgom, a ne silom i inatom. Pa i ove najnovije koje se događaju u BiH moraju imati u osnovi bazu koja neće dozvoliti da se nasilje standardizira i da postane način rješavanja problema. Naime, svi dijagnosticiraju, ali kad treba preuzeti odgovornost i ponuditi rješenje, e onda je to teško, a i onaj tko ponudi izlaz biva otjeran, jer onaj tko izlaz traži a ne nudi nije u stanju prihvatiti da postoji netko tko ima izlaz i da može biti pametniji od mene i da mu ja trebam vjerovati i da ga trebam slijediti. A zašto bih ja to radio, e tu je problem, jer tko je on da bude pametniji od mene i da može a da ja ne mogu i slično. To je tragedija,jer kako reče Nikola Tesla, nije meni žao što su ukrali moje ideje, već što nemaju svojih. Eto to se može primijeniti i na našu stvarnost. No o tom po tom, ali je tragedija da će Sirijci još dugo patiti i ratovati i na kraju zaključiti da je to sve bilo samo zbog nečijih interesa i hirova, a čijih, e to najvjerojatnije nikad neće saznati, već samo mogu nazirati. Hamdija Malić 32 udarom eliminišući svoje neprijatelje, a one koji su ga podržavali postavljajući na značajne položaje. Mijenjao je status kako njemu odgovara i svoje predsjednikovanje učinio doživotnim, dajući sebi za pravo da ima odriješene ruke i da radi šta je htio i kako je želio. Uveo je vanredno stanje poslije dolaska na vlast i planirano eliminisao svoje protivnike, a progredirao svoju religijsku grupu (sektu) koji se zovu aluini (Nserija). Njih i članove svoje familije je postavljao na značajna mjesta i položaje. Inače, u Siriji živi oko 23 miliona stanovništva; od toga oko 70% su muslimani suniti, 10% muslimani alauini, oko 10% kršćani i ostatak oko 10% ostali. Vijekovima su Sirijci živjeli u harmoniji i nije pravljena razlika na osnovu njihove vjerske pripadnosti do Asadovog dolaska na vlast. Hafez Asad je u vojsku primao najviše svoje ljude, kao dobrovoljne niže i više oficire (i to je jedan od razloga da se još jedan dio vojske koja ima oružje i koji su imućni još nalaze uz sadašnjeg predsjednika Bašara Asada). On je formirao više grupa policijskih i vojnih agenata, a uspostavio je totaliziranim (diktaturu) i niko se nije smio miješati u politiku. Naređivao je masovna hapšenja i ubijanja po kratkom postupku, bez adekvatnog suđenja. Bilo je više pobuna i ustanaka za vrijeme Hafeza Asada. Jedan od njih je bio u Hami, u februaru1982. U toku tri sedmice, pod komandom Hafezovog brata, Rifata al Asada,ubijeno je 35.000-40.000 ljudi i uništen veliki dio grada. Slično je bilo i u nekim drugim gradovima, ali u manjem obimu. Pred svoju smrt Hafez Asad je pripremao da ga zamijeni njegov najstariji sin Basal. Međutim, ovaj sin mu je poginuo u saobraćajnoj nesreći, pa je Hafeza zamijenio mlađi sin, Bašar, sadašnji predsjednik, koji je inače očni doktor (oftalmolog) po zanimanju. Međutim, po tadašnjem ustavu, to se moglo desiti samo ako osoba ima 40 godina starosti. Nakon Hafezove smrti, Parlament, sazvan od Hafezovih ljudi, promijenio je ustav po kratkom postupku, tako da ga nasljeđuje njegov sin Bašar, sadašnji predsjednik, koji je tada bio mladi od 40 godina. Narod Sirije se nadao da će njegov sin biti bolji; on je obećao da će biti promjena na bolje kad je došao na vlast, međutim, samo pričom; nastavio je isti režim sa policijom i Moj stav diktaturom. Bašar Asad je navodno pokušao uraditi neke promjene, kao npr. ukidanje vanrednog stanja i mijenjanja ustava, ali nažalost to se nije sprovodilo u realnosti. Godine 2002., grupa intelektualaca je tražila neke promjene, što je završeno njihovim zatvaranjem, a to se inače često dešavalo intelektualcima. Bašar Asad je nastavio sa sličnim postupcima, što je vodilo većem i većem nezadovoljstvu sirijskog naroda. U martu 2011., grupa omladine u gradu Darah na jugu Sirije, je napisala na zidu: “Asad dole” i da traže slobodu i pravdu, što je završilo njihovim hapšenjem i maltretiranjem; jedan od njih (svega 15 godina star) je ubijen i vraćen familiji unakažen i bez dijelova tijela. Od tada su počele mirne demonstracije skoro po svim gradovima tražeci slobodu i promjene, kao što se desilo u nekim drugim arapskim zemljama (Egipat, Tunis, Jemen...). Nažalost, umjesto da dođe do razgovora i promjena na miran način, Asad je upotrijebio silu da ubija i rastjera demonstrante. Zbog prekomjerne i neopravdane upotrebe sile, sirijska vlada je bila isključena is Arapske lige i Islamske organizacije. Veliki broj oficira i vojnika su odbili da pucaju i dezertirali su, pojedini su zatvoreni, a jedan dio njih je ubijen od strane Asadovih ljudi. Takođe su dezertirali i pojedini političari koji su mu bili bliski kao predsjednik vlade (Rijad Hidžab) i neki drugi. Postepeno se počela organizovati slobodna vojska od grupe oficira, vojske i naroda da brane demonstrante. Takođe je došlo do dolaska ekstremista/mudžehidina iz više zemalja da se bore uz sirijski narod, što je negativno uticalo politički i što svijet nije odobravao i što je kaznio embargom na oružje za slobodnu vojsku da oružje ne bi došlo u ruke ekstremista. U drugu ruku, posto je Asad počeo gubiti u bitkama i dio vojske je dezertirao, u pomoć su mu došli njegovi partneri šijiti iz različitih zemalja (Hezbulah iz Libanona, oko 40.000, šijiti iz Iraka, procjena preko 15.000 i iz Irana i nekih drugih zemalja u velikom broju, takođe i aluina) tako da ja rat poprimio karakter religijskog rata (između šijita i aluina na jednoj strani, i sunita na drugoj, iako neki od aluina se ne slažu s njegovom politikom, kao što su i neki od sunita koji imaju svoje interese ostali uz njega). Asad je upotrebljavao teško oruzje i avijaciju protiv naroda, boraca i slobodne vojske koja je posjedovala samo lako naoružanje.Takođe je upotrebljavao i hemijsko oružje, tako da je jednom prilikom u blizini Damaska umrlo oko 1.450 osoba od hemijskog oružja, većinom žene i djeca. Poslije toga Asad je pristao da preda svijetu sve hemijsko oružje da ne bi bio kažnjen i da izbjegne vojnu intervenciju. Na nivou Ujedinjenih nacija više puta se trebalo glasati protiv zločina koje čini Asadov režim i za adek- vatne mjere da se on zaustavi, ali su, nažalost, Rusi i Kinezi bili protiv i stavljali veto. (Rusi imaju bazu i flote u sirijskim vodama). Nažalost, tragedija se nastavlja a patnje sirijskog naroda su neopisive, sve je više i više izbjeglica unutar i van Sirije i na granicama, koji žive u jako teškim uslovima. Oni koji se nalaze u opkoljenim gradovima su bez hrane, vode, struje, umiru od gladi svakodnevno. Mnoge svjetske humanitarne organizacije su uključenje u prikupljanju pomoći sirijskom narodu i izbjeglicama. Tako je i bosanska dijaspora uključena u prikupljanju pomoći i apel je objavljen preko Bosnia Appeala i Habera, a akcija se završava polovinom aprila 2014. Nadamo se da će akcija biti uspješna zahvaljujući razumijevanju i iskustvu ljudi koji su doživjeli sličnu sudbinu. Prikupljena doancija biće uplaćena na račun UNICEFA za pomoć izbjeglicama iz Sirije. Dr Murhaf Gakenyi P.S. Pokušao sam ukratko objasniti pozadinu političke i ratne situacije u Siriji. Svijet pokušava mirne solucije za prekid sukoba (Ženeva 1&2 i neke druge konferencije prije toga), ali Asadov režim manipuliše i svjesni su da potpisivanje sporazuma o prekidu sukoba znači kraj njihovog režima i završavanje na Međunarodnom sudu. ANGELINA JOLIE I WILLIAM HAGUE PREDSJEDAVAT ĆE SKUPOM O SILOVANJIMA U RATU Britanski šef diplomatije William Hague i holivudska zvijezda Angelina Jolie bit će kopredsjedavajući skupa o silovanju u ratu koji će biti održan u Londonu u junu. Hague je ovo najavio sinoć u Washingtonu, gdje mu je uručena nagrada "Hillary Clinton" za žene, mir i sigurnost za 2014. godinu. Nagrada nosi naziv bivše državne sekretarke SAD. Hague je rekao da će četvorodnevni skup, koji će se održati od 10. do 13. juna u Londonu, okupiti zvaničnike iz 140 zemalja s ciljem da se djeluje protiv seksualnog nasilja, što je često prva stvar koja se dogodi kada počne neki sukob. - Seksualno nasilje protiv žena je uopće uzev posljednja stvar o kojoj se vodi računa kada se završe ratovi ili kada se ponovo grade zemlje - rekao je Hague, koji se već više godina film iz 2011. "U zemlji krvi i meda" o ratu u BiH. Bez ovog prvog filma koji je Angelina režirala, inicijativa se ne bi uopće realizirala, rekao je Hague i dodao da će ona biti kopredsjednik londonskog skupa zajedno s njim. Hague je podsjetio da se procenjuje da je 50.000 žena silovano u Bosni prije 20 godina i da i danas takoreći ni jedna od njih nije vidjela da je njen slučaj razmatran na sudu. angažira u borbi protiv nasilja nad ženama za vrijeme rata. Hague je u govoru na univerzitetu Georgetown u Washingtonu rekao da ga je inspirirala Angelina Jolie i njen 33 Britanski šef diplomatije rekao je da želi da se stav svijeta prema ovim zločinima promijeni i da počne da se ruši kultura nekažnjivosti tih zločina, prenosi Beta. -Ako se prema ženama bude tako užasno ophodilo tokom perioda rata, nikad neće biti smatrane jednakim u vrijeme mira, i to je nepodnošljivo rekao je Hague. Iz Štampe HRAST U IME SRĐANA ALEKSIĆA Danas je 27. januar 2014. godine i na taj isti dan 1993. godine umro je Srđan Aleksić. Umro je od posljedica batinanja pri pokušaju da spasi svog sugrađanina, Bošnjaka, od pripadnika Vojske RS. ,,Kako su samo bili beščasni ljudi, ako se ljudima mogu nazvati, oni što su šakama, nogama i kundacima ubili Srđana Aleksića, Trebinjca, koji je u ludilu rata, kao vojnik Republike Srpske, od smrti spasio sugrađanina i Bošnjaka Alena Glavovića. Alena je spasio, sebe nije. Glavović je danas u Švedskoj i s bolom se sjeća svakog trenutka i detalja tog kobnog 21. januara 1993. godine.“ Sa ove vremenske distance, vrijednosti Srđana i njegovog djela su još veće i značajnije. On je, ustvari, pokret koji se suprotstavio anarhiji, nečovječnosti, a istovremeno je pokazao džejmsdinovski bunt protiv nepravde i protiv sistema kao mladić iz trebinjske raje koja je tako i odgojena. Njegova žrtva ne smije biti uzaludna, jest on je spasio svog kolegu, Alena Glavovića, svog Trebinjca, ali oni drugi koji su na suprotnoj strani treba da uče i da iz svega ovoga izvuku pouku. Neka svima njima Srđan bude uzor u smislu da se oni nalaze na pogrešnoj obali Trebišnjice, a u kojoj mogu plivati samo oni koji su obdareni ljudskošću i ljubavlju prema dobrom, prema čovjeku. U suprotnom, ponijet će ih životni virovi i utopit će se! Srđan i njegovo djelo su otvorili proces kojim se traži da se ovakvi ili slični slučajevi u kojima pravda pobjeđuje ozvaniče kroz institucije sistema, jer u suprotnom, poruke koje se šalju ovim ili ovakvim slučajevima bi bile uzaludne! Neka državne institucije izaberu dan u svojim parlamentima kad će se posvetiti ovoj temi, jer to je jedini put ka pomirenju i oprostu, put ka budućnosti. Pomirenje i oprost su ono što nam treba. To bi bilo preporučljivo i dobro, jer svima nam treba što više pozitivnosti kako bismo našli put iz ovog nametnutog ćorsokaka. Tačno je da se njegovim imenom označavaju ulice, trgovi, tačno je i to da se posthumano odlikuje, i to treba tako, jer samo na taj način se prave razlike između dobra i zla, između zaslužnih i nezaslužnih! Srđanu Aleksiću je posthumno dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Ulica Velikih drveta u Sarajevu je petnaest godina nakon Srđanove smrti nazvana njegovim imenom, prolaz u Zmaj-Jovinoj ulici u Novom Sadu je nazvan po Srđanu i tu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast, također i u Pančevu, a na Dan Srđan je postao sinonim za pravednost širom ex Jugoslavije. državnosti Srbije, posthumno je od- uz sva uvažavanja svih poginulih u likovan zlatnom medaljom Miloša tim nesretnim vremenima. Obilića za ispoljenu hrabrost i djelo Pravda i pravilo su dvije različite ličnog herojstva, Podgorica je dobila stvari i često se sukobljavaju jedna bulevar Srđana Aleksića, RS je post- s drugom, pa tako i u ovom slučaju. humno odlikovala Srđana Aleksića Ubice, katili su nagrađeni za svoje "Ordenom časti RS sa zlatnim djelo, jer kako drugačije objasniti zracima", što je i prvi put da je Re- presudu kojom su dobili samo po publika Srpska oficijelno prepoznala dvije godine zatvora i sad slobodno djelo hrabrog Trebinjca koji je 1993. šetaju Srđanovim gradom i šalju godine smrtno stradao spašavajući poruku takvim kao što su i oni, i kao život sugrađanina Alena Glavovića. da kažu:,, Vidite, isplati se, ubili smo našeg neprijatelja za našu stvar i evo nas na slobodi!“ Samo se pitam koja je to stvar? Volio bih da je vidim i da mi onda sve postane jasnije! Pitaju li se advokati, sudije, da li su i oni indirektni saučesnici u ovom ubistvu, jer su pravosnažnom presudom, ali ne i pravilnom okarakterisali ovaj slučaj. Srđana će se ljudi sjećati, i dok se sjećaju njega i njegovog dijela, sve će biti manje mjesta za ovakve ,,advokate,, i za ove druge koji ne znaju da preplivaju na drugu obalu Trebišnjice! Možda mu je najveće priznanje Da je tako govori i sljedeći odao čovjek Senad Hadžić koji je slučaj,povodom 21. godišnjice smrti pješačio do njegovog groba da bi Srđana Aleksića, Srđanov otac Rade se poklonio i odao počast. i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Rifat Rastoder zasTako nešto treba da se uradi i u nje- adili su zimzeleni hrast na bulevaru govom gradu, zvaničnici ovog grada u Podgorici koji nosi Srđanovo ime. imaju dužnost i obavezu da to urade Može se reći zasadili su Drvo života! u gradu gdje se to dogodilo, a time Faruk Tičić bi se propagirala težnja ka pomirenju 34 Iz Štampe Joseph E. Stiglitz: TAJNI PLANOVI MMF-A I SVJETSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZABRINJAVAJU Joseph E. Stiglitz, autor ovog teksta, je visokopozicionirani njujorški bankar, najcitiraniji ekonomist na svijetu. (Svaka sličnost i usporedba s hrvatskim političarima u ovom tekstu je namjerna. Ovo jest priča o Republici Hrvatskoj i njezinoj novijoj povijesti.) Joseph Stiglitz, profesor ekonomije zuje iskustvo, u zemlju-žrtvu, ulazi doslovce bačena „na koljena“ i „de na američkom sveučilištu Stanford, relativno malo kapitala, a kudikamo facto“ se nalazi pred posvemašnjim bivši savjetnik predsjedničkog vijeća najveći dio raspoloživog kapitala gospodarskim uništenjem. U tim Billa Clintona i bivši predsjednik na „zakonit“ način nesmetano izlazi dramatičnim okolnostima MMF iz nje Svjetske banke za obnovu i razvoj iz zemlje. Taj proces izvlačenja ka- zločinačkom hladnokrvnošću izvlači odlučio je „progovoriti“ o tome kako pitala je u ekonomiji poznat podi- i posljednje kapi krvi. Programirano moćne zapadne banke i Međunarodni menom „krug vručeg novca“. Novac pojačava „vatru“ i podiže socijalnu monetarni fond u svojim tajnim do- ili, točnije rečeno pljačkaški kapital temperaturu dok napokon cijeli kokumentima planiraju i hladnokrvno ulazi u zemlju-žrtvu prvenstveno radi tao ne eksplodira. Time je otvoreno izazivaju socijalne nemire u mnogim špekulacija nekretninama i valutom, samo predvorje pakla. Eklatantan siromašnim i tranzicijskim zemljama a zatim poput plašljive divljači, bježi primjer za to je Indonezija 1998. kojoj diljem svijeta koje „pomažu“. Članak glavom bez obzira već na prvi znak je MMF bezobzirno ukinuo subvenje izvorno objavljen u „The Observe- nadolazećih nevolja koje bi mogle cije za hranu i gorivo za siromašno ru“, 29 travnja 2001. prije desetak bilo kako ugroziti njegovu pučanstvo, nakon čega su posvuda godina. a mi ga prenosimu u prijebuknuli žestoki prosvjedi i nemiri. U vodu i obradi dr. Ivana Šimatovića. tom pogledu je također poučan prim(Časopis „Svjetlost“) Original možete jer Bolivije u kojoj su prošle godine pozvati na Googlu: Joseph Stiglitz izbili veliki nemiri zbog drastičnog Observer, četvrti red: IMF's four povečanja cijene vode. Vješto prosteps to damnation. gramirani i precizno tempirani MMFovi prosvjedi, kao svojevrstan znak ČETIRI KORAKA DO PROKLETuzbune, uzrokuju novi masovni biSTVA jeg kapitala iz zemlje-žrtve, a neriPerfidno smišljeni scenarij je jetko dovode i do stečaja vlade. Taj slijedeći: Prvo se snimi i detaljno anaposvemašnji gospodarski palež ima i lizira gospodarsko i kadrovsko stanje svoju svijetlu stranu - dakako, samo svake države koja zatraži financijsku za bezobzirne strane vlasnike kapomoć za svoj razvitak ili opstanak. sigurnost. U tom paničnom bijegu pitala. U takvoj bezizlaznoj situaciji Nakon toga Svjetska banka za ob- kapitala državne pričuve mogu oni mogu po smiješnim cijenama novu i razvoj vladi dotične zemlje „presušiti“ za samo nekoliko dana. otkupiti preostalu imovinu zemljeuručuje istovjetan tipizirani program Nakon takvog vješto insceniranog žrtve u paničnoj rasprodaji. Po tom koji sadrži četiri obavezna koraka. bijega kapitala MMF obavezno traži perfidnom obrascu već je u posljedod vlade zemlje-žrtve da odmah njim desetlječima u Trećem svijetu PRVI KORAK – PRIVATIZACIJA Prvo što vlada zemlje-žrtve treba drastično poveća kamatne stope na stvoreno mnogo zemalja-gubitnica. neodlžno provesti je privatizacija 30, 50 ili čak 80% kako bi velike svjet- Pri tome su jedini pobjednici uvijek gospodarstva, a posebice velikih ske špekulante privukla na povrat isi- bile moćne zapadne banke koje u javnih i ključnih industrijskih poduzeća sanog državnog kapitala. „Rezultat bezdušnom lovu za kapitalom ni koja čine kralježnicu privrede. Um- takvog poteza vlade, koja najčešće pred čim ne prezaju. Prema profejesto da se argumentirano usprotive nema drugog izlaza, je predvidljiv“ – soru Stiglitzu u planovima MMF-a i zahtjevu za brzopletu prodaju javnih kaže profesor Stiglitz. Astronomske Svjetske banke za obnovu i razvoj poduzeća mnogi su političari požurili kamatne stope, dakako, brzo privuku ponajviše zabrinjavaju dvije bitne u radosnu (ras)prodaju elektroprivre- odbjegli kapital, dok s druge strane stvari : de, naftne industrije i vodoprivrede one sustavno razaraju industrijsku 1. Da se planovi stvaraju u tajnosti kao gospodarski imperativ. Da bi prizvodnju i definitivno isušuju na- i da ih uvijek vodi apsolutistička ideologija kojoj je strana svaka huušutkali trezvene kritičare takvog cionalnu riznicu zemlje-žrtve. manost i altruizam. Uz to, oni nikada nepromišljenog postupka s teškim TREĆI KORAK – TRŽIŠNO nisu otvoreni za stručnu raspravu dalekosežnim posljedicama oni se ODREĐIVANJE CIJENA pozivaju na imperativne zahtjeve Tada MMF zemlju-žrtvu koja je na i primjedbe te su tako razrađeni da Svjetske banke za obnovu i razvoj. izdisaju hladnokrvno uvlači u treči ko- programirano urušavaju demokraciju „Možete vidjeti kako im se rašire oči rak – tako zvano „tržišno određivanje u zemlji koja ih nekritički primjenjuje. na mogućnost dobivanja provizije cijena“. To je lijep izraz za dramatično 2. Da nisu uspješni! Postoji li zemlja ako se u procjeni vrijednosti imovine dizanje cijena hrane, energenata, koja je izbjegla ovakvu nesretnu sudvelikih javnih poduzeća i ključnih in- vode i ostalih komunalnih usluga. binu? „Da“ – kaže profesor Stiglitz: dustrijskih poduzeća skine koja mili- To, dakako, ne vrijedi za cijenu rada „Bocvana!“ Njihov trik? „Odlučno su jarda ili barem nekoliko stotina mili- (plaće) i mirovine. Time se, u prvom rekli managerima MMF-a i Svjetske banke: Go home! Ako je to moćnim juna dolara“ – kaže profesor Stiglitz. redu, drastično ruši već ionako ni- predstavnicima svjetskog kapitala zak životni standard stanovništva mogla reći Bocvana, zar to isto nebi DRUGI KORAK – LIBERALIte osjetno podižu poslovni troškovi mogla i Hrvatska prije nego bude ZACIJA Nakon kampanjski provedene pri- u već dobrano posustaloj privredi. kasno? Jeste li zapamtili tko sve vatizacije obavezno slijedi donošenje Ubrzo nakon toga, prema već dobro zaziva MMF u Hrvatsku, zapamtite ih zakonske regulative o liberalizaciji uigranom scenariju, slijedi završni i sjetite se na izborima: to su neprijatelji Hrvatske i Vaši osobni netržišnog kapitala. Taj potez, teorijski četvrti korak. prijatelji. njihove maske nisu bitne. gledano, omogučuje investicijskom ČETVRTI KORAK – MMF-ov kapitalu nesmetan ulazak i izlaPROSVJED Krešimir Cvitković zak iz zemlje. Pri tome, kako poka- Tim prosvjedom je zemlja-žrtva 35 Sport Birmingham košarka REDOVNA REKREACIJA Već devet godina svake sedmice u večernjim satima članovi lokalne bosanskohercegovačke asocijacije iz Birminghema u sportskoj dvorani Mosley Sports Centra rekreiraju se igrajući košarku. Najredovniji među Bosancima i Hercegovcima na ovoj rekreaciji je elektroinženjer Jasmin Bešić koji rijetko kada propušta ovu sportsku aktivnost, o čemu za naš list Jasmin kaže: "Vjerujte da ja ne bih mogao zamisliti ponedjeljak bez ove rekreacije, u prosjeku napravimo tri-četiri ekipe sa po tri igrača i s obzirom na našu kondiciju, svi se dovoljno naigramo. Osim igrača, sa nama u drugom dijelu dvorane vrijeme provodi i dio starije i mlađe populacije koji upražnjava svoje sportske aktivnosti rekreirajući se i navikavajući na zdraviji život. Naravno, osim zdravstvenog aspekta ovdje treba istaći i onaj sociološki gdje se za vrijeme i poslije basketa naši ljudi u Birminghamu fino druže i malo opuste od svakodnevnih obaveza." Inače, i ova sportska aktivnost članova bosanskohercegovačke lokalne asocijacije iz Birminghama sponzorirana je od strane Izvršnog odbora ovog udruženja, a otvorena je za sve njene članove. BELGIJA, IZRAEL, VELS, KIPAR I ANDORA U GRUPI SA ZMAJEVIMA Fudbalska reprezentacija BiH saznala je imena svojih protivnika u kvalifikacijama za EURO 2016. U grupi B sa našom selekcijom za plasman na naredno boriti će se reprezentacije Belgije, Velsa, Izraela, Kipra i Andore. Počelo je dobro po izabranike Safeta Sušića nakon štto smo izšestog šešira dobili Andoru, a potom iz petog Kipar. Izrael nas je zapao iz četvrtog gdje je realno bio mnogo jačih reprezentacija. Ipak, iz trećeg šešira u našu gruu B izvučen je Vels, sa dva velika fudbalska imena u timu kakva su Realov Gareth Bale i Arsenalov Aaron Ramsey definitivno nisu ekipa za pocijeniti. Ako nas je žrijeb "mazio" do drugog šešiša, onda nas je tu definitivno napustio obzirom da je kao posljednja u grupu B izvučena fudbalska reprezentacija Belgije, jedna od najboljih napadačkih ekipa današnjice. Grupa A: Holandija, Češka Republika, Turska, Latvija, Island, Kazahstan Grupa B: Bosna i Hercegvoina, Belgija, Izrael, Vels, Kipar, Andora Grupa C: Španija, Ukrajina, Slovačka, Bjelorusija, Makedonija, Luksemburg Grupa D: Njemačka, Irska, Poljska, Škotska, Gruzija, Gi- braltar Grupa E: Engleska, Švicarska Slovenija, Estonija, Litvanija, San Marino Grupa F: Grčka, Mađarska, Rumunija, Finska, Sjeverna Irska, Farska Ostrva Grupa G: Rusija, Švedska, Austrija, Crna Gora, Moldavija, Lihtenštajn Grupa H: Italija, Hrvatska, Norveška, Bugarska, Azerbejdžan, Malta Grupa I: Portugal, Danska, Srbija, Armenija, Albanija, Francuska 36 Sport SUŠIĆU, SUŠIĆ NIJE RJEŠENJE TVOG PROBLEMA IMA jedna dobra i jedna loša vijest za navijače nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine. Dobra vijest je da izbornik Safet Sušić nije "slijep", te da je vidio što je najveći problem njegove momčadi, a loša je što će taj problem pokušati riješiti s nećakom Tinom-Svenom Sušićem. Ono što je svima već dugo jasno, a odnedavno i Sušiću jest da reprezentacija BiH ima veliki problem na poziciji defenzivnog veznog. Pape je pronašao "idealnog" igrača koji će se suprotstaviti Messiju i društvu u Brazilu - sina svog brata Seada. "Gledao sam Tina jednom protiv Dinama i svidio mi se. Hvalio ga je i Stanko Poklepović, pa nema razloga da ne dobije poziv", otkrio je Pape, koji vjerojatno namjerno izostavlja činjenicu da je Tino-Sven ofenzivno orijentiran nogometaš, baš poput oca i strica, te da nije karika koja će BiH napraviti jačom reprezentacijom. Hadžić razočarao Sušića, ali će ipak dobiti poziv Ima Pape na raspolaganju već nekoliko "Sušića", igrača koji su veliki majstori s loptom, ali ne tako dobri u defenzivi. Međutim, svi ti majstori su mu beskorisni u ovoj formaciji. Beskoristan će najvjerojatnije biti i Anel Hadžić, nogometaš Sturma koji će uz Sušića debitirati u prijateljskoj utakmici protiv Egipta. Kreativni veznjak, koji je u mladosti igrao i kao napadač, sigurno nije pravi izbor za igrača koji treba zaustaviti napade Argentine i Nigerije. I sam Sušić priznaje da je dva puta gledao Hadžića i da je razočaran viđenim, no pozvat će ga jer su ga "neki ljudi nahvalili". mađarske lige ili Veroljuba Salatića, kapetana Grasshoppersa. Pape će prije gurati bratove igrače na tu poziciju, nego one kojima je to mjesto prirodno i koji na njemu briljiraju u svojim klubovima. "Imam veliki problem u obrani. Ne zato što nam nedostaje igrača, već zato što imam šest sjajnih štopera, a samo četvoricu ću voditi u Brazil", rekao je Sušić i još jednom šokirao. Sušić ima šest sjajnih štopera?! Osim Emira Spahića i neiskusnog Ermina Bičakčića koji su to štoperi na koje računa Pape? Jedan je Ervin Zukanović koji je zbog ozljede propustio cijelu prošlu polusezonu. Drugi je Toni Šunjić koji nije mogao zaustaviti niti napadače Lihtenštajna. Tu su još i Ognjen Vranješ, novi štoper turskog Elazigspora, u koji je stigao nakon skoro godinu dana neigranja, te bivši Hajdukovac Boris Pandža koji igra svaku treću utakmicu u poljskom Gorniku. I dok su ovi štoperi "slatke Sušićeve brige", poziv i dalje ne dobiva Edin Cocalić, nezamjenjivi stup obrane Maccabija iz Haife. Što je zajedničko Tinu-Svenu i Hadžiću? Isti menadžer, Sead Sušić! Što je zajedničko Tinu-Svenu i Hadžiću, osim da im igra u obrani nije jača strana? Ista menadžerska agencija Germania Sportagentur GmbH, ona u kojoj radi Safetov brat i Tinov otac Sead. Je li slučajnost da se taj dvojac gura u reprezentaciju baš uoči povijesnog nastupa na Svjetskom prvenstvu? U istoj agenciji je još jedan standardni reprezentativac Adnan Zahirović koji je ove sezone više vremena proveo na tribinama navijajući za njemačkog drugoligaša Bochuma, nego na terenu igrajući. Međutim, to ne sprječava Sušića da ga redovno poziva. Treći napadač "se krije" na Grbavici Problem, koji bosanskohercegovački izbornik ne želi priznati, postoji i u napadu. Nevjerojatno je da će BiH biti jedina reprezentacija sa samo dvojicom napadača u Brazilu - Edinom Džekom i Vedadom Ibiševićem. Nitko ne razmišlja što ako se jedan od njih dvojice ozlijedi na prvenstvu! A pravi defenzivci... S druge strane poziv čekaju standardni, pravi "razbijači" poput Muhameda Bešića, koji je dvije godine zaredom proglašen najboljim igrače Šutnja bh. medija Sušić je već nakon ždrijeba proglasio Argentinu pobjednikom skupine i odmah "upisao" poraz na Maracani. Još više šokira činjenica da A za trećeg napadača Pape ne treba lutati svijetom, dovoljno je da ode na sarajevsku Grbavicu i pogleda kako u Željinom dresu na posudbi iz Liverpoola golove zabija i suparničke braniče maltretira Armin Hodžić, nogometaš koji trikove uči od najboljeg strijelca Premierlige Luisa Suareza. 37 KAO DA SMO SAMI BIRALI: BIH PROTIV VELIKE BRITANIJE I ISLANDA U BORBI ZA EP U KOŠARCI Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine igrat će u grupi A kvalifikacija za Evropsko prvenstvo „Ukrajina 2015“ zajedno sa Velikom Britanijom i Isladnom, odlučeno je današnjim žrijebom u Barceloni Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine igrat će u grupi „A“kvalifikacija za Evropsko prvenstvo „Ukrajina 2015“ zajedno sa Velikom Britanijom i Isladnom, dok će Crna Gora imat nešto teži zadatak na putu ka narednom Eurobasketu, odlučeno je današnjim žrijebom u Barceloni. Crnogorci će se takmičiti u grupi „B“ sa Izraelom, Bugarskom i Holandijom. U kvalifikacijama će igrati još jedna selekcija države sa zapadnog Balkana, Makedonija koja je svrstana u grupu „D“, gdje će joj protivnici biti Belgija, Bjelorusija i Danska. U grupi „C“ igrat će Njemačka, Poljska, Austrija i Luksemburg, dok su u grupu „E“ Češka Republika, Gruzija, Portugal i Mađarska. U grupu „F“ određeni su Latvija, Švedska, Slovačka, Rumunija, dok grupe „G“ čine Italija, Rusija i Švicarska. Kvalifikacije počinju 10. augusta ove godine. Na EP u Ukrajinu plasirat će se prvoplasirani timovi i šest najbolje drugoplasiranih. Iako su nam Britanci neugodni, što smo osjetili u jednim od predhodnih kvalifikacija, može se reći da su izabranici Duška Ivanovića dobili povoljnu grupu. „Nije loše“, kratko je napisao naš kapiten Mirza Teletović na svom Twitter profilu. Na njegov tvit se brzo nadovezao i košarkaš Bayerna, Nihad Đedović, „Top kapitenu, top““, napisao sjajni Đedović, prenosi scsport.ba. do prvenstva ne planira pogledati reprezentaciju Nigerije s kojom će se njegova momčad boriti za drugo mjesto i plasman u osminu finala. "Zašto bih gledao Nigerijce u pripremnim utakmicama kada isti sastav neće igrati u Brazilu?! Gledat ću ih na Svjetskom prvenstvu protiv Irana", poručio je Sušić. O ovim problemima se šuti u bosanskohercegovačkim medijima kako se ne bi narušila atmosfera uoči prvog nastupa na velikom natjecanju. Je li to dobro ili loše, pokazat će Brazil... Sport Manchester: Hasan Ramić košarkaš TELETOVIĆ JE MOJ IDOL Što se tiče sporta, kada spomenemo grad Manchester, odmah pomislimo na fudbal i sve one legendarne fudbalere koji su igrali za timove iz tog grada. Da nije mladog 185cm visokog, 13-godišnjeg Hasana Ramića koji je rođen u ovom gradu a vodi porijeklo iz Donje Vogošće kod Sarajeva, vjerovatno nikada ne bi čuli da u Manchesteru egzistiraju i košarkaški klubovi. I to sa veoma zvučnim imenima, jedan Manchester Magic, a drugi je Trafford team. Za oba ta tima ove sezone igra naš Hasan Ramić. Pitali smo ga kako je to moguće: “Pa vrlo jednostavno, pošto još nemam punih 14 godina, za Manchester Magic igram u selekciji do 14 godina na mjestu centra, trenutno smo prvi na tabeli sa 14 pobjeda bez ijedne izgubljene utakmice, na terenu u prosjeku provedem 30 minuta, stalni sam član prve petorke, od prije četiri kola i kapiten tima sa prosjekom od 22 koša i 12 skokova po utakmici. Za Trafford igram u selekciji do 15 godina, tu sam na poziciji krilnog centra, zauzimamo četvrto mjesto na tabeli, imamo deset pobjeda iz 16 utakmica. Tu je moj učinak upola manji, a s obzirom da Hasan Ramić 15 sam najmlađi igrač u ekipi, više sam nego zadovoljan jer pokazujem da i među starijom kategorijom mogu ravnopravno igrati.” Iz priloženog da se zaključiti da ti već znaš šta ćeš u životu raditi, da je košarka tvoj put. Da li će tako i ostati? Manchester Magic aciji i u američkoj profi ligi. Da li će se “Odlučio sam da uspijem u ovom moji snovi ostvariti, to ćemo vidjeti.” sportu i želja mi je da dostignem nivo mog idola Mirze Teletovića, zato treniram i igram duplo više nego moji vršnjaci i po ocjeni trenera, napredujem duplo brže nego moje kolege iz tima. Košarkom se ozbiljno bavim tek dvije godine i mislim da je ona put kojim ću krenuti dalje. Počeo sam u lokalnom klubu Philips Lightning gdje sam vrlo brzo zapažen od strane trenera Manchester Magica i pozvan na probu u ljeto 2012. Poslije prvog treninga su mi odmah ponudili da počnem trenirati u timu U13 Magic 2. Nakon, nekoliko utakmica i vrlo zapaženih rezultata, prebačen sam u prvi tim U13 Magic i počeo sam trenirati sa U14 selekcijom. Prvu sezonu smo završili bez izgubljene utakmice, da bi u play off-u, nažalost, izgubili od londonske NASSE. Ovu sezonu 2013.-2014. počeo sam izuzetno dobro i pozvan sam na probu za North West regiju na turniru gdje je nastupilo 12 timova iz Engleske. Na probama sam bio jedan od boljih igraca, tu su bili skauti engleske reprezentacije, kada su vidjeli moju igru odmah su me pozvali u selekciju U15 Engleske. Mislim da ozbiljno računaju na mene.” S obzirom da talentovni Hasan Ramić ima oba državljanstva, i bosansko i englesko, pitali smo ga za koga bi radije igrao: “Samim time što je Teletović moj uzor, volio bih jednog dana zaigrati u njegovom dresu, znaci u bosanskohercegovačkoj reprezent- 38 Hasan Ramić u najdražem Teletovićevom dresu Sport Pobjednička ekipa LB Herts dva nastupila je u sastavu Isa Berdemaj, Sedin Mustafić,Jasmin Odobašić, Muhamed Hukanović, Arnel Jakupović, Sabahudin Saldumović Viceprvaci LB Hearts jedan: Adis Balić, Enes Hasanbegović, Samir Jakupović, Haris Hodžić, Denis Paratušić, Milan Krmpotić. Trećeplasirani BSK Birmingham: Elvis Grozdanić, Zijo Karić, Aldin Kahriman, Arnes Pobrić, Zerin Alimajstorović, Abid Kahriman, Admin Iisić, Zarif Mujanović, Andre Tulloch Četvrto mjesto Coventry Stars: Meho Hasanbegović, Senad Kablić, Šuhro Medic, Remzudin Alihodžić, Adnan Kablić, Mirzet Osmanović, Adis Kazić, Mersid Dedić. Peto mjesto: Ninja Boys London : Suad Taras, Samir Gredelj, Adnan Menković, Muhamed Taras, Ajdin Gredelj. Šesto mjesto Team Zek Zek Coventry: Junuz Jakupović, Anes Kazić, Amel Forić, Amer Kahriman, Rasim Jakupović, Voyed Ali, Dimasin Aisemov. 39
© Copyright 2024 Paperzz
