smrt nije kraj Stojiš pred alternativom: sve ili ništa, smisao ili besmisao života, Bog ili neizmjerna praznina. Tajna života i smrti ovisi o tajni Boga. Bio ti vjernik ili ne bio, želim ti samo jedno: nadu. Nadu koja će ti do tvog posljednjeg daha pružati radost nad životom da možeš biti sretan. RASPODRED MISA (SVI SVETI I DUŠNI DAN) SVI SVETI (subota) ŽUPNA CRKVA - 8 i 18 sati 9 i 30 sati - MOŠUNJ st. groblje i DONJA VEČERSKA 11 sati - JARDOL, NEBAŠCE (Gradsko groblje - opjelo) i GORNJA VEČERSKA 14 sati - na grobljima - RIJEKA, KRČEVINE i ZVIZDA NA POČULICI Raspored misa na DUŠNI DAN (nedjelja) ŽUPNA CRKVA – 8 i 18 sati 9 i 30 – DUBRAVICA 11 sati - TOPALA, KRUŠČICA i KRALJEVICA RKT. ŽUPNI URED SV. JURAJA ZRINSKIH-FRANKOPANA 4 72250 VITEZ Tel. 030/711-417 , fax 714-417 zupa-vitez.com Broj 426 - Godina VIII - 26. 10. 2014. g. Ljubim te, Gospodine, kreposti moja! Gospode, hridino moja, utvrdo moja spase moj, Bože moj. Ne tlači pridošlicu niti mu nanosi nepravde, jer ste i sami bili pridošlice u zemlji egipatskoj. Ne cvilite udovice i siročeta! Ako ih ucviliš i oni zavape k meni, sigurno ću njihove vapaje uslišati. Moj će se gnjev raspaliti i mačem ću vas pogubiti. Tako će vam žene ostati udovice a djeca siročad. Ako uzajmiš novca kome od moga naroda, siromahu koji je kod tebe, ne postupaj prema njemu kao lihvar! Ne nameći mu kamata! Uzmeš li svome susjedu ogrtač u zalog, moraš mu ga vratiti prije zalaza sunca. Ta to mu je jedini pokrivač kojim omata svoje tijelo i u kojem može leći. Ako k meni zavapi, uslišat ću ga jer sam ja milostiv! (iz knjige Izlaska) Evanđelje po Mateju trideseta nedjelja kroz godinu Groblja u studenom osvježe okićeni grobovi. Mrtvi i živi zakratko zajedno na istome mjestu. Jedni druge traže, ali jedni druge ne mogu se dohvatiti. To je okrutna dioba i strašna nemoć. Odjednom, potišten i žalostan, pomisliš na vlastitu smrt. Strah od smrti toliko je srasla s radošću nad životom. Smrt - nadmoćni smutljivac. Ušulja se u svaki užitak, potkopava svaku sigurnost, guši organ kojim udišeš radost života. Nitko ne izlazi na kraj sa smrću. Ona se prešućuje, potiskuje, zaboravlja. Sve se svodi na pitanje: Je li smrt kraj ili nije? Ako je smrt kraj, tvoje umiranje dobiva tada karakter strašnog sakaćenja. Ako pak nije kraj, tvoja smrt dobiva tada zadivljujuće novu dimenziju. A kad su farizeji čuli kako ušutka saduceje, okupiše se, a jedan od njih, zakonoznanac, da ga iskuša, upita: ”Učitelju, koja ja zapovijed najveća u Zakonu?” A on mu reče: “Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci. NOVOST STARIH ZAPOVIJEDI Isus ne odgovara ništa novo. U Zakonu već odavno stoji: »Ljubi Gospodine Boga... Ljubi svoga bližnjega...«. Međutim, Isusov odgovor ipak je velika novost. On na istu razinu stavlja odnos prema Bogu s odnosom prema bližnjemu. On spaja ‘sveto’ i ‘profano’, vjerski život i svakodnevicu u kojoj se on prakticira i oživotvoruje. Mi jesmo ‘profani’, svjetovni, tjelesni... Ali nismo samo to. Osjećamo u sebi težnju za višim, imamo ideje nečeg višeg, imamo ciljeve, želje... Kranjčević iz neba ko zapretani žar pod pepelom«. Budući da smo stvoreni na sliku Božju, vjerujemo daje slično i s Bogom. Mi vjerujemo u Boga koji je prisutan u svijetu i svijet njemu, po događajima, po osobama. Ta prisutnost je najsnažnije pokazana u Isusu Kristu. U njemu je ono što je natpovijesno postalo dijelom povijesti, ono što je daleko postalo je blizo. Niti Bog što gubi od svoga božanstva postajući blizak čovjeku, niti što gubi čovjek od svoga čovještva postajući blizak Bogu. Naprotiv, ne ide jedno bez drugoga. Nemoguće je odijeliti odnos prema Bogu od odnosa prema čovjeku. Stoga Isus nije mogao drugo odgovoriti nego: »Ljubi Gospodina Boga... Ljubi svoga bližnjega...« Zapovijed ljubavi nije samo sažetak starozavjetnih zapovijedi. Ona treba biti sažetak i ključ svih današnjih normi življenja. Do Isusa Krista zapovijedi i naredbe Zakona bile su poticaj ali i prijetnja da ne činiš ono što ne želiš da se tebi dogodi. Čitanje iz Knjige Izlaska na više mjesta naglašava da će onoga tko ih prekrši stići Božja kazna. Isusove zapovijedi su drukčije. Kod njega nema onoga negativnog predznaka da nešto ne treba činiti kako se tebi ne bi slično dogodilo. Kod njega je sve pozitivno: Čini da bi se i tebi dogodilo ono što činiš! Ljubi da bi se i tebi dogodila ljubav! To je više od Zakona. Što činiš drugome iz ljubavi, samome sebi činiš. Sretan si kad usrećiš osobu koju voliš. To čak više nije zakon, nego sloboda. Ima li savršenijeg zakona od onoga koji te čini slobodnim?! Čovjek slobodno iz ljubavi učini puno više, čak je spreman na žrtvu i patnju, nego što bi učinio pod prisilom zakona. To je ludost ljubavi koju je Isus pokazao do ludosti križa. Stoga, nema Božjeg Zakona koji ide protiv ljubavi ili bi bio protiv čovjeka. Onaj tko u Božje ime ide protiv dragog čovjeka sigurno nije od Boga. Bog mu je samo alibi, ali pogrešan. Taj alibi neće izdržati na sudu gdje će se mjeriti: ono što si učinio bližnjemu jednome od onih najmanjih, meni si učinio. Što misliš o suncu? Za većinu ljudi ono je nešto najobičnije na svijetu. Pa ipak, svaki dan čini čuda. Izjutra pali svjetlo i vatru na svijetu. Bori se protiv oblaka da nas gleda i pripravi nam dobar dan. Noću se nalazi na drugoj strani Zemlje, da bi i one ljude tamo opskrbjelo svjetlom. Da se ugasi sunce, svi bismo sjedili u najcrnjoj noći i najledenijoj hladnoći. Isto je tako i s ljubavlju. Pojavi li se ljubav u tvojem životu, ona donosi svjetlo i toplinu i zadovoljstvo. Imaš li ljubavi, mnogo ti što može nedostajati. Nije ti teško odricati se u korist sreće i radosti drugih. Tada nemaš potrebe za bogatstvom i luksuzom ni za najnovijim tehničkim dostignućima. Tko ima ljubavi, mnogo mu što može nedostajati. Zato: čvrsto se drži ljubavi! Zađe li ljubav u tvojem životu, sjene postaju sve veće, a ti upadaš u sve dublju noć i hladnoću. Ljubav je poput sunca. Tko nje ima, može mu mnogo što nedostajati. Ali komu ljubavi nedostaje, nedostaje mu sve. U času smrti polagat ćemo ispit o ljubavi. Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k Ljubavi. Michel Quoist pjeva o čovjeku daje Božjeg »bića čestica« jer »ostade mu plamen LJUBAV JE POPUT SUNCA