close

Enter

Log in using OpenID

- Prof. Metka Kraigher Hozo

embedDownload
1
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.
Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.
7.3.
7.1.
Uvod
Bliţe odreĎenje umjetnosti iluminacije i kaligrafije u islamskom svijetu
Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o otomanskoj iluminaciji i kaligrafiji
Mehmed-pašini dţuz'evi
7.1.
U islamskoj kulturi iluminirana kaligrafija zauzima posebno mjesto. Šarm islamskog
minijaturnog slikarstva leži u delikatnim linijama, bogatoj, senzitivnoj skali boja i striktnom
oblikovanju kompozicije…
Dţuz'eve , vjerojatno nastale u Istambulu, poklonio je Mehmed-paša Sokolović džamiji u svome
rodnom selu Sokolovićima:
U pitanju je Kur'an kod koga su dţuz'evi ( tridesetine) posebno povezani: saĉuvana su 22 od 30
džuz'eva; svaki poĉinje bogato ukrašenim zaglavljem i povezom u pozlaćene kožne korice ...
←7 / 1.
Mehmed-pašini dţuz'evi; druga stranica iz I dţuza.
Zadnja ĉetvrtina 16. stoljeća.
Zadivljuje cjelovitost izraza - sinkronizacija, koja pojedine komponente, koje tvore djelo…
pretvara u simfoniju…
kako je na jednom mjestu zapisao Élie Faure,
zadivljen nad gotskom katedralom - cjelovitošću izraza - sinkronizacijom,
koja pojedine komponente, koje tvore djelo… pretvara u simfoniju…
( istina, gotske katedrale su bile objekti, sinkronizirano voĊeni od „DIRIGENTA” ... gdje je bilo
teško razlikovati zanatliju od umjetnika ...).
Raznolikost u jedinstvu daje joj blagost, ali i dostojanstvo…
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
1
...iako bez lirske gracije perzijskih majstora, ove minijature i rukopisi imaju poseban šarm
u delikatnom izboru boja i u vrlo izraţenoj emociji, datoj sa neobično mnogo mašte u sloţenoj kompoziciji linija i motiva ...
…kako naglašava profesor Karamehmedović…
... umjetnički izraz ţivi, prije svega, u zanatskoj perfekciji, njegovanju tradicije pisma
to jest u prepisivanju i ukrašavanju rukopisa ...
maštovitim i bogatim ornamentalnim zaglavljima i urvanima, zastavicama i rozetama ...
Osmanska iluminacija i kaligrafija, pohranjena na mnogim mjestima – od TOPKAPI u Istambulu, muzejima i nacionalnim bibliotekama svjetskih kulturnih centara,
pa sve do Sarajeva ( u Bošnjačkom institutu, Gazihusrefbegovoj biblioteci, Orijentalnom institutu, Zemaljskom muzeju ... ), baštini tradicionalna zanatska umijeća
islamske umjetnosti Bagdada, Damaska, te kasnijeg minijaturnog slikarstava Tebriza, Širaza, Herata i Isfahana …
2
Njezin polet se razmahuje u povezanosti sa knjiţevnim stvaranjem ...
dakle, nije u pitanju samo obogaćenje religioznih tekstova već i drugi oblici književnog stvaranja ( bajke, lirika, pjesniĉki roman, šahname ...).
3
Rukopisi kur'ana i njegove dekorisane stranice, bez sumnje su vrhunska ostvarenja u ovoj umjetnosti…
Islamska dekorativna umjetnost u cjelini, kao i njena posebna grana, kaligrafija,imala je i religiozni i profani karakter:
Od dekorisanog kur'ana do citatom iz kur'ana dekorisane posude za jelo, ili ručnika.
I u tom se ogleda jedinstvo islamske umjetnosti čiji korijen je u spiritualnom jedinstvu boţanstva.
U islamu su boţanstvo i umjetnost ostvarili srodstvo poput onog u talijanskoj renesansi.
1
Muhamed Karamehmedović: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 220.
Karamehmedović: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006/ str. 139.
3
Husref Redžić: Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Zagreb, 1982, str. 130, 131.
2
2
3
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.1.1.
VAŢNIJI IZVORI
-
Annie Berthier: L’art du livre ottoman / Art & Metiérs du Livre, Revue internationale de
la bibliophilie et de l’estampe, X, Paris, 1990.
Bilzer: Das grosse Buch der Kunst,Braunschweig 1958.
Brockhaus... atlas; Oldenburg, 1955.
Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009.
David Talbot Rice: Rani srednji vijek, Beograd, 1976.
Elie Faure: Duh oblika; Povijest umjetnosti V, Zagreb, 1956.
Enrico Annoscia &...: : OPĆA POVIJEST UMJETNOSTI Zagreb 2006.
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1963.
German Hafner: Atene in Rim, Ljubljana, 1970.
H.Hiler: Notes on the Techniques of Painting, London, 1947.
Hugo Münsterberg: INDIJSKI PROSTOR, Ljubljana, 1971.
H.Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982.
Husref Redžić: Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jug., Zagreb, 1982.
J. Du Ry: ISLAMSKI SVET ,Ljubljana, 1971.
Jean P.Drege: La route de la soie, Lucern, 1986.
Johannes Sievers: Vom gutten Ton beim Anfassern; Maltechnik 1984/4.
Minijature; Umjetnost na tlu Jugoslavije, Zagreb, 1982.
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L'art Calligraphique arabe, Paris, 1976.
Muhamed Karamehmedović: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006.
Prilozi; Orijentalni institut u Sarajevu VI-VII/56/57.
Raymond Koechlin: L'art musulman, Paris, 1956.
Sherman E. Lee: Far Eastern Art/ Historija umjetnosti; Daleki istok, od kamenog doba do
kraja XVII vijeka, Beograd, 1972.
Theodor Kraus: Das Römische Weltreich, PROPYLÄEN, Berlin, 1967.
V. Radosavljević: Tehnika starog pisma i minijature, Beograd 1984.
7.1.2. IZVORI SLIKA
7/1. Husref Redžić: ISLAMSKA UMJETNOST, Umjetnost na tlu Jug., Zagreb, 1982. / str. 140.
7/2. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970 /str. 136.
7/3. German Hafner: Atene in Rim, Ljubljana, 1970 /str. 188.
7/4. Theodor Kraus: Das Römische Weltreich, PROPYLÄEN, Berlin, 1967 /sl.XXVI (iza 364).
7/5, 32, 40, 42, Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti/ Zagreb, 206/str. 137.
7/6. Talbot: Rani srednji vijek/ str. 71.
7/7, 8, 10, Carel J. Du Ry: ISLAMSKI SVET ,Ljubljana, 1971/ str. 112.
7/9, 20, 30. 36. Raymond Koechlin: L'art musulman, Paris, 1956, sl. 3 .
7/11, 28, Germain Bazin: VRHUNSKA SVETSKE UMETNOSTI, Beograd, 1963 / str.57.
7/12, 13, 15, 16, 17, 18, 19, Carel J. Du Ry: ISLAM ,Ljubljana, 1971/ str. 56.
7/14, 68, 71. Brockhaus... atlas, str. 406.
7/17. altar_peacock
7/21, 22, 23, 25, 27, 33, 34, 35, Carel J. Du Ry: ISLAM ,Ljubljana, 1971/ str. 40.
7/24. Louvre, Pariz, 1995.
7/26, 38, Likovna enciklopedija, Zagreb, 1956.
7/29, 31, 37, 39, 40, 44, 45. www.iranreview.org.
7/41. Bilzer: Das grosse Buch der Kunst,Braunschweig 1958/str. 521.
7/43. David Talbot Rice: Rani srednji vijek, Beograd, 1976 / str.41.
7/46, 48, 51, 72, Hugo Münsterberg: INDIJSKI PROSTOR, Ljubljana, 1971/str.182.
7/47, 49, 50, 65, www.iranreview.org.
7/52, 53, Sherman E. Lee: Far Eastern Art , Beograd, 1972/ str. 226/sl.18.
7/54, 55, 56,58,59, 60, 61, 62, 63, Carel J. Du Ry: ISLAMSKI SVET ,Ljubljana, 1971/ str. 59.
7/57. Raymond Koechlin: L'art musulman, Paris, 1956, sl. 22.
7/64. B02 022* izrez u format desnog B02 023*
7/66, 69, 70, 73, 74, 76, 77, 79, stores.ebay.com.
7/75, 78, 80, 81, 83, 84, 86, 94, 95, 98, H.Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, sl 4,5,6 .
7/99, 100, 101, 106, H.Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, sl. 4,5,6 .
7/82. 88, 89, 90, 91, 92, 102, 103,Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011.
7/104, 105, 108, 109, Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011.
7/87, 93, 97, M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe, Paris, 1976/ str. 21.
7/110, 112, 113, Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 187.
7/111. www.erihl.org.
4
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.
Bliţe odreĎenje umjetnosti iluminacije i kaligrafije u islamskom svijetu
7.2. 1. perzijska škola minijatura
7.2. 2. utjecaj perzijske škole na druga područja
7.2.1. perzijska škola minijatura
7.2.1.0. uvod: poticaji zapada i istoka
7.2.1.1. poticaji helenističko-rimske i bizantske umjetnosti
7.2.1.2. poticaji kineske civilizacije i izvrsnog kineskog slikarstva
7.2.1.3. mezopotamska škola minijatura
7.2.1.4 akademija kaligrafije i minijature
7.2.1.0. uvod: poticaji zapada i istoka
ISLAM je religija ĉija je glavna osobina apsolutni i beskompromisni monoteizam … ISLAM = arapska rijeĉ koja znaĉi „predavanje“, „pokoravanje“ (Bogu). Islam poštuje sve prethodne religije koje se
pozivaju na objavljenu knjigu – to jest zoroastrijsku, židovsku i kršćansku – prihvata dio poruka tih religija i preuzima razne elemente, na prvom mjestu monoteizam. Kur'an je Allahova rijeĉ. Naziv
potiĉe od arapskog 'al-kur'an, „za izgovaranje, za čitanje“… Tekst koji se prvih godina prenosio usmeno ili je zapisivan na palminom lišću, ili na kamenim ploĉicama definitivno je zapisan za vrijeme
vladavine trećeg halife – Osmana ( 644-656).
Teritorije na kojima je prevladao poznavale su procvat grĉko-rimske, jevrejsko-kršćanske i potom grĉko-pravoslavne kulture na Zapadu, te perzijsko-zoroastrijske na Istoku.
Na kulturnom, dakle umjetniĉkom polju, islamski svijet je asimilirao izvanredno bogate i raznolike stvaralaĉke energije, tehnike i obiĉaje pokorenih naroda, i ĉesto ih obnovio kao dotad neviĊeno i
veoma originalno iskustvo. Ali ...4 gledajući unatrag, čini se da su ( pored već prisutne helenistiĉko-rimske, bizantske i sasanidske tradicije)
mongolske provale pod Dţingis-kanom ostavile Perzijancima kao baštinu ( i ) poticaje kineske civilizacije i izvrsnog kineskog slikarstva ...
7.2.1.1. poticaji helenističko-rimske i bizantske umjetnosti
Perzija je već u antiĉkim vremenima predstavljala most izmeĊu Istoka i Zapada.
Zanatsko umijeće prenosilo se zajedno sa protokom ideja i robe, ponekad i posredstvom ratnih pohoda, asimilacijom strane tradicije, emigracijskim tokovima ...
Stjecište razliĉitih kultura svakako su Damask i Palmira.
Na tim prostorima je još za vrijeme Feničana ( tipiĉnih eklektiĉara, asimilacijom tuĊih iskustava; FENIĈANI ( od 2750 do 550 .... odraz uzajamnog prožimanja razliĉitih etniĉkih i umjetniĉkih
iskustava, ... zanatlije (prilagodljivi) koristili su svoju prednost pomoraca i trgovaca ( asimilacija civilizacija ... od Egipćana do Asiraca, Perzijanaca i Hetita ...) širenje kulture trgovinom ...
4
Karamehmedović: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 139.
5
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
) postojala zanatska tradicija, kasnije samo nadograĊivana iskustvom kršćanske Sirije, Bizanta, te konaĉno i iskustvima islamske kulture ... U koptskoj umjetnosti kršćana na podruĉju doline Nila u
Egiptu, a u nekim sluĉajevima i u današnjoj Etiopiji, nema utjecaja staro egipatske umjetnosti, zbog gotovo potpunog uništenja dinastijskih kultura do kojeg je došlo u Aleksandrovo vrijeme, u kojem su
još živi antički uzori ... Ilustracija antiĉkih tekstova analogna je zidnim secco dekoracijama:
Vergilije je djelovao 70-19. godine ←/: Vergilije je najveći latinski pjesnik i glavni predstavnik književnosti iz doba Augusta ( u II knjizi govori o Minervinom kažnjavanju Laokoona, zato što je
pokušao upozoriti Trojance na prijevaru ; Vergilije je djelovao izmeĊu 70-19. godine pr.n.e.; Vatikanski rukopis je kopija, ne najbolje oĉuvana...( minijature nisu naroĉito kvalitetne, ali ukazuju na
antiĉki stil).
7/2.
7/ 2.
7/3.
7/4.
Iluminacija: Vergilove Georgice , fol. III r.
Latinski rukopis Vergilovih Georgika je vjerojatno rad nekog rimskog kopiste; primjetno je oponašanje naĉina slikanja evidentnog na saĉuvanim zidnim slikarijama - ilustracijama Odiseje (danas u
Biblioteca Vaticana, u Rimu, nastale u 1.stoljeću ←/.
7/ 3.
7/ 4.
Ilustracija na zidu: Odiseja X, 100
Iluminacija: Vergilove Eneide ,
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Biblioteca Apostolica, Vatican; fol.10 : Iris i Turnus u Pilumnusovom gaju; minijatura je naĊena u Saint Denisu, te mnogi
pretpostavljaju da su možda u pitanju kopisti u Galiji Janson smatra da je ova knjiga ( kopija) vjerojatno izraĊena u Italiji u
vrijeme kad i mozaici u rimskoj crkvi Santa Maria Maggiore, dakle. oko 430. godine.
Prepisivanje i umnožavanje starih tekstova ( svetih, književnih, nauĉnih...) već u Egiptu je raĊeno na papirusu u
rotulusima. Na rotulusima su ilustracije bile više crtaĉke, jer bi slikane bojene površine savijanjem ispucale... Tako je na
rotulusu pisan Vatikanski svitak sa “kontinuiranim “ilustracijama iz života Isusa Navina, dugaĉak 10,5 m i širok 30 cm;
priĉa teĉe od lijeva na desno, što podsjeća na stupove Marka Aurelija i Trajana...
Tako se nastavlja i tokom starog vijeka. Tek na kraju helenistiĉkog perioda javlja se pergament ili velum.
Zatim se javljaju i kodeksi, što je uticalo i na razvoj iluminacija, pogotovo u prijepisima Novog zavjeta . Takozvane
kanonske tekstove je izdvojio Jeronim (342-420), preveo sa grĉkog i hebrejskog na latinski u takozvanu. VULGATU tadašnji govorni jezik u Italiji (ono što Jeronim nije uveo u kanonsku BIBLIJU nazivaju kršćanskim apokrifima ).
U kodeksima su iluminirani tekstovi raĊeni
na pergamentu rezanom u mnogo
praktiĉnijem obliku.
Utjecaj Carigrada i Aleksandrije proširio se i
na istoĉno i južno podruĉje Bizanta.
Bizantski se stilovi i teme primjećuju na mnogim sitnijim koptskim umjetninama, od manjih slika na drvu, raznovrsnih
drvenih intarzija, ali i minijatura u svetim knjigama.
7/ 5.
Koptski rukopis: Dvije stranice iz EvanĎelja
Nastao u Kairu;danas:Vatikan, Biblioteca Apostolica Vaticana; 1204-1205; tempera na pergamentu; u dekorativnosti i
koloritu ima utjecaja Istoka; TEMA: već koptsko-arapski rukopis; prikazani su sv. Marko i sv. Mihovil ( u carskoj odjeći).
I Jermenija, koja je u to vrijeme djelomiĉno pod utjecajem Islama iz Perzije, nalazila se na periferiji Bizanta. U pitanju je
umjetnost u kojoj se reflektiraju svi prethodni i susjedni utjecaji – bizantske, orijentalne sirijske, te koptske monaške
umjetnosti:
7/ 6. Jermenski rukopis: Evangelije Mugni →
Pod utjecajem okruženja ovaj rukopis ima elemenata orijentalne dekorativnosti i kolorita; ( Erivan; Matenadairan,
Jermenija; XI stoljeće ; tempera na pergamentu; u dekorativnosti i koloritu ima utjecaja Istoka; TEMA: dvije biblijske
scene: Blagovijesti, Posjeta Bogorodice Jelisaveti…).
6
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7
7.2.1.2.
poticaji kineske civilizacije i izvrsnog kineskog slikarstva
Podsjetimo se još jednom, da se zanatsko umijeće kroz vjekove prenosilo zajedno sa protokom ideja i robe, ponekad i posredstvom ratnih pohoda,
asimilacijom strane tradicije, emigracijskim tokovima ...
Uzmimo kao primjer Bamiyan ( danas u Afganistanu) koji je već za vrijeme cara Trajana stjecište indo-azijske, kineske i helenske kulture ...
Mnogi struĉnjaci smatraju da je inicijativa za proizvodnju papira u Kini posljedica upoznavanja Dalekog Istoka sa rukopisima na papirusu
posredstvom Aleksandra Velikog ...
Poznato je da je Ĉang Kijan izmeĊu 136.-126.←/ boravio ... s one strane neba Kine 5 i vidio da nije prvi ...
U Samarkandu je, mnogo stoljeća kasnije, zaokružen ovaj circulus vitiosus…
Znamo da je domovina islamske keramike Samara . Ovdje je na novo oživljena stara slava ( nekadašnjeg keramiĉkog centra, još u bronĉano doba);
Samara( iz : rijeĉi Samara je skraćenje pridjeva Sa'a man ra'a ( što znaĉi – žalostan je tko to vidi, i odnosi se na stanje ovog grada, nakon 883.
godine, kada je prestao biti prijestolnica abasidskih kalifa). Ali, poticaji iz Kine pokreću nove kreativne tokove.
Od davnina su Kinezi trgovali, ne samo svilom, već i svojim ĉuvenim porculanom… Kineski porculan, koji je sa razmjenom darova izmeĊu
poslanstava, još u vrijeme kalifata Haruna er-Rašida stigao u Samaru, utjecao je na domaću umjetnost :
←7/7. Keramika: Samarski tip
Louvre, Paris; IX. stoljeće; tehnika blistave cakline; oslikana u drugom peĉenju;
( u Samari nije bilo kvalitetnog kaolina te su zato, neke vrste fajansu, obogaćivali blistavom caklinom ...).
Za Kineze je bio komad porculana gotovo kultni predmet, koji je veliĉao ljepotu i potpunost.
Ali islamski keramiĉari, iako nemaju sirovina , kojima bi postigli kinesku kvalitetu proizvoda, ĉesto postižu taj „kultni značaj“ sretnim spojem
tekstualne poruke, koja je ujedno i ukras:
kako navodi Husref Redžić ...6 Islamska dekorativna umjetnost u cjelini, kao i njena posebna grana kaligrafija,
imala je religiozni i profani karakter.Od dekoriranog kur'ana do citatom iz kur'ana dekorirane posude za jelo ...
tako možemo primijetiti na samarkandskoj samanidskoj keramici spoj dekoracije i kaligrafije: na bijeloj keramiĉkoj osnovi ( kasnije je sve
još obogaćeno toplom glazurom ...) , na rubovima posuda, kaligrafski zapis ritmiĉkim kufskim pismom, kojim je obiĉno ispisan neki blagoslov…
←7/8. Keramićka zdjela: Samarkandski tip
Teheran, Muzej; 10. stoljeće;DIMENZIJE: Ø 24 cm;
5
6
Jean P. Drege: La route de la soie, Lucern, 1986.
H. Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, str. 130/31.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Upotreba keramiĉkog posuĊa i obiĉaj da se graĊevine od sirove cigle oblažu glaziranim ploĉicama bili su praksa hiljadama godina na podruĉjima gdje je
nastao Islam i gdje se nova vjera proširila. Nakon već razmatrane poĉetne ovisnosti o kasno-antiĉkim motivima, dekorativni doprinosi iz sasanidske i koptske
tradicije, ubrzo stižu i nove stimulacije uvozom kineskog porculana kojeg se pokušalo imitirati i nadmašiti…
Najtradicionalnija tehnika je bila engobiranje koja se sastoji od presvlaĉenja glinenih predmeta slojem svijetle gline otopljene u vodi, kako bi se dobila
bjeliĉasta patina kao podloga za dekoraciju ili za urezivanje crteža.
Daljim razvojem predmet se presvlaĉio transparentnim lakom i ukrašavao metalnim laštilom, što je tehnika glazure izumljena u X vijeku u Kairu.
Imitacija rafiniranog kineskog porculana dovela je, opet u Egiptu, do proizvodnje monokromnih tirkizno lakiranih predmeta…
Utjecaj Kine možemo primijetiti, ponekad, i u samom crtaĉkom stilu.
Tako je na sljedećem primjeru iz Louvrea - mezopotamskom tipu slikanja na keramici, vidljiva crtaĉka spontanost - ona ležerna linija ...Istina, slikar
Dalekog Istoka, liniju koristi impulzivno i inspirativno. Izuzetno majstorstvo u radu sa kistom, nagovještaj brzine i gipkosti, izražen bojom i linijom,
evidentan je već na ĉuvenim Bostonskim pločama od terakote:
←7/ 9.
Zdjela: Dvije figure kao dva medaljona
11/12. stoljeće; Louvre, Paris; Ø 0,20 m; smeĊe spontano slikanje na konkavnim površinama zdjele.
7/ 10.
Bostonske ploče: Figure u nizu, dio→
250-300 naše ere; mlaĊe razdoblje HAN ili starije razdoblje Šest dinastija; Museum of Art, Boston;
širina: 2,50 m; višebojno slikanje na konkavnim ploĉama terakote; figure u nizu u razigranim
stojećim pozama.
Sherman E. Lee7, kustos odjeljenja za orijentalnu umjetnost u Clevelandu, izmeĊu ostalog je naglasio,
da je već na ovim ploĉama evidentno ...
...virtuozno korištenje poteza kista, kao sredstva za odreĎivanje karaktera ...
Iako je kompozicija statiĉna i siluete poredane na istoj liniji, oznaĉenoj na tlu, potezom kista, debljim
i tanjim kaligrafskim linijama nagoviješteni su pokreti figura ...
Od ove ploĉe do poznatog ĉuvenog svitka „Savjetovanje”, nastalog oko dva stoljeća kasnije,
kompozicije figura , koje su, kako je zapisao Bazin ...
...8oţivljene samo jednom kapljicom realnosti, koja je sveţa ali i kratkog veka kao i rosa ......
nije velika razdaljina ...
7
8
Sherman E. Lee: Far Eastern Art/ Historija umjetnosti; Daleki istok, Beograd, 1972/ str. 62
Germain Bazin: VRHUNSKA DELA SVETSKE UMETNOSTI, Beograd, 1963 / str. 56
8
9
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
I figure u pokretu, u jednom od najstarijih djela islamske književnosti, u El Sufijevoj knjizi o sazvijeţĎu iscrtane su sigurnim potezom:
U kasnijem razvoju perzijske škole minijatura prisutan je ponovni poticaj kineske civilizacije i izvrsnog kineskog slikarstva, posredstvom Džingis Kana i njegovih nasljednika…
Znaĉajno je i djelo Manafi el-Hajavana Adam i Eva:
Ipak je i ovdje još prisutan dvodimenzionalni pristup bizantskih uzora ( za razliku od prijepisa Dioscoridesovih medicinskih rasprava gdje su figure oĉito preslikane sa bizantskih uzora ) ali, ovo djelo
može poslužiti i kao tipiĉan primjer, kako su razliĉiti slikarski stilovi uticali jedan na drugog, prije nego što su pristigli i kineski utjecaji , posredstvom Džingis Kana i njegovih nasljednika, dok u prikazu
životinja naslućujemo srodnost sa bagdadskom školom, ljudske figure su bliske seldžuĉkim pravilima ... U Tebrizu je 1308. izraĊen prijepis Kronologije starih naroda gdje su Adam i Eva prikazani
sasvim bez odjeće.
7/11.
7/ 11.
7/ 12.
K'u K'ai- chih: SAVJETOVANJE; detalj: Toaleta9
El Sufijeva knjiga o sazvijeţĎu ; Blizanci, detalj
7/12.
7/13.
Bodleian Library, Oxford; poĉetak 11. stoljeća; visina 26 cm;TEMA: na osnovu poznavanja Ptolomejeve Mathematikè Syntaxis, crtež je opremljen vlastitim komentarima ...
El Sufijeva knjiga o sazvijeţĎu pripada umjetnost Samanida koji su se već u 9. stoljeću odvojili od bagdadskog kalifata i osnovali vlastitu dinastiju na podruĉju istoĉnog Irana ( Horasan), najbliže
Dalekom Istoku ...
7/ 13.
Manafi el-Hajavana: Adam i Eva
Marga, danas: Pierport Morgan Library , New York; oko 1298 ; 33,5 x 24,5 cm; kolorirani crtež.
9
British Museum, London; razdoblje šest dinastija, 4.do 6. stoljeće→ /
10
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.1.3.
mezopotamska škola minijatura
←7/ 14.
Historijska karta: Euro - Azija u vrijeme između 600 i 800. godine
Islamska je era službeno zapoĉela 622. godine. U godini bijega proroka Muhameda iz Meke u
Medinu. Brzo je širenje nove vjere dovelo do vojnih osvajanja. U roku od jedva stotinu godina,
Arapi su uspjeli osvojiti velika podruĉja, na Zapad sve do Poitiersa ( bitka: 732. gdje je konaĉno
zaustavljen daljnji prodor u Evropu) te na istok do Indije.
Već 661. godine, dolaskom na vlast dinastije Umajada ( 661-750) Damask je postao glavni grad.
Tu je al-Walid izgradio Veliku dţamiju, a halifa Abd al-Malik Kupolu na stijeni u Jerusalimu
izmeĊu 689. i 691. godine.
Masakrom Umajada, Abasidi osnivaju Bagdad kao novi glavni grad , nazvan Madinat-as Salam –
grad mira. Promijenjena je i izborna titula halife u nasljednu…Umajadi su vladali do 750. godine,
ali, već 756. godine posljednji preživjeli Umajad iz Damaska osniva al-Andalus (Španjolska).
929. godine proglašen je i andaluzijski kalifat (tradiciju Damaska nadogradio je na hispanijsku i
vizigotsku tradiciju).
Kalifati se osnivaju i u Egiptu ( Fatimidi), i drugim zauzetim geografskim podruĉjima, dok i sam
Bagdad ima sve manju moć. Ipak, Bagdad ostaje prijestolnica sve do trenutka kada se Halifa alMutasim seli u Samaru 836. godine. Sada jaĉaju i novi centri moći : arapski Tahridi ( 820-973),
iranski Samanidi, Safaridi …
Istiĉu se gradovi Herat, Buhara, Samarkand – srce pre-islamskog kraljevstva Sogdijane . Naime, u Sogdijani je stoljećima bila razvijena znaĉajna kultura, inervirana uvoĊenjem grĉko-helenistiĉkih
elemenata pristiglih u vrijeme osvajanja Aleksandra Velikog.
Svoju su umjetnost preuzeli od već ustanovljenih kultura – posebno bizantske na Zapadu i sasanidske na istoku. Orijentalna sirijska tradicija vezana je za Perziju i lozu Sasanida ( Sasan je ime glavnog
službenika u Anahitinom hramu u Farsu) , koji su vladali od III do VII stoljeća. Kultura Perzije bila je u dodiru i sa rimskim imperijem Dura Europos. Nakon osloboĊenja Perzije od Rimljana javlja se
dinastija Ahemenida ( stil je ostao isti kao onaj za vrijeme prije Aleksandra Velikog) iako su bili pola milenija pod vlašću Grka i Rimljana, saĉuvali su zanatska iskustva, pogotovo ona u primijenjenoj
umjetnosti ...
11
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
baština Sasanida
Sasanidi, nasljednici Parta, svojom su kulturom uticali na Zapad, ali su ujedno i prethodnici novog vremena, epohe islama na
podruĉju nekadašnje Asirije. Mnogi njihovi skupocjeni predmeti od zlata, srebra, emajla stizali su u Bizant i dalje na Zapad ,
zamotani u sasanidsku svilu; tako je mnoge njihove dekorativne motive preuzeo Bizant.
Tu je i stari Bamiyan – stjecište indo-azijske, kineske i helenske kulture. Sasanidske dragocjenosti stižu na Zapad kao
pokloni…
Prema legendi, raskošna zdjela, nekada zvana Salomonova od zlata sa rubinima i smaragdima ( na sredini sa medaljonom od
kamene strijele na kojem je portretiran kralj Hosrau I / 551-579) darovana je Karlu Velikom od Haruna al Rašida
←7/ 15. Salomonova zdjela
Cabinet des Médailles, Biblioteque Nationale, Pariz.
Iako su već Sasanidi bili vrsni majstori obrade zlata i srebra, te je tradicija ovih zanatskih iskustava bila ogromna, islam je
zabranio korištenje ovih plemenitih metala ( pogotovo su bile poznate provincije Horasan i Zapadni Turkestan, gdje je
monopol saĉuvan sve do 10. stoljeća, kada se seli bliže Mediteranu). Sada se umjesto plemenitih metala obraĊuje
bronca…Ubrzo se javlja i prepoznatljivo originalan i individualan umjetniĉki jezik ...
divan kalifa Haruna al Rašida
DIVAN ( državni trezor ) kalifa Haruna al Rašida bio je prava riznica svjetske baštine.
Naime Harun al Rašid bio je strastveni bibliofil ...Kalifi izdaju posebne naredbe za skupljanje starih knjiga.
Osvojivši Perziju preuzimaju i perzijske i grĉke pisare i stimuliraju nauku i umjetnost. Razvijaju se znaĉajne filozofske,
medicinske, astronomske škole…Tako je, na primjer, ĉuven al-Farabi ( 870-950) znan meĊu Arapima kao „drugi uĉitelj“,
poslije Aristotela, filozof izuzetne umnosti, veliki logiĉar, muziĉki struĉnjak i prouĉavatelj politike, a Ibn Sina (Avicena,
980-1037) veliki ljekar i oštrouman filozof koji je sveo djelo Aristotela na jedan od nivoa istine…
Nauĉna i umjetniĉka dostignuća, saĉuvali su za budućnost ...
Primjerak Kur'ana na papiru kojeg je 1.000. godine prepisao u Bagdadu kaligraf Ali Ibn Hilal ima geometrijske
dekoracije sliĉne onima na sasanidskim srebrnim tanjurima…
Isti tip dekoracija javlja se i urezan u kamen, kao i u štukaturama, na papiru, u keramici ...
Kako je islamski umjetnik prvenstveno vjernik i umjetnost je posvećena pokornom služenju ...
... 10njegov ga odnos prema boţanskome sprečava da zgriješi zbog oholosti
( islam u prijevodu znaĉi pokornost Božjoj volji)
...zato izbjegava savršeno prikazivanje prirode ...
tu je samo njezino fragmentarno tumaĉenje arabeskni motivi !
10
Enrico Annoscia &...: : OPĆA POVIJEST UMJETNOSTI Zagreb 2006; str. 160
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Prema jednom hadisu Muhamed je pred smrt rekao:
11
Donesite mi pribor za pisanje da vam zapišem ono što će vas sačuvati od grešaka poslije mene…
Ipak, tek je treći halifa Osman oko 650. godine izvršio taj delikatni zadatak. Tako je grubo arapsko pismo ( semitskog porijekla, dijelom i aramejskog, a možda i nabatejskog) usavršeno…
Sam naziv Kur'an znaĉi riječ boţja ... pismo ...
Zahvaljujući svojoj eleganciji, kako zapisuju mnogi, samo pismo je ...omogućavalo stvaranje široke lepeze raznovrsnih grafičkih oblika i vrsta…
Najstariji oblik islamske kaligrafije je KÛFI PISMO, nastalo u Kufi (d. Iraku). Zbog uglatog oblika slova moglo se klesati u kamen ... Ova stranica iz kur'ana potiĉe vjerojatno iz Sirije ili Iraka:
7/ 16. Stranica iz Kur'ana sa Kûfi pismom DATACIJA: 9. stoljeće; danas: Metropolitan Museum, New York.
11
Luca Mozzati: ISLAMSKA UMJETNOST, Sarajevo 2010 ; Mondadori, Verona ; str. 53.
12
13
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
boţanski misterij
Kako je zapisao Luca Mozzati…
12
…Kaligrafija je artikulirana i kompletna umjetnička forma zasnovana na preciznom
kodeksu i na zamršenim geometrijskim i ornamentalnim principima…
Sa aspekta kompozicije moţe se porediti sa muzikom, u metričkim ritmičkim i
harmonijskim valencijama, i predstavlja za čitaoca
koji je sposoban da razumije njene vrijednosti veoma intenzivnu estetsku i duhovnu
emociju koja moţe osvijetliti smisao zemaljskog postojanja i učiniti intuitivnim svojom
ljepotom boţanski misterij.
ali i…
…kaligrafija jedne poezije je isto tako vaţna i puna značenja stihova. Slovo koje postaje
slika odgovara na tri potrebe i pravila: fonetike, semantike i estetike…
←7/ 17.
Širaz: Detalj kaligrafije zidnih obloga DATACIJA: 14. stoljeće;
džamija za molitve petkom; doba Ilhanida.
13
Odvijanje cjeline sastavljene od kaligrafije i arabeski ima izvanrednu snagu, zahvaljujući čvrstom odnosu izmeĎu ritmičkog dinamizma rečenica koje teku nalijevo,
i iznenadnih jakih nota predstavljenih vertikalnim slovima ispod kojih je kontrapunkt niţeg tonaliteta biljne spirale koja kao da se kreče u suprotnom smjeru…
sve u beskonačnoj igri interakcije, izmeĎu riječi i „dekoracije“,
geometrijske logike i „prirodne „ logike…
…prema nekim tumačenjima, osobito mistika sufija, odnos izmeĎu horizontalnih i vertikalnih elemenata
je simbol odnosa izmeĎu vrijednosti vanjskog svijeta, senzibilnog i materijalnog , i onog unutarnjeg, skrivenog i transcendentalnog…
…Kaligraf, kao i slikar ili muzičar, komponuje svoje djelo, znak po znak, riječ po riječ, rečenicu po rečenicu, stranicu po stranicu,
i razraĎuje ga u skladu sa principima dosljednosti i harmoničnosti…
bagdadska škola
U vrijeme križarskih ratova islamska umjetnost je na islamskom zapadu u stagnaciji, ali zato doživljava procvat u Perziji i Iraku, pogotovo u vrijeme kada vlada vezir Nizam al Mulk.
Tek nakon pobjede Saladina 1170. godine, ponovo se oporavlja i umjetnost u Bagdadu, Basri, Mosulu - mjestima bliže Siriji.
Pored religijskih i filozofskih tema, u Mezopotamiji i Perziji se izraĊuju ilustracije i za druge knjige svjetovnog karaktera.
12
13
Luca Mozzati: ISLAMSKA UMJETNOST, Sarajevo 2010 ; Mondadori, Verona ; str. 52.
Luca Mozzati: ISLAMSKA UMJETNOST, Sarajevo 2010 ; Mondadori, Verona ; str. 59.
14
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Tu se prepisuju i znaĉajna antiĉka djela. Tako Bibliothèque Nationale u Parizu ĉuva najstarije ostvarenje mezopotamske škole minijaturnog slikarstva - prijepis Galenovih spisa.
Znaĉajan je i rukopis, nastao krajem 13. stoljeća, Kalila va Dimna Bidpajeve basne ( možda uraĊen na osnovu antiĉkih izvora):
7/17.
7/18.
7/19.
7/17. stranica iz rukopisa Antidota ( Protivotrovi) – Kitab ad Dirjak
RaĊen 1199. za Mahmuda ; strogi unutarnji red ornamentiranih polja sa kaligrafijom - kufi pismom… Atribucija je jasna prema motivu.
7/18. Kalila va Dimna: Bidpajeve basne, stranica
Bagdad, danas: Bibliothèque Nationale , Pariz; oko 1.200 ; Bagdadska škola (1260. Bidpaj je bio indijski filozof ( 3. stoljeće). Glavni likovi basni su uljuĊeni šakali, koji doživljavaju razne avanture sa
drugim životinjama… Najezdom Mongola uništeno je sve što je istoĉnije od Damaska ( izgleda jedino, da su u općem pokolju neki umjetnici pošteĊeni, te su se sklonili u Isfahan i Širaz). Ova škola
nastavlja djelovanje na zapadu u Egiptu i na istoku u Isfahanu i Širazu ...
7/19. Ilustracije Vergilovih Georgica, fol.III r Rim, Biblioteca Vaticana; kopija iz 5. stoljeća.
15
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
šiiti i suniti
Za razliku od ostalog islamskog svijeta, koji uglavnom pripada SUNITIMA, u Perziji se razvila specifiĉna kultura, naklonjena ŠIITIMA. Suniti su
bliže Evropi ( Turska, Egipat, Sirija, Magreb, Španjolska,…); zabrana korištenja slike , oko ĉega je došlo do odreĊene konfuzije, potvrĊena je naime
prvi put samo jednim hadisom u Buharijinoj zbirci oko 870. godine: Na sudnjem danu slikar će biti osuĎen na dţehennemsku vatru i traţit će se od
njega da udahne ţivot oblicima koje je modelirao; ali on neće moći udahnuti ţivot ničemu.
Islam se nije jasno opredijelio izmeĊu znaka i figure. Postoji ( iako neodreĊena) kur'anska zabrana da se predstavljaju živa bića...Ako i nalazimo na
neku izriĉitu zabranu, ona se odnosi upravo na figure koje imaju sjenku ...
14
…taj anikonizam u islamskoj umjetnosti dobio je racionalni pečat, i
skazan ţeljeznom logikom geometrijskih zakona, kontrapunktiran lirikom ritma
i apstraknim naturalističkim zamahom u arabeskama…
…Oko simbolizma geometrijskih oblika islamski mistici su razradili brojne teorije,
ponekad kristalne jasnoće , nalazeći uvijek u geometrijskoj ljepoti iskazivanje boţanskog savršenstva,
a u razumijevanju njene strukture spoznaju konačnosti stvaranja…
U islamskoj umjetnosti red i ljepota nisu površni ukras, nego pretpostavljaju i dokazuju postojanje Boga.
Šiiti prema likovnoj umjetnosti gaje slobodniji stil, ĉak i figurativnih motiva ... Da se podsjetimo: već u VII stoljeću ISLAM se proširio sa arapskog
poluotoka osvajanjem Sasanida i Bizanta , te vlada podruĉjem Sirije, Mezopotamije, Jermenije, Perzije; nasljednik poslanika Muhammeda a.s.
postaje Abu Bekr; za vrijeme Alija, muža poslanikove kćerke Fatime dolazi do rascjepa: Alija ne priznaje vlast Muavije, kalifa loze Omajada –
sunita; sljedbenici Alija su šiiti ( prema likovnoj umjetnosti gaje slobodniji stil, ĉak i figurativnih motiva).
←7/ 20. Susret Princa Humaya i kineske princeze Humayun u vrtovima palače
Škola u Heratu; oko 1430.; iz rukopisa Khwayu i Kirmani
Ipak, i ovdje se ti motivi, u duhu lirike, dematerijaliziraju ...
Kako je zapisao Bazin15...i cveće, gazele, tigrovi, lovci ili sultani na perzijskim minijaturama
u najfigurativnijoj islamskoj umetnosti – jesu bića iz sna ...
Ali, zabrana slikanja živih bića važi svugdje u islamskom svijetu, kada su u pitanju sakralne graĊevine. Zato su bogati ukrasi svedeni na biljni svijet...Ornament se pod rukom dekoratera iz Samare,
Kaira, kao i Cordobe, pretvara u geometrijsku arabesku…
14
15
Luca Mozzati: Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo 2010 ( tiska: Mondadori, Verona), str. 23.
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1963, str. 48
16
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
arabeska
Naime, u Samari, oko 100 km sjeverno od Bagdada nastao je osnovni motiv islamske umjetnosti – arabeska ...
Ona predstavlja složen splet linija, nastala pod utjecajem nomadskog turskog plemena, koji je ovu naviku stilizacije životinjskih i biljnih motiva ( gdje tu i tamo može da preživi samo daleka asocijacija
na prirodu) donio iz sjevernih prostora ural-altajskih i sibirskih ravnica, kao i naviku izrade metalnog posuĊa i obrade palaĉa u štuko-tehnici ( sve poštujući zabranu figuralne predstave) ...
7/21.
7/22.
7/23.
7/21. Štukature: Arabeska, Samara
Muzej u Teheranu; IX stoljeće; t. z. prvi slog ... ; štukaturnu tehniku poznaju već Sasanidi, te je Abasidi preuzimaju i usavršavaju ... Razvijaju tri posebna sloga ( razlika u tehnici i motivima):
1. ( horor e vacui ) korijeni još u ranoj kršćanskoj umjetnosti, relativno dubok reljef sa motivima grožĊa i vinove loze ...
2. apstraktniji, ali sa biljnim asocijacijama, palmetama, cvjetovima ( geometrijski raspored segmenata ...)
3. slog kosog ureza ; motivi su sliĉni kao u prva dva ali pojednostavljeni ( u nekim repeticijama motiva koriste ĉak utiskivanje drvenih šablona u štukaturnu masu ...); interesantno je da se na tim
prostorima javlja, i tisućljeće prije, u vrijeme navale Skita u Asiriju, sliĉna tehnika utiskivanja ( nazvana životinjski slog ); možda se radi i o domaćoj baštini ?
7/22. Štukatura: Arabeska, Samara Islamische museum Berlin; IX stoljeće; slog kosog reza u štukaturi ...
7/23. Drvena rezbarija: Arabeska, Samara Louvre; Paris; IX stoljeće; naĉin urezivanja podsjeća na slog kosog reza u štukaturi ...
17
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Virtuozno klesanje u kamenu, koje podsjeća na štukature u Samari, i to na takozvani prvi slog ... Iako je u pitanju koptska dekoracija - mnogo mlaĊi primjer (V-VI stoljeće /→) , on upućuje na staru
perzijsku baštinu, dekorativnu tehniku oblaganja zidova, ne samo klesanjem u kamen, već i „arabeskama“ od ŠTUKA, drva, mozaika ...
i kasnije, ĉak u romanici, je utjecaj grčko-sirijske škole ... Tako su i klesarske radionice nikada nisu zaboravile ovu rutinu i virtuoznost u zanatskom smislu ... sve do medijevale ... Kroz 13 vjekova
svoga trajanja, arabeska doživljava bezbrojne promjene na svim materijalima, od mozaika do zidnog slikarstva, od mramornih intarzija do drvenih reljefa, od radova izrezanih u drvetu ili mramoru do
visećih zastora u obliku stalaktita ...Kako je zapisao Bazin16…udubljeni ukras se najzad pretvara u neke vrste rešetku, koja propušta samo rastrzane slike stvarnosti ...
7/24.
7/25.
7/26.
7/ 24. Bawit: Arabeska u vapnencu
7/ 25. Mramorna obloga:“ Rešetka“, Cordoba
Cordoba; Velika džamija; uz sami mihrab ...; 970; za razliku od oskudice kamena u Samari, u novoj postojbini – Španjolskoj, kamen je pristupaĉniji ...
7/ 26. Arabeska: Biljni motiv ; zidna dekoracija; Granada, Alhambra
16
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1963, str. 47
18
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.1.4
akademija kaligrafije i minijature
baština mezopotamske škole
U vrijeme križarskih ratova islamska umjetnost na islamskom zapadu je u stagnaciji, ali ponovo doživljava procvat u Perziji i
Iraku, pogotovo u vrijeme kada vlada vezir Nizam al Mulk. Tek nakon pobjede Saladina 1170. godine, ponovo se oporavlja i
umjetnost u Bagdadu, Basri, Mosulu, mjestima bliže Siriji.
Podsjetimo još jednom na znaĉajne prijepise antiĉkih djela mezopotamske škole minijaturnog slikarstva - prijepis
Galenovih spisa, raĊen 1199. za Mahmuda, sa istaknutim tekstom pisanim najstarijom islamskom kaligrafijom kufi
pismom ...
Poslije invazije Mongola razvija se nova slikarska težnja stimulirana najvažnijim dodirima majstora minijaturista sa
istoĉnoazijskim slikarstvom u tušu ( elementi pejzaža Dalekog istoka, oblaci, planine, drveće). Tako dolazi do islamskomongolske sinteze ...
Za razvoj ove škole minijatura znaĉajno je, već razmatrano djelo Manafi el-Hajavana Adam i Eva. Ovo djelo može
poslužiti kao tipiĉan primjer kako su razliĉiti slikarski stilovi uticali jedan na drugog, prije nego što su pristigli i kineski
utjecaji, posredstvom Džingis Kana i njegovih nasljednika.
←7/ 26.
Manafi el-Hajavana: Adam i Eva Marga, danas: Pierport Morgan Library , New York; oko 1298 ; 33,5
x 24,5 cm; kolorirani crtež.
Dok u prikazu životinja naslućujemo srodnost sa bagdadskom školom, ljudske figure su bliske seldžuĉkim pravilima... U
Tebrizu je 1308. izraĊen prijepis Kronologije starih naroda gdje su Adam i Eva prikazani sasvim bez odjeće.
Rukopisi, još iz vremena takozvane bagdadske škole saĉuvani su najĉešće kao virtuozno uraĊene kopije u kasnijem
periodu…
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Staru Bagdadsku školu nastavlja Sirijska škola , pogotovo u mameluškom razdoblju. ..
tako je poznato više kopija Al'Haririjevih Makama od razliĉitih slikara minijatura…
Ova kopija je raĊena u izrazito dekorativnom stilu, bliže bizantskom karakteru , dok su neki drugi primjerci više islamski: primjerak Jahja ibn Mahmud el'Vasitija, danas u Parizu ...
Rukopisi, još iz vremena takozvane bagdadske škole saĉuvani su najĉešće kao virtuozno uraĊene kopije u kasnijem periodu…Staru Bagdadsku školu nastavlja Sirijska škola , pogotovo u
mameluškom razdoblju. Tako je poznato više kopija Al'Haririjevih Makama od razliĉitih slikara minijatura…
Prvi primjer je raĊen u izrazito dekorativnom stilu, bliže bizantskom karakteru , dok su neki drugi primjerci više islamski: primjerak Jahja ibn Mahmud el'Vasitija, danas u Parizu.
7/ 27.
el'Haririjeve Makame
a) MAQAMAT = pustolovine; British Museumu; London; kopija iz Sirije; 1.237 ; bagdadska škola; papir; 26,7 x 19,8 cm; kolorirani crtež.
b) Bibliotheque Nationale; Pariz; Al-Vasiti; 1237 ; bagdadska škola. U knjizi Maqamat putovanja brodom zauzimaju važno mjesto…
19
20
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
rana perzijska škola
Perzijska škola minijatura predstavlja direktan nastavak tradicionalne islamske umjetnosti Bagdada i Damaska. Razvija se na podruĉju Tebriza, Herata, Širaza i Isfahana.
17
Njezin polet se razmahuje u povezanosti sa knjiţevnim stvaranjem - bajkama, lirikom, pjesničkim romanom, fantazijama ...
Dakle, nije u pitanju samo obogaćenje religioznih tekstova već i drugi oblici književnog stvaranja ( bajke, lirika, pjesniĉki roman, šahname ...).
Već smo napomenuli da se u Perziji razvila specifiĉna kultura, naklonjena ŠIITIMA ...
Perzijska sekta Šiita nije tako usko gruda ĉak i kada je u pitanju figurativno slikarstvo, za razliku od
Sunita, koji su bliže Evropi ( Turska, Egipat, Sirija, Magreb, Španjolska ...; baština orijentalne
iluminacije danas se nalazi pohranjena na mnogim mjestima – od Top Kapi u Istanbulu, muzejima i
nacionalnim bibliotekama svjetskih kulturnih centara, pa do Sarajeva – u Bošnjačkom institutu,
Gazihusref-begovoj biblioteci, Orijentalnom institutu, Zemaljskom muzeju ...) gdje je prisutan stroži
stav prema prikazivanju živih bića.
Islam se nije jasno opredijelio izmeĊu znaka i figure…Postoji ( iako neodreĊena) kur'anska zabrana
da se predstavljaju živa bića ...Ako i nailazimo na neku izriĉitu zabranu ona se odnosi upravo na
figure koje imaju sjenku ...
Kako navodi Bazin, jedino sjenke se ...
... smatraju podobnima da otelove stvarnost
i bile bi dakle objašnjene čovekovom bezumnom ţeljom da se takmiči sa svemogućim …
Više je zabranjen naturalizam, a ne samo predstavljanje figure.
U Perziji slike stvaraju i pjesnici, i slikari minijatura, i keramiĉari, i majstori bronce.
←7/ 28.
Minijatura : Jona i kit
Minijatura Jona i kit danas je u Metropolitan Museumu u New Yorku; 14. stoljeće; kolorirani crtež i
tempera.
Šiiti , dakle, prema likovnoj umjetnosti gaje slobodniji stil , ĉak i figurativnih motiva ... Da se podsjetimo: već u VII stoljeću ISLAM se proširio sa arapskog poluotoka osvajanjem Sasanida i Bizanta ,
te vlada podruĉjem Sirije, Mezopotamije, Jermenije, Perzije; nasljednik poslanika Muhammeda a.s. postaje Abu Bekr;
17
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006/ str. 139.
21
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
za vrijeme Alija, muža poslanikove kćerke Fatime dolazi do rascjepa: Alija ne priznaje vlast Muavije, kalifa loze Omajada – sunita; sljedbenici Alije su šiiti ( prema likovnoj umjetnosti gaje slobodniji
stil, ĉak i figurativnih motiva). Ali se ti motivi, 18u duhu lirike, dematerijalizuju …
Kako je zapisao Bazin ...i cveće, gazele, tigrovi, lovci ili sultani na perzijskim minijaturama – u najfigurativnijoj islamskoj umetnosti –jesu bića iz sna ...
draţ muslimanske umetnosti je u tome što njena bića i stvari lebde u jednom svetu sna u kojem ništa nije definisano, gde sve postaje privremenost i prelaznost ...
7/29.
7/ 29.
7/ 30.
7/ 31.
18
7/30.
Minijatura : Paun
Minijatura : Kralj okruţen sa tri osobe; škola u Tebrizu oko 1340; Kolekcija Demotte; Iz rukopisa Shah Nameh de Firdousi.
Minijatura: Mantiq al-tayr of'Attar, oko 1330; danas: Cortesy oft he British Library.
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd 1963, str. 48.
7/31.
22
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Već u doba timuridskih upada, tadašnji sultan Ahmad, iz dinastije Džalairida, veliki ljubitelj umjetnosti i knjiga, naredio svom nadobudnom slikaru Džuhaidu, da ilustrira pjesme Kvasdţuja Kirmanija.
U vrijeme Timurida, u drugoj ĉetvrtini 14. stoljeća nastaje i ĉuveni rukopis Firduzijeve Šah-Name … To je vrijeme kada se na sceni pojavljuje i dinastija Osmanlija, na podruĉju Rumskih Seldžuka
(Anatolija). Osmanov nasljednik Orkan je 1355. godine proširio granice, a kasnije je Bajazita I Timur zarobio ... Državu je utvrdio Mehmed I. Prva prijestolnica bila je u Bursi. Istanbul postaje
prijestolnica tek u 15. Stoljeću ...
7/32.
7/33.
7/34.
7/35.
7/32. Stranica iz Firduzijeve Šah-Name : Knjiga o kraljevima
Firduzijeve Šah-Name nazivaju i Demottove Šah-Name ( po trgovcu koji je imao rukopis u posjedu u cjelini sve do poĉetka 20. stoljeća, kada ga je rasprodao u dijelovima).
Ova iluminirana stranica nalazi se u British museumu, u Londonu…Iz Firduzijeve Šah-Name kojeg je i minijatura Iskandrova smrt ( smrt Aleksandra Velikog).
7/33. Stranica iz Firduzijeve Šah-Name : Smrt Aleksandra Velikog
Freer Galery of Art; Washington; saĉuvanih je svega 58 minijatura; 1330/1336; Tebriz; možda prijepis nastao kasnije u trećoj ĉetvrtini 14. stoljeća (?); 25 x 28 cm .
7/34. Džuhaid: Behzad u vrtu
Iz rukopisa pjesama Kvasdžuja Kirmanija; danas London, British Museum; 1396. Kada su nekoliko godina kasnije i ovdje zavladali Timuridi , Džuhaid se priklonio novoj dinastiji i djelovao u školama
u Širazu i Jezdu...
7/35. Minijatura; Bahram Gur sa Azadom u lovu
Cora Timken Burnett Coll.; 1352. Shiraz; 23,2 x 16,2 cm;
23
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
akademija kaligrafije i minijature: heratska škola
Već spominjani Džuhaid, izuzetno nadaren mladi umjetnik na dvoru sultana
Ahmada, kasnije se priklonio novoj dinastiji Timurida i djelovao u školama u
Širazu i Jezdu... Sultan Ahmad posljednji džalairidski vladar, veliki ljubitelj
umjetnosti, u vrijeme timuridskih najezdi je vladao u jugo zapadnim i
zapadnim dijelovima Perzije…
Za vladavine Timurovog unuka …
Da podsjetimo još jednom: Timuridi su konaĉno zavladali Perzijom krajem 14.
stoljeća , nadiranjem u Perziju u tri navrata:
- prvi puta pod Džingis kanom ( 1218-/1222),
- zatim pod njegovim unukom Hulagijem ( koji je ubojstvom
posljednjeg abasidskog kalifa u Bagdadu doveo do kraja ovu dinastiju,
- te treći puta pod Timurom… (već pred kraj 13. stoljeća mnogi su
Mongoli prešli na islam ...)
Kaligrafija i minijatura već tada dobiva novi poticaj…U vrijeme Timurida je
u Tebrizu djelovao ĉuveni kaligraf Mir'Ali Tebrisi, kojem svoje umijeće
duguju mnogi kasniji slikari, koji su djelovali u okviru Heratske škole ... , a
kako navode izvori ...bilo ih je četrdeset !
Mir Ali Tebrisi , najveći kaligraf Timurovog doba, uĉitelj svih ĉetrdeset
kaligrafa u Heratu na Akademiji ...Njegov uĉenik Džafar vodi Akademiju.
Timuridski princ Bajsungur, sin Šaha Ruka, je poĉetkom 15. stoljeća u
Heratu, koji je neko vrijeme bio prijestolnica Timurida, formirao
specijalnu…akademiju kaligrafije i minijature. Dakle, osnivaĉ heratske škole
je kalif Bajsungur. Škola je osnovana 1420. godine. Tek kasnije u ovoj školi
djeluje i ĉuveni Behzad, uĉitelj Mir Sajid'Alija ...
←7/ 36. Susret Princa Humaya i kineske princeze Humayun u
vrtovima palače; škola u Heratu; oko 1430.; iz rukopisa Khwayu i Kirmani
7/ 37.
Minijatura: Heratska škola; Bahram Gur u palači
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
U Statutu ĉuvene Heratske škole perzijskog minijaturnog slikarstva ( 1420-1507), je izmeĊu ostalog zapisano i
sljedeće:...Imam Dţafer Sadik, zasluţni voĎa, kaţe:
Od vremena Adema a.s., neka je nad njim mir, do vremena Boţijeg poslanika, ako pitaju koliko je bilo slikara,
odgovori da je bilo hiljadu devet stotina i pedeset slikara.
…Od njih je samo dvanaest istaknutih /slikara/ majstora. Prvi hazreti Osman, posjednik dvije buktinje,
drugi hazreti Alija, Boţiji izabranik, treći ustas Abd El-Vahid, četvrti ustas Abd El-Kerim, peti ustas Baba,
šesti ustas Nizam El-Din, sedmi majstor Ubaid Buhari, osmi Abdi Dţalif Taškendi,
deveti majstor Dţalil Ad-Din Andigani, deseti majstor Muhamed Balhi,
jedanaesti Šems-Ad-Din Kašgari, dvanaesti Omar Bagdadi.
Svi naznačeni majstori postigli su punoću savršenstva ...
←7/ 38.
Minijatura: Heratska škola; Ulazak princa u palaču
7/ 39.
Kamal el'Din Behzad: Napad na tvrĎavu, detalj →
Nastalo izmeĊu 1480-1500 ; Cambridge (Massachusets) Harvard Art Museum
Kasnije je, meĊu slikarima perzijskog dvora, ĉija imena znamo, znaĉajan majstor Kamal el'Din Behzad , najslavniji
perzijski minijaturist, nazvan perzijski Rafael … ( 1468-1536); kasnije dvorski slikar šaha Ismaila, vladara sefavidske
dinastije u Tebrizu. Zvali su ga i perzijski Rafael ; vodio je školu u Heratu i konstituirao nacionalni perzijski stil u
okviru Akademije knjiţnog slikarstva u Heratu. Ovim stilom slika je najĉešće odvojena od teksta. Ipak, u kasnoj dobi
svog života promijenio je stil i razbio stege akademske heratske škole ...
u Behzadovo vrijeme razvijaju se već i lokalne škole u Širazu i Isfahanu...
Behzad je zadržao svoje mjesto i nakon uspostave vladavine Sefevida ( šah Ismail ; dinastija nazvana po njegovom
djedu , pobožnom šejhu Sefiju iz Ardebila) . Mladi Ismail, koji je već sa 15 godina
Bio je i dvorski slikar šaha Ismaila, vladara sefevidske dinastije, ĉija je prijestolnica ponovo u Tebrizu ... Mladi Ismail,
je šah već sa 15 godina. Kasnije je njegov nasljednik šah Tahmasp ( 1524 – 1576). Kasnije, za vrijeme velikog šaha
'Abasa I, prijestolnica postaje Isfahan …
←7/ 40.
Kamal el'Din Behzad: Minijatura
7/ 41.
Kamal el'Din Behzad: Napad na tvrĎavu, →
24
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
25
Behzad je imao mnogo uĉenika, ali su i njihovi radovi ĉesto potpisivani njegovim imenom .
Potpis Behzada je minijaturi podizao cijenu. Sam je rijetko potpisivao svoja djela, a ako je to i radio potpis je stavljao na najĉudnija mjesta, kao što je
kraljev tobolac, gdje je zapisao: djelo roba Behzada ...
Nakon svog prelaska na dvor šaha Ismaila, prenio je i sva steĉena iskustva. 1506. godine preselio se iz Herata u Tebriz, gdje je, prema pretpostavkama
djelovao sve do smrti 1534. godine.
Njegovom zaslugom je prevladan akademski heratski stil Timurida, kojem je u poĉetku i sam pripadao.
Sada se oslobodio svih kompozicijskih stega ...
Svoje kompozicije je znao prostrijeti i na dvije stranice rukopisa.
Osvježio je boje, te dodao figurama više gipkosti ...
←7/ 42.
Kamal el'Din Behzad: Minijatura: Gradnja palače
TvrĊava Khamsch Nezami ; Herat, 1494. British Library, London.
Mir Sajid'Alija, je otac kao mladića doveo da uĉi kod slavnog majstora Behzada u
Tebriz. Kasnije je Mir Sajid'Alija uticao na osnivanje indo-perzijske škole minijatura .
Mir Sajid Alija je 1550. prešao u Kabul a zatim u Delhi.
MeĊu Behzadovim uĉenicima se, pored Mir Sajid'Alija, spominje ĉak i jedan sultan (
Muhamed, koji je izdao albume, zvane mutaka, sa složenim, ne samo svojim djelima,
već i djelima svojih drugova...), zatim Muzafar Ali, Aga Mirek i Mirza Ali, koji prenosi
tradiciju perzijske minijature u Istambul ...
U to vrijeme umjetnici postaju slobodniji i u izboru teme. To nisu više samo ilustracije
literarnih djela već i žanrske teme, pa ĉak i portreti. ..
U primjere ovog slobodnijeg oblikovanja minijatura, osloboĊenih stroge diktature kaligrafa možemo ubrojiti minijaturu iz Bajsungurove
šahname – putopisnog manuskripta nastalog oko 1430…
U gradnji ove minijature je evidentno nanošenje u više slojeva sa «uzdizanjem» svjetlosti…
Ipak je i ovdje još prisutan dvodimenzionalni pristup bizantskih uzora, pogotovo ukrasi sa dekorativnim ornamentom sa pozlatom…
7/ 43. Perzijska minijatura: iz MS kalifa Bajsungura→
Tebriz, danas: British Museum , London; 1535. ( 20 godina nakon smrti njegovog uĉitelja Kamal el'Din Behzada); u tehnološkom smislu
gradnje - sve su to ipak, prije svega crtački elementi – konturne linije, jednakomjerno pokrivene plohe ( sa blagim nijansiranjem u vidu
lavirne tehnike).
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
26
Iako je još uvijek prisutna plošnost figura i koloriranje ploha unutar linearnih kontura, te sinkronizirani raspored ornamentalnih motiva na odjeći i u okruženju, ipak su figure postavljene u realniji prostor
( pejzaž u pozadini nalikuje na sliĉna rješenja u kineskim akvarelima)…
7/ 44.
Mir Sajid'Ali: Minijature sa princem i njegovim slugom, cjelina i detalji
Perzijska minijatura njegovala se, uz poštivanje tradicije, i dalje tokom idućih stoljeća ...U Perziji ĉak i danas njeguju minijature, sliĉne onim
starim…U Perziji ĉak i danas njeguju minijature, sliĉne onim starim …Interesantan je primjer minijatura na školjkama:
7/ 45.
Minijature na školjkama→
Minijature su novijeg datuma; prema nekim pretpostavkama nastale su oko 1935. godine.
27
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.2. utjecaj perzijske škole na druga područja
7.2.2.1. Utjecaj perzijske škole na indijski svijet
7.2.2.2. Keramika u islamskoj umjetnosti; baština i kineski utjecaji
7.2.2.3. Utjecaj perzijske škole na otomansku kaligrafiju i minjaturu
7.2.2.1. Utjecaj perzijske škole na indijski svijet
←7/46.
Nepalska minijatura na palminim listovima
1436; likovi iz budistiĉkih legendi: boja na palminim listovima; plošni, dekorativni stil; evidentan je tipiĉni indijski kolorit: prevladava vatreno crvena i tamno tirkizna;
figuralni friz na dnu je oĉito naslikan «uzdizanjem» pokrivnom bijelom bojom.
radţputsko mogulska minijatura
Moguli, porijeklom od Timura, odnosno Džingis Kana nastavili su kompleksnu tradiciju ovog stepskog naroda…
Dok je u indijskoj minijaturi, kakva je Nepalska minijatura na palminim listovima iz 15. stoljeća,
primjetna tradicija Ajante, ĉak i onaj tipiĉni indijski kolorit, u Radžputsko mogulskoj minijaturi, i dva stoljeća kasnije, jedva
naslućujemo tradicionalne indijske utjecaje. Ĉak i kasnije Radţputske minijature podsjećaju na perzijsku baštinu, koju je u
ove krajeve prenio Mir Sajid'Alija, Behzadov uĉenik, sliĉne ĉak i onim starijim perzijskim minijaturama, iz vremena
Firduzijeve Šah-Neme…
PALMINI LISTOVI : iluminirani rukopisi bengalskih umjetnika na dugim trakama palminog lišća predstavljaju
reminiscenciju na bogatu indijsku tradiciju Ajante; ovi rukopisi pripadaju najranijem periodu islamske umjetnosti u ovom
sjeveroistoĉnom dijelu Indije (11.,12. stoljeće). Palmin list TALAPATRA razrezao se uzduž središnjeg rebra i rezao na
komade ( 3 x 30cm, ili ostavljao u trakama 8 x 100 cm). Na sjeveru Indije koristila se za pisanje bijela tanka brezova kora –
BÜRJA, namazana uljem i glaĉana da postane ĉvrsta i glatka ; knjige od dašĉica i kore drveta poznate su i u drugim
krajevima svijeta…
←7/ 47. Indo – perzijska minijatura
7/ 48. Krišna i Radha na balkonu→
New York, Kolekcija Walter; 1748; visina: 18 cm; boja na papiru.
Bundijska škola; život na radžputanskom dvoru; za razliku od ranijih djela, (koja su koloristiĉki hrabrija, koncipirana
plošno..; one kasnije minijature iz 17. stoljeća, kao što je primjer Višni se pretvori u ribu..., koje su oduševljavale Kleea i
Matissea ... )
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
←7/ 49.
Sharaf al-Din : Timurovo vjenčanje
The British Library; MS Zafernama ; 1533.;
Moguli, porijeklom od Timura, odnosno Džingis Kana nastavili su kompleksnu tradiciju ovog stepskog naroda. Pored autohtone mongolske stepske kulture, u
njihovom slikarstvu ostavila je tragove i kineska kultura kao i asimilirana perzijska tradicija ... Iako su u Kini Mongoli vladali svega jedno stoljeće, uticali su na
kinesko slikarstvo, pogotovo na onaj oficijelni stil na dvoru mongolskih vladara ( paralelno je cvjetala i tradicionalna odmaknuta apstraktnija kineska škola,
pogotovo u samostanima)
Sin osnivaĉa mogulske dinastije Humajun, daljnji potomak Džingis Kana, bio je neko vrijeme u izbjeglištvu na perzijskom dvoru. Kada se vratio u svoju zemlju
poveo je sa sobom perzijske dvorske slikare Abd al-Samada i Mir Sajid'Alija,. koji je uticao na osnivanje indo-perzijske škole minijatura . 1550. godine je
prešao u Kabul a zatim u Delhi.
Tu je njegov mlaĊi sin Akbar , negdje sredinom 16. stoljeća, uĉio kod njih crtanje i slikanje. U minijaturama je
evidentan direktan utjecaj perzijskih slikara i kasnije: perzijski crteži se nalaze tada u carskoj biblioteci a domaćim
slikarima pružaju se na uvid i djela jezuita ( na zidovima su i holandski i flamanski majstori)...
←7/ 50.
Minijatura : Muhammed napušta Meku
Rane radžputske dvorske minijature slikane su na samom dvoru ali i u zemljama u okruženju.
Za razliku od kasnijih, kod kojih primjećujemo perzijsku tradiciju ( vjerojatno zahvaljujući saĉuvanim uzorima u
dvorskim albumima; prikazuju hinduske legende, pogotovo o Krišni, i sliĉne teme; utjecaj iz srednje Indije,
posebno iz Malve; teme su i bajkovite, sa naglašenim romantiĉnim elementom, gdje su boje i oblici imali i
simboliĉan znaĉaj ... )
Rane radžputske dvorske minijature su bliže indijskom svijetu, koloristiĉki hrabrije, koncipirane plošno ... ( one
minijature iz 17. stoljeća, kao što je primjer Višni se pretvori u ribu ..., koje su oduševljavale Kleea i Matissea ...)
Svojim blistavim i jarkim bojama i dekorativnim, plošnim stilom predstavljale su otkriće i umjetnicima dvadesetog
stoljeća: oduševljavale su Kleea i Matissea. Kasnije mogulska škola postaje pomalo kitnjasta…
7/ 51. Malvanska škola: Višni se pretvori u ribu kako bi ubio morskog demona→
Radžputsko mogulska minijatura:New York, Coll.Weiner;17. stoljeće; visina: 22 cm; boja na papiru;
28
29
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7/52.
7/53.
7/ 52. Car Dţahangir prima u audijenciju kneza Perviza Radžputsko mogulska minijatura: Victori&Albert M., London; car Džahangir je vladao izmeĊu 1610. i 1614.; visina: 38 cm; boja
na papiru.
7/ 53. Vangala Ragini
Radžputsko mogulska minijatura, Malva; danas: Museum of Arts., Cleveland; oko 1680; visina: 29,5 cm; boja na papiru.
Kod mogulske škole je evidentna ona smjela primjena boje i kompozicije, ali je jaĉi naglasak na pojedinostima i … izvjesna utančanost19… ( pogotovo) …u drugom i trećem pokoljenju slikarske
škole ... Kao što smo već naglasili , radžputske dvorske minijature slikane su na samom dvoru ali i u zemljama u okruženju.
19
Sherman E. Lee: Far Eastern Art / DALEKI ISTOK; Beograd, 1972/ str. 223.
30
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.2.2.
Keramika u islamskoj umjetnosti; baština i kineski utjecaji
Kako navodi Husref Redžić ...
...20islamska dekorativna umjetnost u cjelini, kao i njena posebna grana kaligrafija,
imala je religiozni i profani karakter.
Od dekoriranog kur'ana do citatom iz kur'ana dekorirane posude za jelo ...
Tako možemo primijetiti na samarkandskoj samanidskoj keramici spoj dekoracije i kaligrafije: na bijeloj keramiĉkoj
osnovi, na rubovima posuda, kaligrafski zapis ritmiĉkim kufskim pismom, kojim je obiĉno ispisan neki blagoslov… ( kasnije
je sve još obogaćeno toplom glazurom ... )
Znamo da je domovina islamske keramike Samara. Ovdje je na novo oživljena stara slava ( nekadašnjeg keramiĉkog centra, još
u bronĉano doba); Samara( iz : rijeĉi Samara je skraćenje pridjeva Sa'a man ra'a ( što znaĉi – žalostan je tko to vidi, i odnosi se
na stanje ovog grada, nakon 883. godine, kada je prestao biti prijestolnica abasidskih kalifa).
utjecaj kineske keramike
Od davnina su Kinezi trgovali, ne samo svilom, već i svojim ĉuvenim porculanom. Kineski porculan, koji je sa razmjenom
darova izmeĊu poslanstava, još u vrijeme kalifata Haruna el-Rašida stigao u Samaru, utjecao je na domaću umjetnost . Za
Kineze je bio komad porculana gotovo kultni predmet, koji je veliĉao ljepotu i potpunost. Ali islamski keramiĉari, iako nemaju
sirovina , kojima bi postigli kinesku kvalitetu proizvoda, ĉesto postižu taj „kultni znaĉaj“ sretnim spojem tekstualne poruke,
koja je ujedno i ukras:
←7/ 54. Keramika: Samarski tip
Louvre, Paris; IX. stoljeće; tehnika blistave cakline; oslikana u drugom
peĉenju. U Samari nije bilo kvalitetnog kaolina te su zato neke vrste fajansu
obogaćivali blistavom caklinom ...
7/ 55. Keramička zdjela: Samarkandski tip→
Teheran, Muzej; 10. stoljeće; Ø 24 cm.
Tradicija ukrašavanja zidova fajansnim pločicama ima svoje korijene u Mezopotamiji.
20
H. Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, str. 130/31.
31
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Fajansa je fina keramika od bijele gline peĉene na 1100 – 1200 ºC. ( glinene supstance sa odgovarajućim primjesama kreĉnjaka, tz. topitelja, uslijed kojeg dolazi prilikom peĉenja do spajanja peĉenog
kreĉa i primjesa kvarca SiO2 u lako topljivu staklastu materiju , što utjeĉe na djelomiĉno sinterovanje – djelomiĉnu neporoznost i sjajnost keramiĉkog proizvoda). Ova tradicija ostaje živa tokom stoljeća
... Svoj procvat je doživjela, kako na krajnjem zapadu islamskog svijeta u Malagi, kasnije u Manisesu, keramika sa poznatim pastelnim motivima , tako i na krajnjem istoku - u Islamabadu,
Isfahanu... U velikoj džamiji Mesdţid-i-Dţum'a u Isfahanu keramiĉkim ploĉicama je ukrašena cijela fasada ... Pored Kašana znaĉajna središta za izradu keramiĉkih ploĉica bili su i Tebriz i Sultanabad.
U Turskoj je znaĉajna keramika iz Iznika:
7/56.
7/ 56.
7/ 57.
7/ 58.
7/ 59.
7/57.
7/58.
Velencija: Zdjela; Haag, Gemeente Museum; 13/14. stoljeće;fajansa sa zelenim i violetnim dekoracijama;
Kašan: Zvijezdasta keramička pločica ; Boston, Museum of Fine Arts ; 12/13.; v. 24 cm.
Sultanabad: Zdjela ; London, Victoria nad Albert Museum;15. stoljeće; Ø 18 cm; fajansa „grisaille“ .
Iznik: Mozaik iz pločica; Istambul, Mauzolej Sulejmana Veličanstvenog; 16. stoljeće; iznička fajansa.
7/59.
32
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
←7/ 60. Iznik: Drugi slog London, Voctoria & Albert Museum; Ø 27,5 cm.
Historija turske fajanse , uglavnom je historija radionica u Izniku i Istambulu. Iznik je imao tri znaĉajna razdoblja:
- prvo ( 1490 do 1525) sa motivima vitica, arabeski i natpisa,
- drugo (1525 do 1555) ĉesto nazvana damašćanska ( teoretiĉari smatraju da je ovdje Damask spominjan
možda kao trgovaĉki centar gdje se prodavao kineski porculan ...) sa tipiĉnim oponašanjem kineskog stila u bijeloplavim nijansama sa harmoniĉnim dodatkom zeleno-crnih i purpurno crnih nijansi ...
- treće ( 1555 do 18. stoljeća) gdje se vremenom, pored biljnih dekoracija, javljaju i figurativni motivi…
7/ 61. Plava dţamija , Tebriz : arkade unutarnjeg dvorišta→
Ploĉicama je ukrašen i mihrab u džamiji paše Sokolovića u Istambulu:
←7/ 62. Džamija paše Sokolovića: Mihrab ukrašen keramičkim pločicama; Istambul;
1571/72; džamiju je sagradio ĉuveni mimar Sinan.
7/ 63. Isfahan: Mesdţid Dţum'a→
Kako smo već napomenuli, tradicija ukrašavanja zidova fajansnim pločicama ima svoje korijene u Mezopotamiji.
Ova tradicija ostaje živa tokom stoljeća... Svoj procvat je doživjela pogotovo na krajnjem zapadu islamskog
svijeta u Malagi…
Tehnika je autentiĉno mezopotamska, kasnije perzijska i konaĉno islamska i ima:
- faze ocakljivanja,
- pečenja,
- oslikavanja metalnim bojama i
- ponovnog pečenja …
Od hispano maurske fajanse Malage i Valencije, nastale na toj islamskoj tradiciji, preuzima i Delft plavu
keramiku… Delftska fajansa: manufaktura fajanse u Delftu afirmira se u vremenu kada Holandija zahvaljujući
svom pomorskom trgovaĉkom prestižu, krunskim vezama sa Španjolskom, kolijevkom fajanse u Evropi, kao i
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
keramike u 16. stoljeću.
direktnim kontaktom sa dalekim civilizacijama Istoka, postaje jedan od najvećih centara
Na takozvanim azulejos zidnim pločicama komponiraju se dekorativni motivi, ali i bogati slikani prizori ( ĉak i pejzaži) izraĊeni su vrhunskom tehnologijom:
7/ 64. ■ Azulejos zidne pločice
33
34
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.2.2.3.
Utjecaj perzijske škole na otomansku kaligrafiju i minijaturu
Kada su Mongoli prodrli u Iran, neka autohtona plemena ( meĊu njima i pleme iz
Horasana) su pobjegla u Anatoliju. Tu su se kasnije srodili sa seldžuĉkim
gospodarima.
←7/ 65. Smrt Rustema i njegovog konja
Oko 1335. iz Šahname ; prema Firdusiju ( pjesniku iz XI vijeka); London, British
Museum.
Jedan od omiljenih tekstova mongolskih vladara morala je biti Firdusijeva
Šahnama, spis velikog klasika perzijske epske književnosti, napisan poĉetkom XI
stoljeća za Gaznevide, ĉijim su se legitimnim nasljednicima smatrali Mongoli…
Tradicionalna zanatska umijeća islamske umjetnosti Bagdada, Damaska, u vrijeme
Timurida, te kasnijeg minijaturnog slikarstava Tebriza, Herata, Širaza i Isfahana
baštini i otomanska iluminacija.
To je vrijeme kada se na sceni pojavljuje i dinastija Osmanlija, na podruĉju
Rumskih Seldžuka (Anatolija). Osmanov nasljednik Orkan je 1355. godine
proširio granice, a kasnije je Bajazita I Timur zarobio... Državu je utvrdio
Mehmed I. Prva prijestolnica bila je u Bursi. Istambul postaje prijestolnica tek u
15. Stoljeću ...
Perzijska sekta Šiita nije tako stroga ĉak i kada je u pitanju figurativno slikarstvo,
za razliku od Sunita, koji su bliže Evropi ( Turska, Egipat, Sirija, Magreb,
Španjolska ...) gdje je prisutan stroži stav prema prikazivanju živih bića; ipak je i
ovdje zabrana vezana samo za sakralne projekte.
Kako naglašava Karamehmedović ...
gledajući unatrag čini se da su mongolske provale pod Dţingis-kanom ostavile Perzijancima kao baštinu
poticaje kineske civilizacije i izvrsnog kineskog slikarstva.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
35
Pored Tabriza, Širaza i Isfahana, razvija se minijaturno slikarstvo i u Heratu od XIII do XIV vijeka ( autohtono je i minijaturno
slikarstvo Indije, pogotovo u .Moghulu i Radžputu, kao i škola u Kairu pod Mamelucima od 1250 nadalje).
21
Njezin polet se razmahuje u povezanosti sa knjiţevnim stvaranjem ...
Dakle, nije u pitanju samo obogaćenje religioznih tekstova već i drugi oblici književnog stvaranja ( bajke, lirika, pjesniĉki roman,
šahname ...) ; evidentno je…
22
… jedinstvo islamske umjetnosti !
Od dekorisanog kur'ana do citatom iz kur'ana dekorisane posude za jelo, ili ručnika…
… jedinstvo islamske umjetnosti čiji korijen je u spiritualnom jedinstvu boţanstva.
Islam ne odreĎuje samo odnos vjernika prema Bogu, on daje i praktična uputstva za sve vidove ljudske aktivnosti…
Sve je striktno definirano u vjerskim propisima…
←7/ 66.
Kamal el'Din Behzad: Borba Aleksandra Velikog
Potpis Behzada je minijaturi podizao cijenu ( sam je rijetko potpisivao svoja djela, a ako je to i radio potpis je stavljao na najĉudnija
mjesta, kao što je kraljev tobolac, gdje se zapisao: djelo roba Behzada). Znaĉajan je njegov portret mladića koji slika ( prema nekima je
inspiriran originalom Gentile Bellinija), jedan prvih minijaturnih portreta .
Kamal el'Din Behzad ( Herat , aktivan 1470 -1536, Tebriz); spominje se u radionici Nakaša Miraka; Behzad je prozvan i perzijski
Rafael ; vodio je školu u Heratu za vrijeme sultana Husseina i konstituirao nacionalni perzijski stil u okviru Akademije knjiţnog
slikarstva u Heratu. Ovim stilom slika je najĉešće odvojena od teksta. Ipak, u kasnoj dobi svog života promijenio je stil i razbio stege
akademske heratske škole... Kasnije je dvorski slikar šaha Ismaila, vladara sefavidske dinastije u Tebrizu. U Tebrizu vodi radionicu i
odgovara za sve slikare, kaligrafe, iluminatore, knjigovezce…
Kako smo već razmotrili u kontekstu perzijske minijature, Behzad, nazvan perzijski Rafael, imao je mnogo uĉenika, ali su i njihovi
radovi ĉesto potpisani njegovim imenom MeĊu mnogim njegovim uĉenicima istiĉu se Mir Sajid'Alija ( 1550. prešao u Kabul a zatim
u Delhi) , kojeg je otac kao mladića doveo da uĉi kod slavnog majstora u Tebrizu. Kasnije je ovaj majstor uticao na osnivanje indoperzijske škole minijatura , kao i na Mirzu Alija, koji je iz Herata prešao u Istambul.
21
22
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006/ str. 139.
Husref Redžić: Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Zagreb, 1982, str. 133.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
36
Sama politika prema umjetniĉkom stvaralaštvu potpomagala je i osnivanje i razvoj slikarskih škola u kojima se posebno njegovalo
slikarstvo u rukopisnim knjigama. U ovom slikarstvu do virtuoznosti se razvilo slikanje biljnih i geometrijskih prepleta usavršenih
do najfinije ĉipkaste arabeske…
Kada su Mongoli prodrli u Iran, neka autohtona plemena ( meĊu njima i pleme iz Horasana) su pobjegla u Anatoliju.
Tu su se kasnije srodili sa seldžuĉkim gospodarima.
Seldţuci su bili jedan od brojnih turskih klanova koji su se iz centralne Azije premještali prema zapadu.
Konvertiti u islam iz šamanizma, bili su u poĉetku plaćenici u ratovima izmeĊu velikaša te samo formalno podanici Bagdada sve do
1055. godine kada su od halife dobili sultansku titulu u Bagdadu. Tokom XI stoljeća uĉvrstili su kraljevstvo Velikih Seldžuka, koje
se prostiralo od Samarkanda do Iraka, odakle su krenuli u osvajanje Anatolije od Bizanta i osnovali seldžuĉku državu Rum.
Nakon propasti seldžuĉke kuće osnovali dinastiju Osmanlija ...
23
ARABESKA ( je )...
...nastala pod utjecajem nomadskog turskog plemena, koji je ...naviku stilizacije ţivotinjskih i biljnih motiva
( gdje tu i tamo moţe da preţivi samo daleka asocijacija na prirodu)
donio iz sjevernih prostora ural altajskih i sibirskih ravnica, kao i naviku izrade metalnog posuĎa i obrade palača u štukotehnici
( sve poštujući zabranu figuralne predstave) ...kroz 13 vjekova svoga trajanja,
arabeska doţivljava bezbrojne promjene na svim materijalima, od mozaika do zidnog slikarstva, od mramornih intarzija do
drvenih reljefa,
od radova izrezanih u drvetu ili mramoru do visećih zastora u obliku stalaktita ...
←7/ 67.
Kamal el'Din Behzad: Bitka sa egipatskim kraljem
Potpis Behzada je minijaturi podizao cijenu ( sam je rijetko potpisivao svoja djela, a ako je to i radio potpis je stavljao na najĉudnija
mjesta, kao što je kraljev tobolac, gdje se zapisao: djelo roba Behzada). Znaĉajan je njegov portret mladića koji slika ( prema
nekima je inspiriran originalom Gentile Bellinija), jedan prvih minijaturnih portreta .
Na prostorima, koje je nekada zauzimala perzijska država, otomansko carstvo se razvijalo u vremenskom razdoblju od XIII do
XVIII vijeka. Na podruĉju Centralne Azije, pogotovo u Perziji, kulturni razvoj je bio obilježen susretom i spajanjem dva glavna,
meĊusobno ukrštena, kulturna ogranka. Prvi je saĉinjavalo plodonosno kulturno naslijeĊe sa arapskim islamskim obilježjem ( koje je
sa svoje strane mnogo dugovalo grĉkoj civilizaciji)…
23
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006/ str. 137.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Druga tendencija je iranska, na koju je uticao veliki pjesnik Firdusi,
roĊen u gradu Tus, u Horasanu oko 940. godine…
Ovoj izuzetno živoj mješavini dodaju se na kraju i doprinosi
masovnih migracija Turaka sa istoka ( već u X stoljeću u vidu
robova i vojnika) , kasnije, selidbom velikih plemenskih grupa kao
što su Gaznevidi i Seldžuci…
Za to vrijeme su se smjenjivale mnoge dinastije ( Džingiskanidi,
Timuridi, Safavidi…) …
←7/ 68.
Islamsko carstvo ( 630 – 1680)
Dakle, osmanska iluminacija i kaligrafija, pohranjena na mnogim
mjestima – od TOPKAPI u Istambulu, muzejima i nacionalnim
bibliotekama svjetskih kulturnih centara, pa sve do Sarajeva ( u
Bošnjačkom institutu, Gazihusrefbegovoj biblioteci, Orijentalnom
institutu, Zemaljskom muzeju ... ) , baštini tradicionalna zanatska umijeća islamske umjetnosti Bagdada, Damaska, te kasnijeg
minijaturnog slikarstava Tebriza, Širaza, Herata i Isfahana …
24
Rukopisi kur'ana i njegove dekorirane stranice, bez sumnje su vrhunska ostvarenja u ovoj umjetnosti…
Islamska dekorativna umjetnost u cjelini, kao i njena posebna grana, kaligrafija, imala je i religiozni i profani karakter:
Od dekoriranog kur'ana do citatom iz kur'ana dekorirane posude za jelo, ili ručnika.
I u tom se ogleda jedinstvo islamske umjetnosti čiji korijen je u spiritualnom jedinstvu boţanstva.
U islamu su boţanstvo i umjetnost ostvarili srodstvo poput onog u talijanskoj renesansi.
7/ 69.
Kamal el'Din Behzad: Sultan Hossein Mirza u šetnji →
1495; iz zbirke Maraqqa'-e Goldshan.
Zadivljuje jedinstvena vizualna zvuĉnost u detalju i cjelini, virtuoznost izrade, osloboĊena svake stege, stvaralaĉki spontanitet uz potpunu
harmoniju pojedinih komponenti – od kaligrafije, iluminacije odnosno arabeske, izbora podloga, pribora, tuševa, tinti, pigmenata, veziva –
dakle, vrhunske usklaĊenosti likovne instrumentacije.
24
Husref Redžić: Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Zagreb, 1982, str. 130, 131.
37
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
MeĊu mnogim uĉenicima ĉuvenog Behzada istiĉu se Mir Sajid'Alija, kojeg je otac kao mladića doveo da uĉi kod slavnog majstora u
Tebrizu. Kasnije je ovaj majstor uticao na osnivanje indo-perzijske škole minijatura ( Mir Sajid Alija je 1550. prešao u Kabul a zatim u
Delhi ) , kao i na Mirzu Alija, koji je iz Herata prešao u Istambul:
←7/ 70.
Mirza Ali : Jamšid piše na stijeni
1588; pokrivna vodena boja, zlato i tuš na papiru ; 42 x 26 cm ; Mirza Ali (1465 – 1535) prelazi iz Tebriza u Istambul…( pretpostavlja se
da je mnogo svoje radove potpisivao kao Behzadove…)
Osmanski sultani uzdigli su kaligrafiju i iluminaciju u sam vrh umjetniĉkog stvaralaštva.
Istina, u poĉetku su nabavljali rukopise iz Tebriza, tadašnjeg centra kulture islamskog svijeta. Zatim je nekoliko kaligrafa i iluminatora iz
Tebriza prešlo u Istanmbul, kao što su iz Tebriza došli i vrhunski keramiĉari ...
Svakako je oponašanje perzijske minijature bilo aktualno sve do kraja 17. Stoljeća ...
Ali, otomanska minijatura se već u 15. stoljeću
odlikuje izuzetnim koloritom, kao i slobodnijom
kompozicijom i oblikovanjem figura ...
Prvi otomanski bibliofil je Mehmed II Osvajaĉ
(1432-1481). Sakupio je mnoge grĉke i latinske
tekstove ...
7/ 71. Osmansko carstvo i
Hasburgovci oko 1700 →
Kasnije su već poznati i kaligrafi, koji su pratili
Selima I na povratku iz Perzije 1514. godine.
38
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Individualni, oĉito daleki seldžuĉki temperament ( stepskih
nomada) pokazuju minijature ĉuvenog Sijaha Kalema,
njegove Sulejmanname; Minijatura sa demonima :
7/ 72.
Sijah Kalem: Sulejmannama; Minijatura sa demonima ...
Istambul, Top Kapu Saray; Fatihov album; 15. stoljeće; boja na papiru; u tehnološkoj gradnji podsjećaju na kinesku tradiciju
koloriranog ekspresivnog crteža ...
TEMA: demoni igraju na muziĉkim instrumentima…
Kako je naglasio Karamehmedović
... za razliku od estetski uzvišenih perzijskih minijatura, turske minijature imaju posebni šarm
u delikatnom izboru boja i izraţajnoj emociji ...
spontana dinamičnost i dekorativna ekspresija stare nomadske umjetnosti dale su poseban pečat ...
7/ 73.
Hunernamma : Sultan Murad lovi vuka, list 83 v.→
Istambul, Top Kapu Saray ; list iz Hunernamme, MSS Hazine 1524; turska škola; tinta i zlato na velumu ; Sultan Murad ( 1326 – 1389)
39
40
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
MeĊu mnogim svjetskim riznicama umjetnina, utisnutim u moje sjećanje, po
svojoj ljepoti i likovnom savršenstvu posebno mjesto zauzimaju iluminirani
rukopisi viĊeni u zbirci Centra umjetničkih rukotvorina ( pored Plave džamije) ,
kao i u Top Kapu Sarayu u Istambulu i onih u skriptoriju St. Gallena…
←7/ 74.
Minijatura : Divan; sultan Mehmed I, Čelebi
Mehmed I Ĉelebi ( 1389 – 1421); sin Bajazita; ( ĉelebi = otmjeni; učenjak).
Baština orijentalne iluminacije danas se nalazi pohranjena na mnogim mjestima –
od, već spominjanog Top Kapi Saraya u Istambulu, muzejima i nacionalnim
bibliotekama svjetskih kulturnih centara, pa do Sarajeva –
u Bošnjačkom institutu,
- Gazihusref-begovoj biblioteci,
- Orijentalnom institutu,
- Zemaljskom muzeju ...
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
41
U Sarajevu se do ovog rata nalazio i prelijepi, bogato iluminirani Astrološki spis, vjerojatno carigradski prijepis starijeg rukopisa, nastalog ranije ( možda u Samarkandu):
Zagorka Janc25 u svom prilogu Minijature u islamskim rukopisima , pretpostavlja, pošto je dio teksta na turskom jeziku… da je prepisan i ukrašen u Carigradu… Izgorio je tokom agresije na Bosnu i
Hercegovinu, u maju 1992. godine. Saĉuvano je do ovog rata samo 9 minijatura od 14. do 22. lista od vjerojatno ukupno 36, te tekst koji govori o vrlinama ljudi roĊenih u odreĊenom znaku; X V.
stoljeće…Prema navodima Zagorke Janc 26 …osjetan je utjecaj mezopotamskih rukopisa arapskog Iraka iz perioda mongolske vlasti;
zato i mongolski utjecaj koji se ogleda u naĉinu odijevanja i oružju…
prilikom osnivanja ĉuvene opservatorije u Samarkandu u vrijeme dinastije Timurida, nastao je veliki broj astroloških rukopisa ( 1409-1446)…
ima i izvjesne elemente budističke umjetnosti Indije; lav ima pozlatu u oĉima , što je tipiĉno za budistiĉku umjetnost ...pisano je djelomiĉno arapski a djelomiĉno turski ...
7/ 75.
Iluminacija: Fragmenti astrološkog spisa
boja gvaš karaktera; bio je izraĊen na bijeloj podlozi papira; kako navodi orijentalista Zagorka Janc ...neke partije, koje su raĎene zlatom su ispucale, a zlato je istrveno; sve su boje dosta oštećene
(uzrok je ili podloga ili vezivo).
25
26
Minijature; Umjetnost na tlu Jugoslavije, Zagreb, 1982, str. 52.)
Prilozi; Orijentalni institut u Sarajevu VI-VII/56/57, str.141
42
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
U periodu dinastije Safavida na naše podruĉje stiže i vrijedan rukopis Anvar i Suhajli ( Bidpajeve indijske basne), nastao 1519. godine. Zanimljiva je komparacija ove minijature i starije verzije iste
teme nastale u vrijem Seldžuka:
7/73.
7/ 76.
7/74.
Iluminacija: Kalila va Dimna (Bidpajeve basne);
Bidpaj : indijski filozof, hinduski Brahman, autor basni oblikovanih u minijaturama u živim bojama…; stranica rukopisa iz Kalila va Dimna , minijature nastale oko 1300. godine ; Pariz, Bibliothèque
Nationale. U minijaturnom slikarstvu u vrijeme Seldžuka, slikarstvu t. z. bagdadske škole ( poĉetkom 13. stoljeća ) još uvijek je prisutan utjecaj grĉkih filozofa na arapsku nauku. Tada nastaju
prijevodi Dioskoridovih i Galenovih djela… To je stvorilo osnovu na kojoj se razvija vlastita literatura ( Bidpajeve basne)…
7/ 77.
Iluminacija: Anvar i Suhajli (Bidpajeve indijske basne);
Stranica rukopisa iz Anvar i Suhajli ( Zagreb, Državni arhiv.) , minijatura nastala u periodu dinastije Safavida ( kurdsko-azarskog porijekla; prijestolnica Tebriz; najmoĉnija dinastija u Perziji / 1501 – 1736
/ koja se prostirala sve do istoĉne Turske…) , 1519. godine. Ima 31 minijaturu. Podloga je zlatna ili u pastelnim bojama, dok su figure slikane crnim, naranĉastim i smeĊim tonovima, pa ĉine jasan
kontrast sa svijetlom podlogom. Ova komparacija samo potvrĊuje kolika pažnja je posvećivana tradiciji… Samo prepisivanje i oponašanje starijih likovnih obogaćenja , bilo je na izuzetnoj cijeni…
43
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
Tradicionalna zanatska umijeća islamske umjetnosti Bagdada, Damaska, u vrijeme Timurida, te kasnijeg minijaturnog
slikarstava Tebriza, Herata, Širaza i Isfahana baštini i otomanska iluminacija.
Perzijska sekta Šiita nije tako stroga ĉak i kada je u pitanju figurativno slikarstvo, za razliku od Sunita, koji su bliže Evropi (
Turska, Egipat, Sirija, Magreb, Španjolska...) gdje je prisutan stroži stav prema prikazivanju živih bića; ipak je i ovdje zabrana
vezana samo za sakralne projekte. To je vrijeme kada se na sceni pojavljuje i dinastija Osmanlija, na podruĉju Rumskih
Seldžuka (Anatolija). Osmanov nasljednik Orkan je 1355. godine proširio granice, a kasnije je Bajazita I Timur zarobio...
Državu je utvrdio Mehmed I. Prva prijestolnica bila je u Bursi. Istambul postaje prijestolnica tek u 15. stoljeću ...Kako
naglašava Karamehmedović ...
gledajući unatrag čini se da su mongolske provale pod Dţingis-kanom ostavile Perzijancima kao baštinu
poticaje kineske civilizacije i izvrsnog kineskog slikarstva.
U radionicama na dvoru Sulejmana Veliĉanstvenog slikari – nakaši izvršavaju razliĉite zadatke: isti ornamenti nalaze se na
iluminacijama, tepisima i fajansi; kaligrafija i arabeska prelazi sa zidova džamija i na posuĊe, oružje, nakit i ostale upotrebne
predmete; kur'anski ajeti, kaligrafski ispisani, ĉesto su iluminirani floralnim motivima – pupoljcima ruža27...
... Turci su u slikanju minijatura «pretrpjeli» utjecaj Hindusa, Kineza, Mongola i prvenstveno, Perzijanaca ali nikada nisu
servilno kopirali bilo čiji stil.
U pitanju je staro minijaturno slikarstvo , plod stare umjetniĉke tradicije centralne Azije, gdje su pomiješani sa Skitima i
Hunima, živjeli preci današnjih Turaka, i islamskih koncepcija primljenih od VII vijeka, zajedno sa islamskim uĉenjem.
Ilustrirajući svete i profane knjige- živote proroka i kraljeva, pjesniĉka dijela na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, nauĉna
djela iz oblasti geografije, ronomije, medicine, matematike, - turski umjetnici pokazivali su snažnu individualnost.
osmanski period na Balkanu
Osmanski period u historiji umjetnosti u Bosni i Hercegovini... poĉinje 1463. godine, padom Bosanskog kraljevstva ( 28
Osmanlije su direktno ili indirektno u nekim pokrajinama prisutni u životu Bosne i Hercegovine faktiĉki već od poĉetka XV
stoljeća ... ) ...29 meĎu brojnim iluminiranim islamskim rukopisima ...
ističu se Mehmed-pašini dţuzovi iz Husref-begove biblioteke u Sarajevu, ukrašeni maštovitim
i bogatim ornamentalnim zaglavljima i urvanima, zastavicama i rozetama ...
←7/ 78. Kur'an : Mehmed-pašini dţuz'evi, detalj
27
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006/ str. 28 .
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 217.
29
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 220
28
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
44
Nakaš Osman, porijeklom Bosanac, ( tursko-arapski: nakkas = slikar ) jedna je od najznaĉajnijih liĉnosti u povijesti turske minijature. Poĉeo je 1577. zajedno sa Mirza Alijom
ilustrirati rukopis Hunernammu ( dva sveska sa 107 minijatura; danas: Top Kapi, Istanbul. List 83 v.→ 7/68.)
U radionicama na dvoru Sulejmana Veliĉanstvenog slikari – nakaši izvršavaju razliĉite zadatke:
isti ornamenti nalaze se na iluminacijama, tepisima i fajansi; kaligrafija i arabeska prelazi sa zidova džamija i na posuĊe, oružje, nakit i ostale upotrebne predmete; kur'anski
ajeti, kaligrafski ispisani, ĉesto su iluminirani floralnim motivima – pupoljcima ruža30…
…Turci su u slikanju minijatura «pretrpjeli» utjecaj Hindusa, Kineza, Mongola i prvenstveno, Perzijanaca ali nikada nisu servilno kopirali bilo čiji stil ….
Najĉuveniji turski iluminirani rukopis je hunernama, knjiga o junaštvima osmanskih sultana, koji su ilustrirali 1577. godine dva umjetnika:Mirza Ali i Osman Nakaš,
Bosanac. MeĊu ostalim Osman Nakaš je u hunernami prikazao i opsadu Beograda 1521. godine ...
Kako navodi Husref Redžić ...
...31za razliku od perzijskih minijatura, kod kojih je stilizacija dominantna u cjelini i detalju, Osmanove minijature su više realistične,
kako po koloritu, tako po teţnji da se vjerno prikaţe odjeća, portretne karakteristike i pokret.
←7/ 79.
Osman Nakaš: Hunernamma ; Sultan Bayezid I ; Bitka kod Nicopolisa ,detalj
Massachusetts, Worcester Art Museum ; list iz Hunernamme, MSS Hazine 1524; turska škola; tinta i zlato na papiru; 47,2 x 28,5 cm; u pitanju je zadnji „križarski rat“ 1396.
godine, kod tvrĊave na Dunavu…U pitanju je staro minijaturno slikarstvo , plod stare umjetniĉke tradicije centralne Azije, gdje su pomiješani sa Skitima i Hunima, živjeli preci današnjih Turaka, i
islamskih koncepcija primljenih već od VII vijeka, zajedno sa islamskim uĉenjem. Ilustrirajući svete i profane knjige- živote proroka i kraljeva, pjesniĉka djela na turskom, arapskom i perzijskom
jeziku, nauĉna djela iz oblasti geografije, astronomije, medicine, matematike, - turski umjetnici pokazivali su snažnu individualnost.
U palaĉi Sulejmana Veliĉanstvenog ( 1520-1566) smješteno je preko 40 umjetnika razliĉitih struka, koji su došli iz svih krajeva imperije – od Perzije, Madžarske, Bosne, i drugih zemalja ...
U radionicama je rad rasporeĊen ( figuracija ili iluminacija ...); neki rade kostime, pejzaže – a spretniji slikaju lica; ako je rijeĉ o Kur'anu – u obzir dolaze samo cvjetni motivi: poznat je stil SAZ – motiv
velikih listova.
I perzijski tekstovi dobivaju sada otomansku dekoraciju – pogotovo ŠAHNAME , knjige kraljeva.
Naime, u klasiĉnom periodu turske umjetnosti u težnji da se ovjekovjeĉe neki dogaĊaji, dvor je bio naruĉilac rukopisa sa ilustracijama. Ratni pohodi sultana Sulejmana Veliĉanstvenog, Selima II i Murata
III predstavljeni su na tim minijaturama. Kako navodi Annie Berthier32 ...
...ilustrirale su se i neke od najstarijih epopeja, romana, pripovjedaka, dok posebnu oblast predstavlja kartografija kao i planovi gradova.
Ilustracije su izuzetno čitljive. Opisuju dogaĎaje i detalje. Dešava se da slika „govori“ više nego sam tekst – što je specifičnost otomanskog slikarstva ...
U prvom tomu hunername Osman Nakaš je naslikao ĉetrdeset pet a u drugom šezdeset pet ilustracija. Predstavljeni su i ratni pohodi sultana Sulejmana Veliĉanstvenog, Selima II i Murata III…
30
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006/ str. 28.
H.Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, str. 131.
32
Annie Berthier: L'art du livre ottoman/90/X/ str. 41.
31
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
45
I u bosanskim gradovima u turskom periodu radili su sa ostalim zanatlijama i HATTATI koji su se bavili kaligrafskim ispisivanjem tekstova u arhitekturi i na nadgrobnim spomenicima, prepisivanjem
knjiga i njihovim ukrašavanjem . Kako navodi Husref Redžić33…Najviše su prepisivani kur'ani i razni divani.
Osim kaligrafskog pisma rukopisi se ukrašavaju bojenim ornamentima u kojima su najčešći motivi: pupoljak ruţe, cvijet, trolist, vitice u „rumi“ stilu, rozete, stilizovan oblak ( simbol zmaja), linija,
trostruka vrpca, pleter, lanac, uţe, strijele, kruna, disk, zvijezda, spirala, stilizovane grane…
U Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu nalazi se rukopis Hafizov divan sa izuzetnim minijaturama:
7/ 80.
33
H. Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, str. 130/31.
Minijature iz Hafizovog divana
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.3.
Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o
otomanskoj iluminaciji i kaligrafiji : Mehmed-pašini dţuz'evi
7.3.1. uvodne napomene
7.3.2. princip gradnje
7.3.3. instrumentacija
7.3.1. uvodne napomene
...34 Islamska dekorativna umjetnost u cjelini imala je religiozni i profani karakter.
Od dekoriranog kur'ana do citatom iz kur'ana dekorirane posude za jelo ...
I u tom se ogleda jedinstvo čiji korijen je u spiritualnom jedinstvu boţanstva…
7/ 81. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića; █ druga stranica iz I dţuz'a.→
Dţuz'evi ( tridesetine) posebno su povezani u „zlatne“ kožne korice…
( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao kljuĉni moment, oznaĉeni su
posebnom oznakom █ )
rukopis je poklonio Mehmed-paša Sokolović džamiji u svome rodnom selu Sokolovićima.
Nastao je, vjerojatno, u carskoj radionici Sulejmana Veliĉanstvenog, odnosno njegovog
nasljednika Selima II ( u palaĉi Sulejmana Veliĉanstvenog ( 1520-1566) smješteno je preko 40
umjetnika razliĉitih struka, koji su došli iz svih krajeva imperije – od Perzije, Madžarske, Bosne, i
drugih zemalja ...)
zahvaljujući serioznoj elaboraciji 35 sarajevskog profesora kaligrafije Dr. Ćazima Hadžimejlića, u
mogućnosti smo navesti i relevantne podatke o ovom izuzetnom djelu:
NAZIV DJELA: Kur'an-i Kerim
34
35
H. Redžić: Islamska umjetnost , Zagreb 1982, str. 130/31.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 180 – 183.
46
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
47
LOKACIJA: Gazi Husref-begova biblioteka ( nalazio se u
Džamiji u selu Sokolovići, koja nosi njegovo ime. U Gazi
Husref-begovu biblioteku je stiglo 1902. godine);
inventarni broj 63
VRIJEME NASTANKA: 16. stoljeće
VRSTA PISMA: Nesih ( jedno od šest kaligrafskih stilova
aklam-i sitta, ili pismo kur'ana… Pored stila nesih, to su
muhakkak, rejhani, sulus, tevki, rikaa… )
JEZIK: Arapski
DIMENZIJE: 24,5 x 17,5 x 1 cm
BROJ LISTOVA: 26 ( u cjelini je ovaj rukopis Kur'ana
Ĉasnog imao 30 džuz'eva ( tomova). Osam džuz'eva ovog
kompleta nedostaje ; nedostaju džuz'evi
2,3,10,14,17,18,23,30)
OPIS DJELA ( prema evidenciji Gazi Husref-begove
biblioteke ) :
Spoljašnost uveza izraĎena je u crnoj koţi ( bogato ukrašena).
7/ 82. █ Uvez ( vanjski povez) Dţuz'eva
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
48
OPIS DJELA:
Prednja i zadnja korica, kao i klapna, pozlaćeni su u istom stilu, tj. „mulemma stilu“. Pozadina i motivi pozlaćeni
su u istoj boji…
- sačuvana su 22 od 30 dţuz'eva ( tomova);
- svaki počinje bogato ukrašenim zaglavljem i povezom u pozlaćenim koţnim koricama…
←7/ 83. █ Korice Dţuz'a
7/ 84. Kur'an Mehmed-paše
Sokolovića; █ zerlevha – zlatna stranica→
Zerlevha ili serlevha – iluminirane prve dvije stranice Kur'ana
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
█ 36ajeti su odvojeni zlatnim tačkama i uokvireni tankim crnim linijama…
ZERLEVHA – zlatna stranica ornamentirana je prelijepim motivima u zlatu i plavoj boji…
postoje takoĎer i motivi izraĎeni ovim dvjema bojama…
stranice su uokvirene različitim bojama ( crnom, zlatnom, plavom i purpurnom)
7/ 85. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića; █ dvojna stranica
36
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 180 – 183.
49
OPIS KALIGRAFIJE I ILUMINACIJA:
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
50
u iluminaciji su prisutni, prije svega, crtački elementi – linije – konture, uz
jednakomjerno pokrivene bojene plohe, tačke , ukrasne linije , u funkciji
dekorativnog obogaćenja …
sliĉno je graĊen i Kur'an , nastao dva stoljeća kasnije, što zorno ukazuje na
kontinuitet zanatskih iskustava kroz vjekove:
←7/ 86. Kur'an : ■ dvije stranice
( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom kljuĉnom primjeru,
oznaĉeni su posebnom oznakom ■ ) ;
Kur'an nastao izmeĊu 1720. i 1721. godine ( Beograd, Muzej primenjene umetnosti
).
Ono što zaĉuĊuje je cjelovitost izraza izmeĊu svih komponenti koje tvore djelo:
- papir, odnosno pergament,
- boja,
- koţa kao i
- sama kreacija – kompozicija – kaligrafija, radovi kistom ...
…sve to…
…djelo pretvara u „simfoniju“… 37
…raznolikost u jedinstvu
daje joj blagost, ali i dostojanstvo…
Kako je na jednom mjestu zapisao Élie Faure, zadivljen nad gotskom katedralom - cjelovitošću izraza - sinkronizacijom, koja pojedine komponente, koje tvore djelo… pretvara u simfoniju… (istina, gotske katedrale su bile objekti, sinkronizirano
voĊeni od „DIRIGENTA” ... gdje je bilo teško razlikovati zanatliju od umjetnika...).
37
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
kreativnost je do posebnog izražaja došla kod oblikovanja tugri…
TUGRA …38je dekorativna forma imena – odnosno potpisa osmanskih sultana, pisana na svim vrstama
fermana, berata, menšura o drugih dokumenata…
7/ 87. ■ Ferman: Monogram sultana Sulejmana II→
Vizualna zvuĉnost, dovedena do savršenstva, rezultat je jedinstva duha i tehniĉkog iskustva.
O zaĉudnom jedinstvu duha i tehniĉkog iskustva govori već kineska izreka koju je Hiler39 uzeo za moto
svoje knjige:
If The Wrong Man Uses The Right Means,
The Right Means Work In The Wrong Way.
7.3.2. princip gradnje
princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:
7.3.2.1. pripremni radovi
7.3.2.2. nosilac
7.3.2.3. iscrtavanje dekoracije
7.3.2.4. kaligrafija
7.3.2.5. iluminacija – kolorirani crteţ
7.3.2.6. mat pozlata
7.3.2.7. crteţ preko boje
7.3.2.8. lakiranje
7.3.2.9. uvez i korice
38
39
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 163.
H.Hiler: Notes on the Techniques of Painting, London, 1947.
51
52
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.3.2.1. pripremni radovi
odreĊena vrsta iluminirane kaligrafije ĉesto ima striktno odreĊena pravila rasporeda… tako je, na primjer, za kaligrafski ispis hilije-i šerifa
toĉno odreĊeno mjesto za pojedinu vrstu poruke: 1. glavno polje – Euzu Bismilla
2. centralno polje – sunce ( tekst o izgledu… )
3. mjesec
4.5.6.7. polja za ispis četvorice halifa…
8. polje za ispisivanje jednog od najpoznatijih ajeta …
9. polje za nastavak ispisa iz centralnog polja i potpis kaligrafa…
10. i 11. polja za iluminaciju, a kod nekih primjeraka i za potpis
12. unutrašnji pervaz
13. vanjski pervaz – za iluminaciju
←7/ 88. ■
40
Shematski izgled kaligrafskog ispisa hilije-i šerifa
Hilije-i šerif = kaligrafska kompozicija, opis Poslanika Muhameda a. s.
promišljanjem projekta u cjelini napravljena je šablona – m'star, kao pomoćno sredstvo za obilježavanje kompozicije teksta ...
u karton se urezuju linije ( buše rupice, ili se koncem oznaĉe linije redova…; p ri tome treba voditi raĉuna da ĉvorovi od vezanja konca
nipošto ne budu na samoj stranici… ), koje će se kasnije „otisnuti“ na svaki list, trljanjem prstom ...;
←7/ 89. ■
41
M'star ( šablona) za obilježavanje redova na papiru
za posebne namjene - ĉesto je uraĊena i …skica kompozicije …
sama stilizacija podrazumijevala je promišljanje ;
potrebno se pripremiti, da sama realizacije može biti brza i smišljena; snažni potez pisaljke, odnosno trske ili kista, djeluje zato na
konaĉnom djelu spontan;
40
41
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 159.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 209; ( Berk, 2006).
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7/ 90. ■42 Mustafa Rakim: pripremljena šablona za ispisivanje…
(1757 – 1825) slikar i kaligraf; dao je neizmjerljiv doprinos u domenu proporcija, mjera i estetskog izgleda iluminirane kaligrafije…
42
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 170.
53
54
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.3.2.2. nosilac
kaligraf i minijaturist biraju onaj materijal ĉiji karakter odgovara njegovom osjećanju: zato biraju podlogu koja dovoljno upija, da prihvati specijalno vezivo za zlatne
folije, specijalnom bojom ( pigmentom i vezivom) postići kreativni potez
- jaĉim i slabijim pritiskom odgovarajućeg pera, trske, kista – ali i takvu
- podlogu koja će ujedno dobro prihvatiti boje kojima su izraĊene arabeske ...
■ podloga može biti pergament ili papir…
u razmatranju antiĉkih minijatura, akvarela Dalekog istoka, te minijatura St Gallena, već smo upoznali mnoge pojedinosti o vrstama i primjeni ovih nosilaca…
papir u arapskom svijetu
nakon otkrića tajni kineske proizvodnje, te vlastite arapske proizvodnje papira u Samarkandu, u VII stoljeću, došlo je do nekih izmjena, najprije u samom izboru
sirovina, a zatim i u naĉinu proizvodnje:
- celulozna vlakna više ne tucaju sa drvenim tuĉkom u kamenom avanu već usitnjavaju u tako zvanim papirnim mlinovima, koristeći vodenu snagu ...
- nježna sita od bambusovih i svilenih vlakanaca koja su se koristila u Kini zamjenjuju metalnim sitima,
- kao vezivo u samoj pulpi – papirnoj kaši – ili površinski naneseno koriste škrobno vezivo od finog brašna,
- proizvode papir u raznim bojama: pored bijelog i plavi, crveni i žuti ( dodavanjem pigmenata u papirnu kašu)...
- kasnije koriste i razliĉite vrste papira i naĉin obrade poliranjem, koloriranjem ... ( Za koloriranje koriste orpiment, lapis lazuli, bademovo proljetno lišće, ...)
- za postizanje glatke površine listovi papira su se umakali u otopinu arapske gume, sušili u sjeni i glaĉali ( ponekad su listove provukli i kroz vodu od riže ili
premazivali bjelanjkom);
PAPIR - kjat43 ; specifičnosti
papir nije smio biti previše upijajući; bilo je neophodno omogućiti adekvatno prianjanje boje u precizno odreĊenim plohama; uglaĉana bijela pozadina papira imala je
poseban znaĉaj u samoj gradnji izražaja; ipak, ĉesto se posvećivalo veliku pažnju i toniranju…
SUVREMENA BOJILA ZA TONIRANJE PAPIRA
danas se za toniranje proizvode specijalne boje; postojane i kompatibilne sa svim komponentama papirnih vlakanaca (Bayer: Substantive Farbstoffe , sa posebnom
specifikacijom svih uputa o potrebnoj koliĉini boje, temperaturi zagrijavanja, vremenu bojenja za postizanje odreĊenog tona; nakon bojenja koristi se i specijalni fiksativ
– Bayer Levogen FP u prahu; stavlja se u vodu i prokuha, a zatim se u njega stavljaju vlakanca); – Sievers preporuĉuje za pripremanje tona toplog Büttenpapiera
43
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 187.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
55
sljedeću recepturu: u bijelu papirnu kašu dodaj mješavinu obojenih vlakanaca i to: 6 dijelova žutih vlakanaca, 4 dijelova smeĊih, 1 dio crnih; mješavinu raskvasimo u
vodi i brižljivo sameljemo u mikseru; tek tada dodajemo bijeloj pulpi te ponovo sameljemo u mikseru ( u ovako toniranom papiru ĉestice se vide jedino pod
povećalom);
toniranje na mokro – u slikarskim tehnikama ĉesto nazvano imprimitura izvodi se vodenom bojom – tutkalnom ( 2%) ili nekom drugom ( danas se koristi ĉak i akrilna
boja, ali je za jednakomjerno nanošenje najbolja akvarelna boja sa većim dodatkom goveĊe žući); ĉesto se ton nanosi namjerno vidljivim potezima kista kao specifiĉna
faktura odnosno «orkestracija» u gradnji ( ĉesto se namjerno koriste mješavine pigmenata i njihovo djelomiĉno pojedinaĉno isticanje; bolje je toniranje izvoditi na
vlažnom papiru); i Cennini posvećuje toniranju papira, pergamenta ili drugog nosioca posebnu pažnju;
MARMORIRANJE - klasično marmoriranje – prema Ziegleru: predstavlja razliĉite metoda obogaćivanja površine mrljama, žilicama, ovisi od vrste boje i naĉina
izvoĊenja; najjednostavniji naĉin je – premazivanje dva papira tutkalnom bojom, pritiskivanje jednog obojenog papira na drugi u mokrom staju, a zatim pokretanjem
papira, ĉime dobijemo specifiĉnu teksturu (dobijemo dva tonirana papira sliĉne teksture i tona);
danas se dekorativno mramoriranje izvodi i pomoću specijalnih boja na bazi akrilnog veziva (Liquitex concentrated Artists Colors za mramoriranje tkanine, papira, pa
ĉak i drveta) i to postupkom navedenim u okviru ebru tehnike marmoriranja …
izbor vrste papira
otomanski kaligrafi, iluminatori i minijaturisti posebnu su pažnju posvećivali kulturi izbora papira;
prof. Hadžimejlić44 navodi da su se u 8. stoljeću koristile slijedeće vrste papira:
- hindi hariri ; indijski svileni ; pored ove najkvalitetnije vrste spominje se i papir od drvenih vlakana ( pulpe) i papir od drveta ( hašebi )
- samarkand harriri ; samarkandski svileni papir,
i kasnije uvoze papir iz Samarkanda i Damaska ali ga vremenom poĉinju proizvoditi u Bursi: da se dobije glatka površina papira, po kojoj će pero i tinta odgovarajuće
da klize, da imaju potpunu slobodu kretanja ... ; listovi su se i bojili prirodnim bojilima ( kava, ĉaj, kana, ljuske biljaka, trave ...
toniranje papirnih vlakanaca –45prakticiralo se već u Kini;
ĉesto se danas susrećemo sa problemom restauracije oštećenih djela na takvim papirima; nekada se koristilo toniranje vlakanaca kavom, ĉajem, talogom kave i sliĉno ... (
zavisno od svojstva papira postižu se i specijalni efekti direktnim tretiranjem sa već iskorištenim vrećicama ĉaja, ĉak i vlažnim listićima ĉaja); sljezov čaj daje , na
primjer, ružiĉaste tonove ...;
44
45
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 203.
Johannes Sievers: Vom gutten Ton beim Anfassern; Maltechnik 1984/4, str.272
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
56
orijentalni recepti spominju bademovo proljetno lišće za toniranje u zlatno-ţutim tonovima ...); ĉesto su se
koristila i standardna bojila za kožu, moĉila za drvo ...prof. Hadžimejlić46 preporuĉuje bojenje papira ( bež
nijansi) uvarkom od zelenog čaja ( otopina za toniranje se dobiva tako da se odreĊena trava, ĉaj, ili sliĉno, kuha
tako dugo da dobije odgovarajuću gamu, zatim se procijedi i sipa u posudu u koji će se umakati papir ; bez
savijanja i lomljenja) ; bojilo se može u papir utrljati i spužvom ...
←7/ 91. ■ toniranje papira…
47
...poseban način , nazvan „akaase“, rezerviran je gotovo isključivo za namjensko bojenje,
na primjer stranica Kur'ana kada se najčešće jedan (isti) papir boji u dvije nijanse ...
...na ovaj način, središnji dio na kojem će biti ispisan tekst
boji se za nijansu ili dvije tamnije od okolnog prostora ( margine)...
EBRU TEHNIKA
EBRU ( perz. ebri = oblak) tehnika umjetnosti slikanja na vodi )
mramoriranje orijentalnih nositelja, u Turskoj zvano – EBRU tehnika još iz 9. Stoljeća ...; koristilo se za margine
a ponekad i ispod teksta, kao i za korice EBRU tehnika: izaberemo manje upijajući papir –
2 supene kašike alauna sipamo u 2 šolje vruće destilirane vode ( kada se otopina ohladi, premažemo
površinu koju želimo marmorirati ;
u tepsiju sipamo tekući štirak viskoznosti da se lijepo razlijeva i nema zračnih mjehurića;
izmiješaj boje sa vodom u konzistenciji kreme i nanesi na papir ( prije toga premazan alaunom);
stavi papir sa premazanim slojem na površinu štirka u tepsiji, i pritisni polako po površini ( ostavi oko 20
sekundi a zatim izvadi)
sa papirnim maramicama skini suvišni štirak;
ostavi da se suši…
← 7/ 92. ■ Ćazim Hadžimejlić: EBRU na marginama: Dţeli sulus istif, musena
Porodični muzej MKH, Vukeljići
46
47
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 204.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 203.
57
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
u otomanskoj, kao i u islamskoj umjetnosti u cjelini, ĉesto su nositelji prije pisanja specijalno dekorirani
specifičnom orkestracijom;
■ ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom kljuĉnom primjeru, oznaĉeni su posebnom oznakom ■
) ; takav je i primjer andaluzijko-magrebskog rukopisa:
←7/ 93. ■ Ecriture typiquement andalûsi-maghribi48
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe,
Paris, 1976/ str. 21 A06 002*
A. Berthier49 navodi ■ više vrsta dekoriranja papira:
- tarakli – ĉešljanje, grebanje,
- battal – velike mrlje,
- hatip – oblici kružića,
- kumlu – pješĉano,
- bülbül yuvasi – gnijezda od slavuja,
- silhuete – ĉesti ukrasi: cvjetni motivi kao sjenke, prije svega na marginama,
- kagit oyma – što je posebna umjetnost izrezivanja papira, naslijeĊena od Timurida: izrezivalo se gotovo
mikroskopski – komponirajući cvjetne motive, a najteže je bilo «ispisivati» pomoću minuciozno izrezanih
komadića teksta (finim škarama)...
dodatna obrada papira:
kako smo već napomenuli - obojeni, tonirani, odnosno specifiĉno mramorirani listovi papira umakali su se ĉesto i
u otopinu arapske gume, sušili u sjeni i polirali;
ponekad bi ih provukli i kroz vodu od riže ili premazivali bjelanjkom ...
prof. Hadžimejlić50 preporuĉuje prepariranje na dva naĉina (ovo prepariranje i glaĉanje je ujedno i zaštita od
štetoĉina ( moljaca, insekta, crva) kao i zaštita samog zapisa ...) :
48
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe, Paris, 1976/ str. 21
Annie Berthier: L’art du livre ottoman / Art & Metiérs du Livre, Revue internationale de la bibliophilie et de l’estampe, X, Paris, 1990/ str. 41.
50
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 204.
49
58
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
-
-
jajnom impregnacijom zvanom aher ; Recept za aher: bjelance se odvoji od žumanceta a zatim istuče u pijenu i tuče dok se ponovo ne vrati u tečno stanje,
procijedi od pijene ( priprema se svježe !) ovom impregnacijom se postiže izuzetna glatkoća; nanosi se spužvom u jednom ili više slojeva ( ne previše da ne bi
ispucalo...); mogu se preparirati obadvije strane ako će se pisati obostrano ...
škrobnom impregnacijom zvanom muhalebe nišesta ...; Recept za pripremu nišeste ( muhalebeta): 1 čaša vode, 1 kašika (ravna velika) nišeste (prerađenog
škroba), 1 čajna kašika želatine, uz dodatak stipse ( zrno graška); količina vode se prepolovi i u jednom dijelu hladne vode se izmiješa nišesta i sipa u vruću vodu
i miješa bez prestanka,a zatim se doda želatina i stipsa (temperatura ne smije biti prejaka, smjesa je gotova kad se poĉnu balonĉići pojavljivati, kljuĉati ...) ;
pripremljena smjesa se procijedi i ohladi, te nanosi na papir spužvom; nakon sušenja proces se može po potrebi ponoviti u 2 – 3 sloja ; uvijek na suhi sloj);
...ako je papir grublje strukture, onda se primjenjuju obje imptrgnacije, u suprotnom je dovoljna samo jajna ...
pored navedenih klasiĉnih impregnacija bjelanjkom ili škrobom, danas se koristi i impregnacija sa šelakovom alkoholnom otopinom ...
( koncentracija je razliĉita: za papir 5%, za drvo 10%, za patinu 20%...)
...zatim se papir suši najmanje 24 sata, te glača alatkom zvanom „ muhre“...
ako nemamo specijalnih alatki ( od tzv. akik kamena ili stakla; ili one poznate i za
pozlatu od kamena ahata) , može se glaĉati i oblim porculanom ili staklom ...
glača se tako da se papir stavi na karton i glača dok se ne postigne ţeljeni sjaj.
ovako pripremljen papir mora da odleži najmanje 6 mjeseci ...
7.3.2.3. iscrtavanje dekoracije
skica kompozicije stilusom ( brisanje starim hljebom), iscrtavanje perom ...
samo iscrtavanje predstavljalo je najkreativniji dio slikanja; sve kasnije faze imaju
znaĉaj koloriranja;
←7/ 94. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića; █ detalj
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
59
7.3.2.4. kaligrafija
Hadžimejlić51 u svojoj studiji opravdano naglašava umjetniĉki , individualni pristup kaligrafa prilikom samog rada;
■ tako kaligrafi, za razliku od racionalnog zanatskog pristupa samom ispisivanju teksta ...
...u kaligrafskom izrazu još uvijek zadrţavaju „pravo“
na izvjesnu fluidnost i spontanost, improvizaciju
i nadahnuće trenutka pisanja
i unutarnjeg stanja kaligrafa…
…
...kaligrafija je prije svega odraz duše ...
7/ 95. Kur'an Mehmed-pašeSokolovića , detalj→
█
…52meĎu istaknutim osobenostima ovoga djela je i ta da prve
dvije stranice sadrţe prvu suru Kur'ana.
Sva zaglavlja sura ispisana
su srebrenom tintom na zlatnoj pozadini…
…ajeti su odvojeni zlatnim tačkama
i uokvireni tankim crnim linijama…
51
52
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 11.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 180 – 183
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
60
7/ 96. Kur'an Mehmed-pašeSokolovića , detalj→
ZERLEVHA – zlatna stranica ornamentirana je prelijepim motivima u zlatu i plavoj boji…
postoje takoĎer i motivi izraĎeni ovim dvjema bojama…
stranice su uokvirene različitim bojama ( crnom, zlatnom, plavom, zelenom i purpurnom)…
Najvjerojatnije, ime kaligrafa pojavljuje se tek u trinaestom dţuz'u ( koji nedostaje)
Postoje i odreĊene marginarne napomene i zabilješke na turskom jeziku kod svakog džuz'a koje ukazuju na to da je djelo
doneseno iz sela Sokolovići…
■ pero od trske, zvano kalem , pruža najveće mogućnosti raznolikosti poteza:
iako je starije od ptiĉjih pera, nije bilo tako bitno za evropsku civilizaciju, ali je dobilo na znaĉaju, pogotovo u islamskoj
civilizaciji;
tako arapski kaligraf obiĉno koristi i više razliĉitih pisaljki u isto vrijeme, što zavisi od pisma, od boje, od specifiĉnih želja za postizanjem oštrih poteza odnosno finih,
nježnih tonskih gradacija, gdje se jaĉim ili slabijim pritiskom postiže i dramatiĉna ekspresija umjetnikovog osjećanja; tako je zapisano da ...
...arapski kaligrafi koriste specifičnu pisaljku za bismilu,
specifičnu za signature,
a protivniku će kaligraf ispisati tekst trskom od šipka53...
primjer koji slijedi pokazuje kako koliĉinom boje, okretanjem samog pera i razliĉitom jaĉinom pritiska možemo postići maksimalnu raznolikost poteza i specifiĉan
senzibilitet; da bismo stekli potrebnu rutinu ĉesto se služimo i opitima ... ( korištena je široka lepeza boja, od svih poznatih antiĉkih pigmenata, bogatih nijansi
raznovrsnih bojila pa do umjetnog cinobera ; umjetni cinober spominje već Demokrit ali je sam recept pripreme zapisao arapski alkemiĉar Geber - negdje citirano kao
Gibir – Jabir, koji je živio krajem osmog stoljeća u Sevilli: on u svom djelu SUMMA PERFECTIONS MAGISTERII govori o sublimaciji sumpora i žive).
53
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe, Paris, 1976/ str. 22
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7/ 97. ■ Kûfi na gazelinoj koţi →
poroznost trske dozvoljava primanje veće koliĉine bojene teĉnosti ( tuša, tinte, ĉak i tempere) i
ostavlja trag duže vremena, ali intenzitet tona postepeno opada;
sva ova svojstva iskustvom i rutinom daju specifiĉnost ovoj tehnici; ponekad i sama kaligrafija
svojim bogatim ekspresivnim linijama djeluje kao arabeska:
kaligraf se trudi postići kreativni potez jaĉim i slabijim pritiskom odgovarajućeg pera,
specijalnom tintom, na podlozi koja je izglaĊena i tonirana, tako da potezi klize po površini ...
■ Sijelmassi54 navodi da je osnovna crna boja bila ĉvrsta i homogena, te da se prilikom rada
razrjeĊivala vodom za postizanje crnih i kestenovih tonova, odnosno onih finih tonskih gradacija,
dramatiĉne ekspresije umjetnikovog osjećanja ...
7.3.2.5. iluminacija – kolorirani crteţ
█ primarno se pokrivaju veće plohe i dodatno „cizeliraju“
■kao što smo već naglasili - stvoreni su svi uslovi za izradu vrhunskih dekoracija: tako je
- uvožen ili izraĊivan fini papir,
- traženi meki kistovi,
- skupe boje, meĊu njima i ĉaĊ, mljeveni lazulit, zlatni listići i zlato u prahu,
- te vrhunsko zanatsko iskustvo: izvrstan zanatski rad i prefinjena faktura;
- u iluminaciji su prisutni, prije svega, crtački elementi – linije – konture, uz
jednakomjerno pokrivene bojene plohe, tačke , ukrasne linije , u funkciji dekorativnog
obogaćenja …
54
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L'art Calligraphique arabe, Paris, 1976 / str.86.
61
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
←7/ 98. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića; █ dvojna stranica, detalj
55
ZERLEVHA – zlatna stranica ornamentirana je prelijepim motivima u zlatu i plavoj boji…
postoje takoĎer i motivi izraĎeni ovim dvjema bojama…
stranice su uokvirene različitim bojama ( crnom, zlatnom, plavom , zelenom i purpurnom)
7/ 99. Kur'an Mehmed-paše
Sokolovića; █ zerlevha, detalj→
7.3.2.6. mat pozlata
svakako je u ovoj sveobuhvatnoj sinkronizaciji važnu ulogu preuzela i ZLATNA
BOJA:
za razliku od takozvanih engleskih sjajnih pozlata, Carigrad i kasnije Istambul
je više koristio za iluminacije mat pozlatu:
■ pored samog ispunjavanja pojedinih površina odreĊenom blještavom i
raskošnom, jarkom bojom, blistavom kao nakit, materijalizacija je potencirana
dodatnim iscrtavanjem detalja, kao i pojaĉavanjem pojedinih kontura
preliminarnog crteža;
55
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 180 – 183.
62
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
oslikavanje ornamenta na zlatu i srebru,
zadnji detalji slikani zlatom pomoću pera ( ako ne može listićima)…
←7/ 100. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića; █ ornamenti na zlatnoj površini
Anne Berthier56 zakljuĉuje da je najĉešće u pitanju pozlata zlatnim prahom vezanim razliĉitim tradicionalnim vezivima ...
Naime, kako se naglašava u tradicionalnim istambulskim uputama - zlatna boja se dobivala od zlatnih listića…
…57listići se mogu gnječiti jedan po jedan dodavanjem malo vode arapskoj gumi u praškastom stanju;
ili, pak, korišćenjem rastvora tvrde arapske gume, koja je,
ili prethodno pripremljena, ili se na ravnoj ploči miješa sa nešto meda, prstom iscrtavajući male krugove…
Prava mjera, odnosno količina tvrde arapske gume potrebne za pripremu paketa
(biljeţnice) zlatnih listića, iznosi i pola čajne kašičice…
Listovi izgnječeni jedan po jedan, sakupljaju se iscrtavanjem većih krugova prstom.
Kako izgnječeno zlato postaje suho, dodaje se veoma malo vode i gnječenje se nastavlja sljedećih sat ili dva…
Tabano, tučeno zlato razblaţuje se dodavanjem cijele čaše vode.
Potom se filtrira kroz svilenu tkaninu i sipa u posudu…
…te ostavi stajati nekoliko sati…
Kada zlato potone na dno, voda sa vrha se odlijeva…
Posuda se suši na suncu ili izlaganjem umjerenoj toploti…
56
57
Annie Berthier: L’art du livre ottoman / Art & Metiérs du Livre, Revue internationale de la bibliophilie et de l’estampe, X, Paris, 1990.
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 60, 61.
63
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
64
7.3.2.7. crteţ preko boje
█ materijalizacija je potencirana dodatnim iscrtavanjem detalja, kao i pojaĉavanjem pojedinih kontura preliminarnog crteža; definiranje sitnih biljnih motiva na plavoj i
zlatnoj površini
■ ponekad je ukomponirana kaligrafija , djelomiĉno pisana i na koloriranoj plohi pomoću takozvane ustubedţ murekeb – bijele ...; pokrivnom bijelom su zakljuĉno i
oiviĉene
plave i zlatne površine, kao i neki akcenti u kaligrafiji…
7/ 101. Kur'an Mehmed-paše Sokolovića; █ detalj
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
65
■ na makro detalju drugog primjera ovo je još bolje vidljivo:
evidentno je, da su mjesta za
- pozlatu definirana u okviru praznog prostora oko kaligrafije, obojena zlatnom bojom, te nakon
sušenja ,
- u drugom sloju dodatno uokvirena linijama, te
- obogaćena cvjetnim ornamentom…
←7/ 102. Jakut Musta'sim, TSMK: Emanet Hazine58, br. 227; █ makro detalj
7.3.2.8. lakiranje
■ lakiranje podrazumijeva najĉešće nanošenje sloja bjelanceta ili gume ili njihove mješavine;
ovo se izmiješalo, ostavilo da sve zajedno osuši, a kada treba, dodaje se ĉista izvorska voda i malo meda
...( koliĉina meda se provjerava: nanese se pripremljeni „lak” i vidi – ima li pukotina;( ako ima, potrebno
je dodati više meda ; Bolz preporućuje za lakiranje korištenje gumiarabike sa pivom )
58
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 129.
66
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7.3.2.9. uvez ( povez) i korice
█ diveći se oblikovanju Kur'ana – ono što posebno zaĉuĊuje jeste cjelovitost izraza – sinkronizacija, koja pojedine komponente koje tvore djelo …
sa izuzetnom pažnjom nije birana samo vrsta podloge, boja, alatke, inventivne kompozicije kaligrafije i arabeske, već i sam povez i korice dţuz'eva, od raskošno
ukrašene kože…
■ ornament na koži, koji se reljefno izvlaĉi, uobliĉava se cizeliranjem, vezom, bojom i pozlatom ( ponekad ĉak i aplikacijama zlatnih ploĉica, umetanjem dragulja…);
motivi su vegetabilni, rumi i hataj stila
u sarajevskoj ĉaršiji su bili poznati knjigovesci dekorateri…
59
█ POVEZ
Spoljašnost uveza izraĎena je u crnoj koţi. Pervazi su ornamentirani tankim zlatnim trakama i šarom u obliku lanca.
Pervazi izraĎeni tehnikom vodenog ţiga, koji se sastoje od „hatayi“ i „ rumi“ motiva,
te uokviruju pravougaono područje u središtu, ukrašeni sa neprekidnim motivima.
U samom središtu pravougaonog područja uraĎena je šara od „rumi“ i „hatayi“ motiva.
Uočljiv je i medaljon sa dva dekorativna dodatka iznad i ispod i trouglastim ugaonim ukrasima.
←7/ 103.
█ Povez (više) Dţuz'eva
Uvez je porijeklom iz klasičnog perioda knjigovestva
(15, 16. st.).
Bordura je načinjena od smeĎe koţe i ornamentirana…
Medaljon u sredini sa ugaonim ukrasima
59
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 180 – 183.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
podijeljen je na kartuše a njihova pozadina
obojena je različitim bojama…
←7/ 104. ■ Kalup za medaljon - reljefnu dekoraciju
za utiskivanje u finu kožu
7/ 105. ■ Detalj murassâ uveza sa dragim kamenjem ■
MURASSA UVEZ : murassâ …60 →
doslovno znači „ukrašeno draguljima
ili izvezeno zlatnim i srebrenim nitima „ …
kod ovih uveza koţa se ukrašava svim vrstama
i bojama dragog kamenja…
često je kombinirano sa koţom, zlatnim graviranim pločama…
■ ponekad je povez i od drugih materijala, tkanine, lakiranog kartona, ĉak i od metala; izuzetan je primjerak koji
je ukoriĉio Bosnali Mehmed 1588. godine za Divan sultana Murata ... ( Bosnali Mehmed bio je glavni
kujundžija u sultanovom dvoru )
60
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 90.
67
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7/ 106.
■ kožni povez sa reljefnom dekoracijom utisnutom u finu safijan koţu
68
69
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
█ ZLATNE KORICE
█ korice Dţuz'eva Mehmed-paše Sokolovića su vrhunski mudţelitski rad ( MUDŢELITI –
knjigovesci…) sa zlatnim filigranskim ornamentom…
61
Prednja i zadnja korica, kao i klapna,
Pozlaćeni su u istom stilu, tj. „mulemma stilu“.
Kako navodi Hadžimejlić ( str. 61) …
…površinu koţe je potrebno tretirati ţelatinskom vodom
radi olakšavanja mogućnosti utrljavanja
odnosno intenziviranja osobine ljepljivosti zlata za koţu,
te bi se potom površina koţa ostavljala da se suši.
Gnječeno zlato se potom na tu površinu nanosi kistom
uz usporedno i postepeno dodavanje iznimno malih (kap) količina vode.
Površine pokrivene zlatom mogu se ostaviti u mat-tonalitetu ili mogu biti polirane ...
Pozadina i motivi pozlaćeni su u istoj boji…
ornamenti koji se koriste u iluminaciji, kao i u ukrašavanju pojedinih predmeta, pa i korica bili
su sljedeći motivi: pupoljak ruže, cvijet, list, trolist, vitice u rumi stilu, rozete, stiliziran oblak (
simbol zmaja), linija, trostruka vrpca, pleter, lanac, uže, strijele, kruna, disk, spirala, stilizirane
grane. ..
←7/ 107. Korice: █ Dţuz'eva Mehmed-paše Sokolovića;
61
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 180 – 183.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
←7/ 108. ■ Kalup za reljefnu zlatnu
dekoraciju utisnutu u finu pozlaćenu kožu
■ korice ciharguşe sa ebruom
■ ĉesto se minuciozno ukrašavaju korice umetanjem
mermernog ebru papira uokvirenog kožom ( umjesto
papir ponekada su ubacivali i tkanino, platno,
skupocjeni vez…)
…
7/ 109.
■ Korice ciharguşe sa ebruom→
Korice ciharguşe znaĉi doslovno „na ĉetiri ugla“, jer su ĉetiri ugla ovoga uveza prekrivena kožom. Na koricama „linije“
poruba preklopa i klapne nisu ispisane niti izvuĉene zlatom, nego su naĉinjene od kože, a onda su dekorirane ukrasnim
pervazom i izvuĉene zlatne linije. Središte uveza prekriveno je mermernim ebru papirom…;
70
71
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
■ iluminirane „LAKE“ korice
■ ĉesto se minuciozno ukrašavaju korice knjiga iluminacijama na koricama
od kartona,
dobro impregniranog, bogato iluminiranog vodenim bojama, a zatim
lakirane po recepturama Dalekog Istoka ( Rhus vernicifera)…
←7/ 110. Korice: ■ „LAKE“ korice
Ćazim Hadžimejlić spominjem da se je ovaj tip korica koristio u 15.
stoljeću , ali je kasnije aktualiziran u tz. Edrinama … „edrine k'ari“ u
XVII i XVIII stoljeću…
Kako navodi A.Berthier62 …
… ovo izuzetno umijeće je porijeklom iz Perzije,
koja je od davnina bila i pod utjecajem Dalekog istoka ...
■ karton korica su najprije prekrivali impregnacijom, zatim oslikali ( kao
iluminacije) i preko osušenog sloja nanosili lak ...
62
Annie Berthier: L’art du livre ottoman /studija je objavljena u ĉasopisu Art & Metiérs du Livre, Revue internationale de la bibliophilie et de l’estampe, X, Paris, 1990
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
72
7.3.3. instrumentacija
svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifiĉnu vizualnu zvuĉnost, ili, drugim rijeĉima - odreĊena likovna instrumentacija …
zajedno sa specifiĉnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĊenu originalnu zvuĉnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao
poesisa materijalnosti… Kaligraf i minijaturist biraju onaj materijal ĉiji karakter odgovara njegovom osjećanju. Zato biraju
- podlogu koja dovoljno upija, da prihvati specijalno vezivo za zlatne folije, odnosno zlatnu boju, podlogu na kojoj će kaligraf moći
- odgovarajućim tušem, tintom ili specijalnom bojom ( pigmentom i vezivom) postići kreativni potez jaĉim ili slabijim pritiskom
- odgovarajućeg pera, trske, kista – ali i takvu podlogu koja će ujedno dobro prihvatiti i boje kojima su izraĊene arabeske ...
u razmatranju instrumentacije kod antičke i srednjevjekovne kaligrafije i iluminacije, upoznali smo mnoge relevantne materijale, kao i pisaći, crtaći i slikarski pribor;
novine i izvjesne specifičnosti : u kontekstu orijentalne iluminacije evidentan je kontinuitet: oĉito su putovi zanata bili meĊusobno poznati ...; ipak, evidentne su i izvjesne specifiĉnosti: u razmatranju
samog nosioca već smo naglasili znaĉaj pripreme nosioca , od glaĉanja, toniranja, marmoriranja…; Hadžimejlić 63 naglašava da su ...
...tradicionalni kaligrafi koristili gotovo isključivo pribor i materijal koje su pronalazili u prirodi.
Ovakav pristup nije bio samo nalog potrebe, već predstavlja u izvjesnom smislu produţetak prirodnog djela,
odnosno sjedinjenje djela kaligrafa sa idejom islama i islamske umjetnosti ... Sama izrada i čuvanje pribora kao i izbor materijala imaju isti značaj i vaţnost kao i djelo samo ...
7.3.3. 1. boje
7.3.3. 2. veziva
7.3.3.3. alatke i pribor
7.3.3. 1. boje
simbolički značaj u islamu
64
… jedinstvo islamske umjetnosti ogleda se islamska umjetnost u cjelini…
…korijen je u spiritualnom jedinstvu boţanstva…Islam ne odreĎuje samo odnos vjernika prema Bogu, on daje i praktična uputstva za sve vidove ljudske
aktivnosti…
Sve je striktno definirano u vjerskim propisima…
i boja ima simboliĉki znaĉaj u islamu: prorok Muhammed a. s. je na dan svog ulaska u Meku nosio crni turban ... ( i njegova osobna zastava, nazvana Al’ikab, bila je
crne boje ( prema drugim predajama bila je zelena…); Behzad i prethodnicima Islama, neprijateljima Aleksandra Velikog, daje u ruke, gotovo crnu zastavu…
←7/ 111.
63
64
Kamal el'Din Behzad: Borba Aleksandra Velikog
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 187.
Husref Redžić: Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Zagreb, 1982, str. 133.
73
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
tuševi, mastila, vodene boje i tempere
koriste se od davnina na sliĉan naĉin…; postoje samo neke finese, više vezano za geografsko okruženje i mogućnosti primjene…
recepti boja na istoku i zapadu:
ISTOK
prof. Hadžimejlić65 navodi slijedeći osnovni tradicionalne materijale:
kaligrafska boja, tuš – murekeb , boja može biti:
- crna ( is murekeb; ĉaĊ, arapska guma i ĉista voda), U nekim džamijama na odreĊenoj visini napravljeni su otvori za cirkulaciju zraka gdje se skupljala ĉaĊ ( saje ) od kandilja. Najkvalitetnija je
ĉaĊ od lanenog ulja, koja se trvila zajedno sa gustom otopinom arapske gume ( vodom se razrjeĊivalo tek kod pisanja); crvena ( lal murekeb; crveni pigment se trvi sa gustom otopinom
gumiarabike a kasnije razrjeĊuje vodom); nekada se koristila boja od insekata ...
- ţuta ( sar murekeb; priprema se kao i crvena) i
- zlatna boja (zer murekeb; zerendut murekeb; zlatne folije se trve sa gustom otopinom gumiarabike a kasnije, prilikom nanošenja rijede sa otopinom želatine ) ; koristi se i
- bijela boja (ustubedţ murekeb; priprema se kao i crvena)
poznato je da su u Magrebu kaligrafi pripremali svoje boje individualno ...
tako Sijelmassi66 navodi da je
- osnovna crna boja, korištena za pisanje na podruĉju Magreba, bila dobivena od vune, rezane s trbušne regije janjeta ( gdje ima više masnoće): ...čuperci vune su naslagani odnosno raspršeni u
sudu koji je stavljen na vatru; kasnije se pougljena vuna usitnjavala pomoću kamena, a zatim prije pripreme tuša ponovo zagrijavala. Uz dodatak vode dobivala se masa – ohlaĎena – čvrsta
i homogena, koja se prilikom rada razrjeĎivala vodom za postizanje crnih i kestenjastih tonova ...odnosno onih finih tonskih gradacija, dramatiĉne ekspresije umjetnikovog osjećanja ...
ne smijemo zaboraviti da su stari antički recepti klasičnih tuševa i mastila preživjeli upravo u Perziji, zahvaljujući bogatoj prepisivaĉkoj djelatnosti, vezano za okupljenu inteligenciju, koja je
prebjegla u Perziju iz antiĉkog svijeta, i punila DIVAN Haruna al Rašida ...
Vera Radosavljević67navodi i ... recept arapskog kaligrafa Ibn Mukla: 2 dirhema suhe čaĎi iz lampe, 2 d. gumiarabike, 2 d. šiški,
ZAPAD
pored već poznatih materijala , klasičnih tuševa i drugih boja, koriste se i stara mastila- kao što je taninsko mastilo,
naime, kako smo već razmotrili - MASTILO – tinta ( lat. tincta = obojena ) se koriste već u antiĉko vrijeme: to su tekućine koje sadrže otopljeno bojilo (za razliku od tuša gdje je pigment disperziran u
vodi) ; Francuzi imaju za tuš – termin encre de Chine, a za mastilo – termin encre d’écriture ...
pouzdano znamo da su Rimljani koristili dvije vrste mastila: ATRAMENTUM - crnu tintu (iako je to više oznaka boje, termin se koristio i za crni tuš), CUNNABARIS - crvenu tintu
Philo od Bizanta ( 200 ←) navodi takozvana domaću tintu – taninsko mastilo; prema analizama nekih renesansnih crteža, pouzdano znamo da se u tadašnjem mastilu nalazio bakar sa primjesama Fe,
K, Mg, Ca, Zn, Si, Al te mikrokemijski sulfati, tanin i biljnu gumu ( kao galaktozu, glukozu i arabinozu) ;
65
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 187.
M.Sijelmassi et A.Khatibi: L'art Calligraphique arabe, Paris, 1976 / str.86.
67
V. Radosavljević: Tehnika starog pisma i minijature, Beograd 1984, str. 42.
66
74
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
o korištenju galusa ( stipsa, alaun = skupina izomorfnih kristaliziranih dvostrukih sulfata kalija, aluminija, ponekad i željeza; sredstvo za oĉvršćivanje ) vitriola ( sulfati prisutni u starim tintama
kao i u taninskom mastilu) i gume za spravljanje mastila govori i Isidor od Sevila (560-636);
u manuskriptu Magistri Petri de Sancto Audemaro de Coloribus faciendis , u okviru njegovih 60 uputa , nalaze se i recepture za pripremu mastila:
Mastilo od čaĎi i ekstrakta od kore gloga ( ili umjesto gloga od šišarki) nareži gloga u aprilu ili maju ( nasjeckaj grane, ostavi da se osuše par nedjelja, zatim ga istuci da se odvoji kora, stavi
koru u bure puno vode, neka odstoji osam dana, zatim tu vodu kuhaj ... kuhaj da voda ispari, odnosno da se na površini pojavi crna skrama a ispod crveni talog ... skini ovu crnu skramu, stavi u
sašivenu vrećicu od pergamenta i drži na suncu dok se sasvim ne osuši ...prilikom pisanja, ako nije dovoljno crno uzmi komad željeza i ubaci u vatru da se usija i ubaci u mastilo; ovo mastilo
izmiješaj sa vinom nad vatrom uz eventualni dodatak čađi ...
renesansno TANINSKO MASTILO - Eisengallustinte - ţeljezotaninsko mastilo izraĊivalo se od rĊe željeza – preciznije: rastvara se odgovarajuća koliĉina ferosulfata i tutkala, odnosno
gumiarabike, u ekstraktu šišarki koje sadrže jednu naroĉitu vrstu tanina; TANIN je digalna kiselina - acidum tannicum – galus; digallicum; sredstvo za štavljenje kože ( otopina ĉistog tanina zgrušava
i taloži bjelanĉevine i alkaloide);zahvaljujući svojstvu da sa željeznim spojevima stvara tamne soli, upotrebljava se u proizvodnji mastila. Tanin se dobivao od kvrgavih izraslina hrasta, kao posljedica
ozljeda, pogotovo od osa šišaruša i drugih insekta... kasnije se ovoj otopini poĉela dodavati, radi oĉuvanja bistrine odnosno spreĉavanja oksidacije, odgovarajuća koliĉina slobodne kiseline (solne ili
sumporne) ;
tanin smanjuje blijeĊenje ove smeĊe tinte ali, može, ako ga ima u većim koliĉinama , da „nagriza“ papir ( pogotovo onaj kvalitetniji – od krpa; drvni papir ima primjese
tanina sa kojima je mastilo, u tom sluĉaju, kompatibilno ...); ove recepture su sliĉne tokom više stoljeća , kako na Zapadu tako i na Istoku: Vera Radosavljević68 navodi recept pripreme
crvene boje za minijature: ...10 drama cinobera, 2 drama gume, 2 drama kandiranog šećera
7.3.3.2. veziva
kao veziva, na posebnoj su cijeni guma, tutkalo, bjelanjak, manje ţumanjak ...
arapska guma
GUMA:kako smo već napomenuli – GUMA, egip. gemai ; grč. kommi; koristila se već u starom Egiptu, kao i u antiĉko vrijeme ...
ime GUMIARABIKA odnosno arapska guma dobila je zato jer su je u Evropu uvozili Arapi ( poznato je da su njihovi kaligrafi pripremali listove papira tako da su ih umakali u otopinu arapske gume ..
69
...sušili u sjeni i glačali ...
najkvalitetnije vrste arapske gume ĉesto su se zvale Gummiarabica Albissimum u vidu prozirnih bezbojnog grumenja ...
nekada je bila na visokoj cijeni specijalna vrsta Gummiarabica Electum ( ali je kasnije ovo ime zbog trgovaĉke manipulacije obezvrijeĊeno )...
pored već poznatih ĉinjenica moramo naglasiti da se sada, pored već razmotrenih vrsta u kontekstu antiĉke tradicije, javlja i niz vrsta guma koje dolaze sa Istoka, kao i neke domaĉe vrste ...
- Dorema Aureum ; koja se spominje u rukopisima o perzijskoj iluminaciji ...
- Gummigut; Gutti Offizinell – klasiĉno vezivo i boja; otrovna guma vez mirisa; sok biljke iz porodice Garcinia Hanburyl ( Cejlon, Borneo, Indija ...)
68
69
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma; str. 53.
Annie Berthier: L'art du livre ottoman.
75
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
-
-
-
Aloa, guma koju koriste već egipatski i antiĉki majstori, sada dobiva još veće znaĉenje: ova zeleno smeĊa tinktura gorkastog okusa, ĉesto se spominje zajedno sa mirtom i gumiarabikom ( pogotovo
u perzijskim manuskriptima); za pozlate u minijaturi koristilo se više vrsta: Aloe Ferox ( tamnija) , Aloe Hepatica ( još tamnije boje), Aloe Secotrina, Aloe Africana; Aloe Centrino ( boje limuna ili
crvenkasta) ; Aloe Cavallino ( sasvim tamna)...
Gume voćki ( šljive, kajsije, višnje, badema ...) teže se tope ali su se ponekad koristile ...
Trešnjeva guma daje viskoznije otopine i tamnije je boje ...
u Glavi XXXII već Heraclius …za boju arsenicon – auripigment, za kojeg već Plinius navodi da se uvozi iz Sirije - savjetuje VEZIVO OD ŢUMANCA…
ali, žumanjak kod minijaturista nije bio na cijeni kao bjelanjak; smatrano je da slabije veže; kada se ipak koristio, savjetovalo se da ispod njega doĊe najprije boja sa bjelanjkom…
glutinsko vezivo
kod antiĉke i srednjevjekovne iluminacije , već smo razmotrili razliĉite vrste tutkala…
u izradi iluminirane kaligrafije, a pogotovo kod knjigoveških operacija, ĉesto se koristi ţelatina…
ŢELATINA se koristi ĉak i za lijepljenje zlata na kožu: …70pripremljena otopina ţelatine… po postizanju pravog stupnja gustine nanosi se na koţu kistom.
Nakon sušenja ţelatina, na tretirane predmetne dijelove uveza, drugim kistom bi se nanosio rastvor zlata razblaţen vodom…
albuminsko vezivo
BJELANJAK je već antiĉko vezivo minijatura tako da smo ovo albuminsko vezivo već razmotrili u kontekstu antičkih i srednjevjekovnih iluminacija
bjelanjak se rano koristio za minuciozne obrade površina – pogotovo za rad minijatura i iluminacija, izlupan ili cijeĊen kroz krpu, kroz vunu ili dobiven cijeĊenjem spužvom ...
u funkciji konzervansa stari majstori su mu dodavali realgar, ružinu vodicu ili karanfil ...
Bolz, kako navodi Radosavljević71 , savjetuje kao konzervans ... vodu bijelog ljiljana ...
KOMBINACIJA: BJELANJAK I GUMA
na Istoku iluminatori bjelanjku dodaju gumu : ovoj kombinaciji se pripisuje izuzetna kvaliteta, te od tuda i izuzetna postojanost istoĉnjaĉkih minijatura ...
7.3.3.3. alatke i pribor
kaligrafija i iluminacija
Sama kaligrafija u islamskoj kulturi zauzima posebno mjesto s obzirom na religijske i filozofske razloge;
ĉesto je usporeĊivana sa muzikom i plesom; ovo virtuozno umijeće uvjetovano je mukotrpnim radom, ali i nadarenošću, senzibilitetom i spontanošću;
arapski kaligraf obiĉno koristi, u isto vrijeme, više razliĉitih pisaljki, što zavisi od pisma, od boje, od specifiĉnih želja za postizanjem oštrih poteza odnosno finih, nježnih tonskih gradacija, gdje se jaĉim
ili slabijim pritiskom postiže i dramatiĉna ekspresija umjetnikovog osjećanja ...
izbor tehnike , odnosno izbor boje, tuša, vrste pisaljke, zavisi i od stila iluminacije ...
70
71
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 62.
Vera Radosavljević: Tehnike starog pisma, str. 257.
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
76
profesor Hadžimejlić72 navodi slijedeći osnovni tradicionalni pribor:
pero – kalem ; najĉešće je to osušena odsjeĉena trska ; isušena od svoje prirodne vlažnosti sjeĉe se na manje
komade i šilji ...; odnosno svoĊenje vrha pera na odreĊenu širinu, zatim zarezivanje i odsijecanje vrha pod odreĊenom
kosinom ...); posebna vrsta pera su takozvana kamiš pera od trske iz toplijih krajeva ( oĉvrsnute na suncu ili
zakopavanjem u Ċubre); spominju su i specifiĉne vrste pera kao što su Java, indijsko, Bambu, debelo Kargi pero ( od
trske od koje se pravi instrument naj ), Tahta ( napravljeno od drveta; korišteno za velike kaligrafske natpise);
←7/ 112. Vrste pera za kaligrafiju
- pernica – kubur ( futrola od kože, kartona, metala ...; na dnu se nalazi spužva, koja ĉuva oštricu pera od habanja);
- noţ – kalem traš ; posebno izraĊen za šiljenje pera ;
- postolje (podloga) za zarezivanje ( šiljenje) olovke – makta; ĉesto bogato izrezbarena, sa uzdignutom platformom
za mjesto gdje se stavlja pero prilikom šiljenja ...;
- pernica sa posudom za tuš, tintarnica – divit; pernica sa posudom za tuš ( od stakla, porculana, abazonskog drveta,
zlata, srebra, ĉak i sa ukrasnim dragim kamenjem ...); u posudicu se stavlja nepreraĊena svila ( lika) koja zadržava tuš ili
boju da se ne prospe iz tintarnice, a i da u ograniĉenoj koliĉini pero upije tuš ili boju za pisanje ...
- sredstvo za glačanje papira, glačać – muhre ; glaĉa se pogotovo ispis sa zlatnom bojom;
- šablona – m'star; pomoćno sredstvo za obilježavanje kompozicije teksta ( u karton se urezuju linije, koje će se
kasnije „otisnuti“ na svaki list, trljanjem prstom ...
- Rhadan ; prašina koja se koristi za sušenje tuša i kaligrafske boje
- Altik; podlagaĉ ili podmetaĉ koji se koristi za dodatno olakšavanje pisanja na papiru, za slobodno kretanje pera i
fleksibilnost ruke koja drži pero ( meka podloga, najĉešće od kože; ili više sastavljenih papira ...debljine do 5 mm);
72
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamske kaligrafije, Sarajevo 2009, str. 188.
77
VI
Smisao poesisa materijalnosti
Vodena boja
7. Mehmed-pašini dţuz'evi
7/ 113. Divit: Pernica sa posudom za tuš i paletom za pripremu
( u tintarnici je i nepreraĊena svila, koja zadržava teĉnu boju, odnosno tuš…)
stari kaligrafi su pisali na koljenu što je davalo odreĊeni nagib koji je potreban za pisanje …
kistovi
kistovi su uobiĉajeni, poznati i na istoku i na zapadu…
neophodni su za koloriranje, iluminiranje rukopisa, ali i za nanošenje zlatnog praha, raznih boja pri koloriranju motiva, i iscrtavanju ornamenata, odnosno dekorirajućih linija oko njih, koloriranju
pozadine i retuširanja…
u kontekstu same minucioznosti, posebno se spominju…73kistovi načinjeni od samurovog krzna ili dlake sa vrata mačijih mladunaca
alati u umjetnosti knjigovestva
u umjetnosti knjigovestva potreban je veći broj razliĉitih alatki, pribora, raznih manufakturnih sprava, kao i specifiĉnih alatki za poliranje i graviranje, „puncirki“, kalupa i sliĉno…
73
Ćazim Hadžimejlić: Umjetnost islamskog knjigovestva, Sarajevo, 2011, str. 66.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
8 860 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content