Goran - Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

IMPRESSUM
SADRŽAJ:
Sasvim novi početak
Znanje stanuje ovdje
Kultura
Čitanjem do zvijezda
Obljetnice
Ekologija i kulturna baština
Mjesec borbe protiv ovisnosti
Solidarnost - dobrota i nesebičnost
Sport
Literarni kutak
NAKLADNIK: OŠ I.G. Kovačića Sv. Juraj na Bregu
Pleškovec 31
40311 Lopatinec
TEL: 040/855-308
FAX: 040/856-158
E-MAIL: [email protected]
ZA NAKLADNIKA: Jelena Haček
UREDNIŠTVO: Alma Pongrac, Lidija Vinković, Mihaela Gal, Damira Krčar, Lucija Flac,
Nina Toplek, Viktorija Jesen, Leona Novak, Emily Strah,
Dora-Veronika Smolić, Vanesa Petričević, Sara Hižman,
Monika Kralj, Melani Kralj, Lucija Krnjak, Marija Horvat
GLAVNI UREDNIK: Lucija Krnjak
FOTOGRAFIJE: Lidija Vinković 7.a, Anja Kušar 8.a
Stela Radek 5.a, Helena Flinčec, 5.a
GRAFIKA I PRIJELOM: Željka Kutnjak, Ljubica Murković
LEKTURA: Milana Gašparović, prof.
STRUČNI SURADNICI: Milana Gašparović, prof.
Vera Moharić
ODGOVORNI UREDNIK: Željka Kutnjak
TISAK: OŠ I.G. Kovačića Sv. Juraj na Bregu
Goran 12
2
U
godina.
VODNIK
U tijeku je još jedna školska
Ona
je
po
mnogo emu
posebna. Donijela
nam je
uzbu enja
izgradnje
zbog
mnogo
nove
športske dvorane i dogradnje postoje e
škole.
Gradnja
športske
dvorane
trenutno je najve a investicija u našoj
op ini. Nažalost do sada ona još uvijek
Glavna urednica Lucija Krnjak
nije dovršena.
Nestrpljivo iš ekujemo dan kada emo protr ati po novome parketu, zabiti prvi gol,
ubaciti loptu u koš, sko iti u vis najbolje što možemo. Do tada moramo biti još samo
malo strpljivi jer znate kako se kaže, strpljenje je vrlina. Iako na dvoranu moramo
malo pri ekati, radovi unutar škole i
naših u ionica privedeni su kraju.
Svi smo bili ugodno iznena eni
promjenama koje su nas do ekale
nakon ljeta.
isto a je pola zdravlja!
A da to nije samo obi na izreka na
papiru dokazuje i naša svakodnevna
praksa
pranja
ruku
u
novim
umivaonicima u u ionicama.
lanovi uredništva školskog lista Goran
Naravno, osim pranja ruku, tu je i nezaobilazno ogledalo, pa sada u svakom trenutku
možemo popraviti nestašnu frizuru.
Zdravlje je najve e bogatstvo, a ono zapo inje zdravim obrokom. Osim što emo jesti
finu i zdravu hranu, uživat
emo i u proširenoj i osvježenoj blagovaonici. Iako je
protekla godina bila teška, naši u enici dokazali su da znanje stanuje ovdje!
Lucija Krnjak, 8.b
Goran 12
3
Sasvim novi po etak
Radovi su vrijedni 12.000.000,00 kuna,
Uz nove školske izazove
a
bit
e
financirani
Ministarstva
Povodom po etka nove školske godine
u našoj je školi 5. rujna 2011. održana
konferencija za novinare. Nazo ni su
šumarstva
Op ine
od
regionalnog
i
Sveti
vodnog
Juraj
strane
razvoja,
gospodarstva,
na
Bregu
te
Županije Me imurske.
bili Ivan Perho , župan Me imurske
županije,
Sonja
Matija Posavec, dožupan,
Toši
upravnog
Grla ,
odjela
za
Nina Toplek, 7. c
pro elnica
obrazovanje,
kulturu i šport, An elko Nagrajsalovi ,
na elnik Op ine Sveti Juraj na Bregu
te Jelena Ha ek, ravnateljica škole. Na
konferenciji
su
izneseni
osnovni
pokazatelji izgradnje školske športske
dvorane i dogradnje škole.
Župan Ivan Perho naglasio je da su
tijekom
ljeta
u
mnogim
školama
obavljeni radovi te su škole spremno
do ekale svoje u enike. I naša je škola
zapo ela s izgradnjom dugo o ekivane
športske dvorane.
Pogled iz zraka na dvoranu
Sudionici tiskovne konferencije: pro elnica Sonja Toši -Grla , prof., dožupan Matija Posavec, župan Ivan
Perho , ravnateljica Jelena Ha ek i na elnik op ine An elko Nagrajsalovi
Goran 12
4
Sasvim novi po etak
Zajedni ka vizija i me usobna
podrška
Na sam Dan škole, 15. lipnja 2012.,
posjetio nas je Branko Gr
regionalnog
razvoja
i
, ministar
fondova
Europske unije.
U pratnji župana Ivice Perho a i
ravnateljice Jelene Ha ek obišao je
radove na dvorani i novim prostorijama
škole, nakon
ega se zaustavio i na
izložbi u eni kih radova. Upisivanjem u
Ljetopis
škole, ministar se oprostio
rije ima da se ponovno vra a u školu
na otvorenje dvorane.
Damira Kr ar, 7. c
Župan Ivan Perho , potpredsjednik Vlade i
ministar obnove i regionalnoga razvoja i
fondova Eurpske unije RH prof.dr. sc. Branko
Gr
s ravnateljicom škole Jelenom Ha ek u
obilasku izložbe u eni kih radova
Goran 12
5
Sasvim novi po etak
Trodimenzionalni prikaz dvorane
Hura! Dogradnja se primi e kraju. Što
Svaki
mislite što e nam donijeti dogradnja
zagušljivim u ionicama i slušati radne
škole i gradnja nove dvorane? Ne
strojeve kako kopaju, buše, režu,
znate? Pa mnogo! Kao prvo pove at
bruse… Gledati marljive radnike kako
e se broj u ionica i time rasteretiti
dan
zidaju
morali
smo
sjediti
u
betoniraju, montiraju… Ne
itelji i djeca. Manjim brojem djece u
možete ni zamisliti kako se teško
razredu pove at e se kvaliteta u enja,
koncentrirati na u enje ili pisanje ispita
a i u itelji
e se više mo i posvetiti
dok se kamioni voze amo-tamo. Morali
svakom pojedincu. Ne e više biti
smo se odre i svojih igrališta i mjesta
prenatrpanih, zagušljivih u ionica. Kad
druženja. No, iako je godina bila teška
emo ulaziti u dvoranu osje at
emo
se slobodno, sretno, jer nestat
izmorenost pri vježbanju te
enici svih razreda od prvog pa do
e
osmog postigli su izvanredne rezultate
e se
na razli itim podru jima. U sportu,
pove ati broj sprava za pravilan rad.
glazbi,
Više emo se družit s drugim školama
biologiji...
i pokazati im naše potencijale. Prostor
Zato svima iskrene
e nam omogu iti kvalitetne treninge
gdje e se djeca mo i rasteretiti brige,
matematici,
informatici,
estitke i jedno
veliko HVALA što emo mo i u i u naš
novi školski dom.
stresa i opet po eti družiti. Ali,
znate li koliko smo svega morali
Emilija Martinec, 6.c
pretrpjeti prije nego li se to omogu ilo?
Jako mnogo!
Goran 12
6
Sasvim novi po etak
Roditelji odlu no krenuli u
unapre enje, predlaže svog
novu školsku godinu
lana
školskog odbora te obavlja i druge
Vije e roditelja ima važnu ulogu i svojom
predanoš u upotpunjuje rad naše škole.
Prvo ovogodišnje Vije e održano je 27.
rujna 2012. godine, a prisustvovali su
predstavnici roditelja svakog razreda.
Vije e
daje
mišljenje
o
prijedlogu
školskog kurikuluma, godišnjeg plana i
programa,
raspravlja
ravnatelja
o
o
realizaciji
izvješ ima
poslove u skladu sa Statutom škole.
Naravno, razgovaraju i o poteško ama
enja
i
problemima
ponašanja.
Nakon sastanka roditelji su obišli novi
dio
škole
i
dvoranu.
Izrazili
su
zadovoljstvo dosadašnjom izgradnjom
i obnovom škole.
Monika Kralj, 8.b
školskog
kurikuluma, godišnjeg plana i programa
rada škole, razmatra pritužbe roditelja u
vezi
odgojno
-
obrazovnog
rada,
predlaže mjere za
Novoizabrani lanovi Vije a roditelja s ravnateljicom škole Jelenom Ha ek i pedagoginjom škole
An elom Mi
Goran 12
7
Sasvim novi po etak
Susret mladih informati ara i
Sasvim novi po etak
lanova Hrvatske akademije
Škola nam je ponovno otvorila svoja
znanosti i umjetnosti
vrata u ponedjeljak 3. rujna 2012. Svi
13. velja e 2013.
su s nestrpljenjem do ekali novu
školsku godinu. Me u nama vidimo
nova lica petih razreda, ali nam
nedostaju i naši osmaši. Kada smo
stigli, ugodno smo se iznenadili – sve
je bilo preure eno i novo. Bili smo
pomalo tužni jer dvorana još nije
dovršena, ali u enici se svejedno
lanovi Hrvatske akademije znanosti i
marljivo pripremaju i uvježbavaju svoje
umjetnosti željeli bi upoznati mlade
to ke za otvorenje novog dijela škole i
informati are
dvorane.
me unarodnim natjecanjima i estitati
U itelji
dobrodošlicu
i
su
nam
osigurali
izrazili
ugodnu
njima
i
nagra ene
njihovim
na
školama,
atmosferu u školi, što je zna ilo
organizatorima i voditeljima timova na
uspješan po etak godine. Svi smo
postignutom izvanrednom uspjehu. Iz
spremni za nove izazove koji nas
naše škole pozvan je u enik Nikola
ekuju!
Pintari , osvaja
Leona Novak, 7.c
srebrne medalje na
VI. juniorskoj olimpijadi koja je od 9. 15. kolovoza 2012. održana u Ohridu
u Makedoniji. Nikola je danas u enik
1. razreda XV. Gimnazije u Zagrebu.
Vesela lica u enika
Goran 12
8
Znanje stanuje ovdje
Podru je
Biologija
Informatika
Fizika
Informatika
Geografija
Fotogrupa
Sigurno u prometu
Tehni ka kultura
Informatika
Matematika
Tehni ka kultura
Kemija
Mladi tehni arifotoamateri
Državna natjecanja
enici
Voditelji
Ana Kadi
Dunja Turk
Lora Alijaševi
Nikola Pintari
Maja Barbi
Nikola Pintari
Mario Pinc
Sudjelovanje na državnom natjecanju
Juraj Barlek
Maja Barbi
Klara Grošani
Marina Kožulj
Melanie Vrhar
Vera Mohari
Tena Alijaševi
Tatjana Golub
Antonela Šepi
Mladen Beuk
Dominik Toma
Županijska natjecanja
Jakša Vidovi
Vinko Sabol ec
Maja Barbi
Patrik Mihali
Nikola Pintari
Ivana Borkovi
Nikola Pintari
Mladen Beuk
Alen Debelec
Luka Vidovi
Jelena Pavlic
Anja Kušar
Šah za dje ake
Gra anski odgoj
Me unarodni dje ji
natje aj „LIDICE“
2012.
David Škrobar
Vinko Mohari
Karlo Klobu ari
Karlo Pajnoga
Alma Pongrac
Dario Ambruš
Lidia Vinkovi
Ana Pintari
Anja Kušar
Tena Alijaševi
Plasman
3. nagrada
3. nagrada
3. nagrada
sudjelovanje
sudjelovanje
sudjelovanje
sudjelovanje
sudjelovanje
1. mjesto
2. mjesto
3. mjesto
2. mjesto
2. mjesto
3. mjesto
3. mjesto
Vera Mohari
2. mjesto
Igor Jaušovec
3. mjesto
3. mjesto
3. mjesto
3. mjesto
Borka Bunjac
Vera Mohari
Nagra eni u enici i u itelji za postignute rezultate na državnim natjecanjima
Goran 12
9
Znanje stanuje ovdje
Županijsko natjecanje iz
Obe avaju a budu nost
matematike
Šesta po redu Juniorska balkanska
Osnovna škola Ivana Gorana Kova
a
Sveti Juraj na Bregu bila je ponosni
doma in
županijskog
natjecanja
iz
matematike koje se održalo 13. ožujka
2012. Sudjelovalo je dvadeset i devet
osnovnih te etiri srednje škole. Budu i
da naša škola desetlje ima zadržava
visoku
razinu
prepoznatljivosti
po
rezultatima i ove godine je bila središte
oblikovanja zadovoljnih i motiviranih
enika.
informati ka olimpijada održana je od
9. do 15. kolovoza 2012. godine u
Ohridu, u Makedoniji. Osvaja srebrne
medalje bio je u enik osmog razreda
Nikola Pintari
s mentoricom Majom
Barbi .
Nikola je svestran u enik, darovit
prirodoslovac te nagra eni
natjecatelj
matematike
iz
informatike,
i
tehni ke
državni
fizike,
kulture.
Lucija Krnjak, 8.b
Viktorija Jesen, 7.c
Mali uvid u matemati ko natjecanje
enik Nikola Pintari nagra eni državni
natjecatelj iz informatike, fizike, matematike i
tehni ke kulture s mentoricom Majom Barbi ,
prof.
Goran 12
10
Znanje stanuje ovdje
Znanje - najbolja putovnica za
budu nost
Na
etvrtom
stru nom
skupu
Hrvatskog pedagoško - književnog
zbora održanog 10. svibnja 2012. s
temom
„Strategije
komuniciranja“
i
vještine
kroz
stru na
predavanja vodili su nas prof. dr. sc.
Nevio
Šeti ,
Republike
Markovi
predsjednik
Hrvatske,
Španjol,
HPKZ-a
prof.
vode i
Mirela
Gosti i predava i na stru nom skupu
HPKZ-a pod stru nim vodstvom
dr.sc. Nevia Šeti a predsjednika
HPKZ-a Republike Hrvatske
hrvatski
konzultant te predava i o projektima
prof. ped. An ela Mi
, s temom
"Povijesni izvori župe i op ine Sv. Juraj
na Bregu", prof. Željka Kadi, „10
godina zaštite Bedekovi evih graba,
staništa leptira livadnih plavaca“.
O
temi
"Unapre enje
pou avanja
suradnju",
kroz
govorile
Gospodarske škole
u enja
i
me usobnu
su
ravnateljica
akovec Sabrina
Blajda te profesorica Vesna Stunkovi .
Skupu su prisustvovali i dr. sc. Dejan
Vinkovi , Nives Kolari Strah te Siniša
Golub, ravnatelj Javne ustanove za
zaštitu prirode.
Viktorija Jesen, 7.c
Upisana poruka prof. Mirele Markovi
Španjol, vode e hrvatske
konzultantice u Ljetopis škole
Goran 12
11
Kultura
i
podijeljene
94
medalje
za
pojedince. Učenici Anji Kušar
koja
je
zajedno
sa
svojom
mentoricom Verom Moharić, 29.
studenog
školski
Sje anje na djecu iz Lidica
posjetila
muzej
Hrvatski
uručena
je
diploma i medalja Ruža Lidica.
Nagrade je uručio veleposlanik
Hrvatski
školski
muzej
i
Veleposlanstvo Republike Češke
svake
godine
međunarodni
organiziraju
natječaj
dječjeg
likovnog stvaralaštva. Radovi se
Republike Češke u Hrvatskoj
Martin Košatka. Čestitamo Anji
na osvojenoj nagradi i uspjehu.
Lidia Vinković, 7.b
šalju u Češku,u Lidice. Lidice su
malo mjesto koje su tijekom 2.
svjetskog rata pretrpjela velika
stradanja,uništenja i ubojstva te
od 105 djece samo je 15 njih
preživjelo. U spomen na tu
djecu, ali i na ostalu djecu koja su
proživljavala
ratne
održava
izložba
se
likovnog
strahote,
dječjeg
stvaralaštva.
Veleposlanik Republike eške Martin
Košatka uru uje diplomu u enici Anji
Kušar
Ove
godine tema je bila posvećena
kazalištu,lutkama
Ovogodišnja
40.
i
bajkama.
izložba
je
prekupila 26.064 radova iz 67
država. Nagrađena su 1.434 rada
Goran 12
12
Kultura
Odgajanje svestranih
stvarala kih sposobnosti
Hrustavi pajdaš
Ve tradicionalno svake godine u enici
naše škole sudjeluju na natje aju „Kaj
u rije i pjesmi, slici i plesu“. Ove
godine predstavljali su nas u enici
Nikolina Markaj i Lovro Klobu ari
voditeljicom
Kozjak.
Na
s
u iteljicom
Dijanom
literarnom
natje aju
Neka deši!
Deši!
Spat mi se ne da
nekši miris poznati.
Vu saki kotek hiže,
i vu postelu moju mefku,
se zavla i.
Od sna me budi.
„Odjeci“ rad u enice Nikoline Markaj
odabran je kao najbolji iz Me imurske
županije,a na državnoj smotri likovnih
radova
„Lik“
održane
u
Zagrebu
sudjelovala je u enica Monika Novak s
voditeljem Domagojem Zori
Stara baka ga je zamesila
z puno ljubavi i strpleja.
Sveti križ prekrižjo
Pe nica pozlatila.
I vu fini zalogaj pretvorila.
em.
Za nas, de icu svoju.
Lidia Vinkovi , 7.b
Najbolši.
Još topli.
Kraj ek kruha, doma ega.
Friškoga, z koricom
ka hrusta
Koma ekam ka se stanem
kaj siga malo f uknem
-dok me niš i ne gledi!
U pozadini nagra eni rad
Monike Novak
Goran 12
Nikolina Markaj, 5.a
nagra ena pjesma
na literarnom
natje aju Odjeci
13
Kultura
Zviraju re i i popevka zvoni
Mušta i, baljenda, hendek, šegavi i
zobel. Upravo te kajkavske rije i mogle
su se uti 15. studenog 2012. u Murskom
Središ u. Ve
devetu godinu održan je
Naš mali kaj. I ove godine škola Mursko
Središte okupila je kreativne u enike
osnovnih škola. Time je obilježen Mjesec
hrvatske knjige. Šest osnovnih škola
Emilija Martinec
sudjelovalo je u kvizu Kaj smo pozabili.
Nakon
kviza
glazbeni
dio
predstavljale
zapo eo
ve eri.
su
dvije
je
literarno-
Našu
školu
u enice.
U
kategoriji Popevamo po doma em Nina
Štajerec predstavila se pjesmom Štrukli
moje mame, a u kategoriji Zviraju re i
pobjedu je odnijela Emilija Martinec
istoimenom pjesmom.
Leona Novak 7.c
Festival kajkavske popevke
Nina Štajerec
30. rujna 2012. Održan je Festival dje je
kajkavske popevke u Zlataru. Predstavilo
se 18 škola s kajkavskog govornog
podru ja. Izvože e je pratio tamburaški
orkestar HRT-a pod vodstvom dirigenta
Siniše
Leopolda.
U enice
Emilija
Martinec i Nina Štajerec zaintrigirale su
lanove
žiria
pjesmom Štrukli
moje
mame koju su same uglazbile.
Emilija Martinec i Nina Štajerec sudionice
Festivala kajkavske popevke u Zlataru
Nina Toplek 7.c
Goran 12
14
Kultura
„Emil i detektivi“
Puno je lakše uz prijatelje!
Svake godine grad
akovec doma in
je Susreta profesionalnih kazališta za
djecu i mlade – Assitej. Jubilarni 15.
Susreti svoju završnicu imali su 19.
listopada 2012. Taj dan i naši u enici
razredne
nastave
prisustvovali
su
kazališnoj predstavi Emil i detektivi u
izvedbi
Dje jeg
kazališta
Branka
Mihaljevi a iz Osijeka. Predstava je
bila šaljiva i zabavna, a za neke
enike i napeta.
Emil je bio dje ak koji je prvi puta
putovao vlakom u Berlin u posjet svojoj
baki. Grad je bio golem, a Emil tako
malen. Osje ao je strah jure i za
lopovom berlinskim ulicama sve dok
nije naišao na prijatelje.
Elena Kutnjak, 4.b
Goran 12
15
Kultura
Entuzijazam i volja
uvijek budu
nagra eni
Predstava Voržišek u
izvedbi Dramskog
studija Dada
Glumci Dramskog studija Dada u razgovoru s novinarima
kazališne družine
U našoj je školi 20.
studenog 2012.
održana predstava
neobi nog imena
Voržišek u izvedbi
mladih glumaca
Dramskog studija
Dada. Voditelj i redatelj
je Davor Dokleja, a u
predstavi su glumili
Eneja Zadravec, Klara
Bili , Ema Štefi i Ivan
Modri . Predstava je
namijenjena djeci od 4
do 10 godina, a u našoj
su je školi imali prilike
vidjeti oni najmla i.
Duhoviti i zabavni
glumci unijeli su smijeh
i veselje u školu i na
lica naših u enika.
Dramski studio Dada
osnovan je 2004.
godine kao kazališna
grupa Centra za mlade.
Goran 12
Što su sve od tada
Pinklec. Nismo izgubili
napravili, kako su
svoje ime, ali djelujemo
smislili neobi no ime i
unutar Pinkleca. Za nas
što ini dobroga glumca
je to izvrsno, imamo
otkrili su samo za vas
mogu nost korištenja
mladi glumci i njihov
dvorane Centra za
voditelj.
kulturu.
Ivane, kakav je
Kada se rodila ideja
osje aj glumiti u
za osnivanjem Dade i
bivšoj osnovnoj
što je zapravo Dada?
školi?
Davor: Dada kao
Ivan: Ponesen sam
dramski studio nastao
osje ajima, lijepo mi je
je 2004. godine i
danas biti ovdje. Mogu
otpo etka je djelovao u
re i da mi nedostaje
sklopu jedne udruge
škola, tek sada kada
koja se zvala Centar za
sam u srednjoj to vidim.
mlade (Cezam). U toj
Drago mi je da se škola
Udruzi bile su razli ite
proširuje i obnavlja.
sekcije, a jedna od njih
Nadam se da je sve
bila je i dramski studio
ostalo ve inom isto jer
Dada.
sam ja bio jako
Prije dvije godine
zadovoljan ovdje.
postali smo studijska
Kako ste došli do
grupa
neobi nog naziva
Dada?
16
Kultura
Davor: Taj naziv
Davor: To su op enito
vjerojatno bismo vas
preuzet je iz jednog
srednjoškolci od prvog
prvo bacili da igrate u
pokreta koji se zove
do etvrtog razreda. Od
ovoj predstavi jer je
dadaizam. To je
nedavno smo po eli
kratka, nema puno
umjetni ki pokret,
prihva ati sedmaše i
teksta, ali ima puno igre
likovni prije svega, pa
osmaše, a imamo i
koja razvija maštu.
onda književni, a i
neke studente. Uklju iti
Koliko ste do sada
kazališni. Iz te rije i
se mogu svi koji to
izveli predstava i
dadaizam prva etiri
žele, od 13 do 30
kome su one
slova su dada, a dada
godina. Jednostavno
namijenjene?
vam u francuskom,
do u na neku od naših
Davor: 20 predstava.
gdje je pokret i nastao,
proba. One se
Sljede a koja uskoro
zna i mali konji .
održavaju
ima premijeru bit e 21.
Tako er kad tepaš
ponedjeljkom, utorkom i
koju je ovaj studio
malome djetetu kažeš
srijedom od 19:30 do
napravio od kada
dada. Evo iz toga smo
21:30 u CZK.
postoji. Predstave su
mi uzeli naš naziv.
Koliko ste puta izveli
namijenjene pretežno
Kako je publika
ovu predstavu i gdje?
djeci i mladima.
prihvatila predstavu i
Eneja: Puno puta, ali u
Imali ste i nekoliko
jeste li zadovoljni
ovom sastavu nam je
gostovanja po
izvedbom?
drugi put.
Hrvatskoj. Koje ste
Ema: Ja sam osobno
Davor: U ovoj smo
sve gradove posjetili i
zadovoljna zato jer je
predstavi puno puta
kako vas je publika
publika jako dobro
mijenjali glumce. Dugo
tamo prihvatila?
reagirala, jedna od
je izvodimo, ve 5
Davor: Ovu smo
boljih publika. Bilo je
godina, a kako svaki
predstavu izveli u
nekih sitnih grešaka, ali
put u Dramski studio
Bjelovaru, Varaždinu,
sve je dobro prošlo.
dolaze novi lanovi, oni
Tko su lanovi Dade?
se priklju e ovoj
u Lopatincu. U ovom
Jesu li to uvijek isti
predstavi. Ona je dobra
sastavu nismo baš
ljudi ili dolazi do
i kroz nju se može puno
puno gradova obišli, ali
promjena? Tko se sve
nau iti.
ina e s ostalim
može priklju iti?
Kada biste vi došli u
predstavama posjetili
Dramski studio vrlo
smo razna mjesta ak i
Goran 12
akovcu, a evo sada i
17
Kultura
izvan države. Bili smo u
Klara: Ako to voliš
Planirate li se i nakon
Srbiji i Sloveniji.
raditi i imaš volje sve je
završene srednje
Glumac ima najve u
lako.
škole baviti glumom?
mo kreiranja svoga
Ivan: To bi trebali pitati
Ivan: Što se mene ti e
lika
našeg voditelja.
definitivno da.
Kako izgledaju vaše
(Smijeh)
Ema: Ako se na e
probe, jesu li naporne
Eneja: Pa važna je
prilika za to. Vjerojatno
i kako se pripremate ?
motivacija i želja za
e biti teško ako odemo
Ena: Naše probe traju
time.
studirati u neki drugi
dva sata i jako su
Ivan: Volja, motivacija,
grad.
zabavne. Uz rad se i
bitno je znati tekst
Jeste li ikad doživjeli
zabavljamo.
napamet, s time se ja
da vam glumci ne žele
Ivan: Zanimljivo je,
borim.
glumiti u nekoj
aktivno, esto se
Neke od vaših
predstavi? Imaju li oni
razmjenjuju razli ite
predstava su i
mo kreiranja svoga
ideje. Kada nešto
nagra ene. Koje ste
lika?
napravimo pogrešno
to nagrade osvojili?
Davor: Ne sje am se,
Davor nam uvijek
Davor: Ova je
mislim da to nisam
sugerira što je najbolje.
predstava dobila
doživio nikada.
Je li teže nastupati
nagradu na festivalu
(Smijeh) Ako je
pred doma om
KAM u Prelogu za
nekome od glumaca i
publikom ili pred
najbolju režiju 2008.
bilo nešto teško
gostima?
godine. Predstava
odglumiti, razgovarali
Ivan: Doma om
Pinokio tako er na
smo o tome, raspravili i
definitivno.
istom festivalu nagradu
olakšali cijelu stvar.
Svi: Slažemo se.
za režiju. Nismo do
Glumac ima najve u
Što ini dobrog
sada osvojili puno
mo kreiranja svoga
glumca?
nagrada, mi smo još
lika.
Eneja: Dobra fešta!
mlada grupa, to je
Današnji mladi su
(Smijeh)
nešto što dolazi s
zako eni, previše
Ivan: To je teško
iskustvom, vremenom, i
odgovoriti.
godinama.
Goran 12
ekuju da im se sve
servira na pladnju.
18
Kultura
Kakav je odnos
trude da se za nešto
današnje generacije
sami izbore. Ako žele
mladih prema
neki dobar koncert ili
kazalištu? Odlaze li
festival u akovcu, bilo
oni rado u kazalište ili
bi super kada bi to
je to "nešto što se
mogli sami organizirati
mora i i sa školom"?
jer takav entuzijazam i
Davor: Da ne mislim
volja uvijek budu
isklju ivo crno, mladi
nagra eni. Mislim da su
ljudi vole oti i u
malo zako eni, da nisu
kazalište. Naravno da
toliko slobodni i
je to puno eš e
kreativni, malo im fali
organizirano sa školom,
da ih netko pogurne.
nego što je u
Jako nam je drago što
pojedina nim
ste došli i voljeli
slu ajevima. Ako u itelji
bismo da nas
i škola brinu i s
posjetite još koji put s
enicima dobro
nekom novom
odrade te ih pripreme,
predstavom.
ostaje im navika
Svi: Hvala! Dolazimo
odlazaka u kazalište.
obavezno!
Jesu li mladi u našoj
županiji dovoljno
zainteresirani za
kulturne sadržaje ili ih
Razgovarale:
Marija Horvat, Lucija
Krnjak, 8. b
treba još motivirati i
na koji na in?
Davor: Ja mislim da su
u županiji mladi uvijek
bili inertni, malo
zako eni. U zadnje
vrijeme previše o ekuju
da im se sve servira na
pladnju, a premalo se
Goran 12
Gluma ka postava dramskog studija Dada u predstavi Voržišek
19
Kultura
Folklorna grupa
U našoj školi postoji folklorna grupa
više od 25 godina. Uglavnom su
uklju eni svi u enici razredne nastave.
Naj eš e
se
nastupa
za
školske
priredbe pa su tako tijekom godine
nastupali za dane zahvale za plodove
Nezaobilazni folkloraši na Danima kruha
zemlje, na boži noj akademiji u crkvi, a
ve uveliko uvježbavaju kola za smotre
koje ih o ekuju.
Gordana Kolari ,
Mali kustosi
voditelj folklorne grupe
Muzej grada
akovca je pokrenuo
projekt „mali kustosi“ prije tri godine i
naša škola se uklju ila u taj projekt.
Po eli smo sa radom u istraživanju
voda, izvora „Margetica“ a prošle smo
godine istraživali našu crkvu Svetog
Jurja mu enika u Lopatincu.
U istraživa kom timu bili su u enici
Juraj Barlek i Lovro Toma koji ve
nekoliko godina zajedno rade na tim
projektima.
Svoj rad i prezentaciju prikazali su u
župnoj crkvi pred komisijom kustosa
grada
mr.sc. Vladimir Kalšan u razgovoru s malim
kustosima u župnoj crkvi Sveti Juraj na Bregu
akovca, ravnateljicom škole,
župnikom i na elnikom op ine.
Gordana Kolari , voditelj malih
kustosa
Goran 12
20
Čitanjem do zvijezda
ČITANJEM PROŠIRUJEMO
roman
za
mlade,
te
je
obaveza
natjecatelja da pročitaju četiri romana,
HORIZONTE
i to: „Imaš fejs“, „Maturalac“, Twist na
bazenu“ i „Tajni leksikon“. Ove godine
Koji
fakultet trebate
završiti
da
postanete knjižničarka?
Tanja:
Potrebno
Bibliotekarstvo
našu
će
školu
na
županijskom
natjecanju predstavljati troje učenica:
Karin Rohaček, Alma Pongrac, Izabela
završiti
Franković u kvizu znanja. One će biti
Filozofskom
oslobođene čitanja i pisanja lektire do
je
na
svršetka natjecanja. Osim njih, na
fakultetu u Zagrebu.
županijskom će natjecanju našu školu
predstavljati i David Šafarić s plakatom
Koji su sve poslovi knjižničara?
na temu „Imaš Fejs?“
Tanja: Pedagoška pomoć učenicima
pri traženju i odabiru željene knjige,
obrada knjiga i AV građe, uređenje
knjižnice, suradnja s nastavnicima,
informiranje
o
novim
izdanjima,
praćenje nove stručne, pedagoške i
metodičke
literature,
udžbenika
i
kulturnih
sadržaja,
kupnja
priručnika,
novih
planiranje
upoznavanje
učenika s fondom za njihov uzrast, i
mnoge druge aktivnosti.
Knjižničarka Tanja Novak u društvu novinarki
Nine Toplek i Leone Novak
Kako ste obilježili Mjesec hrvatske
knjige?
Što je to kviz „Čitanjem do zvijezda“
i kako se naša škola uključila u to?
Tanja: Održali smo već tradicionalni
Školski sajam knjiga, u koji su se
Tanja: Riječ je o natjecanju u znanju i
uključili učenici i djelatnici škole. Sajam
kreativnosti, projektu Hrvatske mreže
je funkcionirao po principu besplatne
školskih
namijenjenom
razmjene knjiga, što je već poslovično
škola.
izazvalo
učenicima
knjižničara,
osnovnih
Tema
ovogodišnjeg natjecanja je suvremeni
Goran 12
veliki
interes
i
odaziv
najmlađih učenika.
21
Čitanjem do zvijezda
Kako se snalazite kao knjižničarka u
I za kraj, koje su vaše preporuke za
našoj školi?
učenike i učenice?
Tanja: Odlično. Knjižnica je malena, ali
Tanja: Preporučam da puno čitaju jer
je odlično sistematizirana, i u njoj je
na taj način šire horizonte, obogaćuju
uvijek dinamično, dok je knjižničarski
rječnik, potiču maštu, proširuju znanje,
posao
upoznaju nove svjetove i pritom se
raznovrstan
i
angažirajući.
Novitet je da se u sklopu knjižnice
sastaje
Kovačić,
Klub
čitatelja
te
suradnja
Ivan
Goran
knjižnice
s
lutkarskom grupom Jelene Dokleja za
odlično zabavljaju!
Razgovarale:
Nina Toplek i Leona Novak, 7. c
Lidrano, točnije rad na dramatizaciji
priče „Tko je Videku sašio košuljicu“.
Što učenici najčešće posuđuju?
Tanja: Najčešće posuđuju lektiru, ali
postoje učenici koji su prepoznali
užitak čitanja, pa posuđuju i druge
naslove.
Goran 12
22
itanjem do zvijezda
itanjem ulazimo u
vrta'' , ili knjige koje mi
zavoljela.
svijet u kojem
U
proživljavamo neku
etvrtom
razredu
osnovne
sasvim drugu
stvarnost
voli itati avanturisti ke
pro itala sam knjigu
romane, pa sam tako
„Doktor Dolittle“ i bila
pro itala
sam oduševljena, ne
Sinjeg
samo radnjom, ve
i
Seliškara i sve knjige iz
u
serijala o dje aku Koku,
kojem sam je pro itala.
pisca Ivana Kušana. U
Do
petom
kratkim
Zašto itam
škole,
je preporu io otac. On
vremenom
tada
nisam
''Družina
galeba''
Tone
razredu,
za
sam
vrijeme jednog posjeta
itanje
knjižnici, naletjela sam
knjižnici, naletjela sam
knjiga, te da to mogu
na famoznog ''Harrya
na famoznog ''Harrya
samo odrasli, ali sam
Pottera'' J.K. Rowling.
Pottera'' J. K. Rowling i
shvatila da i ja to mogu.
S obzirom na to da sam
postala
Od onda sam pro itala
ve inu
zaljubljena u to djelo.
sve dje je romane koje
ve
Otkako znam za sebe,
smo imali kod ku e,
sam saznati zašto je ta
mama
kao što su '' udnovata
knjiga tako slavna, što
istina'' Zlatka Krili a i
sam ubrzo i saznala.
knjige. Svaki me tjedan
''Bajke'' Karela
Ve
vodila u knjižnicu, gdje
Paralelno
smo
odlazila
U petom razredu, za
vjerovala
da
vrijeme jednog posjeta
sposobna
za
nepovratno
mi
ve eri
je
itala
zajedno
svake
pri e
i
birale
s
sam
apeka.
ostalih
knjiga
pro itala, odlu ila
nakon
nekoliko
time,
stranica
i
poglavlja, jednostavno
u
prvog
knjige. Odrasla sam uz
knjižnicu i posu ivala
nisam
knjige i ljude koji su ih
romane
Roman je bio šaljiv,
voljeli i poštovali, pa
mama nekad itala, kao
napet,
sam ih tako i sama
što je ''Tajna zmajeva
prili no brze radnje, te
Goran 12
koje
mi
je
mogla
stati.
zanimljiv
i
23
itanjem do zvijezda
ni jedan jedini dio nije
Dumbledorea. Najdraža
pisca Petera Freunda,
bio
izreka iz njenih djela mi
koja me potaknula da
je: „Ne žalite mrtve,
zapo nem pisati vlastiti
Harry. Žalite žive, a
roman. Nažalost, nakon
iznad svega, žalite one
više od pet mjeseci
cijeli serijal i postala
koji žive bez ljubavi.“,
ustrajnog
nepovratno zaljubljena
zbog
odustala sam od njega,
u to djelo. Vjerujem da
dubokog zna enja koje
uvjerena
kako
nije
se svatko tko ga je
izaziva navalu emocija.
dovoljno
dobar.
Na
pro itao, može složiti
Nakon
posljetku
sam
sa mnom da je to jedno
po ela
od
fantastiku,
jer
potpuno
oduševila.
dosadan.
Kao
vo ena nekakvom
arolijom, ubrzo nakon
prvog,
pro itala
sam
najljepših
i
najkvalitetnijih
djela
njenog
J.K.
vrlo
Rowling,
sam
rada,
ipak
itati
pro itala ''Srce od tinte''
me
i
doista
sam
se
iznenadila, shvativši da
Moja teta mi je nakon
je
nekoliko
mjeseci
odli na, što dokazuje
davanju, gubitku i na
preporu ila
trilogiju
da su razli ite knjige
posljetku,
''Svijet
uop e.
Govore i
prijateljstvu,
o
obitelji,
o
samoj
od
tinte''
knjiga
zapravo
namjenjene
razli itim
smrti, ovaj serijal na
Cornelie Funke. Kada
uzrastima, pa nam se
vrlo
sam prvi put itala prvi
tako neka djela koja
nisu
primjerena
za
dob
ine
emotivan
i
fantasti an
na in
nastavak,
opisuje
kakav
tinte'', nije mi se svidio,
našu
uistinu jest. Posebno su
i
u
dosadnima, ili ih uop e
me se dojmili mudre i
knjižnicu.
U
ne razumijemo. Nakon
pou ne
izreke
koje
me uvremenu,
Joanne
opisuje
kao
pro itala
život
rije i Albusa
Goran 12
vratila
''Srce
sam
sam
ga
od
drugog
serijal
''Laura'', njema kog
ili
i
tre eg
nastavka, uvjerila sam
se da je Cornelia
24
itanjem do zvijezda
jer
propuštaju
cijeli
od
ekivanja, ali neka e
spisateljica
mi djela zauvijek ostati
jedan svijet, svijet u
u sje anju kao najdraža
kojem
toga, pro itala sam niz
i
proživljavati
knjiga, koje su mi se
zaboraviti, niti prestati
Funke
jedna
najvrsnijih
novog
doba.
posebno
Nakon
svi ale,
me u
njima
svakako:
a
su
''Saga
o
nikada
itati
ih
uvijek
Tužna je
ne u
iznova.
neku
sasvim drugu stvarnost,
koju biraš isklju ivo ti.
injenica što
djeca danas ne vole ili
Dora Veronika Smoli ,
8.b
uop e ne žele itati,
Darrenu Shanu'' pisca
možeš
Darrena Shana, horori
iz serijala ''Fear Street''
R.L.
Stinea,
gospodina
''Kraj
T.
Ajne''
Scarlett Thomas, ''Voda
za
slonove''
Sare
Gruen te mnoge druge.
Žao mi je zbog svih
naslova
i
izvrsnih
pisaca koji nisu dobili
posebno
ovom
mjesto
u
lanku, no koje
svakako nosim u srcu.
Do
danas,
pro itala
zbilja
mnogo
sam
knjiga;
neke
razo arale,
su
ili
Elena Kutnjak 4.b
me
nisu
ispunile moja
Goran 12
25
itanjem do zvijezda
Održan kviz znanja " itanjem do
Osim njih, našu je školu na u kategoriji
zvijezda"
kreativnosti predstavljao i David Šafari
(6.a) s plakatom na temu romana 'Imaš
fejs?'.
Na županijskom natjecanju
zvijezda
–
natjecanje
u
itanjem do
znanju
i
kreativnosti koje se održalo 24. sije nja
2013. u Osnovnoj školi Belica, naša
škola plasirala se na visoko
etvrto
mjesto.
Tema
ovogodišnjeg
kviza
znanja
itanjem do zvijezda – natjecanje u
znanju i kreativnosti, koji je pokrenula
Hrvatska mreža školskih knjižni ara s
ciljem
poticanja
Suvremeni
roman
itanja,
za
bila
je
mlade.
Za
sudjelovanje u kvizu bilo je potrebno
pro itati romane 'Tajni leksikon' Ž.
Hercigonje, 'Maturalac' B. Primorca,
'Imaš fejs!' J.Tihi-Stepani
i 'Twist na
bazenu' J. Bitenc, te prou iti životopis
spisateljice Jasminke Tihi-Stepani .
Melani Kralj, 8. b
David Šafarić, 6.a
U konkurenciji od 18 škola, s ukupno
129 bodova na ispitu znanja,
etvrto
mjesto Osnovnoj školi Ivana Gorana
Kova
a Sveti Juraj na Bregu osigurale
su u enice Karin Roha ek (7 c), Alma
Nagra ene itateljice
Pongrac (7 b) i Izabela Frankovi (6 b).
Goran 12
26
itanjem do zvijezda
"Imaš fejs?"
Iako su mi se sve knjige svidjele, Imaš fejs? postala je moj favorit, i ovo djelo zaista
preporu ujem kao
itateljica. Svidjelo mi se zbog svoje jednostavne i ugodne
interpretacije doga aja koji bi izgubili smisao da se pokušaju kompliciranije ispri ati,
zbog zanimljivih likova u ijim životima možemo prepoznati sebe i svoj život te zbog
humora koji osvježava i upotpunjuje djelo. Roman na jednostavan i zanimljiv na in
opisuje probleme suvremenih tinej era, ali i ironi no kritizira medije i svemogu i
Facebook, kao što i naslov govori. Kata je sasvim obi na djevojka koja ima svoje
prijatelje, život, probleme. Ona ima snove, vjeruje, sumnja i promatra svijet oko sebe.
Mnogi tinej eri mogu se poistovjetiti s njom. Njena prijateljica Nataly je opsjednuta
Facebookom i virtualnim svijetom zbog pomanjkanja pravog, realnog svijeta. ak se i
zaljubljuje u osobu koju osobno ne poznaje i naivno odlazi na sastanak s njom.
Roman upozorava na zamke i opasnosti virtualnog i nestvarnog u što smo upleteni,
kao što su na primjer "prijatelji" na Facebooku koje zapravo ne poznajemo, a
pokazuje i posljedice do kojih može do i ako neoprezno upravljamo svojim malim
svijetom u ra unalu. Imaš fejs? sjajan je roman koji preporu am od sveg srca! On
služi za razonodu, kao i za informiranost o medijima koji su svakodnevno oko nas.
Alma Pongrac, 7. b
Goran 12
27
itanjem do zvijezda
Zašto me se dojmio ''Maturalac'' Branke Primorac
Od
svih
etiriju
knjiga
koje
sam
izvan
nje.
Ona
je
profesora
najviše mi se svidio Maturalac. Roman
Stativa. Njena najbolja prijateljica je
je prepun zanimljivih doga aja, a likovi
Maja, a vje ita suparnica je Mirta s
su suvremeni i zabavni. Glavni lik je
kojom se na maturalcu ipak sprijatelji.
Mario koji ide u 7. a razred u Zagrebu.
Veronika
Mario je dosjetljiv, a kao i svi ostali
zemljopisa, a i
dje aci u razredu zaljubljen je u Anu.
Prije
Na maturalcu u Dubrovniku on i Hrvoje
elegantna i pomalo dosadna, ali nakon
postaju
putovanja se mijenja. Ako još niste,
Dje ak
Smuki
je
Trabi a
u
pro itala za kviz " itanjem do zvijezda"
cimeri.
Zvonka
zaljubljena
Marti
je
nastavnica
njihova razrednica.
maturalca
ona
svakako
svojih vršnjaka. Njegov je cimer Dado
Jednostavno je savršena!
Freska.
Ana
je
pro itajte
je
šaljivac koji se pravi odraslijim od
zvani
zvanog
ovu
stroga,
knjigu.
djevoj ica
ljubi astih o iju i duge plave kose. Ona
Izabela Frankovi , 6.b
odlu uje o sudbini svih njih, u školi i
Goran 12
28
itanjem do zvijezda
Knjiga za knjigu
Povodom
obilježavanja
Mjeseca hrvatske
knjige, naša je škola
organizirala 5. sajam
knjiga koji se održao
u etvrtak, 8.
studenog 2012.
Emili Glavina - oduševljena ponudom knjiga
Školski sajam funkcionira na na in besplatne razmjene (knjiga za knjigu). Mnogo
enika se uklju ilo te su donijeli jednu, dvije ili ak više knjiga koje su htjeli zamijeniti
za nove. Razmjena se održala za vrijeme velikog odmora u prijepodnevnoj i
poslijepodnevnoj smjeni.
Lucija Krnjak, 8. b
Knjiga za knjigu - interes nije izostao
Goran 12
29
Obljetnice
Kruh je blago
veselja
Svake
jeseni
obilježavamo
Dane
kruha
dane
–
zahvalnosti za plodove
zemlje.
Uživaju i
u
slasnim
zalogajima
uvamo
obi aje,
tradiciju
i
kulturnu
baštinu naše zemlje. U
cijeloj Hrvatskoj u enici
osnovnih
i
srednjih
škola i raznih udruga
predstavljaju
svoju
tradiciju pripreme hrane
kao i alata za obradu
zemlje koja nam daruje
plodove zlatnog žita za
pripremu
kruha.
i
pe enje
Dani
kruha
pridonose o uvanju
i
zaštiti okoliša, biološke
raznolikosti,
ekološkoj
poljoprivredi i zdravoj
prehrani.
Goran 12
Kada pomislite na kruh,
Nakon kratke i dojmljive
sjetite se svojih baka
sve anosti, u enici su s
koje su mijesile kruh i
iteljima otišli u svoje
pekle u krušnoj pe i.
razrede
i
Toplog su ga lomile i
kruh.
U
nudile
prijateljstva uživali smo
svojim
uku anima
dok
je
itava ku a mirisala na
blagovali
krugu
u raznim pecivima i
slasticama
koje
su
svježe pe en kruh iji je
pripremile naše bake i
okus sla i od najsla eg
majke s puno ljubavi i
kola a. Kruh je simbol
nježnosti.
života, obitelji, dobrote,
ljubavi. Kruh je blago
veselja,
bez
Emily Strah, 7.c
kruha
nema života, a jesti
kruh s nekim zna i biti
mu prijatelj. Ove 2012.
godine
17.
listopada
obilježili smo Dan kruha
i zahvalnosti za plodove
zemlje u našoj školi.
Našoj malo sve anosti
prisustvovali su župnik,
ravnateljica,
pedagoginja, u itelji i
enici
naše
škole.
Župnik Ivica Puškadija
blagoslovio je kruh.
30
Obljetnice
Sje anje na Vukovar
Kao i svake godine,u našoj školi
prisje amo se našeg Vukovara. Taj
dan,
18.11.,povodom
pada
grada
Vukovara obilježavamo tako da na
satovima povijesti ili na satu razrednika
Sje anje na Vukovar u našoj školi
se sje amo i razmišljamo o svim našim
hrabrim ljudima koji su krenuli u rat za
našu
domovinu.
Tako er
smo
i
izra ivali plakate na satovima likovnog
odgoja. Za plakat smo koristili tri
boje;crna,bijela
i
natpise
što
kao
crvena
su:
te
razne
“Vukovar-
ju er,danas,sutra“,“Vukovar-grad
hrabrost,upornost i ljepotu Vukovara.
su
nam
bili
vodotoranj
u
Vukovaru,svije a,uništene zgrade te
vukovarska golubica. Od završetka
domovinskog rata do danas,Vukovar
se opravio,sve uništeno je popravljeno
i
nadokna eno,ali
nikad
se
Znate, bio je to najgori dan u mom
životu, tako je moj ujak zapo eo svoju
pri u o obrani Vukovara. Bio je to dan
kao i mnogi drugi. Sa svih strana uli
suse pucnjevi, detonacije i sirene, koje
heroja“ te ostale druge kako bi do arali
Motivi
Pri a iz Vukovara
ne e
nadoknaditi bol i patnja onog dana
kada je naš grad pao.
Lidia Vinkovi , 7.b
su upozoravale na razne opasnosti.
Za ula se sirena koja je upozoravala
na
opasnost iz
zraka.
Po elo je
bombardiranje. Ljudi su tr ali prema
skloništima, djeca su plakala, žene su
dozivale svoje najbliže. Vojnici su
krenuli na svoje položaje, kako bi
obranili Vukovar. Za ula se vrlo glasna
eksplozija, a onda tišina. Odjednom
više ništa nisam uo ni vidio. Kad sam
otvorio o i bio sam u zagreba koj
bolnici Dubrava, teško ranjen. Hvala
Bogu, za mene je sve dobro završilo,
ali mnogi moji prijatelji ostali su tamo
zauvijek. Pa pri u završava rije ima:
Ne dao Bog nikad više rata.
Michele Fajfar, 3.b
Goran 12
31
Obljetnice
Zbog toga su Ujedinjeni narodi od
Dan prava djeteta
samog po etka preuzeli taj problem.
Godinu
Djeca
posebno
trebaju
zaštitu.
dana
organizacije
nakon
UN-a,
osnivanja
Generalna
Na inom na koji se ponašamo prema
skupština Ujedinjenih naroda, 1946.
djeci pokazujemo svoje pravo lice. To
godine
vrijedi za odrasle, ali isto i za društva i
pomo djeci - UNICEF, a 20. studenog
države.
1959. godine usvojila je „Povelju o
osnovala je organizaciju za
pravima djeteta“ i od tada se taj dan
Na žalost, pokazuje se, da su upravo
obilježava kao dan prava djeteta.
djeca, iako nedužna, izložena teškim
situacijama
i
sudbinama.
Nema
Obilježavanjem ovog dana se žele
razdoblja u kojemu djeca nisu bila
podsjetiti organizacije koje se bave
zlostavljana i iskorištavana, a to je
ljudskim pravima
oblik posebno teške povrede ljudskih
poduzimanje
prava.
zaštiti i unapre enju dje jih prava jer
i
slobodama
konkretnih
koraka
na
u
su ona temelj izgradnje naprednog
društva. Osnova za svijet mira je
sredina gdje djeca postaju prijatelji,
gdje u e i rade sura uju i i odrastaju
sa spoznajom o me uzavisnosti svih
živih bi a. Me unarodnom danu prava
djeteta cilj je podsjetiti i utjecati na
javnost i ustanove da zaštite djecu od
zloupotrebe, nasilja i raznih oblika
diskriminacije.
Sara Hižman, 8.b
Nikki Paškalj i Petra Šenji, 4.a
Goran 12
32
Ekologija i kulturna baština
ŠKOLSKI PROJEKT „LEPTIR
Perovi
PLAVAC“
stru ni prikaz temeljem kojeg udruga
Zagasiti
livadni
plavac
(Maculinea
nausithous Brgstr.) i veliki livadni plavac
(Maculinea
skupini
teleius
Brgstr)
najugroženijih
pripadaju
vrsta
leptira.
Razlog njihove ugroženosti je izuzetno
osjetljiv
i
Preživljavaju
složen
samo
životni
na
ciklus.
livadama
na
kojima je brojna populacija biljke kojom
se hrane odrasli leptiri i gusjenice leptira,
a to je velika ili ljekovita krvara. Gusjenica
leptira prezimljuje u mravinjaku crvenih
livadnih
mrava
u
predatorsko
-
simbiotskom odnosu. Mravi gusjenicu
hrane svojim jajašcima i li inkama, a ona
mravima ispušta slatke kapi iz zatka.
Preobrazba gusjenice u odraslog leptira
odvija se u mravinjaku.
Najefikasnija
postiže
se
potvrdio je determinaciju i daje
Ekološka škola obavješ uje Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog ure enja o
potrebi zaštite Bedekovi evih graba. O
važnosti nalaza i poznatim mjerama
zaštite odmah su informirani vlasnici
livada, Op insko vije e Op ine Sv. Juraj
na Bregu i stru njaci biolozi.
Listopad 2001.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
ure enja
daje
prijedlog
Me imurskoj
županiji za pokretanje postupka zaštite
Bedekovi evih
graba
u
kategoriji
spomenika prirode.
Velja a 2002.
Me imurska
županija
Bedekovi eve
grabe proglašava spomenikom prirode.
zaštita
biološke
vrste
zaštitom
staništa.
Prvo
stanište livadnih plavaca u Me imurju su
livade Bedekovi eve grabe u Op ini Sv.
Juraj na Bregu, koje imaju status zaštite u
kategoriji spomenika prirode.
O povijesti spomenika prirode
Jelena Pavlic, prof. i Željka Kadi, prof. te
enice biološke grupe Ekonomske i
trgova ke
škole
akovec
Vedrana
Filipovi i Monika Musta prate biološke i
ekološke
imbenike važne za opstanak
obiju vrsta plavaca.
Period nakon 2007.
Bedekovi eve grabe:
Biološke
Srpanj 2001.
Željka Kadi, prof. i u enica Gimnazije
akovec Melanija Posavec determinirale
su dvije vrste iz roda Maculinea na
zna ajke
leptira
iz
roda
Maculinea istražuje mr.sc. Martina Šaši ,
rezultate
ega uklju uje u doktorsku
disertaciju.
Ana Kadi, 8.a
lokalitetu Bedekovi eve grabe. Mr. Franjo
Goran 12
33
Ekologija i kulturna baština
Školski projekt i projektni dan
„Leptir plavac – biološko i
zavi ajno blago Op ine Sveti
Vlažne
livade
na
podru ju
Bedekovi evih graba u Op ini Sveti
Juraj na Bregu gdje obitavaju iznimno
rijetke i kriti no ugrožene vrste leptira
Juraj na Bregu“
Osnovni ciljevi ovog školskog projekta
jesu:
ü razvijati svijest o vrijednosti i
plavca predstavljaju prirodno bogatstvo
ugroženosti zavi ajne prirodne
neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku i
baštine Bedekovi evih graba i
Europu. Ovaj lokalitet je temeljem
Zakona o zaštiti prirode 2002. godine
livadnog plavca,
ü upoznati biološke osobitosti
kategoriziran kao spomenik prirode s
složenog i osjetljivog životnog
ciljem o uvanja i zaštite livadnog plavca
kao vrste kod koje postoji izuzetno
ciklusa leptira livadnog plavca,
ü shvatiti važnost vlažnih livada kao
visoki rizik od izumiranja. Temelj ove
kategorije zaštite jest o uvanje staništa
staništa obitavanja livadnog plavca,
ü prepoznati razloge ugroženosti
i živih zajednica uvo enjem zabrane
staništa vlažnih livada i njihove
svih radnji koje umanjuju vrijednost
staništa i imaju štetan u inak na živi
svijet.
Navedene
mjere
zaštite
specifi ne bioraznolikosti,
ü razumjeti potrebu redovitog
na
tradicionalnog održavanja vlažnih
podru ju Bedekovi evih graba provodi
Javna
ustanova
za
upravljanje
livada košanica,
ü pobuditi suosje anje i ljubav, ali i
zašti enim prirodnim vrijednostima na
osje aj odgovornosti prema
podru ju Me imurske županije.
prirodnim bogatstvima vlastitog
zavi aja i itavog planeta.
Svjesna
nedovoljne
prepoznatljivosti
ovog našeg biološkog i zavi ajnog
blaga te slabe upu enosti šire javnosti
u
njegovu
Osnovna
Kova
a
vrijednost
škola
Sveti
i
ugroženost
Ivana
Juraj
na
Gorana
Bregu
odlu ila je dati svoj doprinos njegovu
uvanju provedbom projekta.
Goran 12
U
širem
smislu
ovim
projektom
ekujemo ostvariti slijede e:
– informirati
izuzetno
javnost
vrijednog
o
postojanju
prirodnog
prostora u njihovoj bliskoj okolini,
– educirati stanovništvo o razlozima
ugroženosti vlažnih livada i leptira
34
Ekologija i kulturna baština
plavca
apeliraju i
na
brigu
i
odgovornost prema prirodi,
– potaknuti na vlastiti doprinos svakog
pojedinca
u
zaštiti
prirodne
i
zavi ajne baštine.
Predvi eni ciljevi projekta ostvarivati e
se angažmanom u enika i djelatnika
škole
kroz
kreativne
raznolike
istraživa ke
inovativne
i
i
stvarala ke
aktivnosti. U prolje e 2013. godine svi
sudionici predstaviti e svoje radove u
sklopu projektnog dana posve enog
leptiru plavcu, kada
e biti prikazani i
ujedinjeni svi raznoliki aspekti pristupa
projektnoj temi. Svaki u itelj e u okviru
svojeg nastavnog predmeta i osobnih
interesa
osmisliti
projektne
teme
na in
te
realizacije
e
okupiti
zainteresirane u enike s kojima
tijekom
školske
godine
e
izvršavati
zamišljeno. Neke od ideja uklju uju:
izradu
plakata,
fotografija,
modela,
stripa, slikovnice; dramsku, lutkarsku i
glazbenu
interpretaciju;
istraživanje
Zašti eni spomenik prirode Bedekovi eve grabe
Osim aktivnosti u okviru naše škole
planirana je i suradnja sa lokalnom
zajednicom
te
drugim
odgojno-
obrazovnim ustanovama, od dje jih
vrti a
do
fakulteta,
kao
i
ostalim
ustanovama i pojedincima koji pokažu
interes i otvorenost za sudjelovanjem u
realizaciji projekta i projektnog dana.
Ova
projektna
ideja
promicanja
multirazinske suradnje i korelacije u
osnovnim je crtama predstavljena na
sjednici
Hrvatskog
me imurskog
ogranka
pedagoško-književnog
zbora.
biološke, povijesne i geografske gra e;
prezentacije,
interaktivne
radionice;
posjet lokalitetu Bedekovi eve grabe i
mnoštvo drugih raznolikih aktivnosti te
nastavnih metoda i odgojno-obrazovnih
strategija kojima bi se upotpunila i
obogatila svakodnevna nastava.
Željeli bismo da spoznaje, saznanja i
iskustva ostvarena ovim projektom u
svih sudionika i gostiju pobude osje aj
ponosa i zahvalnosti što se jedan toliko
vrijedan kutak Zemlje nalazi upravo u
našem kraju.
Ana Kadi, 8.a
Goran 12
35
Ekologija i kulturna baština
Školski okoliš
Škola
vodi
uređenju
i
posebnu
brigu
održavanju
o
zelenih
površina i školskih igrališta. Ispred
školske zgrade nalazi se uređen i
održavan školski park zasađen
ukrasnim
grmljem,
te
stablima
pretežno
vazdazeleno,
cvjetne
gredice
i
cvjetni
kamenjar.
Uređenju i održavanju školskog
parka kao i zelenila u unutrašnjosti
škole uključeni su učitelji biologije
sa
svojim
učenicima,
mlađim
biolozima, cvjećarima, ekolozima –
MLADI ČUVARI PRIRODE.
Planiranom
školske
izgradnjom
športske
buduće
dvorane
i
odgovarajućeg vanjskog uređenja,
planira se okoliš i buduće školske
športske dvorane urediti i park.
Ana Kadi, 8.a
Goran 12
36
Ekologija i kulturna baština
eni ka zadruga
„ET-KO-KE“
Ova godina je za nas jubilarna. Od
osnutka 2003. prošlo je 10 godina.
Kroz zadrugarstvo je u to vrijeme
prošao poprili an broj u enika, a
zadrugari
s
voljom
i
interesom
sudjeluju na raznim smotrama koje
se organiziraju u našoj županiji.
Zipka, rad lanova u eni ke zadruge
Kroz ovih deset godina sudjelovali smo na svim županijskim smotrama, a sudjelovali
smo i na državnoj smotri zadrugarstva u Podgori 2010. godine sa istraživa kim
radom „Jurjevski zdenci - tu nam bistra voda te e“.
Djelujemo je u raznim sekcijama:
– kerami arska sekcija,
– sekcija za o uvanje etno baštine,
– sekcija male vezilje,
– sekcija oslikavanja raznih uporabnih predmeta i
– izrada ukrasnih predmeta.
Ideja za formiranje zadruge bila je i prilika da u itelji izraze svoje interese tijekom
cijele školske godine. Naziv zadruge krije u sebi te interese i dolazi od rije i:etnokoke-keramika. Prijašnjih godina izlagali smo i ukrasne koke i golubove, a u
današnje vrijeme ih koristimo samo kao lutke i to za potrebe lutkarske grupe.
Najvažnija aktivnost u ovoj školskoj godini je naš projekt „Leptir plavac“ koji je eko
simbol škole i zaštita leptira specifi nog po svom životnom ciklusu kao i
„Bedekovi eve grabe“ - stanište tih dviju vrsta od 12 najugroženijih leptira u Europi.
U našem školskom projektu je i izrada izložbenog prostora u Op ini Sveti Juraj na
Bregu i info to aka u suradnji s državnim zavodom za zaštitu prirode i g. Sinišom
Golubom i gospo ama Željkom Kadi i Jelenom Pavlic. Na temu „Leptir plavac“
Goran 12
37
Ekologija i kulturna baština
zadrugari naše škole izradili su i istraživanje u cijeloj našoj Op ini Sveti Juraj na
Bregu tj. na podru ju 9 naselja (Lopatinec, Frkanovec, Pleškovec, Okrugli vrh, Mali
Mihaljevec, Brezje, Vu etinec, Dragoslavec i Frkanovec) – anketa mještana i u enika
naše škole od 4. do 8. razreda o leptiru plavcu i staništu tog leptira.
Rad pod nazivom „Pou na staza leptira plavca“ prijavili smo kao istraživa ki rad na
zadrugarstvu.
Gordana Kolari ,
voditelj u eni ke zadruge „ET-KO-KE“ Sveti Juraj na Bregu
Radna akcija lanova zadruge
Izložba radova zadruge
Goran 12
38
Mjesec borbe protiv ovisnosti
srednjoškolaca bar
se jednom kockalo
ili sudjelovalo u
nekim oblicima
kockarskih igara
Mjesecu
borbe
protiv
ovisnosti, imali zadatak
Sve po inje reklamama.
iznijeti svoja razmišljanja
Svugdje
šarene
i
o ovisnostima, a osobito
privla ne
slike
s
o
onima
porastu
su
u
„prigodnim“ tekstom.
ovisnost
o
Zovu te da samo probaš.
koje
–
Ali kad jednom po neš –
kla enju i kocki.
Recimo NE! kocki i
kla enju
U
Svi oni sudjelovali su u
edukativnom predavanju
Berte
etvrtak 13. prosinca
Bacinger
Klobu ari , profesorice iz
2012. povodom Mjeseca
Zavoda
borbe
zdravstvo MŽ koja je na
protiv
ovisnosti
održana
je
temu
“Ovisnost
kla enju
tribina
i
kocki
mladih”.
susret
na
dvorani
zanimljiv
javno
na in
progovorila upravo o toj
u
temi.
povratka.
nekolicina
je
Samo
dovoljno
snažna, hrabra i ustrajna
da
prestane,
da
se
izvu e, da ozdravi. A svi
su pozvani. Po etnik si.
Staviš 10 kuna, posre i ti
se,
naravno
mogu e,
i
to
kreneš
je
dalje,
dobiješ više i tako svaki
Na
natje aju
je
dan - ispo etka. Kada
u
sudjelovalo 12 škola koje
Scheier
u
uvidiš da si jako dobar,
su prijavile ukupno 21
igraš dalje. 50 kuna, pa
rad.
100, 200 – malene, ali
Povjerenstva
za
suzbijanje
zlouporabe
droga,
preventivni
Školski
programi
Me imurske županije i
Zavoda
za
zdravstvo
Me imurske
javno
županije.
Susretu su prisustvovali
Našu
predstavile
školu
su u enice
njihovi mentori koji su se
na
snažne
adrenalinske
Mura Kutnjak i Manuela
injekcije. U po etku imaš
Tomaši
sre e, ali ona ne traje
pod vodstvom
mentorice Maje Matotek.
zauvijek. Po inješ gubiti.
Zamjenik
No tješiš se, uporno igraš
me imurskog
župana, Matija Posavec,
dalje jer znaš da
uru io
jednom pobijediti. Negdje
je
nagrade
i
eš
pohvalnice u enicima za
si ve
najbolje literarne radove.
hrabre. Dobivaš i dalje,
enici osmih razreda i
prijavili
nema
je
akovcu u organizaciji
opojnih
za
o
Edukativni
održan
Ovisnost
natje aj. U enici su, u
ak 81%
uo da sre a prati
ali po inješ gubiti mnogo,
Nina Toplek, 7. c
mnogo više...
literarni
Manuela Tomaši , 8.a
Goran 12
39
Mjesec borbe protiv ovisnosti
OVISNOST
Situacija u obitelji se
ništa. Ne mogu život
pogoršava.
po eti
ispo etka.
Ne
mogu vratiti i promijeniti
S tom se rije ju sre emo
je
Bližnji se po inju brinuti
prošlost. Moraju nastaviti
više ovisnika o ne emu:
o ovisnicima više nego
živjeti.
drogi,
kockanju,
prije. Nesvjesno ih se
kla enju, internetu. Što
odbija i vrije a grubim
je svijet moderniji, ljudi
ponašanjem.
su
kockanje trebaju novac.
svakodnevno.
manje
Sve
prirodni
i
manje svoji. „Bacaju“ se
U
u ovisnost o ne emu. I
imaju višak sre e i da e
kod
dobiti svaki
nas
u
Hrvatskoj
po etku
Za
misle
da
put. Kad
ovisnost je u porastu.
po nu gubiti, jer više
Bogatije
nemaju
zemlje
najviše
imaju
problema.
novaca,
a
nemaju ni posla, jer su
Pojedinci ne znaju kamo
ga
s novcem, pa po inju
izgubili,
kockati
se.
naveliko promijene. Idu
Jednom kad se po ne,
krivim smjerom. Zašli su
teško se odviknuti od
u krivu ulicu. Zaplijeni im
ovisnosti.
se
i
kladiti
Život
se
u
me uvremenu
stvari
imovina,
zato
se
što
po inje mijenjati.
duguju, a neki odlaze i
Obitelj, posao i prijatelji
na lije enje.
No, kockanje je ostavilo
velik trag na njima. Ljudi
smo,
griješimo.
Nastojimo sve isprobati,
ali nažalost nekad se
uvu emo u nešto iz ega
je teško iza i.
Imala
sam
prijateljicu
koja je kockala. Po ela
je iz zabave, a želja za
time je ja ala. Odselila je
u
Zagreb,
po ela
studirati
i
je
postala
svjesna obaveza.
Žao mi je ljudi koji se
navuku na to, iz jednog
jedinog razloga, ludom
postaju nevažni. Ovisnici
željom da probaju nešto
se udaljavaju od stvari
Brigu o njima preuzima
koje su im nekad bile
psihijatar i on im nastoji
najvažnije.
pomo i vratiti ono što su
I
njihovim
izgubili
nisu
nekad mi je žao, ali iz
mozgom. Više se ne
previše
to.
toga opet nešto nau im.
mogu
kontrolirati.
Prijatelje i obitelj otjerali
Sigurna sam da nikad
hipnotizirani.
su od sebe. Oni su bili
ne u
Danima, mjesecima, ak
nemo ni u initi bilo što
nešto sli no.
i
istu
kako bi im pomogli. Sad
stvar. Ovise o ne emu.
nitko nije uz njih, nemaju
Nešto
upravlja
Postanu
godinama
Goran 12
ine
kada
marili
za
novo.
ja
svašta
ni
probam,
pomisliti
na
Mura Kutnjak, 8.a
40
Mjesec borbe protiv ovisnosti
svoje
Tko su uzori
mladima danas?
Idol je lik koji ljudima
predstavlja životni uzor,
to jest ideal. Ve ina
ljudi
svoj
uzor
me u
bira
slavnim,
poznatim
i
javnim
osobama kao što su na
primjer osobe iz svijeta
mode, glazbe, sporta,
filma ili pak umjetnosti.
Idol
se
može
birati
prema popularnosti u
svijetu,
bogatstvu,
uspješnosti, inteligenciji
ili prema plemenitim i
dobrim djelima koje su
inili za dobrobit u
svijetu.
Današnja
mladež
tako er
ima
svoje idole. Ve inom su
to
poznati
nogometaši,
pjeva i,
pisci
i
idole,
U svakom slu aju,
oponašaju i njihov stil
dobro je imati idole i
odijevanja i njihov stil
slijediti svoje snove, ali
života,
pri tome ovjek mora
gube
svoj
smisao, omalovažavaju
ostati jedinstven jer se
sami sebe te njihova
svijet i sastoji od
jedinstvenost
polako
jedinstvenih ljudi.
nestaje.
im
Sve
usmjereno
na
je
Lidia Vinkovi , 7.b
fizi ki
izgled i na materijalnu
korist.
To
je
velika
zamka za ljude osobito
za
mlade.
osoba
Puno
zbog
se
svojeg
pokušavanja da budu
kao
svoji
prepustila
idoli,
raznim
ovisnostima
koje
nimalo nisu dobre za
život.
Nastaju
posljedice
uzrokuju
sva e,
školi
koje
neslaganja,
neuspjehe
te
ak
u
gubitke
prijatelja i dragih osoba.
David Šafari , 6.a
glumci te druge nama
daleke
osobe.
Idol
mladima pruža životni
cilj i želju da postanu
kao oni. Dakako idol
ima i svoju lošu stranu.
Silnim
pokušavanjem
da što više sli e na
Goran 12
Nikki Paškalj, 4.a
41
Mjesec borbe protiv ovisnosti
Svijet je zalu en sapunicama
tu e prijatelje, potpuno zaboravljaju i
da je to samo izmišljena pri a, da neki
zgodni Miguel ne postoji i da e onaj
Bože, zašto su snimili Sulejmana
zlo esti voditelj uskoro re i "Bilo je ovo
Veli anstvenog da se živciram
sve
svaku ve er?
sekunde našeg kulinarskog showa, ali
Jeste li se ikad vratili ku i iz škole i
prije toga poslušajte naše sponzore."
za
danas.
Slijede
uzbudljive
zatekli svoju sestru/majku/baku ili brata
kako sjedi na kau u i kao za aran/a
Osje ate
bulji
sapunice? Odmornije, znaju i da ste
u
svoju
omiljenu
sapunicu?
li
se
opušteno
nakon
se
uzeli pauzu i da sada možete pritisnuti
pridružujete ekipi pred telkom? Izlu uju
gumb play na svom životu? Tada ovaj
li vas vaši prijatelji pitanjima "Joj
lanak nije za vas. Problem je upravo u
gledaš li tu i tu seriju?" ili vi naprotiv
tome što ljudi po inju živjeti sapunicu!
izlu ujete
zalu en
Živciraju i se neprestano, broje i sate,
sapunicama. Bez obzira kako se zovu,
minute, sekunde do sljede e epizode
bez
ona
omiljene sapunice, ne misle i ni na što
meksi ka, turska, hrvatska, crnogorska
drugo. Je li to uop e život? Pa kako
ili japanska, ljudi diljem svijeta gledaju
mogu dati tamo nekim Huremima da
u
zovemo
upravljaju njihovim životima?! Mislite li
vrijeme
da televizijske postaje to ve
Odlazite
li
s
njih?
obzira
ljubavnih
Svijet
na
etvrtastu
televizorom
uzdahom?
radnju.
kutiju
i
je
scena
Bila
koju
uzdišu
Ili
za
željno
iš ekuju i
primijetile? Pa
nisu
emu onda služi ona
sljede i nastavak. Glavno pitanje je
stranica na kojoj možete unaprijed
zašto ljudi snimaju i gledaju to sme ...
pogledati novu epizodu?
Pardon, tu vrstu umjetnosti?
Što kad mjehuri pukne?
Odmor i opuštanje, ili?
Svijet je zalu en sapunicama. To se
Ve ina ljudi vjerojatno želi odmor i
mora priznati. Glavno je pitanje emu
opuštanje od teškog dana na poslu, od
nas one uop e u e i što to to no
obitelji, od života. A to sapunice izgleda
gledamo? Može li se u tome na i
mogu omogu iti. Na trenutak odre ena
ijedna pametna poruka? Recite što
osoba uroni u tu i život, u tu u ku u,
ho ete. Ja ih baš i nisam našla. To
dovodi
Goran 12
do
sljede eg
zaklju ka:
42
Mjesec borbe protiv ovisnosti
sapunice su to što i jesu – mali
vi nalazite u svemu tome? Govorite li i
mjehuri
vi
koji
e jednom biti lijep i
svojoj
obitelji
da
ste
trenutno
puknuti
isklju eni jer gledate sapunicu? Ili
ostaju i nam u dužem ili kra em
obitelj ne obra a pažnju na vas?
sje anju,
Pri aju
zanimljiv,
a
jednom
kao
e
dobra
i
razonoda
ili
li
vaši
prijatelji
samo
o
upropašten san. Ljudi to shva aju
sapunicama? Ili vi ne možete prestati
preozbiljno.
sanjati
stvarno
Razmislite,
umrijeti
ako
ho ete
slu ajno
li
ne
o
sljede oj
epizodi
"Ruže
vjetrova"? Razmislite.
pogledate epizodu? Je li to uop e i
Po inje
mogu e? Uz sve te reprize seriju
Opustite se. Udahnite. Prvi put u životu
možete pogledati bilo kada. Misle i
nemojte pogledati sapunicu i baš u inat
samo
pro itajte
o
sapunici
vrijeme, a ona
ne ete
ubrzati
e postati samo još
vam
knjigu,
sapunica?
vježbajte,
Super!
ranije
riješite zada u... O i i mozak bit
e
jedna ovisnost, a ne uživancija. Jeste li
vam zahvalni. A i ra un za struju bit e
primijetili kako i komunikacija u obitelji
manji.
opada zbog sapunica. Zamislite ovo:
Marko: „Mama, danas sam dobio
P. S. Jeste li znali da je naziv sapunica
jedinicu.“
nastao pedesetih godina 20. stolje a
Majka: „Sjajno dušo! Bako, koliko još
kada su se prilikom emitiranja serije
do serije?“
Gradi Peyton reklamirala sredstva za
Baka: „Pet minuta. E, da ja vladam
haremom, ne bih ja dala da se one
iš enje?!
Alma Pongrac, 7. b
tako prenemažu! Red, rad, disciplina i
stega! Joj, da mi ona Hurem po ne
letjela bi van!“
Majka: „Bako, ona je samo
neshva ena.“
Marko: „U itelj je danas vikao na
mene!“
Baka: „Ne brini dušo, sigurno nije
stigao pogledati sapunicu.“
Marko: „Stariji de ki su mi se rugali.“
Majka: „Po inje!!!“
Svijet je zalu en sapunicama. Gdje se
Goran 12
Manuela Tomaši , 8.a
43
Solidarnost – Dobrota i nesebi nost
Dobrota i
križ organizirao je ve 40. sabirnu akciju pod nazivom
nesebi nost i ove
„Solidarnost na djelu“ i „Pomozimo onima kojima je
pomo
godine ponovno u
najpotrebnija“ Prikupljala se odje a, obu a,
hrana, novac i druga materijalna dobra. Svi sudionici u
modi
akciji bili su uo ljivo ozna eni posebnim znakom
Crvenog križa. Sudjelovala je i naša škola. Skupljali
Henny
Dunant
potaknuo je stanovnike
okolnih
mjesta
na
smo novac po selima. Prodavali smo bonove u
apoenima od 5, 10 i 20 kuna, a ljudi su se rado
uklju ili u akciju. Sakupljeno je sveukupno 5000 kn.
pružanje pomo i svim
ranjenim vojnicima bez
obzira
kojoj
Viktorija Jesen, 7.c
vojsci
pripadali.
Hrvatski
Crveni
križ
1991.
godine
postao
je
samostalno nacionalno
društvo. Svake godine
8.
svibnja
lanovi
Me unarodnog pokreta
ili Crvenog polumjeseca
obilježavaju taj dan u
znak
sje anja
poštovanja
i
prema
Sudionici akcije crvenog križa Solidarnost na djelu
svomu utemeljitelju koji
je ro en na taj dan
1828. godine u Ženevi.
Prve
dobrovoljne
udruge u Hrvatskoj koje
su sudjelovale u skladu
s
me unarodno
prihva enim
na elima
Crvenog
osnovane
križa
su
1878.
Godine. Hrvatski Crveni
Goran 12
David Šafari 6.a
44
Solidarnost – dobrota i nesebi nost
Humanitarnost se isplati
U našoj op ini Sveti Juraj na Bregu 15.
rujna 2012. od 8 do 15 sati održana je
akcija
sakupljanja
rabljene
odje e,
tekstila, obu e i plasti nih vre ica.
Time smo obilježili Me unarodni dan
zaštite ozonskoga omota a. Akcija je
Darujemo srcem
uspješno provedena na 26 lokacija u
Me imurskoj županiji. Sakupljeno je
više od 28 tona rabljene odje e i
tekstila, 7 tona obu e i desetak vre a
plasti nih
vre ica.
Nerecikliranje
odje e i tekstila ima velik utjecaj i na
ozonski
omota
Recikliranjem
smo
i
atmosferu.
sa uvali
168
milijuna litara pitke vode i sprije ili
upotrebu 8400 kg umjetnog gnojiva i
5600 kg pesticida. Svi u enici naše
Darujemo velike koli ine rabljene odje e i
obu e
škole radu su se odazvali da ostvare
taj
plemeniti
utjecaja!
cilj.
Smanji,
Recikliranje
ponovo
ima
koristi,
recikliraj!
Mihaela Gal, 7. c
itelji i u enici sakupljaju donacije
Goran 12
45
Sport
Hrvatski olimpijski dan
Kao
i
svake godine
na
Hrvatski
olimpijski dan u našoj školi se održava
Dan
sporta.
nošenjem
Obilježavamo
bijelih
majica
ga
te
me usobnim natjecanjima u razli itim
sportovima
kao
što
su
nogomet,
rukomet i odbojka, a mla i uživaju u
uzbudljivim
Natjecanja
štafetnim
nas
u e
o
igrama.
poštovanju
suigra a te o timskom radu. Grupe
igra a pokušavaju biti što bolji, složeniji
te odnijeti pobjedu. U igrama za
pobjedu pokušavamo biti što brži i bolji
te ne odustati kako bismo donijeli bod
Priprema za natjecanje
za svoju ekipu. U sportu i natjecanjima
pomažemo jedni drugima te stje emo
nove prijatelje.
Damira Kr ar, 7.c
Štafetna igra u enika 1.razreda
Oduševljeni pobjedom
Goran 12
46
Sport
natjecanje u II. Osnovnoj školi u
Županijsko natjecanje u šahu
akovcu.
U
Štrigovi
je
natjecanje
u
održano
šahu.
Županijsko
Pod
stru nim
voditeljstvom Igora Jaušovca, prof.
sudjelovala je etvero lana ekipa naše
kvalificirali
Osvojivši
su
se
1.
na
mjesto
završnicu
Županijskog prvenstva, koja je održana
5. 2. 2013.
Lucija Krnjak, 8.b
škole u sastavu Vinko Mohari , David
Škrobar,
Karlo
Pajnoga
i
Karlo
Klobu ari osvojivši tre e mjesto.
Zdravi naraštaji - putovnica u
bolju budućnost
Lucija Krnjak, 8.b
Školsko natjecanje u krosu
Šahovska ekipa
Kvalifikacije u malom nogometu
Ekipni sportovi uvijek su bili središte
interesa
u enika
naše
škole.
postizani
zavidni
Tradicionalno
su
rezultati
malom
rukometu.
u
nogometu
i
Dora Bratko - osvaja ica 1. mjesta u
pojedina nom prvenstvu
Županije u plivanju
Nogometna ekipa pod
voditeljstvom Krešimira Šenjia,
u
sastavu Rafael Škrobar, Patrik Mihali ,
Lovro Toma, Dominik Toma, Josip
Tkalec, Ivan Glavina, Leon
akovi ,
Filip Pintari , Luka Mar ec i Izidor
Kolari ,
sudjelovala
kvalifikacijama
Goran 12
za
je
na
županijsko
Rukometna ekipa
47
Literarni kutak
etvrtaši u upoznavanju „Lijepe
odsjeli bile su pune veselja i igre.
naše“
25. i 26. svibnja 2012. g. mi, u enici
etvrtih razreda bili smo na školskoj
stru noj ekskurziji
smanjilo, naprotiv, sobe u kojima smo
u Istri i Gorskom
Kotaru. Krenuli smo vrlo rano, oko 6
sati. Put do Istre je dugo trajao, ali je
U 23:00 sata obišla nas je „ kontrola“.
Svi smo bili u svojim sobama. Sljede i
dan,
put
prekrasnom
nas
je
vodio
malom
prema
gradi u
–
Motovunu, kamenom gradi u koji se
smjestio na vrhu strmog brežuljka.
bio vrlo zabavan.
Odande se pružao arobni pogled na
dolinu rijeke Mirne. Uputili smo se
zatim u gorski dio Hrvatske.
U Fužinama nas je ekao ru ak. Obišli
smo staru špilju Vrelo, a u Lokvama
smo posjetili Muzej žaba. Tamo smo
nau ili mnoge zanimljivosti o žabama i
vidjeli predmete u znaku žaba. Zadnje
odredište je bilo Lokvarsko jezero.
Umorni, ali sretni i zadovoljni zaputili
smo se ku i. Sve što je lijepo kratko
Malo rekreacije nakon puta
Došli smo u Fažanu i ukrcali se na
brod za Brijune. Bilo je vrlo zabavno i
pou no. Sve nas je osvojio papagaj
Koko,
mali
vlaki em te
životinjama.
zoološki
vrt,
traje.I opet
emo re i: Ovo je bio
najbolji izlet! (dosad).
Stela Radek, 5.a
vožnja
muzej s prepariranim
Bilo
je
oko podneva,
sun eve su zrake obasjavale more, pa
je naša želja za kupanjem bila sve
ve a. Tako smo jedva do ekali Rovinj,
naš hotel i ru ak. Na plaži su samo
najhrabriji odlu ili namo iti noge jer je
more bilo hladno. No veselje se nije
Goran 12
Odmaranje pred Pulskom arenom
48
Literarni kutak
Moj svijet
Pogledaj samo taj svijet. Čovječanstvo: sedam milijardi ljudi lutaju tražeći smisao
svega što postoji. Misle da su sami i da se sve vrti oko njih. Neka, možda su i u
pravu.
Negdje u mraku mala djevojčica plače. Povrijeđena je, tužna. Želi lutati svemirom,
vidjeti beskrajna prostranstva i doživjeti iscrpljujuću tišinu. Ali, nitko nije tu, još uvijek
je sama. Očajno treba da netko pokuca na vrata i da je utješi. Zatvara oči na tren i
pusti suzu. Odjednom se osjeća da leti. U bestežinskom stanju ne osjeća bol i težinu
svijeta. Vidi Zemlju toliko malenu, toliko nebitnu da se više nikada ne želi tamo
vratiti. Gleda ogromne oceane, zelenilom kontinente. Daleke zvijezda sjaje u tami.
Prezire današnji svijet. Toliko potrošenog truda i neuspjele sreće, za što? Za smrt
kao cilj? Za nepostojanje? I shvaćam, to sam ja. Ja želim biti vječna, vladati
svemirom i shvatiti ono što je naposljetku najbitnije, smisao svojeg života. Čemu
uopće živimo? Možda je ovo san, ali i ako je ovo bi trebala biti stvarnost. Ostat ću
ovdje zauvijek, gledati svijet na kojem sam bila. Ovdje nema briga i problema.
Samoća i sreća vladaju. Tako je i bolje, čemu se brinuti, kada nikoga nije briga,
ionako i sami imaju dovoljno svojih problema? Ali, čekaj, nešto me vuče dolje.
Opirem se i borim, ali gravitacija slabi, svemir blijedi…
„Ali, ne želim ići…“, šapćem, govorim, i već vičem! Buka postaje sve glasnija i
glasnija i padam. I budim se. „Sara, probudi se!“ viče netko. Moja majka, osoba koja
me povrijedila i razočarala, veselim se što je tu. Na sigurnom sam, ali opet
zaglavljena na glupom svijetu. Sama iznutra, iako okružena ljudima.
Više nikada nisam mogla posjetiti svoj svijet, valjda zbog toga što sam odrasla ne
vjerujem više u njega. Nadam se da, kad umrem, ću shvatiti smisao života i da ću
zauvijek ostati tamo, sretna. Sada znam, život nije za plakanje i trošenje, već je
svaki tren prilika za novu odluku, kojom možeš promijeniti prošlost, sadašnjost i
budućnost.
Sara Hižman, 8. b
Goran 12
49
Literarni kutak
Snježne balerine
Pripreme pahuljica za prvi let,
Zviraju reči
padobrani, haljine, pa to je kao
izlet.
Zviraju reči se po sod.
Put prema zemlji je jako
Kaj mi ne verješ? – poslušaj.
zabavan, a i puno smo pojeli
da ne bi bili gladni.
Zviraju one z potoka:
Kad smo sletjeli u smog, sve
„Tu lovi i grabi, te naš lačen i žejen.“
smo koristili, čak i katalog.
Nebo grmi:
Zaprljane haljinice, to nisu
„Bo dežđa.“
zabavljanja, djeca su nas
tješila, jer bila su to čudna
Zemla šapče:
zbivanja.
„Okopaj me, zoraj me , zasadi me.“
V hiži babičine rajngle zdižejo poklopce:
Leonardo Crnčec, 4.b
„Kuhano je.“
Cug huče:
„Sedni v mene, pelal te bom.“
Z čuba pijonca zviraju grde reči:
„Stora si, niš vredna, pandra jena.
Radujem se prosincu
Prosinac je meni najljepši
mjesec.
Nešterne reči boliju, nešterne ne,
To je vrijeme ljubavi i mira.
Vrijeme snijega i igre. Božićna
a ima ih ka nojža napuniš.
idila ispunjuje kuće.
I kmica veli:
Vani tiho,sasvim nemirno
„Vreme je, hodi spot.
padaju meke pahulje snijega.
Pred kaminom iščekujem
Zutra bom se zbudila.
Djeda Mraza s keksima i
I pok bom čula kak zviraju reči po celome svetu.
mlijekom. Jedva čekam Božić!
Sam moram poslušati kaj veliju.
Emilija Martinec, 6.c
Goran 12
Clara Vuković, 2.b
50
Goran 12
2

Download Report