Dvolist za pravednije obrazovanje • Sarajevo, novembar 2010. • broj 8.
Slika bh. obrazovanja
9 U^ENIKA, 4 U^ITELJA, 4 RAZREDA,
1 ODJELJENJE
U Podru~noj {koli “Petrovi}i” u~iteljica Adisa Demirovi} podu~ava u~enike. Njeni u~enici poha|aju razli~ite razrede, ali su smje{teni u jednu u~ionicu. Po dva ~asa u toku sedmice odr`e i nastavnici engleskog jezika, osnova tehnike i vjeronauke. Novosagra|ena {kola ima dvije u~ionice – jedna se koristi kao sala za
tjelesni odgoj. Oskudica u materijalu nije prepreka radu, iako bi
nastavu olak{ao geometrijski pribor za crtanje po tabli, kao i nekoliko strunja~a za gimnasti~ke aktivnosti. Za [kolegijum u~iteljica govori o svom iskustvu u radu s neobi~nim odjeljenjem.
Foto: A.D.
Podru~na {kola “Petrovi}i” nalazi se
16km od Olova i pripada O[ “Olovo”.
Nastavu poha|a 9 u~enika u ~etverostrukom kombinovanom odjeljenju – 3
su prva~i}a, 2 u~enika drugog razreda, 1 u~enik ~etvrtog i 3 u~enika petog
razreda. Svi oni nastavu slu{aju u jednoj u~ionici, svi pripadaju jednom
odjeljenju sa vi{e razreda. Nedostaje
samo 3. razred pa da budu svi ni`i razredi na jednom mjestu u isto vrijeme.
Umije}e predavanja
Rad sa ~etiri razreda istovremeno je
izrazito te`ak i iscrpljuju}i. Potrebno je
puno truda i zalaganja u~iteljice i u~enika. Moje vi{egodi{nje iskustvo predavanja u kombinovanom odjeljenju
olak{ava mi podu~avanje – dobro se
Dnevnik nastavnika
NE]U 5!
Ve}ina u~enika se `ali da
nastavnici daju ni`e ocjene
nego su zaslu`ili; jedan
smatra da je dobio
previsoku ocjenu.
Dogodilo se i to – u~enik priznaje da
je nezaslu`eno dobio ocjenu. Prije ~asa odjeljenjske zajednice dolazi mi
u~enik i ka`e da se desilo ne{to vrlo
~udno na Matematici; uradio je zadatak, odnio nastavnici, dobio 5, ocjena
upisana u dnevnik. Nekoliko minuta
poslije, njegov kolega iz klupe nosi
zadatak, sve ta~no, dobija 5. Upore|uju}i ocjene, u~enik primijeti da je
nastavnica previdjela pogre{ke u njegovom zadatku. Pita: mo`e li se izbrisati ocjena, jer je nezaslu`ena?
snalazim u radu. U kombinovanom
odjeljenju posebno je te{ko raditi sa
u~enicima prvog razreda, jer se njima
treba poklanjati vi{e pa`nje – mali su i
za njih je sve novo. Oni `ele da samo
njima pri~am, njih slu{am i volim. Ni u
jednom momentu ne smijem zapostaviti niti jedan razred i na to tro{im najvi{e vremena. Najva`nije je u~enike
nau~iti da ne obra}aju pa`nju kada se
radi s u~enicima ostalih razreda. Nije
rijedak slu~aj da je djeci interesantnije
gradivo nekog drugog razreda pa onda ne shvate ono {to sam obja{njavala
vezano za njihovo gradivo. Veliku ulogu igra i raspored ~asova, {to je bolji
raspored, bolja je i nastava, odnosno
tok samih ~asova. Najte`e je raditi na
~asu gdje sva ~etiri razreda u~e novo
Obrazovanje je naviklo u~enike, nastavnike i roditelje da je pre~ica do
odli~ne ocjene zapravo autoput bezbri`nog podu~avanja – daj i dobij 5 i
izbjegni kaznu, dopunsku nastavu i
duge razgovore. Roditelji ne pitaju
koliko njihovo dijete zna, ve} koju je
ocjenu dobilo. Ocjene se dijele tek tako, a obrazovanje skoro nikako. U~enici ponekad mole da im se da ve}a
ocjena, rijetko mole, zahtijevaju da
im se ponudi vi{e znanja. Osamdeset
posto petica u odjeljenju prvi put,
drugi put, tre}i put – prodato!
^as odjeljenjske zajednice je poligon
analiza i preispitivanja: u~enici upore|uju date odgovore i dobijene brojke, dokazuju da je neko objektivno, a
neko drugi subjektivno ocijenjen.
Ocjenu tra`e i kad odgovore na najjednostavnije pitanje. Najve}u ocjenu
dobiju i kad polijepe isprintane nepro~itane wikipedija tekstove na hamer papir, ocjenu dobiju i kad im roditelji rade kao nastavnici u {koli,
gradivo. Tada je potreban dodatni trud
i u~iteljice i u~enika, da bi ~as uspio i
nastavne jedinice bile shva}ene.
Ljubav prema u~iteljici
Osim nedostataka, naravno, rad u
kombinovanom odjeljenju ima i svojih prednosti. Jedna od prednosti je
{to ima manje u~enika i {to se vi{e
zbli`im s njima. A {to sam bli`e u~eniku, on }e sve vi{e i napredovati; {to ga
vi{e znam, vi{e }u uspjeti “izvu}i” iz
njega. Poznaju}i u~enikove mane i
vrline lak{e je raditi s njim, ta~no
znam kako se trebam prema njemu
pona{ati u nekoj situaciji.
U podru~nim {kolama u~enici vi{e vole u~iteljicu i vi{e imaju povjerenja u
nju, odnosno, u pitanju je obostrana
ocjenu dobiju i kad su im roditelji prijatelji s nastavnicima, ocjenu im osigura i galama roditelja koji ne mo`e
vjerovati da dijete nije znalo, li~no ga
je ispitao; nakon galame, odli~na
ocjena je zagarantovana.
Po{tenih, iskrenih, odanih, nepokolebljivih, istinoljubivih i radi{nih u~enika (i takvi nastavnici su u manjini)
skoro da nema (ako ih je ikada i bilo)
– ve}inu ~ine u~enici obrazovani da
cilj opravdava sredstvo. A cilj je jasan
– na {to lak{i na~in pro}i kroz {kolu.
U~enik koji tra`i da se izbri{e petica
pokazuje po{tenje, istinoljubljivost,
iskrenost pa ~ak i nepokolebljivost
(pionirske odlike) u eri interesnog obrazovanja u kojem }e nastavnici u~enicima dati neko znanje i visoke ocjene, a roditelji i institucije mir nastavnicima uz redovnu pla}u. Izuzetno
rijetkim primjerom u~enik pokazuje
lice po`eljnog obrazovanja – nije cilj
N.I.
ocjena, ve} znanje.
privr`enost. Imam i primjere u~enika,
recimo, da se vi{e trude i u~e jer vole
u~iteljicu, `ele da se doka`u koliko
vrijede. Iako su prili~no siroma{na,
djeca u ovoj {koli izgledaju i jesu jako
sretna. Njima odlazak u {kolu i njihova u~iteljica zna~e sve i takvu djecu ne
mo`ete ne voljeti.
Ja iskreno vi{e volim rad u podru~noj
{koli u kombinovanom odjeljenju ba{
zbog tog bliskog odnosa sa u~enicima.
Iz iskustva mogu tvrditi da je rad u takvom odjeljenju puno te`i i zahtjevniji, ali ima puno vi{e topline i ljubavi
nego u odjeljenju sa vi{e u~enika jednog razreda. Mnogo toga bih imala
re}i o radu u kombinovanom odjeljenju, a za to bi mi trebalo puno vi{e vremena i prostora. Adisa Demirovi}
C I T A T
Svakodnevna sumnja stoga
nudi da obrazovanje pojmimo
na nov i individualan na~in.
Obrazovanje bi moglo biti
ono {to nadilazi ostvarenje
pukih prirodnih nadarenosti
svakog ljudskog bi}a. Ono je
jednozna~no i nezamjenjivo
vlastito, odijelo skrojeno po
mjeri, nipo{to konfekcijski
proizvod.
Andreas Urs Sommer
32
> Br. 911 > UTORAK, 02.11.2010. > www.superoglasi.ba
[KOLEGIJUM • dvolist za pravednije obrazovanje • Sarajevo, novembar 2010. broj 8.
[kola u Hrvata
HRVATI SU VOJSKA NAJJA^A
Predstavljanje {kola koje rade po hrvatskom NPP-u
u bh. javnom prostoru
Neke osnovne {kole u BiH koje rade
po hrvatskom planu i programu kroz
svoje predstavljanje u javnom prostoru, kakav je internet, ne ostavljaju sumnju da se radi o rasadnicima hrvatskog nacionalizma i vjerskoga fundamentalizma. Na njihovim internet
stranicama mo`emo saznati da se u
BiH vodio i Domovinski rat, {to se spominje, recimo, u rubrici Povijest {kole
na stranici Osnovne {kole Kiseljak,
www.os-kiseljak.ba. Domovinski rat
sintagma je koja se ve`e isklju~ivo za
Hrvatsku i to za hrvatsku prezentaciju
toga rata, pa se postavlja pitanje kako
se to moglo braniti Hrvatsku u BiH?
Imate li Dizdara?
Osnovna {kola Stolac, kao i Stolac
op}enito u periodu od 1992-1995.,
“oslobodila” se simboli~kog, a i fizi~kog, potencijala svega {to nije u skladu s ideologijom hrvatskog nacionalizma. Tako na njihovoj stranici
www.os-stolac.ba pi{e: “Godine 1993.
sva prava i obveze O[ Ragib Dizdar
preuzima O[ Stolac i po prvi put u
svojoj povijesti po~inje s radom po
nastavnom planu i programu na
hrvatskom jeziku.” Nije ba{ jasno za{to se nagla{ava ono {to ne bi trebalo
slu`iti na ponos. Preimenovanju {kole
i po~etku rada po hrvatskom planu i
programu prethodilo je sistematsko
~i{}enje op}ine Stolac od nehrvata.
Iako na istoj stranici spominju svoje
podru~ne {kole kao i to da odjel Glazbene {kole djeluje pri njihovoj {koli,
ne spominju da pod istim krovom s
njima egzistira i Prva osnovna {kola,
mahom sastavljena od Bo{njaka povratnika. Prvu osnovnu {kolu na svojoj internet stranici ne promovira ni
Op}ina Stolac, iako su na njoj zastupljene sve druge {kole na teritoriji
op}ine.
Osnovna {kola Stolac, kao jedna od rijetkih, ustvari kao jedina od onih koje
svoje sekcije predstavljaju preko interneta, mo`e se pohvaliti da ima ~ak
dvije sekcije iz vjeronauke: Vjeroznanci i Radosni navjestitelji, a manifestacije se, kako pi{e na stranici,
odr`avaju prilikom brojnih kr{}an-
skih praznika, ~ime je klerikalizacija
u~enika, u lai~koj {koli, dostigla dosta
visok nivo.
Jesus Christ Superstar
Kad je vjeronauka u pitanju, interesantan joj je pristup u Osnovnoj {koli
“Bijakovi}i”. Na njihovoj stranici
www.osbijakovici.com me|u najposje}enije sadr`aje spadaju i radovi iz
vjeronauke. Posebno zanimljiv rad je
“Idoli i ideali”. To je ustvari zidna novina na kojoj su izjedna~eni idoli s
idealima i nijedno ni drugo se ne preporu~uje ako nije u pitanju Bog ili
Isus. Da bi prikaz negativnoga bio {to
plasti~niji, nalijepljene su i sli~ice muzi~kih, sportskih i drugih zvijezda,
kao {to su Eminem, Robert Patinson,
Megan Fox...
Posu{je i Neum, dvije pustinje
u glavi
Me|utim, kad je u pitanju `elja sredina da njihovi najmla|i nara{taji budu
Hrvati i samo Hrvati, najdalje se oti{lo
u op}ini Neum, gdje jedna {kola nosi
naziv po Alojziju Stepincu, te u posu{koj op}ini, ta~nije u Rakitnu, gdje jedna {kola nosi naziv po Bruni Bu{i}u.
Prvi je sara|ivao s usta{ama tokom
Drugog svjetskog rata, a drugi nakon
njega, u imigraciji. Nijedan u svakom
slu~aju ne bi smio biti uzor, jer antifa{izam je civilizacijska tekovina, a njih
dvojica njeni podriva~i.
A.T.
Produ`eni boravak
IZMEÐU STRU^NOG KADRA I
TEHNOLO[KOG VI[KA
Produ`eni boravak ve} nekoliko godina je mamac roditeljima
da upi{u svoje dijete u odre|enu {kolu. Prednosti i nedostaci
ove {kolske aktivnosti nisu tema doma}ih medija te [kolegijum
ovim tekstom nudi priliku roditeljima ~ija djeca ostaju u {koli i
poslije zavr{etka nastave da podijele svoja iskustva s ~itateljima.
Foto: E.K.
Zna~ajnu ulogu u odgoju i obrazovanju djeteta (posebno u ostvarivanju
odgojne funkcije) imaju raznovrsni
programi vannastavnih aktivnosti. Izme|u ostalih, tu svakako spada program i organizacija produ`enog boravka.
Produ`eni boravak je sve ~e{}i oblik
rada u na{im {kolama i spas za zaposlene roditelje. Ve}ina takvih roditelja
se opredjeljuje za ovo rje{enje jer sami
ne mogu, zbog vlastitih obaveza, spremiti dijete za {kolu ili do~ekati ga nakon zavr{etka nastave. Dakle, razlozi
za organiziranje produ`enog boravka i ostaja{kolegijum
nja djece u {koli prije i
Redakcija: Dijala Hasanbegovi}-Puri}, Namir Ibrahimovi} (urednik),
nakon zajedni~ke nastaEnes Kurtovi}, Amer Tikve{a, Nenad Veli~kovi}.
ve nisu samo pedago{ke
U ovom broju: Adisa Demirovi} je u~iteljica zaposlena u O[ “Olovo”.
Njen dosada{nji u~iteljski rad uglavnom je vezan za rad u podru~nim
ve} i socijalne i sigurno{kolama i kombinovanim odjeljenjima.
sne prirode. Produ`eni
Esmir Salihovi} je pedagog, zaposlen u O[ “Edhem Mulabdi}” u Saraboravak se ogranizira sajevu. U [kolegijumu se bavi produ`enim boravkom {to je i tema njegovog magistarskog rada.
mo za u~enike do IV raRu`ica Marjanovi} radi kao profesorica u U`i~koj gimnaziji; organizuje
zreda.
knji`evni festival “Na pola puta“.
Citat broja je preuzet iz knjige: Andreas Urs Sommer, Umije}e sumnje,
Dr`imo li da je produ`eNaklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.
ni boravak “bejbi siter orIskoristite [kolegijum: Izrazite ideje! Izrecite sud! Iska`ite kritiku!
Pozovite na raspravu! Po~nite polemiku! Reagujte! Borite se za bolje!
ganizacija”, ne mo`emo
Pobunite se protiv gluposti i lijenosti! Obrazovanje je dijalog ravnopravse nadati da }e takva aknih. Pi{ite na: [email protected]
tivnost dati `eljene pedaIzlazi utorkom, na zakupljenom oglasnom prostoru
lista SuperOGLASI.
go{ke rezultate. Ukoliko
...................................................................................................................
se produ`eni boravak
MasMedia d.o.o. kao izdava~ SuperOGLASA ne odgovara za
sadr`aj objavljen na unutra{njoj dvolisnici, pod nazivom
svede na zbrinjavanje i
[kolegijum.
~uvanje djece, bez siste-
matskog, planskog, pedago{kog rada
nastavnika i stru~nih saradnika, on
gubi svoju svrhu i opravdanost. Dobro osmi{ljenim programom djeca u
produ`enom boravku razvijaju svoju
kreativnost, pi{u doma}e zada}e, usvajaju navike zdrave ishrane, ja~aju
samopouzdanje.
Rade}i anketu u {kolama Sarajevskog
kantona koje u svojoj ponudi imaju
produ`eni boravak, utvrdio sam sljede}e probleme:
– problem prostora i adekvatnog opremanja produ`enog boravka;
– naru{avanje pedago{kih pravila prilikom formiranja prvih razreda, u praksi se nerijetko desi da u jedno odjeljenje morate staviti svu djecu koja }e
i}i u produ`eni boravak;
– specifi~an i zahtjevan rad sa heterogenom grupom u~enika;
– organizacija u~eni~ke ishrane;
– nepostojanje razra|enog programa
rada produ`enog boravka;
– ~esto je broj u~enika u produ`enom
boravku prevelik;
– voditelji produ`enih boravaka nemaju dovoljnu edukaciju o radu u
produ`enom boravku;
– nedovoljan broj stru~ne literature
koja se bavi produ`enim boravkom;
Kako prevazi}i probleme:
– tra`iti od op}inskih organa da stimuliraju otvaranje produ`enih boravaka;
– aktivirati nastavnike {kole da se uklju~e u rad;
– tra`iti od roditelja, koji mogu pomo}i, da u~estvuju u opremanju prostorija;
– dodatnom edukacijom nastavnike,
grubo ozna~ene kao tehnolo{ki vi{ak,
pretvoriti u – anga`ovane i motivirane
radnike u okviru produ`enog boravka;
– osigurati atraktivan prostor u {koli
(najkvalitetniji) za potrebe cjelodnevnog boravka – djece u {koli;
– otvoriti nove mogu}nosti saradnje
sa lokalnom zajednicom i uklju~ivanjem njihovih resursa obogatiti program produ`enog boravka.
Esmir Salihovi}
www.superoglasi.ba
< UTORAK, 02.11.2010. < Br. 911 <
33
dvolist za pravednije obrazovanje • [KOLEGIJUM
Fotografije: N.V.
Pet odobrenih ~itanki razli~ito se odnosi prema dnevniku Ane Frank. U jednoj se ka`e da njena porodica, koja je morala napustiti
Njema~ku "bezbri`no `ivi" u Amsterdamu sve do okupacije Holandije; u drugoj se razmatraju pitanja tinejd`erskih ljubavi, u
tre}oj se razja{njava pojam dnevnika kao literarnog `anra, u ~etvrtoj o "knji`evnim i izvanknji`evnim elementima u tekstu", u
petom o kontekstu Aninog skrivanja i smrti... Do kada }e iz poluanonimnosti autori nastavnih planova i programa (KO SU ONI?
KAKO SE TO POSTAJE?) obavezivati nastavnike bez jasnih obrazlo`enja za{to ba{ ta djela i ba{ u tom uzrastu, i bez jasnih
uputstava autorima ~itanki koji se obrazovni ciljevi obradom tih djela `ele posti}i?
Rje{enje autora ~itanke Svezame, otvori
se 7 izazvalo je nekoliko nedoumica
kod recenzenata, a na~in da se na njih
odgovori bio je odr`ati ~as slu`e}i se
ponu|enim rje{enjem.
^as je odr`ala profesorica knji`evnosti Ru`ica Marjanovi}, u U`icu, krajem
maja 2010. (Imam {esti ~as u popodnevnoj smeni u osnovnoj {koli sa decom koja
ni{ta ne znaju o Dnevniku Ane Frank.
Od{tampa}u im deo iz va{e ~itanke, pa }emo ga zajedno ~itati i razgovarati.) Slijedi
njen “izvje{taj”.
Nepoznate re~i i druga zla
Primedba: Izabrani odlomak ima mnogo nepoznatih re~i. Deca ne znaju {ta je
zail, invazija, engleski blef... Potro{ila
sam 10 minuta ~asa za uvodno upoznavanje i zagrejavanje. Za tim nema potrebe kada se radi u redovnoj nastavi,
ali ova deca mene ne znaju. Uvod je bio
da ispri~aju pri~u tako {to se nadovezuju. Po~etak je: bila jednom jedna devoj~ica, a kraj je sre}an i zavr{ava se: ... i ~itala je knjigu. Nakon toga smo okrenuli od kraja ka po~etku (suprotni smer
nadovezivanja). Bila jednom jedna devoj~ica, a kraj je tu`an i `elela je da ~ita
knjigu... Jedan pametni de~ak je u uobi~ajen niz ubacio kako je devoj~ica `elela da u|e u knjigu i bude deo nje.
Podelila sam ih u male grupe i svaka
je dobila pojam da ga objasni ili, ako
ne zna, da toj grupi svi pomognemo u
obja{njavanju pojma nacizam, geto,
antisemitizam, koncentracioni logor.
Za nacizam su znali da ima veze sa
Nemcima i tu se ve} pojavljuje da je
Hitler mrzeo Jevreje. Tu se razvije pri~a
da li samo Hitler i mo`e li jedan ~ovek
da bude kriv za sve i uzro~nik svog zla.
Spomenemo i 6 milona ubijenih Jevreja. Shvataju koliko je to tek kada se ka-
JESTE LI ZNALI
Da je u pro{loj, 2009/10. {kolskoj
godini, u osnovnim {kolama na
14,4 u~enika dolazio jedan
nastavnik (351.118 u~enika i
24.377 nastavnika).
Izvje{taj Ana Frank
[TA SE DESI SA LJUDIMA
PA POSTANU NACISTI
Nastavni plan i program maternjeg jezika i knji`evnosti za 7.
predvi|a obradu odlomka iz Dnevnika Ane Frank. U vezi s
tim mogu}e je postaviti najmanje dva pitanja: za{to ta knjiga
u tom uzrastu, koji odlomak i s kojim ciljem izabrati?
`e koliko ima stanovnika u Srbiji. Onda
~uje{ auuuuuuuu iznad njihovih glava. Antisemitizam, po njima, je borba
protiv nacizma, “zato {to je anti, a pri~ali smo odmah posle nacizma”. Geto
znaju kao pojam “crna~ki geto”. Koncetracioni logor je novi pojam.
“Mnogo politike”
Nakon obja{njenih pojmova ~itali
smo tekst.
Ako se radi u redovnoj {koli ovo sve
mo`e da se uradi kao priprema za ~as,
da dobiju zadatke unapred. ^itanje ide
te{ko i sporo. Tekst im je duga~ak (valja ga podeliti na dva manje celine, makar samo u grafi~kom smislu. U~enici
su herojski ~itali ijekavicu sa mnogim
kroatizmima. Trajalo je 15 min – ~itali
su na smenu i umarali se, pa sam posle
i ja jednom pro~itala tekst. Kad razumeju da devoj~ica koja pi{e ima dve
godine vi{e od njih, ka`u da je previ{e
ozbiljan tekst. (“Ima mnogo politike.”
“Pa naravno da ima, kada se ona pla{i
da li }e ih osloboditi ili ne}e.” “Njoj je
to va`no.” “Ipak, kako zna sve to ako je
u skloni{tu.” “Meni je to sumnjivo, kako devoj~ica mo`e to da zna?”)
Najvi{e ih je dotaklo kada sam im rekla
kada je umrla Ana Frank, a kada Peter;
a oni su pre toga rekli kada je potpisan
mir. To da im je tako malo nedostajalo
do oslobo|enja delovalo je razo~aravaju}e, barem koliko i snimak Ane Frank
kako gleda ven~anje sa prozora. Od
tog trenutka je krenula pri~a koja nije
tek jurenje za faktima. Stalno su pitali
za{to nisu oti{li i iz Holandije, ako su
ve} uspeli da pobegnu iz Nema~ke.
“Za{to nastaje nacizam?”
Zamolila sam ih da nabrajaju re~i koje
su im prva asocijacija na tekst: “Za{to
je pisala dnevnik? Kakav je smisao pisanja dnevnika, ako se sve okolo raspada? Ko ih je izdao i ZA[TO? Za{to neki ljudi kriju Jevreje, a neki ih izdaju? I
jedni i drugi su Holan|ani. Za{to nastaje nacizam? [ta se desi sa ljudima pa
postanu nacisti? Ko je smislio skloni{te
i odlu~io da se treba kriti? Kako biti siguran u pomaga~e? Ima li vi{e dobrih
ili zlih ljudi? Ako ima vi{e dobrih, za{to
nisu odmah pobedili? Ako je vi{e zlih,
kako dobri da znaju da }e jednom pobediti i koliko }e to onda da traje?”
Ja sam grupisala re~i, a potom sam ih
zamolila da formuli{u tzv. filozofska
pitanja. Objasnila sam {ta je filozofsko
pitanje i da se ovom metodom radi u
raznim zemljama sveta. Filozofsko pitanje je ono pitanje na koje nema konkretnih odgovora, ve} pokre}u druga
pitanja i raspravu.
Dio u ud`beniku koji govori o poreklu
i definisanju ko je Jevrejin je pro{lo
glatko. Rekla sam im da u periodu kada
nacisti dolaze na vlast mnogi Jevreji sebe do`ivljavaju kao Nemce. Tek je nacisti~ka vlast propisala ko je Jevrejin...
“To nije po{teno”
Pokazala sam im dokument iz ud`benika. A onda je jedan klinac rekao da
bi on uvek prepoznao Jevrejina. Pitala
sam po ~emu, a on ka`e – ne znam,
eto onako. “Jesam li ja Jevrejka?” “Niste.” “Kako zna{?” Jedna devoj~ica pametnica ka`e, pa {ta i ako jeste? Onda
de~ak ka`e da su Nemci mislili da su
va`niji i bolji od Jevreja i da su ih zato
ubijali. Pa smo brzo do{li do toga da je
opasno misliti da si bolji od nekoga
zato {to si ne{to drugo. Ako misli{ da
si va`niji zato {to si se rodio druga~iji
to je velika gre{ka, reko{e svi.
[ta ako je mama Jevrejka, a tata nije?
Pa to je bezveze, jer se sve prenosi po
tati, ka`e jedan u~enik. Ali kod Jevreja
se sve prenosi po mami, ka`em ja. Zato {to je to sigurnije, za mamu uvek
zna{ ko je. Oni se nasmeju i nastave
da misle. Tada deca ka`u da nije va`no ko ti je tata ili mama, ve} kako se
ti ose}a{ i da li si dobar te da je grozno
kada drugi gleda ko ti je mama ili tata
ili tamo neki deda ili baba. To mo`e samo tebi da bude va`no.
Bilo je efektno kada sam im rekla da je
Ana i{la sa ostalom decom u Montesori
{kolu 1940. a ve} slede}e nije mogla zato {to je Jevrejka. To je kao kada biste vi
sada zavr{ili {kolu i onda slede}e godine ne mo`ete u “Nadu Mati}” zato {to
ste, recimo, iz Turice (predgra|e U`ica)
ili zato {to nosite nao~ari. Pa onda sva
deca nastave da idu u “Nadu Mati}”, a
vi u onu ku}icu iza dvori{ta. To ih je potpuno sludelo i svi su vikali kako to nije po{teno i kako je to grozno.
\aci su svi ostali jo{ 15 minuta posle
{estog ~asa i od njih je potekla inicijativa da se vidimo slede}e nedelje. Videli bismo se mi u petak, ali jedan de~ak putuje i sedam dana je van {kole,
a tra`io je da ga ne presko~imo, tako
da smo obe}ali da ga ~ekamo.
Ru`ica Marjanovi}
Nastavnici, Nastavnice!
Opišite Va{e iskustvo!
"^as kojim se ponosim."
Podsjetimo jedni druge
za{to je ovaj posao
lijep, uzbudljiv, vrijedan.
Pi{ite na mail:
[email protected]
Objavljene radove
nagra|ujemo knjigom.
34
> Br. 911 > UTORAK, 02.11.2010. > www.superoglasi.ba
[KOLEGIJUM • dvolist za pravednije obrazovanje • Sarajevo, novembar 2010. broj 8.
Film
NEVIDLJIVI KLINCI
Sun~ana djeca je
pobjedni~ki film
pro{logodi{njeg konkursa
Talent kampusa Sarajevo
film festivala i UNICEF-a
pod nazivom Unite for
children, unite for social
inclusion – Ujedinimo se za
djecu, ujedinimo se za
dru{tvenu inkluziju. Film
govori o djeci sa Down
sindromom.
Jedno od glavnih pitanja filma je {ta
zna~i uklju~ivanje u dru{tvo, koliko se
mora promijeniti dru{tvena svijest, i
koliko {kolovanje i pona{anje vr{njaka na to mo`e utjecati. U svojim izjavama uz film, rediteljica tvrdi kako je
imala problema prona}i porodice koje
bi pristale stati pred kamere i snimiti
svoju svakodnevnicu. Pitala se: gdje
su ta djeca? Za{to ih nema na ulici? U
vrti}ima? U parku?
Ovi “nevidljivi klinci” ograni~eni su
na nekoliko institucija koje se brinu
za njihovo obrazovanje i na privatnost svoja ~etiri zida. Film, ve} u samom naslovu, nagla{ava: naro~ito se
te{ko nositi sa razli~ito{}u, ako je ona
vidljiva svima i na prvi pogled, ako je
ona dio tvoga lica i tvoje osobnosti. U
nenau~noj konverzaciji, me|u ljudima koji s njima rade, uvrije`io se naziv: sun~ana djeca. Zbog njihovog lica koje podsje}a na sunce, obasjano
osmijehom.
Film prati tri porodice u kojima jedno
dijete ima Down sindrom. U sva tri
slu~aja pred kamere rediteljice stale
su samo majke. One tvrde kako su
njihova djeca sretna, ali zabrinute su
za njihovu sudbinu nakon {to one vi{e ne budu s njima. Njihovi su dani
ispunjeni do kraja: djeca imaju beskrajno mnogo energije, a majke kao
da se trude pro`ivjeti zajedni~ke trenutke {to dublje i intenzivnije, pona{aju}i se kao da znaju kako u svijetu
koji im, me|u ostalim, i one ostavlja-
ju za sobom, nema mnogo mjesta za
razumijevanje i ljubav. Majke bole jednako i radoznali i posprdni pogledi.
Dok se pitamo da li bi im to trebalo biti va`no, padaju nam na pamet sve
one koje nisu pristale govoriti o svome problemu.
Niki ide u {kolu i poha|a ~ak sedam
sekcija. Jedenje sa vilicom i `licom
ipak je za nju ve}i izazov. Svijet je
skrojen po nekoj drugoj mjeri. Stvari
su premale ili prevelike, ulicama gdje
bi bilo lak{e skrenuto lijevo kako bi se
stiglo na `eljeno odredi{te, ne mo`e se
skrenuti lijevo. Ko bi uop}e shvatio po
~ijoj je mjeri skrojen svijet?
U jednom kadru, vidimo u~ionicu sa
djecom, koja pjevaju. Filmska kamera
polako snima jedno po jedno dijete. U
razredu je i dje~ak sa Downovim sindromom. U jednom kadru je sretan, u
drugom pla~e: Hamza ne `eli izrezati
kroasan. Ovo nije Hamzin dan. Danas
nije nasmijan. ”Mama, nemoj me ostaviti”, govori druga djevoj~ica, na putu
u {kolu, dok majka ide iza nje.
U drugim zemljama svijeta, barem u
onim zemljama sretnijim i pametnijim
od na{e, ova djeca tako|er imaju pro-
PISMA ^ITALACA
(povodom istra`ivanja ud`benika sociologije u BiH)
Gej Sloveni?
U ud`beniku biologije autorskog tima Vojislav Petrovi}, Mira Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana Cviji} pro~itao sam da je “du`nost {kole da uti~e na formiranje svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za budu}nost nacije.” A u vezi s tim jo{ i:
“Bez brojnog i zdravog podmlatka
nema ni budu}nosti naroda. Ta pojava ve} ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda.” Misli se na pojavu gejeva i lezbijki, koji su nama Slovenima
do ju~e bili strana pojava, jer da nisu
mi bismo danas bili Turci ili Nijemci.
Pozdravljam ovakav anga`man i pohvaljujem autore, i u vezi s tim
imam konkretan prijedlog za nadle`na ministarstva, da se u {koli odvaja zdrav podmladak od bolesnog.
Ako mogu postojati dvije {kole pod
jednim krovom za Bo{njake i Hrvate, za{to ne bi mogle isto tako i odvojene {kole za normalne i pedere?
Za bolestan podmladak u starijem
uzrastu treba osnovati posebne obrazovno-prevaspitne ustanove, a
najbolje bi bilo kasarne ili radne logore, u kojima bi se intenzivno radilo na formiranju njihove svijesti o
odgovornosti za budu}nost nacije.
S po{tovanjem,
Kru{ko Jabukovi},
zastavnik u razrednoj nastavi
Polne organe
u~initi dr`avnim
Po{tovana redakcijo,
U vezi s tekstom iz ud`benika biologije, u kojem se veli da je “du`nost
{kole da uti~e na formiranje svijesti o
odgovornosti svakog pojedinca za
budu}nost nacije, jer bez brojnog i
zdravog podmlatka nema ni budu}nosti naroda. Ta pojava ve} ugro`ava i sam opstanak na{eg naroda.” @elim istaknuti da se apsolutno sla`em
s autorima (Vojislav Petrovi}, Mira
Pa{i}, Ljubinka \ulafi} i Gordana
Cviji}) i u tom smislu `elio bih pokrenuti usvajanje zakona po kome polni
organi ne pripadaju pojedincima nego naciji, i ukoliko pojedinac tim organima ne raspola`e odgovorno (za
budu}nost nacije) da mu se ti organi
odre`u i presade onima koji su zbog
bolesti ili starosti sprije~eni da brane
opstanak na{eg naroda.
Srda~no,
Skalpel [kari},
rastavnik u razrednoj nastavi
Energetska politika
Po{tovani,
U ud`beniku Op}a psihologija, Elharuna Selimovi}a pro~itala sam: “Neudata `ena, koja nema djece, postaje dobra odgojateljica u vrti}u. Svoju suvi{nu energiju ona tako sublimira, oplemenjuje. To ~ine i tetke
prema djeci bra}e i sestara, te djeci
daju svoje ljubav i poklone.”
Mislim da je ovo jako ta~no i pametno, i predla`em da se odgojiteljicama u vrti}ima, koje su majke, daju
otkazi, a da se prime neudate `ene
koje nemaju djece, jer je to najbolji
na~in da dru{tvo sublimira njihovu
nera|anjem oplemenjenu energiju.
Ako mogu `elje, zamolila bih vas da
mi pustite Nije luda koja se ne uda...
Va{a Vir|a Usidili},
napasnik u razrednoj nastavi
bleme. No, tamo dru{tvena integracija po~inje u {kolama: {kola je, naime,
prvo mjesto u kojem se upoznajemo
sa vanjskim svijetom. [kola je mjesto
u kojem bismo trebali nau~iti kako dijeliti `ivot sa drugima, kako dijeliti
znanje, kako kasnije `ivjeti zajedno u
svojoj razli~itosti.
D.H.P.
Istorijski ~as
KOLIKO POZNAJE[ SVOJU DOMOVINU?
Osvje`ite svoje pam}enje. Provjerite koliko poznajete zemlju
u kojoj `ivite. Ne dozvolite da vas va{a djeca zbunjuju svojim
znanjem.
Pitanja i tekst preuzeti su iz ud`benika Poznavanje dru{tva 5, autora Steve
Pa{ali}a, Slobodana Stanojlovi}a i Milorada Vukadina. Recezenti su prof.
dr Svetozar Milijevi} i Mirko Gaji}, a ud`benik je 2010. godine izdao Zavod
za ud`benike i nastavna sredstva iz Isto~nog Sarajeva.
Pitanje br. 1
Kad je stvorena SR BiH?
a) 25. novembra 1945.
b) 25. novembra 1943.
c) Poslije rata
d) 10. aprila 1963.
Pitanje br. 2
a) BiH ima manju granicu od SFRJ
b) Preko granice SFRJ smo putovali bez viza
c) SRFJ je bila okru`ena BRIGAMA, a BiH je okru`ena sa SCH
d) Granica SRFJ je sad {engenska, a granica BiH dejtonska
Pitanje br. 3
Koje?
a) Slovenije
b) Kosova i Metohije
c) Bosne i Hercegovine
d) Tunguzije
E.K.
© Copyright 2024 Paperzz
