Pregled sektora turizma Sadržaj: UVOD .................................................................................................................................................................. 3 SITUACIONA ANALIZA ......................................................................................................................................... 3 SWOT ANALIZA ................................................................................................................................................. 25 AKCIONI PLAN ................................................................................................................................................... 30 Uvod Sektor turizma ima utjecaja na mnoge druge uslužne sektore i proizvodne industrije, kao što su prehrambena industrija, građevinarstvo i finansijske usluge. Njegov uspjeh je blisko povezan sa slikom zemlje, njene političke i ekonomske stabilnosti, te kvaliteta njene prometne infrastrukture (aerodromi, ceste i željeznica) i informatičkih usluga (rezervacije, hosting, plaćanja, informacije). Sektor turizma zavisi od građana bilo koje zemlje, ali i utiče na njih. To je sektor u kome se obrće gotov novac, te je tako sklon otvaranju sivih zona. Međutim, uočljivo je da BiH ima neosporno prirodno bogatstvo kao i kulturne, historijske i vjerske lokalitete koji su privlačni stranim turistima. Većina gostiju još uvijek dolazi iz okruženja, odnosno onog prvog kruga zemalja koje razumiju Bosnu i Hercegovinu i imaju više informacija nego turisti iz drugih dijelova svijeta. To je samo po sebi pokazatelj da je promocija jedna od slabih tačaka sektora turizma i da informacije ne dopiru do potencijalnih gostiju. Ni gosti nisu ciljani, odnosno nema planiranja, dok je iznos budžeta za promociju nepoznat. Usmene preporuke i dijaspora, zajedno sa povremenim grupama turista u potrazi za avanturom, i dalje stižu do zemlje. Mnogi dolaze u jednodnevne ili dvodnevne posjete koje su dio većih aranžmana u okruženju (npr. sa hrvatske obale do Mostara, Sarajeva i Međugorja). Mnogo toga je potrebno ovom sektoru, koji međutim, srednjoročno ali i dugoročno gledano, može pomoći u zapošljavanju ljudi i promociji drugih proizvoda iz BiH. Osnovni pokazatelji za ovaj sektor dati su u narednoj tabeli, ali je pouzdanost podataka upitna, jer statistički sistem u svom sadašnjem obliku ne pruža sveobuhvatne i tačne podatke u veoma složenoj strukturi ovog sektora. Prema tome, informacije date u tabeli 25 odgovaraju samo podacima prijavljenog prihoda. Smatra se da je stvarni prihod veći. Tabela 1: Osnovni pokazatelji za sektor turizma Udio u BDP 2,47% Udio u izvozu usluga 1 milijarda BAM u 2009. god. Broj preduzeća 1.078 Broj uposlenih 32.458 Situaciona analiza U posljednjih 15 godina, brojne međunarodne i lokalne organizacije i agencije, te namjenski projekti, uključujući USAID, JICA, ORGALIS, CIPE, GTZ, INTEREG III, TEMPUS, UNDP, CARE, EURED, FIPA-u su se bavile različitim pitanjima i problemima vezanim za sektor turizma u Bosni i Hercegovini, često naglašavajući postojanje velikih mogućnosti njegovog daljeg unapređenja i razvoja. Ove, kao i sve druge studije i analize su identifikovale niz ključnih prednosti, slabosti, prilika i prijetnji u turističkom sektoru Bosne i Hercegovine. Kao što i većina istraživanja sugeriše, Bosna i Hercegovina je vrlo zanimljiva turistička destinacija kojoj je podareno bogatstvo prirodnih raznolikosti, bogata kulturna i historijska baština i mnoštvo različitih tradicija. Sve ove komparativne prednosti u skladu su sa novim i savremenih trendovima turističke potražnje. Uz povoljan geografski položaj, na raskrsnici Alpa, Mediterana i Balkana, BiH posjeduje potencijal da postane vrlo poželjna turistička destinacija u budućnosti. Međutim, potrebno je unaprijediti konkurentnost sektora. Kroz različite projekte identifikovan je veliki broj slabosti koje utiču na čitav lanac vrijednosti u turističkoj ponudi, te značajno usporavaju razvoj turizma u BiH. Neke od tih slabosti su: nedovoljno izgrađena infrastruktura odnosno loša kvaliteta postojeće infrastrukture, uključujući transport; nedostatak prepoznatljivih turističkih atrakcija i proizvoda (destination management); slaba zaštita okoliša, posebno upravljanje otpadom; slab privatni sektor i nedovoljan dijalog između javnog i privatnog sektora; brojne administrativne prepreke (duge procedure kreiranja neusklađenih propisa, statistika u turizmu); institucionalni okvir; poslovne slabosti (nedostatak vještina modernog upravljanja, transfer znanja, neefikasne i neusklađene marketinške, posebno promotivne aktivnosti, samo su neke od vidljivih prepreka brže afirmacije turizma u BiH). Jedan od glavnih izazova BiH kao turističke destinacije je razvoj konkurentskih prednosti, što zahtjeva marketinšku strategiju i razvoj turističkih proizvoda usklađenih sa tom strategijom, a u svrhu kreiranja održive turističke industrije. Da bi se ostvarila maksimalna ekonomska korist od turizma neophodno je ukloniti administrativne prepreke, stimulisati povećanje kvaliteta i diverzifikaciju proizvoda, tržišta i tržišnih segmenata, razvijati cjelogodišnju turističku ponudu, podstaći razvoj transportne infrastrukture kao i bolji pristup ključnim turističkim atrakcijama/mjestima i kreiranje prepoznatljivog BiH brenda kao turističke destinacije. Situaciona analiza obuhvata sljedeće elemente: Uvod • Pregled sektora turizma i njegovih performansi Institucionalni okvir, zakonske regulative • Infrastruktura • Ljudski resursi, zaposlenost i obrazovanje u sektoru turizma • Inovacije i novi poslovni modeli u sektoru turizma • Turistički resursi u BiH Zaključak 1.1. Sektor turizma i njegove performanse 1.1.1. Regionalni kontekst Na osnovu najnovijih pokazatelja, WTTC (World Travel & Tourism Council) konstatuje da je turistička potražnja u Jugoistočnoj Europi (SEE) u konstantnom porastu i predviđa izvoz turističkih usluga Bosne i Hercegovine u vrijednosti od BAM 1,136.6 miliona u 2011. godini. Ista organizacija dalje predviđa nominalni rast izvoza turističkih usluga Bosne i Hercegovine od 8.3% godišnje čime bi ukupna vrijednost izvoza turističkih usluga u 2021. godini iznosila BAM 2,025.4 miliona. Svakako, sektor turizma zauzima jedan od top prioriteta ekonomske razvojne strategije za većinu zemalja u regiji. Bosna i Hercegovina ne bi trebala biti izuzetak. U tabeli ispod dat je prikaz osnovnih indikatora za turizam Bosne i Hercegovine. Tabela br.1: Ključni indikatori učešća turizma u BDP-u, zaposlenosti, izvozu i investicijama BiH 2011 KLJUČNI INDIKATORI Prosječni realni god. rast 2011-2021 BDP: Direktni doprinos Očekuje se da će u 2011. godini, direktni doprinos sektora turizma BDP-u iznositi BAM 592,2 miliona (2,3% od totalnog BDP-a), rastući za 5,7% godišnji do BAM 1.029,6 miliona (2,4%) u 2021 godini (sa konstantnim cijenama iz 2011 godine). BDP: Ukupni doprinos Procjenjuje se da će ukupni doprinos sektora turizma BDP-u, uključujući šire ekonomske utjecaje, porasti za 5,7% godišnji sa BAM 2.151,6 miliona (8,4% BDP-a) u 2011. godini na BAM 3.757,5 miliona (8,9%) do 2021 godine. Zaposlenost: Direktni doprinos Očekuje se da će se u 2011. godini u sektoru turizma direktno otvoriti novih 22.000 radnih mjesta (2,1% od ukupne zaposlenosti), rastući za 1,5% godišnji do 26.000 radnih mjesta (2,3%) do 2021. godine. Zaposlenost: Ukupni doprinos Procjenjuje se da će ukupni doprinos sektora turizma zaposlenosti, uključujući indirektno podržane poslove u industriji, porasti za 1,5% godišnji sa 81.000 radnih mjesta (7,6% od ukupne zaposlenosti) u 2011. godini na 93.000 radnih mjesta (8,3%) do 2021. godine. Izvoz turističkih usluga Očekuje se da će u 2011. godini, izvoz sektora turizma iznositi BAM 1.136,6 miliona (10,4% od ukupnog izvoza), rastući za 8,3% godišnji (u nominalnom iznosu) do iznosa od BAM 2.025,4 miliona (12,1%) u 2021. godini. Investicije Investicije u sektoru turizma se procjenjuju na iznos od BAM 222,0 miliona ili 3,7% ukupnih inesticija u 2011. godini. Trebale bi porasti za 5,0% godišnji da bi dostigle iznos od BAM 360,5 miliona (ili 3,9%) ukupnih investicija u 2021. godini. 5,7% 5,7% 1,5% 1,5% 5,9% 5,0% Svjetsko rangiranje (u kategoriji od 181 zemlje) Relativni značaj ukupnog doprinosa sektora turizma BDP-u 118 Apsolutna veličina 94 Relativni doprinos nacionalnoj ekonomiji 44 Procjena rasta Izvor: WTTC World Travel & Tourism Council Iako broj inostranih dolazaka u BiH konstantno raste u posljednjih deset godina (5-7% godišnje) njen udio u okviru zemalja Jugoistočne Evrope je relativno mali. BiH ima najmanji broj dolazaka, privlači nešto više od 300.000 stranih posjetilaca godišnje što je, na primjer, samo 0,4% od ukupnog broja stranih turista susjednih zemalja (Hrvatska, 9,5 mil., Srbija 950.000 i Crna Gora 2,5 mil. stranih turista). BiH trenutno više ovisi o susjednim tržištima (više od 50% od ukupnog broja stranih turista dolazi iz susjednih zemalja). 1.1.2. Turistički indikatori i tekuće performanse industrije Primjetan je nedostatak pouzdanih statističkih podataka o kretanjima i aktivnostima posjetilaca u BiH, kao i o prihodima ostvarenim u sektoru turizma. Stoga svi dostupni i pregledani izvori daju samo dio stvarne slike jer kretanja posjetilaca/aktivnosti nisu redovno statistički praćena. Prema tome, statistika prikazana u donjem tekstu ne odražava stvarno stanje turizma/ugostiteljstva u BiH. Tabela 1 sadrži niz historijskih podataka koji ukazuju na ukupan broj posjetilaca i noćenja u BiH za posljednjih 10 godina. Tabela 2. Posjetioci u BiH, 2000.-2009. Posjetioci Dolasci posjetilaca Noćenje posjetilaca** Godina Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani 1990 1.478.355 627.743 850.612 3.793.703 1.892.282 1.901.421 2000 391.138 221.719 169.419 951.808 551.232 400.576 2001 331.674 193.755 137.919 797.437 469.746 327.691 2002 375.050 214.186 160.864 902.307 502.531 399.776 2003 387.675 220.372 167.303 913.750 504.626 409.124 2004 417.694 223.269 194.425 999.158 533.180 465.978 2005 434.216 216.943 217.273 1.017.383 532.838 485.545 2006 499.244 243.480 255.764 1.177.452 582.082 594.380 2007 583.742 277.290 306.452 1.336.159 641.652 694.507 2008 610.817 289.306 321.511 1.396.485 677.735 718.750 2009 572.634 * 261.692 310.942 1.268.173* 597.045 671.128 Izvori: Republički zavod za statistiku Republike Srpske; FBiH, Federalni zavod za statistiku 2010; Brčko Distrikt * U odnosu na prethodnu godinu, i broj posjetilaca (38.000) i noćenja (128.312) se smanjio. ** Prosječna dužina boravka gostiju je niska, 2.43 za sve posjetioce u 2000, i 2.21 noćenja u 2009; domaći gosti ostaju nešto duže (3.25 u 2000; 2.28 u 2009.) nego stranci (2.36 u 2000, 2.16 u 2009.). Najnoviji podaci, za 2010, ukazuju na porast broja posjetilaca u BiH (tabela ispod): Tabela 3. Dolasci posjetilaca/noćenja u BiH u 2010 (januar - decembar) Dolasci Indeks Noćenja Indeks I-XII 2010/I-XII 2009 I-XII 2010/I-XII 2009 Domaći 290.879 111,2 643.937 107,9 Strani 365.454 117,5 772.754* 115,1 Ukupno 656.333 114,6 1.416.691 111,7 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine *U ukupnim dolascima zemlje bivše Jugoslavije učestvuju sa 50%, EU zemlje sa 43%, i ne-europske zemlje sa 7%; Najveći broj turističkih dolazaka ili noćenja zabilježen je u planinskom, primorskom, banjskom, vjerskom i u kulturnom turizmu. Tabela 4. Dolasci posjetilaca/noćenja učešće FBiH, RS i BD, u 2010 Svi turisti Domaći Strani Svi turisti dolasci Domaći Strani noćenja (%) (%) (%) (%) (%) (%) FBiH 53.93 38.66 67.51 58.20 46.55 RS 44.48 59.54 31.9 39.64 50.84 BD 2.59 1.8 1.4 2.16 2.61 izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 68.01 30.20 1.79 Tabela 5. Dolasci turista/noćenja po smještajnim kapacitetima u BiH za 2010.( januar - decembar) Dolasci Indeks Noćenja Indeks Vrsta smještaja I-XII 2010/I-XII 2009 I-XII 2010/I-XII 2009 Hoteli 531.566 116 1.103.637 Moteli 61.632 103 96.413 Pansioni 21.876 76 50.627 Privatni smještaj 3.275 61 5.348 Druge vrste smještaja 37.984 163 160.666 Ukupno 656.333 114 1.416.691 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 106 97 98 57 217 111 U nastavku je data tabela strukture dolazaka u 2010.-oj godini po zemljama prebivališta iz kojih je zabilježen najveći broj dolazaka. Tabela 6. Struktura dolazaka po zemljama prebivališta Zemlja Broj dolazaka % učešće u ukupnom prebivališta 2010 broju dolazaka Srbija 56.370 15% Hrvatska 56.100 15% Slovenija 40.246 11% Turska 24.024 6% Italija 23.749 6% Poljska 17.888 4% Njemačka 17.281 4% 1.1.3. Broj noćenja 2010 113.840 104.863 64.959 45.349 49.113 54.989 36.925 % učešće u ukupnom broju noćenja 14% 13% 8% 5% 6% 7% 4% Smještajni kapaciteti Zvanično prijavljeni smještajni kapaciteti u 2010. godini (uglavnom poslovno-hotelski i moteli) u BiH su bili 25.587 kreveta u 2010. Neslužbeni podaci međutim ukazuju da se njihov broj kreće oko 44.000 - 50.000. Više od 90% smještajnih kapaciteta koncentrisano je u nekoliko područja: Neum (6000), Međugorje (službeno registrovano 1.200, ukupno 15.000), Kanton Sarajevo, uključujući i Istočni dio u RS , 10.800, i Banja Luka (1.500). Dvije glavne banje, Reumal Fojnica i Vrućica Teslić raspolažu sa ukupno 1.400 kreveta. Takva distribucija smještaja jasno odražava tekuće kretanje posjetilaca u zemlji. Ostatak zemlje ima manjak i smještajnih kapaciteta i kvaliteta. To je naročito vidljivo u nacionalnim parkovima/rezervatima, planinama i mjestima u blizini prirodnih atrakcija. Prema službenim podacima iz 2007. više od 20 opština u RS-u nije imalo registrovanog smještaja za turiste. Situacija se nije bitno promijenila. Interesantno je napomenuti da je 1991. godine bilo ukupno 21.084 soba i 51.632 kreveta. Tabela 7. Smještajni kapaciteti prema vrstama u BiH 2009./2010. Broj smještaja Vrsta smj. Hoteli 204 Moteli 124 Pansioni 57 Privatni (sobe) smještaj 10 Drugo 37 Ukupno 432 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Broj soba Broj kreveta 9.072 1.520 655 67 660 11.974 18.867 3.336 1.416 150 1.818 25.587 Tabela 8. Geografska distribucija smještaja i turističkih agencija u BiH Broj smještajnih jedinica Broj turističkih agencija Entiteti FBiH 245 150 RS 181 43 Brčko Distrikt 6 3 Ukupno 432 196 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Prema službenim podacima (vidi tabelu 3) sektor smještaja je slabiji, jer je prosječna popunjenost bila ispod 15% za godinu 2010. Zbog nepravilnosti u registrovanju posjetilaca stvarna brojka bi trebala biti znatno viša. Slična situacija je sa performansama industrije. Posjetioci su registrovani u hotelima, motelima i pansionima, a rijetko u drugim vrstama objekata za smještaj gostiju. 1.1.4. Performanse industrije Osim performansi industrije, prikazani podaci takođe upućuju na to da su druge aktivnosti turista beznačajne ili uopšte nisu zabilježene. Prema zvaničnim statističkim podacima BHAS-a, za 2010. godinu pod-sektor ugostiteljstva ostvario je prihod od 491,1 mil. BAM, što je za 1,36% više od prihoda ostvarenog u 2009.-oj godini, 2.01% od BDP-a zemlje. Međutim, prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, prihod od turizma je premašio milijardu BAM u 2010.-oj godini, i ova brojka je u skladu s podacima dobijenim od strane Centralne banke BiH koja se koristi metodologijom MMF-a. Prema procjenama Svjetske Turističke organizacije (UNWTO), očekuje se da će aktivnosti putovanja i turizma Bosne i Hercegovine, u periodu do 2015. godine imati realni godišnji rast od 5,2%. 1.2. Institucionalni okvir, zakonodavstvo i zakoni Institucionalna struktura BiH, koja se često navodi kao jedna od glavnih prepreka za ukupni privredni razvoj, takođe predstavlja prepreku za razvoj turizma. Međutim, spor napredak u razvoju turizma u BiH ne može se opravdati samo kompleksnom institucionalnom strukturom. Lokalne vlasti i lokalne zajednice, kao i privatni privredni subjekti i turističke organizacije, mogu biti aktivniji u omogućavanju razvoja turizma u svojoj nadležnosti i na mikro nivou. Doista, Institucionalni okvir (vidi Dodatak A) je složen ostavljajući malo prostora za efikasnost i koordinaciju turističke djelatnosti u BiH. Takva slojevitost institucionalne infrastrukture prikazana je u tabeli ispod. ORGANIZACIJA TURISTIČKOG SEKTORA BOSNE I HERCEGOVINE REGULATORNI OKVIR Državni nivo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) Uloga: Koordinacija i kreiranje politike turizma MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE (MVTEO) Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu prirodne okoline Odjel za turizam Radna grupa za koordinaciju aktivnosti u turizmu Federalno Ministarstvo okoliša i turizma Sektor turizma i ugostiteljstva Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske Sektor turizma i ugostiteljstva Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Pododjeljenje za turizam Entitetski nivo: Federalno ministarstvo okoliša i turizma Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske Brčko Distrikt-Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Uloga: Zakonodavstvo i implementacija pratećih propisa TURISTIČKA ZAJEDNICA FBiH TURISTIČKA ORGANIZACIJA RS Entitetski nivo: Turističke zajednice i organizacije Uloga: Promocija i jačanje sektora turizma Kantonalne turističke zajednice Kantonalni nivo u FBiH: Turističke zajednice Kantona Državni nivo: Vanjskotrgovinska komora Uloga: Promocija, jačanje sektora i zastupanje interesa pravnih lica u Grupaciji za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (Grupacija za turizam i ugostiteljstvo) Privredna komora FBiH (Udruženje trgovine i turizma) Udruženje turističkih agencija BiH (UTABiH) INSTITUCIONALNI OKVIR – PODRŠKA PROMOCIJI I JAČANJU SEKTORA TURIZMA Privredna komora RS (Udruženje za turizam i ugostiteljstvo) Udruženje hotelijera i restoratera BiH (UHIRBiH) Entitetski nivo: Privredne komore entiteta Uloga: Promocija, jačanje sektora i zastupanje interesa pravnih lica u udruženjima za turizam i ugostiteljstvo Državni nivo: Udruženja Uloga: Jačanje sektora i zastupanje interesa članova udruženja 1.2.1. Postojeći zakoni u oblasti turizma Na državnom niovu ne postoji Zakon o turizmu. Prema Deytonskom mirovnom sporazumu, u oblasti turizma nadležnost imaju entiteti i BD, dok država usklađuje i koordinira postojeće zakone. Zakonska regulativa turizma i ugostiteljstva BiH je riješena entitetskim zakonima i zakonima Distrikta Brčko, na osnovu zakona: Zakon o turističkoj djelatnosti, Zakon o ugostitetljskoj djelatnosti, Zakona o promociji i turističkim zajednicama/organizacijama, i ta zakonska regulativa nije uslađena, odnosno primjenjuje se samo na teritoriji entiteta i Distrikta Brčko. Pravilnici o kategorizaciji i klasifikaciji ugostiteljskih objekata su također neusklađeni, jer su riješeni na nivou entiteta i Distrikta Brčko. U narednom periodu potrebno je izvršiti harmonizaciju gore navedenih zakona u skladu sa EU direktivama i standardima. Za taj zadatak zadužena je radna grupa za turizam koja djeluje u okviu MVTEO-a. 1.2.2. Prostorno planiranje u BiH Postojeći regulatorni okvir nije dovoljno primijenjen. U FBiH svaki kanton donosi svoj prostorni plan i donosi niz uredbi. U RS je opština ta koja donosi prostorni plan. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta usvojen je 2006., (FBiH) i Zakon o prostornom planiranju je usvojen u 2002. (RS) uređuje prostorni plan na entitetskom nivou namećući određeni broj dokumenata na entitetskom nivou, kao što su: prostorni plan, urbanistički plan i regulacioni plan. Zakon FBiH sadrži načela za određivanje građevinskog zemljišta, ali stavlja građevinske propise u poseban zakon (usp. Zakon o gradnji), kao i propise o zaštiti okoline i infrastrukturi. U RS-u isti zakon se bavi prostornim planiranjem i građevinskim zemljištem, koji ima za cilj olakšavanje koordinacije između vlasti i potencijalnih graditelja/investitora. Zakon o vlasništvu Vlasničke knjige su jedan od najsloženijih pitanja koja se tiču ulaganja. Zemljišne knjige su često u sukobu s katastrom nekretnina i obično ne predstavljaju stvarno stanje. Građevinske dozvole Prostorni plan BiH postoji, ali je teritorija neravnomjerno pokrivena. Nepostojanje prostornih planova za sve opštine ostavlja mogućnost za arbitrarne odluke o korištenju zemljišta. Gradsko korištenje zemljišta i sistem upravljanja nije uvijek efikasan jer neke opštine potiču tržište nekretnina praksom prenosa stanarskog ili prava na korištenje, umjesto punopravnog vlasništva, što implicira visoke cijene transakcija i komunalnih naknade za priključenje. Zakoni o zaštiti okoline Postoji niz zakona u BiH koji regulišu okoliš. Samo u RS postoji 6 takvih zakona, uključujući vodu, zaštitu vazduha i otpada. Slični zakoni na snazi su dostupni u FBiH i BD. Međutim, stvarno stanje okoliša upućuje na postojanje niza problema, od „divljih“ deponija, do nedovoljno razvijene ili poslovno neefikasne infrastrukture u ovoj oblasti. Prateći dokumenti i smjernice za razvoj turizma U toku 2009. i 2010. godine urađene su strategije razvoja turizma FBiH, RS-a i Brčko distrikta. Međutim, izvršna vlast nije usvojila strategije FBiH i RS-a, dok je strategija Brčko distrikta usvojena. Za očekivati je da će se u narednom periodu, nakon širih konsultacija, navedene strategije usvojiti. 1.3. Infrastruktura za turizam Geografski, BiH ima veoma povoljan položaj. Širom države, poput susjedne Hrvatske i Srbije i Crne Gore, nalaze se koridori koji povezuju Centralnu Evropu sa Jadranom. Obzirom na značaj prometne infrastrukture za razvoj ekonomije, uključujući turizam, te na temelju istraživanja koja su već urađena, sada su ispunjeni uslovi za izgradnju novih cesta i za rekonstrukciju uskih grla postojeće infrastrukture. 1.3.1. Vazdušni pristup BiH ima prilično razvijene zračne luke i aerodromske objekte, ali broj direktnih međunarodnih veza ostaje ograničen. Postoje četiri zračne luke otvorene za međunarodni komercijalni saobraćaj u Bosni i Hercegovini, odnosno u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Najveći i glavni aerodrom u razmatranju za sadašnji projekat je međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je proglašen jednim od najboljih evropskih aerodroma u svojoj kategoriji (do 1 milion putnika) od strane ACI vijeća u Münchenu 2005. Ukupno 11 kompanija zapravo rade, s najvažnijim vezama s prijestonicama zapadne i istočne Evrope, kao što su Budimpešta, Beč, Milano ili München, Frankfurt, Istanbul, Beograd, Zagreb, Ljubljana, Zurich, itd. povezujući Sarajevo s ostatkom svijeta. Broj tački povezivanja stalno raste još od njegovog otvaranja. Sarajevski aerodrom jeste i ostat će glavna ulazna tačka za međunarodne posjetioce BiH. Međutim, potrebno je razvijati i ostale zračne luke u BiH, kao i sam sarajevski aerodrom, radi povećanja kapaciteta i broja direktnih letova, kao i broja prisutnih avio-kompanija. Također, potrebno je razvijati i prateće usluge. Na primjer, sa sarajevskog aerodroma nema direktne autobuske linije prema centru grada, ili prema destinacijama (Međugorje, Jahorina, Mostar, i slično), tako da se posjetioci moraju osloniti na taxi službu ili druge privatne aranžmane. Također je potrebno u skorijoj budućnosti komercijalizirati aerodrom u Mostaru, obzirom da se najznačajnije turističke destinacije nalaze u ovom području. 1.3.2. Cestovni pristup Saobraćajna infrastruktura je jedno od najznačajnijih uskih grla za razvoj turizma u BiH. Cestovni pristup području Sarajeva pruža mreža državnih cesta, u dobrom su stanju i prihvatljive geometrije (osim nekih dijelova koji se nalazi u planinama). Cestovni pristup će biti još olakšan uz implementaciju koridora 5C autocesta u budućnosti, međutim, vremenski okvir za njegovu izgradnju će se tek znati. Cestovni pristup tokom zimske sezone može biti podvrgnut teškim vremenskim uslovima, čak i na glavnoj mreži. Državne ceste iz Sarajeva i Mostara su u dobrom stanju, ali neke od njih ipak sa već vrlo gustim saobraćajem. Lokalne ceste za direktan pristup području su uglavnom u zadovoljavajućem stanju i ne trebaju više od redovnog tekućeg i periodičnog održavanja. Ipak treba se raditi na proširenju trenutne ponude lokalnog transporta za razvoj turizma. Slika 1: Karta strateške rute za glavnu mrežu u Bosni i Hercegovini: (Izvor DC FBiH) 1.3.3. Željeznička mreža Dužina željeznica u Bosni-Hercegovini iznosi 1.013 km, od čega su 94 km duplog kolosijeka i 777 km je elektrifikovano. Dvokolosiječni dio se nalazi na koridoru 5C između Jelina i Grapska i omogućuje maksimalnu brzinu od 100-160 km/h. Na slici 2 ispod sažete su glavne karakteristike željeznica. Željeznički standard u Bosni i Hercegovini temelji se na AGC i AGCT sporazumima. Uzimajući u obzir da tokom posljednjih desetak godina održavanje i ulaganja nisu bila dovoljna zbog nedostatka finansiranja, infrastruktura je prilično propala i unapređenje mreže do tih standarda izgleda neostvarivo. Vozni park, signalizacija i telekomunikacijski sistem čini se također u lošem stanju, što rezultira niskim brzinama i nedostatkom efikasne usluge. Čini se da je područje Sarajeva dobro opsluženo željeznicom, posebno na osi sjever-jug. Zaista, željeznička pruga sjever - jug koja slijedi koridor 5C i prolazi kroz područje Sarajeva je elektrifikovana, a dijelom i duplog kolosijeka. Mreže pruga su osigurane sa Hrvatskom i Srbijom. Udobnost i trajanje putovanja može odvući putnike na druge načine prevoza, iako trošak željeznice ostaje umjeren. Slika 2: Mreža pruga (izvor ZBH) 1.4. Ljudski resursi i obrazovna infrastruktura u turizmu Turizam je radno intenzivna industrija, dakle stvara povećanu potražnju za raznim poslovima. U 2009. godini globalna turistička industrija je direktno zapošljavala preko 192,2 miliona1 ljudi (jedan na svakih 12,4 radnih mjesta u formalnom sektoru) u oko 50 kategorija zapošljavanja i oko 200 zanimanja. U 2009, prema službenim podacima, 32.408 ljudi je bilo zaposleno u sektoru turizma i ugostiteljstva u BiH, 4,59% ukupnog broja zaposlenih, ali ipak manje za 2,5% u odnosu na prethodnu godinu. U RS-u 14.153 ljudi je zaposleno u turizmu, više od 5% ukupne zaposlenosti. U FBiH sektor turizma i ugostiteljstva dijele između 3,8-5,3% (2 različite metodologije) od ukupne zaposlenosti2. Industrijom BiH turizma dominiraju mala i srednja poduzeća koja uglavnom, zbog nedostatka potrebnih vještina, pokazuju nesposobnost da se prilagode novim i nastajućim tržišnim prilikama. Svaka studija je identifikovala 1 2 Svjetska turistička organizacija 2010, http://www.unwto.org/index.php Strategija Turizma FBiH, 2008-2018. veliki deficit sposobnih ljudskih resursa koji je vidljiv u svim aspektima sektora turizma i ugostiteljstva. Na primjer, postoji nedostatak kuhara u svim segmentima industrije, od prerade hrane, do kafića, restorana, hotela višeg kvaliteta i konvencijskih centara. Slična je situacija i u drugim sektorima u cijeloj industriji, posebno u malim provincijskim gradovima i potencijalnim turističkim regijama u kojima dominira ruralna sredina. Dok u urbanim mjestima poslovni subjekti u turizmu i ugostiteljstvu imaju više izbora na tržištu rada, u ruralnim područjima, zbog niza faktora, uključujući i ograničenja finansiranja, postoji percepcija da je kvaliteta raspoloživih ljudskih resursa ispod minimalne potrebne za industrijski standard, te da su stečene kvalifikacije i vještine manje vrijednosti. Jaz između postojećeg formalnog obrazovanja/infrastrukture za obuku i zahtjeva sektora turizma i ugostiteljstva je vrlo širok. Najveći problem je izostanak praktične edukacije. Postoji oko 25 strukovnih škola (uglavnom u vlasništvu države) u BiH koje nude djelomične ili potpune programe za industriju. Programi turizam i ugostiteljstvo su ili preopširni ili previše specifični i nisu u skladu sa tržišnim trendovima turizma/ugostiteljstva. Većina programa su zastarjeli i usko fokusirani na nekoliko područja kao što su tradicionalni načini kuhanja, serviranje hrane/pića i osnovna znanja o turizmu uopšteno (organizacija putovanja, geografija). Na višem nivou obrazovanja, ni jedan od 8 univerziteta u državnom vlasništvu i većem broju privatnih univerziteta, nema potpuni program turizam i ugostiteljstvo, iako neki od njih (6 prema posljednjim podacima: Univerzitet u Sarajevu, Noel Baker privatni univerzitet u Sarajevu, jedan privatni univerzitet u Banjoj Luci, privatni univerzitet u Travniku, Pavlović univerzitet u Bijeljini i Visoka škola za turizam i ugostiteljstvo u Trebinju) nude neku vrstu programa studija iz oblasti turizmu. Nedostatak kvalifikovanog osoblja i savremene literature je ozbiljan problem za sve te institucije. Takođe, obrazovanje u obliku intenzivnih kurseva pružaju druge institucije i iz javnog i iz privatnog sektora, uključujući međunarodne organizacije i privredne komore, turističke zajednice u FBiH, Turistička organizacija Republike Srpske, UNDP, USAID, itd. 1.5. Inovacija i novi poslovni modeli u BiH turizmu Preliminarna istraživanja ukazuju da su inovacija i konkurentni poslovni modeli u sektoru turizma rijetki. Dok su inovacije u nekim istaknutim turističkim destinacijama vođene promjenom tražnje ili novim putnicima, u BiH je sporadična inovacija vođena od strane izoliranih preduzetnika, koji u stvari imaju tendenciju da se drže tradicije. U posljednje vrijeme jedan od najpopularnijih turističkih proizvoda su tzv. etno sela, moderna gradnja malog tradicionalnog naselja sa sadržajem tradicionalnog seoskog stana/kuće dopunjene nekim drugim sadržajima kao što su: restorani, dječje igralište, farme i slično. Dizajn nekih od tih tradicionalnih sela daleko nadilazi njihov autentičan koncept. Jedno od prvih takvih sela je Stanišić kod Bijeljine. Dobri primjeri gdje bi inovacija mogla kreirati dodanu vrijednost BiH gastronomskoj ponudi su mjesta za jelo koja nude tradicionalna jela, ali bez dovoljno kreativnosti u prezentaciji jela, kompoziciji i sa nekonsistentnim kvalitetom. Također, često se ne obraća pažnja na godišnje doba (vruće ili hladno - laganiji ili teži obroci), doba dana (navike za ručak navike za večeru, količine hrane) ili sanitarne uslove, te prezentaciju jela. BiH ima dovoljno jela u tradicionalnoj ponudi, te se uz malo maštovitosti (npr. korištenje kombinacija kuhinja, ili domaćih sezonskih namirnica) može obogatiti ukupna gastronomska ponuda. Jedan od faktora od kojeg ovisi dalji razvoj ugostiteljstva, pogotovo u manjim mjestima jeste profesionalizacija i razvoj vještina koji dolazi uz privredni razvoj i razvoj ukupne turističke ponude. Sarajevo se trenutno izdvaja u ponudi hrane i pića, svojevrsnom raznolikošću ne samo u ponudi već i u cijenama. Jedan od oblika turizma za koji BiH ima izražene komparativne prednosti jeste avanturistički turizam, koji je još uvijek nerazvijen. Najizraženiji oblik ove vrste turizma jeste rafting. U ovom obliku turizma također nedostaje inovacija, odnosno svojevrsne „kompletnosti“ odnosno dovršenosti proizvoda koji se nude. U tekstu ispod je kratak osvrt na avanturistički turizam u BiH: - Avantura na vodi (sport) - (rijeke Tara, Una, Neretva i Vrbas): sve je veći broj kompanija koje nude slične pojedinačne ili kombinovane proizvode, od kojih većina nemaju elemente inovacija. - Planinarski avanturizam - samo nekoliko komercijalnih turističkih kompanija je aktivno u ovoj vrsti turizma. Green Vision je među prvima u BiH koja pruža profesionalne usluge za rastuće avanturističko tržište u zemlji. Neki od njihovih proizvoda su: Središnji Dinaridi planinarenje, biciklizam i rafting avanture, Nacionalni park Sutjeska. Prepreke za ovu vrstu avanturističkog turizma su nedostatak adekvatne infrastrukture kao što su ceste, signalizacija, kao i niske kvalitete smještaja, ako u nekim područjima uopšte i postoje. Stav i pasivnosti lokalnih zajednica dodatno sprječavaju razvoj ovog oblika turizma u BiH. Inovativni turistički proizvodi su razvijeni u vinskom turizmu, posebno u Hercegovini3. Neki od dobrih primjera su: AG Međugorje, Monako 2000 doo. Čitluk, Trebinje Vukoje, Brkić - Čitluk, Sušac-Cerno (Ljubuški). Većina tih i drugih vinograda nude različite vrste hrane. Ipak, inovacija u industriji turizma često nije vidljiva kao ciljano djelovanje pojedinačnog komercijalnog subjekta ili organizacije ili sa jednim poduzetnikom; takav ograničen pogled ne daje punu i preciznu sliku inovativnih aktivnosti u turističkoj industriji. Na više načina inovacija u turizmu mora biti zajednička akcija, gdje učestvuju dobavljači, zaposleni, potrošači, predstavnici javnog sektora i drugi učesnici. 1.6. Turistički resursi u BiH 1.6.1. Kulturni turizam Jedan od najvažnijih trendova u svjetskom turizmu tokom posljednje decenije je porast kratkih putovanja uglavnom prema lahko dostupnim gradovima. Ovo se odrazilo na smanjenje prosječne dužine turističkih putovanja u većini destinacija širom svijeta. Različiti povezani faktori su doprinijeli takvom ponašanju putnika: promjene u načinu života ljudi, nepravilan raspored rada, nesigurnost radnih mjesta i nedostatak vremena sa jedne strane, te interes potrošača za kulturno-historijskim atrakcijama i prilikama za potrošnju sa druge strane. Zbog toga ljudi obično biraju one destinacije do kojih se može doći lahko i brzo. Kultura, historija, obrazovanje, biznis i usputna posjeta (u tranzitu) su najčešći motivi za posjetioce gradova. Poslovni turizam je važan i poseban segment turističkog tržišta koji pruža veliku korist za urbane centre države. Veliki nivo potrošnje od strane učesnika konferencija, na primjer, rezultira u visokom doprinosu lokalnom prihodu i zapošljavanju i ima efekat jačanja turističke potrošnje u periodima van sezone. 3 http://www.vinskacesta.ba/index.php?option=com_magazine&func=show_magazine&id=2&Itemid=27 Urbani ili gradski turizam je sve više važan za sveukupni turistički prosperitet BiH. Veći urbani centri su bogati historijom, kulturom, tradicijom i nude preko 16.000 kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima (hoteli, moteli, apartmani) bilježeći oko 320.000 noćenja posjetilaca u 2009. godini, 25% od ukupnog broja u BiH. Usprkos ogromnom potencijalu, trenutno ne mogu baš svi gradovi u BiH biti krajnje destinacije za mnoge posjetioce u BiH; ipak većina gradova služe prolasku turista, zahvaljujući prednostima sadržaja za turiste i infrastrukture uopšte. Sarajevo, Mostar, Banja Luka i donekle Brčko, glavni centri društveno-političkog i kulturnog života u BiH, su značajno doprinijeli urbanom turizmu države. Osim glavnih urbanih centara, postoje druga urbana mjesta bogata historijskim i kulturnim sadržajima. Među ovima su Bihać (administrativni centar Unsko-Sanskog kantona), na putu prema atraktivnoj prirodi uključujući rijeku Unu, blizu granice sa Hrvatskom, 20km od Nacionalnog parka Plitvice); Jajce, historijsko mjesto – glavni muzej iz 2. Svjetskog rata (ZAVNOBiH), stari grad (predložen za uključenje u UNESCO), rijeka Pliva i Plivsko jezero na kojima se održavaju međunarodna sportska dešavanja), Travnik, historijsko mjesto, Trebinje u Hercegovini 20km od Dubrovnika i 30km od Herceg Novog je sigurno jedan od najprivlačnijih mjesta u BiH. 1.6.2. Religijski turizam Religijski turizam je sastavni dio turističke industrije. Poznato je da religija, bilo da ima utjecaja kroz tabue i obaveze ili kroz utjecaj na kulturu i društvo, utiče na naše ponašanje kao potrošača. Zbog geografskog položaja države i zato što je na raskrsnici puteva i mjestu sretanja različitih civilizacija i kultura tokom vijekova, većina velikih religija postoji u BiH. Katolicizam, Pravoslavlje i Islam su tri dominantne religije, svaka predstavljena određenim brojem atraktivnih religijskih lokacija koje privlače sve veći broj i domaćih i stranih posjetilaca. Glavna religijska mjesta Međugorje, nakon ukazanja Djevice Marije, je postalo moderni centar religijskog turizma. Uz Lurdes i Fatimu, Međugorje je sada najpoznatije od svih svjetskih svetilišta posvećenih Djevici Mariji. Nedavni podaci pokazuju da godišnje preko jedan milion vjernika posjeti Međugorje. Razvoj turizma u Međugorju je uglavnom vođen povećanom tražnjom; obezbjeđuje preko 15.000 ležajeva u malim hotelima i motelima u porodičnom vlasništvu, restoranima, barovima, putničkim agencijama, sportskim i drugim sadržajima. Ajvatovica je najstarije i najpopularnije mjesto hodočašća za vjernike muslimane u BiH. Smještena u pitoresknom prirodnom okruženju planine Suljagon blizu Prusca (najstariji grad u centralnoj BiH – 1463.). Ajvatovica postoji već 5 vijekova. BiH ima brojne značajne religijske i kulturne spomenike koji pripadaju Pravoslavnoj crkvi – najpopularnija sveta mjesta su ona izgrađena u XIII i XIV vijeku kao što je Tvrdoš (u Trebinju), Dobrićevo, Ozren, Gomionica, Liplje, Moštanci i Dobrun (u blizini Višegrada). Sarajevo je jedini grad u kojem se na malom prostoru susreću četiri velike religije (Islam, Katoličanstvo, Pravoslavlje i Judeizam), te u kojem se nalaze neki od najstarijih vjerskih objekata u Evropi. Osim gore spomenutih sakralnih mjesta postoji i veliki broj crkava (katoličkih i pravoslavnih), džamija i jevrejskih sinagoga širom države koje privlače sve veći broj posjetilaca, iako većina ovih mjesta nisu ozbiljno promovisana za potrebe turističke industrije. Dakle, da bi bili ‘komercijalizovana’ individualna religijska mjesta u BiH trebaju biti bolje integrisana u sveukupni turistički proizvod. Da bi religijski turizam u BiH napredovao mora biti uzet u obzir ozbiljnije, na prvom mjestu ovo mora biti podržano od strane konstruktivne i integrativne marketinške strategije. 1.6.3. Primorski turizam Usprkos promjeni turističke potražnje prema alternativnijim formama turistički odmor na moru je još uvijek jak, predstavljajući više od jedne trećine ukupne turističke potražnje u Evropi (IPK International, 2005.). Povećan broj jeftinih ili nisko-tarifnih avio-kompanija formirajući jake saveze sa kompanijama za smještaj i kopneni transport su dodatno podržale stalan rast ovog tipa turizma. BiH sa svojih 21.2km obale može primiti oko 6.000 turista u srednje velikim i velikim hotelima i privatnim kućama/apartmanima. Oko 46.000 posjetilaca (uglavnom iz BiH) je ostvarilo oko 280.000 noćenja u 2009. godini. Kako je glavni turistički proizvod “sunce, more i pijesak”, te nema drugih turističkih sadržaja, prihodi su ograničeni. Obzirom na prethodno rečeno, primorsko odmaralište Neum i BiH obala imaju realističnu mogućnost da se transformišu u modernu destinaciju koja ima koristi od blizine domaćeg i regionalnog tržišta. Razvojem pristupa sa mora (odlični uslovi za modernu marinu tokom cijele godine) područje bi privuklo unosnija tržišta. Ivanjica, malo selo na granici sa Hrvatskom blizu Dubrovnika nudi realistične prilike za razvoj turizma. Blizina Jadranske obale i Dubrovnika (samo 6 km i 25 km od aerodroma Ćilipi) sa jedne i do Trebinja (15 km – put dobrog kvaliteta) sa druge strane obezbjeđuje dobru lokaciju za ‘off-coast’ turističko mjesto (zaleđe obale). Međutim, osim nekoliko modernih kuće za odmor i turističkih apartmana ovo selo nije materijalizovalo svoje prednosti. Mjesta za razvoj turizma većih razmjera za različite turističke proizvode je još i dalje velik. Trebinje u Hercegovini 20km od Dubrovnika i 30km od Herceg Novog je sigurno jedno od najprivlačnijih mjesta u BiH za razvoj turizma, zbog svog bogatog kulturno-historijskog nasljeđa, mediteranske klime i ekonomskog značaja za Istočnu Hercegovinu . 1.6.4. Turizam koji se bazira na prirodi i ruralni turizam Turizam koji se bazira na prirodi i ruralni turizam pokrivaju širok raspon aktivnosti uključujući planinarenje, posmatranje ptica, kampovanje, kajakaštvo, ribolov, lov, fotografisanje prirode, ronjenje, posjete parkovima, farmama i voćnjacima. BiH obuhvata raznovrstan i kontrastan pejzaž unutar države, sa spektakularnim planinama, šumama, rijekama, jezerima, jedinstvenim nacionalnim parkovima i plažama. Zbog nedostatka adekvatnih objekata, infrastrukture i kreativnosti lokalnog stanovništva, u BiH, uprkos povoljnim prirodnim resursima ovaj vid turizma je slabo razvijen. Najzanimljiviji prirodni lokaliteti za razvoj eko turizma su prikazani u nastavku. Nacionalni park Sutjeska - NPS (teritorij Foče) je najstariji takve vrste u BiH, a samo jedan u Evropi, sa hiljadu godina starom nedirnutom prašumom Perućicom od 1.291 hektara. Dio rezervi je planina Maglić koja razdvaja BiH i Crnu Goru i najviša je planina u BiH (2.963 m). Nacionalni park Kozara (teritorij Banja Luke), 'gostoljubiv' (najviši vrh Mrakovica, 806m) i lahko pristupačna planina (20-40km udaljena od autoputa Zagreb-Beograd). Nacionalni park Una (teritorij Bihaća). Park prirode Blidinje. Park prirode Hutovo blato između Mostara i hodočasničkog mjesta Međugorje u Hercegovini, je zaštićeni rezervat kolonija ptica selica (zaštićeno Ramserskom međunarodnom konvencijom o močvarama). Šipovo i Plivsko jezero (u blizini Jajca), Konjic - Jablaničko jezero (na glavnoj saobraćajnici koja povezuje Sarajevo i Mostar) i Nevesinje i Blagaj u Hercegovini. Bardača (na sjeveru u blizini Gradiške), zaštićeni rezervat kolonija ptica selica. Obzirom na ograničene raspoložive statističke podatke o vrstama turističkih usluga, broj i struktura posjetilaca prirodnih/nacionalnih parkova je nepoznat. Obzirom na slabu turističku infrastrukturu (smještaj i turistički informacijski centri) pretpostavlja se da najveći broj posjetila čini lokalno stanovništvo odnosno pojedinci upoznati sa lokalitetom. U kontekstu turizma koji se zasniva na prirodnim resursima, izdvaja se i avanturistički turizam BiH, čija se odredišta mogu nadmetati sa mnogim top destinacijama. Mnogi dijelovi i prirodne atrakcije u BiH pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili žestoke avanturističke aktivnosti. Najinteresantnija mjesta za avanturistički turizam Rijeka Una za rafting i druge aktivnosti vezane uz vodu. Trenutno rijeka privlači sve veći broj posjetitelja. Rijeka Tara sa svojim 1.300 metara drugim po redu kanjonom na svijetu nakon Kolorada, nudi najzanimljiviji rafting, kanu i kajakaštvo u Evropi. Rijeka Neretva, duga 100 km povezuje planinu Zelengoru sa jadranskom obalom Bosne i Hercegovine, pruža jedinstveno iskustvo za rafting, plivanje, kajak i ribolov. U gradu Mostaru podijeljenim Neretvom najpopularnija avanturistička aktivnost je slobodni skok sa Mostarskog mosta. Rijeka Drina je najduža u BiH nudi mnoge prednosti za one koji su zainteresovani za ribolov, plivanje, kajak, skijanje na vodi (dva umjetna jezera) i rafting. Prirodni okoliš oko rijeke pruža dodatne mogućnosti za planinarenje i penjanje, pješačenje, lov, posmatranje divljih životinja (Bijele Vode u blizini Srebrenice) Speleologija Iako speleologija nije tako dobro poznata kao gore navedene avanturističke aktivnosti u BiH, postoji veliki interes među domaćim i stranim putnicima. Sa više informacija o mogućnostima učestvovanja u speleološkim turnejama u BiH, speleologija bi se popela na listi onih koji žele doživjeti nešto aktivno i jedinstveno. Postoji niz pećina širom zemlje, ali su ipak najzanimljivije: Pećina Vjetrenica - Popovo Polje u Hercegovini. Pećina je zatvorena masivnom željeznom kapijom i uređenim (opremljenim) stazama. Nekada je bilo instalirano i svjetlo, ali je to uništeno za vrijeme rata sredinom 1990.-ih. Pećina Bijambare između Nišića i Krivajevića sela, opština Ilijaš, zapravo je pet različitih pećina koje se nalaze u rezervatu prirode. Pećina Orlovača – planina Romanija (u blizini grada Pale) je jedna od najspektakularnijih pećina u BiH. Duga je 2.500m sa mnogo zanimljivih oblika (tzv. nakit) koja je povezana sa raznobojnim spomenicima i historijskim građevinama (vidi sliku ispod). Usprkos obilju prirodnih resursa avanturistički turizam je još uvijek u vrlo ranoj fazi u BiH. Trenutno, glavne turističke aktivnosti su koncentrisane i donekle organizovane oko rijeka Une i posebno Tare. U većini područja u cijeloj zemlji koja je veoma pogodna za avanturistički turizam aktivnosti nisu vidljive. Zato postoji znatan prostor za različite nivoe investicija u turizam u cijeloj zemlji, uključujući smještajne kapacitete, kamp terene, sređivanje obala rijeka, tematski parkovi, aktivnosti na vodi i sl. Sve veći broj vinograda u BiH, posebno u Hercegovini, privlači posjetioce ka ruralnim područjima. Nedavni razvoj projekta "Vinska cesta Hercegovine” znatno je poboljšao regionalni turistički profil i okupio rasute vinske/ruralne zajednice. Iako postoji sve veći broj lokalnih poduzetnika koji koriste prednosti prirodnog okoliša i kulturne baštine Bosne i Hercegovine za turizam za razvoj malih turističkih poduzeća, ruralna infrastruktura, smještajni kapaciteti, i orjentacija stanovništva ka drugim sektorima predstavljaju svojevrsnu prepreku punom razvoju ovog vida turističkih usluga. Neki od problema Ograničen pristup planinskim područjima, Neadekvatno ili nepostojeće upravljanje tj. održavanje javnih zelenih površina i rezervata, Institucionalna organizacija i upravljanje parkovima i rezervatima (prvi prioritet parkova i rezervata je njihova zaštita i očuvanje , ali ne i sadržaji za posjetioce, pa su promotivne aktivnosti rijetke), Nedostaju pješačke staze, Signalizacija, obilježja puta, atrakcija, i slično, Turistički info-centri, Smještajni kapaciteti, Minirana planinska područja, Nedostatak vještina, Nedostatak sadržaja, Slaba ukupna organizacija turizma. 1.6.5. Planinski/zimski turizam Dok zimski turizam uključuje niz zimskih aktivnosti na snijegu (npr. skijanje, snowboard, tur-skijanje, heli-skijanje, sankanje i sl.), najčešći oblici planinskih turističkih aktivnosti su pješačenje, brdski biciklizam, planinarenje i druge aktivnosti na otvorenom. U nekim zemljama, ski-odmarališta imaju malu važnost u radu ljetnog planinskog turizma. Posjetioci imaju veliki izbor na veoma konkurentnom tržištu Evrop i nije ih lahko zadržati. Takva nestabilna potražnja nije u mogućnosti održati turističko poslovanje u mnogim izolovanim područjima. Skijanje i zimski sportovi imaju dugu tradiciju zbog povoljnih uslova, u prvom redu se to odnosi na Jahorinu i Bjelašnicu (uključujući i Igman), dva glavna skijališta. Ove dvije destinacije sa niskim kvalitetom infrastrukture (posebno vertikalnog transporta i skijaških staza), uglavnom privlače turiste sa niskim budžetom iz bivših jugoslavenskih republika. Razvoj turizma na oba skijališta je neplanski i slučajan u poslijeratnom razdoblju. Tu je još i nekoliko manjih skijališta u različitim dijelovima BiH, uključujući Blidnje (kod Bugojna), Vlašić (Travnik) i Kozara (u blizini Banja Luke) uglavnom okrenuto lokalnom tržištu uključujući i sve veći broj vikendaša. Unatoč ogromnom potencijalu države (80% BiH je pokriveno velikim masivima) osim tri glavna skijališta (Jahorina, Bjelašnica/Igman i Vlašić) za zimske sportsko-rekreativne aktivnosti druge vrste planinskog turizma su rijetke. Zbog neadekvatne ili nepostojeće infrastrukture i turističkih objekata, mnoga potencijalna planinska područja trenutno nisu pogodna za bilo kakvo redovno kretanje posjetilaca. Turizam u BiH planinama (osim skijanja) je još uvijek u fazi začetka, samo nekoliko agencije pokrivaju cijelu državu, kao rezultat postoji nedostatak informacija o ljetnim planinskim aktivnostima. Green Vision, sarajevska turistička organizacija/agencija je jedna od rijetkih koja organizuje ture sa obučenim vodičima u planinskim područjima s naglaskom na manje dostupnim i nerazvijenim lokalitetima Nacionalnog parka Sutjeska, i tzv. Hercegovačkih Himalaja (Prenj-Čvrsnica-Čabulja), srca centralnih Dinarskih Alpa u središnjoj BiH. U kontekstu avanturističkog turizma BiH odredišta se mogu nadmetati sa mnogim top destinacijama. Mnogi dijelovi i prirodne atrakcije u BiH pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili žestoke avanturističke aktivnosti. 1.6.6. Banjski - wellness turizam u BiH Uopšteno, banjsko tržište je pokazalo snažan rast u posljednje dvije dekade. U mnogim evropskim zemljama banje su pretvorene i razvijene uz porast fitnes i rekreativnih centara i rastuće potražnje za više luksuznih hotela. BiH je još uvijek relativno turistički neiskorištena i još uvijek ima mnogo za ponuditi. Banjska odmarališta u BiH nude čitav niz modernih i visoko kvalitetnih tretmana, sa još uvijek vrlo umjerenim cijenama. Trenutno ima 16 termalnih centara u BiH, smještenih u različitim dijelovima zemlje, od Višegrada na jugoistoku do Mlječanice na sjeverozapadu. U 2009. banjski turizam je generisao oko 420.000 noćenja (189.080 u RS-u), ili 33% od ukupnog broja dolazaka posjetilaca u BiH. Termalni centri na Ilidži (Sarajevo), u Fojnici, Kiseljaku, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu i Teslić su nadaleko poznati po svojoj visokoj kvaliteti termalne/mineralne vode. Neke od identifikovanih slabosti su: Većina banja se fokusira samo na liječenje, Ustanove za putnike koji traže liječenje i one koji traže rekreaciju/zabavu nisu odvojeni, Većina banja zahtijeva veliko poboljšanje u svim područjima: smještaj, liječenje i objekti za rekreaciju, okolina..., Pristup je glavni nedostatak za većinu liječilišta, Nedostatak jasne marketinške strategije. 1.6.7. SWOT Analiza U donjem tekstu data je inicijalna SWOT analiza, na osnovu već postojećih prijedloga investicionih prilika za turizam u BiH (ORGALIS, 2007) Snage Netaknuta priroda, raznoliko kulturno nasljeđe i brojna svetišta Atrakcije sa kvalitetnim potencijalom, bogate termalnim vodama Raznolika klima – sva godišnja doba Blizina najvećim svjetskim turističkim tržištima Konkurentne cijene Prisustvo međunarodne zajednice i dijaspore kao turista Prilike Blizina drugim evropskim destinacijama (Hrvatska, Slovenija) – mogućnost razvijanja turističkih paketa za privlačenje turista koji se već nalaze u regiji – tranzitni turizam Blizina tržištima Evrope, Srednjeg Istoka, Azije BiH turistička ponuda koja odgovara tekućim tržišnim zahtjevima turista Ulaganje u smještaj Ponovni razvoj skijanja i zimskih sportova Putni potencijal za tržišne niše (kulturno i religijsko nasljeđe, avantura, sport, zdravlje) Ponovno uspostavljanje odnosa između zemalja bivše Jugoslavije kako bi se kreirali potpuni turistički paketi koji uključuju banje, more i planine i Hrvatske i Srbije Promocija od strane dijaspore Slabosti Pristup državi i cijene avio prevoza Slabo plasiranje turizma kao strateškog sektora od strane vlasti Nedostatak dobro poznatih atrakcija i proizvoda Infrastruktura lošeg kvaliteta, uključujući i nedostatak hotela u blizini atrakcija nekih regija Nepostojanje pouzdane statistike o broju posjetilaca i popunjenosti kapaciteta Mine i sigurnosna pitanja Neadekvatno investiranje u infrastrukturu Slaba zaštita okoliša, posebno upravljanje otpadom Loša struktura privatnog sektora i privatno/javne saradnje Administrativne barijere – trajanje procedura, preklapanja regulativa Nedostatak koordinacionog tijela za strategiju razvoja turizma, među postojećim institucijama Nepostojanje ujednačenog pristupa prilikom prostornog planiranja (integrisanog razvoja turizma) Ograničena mogućnost eksternog finansiranja Negativan međunarodni imidž kao posljedica rata Loše vještine i znanje o modernom menadžmentu u turizmu Nepostojanje organiziranog marketinga i promocije Prijetnje Jaka regionalna konkurencija (Hrvatska, Crna Gora, Slovenija, Srbija) Politička nestabilnost Slaba svijest o zaštiti okoliša Neadekvatne mogućnosti finansiranja Rast cijena uz malo poboljšanje kvaliteta Nedostatak državne strategije i nadzora implementacije različitih inicijativa Neefikasan pravni sistem Vrijedi napomenuti, a obzirom na sve identifikovane slabosti i prijetnje u gore navedenoj preliminarnoj SWOT analizi, da su Akcionom planu predložene mjere iz zaključaka Konferencije o podršci i razvoju turizma u BiH, na kojoj su učestovali aktivni sudionici u sektoru turizma, a koja je održana 2008. godine. U daljem tekstu navedene su predložene mjere s ove konferencije: Donijeti Zakon o turizmu na nivou Bosne i Hercegovine i usaglasiti entitetske sa Zakonom o turizmu na nivou države; Formirati na nivou BiH Agenciju za turizam, odnosno posebnu upravnu organizaciju; Institucionalno ojačati turistički sektor u organizacionoj strukturi ministarstava i turističkih udruženjaorganizacije; Izraditi strategiju razvoja turizma na niovu BiH; Izraditi godišnji plan promocije turizma; Osnovati operativni tim za izradu, ralizaciju i ocjenu efekata realizacija mjera. Zaključak BiH može popraviti svoju poziciju na regionalnom tržištu izgradnjom turizma višeg kvaliteta sa inovativnim konceptima. Oni bi trebali izbjegavati standardne modele razvoja (kao skijaška ili primorska odmarališta i drugi turistički proizvodi). Na primjer razvoj turističkih ruta na državnom nivou bi pomogao da se kompenzira ograničen broj prirodnih ili mjesta historijskog nasljeđa. U cilju održavanja marketinške strategije za BiH turizam prvenstveno treba biti usmjeren prema evropskom tržištu. Evropa je broj jedan turistička destinacija u svijetu. Evropa (27) je imala oko 230 miliona međunarodnih turističkih dolazaka u 2004. ili 55%, ili oko 237.000.000.000 € u prihodima od turizma koji odgovara 52% svih međunarodnih prihoda od turizma. Turistička djelatnost je raširena u Evropi sa jasnom koncentracijom u tradicionalnim odredištima u zapadnoj i južnoj Evropi/Mediteran. Na specifičnijem nivou BiH se mora takmičiti sa širokim izborom turističkih destinacija u privlačenju putnika, koji u 21. stoljeću, imaju mnoge uzbudljive i zanimljive mogućnosti. Obližnje destinacije kao što su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, te Turska i Bugarska imaju značajan budžet za privlačenje turista. BiH je nadomak mnogih takvih destinacija i njeni stanovnici su mete za njihove marketinške napore. Za BiH, kako bi stvorila svoju konkurentsku prednost u odnosu na one destinacije sa sličnim turističkim resursima, prirodnim ljepotama u prvom redu, mora biti jasno pozicionirana. Marketing mora biti utemeljen na istraživanjima, zasnovan na potrebama kupaca odnosno posjetilaca i odražavajući proizvode i iskustva koji su razvijeni na temelju tržišnih kretanja. Marketinški planovi trebaju biti višegodišnji i oportunistički, uz predviđanja trendova, tema i tržišta u nastajanju. Marketing koncept mora biti dobro integrisan, od prve tačke kontakta do posjete te praćenja post-prodajnih efekata i zadovoljstva kupaca/posjetilaca. Procjena marketing pristupa također treba biti trajna kroz mjerenja i istraživanja percepcija posjetilaca, rezultata poslovanja, te potreba, kako bi se obezbijedili potrebni podaci za prilagođavanje i promjenu Marketing strategije po potrebi. SWOT Analiza SWOT analiza predstavlja rezime duge i detaljane diskusije vođene u okviru veoma motivirane, profesionalne i stručne radne grupe. Pitanja koja vrijedi pomenuti su: fragmentirana statistika; PDV sistem koji ne tretira izvoz usluga kao izvoz proizvoda, što dodatno narušava motivaciju preduzeća koja se bave upravljanjem destinacijama (a koja su trenutno u početnim fazama, i tek ih je nekoliko), a koja bi mogla dovoditi goste na organiziran i profitno orijentiran način; loša slika zemlje (neusklađen politički i ekonomski napredak) i nedefinirani turistički proizvodi (destinacije). Što se tiče propisa, u nekim slučajevima su potrebne jednostavne izmjene kojima bi se napravile značajne promjene (npr. higijenski uslovi za restorane i kafiće). Međutim, za neka regulatorna i institucionalna pitanja biće potrebni razgovori unutar zemlje, kao i pažljivo planiranje i koordinacija. Sva ova pitanja proizilaze iz dugih diskusija vođenih tokom procesa konsultacija. SWOT ANALIZA SEKTORA TURIZMA Snage Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Značaj-utjecaj Geografska lokacija Blizina ključnim turističkim emitivnim tržištima Blizina Hrvatske, ključne destinacije na Mediteranu Tranzitna pozicija zemlje Veliki izbor ciljnih tržišnih grupa Mogućnost intenzivnije prekogranične saradnje Jedinstveno historijsko i kulturno nasljeđe Rastuća potražnja za ovom vrstom turističkog proizvoda Preko 500 miliona potencijalnih turista na udaljenosti od 1 do 15 sati autom ili 1-2 sata avionom BiH u srcu historijskih i kulturnih puteva Jugoistočne Evrope “Gdje Istok susreće Zapad“ ( Where East meets West”) Dijagonalni Put Jugoistočne Evrope ili kulturni koridor od Zapadne Evrope prema Bliskom Istoku prolazi kroz BiH Ostaci kulturno-historijskog nasljeđa bosanskog kraljevstva, rimskog, otomanskog, austro-ugarskog carstva i bivše Jugoslavije Stari religijski objekti, svetišta i religijska hodočašća - sve glavne religije na jednom mjestu (Sarajevo je poznato kao Jeruzalem Europe), Međugorje Mogućnost većeg iskorištavanja jedinstvenog kulturno-historijskog nasljeđa Koncentracija kvalitetnih prirodnih resursa Raznoliki prirodni resursi kao platforma za različite vrste turizma (planinski, morski, avanturistički, termalni/banjski, ruralni, urbani...) BiH obiluje raznovrsnim prirodnim ljepotama U posljednje 2-3 decenije potražnja za ovim tipovima odmora je rasla 2030% godišnje ili 2-3 puta u odnosu na ostale vrste putovanja/odmora; Razvoj masovnog i niche turizma (avanturistički, backpacking, ekoturizam) Međunarodno prepoznate manifestacije, pojedinci i destinacije Inovativan turistički proizvod; veliki potencijal za privlačenje različitih profila turista Sarajevski Filmski festival, Zimske olimpijske Igre, Svjetsko prvenstvo u raftingu, Mostar, Međugorje, Jahorina i druge planine Ljudi i gostoljubivost Bitan faktor obzirom da u turizmu učestvuju i građani Običaji nalažu gostoprimstvo Povoljne cijene hrane i pića Bitno u vrijeme globalne ekonomske krize Cijene pića i hrane u BiH znatno jeftinije od cijena u regionu Slabosti Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Statistički i istraživački podaci Ljudski resursi Poticaji za preduzeća koja upravljaju destinacijama Raznolikost turističke ponude Mogućnost cjelogodišnjih turističkih aktivnosti Efektivnija promocija; ciljano korištenje medija; oblikovanje imidža Graditi kontinuiranom edukacijom gostoljubivost kao konkurentsku prednost Održati cjenovnu konurentnost uz raznovrsniju ponudu Značaj-utjecaj Bez kvalitetne statistike je Postoji više izvora podataka o teško dokazati privredni značaj turističikim kretanjima/aktivnostima i učinak turističke industrije Nedostatak jedinstvene metodologije za praćenje Nekonzistentni podaci (podaci sa Jedinstvena metodologija i turističkih aktivnosti u BiH terena se znatno razlikuju od zvanične statistika su takođe neophodne U BiH turizmu je u velikoj mjeri prisutna siva statistike) za daljnji razvoj turizma ekonomija koju je teško statistički registrovati uključujući razvoj proizvoda, Veliki procenat turističkih aktivnosti inovacije, promotivne i druge nije registrovan marketinške aktivnosti U turističkoj industriji je Neadekvatni i zastarjeli programi u kvalitetan kadar jedan od srednjim turističko-ugoljstiteljskim ključnih faktora uspjeha; školama, uz tek nekoliko pokušaja u Nedostatak odgovarajućih kapaciteta na svim Nedostatak adekvatnih ljudskih visokom obrazovanju nivoima edukacije resursa, posebno Gotovo da i ne postoji istraživački menadžmenta se ogleda u rad u ovoj oblasti lošem stanju turizma u BiH Manji broj stranih turista, i Domaće turističke agencije su Nadležne institucije nisu uočile potrebu za njihova difuzija u okviru BiH uglavnom fokusirane na domaće uvođenjem ovakvih poticaja turiste Neadekvatna prezentacija BiH Inovacije i sofisticiranost Nedovoljna saradnja u okviru sektora na svim nivoima Holistički pristup marketingu Promocija (nije zasnovana na destinaciji, neujednačena, ipak nedovoljna u smislu kvaliteta i finansijskih sredstava, nema koordinacije) Neformalna ekonomija u sektoru turizma Nerazvijena fizička infrastruktura destinacije Neformalno istraživanje govori da agencije nisu monetarno stimulisane čak naprotiv, dosta stranih turista dolazi drugim kanalima uključujući NVO-ove Dok su inovacije u nekim istaknutim turističkim destinacijama vođene Dobra resursna osnova, a mali broj kvalitetnih Potencijal resursne osnove nije promjenom tražnje, u BiH je proizvoda kvalitetno iskorišten sporadična inovacija vođena od strane sporadičnih preduzetnika Neefikasnost trošenja U marketinškim aktivnostima, posebno finansijskih sredstava promotivnim nema saradnje. Entiteti, Nedostatak adekvatne Mogućnost dupliranja institucionalne/organizacione infrastrukture na kantoni, Brčko distrikt, te pojedina manifestacija, dezinformisanja nivo destinacije BiH preduzeća se na tržištu predstavljaju turista, problemi sa samostalno rezervacijama itd. Rasipaju se oskudna finansijska Jedino smislenom marketing strategijom na nivou sredstva, te uduplavaju napori U BiH ne postoji ovakav pristup, ali u države, harmoziranom sa entitetskim marketing susjednom Hrvatskoj dosta se ulaže u svih učesnika u turizmu ako strategijama, mogu se utvrditi elementi Marketing holistički marketing nema jasnih smjernica za mix-a efektivan marketing mix Promocijom turističkih vrijednosti destinacija, utiče se Izuzetno nizak budžet za turističku na poboljšanje imidža o zemlji promociju zemlje Neregulisana promocija BiH turizma u Sve više turista koristi internet regionu/inostranstvu, dešava se AD-HOC i Nedostatak svijesti o značaju turizma za istraživanje destinacija i neplanski Nepostojanje profesionalne internetrezervacije hotela/transporta marketinške i prodajne platforme BiH Indeks konkurentnosti putovanja & turizma Oko 30% turističkih noćenja se ne prijavljuje, što rezultira: Veliki broj pružalaca usluga u turizmu koji Odražava se na sveukupnu - netačnom statistikom i zaobilaze primjenu zakona (registracije, takse) privredu - umanjenim budžetima turističih organizacija (turističke takse) Nekvalitetna saobraćajna Autoput na veoma kratkoj dionici od infrastruktura obeshrabruje 40-ak km kod Sarajeva, željeznički potencijalne turiste i investitore, Nedostatak i zapuštenost putne i željezničke saobraćaj na niskom nivou, još uvijek infrastrukture otežava pristup zemlji i odsustvo nisko-budžetnih avio onemogućava povezivanje kompanija. destinacija unutar BiH Državni regulatorni okvir nije usklađen Različiti zakoni i propisi na svim nivoima vlasti Pogledati regulatorni okvir i postojeće stvaraju nejasnu sliku o ukupnom regulatornom zakone, te prateće propise, kao i okviru BiH, komplikuju razvoj turističkih proizvoda, njihovu primjenu u praksi otvaraju prostor za neujednačen kvalitet usluga Državni institucionalni okvir nije koordiniran Nedostatak liderstva u sektoru turizma u BiH na svim nivoima Turizam je periferna privredna grana bez političke podrške ni u jednom entitetu BiH Harmonizacijom regulatornog okvira, uz poštivanje nadležnosti i različitosti, stvorila bi se osnova za lakši razvoj destinacija, statističko praćenje razvoja turizma, itd. Marginalizacija profesionalizma i odgovornosti prema interesnim grupama Prilike Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Značaj-utjecaj BiH je „nova“, još uvijek neistražena destinacija Činjenica da je neistražena, Bosnu i Hercegovinu čini zanimljivom, pogotovo turistima avanturističkog duha Razvoj pomenutih vrsta turizma povećava prihode ruralnih domaćinstava, upošljava radnu snagu (pogotovo žene na selu)... Razvoj odgovarajućih smještajnih kapaciteta Alternativni smještajni kapaciteti (bungalovnaselja, apartmani, vile, kampovi) u prirodnom i ruralnom okruženju su sve popularniji Tri nacionalna parka, jedina prašuma u Evropi, prirodna bogatstva za razvoj eko turizma, rijeke pogodne za rafting, seoski turizam, zdrava hrana, olimpijske planine... Sve je više prisutna izgradnja ove vrste smještaja u lokacijama za pecanje na mušicu, planinskim centrima, rafting centrima, ekozonama i etno-naseljima Razvoj veza između sektora turizma i sektora poljoprivrede BiH je većim dijelom ruralna zemlja, što može poslužiti za održiv razvoj ruralnog turizma (brojna sela, prirodno okruženje, aktivnosti u polju, bogatstvo u tradiciji i običajima, tradicionalna hrana i pića). EU kroz razvojne politike i strategije sve veći akcenat stavlja na razvoj ruralnog turizma Potencijal za formiranje klastera okupljenih oko lokaliteta ili djelatnosti Fokus na generalne forme turizma koje su prepoznate u BiH Postojeći pristup saradnje u okviru BiH destinacije je neodrživ – dupliranje, nefikasna promocija, konfuzija u tursitičkoj ponudi Proširivanje ponude na sezonskim destinacijama da bi se obuhvatili aranžmani tokom cijele godine Potrebno je povećati broj turista, te prihode iz turizma kako bi se razvijali turistički kapaciteti i ponuda kroz daljnje investicije Vrlo oskudna ponuda ljeti na planinama i zimi u primorskim mjestima Malim investicijama moguće je proširiti sezonsku ponudu na cjelogodišnju Fokus na „zaokružene“ proizvode Gotovo svakom proizvodu nedostaje barem jedan element; posjetioci su ograničeni na usku ponudu, što smanjuje njihovo trošenje i broj Prosječan broj noćenja je 2 noći Boljom saradnjom između privrednih subjekata u turizmu, te uz podršku raznih Diferencirana turistička ponuda zahtijeva ponudu u skladu sa potražnjom Održivost razvoja kroz doprinos zaštiti i unaprijeđenju životne sredine, prirodnih i kulturnih vrijednosti i ekonomske dobiti za lokalnu zajednicu Politički efekat (izbjegavanje politički osjetljivog pitanja regija) Efikasnija promocija Mogućnost veće saradnje privatnog sektora noćenja u BiH turističkih udruženja, ovaj se problem može prevazići, a sadržaj učiniti interesantnijim Prijetnje Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Donosioci odluka ne prepoznaju potencijal turizma kao sektora koji generira rast Zbog ekonomske krize i ograničenog budžeta kako na entitetskom tako i na nivou BiH, turizam je stavljen na zadnje mjesto, Prioriteti su usmjereni na proizvodnju i druge sektore, što ne mora biti loše, ali je potrebno razvijati i turizam jer isti generiše sve grane privrede U budžetu entiteta izdvojena su nedovoljna sredstva za podršku razvoju turizma Turističke organizacije ne raspolažu sa dovoljno vlastitih sredstava za kvalitetnu promociju na sajmovima, kao i štampanje brošura i promotivnog materijala Neotkrivena minska polja Proces deminiranja nije završen, a posebno su opasne neoznačene lokacije Ekonomska kriza i nedostatak sredstava su usporili proces deminiranja Dvostruko oporezivanje PDV od 17% na booking i plaćanje iz inostranstva je praktično oporezivanje izvoza Registrovane i legitimne turističke agencije gube na cjenovnoj konkurentnosti zbog sistema oporezivanje Konkurencija u okruženju i mediteranskim zemljama Jaka konkurencija, sa sve razvijenijom ponudom, prijeti potpunom zaostatku BiH, te sve manjoj atraktivnosti u budućnosti Turska, Hrvatska i Crna Gora Loša slika zemlje Utiče na opredjeljenje putnika da putuju u neku drugu destinaciju/zemlju Mediji daju negativnu sliku o sigurnosti u BiH Značaj-utjecaj Opravdan strah potencijalnih turista zbog pretpostavke da sva minska polja nisu označena Najčešće na atraktivnim prirodnim lokacijama Potrebno je primjeniti primjere drugih zemalja koje su razvijale turizam koristeći, između ostalog i poreski sistem Koristiti primjere konkurencije Odražava se na sveukupnu turističku privredu, kao i na mogućnost privlačenja stranih investicija Akcioni plan U sektoru turizma definirana su tri cilja: 1. Kreiranje djelotvornog mehanizma koordinacije za sektor turizma; 2. Nadogradnja lanaca nabavke BiH turizma i 3. Unaprijeđenje povoljnog okruženja za turizam u BiH. Ovi ciljevi, kao i naknadne mjere, aktivnosti i projekti kreirani su tako da se bave rješavanjem ključnih pitanja koja okružuju sektor turizma u Bosni i Hercegovini. Broj i vrste projekata mogu biti i mnogo veći, ali je opći utisak bio da se optimalni rezultati mogu postići samo ako se prvo riješe sistemski problemi. Kao što je slučaj i sa drugim sektorima i ovaj plan aktivnosti se bavi značajnim brojem širih problema. Mjere 1.1 Unaprijediti kapacitet Grupe za koordinaciju turizma za podršku razvoju turizma u BiH Aktivnosti Odgovorne strane Inicijator Rokovi Cilj 1: Razvoj djelotvornih mehanizama koordinacije za sektor turizma 1.1.1 Identifikovati i postići dogovor o modelu koji omogućava razvoj industrije i ispunjava administrativne zahtjeve BiH 1.1.2 Razviti finansijske mehanizme za podršku radu GKT/tijelo sa zajedničkom platformom VM MoFTER Projekat EU za turizam i GKT VM MoFTER Projekat EU za turizam i GKT Q I 2012. Q II 2012. Projekti 1. Pripremiti preporuke za VM i entitete vezano za zajedničku platformu za razvoj turizma, marketing, brending i promociju (ovo tijelo treba imati tri funkcije: regulatornu, promotivnu i istraživačku) 2. Pripremiti operativni plan za funkcionisanje zajedničkog tijela preporuke za ulogu GKT, članstvo i način na koji ono vrši koordinaciju sa ostalim interesnim grupama na državnom i entitetskom nivou 3. Pripremiti operativni plan za funkcionisanje zajedničkog tijela preporuke za ulogu GKT, članstvo i način na koji ono vrši koordinaciju sa ostalim interesnim grupama na državnom i entitetskom nivou 4. Razviti model za potrebe direktnog i indirektnog finansiranja GKT 5. Pripremiti preporuke za godišnji budžet GKT - izvori i osnova za određivanje godišnjeg fonda 1.1.3 Standardizirati procese procjene kvaliteta u BiH u cilju usklađivanja sa onima koji se koriste na ključnim izvorima tržišta MoFTER Projekat EU za turizam i GKT Q III 2012. 6. Identifikovati mehanizme procjene najboljeg kvaliteta za BiH i pripremiti strategiju implementacije uključujući budžet i odgovornosti / implementirati preporuke EU u BiH 7. Implementirati strategiju Cilj 2: Unaprijediti lanac snabdijevanja u turizmu BiH 2.1 Razviti programe podrške za pružaoce usluga 2.1.1 Uspostaviti model za stalnu obuku iz vještina i znanja potrebnih za turizam VTKBiH/ECOS u saradnji sa univerzitetima Turističko udruženje VTKBiH Q IV 2012. 2.1.2 Pokrenuti podsektorske programe za grupe pružaoca usluga VTKBiH/ECOS u saradnji sa univerzitetima Turističko udruženje VTKBiH QII 2013. 8. Izraditi studiju o snabdijevanju i potražnji na tržištu rada 9. Identifikovati nedostatak vještina i svijesti o značaju lanca snabdijevanja 10. Sprovesti analizu potreba za razvojem/obukom kako bi se riješio nedostatak vještina/svijesti o značaju 11. Izraditi modele za subvencioniranu obuku iz ključnih vještina identifikovanih kroz studiju 12. Napraviti preporuke za uspostavu mreže centara za obuku iz vještina potrebnih za turističku djelatnost 13. Podržati osnivanje pilot centra za obuku /čvorišta lokalnih mreža za turističku djelatnost 14. Izraditi studiju međunarodne najbolje prakse kako bi se klasificirale ključne vještine i kompetencije za sektor turizma u saradnji sa tijelima nadležnim za obrazovanje i obuku u sektoru turizma u BiH 15. Razviti plan i program i pokrenuti programe za prijemne operatere/ upravljanje agentima 16. Razviti plan i program i pokrenuti programe za hotele i druge smještajne objekte 17. Razviti plan i program i pokrenuti programe za upravljanje turističkim lokacijama i atrakcijama 2.2 Poboljšati upravljanje resursima 2.3 Poboljšati vanjske veze sa ključnim izvorima tržišta 2.2.1 Poboljšati upravljanje prirodnim resursima VTKBiH/ECOS u saradnji sa univerzitetima Turističko udruženje VTKBiH Q II 2013. 2.2.2 Poboljšati upravljanje kulturnim resursima VTKBiH/ECOS u saradnji sa univerzitetima /UNICEF Turističko udruženje VTKBiH Q II 2013. 2.3.1 Stvoriti veze sa tour operatorima u ključnim izvorima tržišta Entitetska ministarstva/ Turistička udruženja VTKBiH Q II 2012. 2.3.2 Napraviti ugovore sa prodajnim predstavnicima u inostranstvu/agentima u ključnim izvorima tržišta Entitetska ministarstva/ Turistička udruženja VTKBiH Q II 2012. 2.3.3 Izraditi višejezični web portal za turizam sa poveznicama na stranice glavnih turističkih operatera u BiH, kao i međunarodnih tour operatera koji nude posjete BiH GKT u saradnji sa entitetskim ministarstvima GKT QIV 2012. 18. Razviti preporuke za platformu saradnje za različite nadležne organizacije i agencije 19. Identikovati propuste u praksama upravljanja u turizmu i vještinama na lokacijama prirodnog naslijeđa 20. Razviti preporuke za poboljšanje praksi i vještina upravljanja u turizmu i podržati njihovu implementaciju 21. Razviti preporuke za platformu saradnje za različite nadležne organizacije i agencije 22. Identifikovati propuste u praksama upravljanja u turizmu na lokacijama kulturnog naslijeđa 23. Razviti preporuke za poboljšanje praksi i vještina upravljanja u turizmu i podržati njihovu implementaciju 24. Razviti ciljnu listu tour operatera iz ključnih izvora tržišta; prepoznati potrebe i prioritete; 25. subvencionirati pilot programe za razvoj povjerenja u proizvod iz BiH 26. Napraviti ugovore sa prodajnim predstavnicima za BiH turizam u ključnim izvorima tržišta; razviti PR kampanje fokusirane na proizvod i tržište namijenjene tour operaterima i potencijalnim posjetiocima (uzeti u obzir dijasporu u funkciji prodajnih agenata) 2.4 Poboljšati informiranost o tržištu i uspostaviti mehanizme pomoću kojih bi industrija dobijala podatke o tržištu 2.4.1 Uspostaviti mehanizme sakupljanja informacija o tržištu među pružaocima usluga BHEPA/VTKBiH VTKBiH Q IV 2012. 27. Razviti i implementirati preporuke i podržati implementaciju sakupljanja informacija o tržištu u BiH 28. Razviti preporuke za distribuciju analize podataka djelatnicima Cilj 3: Poboljšati okruženje i podršku za turizam u BiH 3.1 Poboljšati pristup na međunarodna tržišta 3.1.1 Poboljšati zračni pristup ključnim izvorima tržišta 3.1.2 Poboljšati željeznički pristup 3.1.3 Poboljšati cestovni pristup 3.2 Poboljšati programe finansiranja koji podržavaju razvoj i promociju turizma 3.2.1 Razviti mehanizme grantova podijeljenog troška i/ili zajmova za podršku ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda Ministarstvo komunikacija BiH GKT Q I 2012. Ministarstvo komunikacija BiH GKT Q I 2012. Ministarstvo komunikacija BiH GKT Q I 2012. VTKBiH, MoFTER VTKBiH Q II 2012. 29. Sprovesti analizu postojećih prepreka boljem zračnom pristupu 30. Razviti preporuke za intervencije zasnovane na analizi (npr. pregovori sa nisko-budžetnim kompanijama, povećana konkurentnost, istražiti isplative nove zračne linije kod postojećih avio-prevoznika) 31. Sprovesti analizu željezničkog pristupa i šema koje su trenutno na raspolaganju (uključujući prekograničnu usklađenost širine kolosijeka) 32. Razviti preporuke za uvođenje novih šema izdavanja karata i poboljšanja u redu vožnje 33. Sprovesti analizu trenutnih cestovnih veza i razviti preporuke za unaprijeđenje saobraćanja autobusa 34. Izvršiti pregled praksi signalizacije i razviti preporuke za poboljšane modele cestovnih oznaka orijentisane ka turizmu 35. Identifikovati prioritete za razvoj proizvoda/unaprjeđenje i razviti preporuke za mehanizme grantova podjele troškova/zajmove kako bi se oni mogli rješavati 3.3 Unaprijediti statistiku djelatnosti 3.2.2 Razviti programe finansiranja lokalnih zajednica za poboljšanje turističke infrastrukture Entitetska ministarstva u slučaju kad su sredstva iz njihovog budžeta, inače lokalne zajednice VTKBiH QII 2012. 3.2.3 Poboljšati modele oporezivanja kako bi odražavali izvozni status dolaznog turizma VM i MoFTER VTKBiH QI 2012. 3.3.1 Razviti modele turističke statistike zasnovane na najboljim svjetskim praksama 3.3.2 Razviti modele sakupljanja neophodnih podataka za prelazno razdoblje BHAS GKT QI 2012. BHAS GKT QI 2012. 36. Razviti preporuke za najučinkovitije mehanizme za lokalne zajednice kako bi one mogle identifikovati i podržati poboljšanje infrastrukture lokalnog turizma na mikro-lokacijama 37. Razviti preporuke za osnivanje fonda za razvoj proizvoda za gradove i opštine (npr. podrška vodećim promotivnim manifestacijama putem javnih natječaja i slično) 38. Ispitati i unaprijediti porezni sistem za ulazno poslovanje (npr. poreske olakšice za izvoz; pitanja dvostrukog oporezivanja) 39. Razmotriti upotrebu poreza na turizam i pripremiti preporuke za smjernice za VM koje bi unaprijedile finansiranje napora koji imaju za cilj promociju ovog sektora 40. Razmotriti upotrebu poreza na turizam i pripremiti preporuke za smjernice za VM koje bi unaprijedile finansiranje napora koji imaju za cilj promociju ovog sektora 41. Pomoć u razvoju satelitskog računovodstva 42. Razviti i implementirati mehanizme sakupljanja podataka koji će poboljšati neposredne nivoe pristupa informacijama u ovoj djelatnosti
© Copyright 2024 Paperzz
