close

Enter

Log in using OpenID

BOLESTI OVISNOSTI I AGRESIVNOST

embedDownload
29.4.2010
UVOD
Bolesti ovisnosti su često povezane sa nasilnim
ponašanjem.
Agresivni pacijenti koji napadaju medicinsko
osoblje često su ovisni o sredstvima ovisnosti ili
su mentalno bolesni. *
U obiteljskom nasilju, zlouporaba sredstava
ovisnosti te intoksikacija često su povezani sa
intervencijom socijalne službe te policije.
BOLESTI OVISNOSTI I
AGRESIVNOST
Davor Moravek
Stručno predavanje 29.4.2010
Klinika za Psihijatriju
Klinička Bolnica “Sestre Milosrdnice” Zagreb
* D. Rotar Pavlić. Nasilje nad zaposlenima u zdravstvu. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore održanog u Opatiji od
19. do 21. ožujka 2010 godine, Liječničke Novine, 88; 15:16
ZLOUPORABA ALKOHOLA I AGRESIVNOST
Zloporaba alkohola i njene posljedica glavni su
i najteži problem povezan s pijenjem mladih.
Slabiji uspjeh u školi i s njim povezana manja
šansa za socijalnim uspjehom, viša stopa
delikvencije i kriminala, agresivnost meñu
vršnjacima, antisocijalno ponašanje, te
posebno učestvovanje i stradanje u prometu,
glavne su komplikacije pijenja mladih.
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PONAŠANJE OVISNIKA
Volja je kod ovisnika brzo promjenjiva
Izrazito jake oscilacije raspoloženja
Stanja /osjećaji / s kojima se ne zna nositi
(žudnja, strah, nemir, napetost, krivnja, dosada,
beznadežnost, besmisao, emotivna praznina)
Precjenjivanje ili podcjenjivanje svog
kapaciteta (za promjenu ponašanja)
Iskustvo čestih kriznih situacija
Heteroagresivnost ili autoagresivnost kao
model ponašanja i rješavanja “problema”
Z. Zoričić. Problemi povezani s pijenjem alkohola u mladih ljudi u Republici Hrvatskoj.
http://www.hskla.hr/OvisnostOalkoholu/problemiS_pijenjem.htm (pristup 29.4.2010)
SKLONOST AGRESIVNOM PONAŠANJU OVISI
O BROJNIM ČIMBENICIMA:
Struktura ličnosti (antisocijalni, granični
poremećaj ličnosti, pasivno – agresivni
poremećaj ličnosti) modulira načine ekspresije
Socijalno učenje
Ranija traumatska iskustva (položaj žrtve)
Postojanje psihopatoloških fenomena
(paranoidne reakcije, halucinacije, tjeskoba)
Stanje svijesti (sumračna stanja, epilepsija,
cerebralne traume)
Postojanje intoksikacije ili krize ustezanja
FRUSTRACIJSKA TEORIJA AGRESIJE
jedna od prvih Ψ teorija agresije
Berkowitz (1978)
Frustracija dovodi do srdžbe kao
emocionalne spremnosti za agresiju
frustracija = onemogućavanje postizanja cilja
F > kad su motivacija i očekivana gratifikacija
veće, a onemogućavanje potpuno
1
29.4.2010
FRUSTRACIJSKA TEORIJA AGRESIJE
KLASIČNA FRUSTRACIJSKA TEORIJA
AGRESIJE
Direktna
Vanjska a.
Frustracija = očekivanje – postignuće
Pomaknuta
Motivacija za agresiju
Unutarnja a.
Frustracija
Frustracija raste kad se širi jaz izmeñu očekivanja i
postignuća
Razina adaptacije - osjećaji uspjeha/neuspjeha
ovise o ranijim postignućima
Socijalna komparacija prema gore – može dovesti
do osjećaja relativne deprivacije
“Siromaštvo ne proizlazi iz smanjenja nečijeg
vlasništva, nego iz povećanja nečije pohlepe”
(Platon)
Ostala reagiranja
(npr. povlačenje)
FORENZIČKI ASPEKTI
FORENZIČKI ASPEKTI (2)
Nasilni ovisnici često su osuñeni na mjere
obaveznog liječenja od ovisnosti u duševnim
bolnicama (forenzička psihijatrijska
hospitalizacija) ili na ambulantni tretman.
U vještačenju i odluci o izboru optimalnih uvjeta
provoñenja liječenja, nužno je procjenjivati
opasnost ponavljanja djela, suradljivost u
prethodnom postupku te se pridržavati
općenitih pravila provoñenja forenzičko –
psihijatrijskog tretmana kao i probacijskog
nadzora u slučaju uvjetne osude.
AGRESIVNOST I OBITELJ
OTVORENA PITANJA:
Obiteljska terapija i grupe pomoći i samopomoći mogu smanjiti
agresivnost i depresivnost članova obitelji duševnih bolesnika *
Ukoliko promatramo profile majki koje nisu uključene u udruge vidimo da su
majke ovisnika o drogama depresivne, sklonije izolaciji i izbjegavanju novih
životnih iskustava
Majke ovisnika o drogama koje su članovi udruga društvenije su i imaju više
povjerenja u ljude, manje su depresivne i manje agresivne od majki ovisnika
o drogama koje nisu članovi udruga.
Subjektivni osjećaj i misli majki koji su iznosile tijekom anketiranja da remisija
bolesti ovisnosti o drogama vraća bolesnog člana u obitelj “normalnog”,
bez uzimanja lijekova te se smatra “izlječenjem”.
* E. Gruber, M. Kajev ić, J. Anñelić, S. Martić-Biočina, V.Golik-Gruber, E.Tadej, M. Agius:“Velika očekiv anja”. Karakteristike i komparacije emocionalnih profila majki dušev nih bolesnika. Udruga “Sretna obitelj”,
http://sretnaobitelj.odlican.net/files/velika_ocekivanja.pdf (pristup 29.4.2010)
Jedno od ključnih pitanja je i pitanje roditeljske
podobnosti.
Rane intervencije u obiteljima ovisnika mogu prevenirati
nasilničko ponašanje, posebice prema djeci, ženama
(partnersko nasilje) kao i prema starijim osobama.
U terapijskom radu, potrebno je respektirati odrednice
zakonskih propisa (ZZODS, KZ, Obiteljski zakon)
Potrebna je i procjena sposobnosti upravljanja motornim
vozilima, radnim strojevima te oduzimanja oružja
Suradnja sa CZSS, penalnim ustanovama, sudovima (suci
izvršenja, prekršajni i kazneni sudovi, sud za djecu i
mladež) domovi za djecu, terapijske zajednice (dom za
ovisnike)
Edukacija i psihoterapija žrtvi, zaštićenih svjedoka,
Suradnja sa NGO, problematika upućivanja u “sigurne
kuće za žrtve obiteljskog nasilja”
Što je pokretač patološke obiteljske dinamike?
Tko je žrtva, a tko agresor?
Ako ima više ovisnika u obitelji (primjerice otac
alkoholičar, kći opijatni ovisnik) tko započinje
agresiju, da li kazniti jednu ili više osoba za
“tučnjave”?
Da li su ustanove spremne primiti žrtve ako ove
uzimaju sredstva ovisnosti?
Da li je potrebno iz obitelji izdvojiti ovisnika
(najslabija karika)
Da li je potrebno izdvojiti djecu ovisnika kad je
prisutno obiteljsko nasilje, pa čak i u slučajevima
ukoliko je ovisnik žrtva nasilja drugog člana obitelji?
2
29.4.2010
ZAKLJUČAK
Ovisnici su često stigmatizirani kako u zajednici,
tako i radno te je obiteljska dinamika često
poremećena.
Agresivno ponašanje ovisnika (intoksikacija, sindrom
ustezanja, povezane duševne bolesti i stanja) često
potenciraju dramatičan odgovor okoline.
Obiteljska dinamika može se znatno poboljšati
uključenjem članova obitelji u rad NGO ili obiteljske
terapije, bilo paralelno sa liječenjem ovisnika, ili za
vrijeme penalnog tretmana ovisnika te može imati
preventivnu svrhu sprečavanja recidiva nasilnog
ponašanja.
Zdravstveno osoblje mora biti svjesno rizika
agresivnog ponašanja, te je potrebno osigurati
adekvatne radne uvjete na svim razinama.
Kontakt:
e-mail: [email protected]
Web: http://www.moravek.net
Davor Moravek
Klinička Bolnica “Sestre Milosrdnice”
Klinika za psihijatriju
Vinogradska c. 29
10000 Zagreb, Croatia
3
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
185 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content