SMRT FAŠIZM U — SL O B O D A N A R O D U I Poštarina plaćena u gotovu ŠIBENSKI LIST ORGAN NARODNOG FRONTA ZA GRAD I K O T A R ŠIBE N IK POVODOM P R V O G BROJA Gradjani i gradjanke našega grada i kotara dobivaju svoju novinu, s v o j tjednik, — » Šiben ski list« — koji će biti slika na šeg privrednog i kulturnog raz voja i ostalog rada, kao i sre dstvo God. I. Broj 1 Šibenik, subota 16. kolovoza 1952. Cijena 5 Din. za m obilizaciju najširih masa u b orb i za izgradnju na šeg n ovog života. P objed om u O slobodilačkom ratu i uspješno izvedena N aro P R IP R E M A PROSLAVE dna revolucija, koja je predala vlast on om e kom e pripada — najširim slojevim a radnog naro DANA MORNARICE da naše zem lje, uvrstila j e našu zem lju u red onih zemalja k oji historija bilježi, po n jih ovoj ulo zi, kap p rekretnice u o p ćem na P om J N A garnizona Šibenik Na sam dan proslave bit će vrši velike pripreme, da bi se što svečanije proslavila 10-go- priredjen slet mornara na stadio nu »Rade K ončar«, zatim niz kul- dišnjica osnutka Jugoslovenske turno-umjetničkih ratne mornarice. U tu svrhu od r priredbi. T akođer će biti otvore žano je - n iz predavanja za pri padnike J N A i gradjanstvo. M e dju ostalim prof. D ujm ović Franjo održao je predavanje: Bitka za Jadran kroz vjekove, stupanju čovječan stva ka p ro gresu. N a toj osnovi naša soci jalistička Jugoslavija, postigla je ogrom ne uspjehe kako u materi jalnoj izgradnji, tako i u općem i sportskih na izložba fotografija, crteža i štampe iz doba N O B -e. Sam pro kulturnom preobražaju. N aš grad i kotar sastavni je dio naše zajednice i čine dio Slapovi KRKB gram proslave izići će nekoliko fronta u kom e radni ljudi naše malene, ali h erojske zem lje, služe dana ranije. kao i predavanje p od naslovom : cijelom svijetu kao Stvaranje i razvoj Hrvatske kao izgradnji pom orske države. U čenici U či teljske škole posjetili su jedini ce J N A i R ogozn ici i tam o pri redili veom a uspjelo književno veče. vih T ak od jer su u okviru opriprema pripadnici JN A posjetili prekom orske trgovačke brodove, k o ji su se nalazili u luci, upoznavajući se sa elem en tima nautičke plovidbe. T om pri likom takodjer su bili upoznati sa životom mornara na tim- brodcTisiu Tstp tako sm putapreko gradske razglasne stanite pročitani članci i od lom ci iz pe rioda N O B -e na moru, a pri padnici J N A zajedn o sa gradjanstvom posjetili su izložbu pom orstva u Splitu. N a inicijativu D om a J N A im provizirana je ljetna pozornica na k o jo j - je dato nekoliko k on cerata o d strane članova b eo PROSVJEĆIVANJE ŽENA NA KOTARU U socijalističku b) T ečajevim a krojenja, ple 40 polaznica ali upis jo š uvijek naše zem lje-postavlja tenja, vezen ja zatim zdravstve nim, o p će obrazovnim i politič povećati obzirom na interes kod borbi izgradnju za se kao veom a važan i nužan za traje i vjeroja tn o će se taj broj žena. učestvuju u jed n a k oj mjeri, a u kim predavanjima doprin ijet ć e se da ženama bude olakšano na stoja n je za kulturniji i bolji ži nekim m jestim a čak i više u svim vot. čeo sa radom 11. V ili. Koliki je poljoprivrednim radovima kao i muškarci, dakle žena j e isto tako vtižrm činilac u privredi — kao D o sada su postignuti u to m e izvjesni rezultati održava njem tečaja krojenja u Prvić Še činjenica da su se za isti prija vile i 15 žena iz okolnih sela. poljoprivrednica i u društvenom životu — kao majka i žena, a purim k oji polazi 50 djevojaka i žena. P ored teoretskog dijela U najskorije vrijem e organi zirat ć e se jo š nekoliko tečajeva ipak se o njenom uzdizanju p o velo vrlo slabo računa. žen e i praktično rade gdje su pokazale vrlo dobre rezultate. O vaj zadatak kulturnog, ekon om skog i političkog uzdiza P ored ov og tečaja svakodnevno radi 20 d jevojčica od 9— 14 godi nja žena postavljen je pred sek ciju žena zadrugarki, osnovanu na k o je nastavnica kroja upućuje voljio veliki interes žena. Osim ovakvih tečajeva po~ u osn ovn e radnje šivanja i ruč nog rada, te tako nadoknađuju vest će se briga za oživljavanje radova na kućnim radinostima u datak na prosvjećivanju sela. Z en e na području kotara pri K otarskom zadružnom save Organiziran j e tečaj u Skra dinu sa 63 polaznice k o ji j e p o interes za ov a j tečaj govori nam za k rojen je, p leten je i v ezen je a ■tokom vrem ena i na području cijelog kotara kako bi se zado zu. U svom programu na p ro svjećivanju žena ' sekcija je propust osnovnih škola gdje to m jestim a g d je/ su iste v eć ranije gradske, ljubljanske i zagrebačke nisu naučili. bile zastupljene. opere. predvidjela: Z a polaznice tečaja šivanja kao i ostale žen e Prvić Šepurine U cilju pom oći ženama sa d jecom i mladim majkama orga a) Poljoprivrednim predava ST R A N I BRODOVI njima i tečajevim a ekonom ski uzdignuti žen e, upoznati ih sa važnošću svih naprednih i savremenih agrotehničkih m jera kako bi on e svojim U LUCI radom dale što prom et bolje rezultate na unapređenju poljoprivred e. Zatim, prošire u šibenskoj luci znatno je p oja čan. O sim niza jedrenjaka ra sliti ženu na radovima k o je će U toku ove godine zličite nosivosti, kroz našu luku prošao je i veliki broj preko oceanskih brodova dom aće i. strane zastave. N ije bio rijedak slučaj da je od jed n om u luci b o ravilo p o nekoliko brodova. P o jačanje prom eta osob ito se o sje ća za posljedn jih dva m jeseca. T ako je samo kroz njem zadružne djelatnosti upo n jen o j fizičk o j sposobnosti a p oseb n o kao domaćici i m ajci botje odgovarati a bit ć e i k o risnije. U tom smislu sekcija predviđa održavanje općih p o ljoprivrednih predavanja i teča jeva za povrtlarstvo, sa praktič nim radom. održana su predavanja iz higije ne, poljoprivred e i političke in form acije. 6. V ili. za počeo je sa radom teča j krojenja u Vodicama sa N edavno su frontovci u se pristupili radovima na podizanju nove školske zgra de k oja će raspolagati s 5 učio nica i dva stana za nastavnike. Sadašnja školska zgrada je lO O -G O D IŠ N J IC A R O Đ E N J A S /M E M A T A V U L J A rudače. G rčki brod »M akedoni ja«, doplovivši iz Baltimora, is krcao je 9.800 tona ugljena, »Se- O ve će godine naš grad svečano proslaviti 100-godišnjicu renitas« (tal.) ukrcao je 7.4OO to na limonita za Englesku, »Sve- rodjen ja S i m e M a t a v u l j a . Stoga je na inicijativu Savjeta za prosvjetu i kulturu grada i kotara Šibenik fonmiran O d bor za proslavu. T om prilikom održat će se akademija u N arodnom kaza tona pirita za SA D , d o k je »A irone« (tal.) - izvršio ukrcaj 5000 tona cinkovog koncentrata i 2OOO tona olova takodjer za SA D . odgoju lištu sa bogatim kulturno-umjetničkim program om , a na sam dan proslave bit će otvorena izložba književnih dostignuća ovog na šeg plodnog i naprednog pisca. T ak od jer će na n jeg ovoj rodn oj kući biti otkrivena spom en-ploča, a u prostorijam a O sm ogodišnje škole, k oja književnika. će nositi n jeg ovo ime, postavit, će se poprsje u medju ljudima; u izgradnji istinske de m okratske vlasti sa pravom sva kog dijelića zem lje da upravlja punopravno svojom vlastitom sudbinom i g d je radnici prek o svojih radnih kolektiva, p o prvi put u historiji radničke klase, upravljaju tvornicima i poduzeći ma. R evolucija n e bi bila to što u punom obimu i punom znače nju treba da predstavlja, kad bi u ime socijalizma neki dio zem lje — kao nacionalna grupa ili kao lokalno teritorijalna jedinica — bio prikraćen u svom razvoju u i s v o jo j samoupravnosti. Zahvaljujući našoj Kom uni stičk oj partiji i n jenom budnom rukovodstvu, naša zem lja j e preodoljela opasnost da plodovi n jen e revolu cije budu ubirani od šačice eksploatatora u vidu biro mo u savladanoj opasnosti da R evolucija bude uništena od kontrarevolucionarnih snaga sta roga društva. N aprotiv, upravo sm o u toku procesa, kad se naša Revolucija dalje razvija i dolazi P etanjek ing. Petra nepodesna za nastavu, a pored toga ne udovoljava ni higijen skim uslovima. Kako u selu ne postoji zadružni dom , seljacd se bave mišlju da tu zgradu preure de za kulturne potrebe sela. Z a novu školu otkupljen je petnaest dana prošlo kroz našu aland« (njem .) 1,500 tona k ro m ovog koncentrata za L„ ‘ rdam »C ita di V iareggo« (tal.) 10.700 i P O D IŽ U N O V U Š K O L S K U Z G R A D U proteklih luku pet prekooceanskih b rod o va, k o ji su većinom vršili, ukrcaj njezi FRONTOVCI U PIROVCU lu Pirovcu putokaz odnosa kratske kaste, a da i ne govori nizirat će se predavanja o ishra ni, pravilnoj d jece. novih teren u vrijednosti o d 2OO.OOO Din. O n se nalazi na najljepšem predjelu u mjestu. N adalje je pripremljen kamen i vapno, naručen je i pijesak. a Sve dosadašnje radove fron tovci izvode dob rovoljn o. Oni ne raspolažu nikakvim krediti ma. Selo čak daje besplatno i stručnu radnu snagu. Narodni o d b or kotara dod ijelit će im, prema svojim mogućnostima, ne što cementa i eksploziva. Pored toga u Pirovac će se uputiti ma terijal za skele. do svog punog izražaja i kad se omogućava sva koj jedinici na še socijalističke dom ovine da se punim zamahom uklopi u opći razvoj naše zem lje, sa tedencijom , da naša socijalistička zem lja bude savez slobodnih općina, slo bodnih lokalno-teritorijalnih j e dinica — gdje sloboda ne zna či «slobod u « bježanja o d oba veza i napora neophodnih za izgradnju socijalizma, v eć slob o du da istinski socijalizam gradi mo. Naš grad i kotar u općem naporu, koji vrši naša čitava z e mlja, imaju sv o je m jesto. Naš, do ovoga rata, pretežn o težački grad preobražava se u industrij ski i kulturni centar, a sela i se o sk e općine k o je mu gravitiraju, imaju u njem u s v o je prirodno, kulturno, industrijsko i političko uporište i oslonac za daljni ra zvitak. V oljeti s v o j grad, sv o je selo, boriti se za njihov procvat i ra z v o j - plemenita j e dužnost svih (N astavak na 2. strani) »ŠIBENSKI*'LIST« Strana 2 S ubota' 16. kolovoza 1952. god. OHLAUIIA I POUPUIIIREUUE ZADRUGE Naša omladina kao sastavni dio milijunskih masa k oje pot pomažu i aktivno sudjeluju u ra du poljoprivrednih zadruga, u preobražaju sela, treba da dade svoj ogromni prilog. Omladina je pred društvom najviše dužna da svoj mladenački žar uloži ta* mo gdje je danas najpotrebnije. A gdje je danas najpotrebnije i gdje je mjesto omladine u selu? U poljoprivrednim i SRZ-a bio bi odgovor svakog poštenog omladinca čovjeka i žene. ZaštoV Naprosto zbog toga što danas poljoprivredne zadruge vrše ve liku društvenu ulogu. Poljopri ladine u selima našeg kotara naj- da treba ići. Jer, okupiti om ladi savjesnije nu u poljoprivredne zadruge znači još više učvrstiti zadružne temelje, znači dati ’ organizaciji proanaliziraju i na prave -jedan korak naprijed oko upisa članova N O -e u p o ljo privredne zadruge, zatim oko plaćanja godišnjih udjela i općeg rada. Tu i na tom mjestu, na takovom zadatku članovi N O -e i losti Ta i svoje zrelost i zadrugama da bude tim veći što poljoprivredne zadruge treba su se prosvjetni razne tečajeve, pro svjetna društva, čitaonice itd . . Tako zamašnu društvenu djelat nost poljoprivrednih zadruga ne moguće je zamisliti bez napora stanovništva u selu, a posebno naprednog dijela omladine i om ladinskih organizacija u cijelini. T o znači da aktivi Narodne om- POVODOM P R V O G BROJ A (Nastavak sa 1 strane) . radnih ljudi, i iskrenih patriota i rodoljuba. Socijalizam u našem slučaju u prvom redu je ono što mi izgradimo i ostvarimo u sre dini u k ojoj živimo. Tim e mi po stajemo čvrsta jedinica (ćelija) u sistemu naše socijalističke za jednice. N jo j time dajemo naj više, m ože se' reći sve što se od nas traži, a to je istovrem eno sa naše strane dug prema zajednici koja nam omogućava ovakav ra zvitak. - Narodni front grada i kota <nas n ije d on ijeto nikakvo r je šenje. A k o se uzme u obzir da je pred jel Mandalina sastavni svrhu bi trebalo nabaviti jedan, brod, k oji bi održavao stalnu ve i Č iia jie njim e slabo p o v ez ano, onda je lo pitanje tim više aktuelnijc,. Sadašnja veza sa Mandalinom Širile postoji, ali je ona nedovoljna i č esto prom j& iljiva i netočna, ta ko da su gradjani više puta pri ozbiljno to cle, sada bio slučaj kod nekih zadruga, već su to organizaciji k oje rade na jačanje kolektivne stvarajući D. Rajko savjesniji pozabavile pitanjem osiguranja materijalne baze za kulturno koje rade na elektrifikaoiji, op ćem uređaju,i .izgledu sela, zatim na prosvjećivanju, otvarajući i zinama, ya čijim radnicima bi tre balo čim prije om ogućiti brz i dio užeg područja grada, a sa odnos članova N O .-e i omla dinskih organizacija prema po ljoprivrednim fiskulturni razvoj omladine. Na pr. poljoprivredne morani da propješače po n ek o liko kilometara dnevno. U toku t y R F M Ililidl .!1?T“ „OlDLROni sela. o v e zim e autobus gradskog autr>transportnog poduzeća održavao je dvaput dnevno, vezu sa M an zadruge: Bribir, Đevrskc, Varivode dale su 85.000 dinara omla dalinom, dok je nastupom pro ljetnih dana ta veza bila ukinu dini za nabavku ta. G radskom području Mandalini gravitiraju mnoga industrij turnih rekvizita. zadruga J. raznih fiskul- Poljoprivredna Primošten je poljoprivredna zadruga Piro- vac dala oko 50.000 dinara. A kad bi se članovi N a rodne om ladine upisali u za druge i aktivno učestvovali u ra du, kolika Jbi tek onda korist bila za vedriji život omladine i njen O ČISTOĆI JJruže urednice, D ozn ao sam, naime, da će Vaš list uskoro izići, pa sam opismo. Kao dan m jenja n jeg ov o lice. M e djutim, ne m ogu prijeći prek o Vatrogasna narodna milicija zajedno sa dobrovoljn om četom u našom gradu broji 70 aktivnih članova, od čega na omladince U ov oj godini priredjene su če to ljoprivrednim gradskog tiri veom a uspjele vježbe, bilo samostalno, bilo P A Z -a, u a sklopu k oje je pravi jednu malu iznimku orga nizacija V odice i Žirje. Svi ti zadaci zahtijevaju svo je političko objašnjenje i poli gradjanstvo sa interesom prati lo. Jedna takova vježba prire- tički utjecaj na svakog pojedinog omladinca. A da bi taj politički plodna za šibenske vatrogasce. Plodna u toliko više, jer su na 29 požarnih mjesta bili prisilje aktiva Narodne omladine sa se kretarijatima prvenstveno upišu, odnosno učlane u poljoprivred ne zadruge i pokažu ličnim pri mjerom put ostaloj omladini ku VISE BRIGE Š IB E N S K IH V A T R O G A S A C A jedne skoro organizacije N O -e skog komiteta omladine, članOvi općinskih komiteta i sekretari J— ič 29 INTERVENCIJA na kotaru s kojom bi se mogli pohvaliti za njezin _ rad u po utjecaj bio što veći mi moramo poći od jedne 'osnovne stvari, a' to je da nam se članovi Kotar ljudi, djaka i domaćica bile bizadovoljene. rodjen og sina ovoga grada, v e seli m e svaki n jeg ov uspjeh, a otpada 22, dok je ofnladinki 10. Tu zu Mandaline sa gradom i na taj način p otreb e mnogih radnih Vam uputim o v o uopće kulturni razvitak. Mi ne mamo, na našu sramotu, niti zadrugama. udoban p rijev oz do grada. U tu vim e htio ^ oristiti priliku,) da dala je 55.000 dinara za nabavku instru menata tamburaškom zboru, dok djena je i u Vodicam a. O va je godina bila neobično ni intervenirati. N ajveći broj intervencija otpa da na m jesec srpanj, kada su vatrogasci 11 puta morali poći na mjesto požara. Travanj, svibanj i lipanj bili su mjeseci, kada j.e re gistriran najmanji, broj požara. Svega 6 za sva tri mjeseca. U ra, kao opće politička organiza cija na liniji progresa koji ostva rujemo kroz produbljavanje te kovina naše Narodne revolucije, a koja u svojim redovima oku plja skoro stopostotno naše sta novništvo, smatra, da ćem o u iz vršavanju svoga duga prema so cijalističkoj zajednici i sebi sa mima, mnogo dobiti sa ovim na šim listom, koji će bilježiti sve naše uspjehe, kao i neuspjehe, koji će bilježiti privredni i kul turni razvoj, koji će raspravljati aktuelna pitan ja naše politike u Odnosu na naše lokalne uslove. U njemu su pozvani da učestvu ju svi koji pošteno misle i rade, bilo prijedlozima, kritikom, osvrtima, analizama i slično. On će biti utoliko neposredno haš, on će utoliko ispuniti svoju ulogu u koliko bude pravilno odražavao naš život, poučavao nas u radu i bude bezkompromisan u žigosanju svih negativnih pojava. O čekivati je da će građani grada i kotara prihvatiti svoj »Šibenski list«, učestvovati u nje mu i boriti se preko njega za pu ni razvoj našeg grada i naših ska poduzeća uključivo i gradili šte tvornice i valjaonice na Ra D ruže urednice, O v o j e pitanje nekoliko pu ta bilo tretirano, ali jo š do da- revolucionarnosti. bolji ZA BOLJU VEZU S A M A N D A L I N O M m jesto u omladinske organizacije našeg kotara trebaju položiti ispit zre vredne zadruge nišu više trgo vinske prodavaonice kao što je zadružne imovine ,i proizvodnje, N O -e pravo političko selu. ZAPAŽANJA J PRIJEDLOZI ČITALACA nekim slučajevima izdašnu po m o ć dali su pripadnici JN A , k oji su zajedno sa ekipom V a trogasn e' narodne m ilicije radili pod uslovima. ozbiljn e životne opasnosti. Tu je osobito dolazila do izražaja požrtvovn ost i hrab rost članova sudjelujućih ekipa. N a većini požarnih m jesta izvr šene su uspješne lokalizacije, - a imovina spašena cijeni se na preko 30.000.000 dinara. O vi požari najvećim dijelom prouzrokovani su nepažnjom gradjana, zatim uslijed kratkih spojeva, a u dobroj m jeri i zbog osob ito sada, kada se iz dana u jed n e .neugodne slike, koja j e p o stala u zadnje doba redovna p o java u našem gradu. N aim e, na nekim mjestim a u gradu po n ek o liko dana stoji sm eće a da ga nitko ne od veze. T ako sam već više puta opazio da stanovnici ulice Vladimira Bakarića kod gradskog perivoja bacaju sm eće i suviše rano (p rije 21 sat) na ulicu, tako da ono p ostaje p red m et d jece, koga gđ porazbaca na sve strane i prolaznici um je sto čistog udišu neugodan miris. Isti je slučaj i u ulici A n d rije Kačića kao i u predjelu Plišac, gdje industrijskih poduzeća, 1 baš požari, k oji su nastali na tim je pod uzeće M esop rom et posta vilo štalu za stdku baš na m jestu kuda putnici najviše prolaze. Ka ko je čistoća jed n o od uvjeta mjestima mogli su imati daleko da grad napreduje, p otreb n o je teže posljedice, a k oje su izo stale zahvaljujući brzoj i efikas p osv ete ja v n oj čistoći grada. nepridržavanja točnosti preven tivnih požarnih m jera od strane noj intervenciji trogasaca. Šibenskih da m jerodavne vlasti više pažnje va S. M. " utječe da narod zadrži i uzdigne svoju naciolnanu svijest i pa 104-ta godišnjica postojanja IECIILAI triotske osjećaje. 1872 god. Općinska uprava prelazi u ruke narodnjaka i to poslije teške, a i krvave borbe na općinskim izborima. U predizbornoj borbi aktivno je-učestvovala i N arodne glazba. Izbori su svr šili sa velikom p ob jedom narodnjaka i za načelnika je izabran po prvi put rodjeni Šibenčanin, narodnjak A nte Šupuk. Pobjedom narodnih elemenata i prelaskom općinske u- Ove se godine navršava I04ta godišnjica od osnutka N a rodne glazbe u našem gradu. Burna 1848, godina imala je svog odjeka i u Šibeniku. Gradska uprava nije bila u rukama naroda, već u rukama autonomaša, iako je grad Šibenik sa čitavom svojom okolicom bio nastanjen Hrvatima uz izuzetak od desetak dose ljenih talijanaša u samom Šibeniku. T o se može zahvaliti reak cionarnom autro-u garskom izbornom zakonu, po kojem u se gradsko vijeće sastoji od tri izborna tijela, od kojih I i II izborno tijelo pripada visokim državnim činovnicima, crkvenim dosfcF janstvenicima i veleposjednicima (24 vijećnika) dok je samo treće izborno tijelo pripadalo predstavnicima puka. U tim političkim prilikama, gradjani u okviru garde 5 svibnja 1848 god. osnivaju svoju glazbu. Kasnije 1860 g od .- Općinska uprava (automomaši) osniva svoju, autonomašku glazbu. Ove dvije glazbe razlikovale su se i po svijesti, težnji i cilju, a i po vanjštini. Naime, Na rodna glazba, k ojoj je cilj b^o budjenje nacionalne svijesti, razli kovala se i po vanjštini, jer su njeni članovi nosili crvenu pu čansku kapu sa hrvatskom trobojnicom . prave u ruke narodnjaka nastalo je novo doba razvoja N arodne glazbe. Ona, potpom ognuta u granicama m ogućnosti o d Općine, sve to više učestvuje u političkom životu grada. * M edjutim , 1895 godine austro-ugarske vlasti raspuštaju općinsku upravu, te biva postavljen komesar-autonomaš, 'tako da N arodna glazba takodjer prestaje da djeluje. A li kako je time omogućen upliv autonomaške glazbe, par godina kasnije se p o novno pokreće akcija za obnavljanje N arodne glazbe. U novim pravilima k oja su poslana na odobren je predvidjena je bila je d n o obrazna odora za glazbare i to najprije po uzoru uniforme Zrinjskog, a kasnije Petra Svačića. Radi te odore vlasti nisu htjele izdati odobren je za osnivanje glazbe, pa se od iste od ore morale odustati nakon čega je postignuto odob ren je za rad, te 1903 godine N arodna glazba ponovno javno nastupa, što je izasvalo neopisivo oduševljenje narodnih masa. Narodna glazba ponovno prednjači u narodnom pokre tu, te iskorištava svaku prigodu, da .manifestira visoku hrvatski Četvrt vijeka je Narodna glazba vršila svoju nacionalnu ulogu dižeći svijest Šibenčana. U svakoj prigodi na narodnim sku nacionalnu svijest Šibenčana. Ona učestvuje na svim sokolskin sletovima, te predvodi razne povorke. O d važnijih momenata treba istaknuti njeno sudjelovanje u dočeku deputacije narodnih povima, svečanostima i promenadama nastupa šibenska narodna glazba izvadjajući narodne pjesme i davorije, što sve pozitivno zastupnika-Mladočeha, koji su bili u op oziciji u austro-ugarskom partamentu, kojim dočekom je manifestirano jedinstvo Slavena* a Subota 36 kolovoza 1^52. goa. »ŠIBENSKI LIST« U r e đ e n je ŠIBENIK KROZ KUDA Strana 3 gradskih TJEDAN kinematografa -CEMO...? Kinematografi »T E S L A «: Priče iz bečke šume (am erički). D odatak: Filmske n o dvorane kina »Slo boda«. U tu svrhu ista se proši vosti br. 29. »S L O B O D A «: U posljedn je vrijem e vrši se adaptacija Radi restaurira nja zatvoreno. ruje i u n jo j će biti uvedena ro va električna instalacija. T a k o djer će se a PRE D A VAN JA sa obiju izvršiti strana bojadisanje. bit će p'or U prostorijam a M O T O -klu ba — ulica N ikole Sckulića-Bun- stavljene električne peći. Isto f f i ko i u kinu »T esla« sprovest će se potpuno nova električna insta ke: »N aši pom orci kroz v jek ove« Predavač: Sekso Josip, nastavnik. lacija. Početkom Predavanje će se održati dne 19. nih stolica. Ovih dana kino »T e sla« dobilo je novi zvučnik* i po VIII. o.g. u 20 sati. U -utorak 19. VIII. u 20^ sati održat će se predavanje u čast proslave Dana M ornarice u osn ov . organizacijama NF-a Baldekin i Plišac. rujna mjeseca postavit će se 50 novih preklop- radova u obim kinematografima, a osob ito što se tiče postavlje nja električne instalacije, bilo je neophodno potrebno. N a taj na M U ZE J G R A D A ŠIBEN IK A Pogled na Šibenik noću. jačalo, pa će ubrzo sa njim a za početi radom. Izvršenje gornjih Posjeta stranih turista svakog čin gradjanima će biti om ogu ćeno da udobnije posmatraju četvrtka i n edjelje od 10-12 sati. kinopredstave nego što je to bio dana ovog m jeseca posjetilo ukupno 70 stranih turista. O d to slučaj dosada, kada su za vrijem e zimskih dana često smrznuti ga broja najm nogobrojnije su bili zustupani Francuzi, zatim Gradska vrata IZ L O Ž B A otvoren N A T JE Č A JN IH R A D O V A za urb. i arh. rješe nje gradske obale Otvorena sva kog dana o d 10— 19 sati u prostorijam a O sm ogodišnje ško le. P U T N IK - ŠIBENIK prire- d ju je svake subote navečer noćni izlet do Zlarina brodom »M lini« sa polaskom sa gata Krka u 8.30 sati, a povratak u 1 sat. Cijena za polazak i povratak Din 30.- izlazili nakon završetka pred stave. Z a preuredjenjc mjesnih kino-dvorana zasluga je u prvom redu narodne vlasti, a zatim i m alobrojnog kolektiva gradskog kino-poduzeća sa direktorom Brankom Fulgozi. Poruka Naš je grad za prvih deset N jem ci, Englezi, Austrijanci Drž. Bolnica 3-33, 3-34 Vatrogasna stanica Nar. m ilicije Slavica Ivan Jerin i Stane r. Junaković, Kursar M irjana Antina i Tješim ire r. G rblja, Paić Lidija Ivanova i sjetili Slapove Krke, Zlarin i gradske kulturno-historijske zna menitosti. u r e d n iš tv a . rubriku »Pisma uredništvu« gdje pozivam o gradjanstvo da nam redovito šalje materijal. Isto tako list će redovito vršiti oglašivanja, pa stoga m olim o privredna poduzeća i zadruge da isto koriste. U R E D N IŠ T V O ljekarna, ulica B. Petranovića učestvuje na sokolskom sletu u Splitu a 1914 na dan Sarajevskog . atentata, u čestvuje u proslavi V idovdana na dalmatinskom K osovu. 1918 godine nakon talijanske okupacije glazba biva ra spuštena i društvene prostorije i imovina sekvestrirana. Krunoslava i M arije r. Lenac, Rakić Slavka Blaževa i Mare r. Rakić, Buvinić M eri Antina i Z d en k c r. Mazalin, Bašić Vrlim Jakova i M arice r. Paškvalin, goj Boška i M arijole r. Jadronja# V JE N Č A N I D želinović Asan, automeha ničar i C opić M arija, tekstilna radnica, M aksim ović Radule, st. •vodnik I. kl. J.R.M. i M om ić D a V jek oslave r. Jaram, T e p ić A n te Ivana i A n e r. Duić, Lučić Mari1- nica, dom aćica, A n tić R oko, ka Ćirila ja Matina i Z ork e r. Strkalj, Šabdć A n te Lovrin i Graziele r. Aleksa, Fuštar Stipe Nikin i Bi stre r. K aradjole, Labor Branko U posljedn je vrijem e osjeća I zadruge sa područja kotara, pa se veći dovoz voća i povrća na obzirom da je n jih ov kvalitet gradskoj tržnici, tako da ono sa veom a dobar, gradjanstvo rado da uglavnom zadovoljava p o .kupuje. trebe naših gradjana. Z b o g toga cijene pojedinim artiklima po stepeno se snižavaju, što osobito pon ovn o nastavlja sa radom odlaskom Italijana. 1941 talijanski okupator pon ovn o .raspušta ovo društvo i nim količinama dovozi na tržnicu. T ak o rajčica dnevno stiže oko 700 kg, a cijena im se kreće od Šibenika, N arodna 25— 28 dinara,- krumpira 3500 kg glazba pon ovn o, sa punim zamahom i voljom , započim a sa ra- uz cijenu od 18— 26 dinara, ku KAZALIŠTE U N O V O I SEZONI N arodno kazalište predsta vit će se šibenskoj publici u sli jed ećoj sezoni sa bogatim re pertoarom. rom, te na taj način daje svoj udio u socijalističkoj izgradnji pusa 1500 kg po 24 dinara, kra zem lje. stavaca 200 kg po 20— 26 dinara. Drama će biti zastupljena sa slijedećim komadima: »M E Ć A pot O d ostalog povrća u manjim k o V A « od Pere Budaka, »G O SPO -' puno su uništili inventar i svu imovinu glazbe, tako da je tre balo dugo vremena, da se pom oću N arodne vlasti nabave bar ličinama je zastupljena blitva, zeleni pasulj, salata, paprika, tik D JA M IN IS T A R K A « od Brani- najasnovniji instrumenti i ostali inventar. A li unatoč pom oći N a rodne vlasti, glazba jo š nije opskrbljena svim potrebnim pred vice i kapula. B L O « od Ljubinke Bobić, zatim »S R E B R E N A K U T IJA « od G ol- islava Nušića, » P O R O D I C A T o se O d voća, koje uglavnom d o nosi - socijalistički •sektor, naj svvorta, »SE PTE M B A R SK A PLI n aročito od n osi na odijela za glazbare kao i jedan dio instru više ima jabuka i krušaka. D ne M A « od menata. vno stiže do 3000 kg, a cijena im se kreće od 30— 40 dinara. U N A G O R O P A D N IC A « od Sha- metima, te jo š ne daje sliku jed n og kulturnog društva. Potrebna su novčana sredstva, e da bi se prigodom 104te godišnjice kulturno-<političkog djelovanja naše glazbe, istoj om o gućilo da m ože nastupati kao jedna organizirana i zaista kulturna jedinka. U tom sihislu N arodna šibenska glazba apeluje na mje?" rodavne, da pom ognu i om oguće ov om zaista narodnom društvu da sa još većim poletom nastavii kulturno. i“ političko djelovanje m edju masama. i A n e . r. Girin i Peričić D om a i T udić Slaven i N even S T A N J E NA T R Ž N I CI vrijedi za povrće, koje se u prilič < ratno pustošenje i talijanski okupator ------ Smirna petan J.R.M. i A ntulov Blazenka, domaćica, Belić Ljubo, meha ničar i Bogdanović Anka, dom a ćica, Bejnbić Oktavio, kkpetan J.R.M. i D eljac Mirjana, dom a Milun Petar, ’>diplomirani pravnik i G ojan ović M arija-Da- Ona svu njegovu imovinu plijeni. K oncem 1944 godine oslob od jen jem K apov tić, Juras Goran Franin i Kosare ćica D ežurstvo vrši I drž. Bakmaz, M arkova i M arije r. Balin, -Mi- Rose r. Bukić, Ž ivk ov ić D avor LJE K A R N IČ K A S L U Ž B A time i težnja za oslob od jen je Slavena od Austrije. 1910 godine M edjutim te r. r’. Dragutin, Sandrić M iro Barin G radski v od o v o d 3-OO Željeznička stanica 4-44 ča, D uvančić A nka Josipa i M ar M atina i Slavke r. V učenović, Dunkić A nka Tom islava i A n ice r. Ljubić, Labor Branka Ivana i 2-22, 3-03 Elektrodalm acija 3-78 Putnik 4-30 Jadranska linijska plovidba 2-82 Tina Ivanova i Božice r. Bolan- dolasku u Šibenik' turisti su po- ’ zadruge i masovne organizacije na području grada i kotara Šibe nik, da se čim prije pretplate na naš list. T ak od jer smo otvorili V ažn iji telefonski brojevi ljke r. K rnčević, jat Boris R ok ov i Slavke r. A n - sov o« pruža svake večeri p osje tiocima ugodan boravak. Antin i Cvite r. Lovrić, Furčić Slavke r. LokasT Stošić Jure Franin i Drage r. Kovač, Erak A nka O vim e molim o naše cijenjene čitaoce, privredna poduzeća, ex i RO D JEN I Bukić Boris A n tin i K ovi- Holandjani. -U istom razdoblju bilo je ukupno noćenja 595. Pri »K o R E S T A U R A C IJ A Iz matičnog ureda većim količinama ima groždja i smokava, zatim šljiva, bresaka, lubenica i cata. Ovim poslje dnjima, obzirom na mali dovoz, cijene su dosta visoke. Povrem e no na šibensku pojedine artikle tržnicu donose poljoprivredne Mauriera, »U K R O Ć E echspeara, »S C A M P O L O « od N iccodem ia, »P IG M A L IO N «, od Bernarda Shawa, » K A V A N A « od G oldonia i » NAPUL.T'SKI MI LIJU N AŠI«. linka, student filozofije i Bajić Jere, milicionar i Slavica Janja, domaćica. U M R LI' Babun N ikola Ivin, star 46 god., RadovČić G rgo pok. Šime, star 70 god., Stošić Jure Franin, star 1 dan,v Banovac Tka r. Skelin, stara 32 god., Ž ivk ović Jo sip p. Marka, star 52 god., Eškerica Pava pok. Marka, stara 83 god., Grubišić T om o pok. Jer ka, star 62 god., Lučić M arija Matina, stara 2 dana. Bura M a rija r. Bulat, stari 69 uo d , Kne žević V lad o pok. Marka, star 46 god;, Č ogeija Cvita r. K o ma r, 31 god., Bebić Kata r. Jclčić, stara 43 god., Ž ivk ov ić Zelen ko M arijin, star 14 dana, Lu- ćev Klement pok. Roka, star 69 god., D o d o ja Jela Matina, stara 23 god., Vukm an T om ica r. Brdaš, stara 63 god., Šuljak A n te pok. Mate star 70 god., Radić M ilica Obradova, stara 20 god., Guberina Frana r. Iljadica, stara 73 god., M edić lika r. Lušić, O d opereta bit će prikazane: stara 65 god., Lem o G rgo pok. »S IL V A « od Kalmana i »TR I D JE V O JČ IC E « od Sćhubcrta. N ikole, star 47 god. i Ergić Pe tar pok. Luke, star 28 god. ■ŠIBENSKI LIST« Strana 4 Subota 16. kolovoza 1952. god. REGULACIONI PLAN GRADSKE OBALE Natječajni .radovi izloženi u prostorijama Osmogodišnje škole N O . grada u Šibeniku raspi cesta za vezu sa Crnicom, što načno Pe obale, što nosi sa sobom opas sao je koncem travnja natječaj nosi opasnost privlačenja tran zitnog prometa obalom. N aro kovca, sportsko potrebama. O k o rekreativnim nove tržnice nost unašanja tranzitnog prom e ta. A u tor stvara duž cijele ' o- čita pažnja posvećena je trans verzalnim vezama grada sa morenj. U predjelu hote previdjena su dva veća operai- bale prostorne ansamble, k oji su tivna »mandrača« uvučena u o- u skladu balu. Tim e autor prekida obalu u dva dijela, te na taj način spri- M edjutim , arhitektonsko i urba nističko oblikovanje obale suviše ječava odvijanje svakog tranzit nog prometa obalom. Žiri je je krhko, za izradu idejnih skica za urba nističko i arhitektonsko obliko vanje obale grada Šibenika od rta Pekovca do bloka N O . gradske općine. Svrha natječaja bila je, da N O . dobije što bolje i realnije urbanističko rješenje zone obale historijskog dijela grada, koje bi zadovoljilo prin cipe savremenog urbanizma, a vodilo istovremeno računa o hi storijskoj vrijednosti ovog dijela grada. -Uz to traženo je idejno rješenje za stambenu zgradu sa. kavanom i kinodvoranom za cca 800 sjedišta na prostoru ruševine bivšeg hotela »H otel de la ville«. N atječaj je raspisan kao uži i anoniman sa rokom predaje radova ,d° 1. srpnja ov. g. Žiri, sastavljen od osam članova (.medu njima dva profesora Teh ničkog fakulteta u Zagrebu) pri mio je i ocijenio ukupno sedam radova, i to pet radova natje čaja i dva rada van natječaja. Žiri je donio ocjenu da ni jedan rad nije uspio do te mjere, da sve. postavljene probleme ri ješi tako da, bi mogao služiti u cijelosti kao baza za konačno rješenje, dok su dva rada natje čaja po svojim kvalitetama podjednake vrijednosti. Stoga je la Krke predvidjen je ne boder, koji prelazi skladno m jerilo grada. Predloženim pro treći dio do uvale sa strukturom a pojedini poprečno Rašica u Zagrebii). Pohvalno priznanje u iznosu od Din. 40.000.- dobio je rad p od šifrom 17952 (autor: Ing. arh. K. O strogović u Zagrebu). Rad po šifrom 13611 žiri je odbio, jer nije udovoljio ni po sadržaju ni po načinu obrade uslovima natječaja. Z a radove izvan natječaja i to za rad pod šifrom 26305 (au tor: Ing. arh. L. H orvat — Za greb), i za rad »Bez šifre« (au tor: arh. H. Bilinić u Zagrebu) žiri je predložio otkupe u iznosu od po 40.000.— Dinara. Iznosimo ukratko opise ra dova kao i mišljenja žirija o pojedinim radovima. Rad pod šifrom 25391 predvidja novi gat pred Kneže vom kulom, te nove »mandrače« u predjelu D oca za ( smještaj brodica. Uvala V . K. Krka isko rišten a je za smještaj jedrilica, uvala Pekovac za veslački i pli vački sport. Uz obalu od gata Krka kroz D olac projektirana je Žiri smatra da su sugestije autora u pogledu riješavanja am bijenta o k o katedrale, kao i izgradnja kavane sa stanovim a i kino-dvoranom , vrlo vrijedan postavljeni ob jek ti prema obali suviše su naglašeni i izgledaju kao ostaci nekih kula./ A rhitektu prilog m išljenja' da bi ipak trebalo uspostaviti uz obalu podredjeni oko katedrale. Interesantan je prijedlog uzlaznih stepenica gradskim bedemom od Kvartira do tvrdjave sv. A ne N ovi objekti spoj za lagani promet, ali ta'ko ra čitavog novog dijela previše fre«. Stil i gradnja projektirane da se potpuno isključi' teški te retni promet, a time i tranzitni. U osnovi dobro je pristupljeno zatvaranju prostora o k o katedra je strana' našem đmbijentu. Rad pod šifrom 17952. N a mjenu uvale V . K. Krka isklju zg'rade za stanove i kino-dvorame odgovaraju vrlo dob ro karakteru grada. N izovi jednoličnih arkada stambenih blokova, kavane i kinodvorane postavljeni su vrlo riješavanju te problem a tike. Rad van natječaja »b e z ši le. Projektom je ' cjelovito obuhvaćena izgradnja o d bloka čivo za veslački sport smatra žiri nepodesnom , jer se ta uvala objekata uz katedralu daju staTom gradu odveć svečan izgled, ■može bolje zaštititi o d nevreme N O . gradske općine d o uvale Pekovca, te je autoru uspjelo da na nego uvala Pekovac, te je pre ma tome podesnija za jedriličar-' koji nije uskladjen sa pučkim izgledom cijeline.. Žiri smatra da ovaj rad posjedu je neospornih zatvaraju pogled sa mora i obale na razigrane grupacije sta rog grada, a time i pogled iz grad& na more. Rad pod šifrom 77777 di ukloni oprečnosti i uskladi staro sa novim. Ipak, arhitektonski m otiv u obliku trijema sa luko sku luku. Problem prometnog, rješenja nije d ov oljn o prostudiran, nije diferenciran kolni o d kvaliteta, tim više što je autor kao prvi pokušao otvoriti .pro blematiku ov og zahvata, stv ori vima suviše je naglašen i opeto van, što bi lako djeldvalo izvje- jeli obalnu zonu u više dijelova. Prvi dio od hotela Krka do no štačenO i teatralno. Unašanjemzelenih nasada duž obalnog p o pješačkog prom eta obale. A u tor nije uspio postići opću cjelovi tost i skladnost izgradnje. Rad van natječaja pod ši vši pozitivnu platformu sa koje su mogli poći i drugi projektanti. O vaj je rad služio i donekle kao ve tržnice čini cijelinu narnjenjenu kulturnoj i poslovnoj po trebi grada. Drugi dio, o d nove jasa postignut je odm ora. dobro na način skulptorske gru pacije starog Šibenika, jedino svojom pretjeranom visinom tržnice do sjevernog zida grada, namjenjen je potrebama ribar skim i sitno-pomorskim i ko ugodan pojas Rad pod ■šifrom 54320. Uredjenjem obale zadovoljava predvidjene potrebe. Projektom je predvidjen promet uzduž čitave from 26305. O vaj rad vrlo dobro riješava prostor pred katedralom stvarajući intimni trg prizemnih trijemova. N iz stupova tržnice i ribarnice m ogao bi se prekinuti spletom manjih objekata, k oji bi predprojekat na temelju kojega je bio raspisan natječaj. Svi radovi natječaja izloženi su u zgradi O sm ogodišnje škole, tako da će i naše gradjanstvo m oći dati svoj sud o natječaja. radovima noHtJk žio dva otkupa. Nagrade su podijeljene kako linić, R. HalpeT i R. M iščević). II. B nagradu u iznosu od Din. 120:000.— dobio je rad pod šifrom 77777 (autor: Arhitek tonski atelje V itić — Zagreb). III. nagradu u iznosu od Din 75.000.— dobio je rad pod ši from 54320 (autor: Ing. arh. B. grada. jektom ne riješava se problem ' postizanja zatvorenog ambijenta žiri spojio nagrade, te podijelio dvije II i jednu III. nagradu, za tim jednu pohvalu, kao i predlo slijedi: : II. A nagradu u iznosu o d ' Din. 120.000.— dobio je rad pod šifrorn 25391 (autor: Ing. arh. D. Boltar, docent univerze u Zagre bu, saradnici aps. arh. K. Micu- grada. služili istoj namjeni, ali bi bolje odgovarali p ostojećoj grupaciji Kratke vijesti | ATLETIKA O va je družina Od svog o s nutka poradila mnogo na pove ćanju broja članstva kao i na os nivanju novih družina na p o dručju našeg kotara. T ako je u posljednje vrijeme na njenu ini cijativu osnovana još jedna stre ljačka družina i to n. sebu Dani lo Kraljice. Takodjer je u pre djelu Meteriza uredjeno stre lište, a u toku je da se u gradu otvori društveni dom u k ojem će biti podignuta streljana za zrač-' nu pušku, a ukoliko družina dodje do financijskih sredstava, onda će se konačno izgraditi strelište na Meterizama. Ova družina imala je do sada nekoliko značajnih uspjeha. Tako je na zonskom prvenstvu Dalm acije postigla najbolje re U Zurichu je ovih dana na jednom atletskom mitingu p o znati olim pijski pobjedn ik Lu- bost družine, da je sav rad, od xemburžanin Barthel postigao u trci na 1500 metara odlično vrijem e o d 3:45,3, dok je drugi stigao N jem ac Lueg u vremenu 230 upisanih članova sveden na o d 3:47,6. zultate u gadjanju vojničkom puškom. Medjutim, jedna je sla svega desetoricu ljudi. Z a uspje he družina ima u prvom zahvaliti predsjedniku Anti, koji svo' svoje redu Antdć slobodno vrijeme koristi za napredak iste, dok pojedini, članovi uprave ne vode dovoljn o računa o n joj. Odigrano je 7. kolo omladinske nogometne lige BICIKLIZAM 17. i 18. ov. m jeseca održat •će se internacionalna bicikli stička trka na pruzi Bovac— Postojna—Kopar. O sim naših su djelovat će i biciklisti iz Austri je i STT. Odigrano je 7. kolo Omla dinske nogometne lige u k ojoj učestvuje 13 ekipa. Postignuti su slijedeći rezultati: Marjan — Izgradnja 1:0, M ladost — M e talac 3:0, Ražine — V aroš 2:2, Šibenik I — Jadran 1:1 i Bombaš — Radnički 3:2. Nakon 7. kola tablica ima slijedeći izgled 1. 2. 3. 4. 5. Šibenik Izgradnja Jadran Željezara Ražine ' 13 bodova 9 _ „ 9 - „ 9 „ 8 „ 6. 7. 8: 9. 10. 11. 12. 13. Metalac Šibenik II V aroš Bombaš Radnički M ladost KNO Marjan 7 5 5 i 5 4 3 3 2 Z a k lju č c i P le n u m a N K Š ib e n ik 8. VIII. ov. godine u prosto rijama kluba uz nedovoljan broj članova održana je sjednica Ple- N a kvalifikacionu prvenst venu nogom etnu utakmicu koja je 10. ov. m j. odigrana u O sije ku izm edju Proletera i Odreda, uložena je žalba N ogom etnom savezu Jugoslavije o d strane O dreda iz Ljubljane. Glavni ra zlog ov e žalbe je pristrano sudjen je - suca NikoLića iz Beograda, kao i pokušaj potplaćivanja igrača Proletera od strane neko licine prisutnih navijača Veleža iz Mostara. BOKS NOGOMET U skoro ćem o u našim kine* Š iben ik I. i d a lje n a ćelu SSSR-om i M adjarskom, a k oje su odigrane na X V olim pijskim igrama u Helsinkiju. Boksački susret izm edju kipe &- Partizana i reprezentacije matografima. gledati nogom etne utakmice Jugoslavije sa Indijom , Skoplja završio je pobjedom numa N K Šibenik. N akon pro vedene analize odlučeno je da se doneseni zaključci odmah sprovedu u djelo. Evo nekoliko tih zaključaka: 5. Sprovesti organizaciju sa kupljanja članarine i 6. Pripremiti m om čad za ta k -, mičenje u Dalm atinskoj podsaveznoj ligi. Partizana sa 12:6. 1. Z apočeti ideološko-politički rad sa članovima, ■2, Pojačati disciplinu kod igrača, 3. Uvesti strogu štednju, 4. Započeti akcijom oko sa kupljanja priloga za uredjenje terena i zapadnog, stajanja na stadionu »Rade Končar«, Početkom ov og m jeseca o t vorena je u našem gradu proda vaonica pokućstva i kuhinjskog namještaja. Prodavaonicu je ot vorila tvornica pokućstva »LES« iz Ljubljane a ista je snabdje vena bogatim izborom i solidnom izradom. Izdavač: Gradski i kotarski od b or NF-a Šibenik — Uredništvo, Miminac (Radnički dom ) Telefon broj 2— 43. — U ređuje: Redakcioni od b or — O d g ov orni urednik: Nikola Bego - Pretplata tromječeno 60.— dinara. polugodišnje 120. dinara i godišn je 240.— dinara. — Tekući račun k od N arodne banke u Šibeniku br. 531— 903.200