BROILER
1
Priručnik za
upravljanje
2009
Priručnik
Svrha ovog priručnika je da pomogne kupcima Aviagena da postignu
optimalne performanse od svoje peradi. Njegova namjena nije da pruži
definitivne informacije o svakom aspektu upravljanja. Priručnik skreće
pažnju na važne stvari, koje, ukoliko ih se pregleda ili im se neprikladno
priđe, mogu umanjiti učinkovitost jata. Tehnike upravljanja koje ovaj
priručnik sadrži imaju za cilj (a) postizanje općenite dobre učinkovitosti
peradi, dok su žive i tokom obrade, i (b) održavanje zdravlja, dobrobiti i
napretka peradi.
Aviagen primjenjuje izbalansiran pristup genetičkom procesu u
karakteristikama komercijalne važnosti, kao što su stopa rasta, odnos
konverzije ishrane, preživljavanje i randman mesa, dok se poboljšavaju
značajke dobrobiti peradi, kao što su zdravlje nogu, kardiovaskularna
kondicija i robustnost.
Postizanje genetskog potencijala u samoj peradi ovisi o:
• Upravljanju koje će peradi pružiti potrebno okruženje.
• Režim prehrane koji će ponuditi hranjive sastojke u pravilnom obliku.
• Efikasna bio-sigurnost I kontrola bolesti.
Ako samo jedan od navedenih elemenata nije optimalan, učinkovitost
broilera će biti smanjena. Tri područja, okruženje, ishrana i zdravlje, su i
međusobno ovisni. Stoga će nedostatak bilo kojeg od njih donijeti
negativne posljedice i za druge.
U praksi, smjernice priručnika kao što je ovaj ne mogu u cijelosti zaštiti od
padova učinkovitosti, do kojih može doći iz vrlo različitih razloga. Iako je
sve učinjeno da se osigura točnost i relevantnost prezentiranih
informacija, Aviagen ne preuzima nikakvu odgovornost za posljedice
korištenja ovih informacija pri upravljanju pilićima.
Informacije prezentirane u ovom priručniku kombiniraju podatke dobivene
iz internih istraživanja, objavljenih saznanja struke, praktičnih vještina i
iskustava Aviagen-ovih Technical Transfer i servisnih timova.
Tehničke Službe
Za daljnje informacije o upravljanju Ross jatom, molimo da kontaktirate
Vašeg lokalnog menadžera tehničke službe, ili tehnički odjel.
Newbridge
Midlothian
EH28 8SZ
Scotland, UK
Tel: + 44 (0) 131 333 1056
Fax: + 44 (0) 131 333 3296
[email protected]
www.aviagen.com
Cummings Research Park
5015 Bradford Drive
Huntsville, Alabama
35805, USA
Tel: +1 256 890 3800
Fax: +1 256 890 3919
[email protected]
www.aviagen.com
3
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Sadržaj
Korištenje priručnika
Kako naći temu
Obojeni indikatori/markacije se pojavljuju s desne strane priručnika. Oni
omogućavaju čitaću trenutačni pristup onim odjeljcima i temama za koje
su posebno zainteresirani. Popis sadržaja daje naslov svakog odjeljka i
pododjeljka. Na kraju priručnika nalazi se, alfabetskim redom posložen,
popis Ključnih Riječi.
Ključne točke
Tamo gdje je to prikladno, ključne točke su uključene, što naglašava
važne aspekte skrbi i upravljanja. One su istaknute u crvenom okviru.
Nedostaje prijevod u crvenom okviru
Ciljevi učinkovitosti
Dopune ovom priručniku sadrže ciljeve učinkovitosti koji se mogu postići
dobrim upravljanjem, kontrolom okoliša i zdravlja.
Sadržaj
06
11
12
13
16
18
27
27
29
30
30
31
32
32
32
34
38
43
43
45
46
50
4
Uvod
Odjeljak 1
Upravljanje pilićima
Načela
Kvaliteta pilića i učinkovitost broilera
Dolazak pilića
Kontrola okoliša
Upravljanje grijanjem
Odjeljak 2
Opskrba hranom i vodom
Načela
Snabdijevanje hranjivim sastojcima
Program hranjenja
Oblik hrane i fizička kvaliteta hrane
Hranjenje cijelim zrnom
Hranidbeni i toplinski stres
Okoliš
Kvaliteta stelje
Kvaliteta vode
Sistemi za napajanje
Sistemi za hranjenje
Odjeljak 3
Zdravlje i biosigurnost
Načela
Bio-sigurnost
Vakcinacija
Istraživanje bolesti
Prepoznavanje bolesti
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Sadržaj
55
57
60
61
62
63
65
69
70
77
77
78
80
85
85
86
90
95
98
101
102
103
104
106
109
Odjeljak 4
Peradarnik i kontrolirani uvjeti u njemu
Načela
Peradnjaci i sistemi ventilacija
Minimalni sistemi ventilacije
Prelazni ventilacijski sistemi
Tunelski sistemi ventilacije
Isparljivi sistemi hlađenja
Osvjetljenje za broilere
Upravljanje steljom
Gustoća jata
Odjeljak 5
Praćenje žive težine i uniformnosti učinka
Načela
Predviđanje žive težine
Uniformnost jata (CV%)
Spolno odvojeni uzgoj
Odjeljak 6
Upravljanje prije klaoničke obrade
Načela
Pripreme za hvatanje
Hvatanje
Klaonička obrada
Odjeljak 7
Dopune
Dopuna 1: Zapisi produktivnosti
Dopuna 2: Tabele konverzije
Dopuna 3: Proračuni efikasnosti
Dopuna 4: Određivanje spola prema perju
Dopuna 5: Klasifikacija mjeseci
Dopuna 6: Rješavanje problema
Dopuna 7: Ritam ventilacija i kalkulacije
Popis ključnih riječi
5
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Uvod
Uvod
Aviagen proizvodi lepezu genotipova pogodnih za različite sektore tržišta
broilera. Svi Aviagen proizvodi odabrani su za izbalansiran raspon
karakteristika kod roditelja, kao i kod broiler peradi. Taj pristup osigurava
da su proizvodi u stanju zadovoljiti najviše standarde u širokoj raznolikosti
okruženja.
Raspon Ross-ovih genotipova dozvoljava korisnicima da odaberu Ross-ov
proizvod koji najbolje zadovoljava potrebe njihove specifične djelatnosti.
Aviagen primjenjuje izbalansiran pristup genetičkom napretku. Karakteristike
koje su od komercijalne važnosti, kao što su stopa rasta, omjer konverzije
krmne smjese (FCR), preživljavanje i randman mesa se dosljedno
poboljšavaju, zajedno s genetičkim prednostima koje su učinjene za
dobrobit peradi, zdravlje nogu, kardiovaskularnu kondiciju i čvrstoću.
Dostignuća u genetičkom potencijalu koja su prisutna u peradi, ovise o:
• Okruženju kojim se tako upravlja da peradi daje sve što trebaju glede
ventilacije, kvalitete zraka, temperature i prostora.
• Sprječavanju, otkrivanju i liječenju bolesti.
• Udovoljavanju zahtjevima za hranjivim tvarima kroz miješanje
odgovarajućih hranjivih sastojaka, te pravilnim upravljanjem davanja
hrane i vode.
• Pažnju treba posvetiti dobrobiti peradi u svako vrijeme, a posebno prije
klaoničke obrade.
Sve te stvari su međusobno povezane. Ako je bilo koji element ispod
optimalnog, općenita učinkovitost broilera će biti manja.
Slika 1: Limiti za rast i kvalitetu broilera
Zdravlje
Snabdijevanje hranom
Osvjetljenje
Ventilacija
Gustoća populacije
6
Ishrana
Temperatura
Snabdijevanje vodom
Procijepljenost
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Uvod
Ekonomska i komercijalna pitanja i nadalje utječu na način kako se
broilerima upravlja:
• Povećana potražnja potrošača za kvalitetom proizvoda i sigurnom
hranom.
• Potreba za jatima broilera, koja se dadu uzgajati po još bolje
predvidljivim i unaprijed definiranim specifikacijama.
• Zahtjev da se minimalizira varijabilnost unutar jata, te time varijabilnost
finalnog proizvoda.
• Zahtjev da se poboljša dobrobit peradi.
• Potpuna iskorištenost genetskog potencijala dostupnog u peradi, glede
FCR, stope rasta i prinosa mesa.
• Svođenje na minimum bolesti koje se mogu izbjeći, kao što su ascites
i slabost nogu.
Kako sistemi proizvodnje broilera postaju sve sofisticiraniji, upravljanje
njima zahtjeva sve više stupnjeve odgovornosti, te dostupnost sve boljim
informacijama.
Faza rasta broilera samo je jedan dio integriranog procesa proizvodnje
mesa. To obuhvaća farme roditeljskih jata, valionice, jedinice koje
uzgajaju broilere, prerađivače, trgovce i potrošače.
Slika 2: Proizvodnja kvalitetnog broiler mesa – kompletni proces
Lokacija
Farma roditeljskog
Aktivnost
Jata
Cilj
Upravljanje roditeljskim jatom
Sakupljanje jaja Skladištenje jaja
Transport
Valionica
Farma broilera
Rasplodna jaja
Upravljanje
ključnim
fazama
proizvodnje
Dezinfekcija
Čišćenje
Pogon za obradu
Inkubacija
Obrada pilića, rukovanje njima
Proizvodnja pilića visoke kvalitete
Održavanje kvalitete pilića
Grijanje
Razviti apetit
Razviti imunološke funkcije
Izlov
Optimizirati kvalitetu trupa
Transport
Upravljanje rastom
Transport
Dozvoliti optimalan razvoj kostura i
kardiovaskularnog sistema
Obrada
Prodaja
7
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Uvod
Cilj menadžera broilera trebao bi biti postizanje potrebne učinkovitosti
jata, glede žive težine, konverzije krmne smjese, uniformnosti i randmana
mesa. Prva dva tjedna u životu jata broilera su kritična, te zahtijevaju
posebnu pažnju. Rukovanje pilićima, grijanje i upravljanje ranim rastom su
od najveće važnosti. Proizvodnja broilera je sekvencijalan (dosljedan)
proces, pri kojem krajnja učinkovitost ovisi o tome da se svaki korak
uspješno završi. Da bi se dobila maksimalna učinkovitost, svaka se faza
mora kritički procijeniti, a tamo gdje je to potrebno napraviti nužna
poboljšanja.
Kompleksnost proizvodnje broilera znači da bi menadžeri, koji upravljaju
živom peradi morali jasno razumjeti sve faktore koji utječu na cjelokupni
proizvodni proces, a isto tako i sve one koji direktno utječu na upravljanje
s peradi na farmi. Promjene su možda potrebne kod izlijeganja, na farmi
broilera, tokom transporta, ili u pogonu za preradu. Tokom proizvodnje
broilera postoji nekoliko faza razvoja jedinki. Valionica se bavi izlijeganjem
jaja i pilića. Farma broilera se bavi pilićima i njihovim rastom. Pogon za
obradu se bavi broilerima i trupovima. Između svake od ovih faza postoji
prelazna faza. Prelaznim fazama treba upravljati tako da za perad
predstavljaju minimalni stres. Ključne prelazne faze za proizvodnju
broilera su:
•
•
•
•
•
Nastanak pileta.
Prvi počeci, smještaj i transport pilića.
Razvijanje dobrog apetita u mladom piletu.
Promjena s pomoćnog sistema hranjenja i napajanja na glavni sistem.
Hvatanje i transport prilikom pražnjenja peradnjaka.
•
•
•
•
•
Brigu o dobrobiti jedinki u svako doba.
Razumijevanje proizvodnog lanca i prelaznih faza.
Usredotočenost na kvalitetu završnog proizvoda tokom cijelog procesa.
Potrebu da se prate promjene na peradi i njihovom okruženju.
Prikladno upravljanje, kao odgovor na stalne promjene u zahtjevima
jedinki.
Aviagen-ov Tehnički Transfer Tim je izradio ovaj Priručnik, imajući na umu
slijedeća načela:
Peradnjaci nikada nisu isti, a svako jato broilera biti će različito od nekog
drugog po svojim zahtjevima. Menadžer farme broilera bi trebao moći
razumjeti potrebe peradi, te primjenom odgovornog upravljanja, kakvo je
opisano u ovom Priručniku, udovoljiti individualnim zahtjevima, kako bi se
osigurala optimalna učinkovitost u svakom jatu.
8
Cilj
Promovirati rani razvoj hranjenja i pijenja, koje će
omogućiti da se postigne ciljani profil tjelesne težine, uz
maksimalnu uniformnost i dobrobit.
Stranica
11
12
13
16
18
9
Sadržaj
Načela
Kvaliteta pileta i učinkovitost broilera
Dolazak pilića
Kontrola okoliša
Upravljanje grijanjem
UPRAVLJANJE PILIĆIMA
UPRAVLJANJE
PILIĆIMA
Odjeljak 1
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Upravljanje pilićima
Načela
Za najbolju učinkovitost broilera, piliće bi trebalo dopremiti na farmu broilera
što je prije moguće, te ih odmah nahraniti. Mora im se pružiti odgovarajući
okoliš, kojim treba upravljati tako da zadovolji sve njihove potrebe.
Tokom prvih deset dana života, okoliš pilića se mijenja od valionice u
peradarnik. Nedostatci u ranom okolišu će umanjiti i trenutnu i završnu
učinkovitost jata. Pilići se moraju adaptirati kako bi stekli zdrave
navike hranjenja i napajanja, ako želimo da postignu svoj genetski
potencijal za rast.
Pile iskusi seriju kritičnih prijelaznih faza u prvih sedam do deset dana
svog života, a sve one utječu na to kako će i odakle dobiti svoje hranjive
sastojke. To je razlog zbog kojeg je upravljanje u tom periodu tako važno
za optimalnu učinkovitost jata.
U zadnjim fazama inkubacije, te kao vrlo mlado pile, ono dobiva sve
hranjive sastojke iz žumanca jajeta. Kad se jednom nađe na farmi, piletu
se nudi Starter krmna smjesa u prosijanim mrvicama, ili kao mini-pelete iz
automatiziranog sistema hranjenja i na papiru na podu peradnjaka. Čim
krmna smjesa uđe u utrobu/crijeva, ostaci žumanjka u piletu se
mobiliziraju, te, ukoliko se pile nahrani odmah nakon izlijeganja, dobiti će
od tih hranjivih sastojaka koristan poticaj na rast.
Ostatci žumanjka daju piletu zaštitnu rezervu antitijela i hranjivih sastojaka
za prva tri dana. Apsorpcija žumanca prethodi početku rasta, te će stoga
rast biti minimalan sve dok pile ne počne jesti krmnu smjesu. U normalnim
okolnostima, apsorpcija ostataka žumanca je brza, tokom prvih 48 sati, te
bi trebala iznositi ispod jednog grama do trećeg dana života. Jato u kojem
neki pilići nisu počeli jesti jedan, dva, ili čak tri dana, biti će nejednoliko, te
će prosječna težina jata pri klanju biti znatno smanjena.
Nakon što je pile u prvim danima svog života pronašlo krmnu smjesu na
podu, mora ga ponovno pronaći između četvrtog i šestog dana života u
automatiziranom sistemu hranjenja, bio to tanjur ili traka. Nadalje, pile se
mora nositi i s promjenom veličine hrane, od krmene smjese u mrvicama,
ili mini-peletama do peleta krmne smjese u dobi od deset dana. Važno je
da se obje navedene prijelazne faze što je moguće više olakšaju piletu,
ukoliko ne želimo da učinkovitost bude narušena. Krmena smjesa bi
trebala biti lako dostupna na automatiziranom sistemu hranjenja; podne
hranilice na primjer, će potaknuti hranjenje. Davanje pelete dobre kvalitete
u dobi od deset dana, oslabiti će utjecaj koji u tom periodu ima promjena
u sastavu krmne smjese.
Ukoliko se cijelo jato dobro nosilo sa svim tim prijelaznim fazama, a uz
pretpostavku da neki faktori iz okoliša ili hranjivih tvari ne prijete rastu,
tada bi težina sedmodnevnog pilića trebala biti 4.5-5 puta veća nego što
je bila u pileta starog jedan dan.
Težina pileta starog sedam dana trebala bi se rutinski nadzirati, a tamo
gdje cilj nije postignut trebale bi se poduzeti odgovarajuće mjere. Ciljne
učinkovitosti možete naći u Ross Broiler Performance Objectives
(Rosovim Ciljnim Učinkovitostima Broilera).
11
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Kvaliteta pilića i učinkovitost broilera
Završna učinkovitost i profitabilnost broilera ovise o pažnji prema
detaljima tokom cijelog proizvodnog procesa. To uključuje dobro
upravljanje zdravljem roditeljskog jata, pažljiv rad u valionici, te efikasnu
isporuku pilića koji su dobre kvalitete i uniformnosti. Na kvalitetu pilića
može se utjecati u svakoj fazi procesa.
Planiranje
Kvaliteta pilića rezultira iz interakcije između upravljanja roditeljskim
jatom, zdravljem roditelja, ishranom, kao i upravljanjem inkubacije.
Ukoliko se piletu dobre kvalitete dade pravilna ishrana i pravilno upravlja
grijanjem tokom prvih sedam dana, smrtnost bi trebala biti manja od 0.7%,
a ciljana težina živih pilića uniformna.
• Smještanje jata broilera treba planirati kako bi se osiguralo da razlike u
dobi i/ili imunološkom statusu roditeljskog jata-davalaca budu što
manje. Idealno je jedno jato –davatelj po jatu broilera. Ako se mješovita
jata ne mogu izbjeći, držite zajedno roditeljska jata slične dobi.
• Vakcinacija roditelja-davatelja povećava materinsku zaštitu antitijelima
u potomstvu, te je uspješno u zaštiti broilera od bolesti koje
kompromitiraju učinkovitost (kao što su infektivna bolest burze, virus
anemije pilića i reovirus).
• Pilić dobre kvalitete trebao bi biti čist nakon što se izlegne. Trebao bi
čvrsto stajati i dobro hodati, biti hitar i aktivan. Ne bi trebao imati
deformacije, tobolac žumanca bi trebao biti uvučen i trebao bi imati
zacijeljen pupak. Trebao bi se zadovoljno glasati.
• Ako je kvaliteta pilića niža od željene, uzgajivač može valionici dati
pravovremene, precizne, sistematske, specificirane i mjerljive povratne
informacije.
• Problem s kvalitetom pilića pogoršat će se ako upravljanje grijanjem ne
bude pravilno.
Valionica i sistem transporta bi trebali osigurati da:
• Svi pilići dobiju odgovarajuće vakcine u odgovarajućim dozama i
odgovarajućem obliku.
• Nakon što ih se razdvoji po spolu i cijepi, piliće se drži u zamračenom
području u kojem se okoliš pravilno kontrolira, kako bi se pilićima
dozvolilo da se smire prije transporta.
• Pilići se utovaruju u kamione u kojima su uvjeti unaprijed podešeni, i to
po okvirima koji su također klimatski određeni, da bi ih se transportiralo
na farmu broilera (Tabela 1).
• Očekivano vrijeme isporuke pilića unaprijed je utvrđeno kako bi ih se
moglo istovariti i pravilno smjestiti što je brže moguće.
• Nakon izlijeganja i dolaska iz valionice piliće se, što je moguće prije,
hrani i daje im se pristup vodi.
12
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Tabela 1: Sažetak optimalnih uvjeta – držanje pilića i transport
Uvjeti držanja
pilića
Transportni
uvjeti
BILJEŠKE
22-24°C okolna temperatura+
minimalno 50% relativne vlage (RV)
0.71 m3/min na 1.000 pilića izmjena zraka
22-24°C okolna temperatura+
minimum 50% relativne vlage (RV) za duga putovanja++
0.71 m3/min na 1.000 pilića izmjena zraka
Ti uvjeti u području držanja ili na transportnom vozilu bi trebali dati temperature od 30-35°C i relativnu vlagu
od 70-80% među pilićima. Važnije je postići te temperature nego samo slijediti predloženi temperaturni
obrazac za transportni kamion, budući da obrasci mogu varirati, ovisno o preporukama proizvođača.
+ Temperature bi trebale biti podešene prema stvarnoj temperaturi pilića. Temperature ventilatora bi
trebale biti između 39-40°C
++ Vlagu bi trebalo omogućiti tokom dugih transporta po hladnom vremenu, kada grijači dugo rade ili kada
je zrak suh.
Ključne točke
• Planirajte smještaj kako bi se umanjile fiziološke i imunološke razlike
između pilića. Koristite jedno jato-davatelja, ako je moguće.
• Držanje i transport pilića u uvjetima koji sprječavaju dehidraciju i
druge vrste stresa kod pilića.
• Dajte pilićima krmnu smjesu i vodu što je prije moguće nakon što
se izlegnu.
• Zadržite visoke standarde higijene i bio-sigurnosti u valionici, te
tokom transporta.
Dolazak pilića
Priprema farme za slijedeći ciklus
Pojedinačne lokacije bi trebale upravljati s peradi koja je jednako stara (to
jest, trebalo bi s njima upravljati po načelu ʻsvi unutra, svi vanʼ). Programi
čišćenja i vakcinacije su kompliciraniji i manje učinkoviti na lokacijama
koje imaju piliće razne dobi, te je mnogo vjerojatnije da će se pojaviti
zdravstveni problemi i postići učinkovitost koja je ispod optimalne.
Peradnjaci, područja koja okružuju peradnjake, te sva oprema mora se
temeljito očistiti i dezinficirati prije dolaska materijala za prostiranje i samih
pilića (vidi Odjeljak 3, Zdravlje i bio-sigurnost). Nakon toga, treba
uspostaviti sisteme upravljanja koji će spriječiti patogene elemente da uđu
u objekat. Prije ulaska treba dezinficirati vozila, opremu i ljude.
Stelju treba rasporediti ravnomjerno do dubine od 8-10 cm. Tamo gdje je
temperatura poda prikladna (28-30°C) dubina stelje može biti smanjena,
ukoliko su troškovi zbrinjavanja stelje bitni. Nejednoliko prostrt materijal za
prostiranje može ograničiti pristup krmnoj smjesi i vodi, te može dovesti
do gubitka uniformnosti jata.
13
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Ključne točke
• Dajte pilićima bio-sigurne, čiste peradnjake.
• Kontrolirajte širenje bolesti koristeći peradnjake s istom dobi,
(tj. ʻsvi unutra, svi vanʼ).
• Rasporedite stelju ravnomjerno.
Smještanje pilića
Pilići ne mogu sami regulirati svoju tjelesnu temperaturu, sve dok ne
navrše starost od 12-14 dana. Optimalnu tjelesnu temperaturu se mora
postići podešavanjem optimalne temperature okoliša. Temperatura poda
pri smještanju pilića je isto tako važna kao i temperatura zraka, stoga je
pred-grijanje peradnjaka ključno. Temperatura i RV bi trebale biti stabilne
najmanje 24 sata prije nego što pilići stignu. Preporučene vrijednosti su:
• Temperatura zraka od 30°C (mjerena na visini pilića u području gdje su
smješteni krmna smjesa i voda).
• Temperatura stelje od 28-30°C.
• Relativna vlaga od 60-70%.
Te vrijednosti bi trebalo redovito pratiti, kako bi se osigurao ujednačen
okoliš na cijelom grijanom području, no daleko najbolji pokazatelj
temperature je ponašanje pilića.
Prije isporuke pilića, treba još jednom provjeriti dostupnost krmne smjese
i vode, te njihov raspored unutar peradnjaka. Svi pilići moraju biti u stanju
jesti i piti odmah po smještaju u peradarnik.
Što pilići duže ostanu u kutijama, to je veći stupanj potencijalne
dehidracije. To može rezultirati ranom smrtnošću i smanjenim rastom, što
pokazuje vaganje nakon sedam dana i završno vaganje.
Piliće se treba smjestiti brzo, nježno i ujednačeno na papir unutar grijanog
područja. Krmna smjesa i voda bi trebale biti lako i odmah dostupna.
Prazne bi kutije trebalo bez odlaganja maknuti iz peradnjaka.
Piliće bi trebalo ostaviti na jedan do dva sata da se smjeste, te da se
naviknu na novi okoliš. Nakon tog vremena, mora se izvršiti provjera da bi
se vidjelo da li svi pilići imaju lak pristup krmnoj smjesi i vodi. Ako je to
potrebno treba podesiti opremu i temperaturu.
U prvih sedam dana, dajte 23 sata svjetla, intenziteta 30-40 luxa, kako
biste pomogli da se pilići adaptiraju na novi okoliš i ohrabre na uzimanje
hrane i vode.
14
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Odgovarajuća, svježa i čista voda mora svoj peradi biti dostupna u svako
doba, a pristupne točke moraju biti na odgovarajućoj visini (vidi Odjeljak
2, Opskrba krmnom smjesom i vodom). Linije nipple-a (metalnih
bradavica) bi trebale biti postavljene tako da na svaku nipple otpada 12
jedinki, a zvonaste pojilice tako da ih ima najmanje šest na 1.000 pilića.
Uz to, treba osigurati i šest dodatnih mini-pojilica ili plitkih korita na svakih
1.000 pilića.
Na početku bi trebalo dati strukturiranu krmnu smjesu bez prašine, u
obliku mrvica ili mini-peleta na pladnjevima za hranu (1 na 100 pilića), te
na papiru, kako bi se stvorilo područje hranjenja koje pokriva najmanje
25% grijanog područja. Pilići bi trebali biti smješteni direktno na papir, tako
da mogu odmah pronaći krmnu smjesu. Automatizirani sistemi hranjenja i
napajanja bi trebali biti smješteni u blizini papira.
Ukoliko je miješanje pilića iz različitih roditeljski jata neizbježno, piliće iz
različitih roditeljskih izvora bi trebalo grijati u odvojenim područjima
peradnjaka. Pilići koji potječu od mladog jata-davatelja, mlađeg od 30
tjedana, zahtijevati će toplije početne temperature (+1°C toplije nego
navedeni temperaturni profil) u usporedbi sa starijim jatom, starijim
od 50 tjedana.
Ključne točke
• Zagrijte peradarnik unaprijed i stabilizirajte temperaturu i vlažnost
prije nego pilići stignu.
• Piliće istovarite i razmjestite brzo.
• Neka krmna smjesa i voda budu pilićima odmah dostupni.
• Podesite opremu tako da omogućite pilićima da lako dođu do hrane
i vode.
• Postavite dodatne hranilice i pojilice blizu glavnih sistema hranjenja
i napajanja.
• Ostavite piliće na jedan do dva sata da se smjeste, a istovremeno
da mogu do hrane i vode.
• Nakon jednog do dva sata provjerite krmnu smjesu, vodu,
temperaturu i vlagu, te ako je potrebno, napravite nužne promjene.
Procjena starta pilića
U razdoblju neposredno nakon što je pilićima pružena krmna smjesa, oni
su gladni, što znači da bi trebali dosta jesti i napuniti svoje voljke.
Provjerite jedan uzorak peradi 8 i 24 sata nakon dolaska na farmu, kako
biste se osigurali da su svi pilići našli hranu i vodu. Da bi se to napravilo,
treba sakupiti uzorak od 30-40 pilića na tri ili četiri različita mjesta u
peradnjaku. Svim pilićima treba nježno prekontrolirati voljke. Kod pilića
koji su našli hranu i vodu, voljka će biti puna, mekana i zaobljena (Slika 3).
Ako je voljka puna, ali je originalna struktura mrvice hrane još uvijek
vidljiva, tada jedinka još nije konzumirala dosta vode. Ciljana popunjenost
voljki nakon osam sati po isporuci je 80%, a nakon 24 sata nakon dolaska
trebala bi biti 95-100%.
15
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Slika 3: Popunjenost voljke nakon 24 sata
Pile s lijeve strane ima punu, zaobljenu voljku, dok pile s desne strane ima
praznu voljku.
Kontrola okoliša
Uvod
Optimalna temperatura i vlaga su neophodne za zdravlje i razvoj apetita.
Temperaturu i relativnu vlagu treba često i redovito nadzirati; najmanje
dva puta dnevno u prvih pet dana, a kasnije jednom dnevno. Kod
automatskih sistema bi trebalo mjerenja temperature i vlage, te senzore
za to postaviti u visini pilića. Konvencionalni termometri bi se trebali
upotrijebiti za provjeru točnosti elektronskih senzora koji kontroliraju
automatske sisteme.
Tokom perioda grijanja potrebna je ventilacija bez propuha da bi se:
• Održale temperature i relativna vlaga (RV) na pravom nivou.
• Dozvolila dostatna izmjena zraka, koja sprječava akumulaciju opasnih
plinova kao što su ugljični monoksid (iz uljnih/plinskih grijača smještenih
unutar peradnjaka), ugljični dioksid i amonijak.
Dobra je praksa utvrditi minimalnu stopu ventilacije od prvog dana, a koja
će osigurati da se pilićima dovodi svjež zrak u čestim, redovitim
intervalima (vidi Odjeljak 4, Peradarnik i kontrolirani uvjeti u njemu). Može
se koristiti unutarnje cirkulacione ventilatore kako bi se održala
ujednačenost kvalitete zraka i temperature u visini pilića.
Ako treba donijeti odluku onda bi održavanje temperature grijanjem
trebalo imati prioritet nad ventilacijom i izmjenom zraka. Mladi pilići su
skloni efektima koje izaziva hladan vjetar, stoga bi stvarna brzina pri podu
trebala biti manja od 0.15 metara u sekundi, ili što je niže moguća.
16
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Ključne točke
• Redovito pratite temperaturu i relativnu vlagu.
• Provjetravajte kako bi se dovelo svježeg zraka, te odstranilo
štetne plinove.
• Izbjegavajte propuh.
Vlaga
Relativna vlaga (RV) u valionici na kraju inkubacijskog procesa će biti
visoka (približno 80%). Peradnjaci koji se cijeli zagrijavaju, posebice oni u
kojima se koriste nipple pojilice, mogu imati nivoe RV ispod 25%.
Peradnjaci s više konvencionalnom opremom (kao što je grijanje u krugu,
pri kojem se vlaga proizvodi kao nusproizvod sagorijevanja i zvonastih
pojilica, koje imaju otvorenu površinu vode) imaju mnogo viši RV, obično
preko 50%. Kako bi se pilićima umanjio šok od prijelaza iz inkubatora,
nivoi RV u prva tri dana bi trebali biti 60-70%.
Relativnu vlagu u peradnjaku bi trebalo dnevno pratiti. Ukoliko u prvom
tjednu padne na ispod 50%, okoliš će biti suh i prašnjav. Pilići će početi
dehidrirati, te biti predisponirani na probleme disanja. To će nepogodno
utjecati na učinkovitost. Treba poduzeti mjere za povećanje vlage.
Ukoliko je peradnjak opremljen sapnicama pod visokim tlakom (foggers ili
misters) za hlađenje kod visokih temperatura, onda se to može koristiti za
podizanje nivoa vlage prilikom grijanja. Alternativno se može relativna
vlaga povećati korištenjem, na leđima prenosive, prskalice kako bi se po
zidovima prskala fina maglica.
Kako pile raste, idealna vlaga opada. Visoki nivo relativne vlage (iznad
70%) može od 18. dana na dalje uzrokovati mokru stelju i probleme
povezane s tim. Kako se broilerima povećava težina, nivoi relativne vlage
se mogu kontrolirati korištenjem ventilacijskih sistema i sistema grijanja.
Povezanost između temperature i vlage
Sve životinje emitiraju toplinu koja odlazi u okoliš, na način da se vlaga
isparava iz dišnih putova i kroz kožu. Kod viših nivoa vlage dolazi do
manjeg isparavanja, što povećava temperature životinja. Temperaturu
koju životinje osjećaju, ovisi o suho mjerenoj temperaturi i o relativnoj
vlazi. Visoka relativna vlažnost će povećati vanjsku temperaturu na
određenoj suho mjerenoj temperaturi, dok će niski nivo RV smanjiti
vanjsku temperaturu. Ciljani temperaturni profil u Tabeli 2 uzima da je
relativna vlaga u rasponu od 60-70%. Desna strana Tabele 2 pokazuje
potrebnu suho mjerenu temperaturu kojom će se postići ciljani
temperaturni profil u situacijama kada relativna vlaga nije unutar ciljanog
raspona od 60-70%.
17
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Tabela 2: Suho mjerene temperature koje su potrebne da se postigne
ekvivalent ciljnim prividnim temperaturama pri promjenjivim relativnim vlagama
Dob
(dana)
Dan staro
3
6
9
12
15
18
21
24
27
Temp
°C
30.0
28.0
27.0
26.0
25.0
24.0
23.0
22.0
21.0
20.0
Suho mjerena temperatura
pri % relativne vlage
Cilj
Raspon
relativne
vlage%
60-70
60-70
60-70
60-70
60-70
60-70
60-70
60-70
60-70
60-70
40
36.0
33.7
32.5
31.3
30.2
29.0
27.7
26.9
25.7
24.8
Izvor: Dr Malcolm Mitchell (Scottish Agricultural College)
50
33.2
31.2
29.9
28.6
27.8
26.8
25.5
24.7
23.5
22.7
Idealno
60
30.8
28.9
27.7
26.7
25.7
24.8
23.6
22.7
21.7
20.7
70
29.2
27.3
26.0
25.0
24.0
23.0
21.9
21.3
20.2
19.3
80
27.0
26.0
24.0
23.0
23.0
22.0
21.0
20.0
19.0
18.0
Tabela 2 pokazuje vezu između relativne vlage i efektivne temperature.
Ako je relativna vlaga izvan ciljnog okvira, treba temperaturu peradnjaka
u visini pilića podesiti prema brojkama navedenim u tabeli 2. Na primjer,
ako je relativna vlaga ispod 60%, suho mjerenu temperaturu možda treba
povećati. U svim fazama treba pratiti ponašanje pilića kako bi se osiguralo
da pile osjeća primjerenu temperaturu (vidi dolje pod: Upravljanje
Grijanjem). Ako nakon toga ponašanje pilića ukazuje na to da im je pre
hladno ili pre vruče, treba shodno tome podesiti temperaturu peradnjaka.
Ključne točke
• Postignite ciljnu težinu za sedmi dan pravilnim upravljanjem grijanja
ambijenta.
• Koristite ponašanje pilića kako biste odredili da li je temperatura
primjerena.
• Koristite temperaturu za stimuliranje aktivnosti i apetita.
• Održavajte relativnu vlažnost između 60-70% u prva tri dana, a
iznad 50% u preostalom periodu grijanja.
• Podesite temperaturne parametre, ako se relativna vlažnost popne
iznad 70%, ili padne ispod 60%, dok istovremeno reagirate na
promjene u ponašanju pilića.
Upravljanje grijanjem
Koriste se dva osnovna sistema kontrole temperature za grijanje broiler pilića:
• Grijanje u krugu (natkriveni ili blistavi grijači). Izvor topline je lokalan,
tako da se pilići mogu odmaknuti u hladnija područja, te tako sami
odabrati temperaturu koja im najbolje odgovara.
• Grijanje cijelog peradnjaka. Izvor topline je veći i šire rasprostranjen,
pa pilići nisu u mogućnosti preseliti se na preferiranu temperaturu.
Grijanje cijelog peradnjaka cilja na situacije u kojima se cijeli peradnjak
ili jedan određeni dio peradnjaka zagrijava samo pomoću ʻgrijača
prisiljenog zrakaʼ, a cilj toga je da se postigne jedinstvena temperatura
u peradnjaku ili zračnom prostoru.
18
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
I kod grijanja u krug i kod grijanja cijelog peradnjaka, cilj je stimulirati apetit
i aktivnost na najlakši mogući način. Postizanje optimalne temperature je
iznimno važno. Temperature grijanjem kod relativne vlage od 60-70%,
date su u donjoj tabeli.
Tabela 3: Temperature grijanja
Dob
(dana)
Dan staro
3
6
9
12
15
18
21
24
27
Grijanje cijelog
peradnjaka
(Temp °C)
Grijanje u krug
30
28
27
26
25
24
23
22
21
20
Grijanje u krug
(Temp°C)
Rub grijalice
(A)
32
30
28
27
26
25
24
23
22
20
2 m od ruba
grijalice (B)
29
27
25
25
25
24
24
23
22
20
Izvedba grijanja u krug prikazana je na Slici 4, a tipična je za 1.000 pilića
u prvom danu. Pilići se smještaju u kvadrat 5 x 5 m (25 m2), koji daje
početnu gustoću jata od 40 pilića na m2. Ako se gustoća jata poveća,
treba razmjerno povećati i broj hranilica i pojilica, a također i kapacitet
grijanja grijalice.
Slika 4: Tipična izvedba grijanja u krug (1.000 pilića)
Grijalica
KLJUČ
60% papirnati pokrov
2m
5m
2m
Automatske posude za hranu
Nipple linija
Mini-pojilice
Unutar konteksta izvedbe na slici 4, slika 5 pokazuje područja
temperaturnih prijelaza koji okružuju grijalicu za grijanje u krug. Oni su
označeni slovom A (Rub grijalice) i slovom B (2 m od ruba grijalice).
Odgovarajuće optimalne temperature su prikazane u tabeli 3.
19
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Slika 5: Grijanje u krug – Područja temperaturnih prijelaza
Grijalica
2m
2m
B
A
A
Ponašanje pri grijanju u krug
B
KLJUČ
A - Rub grijalice
B - 2 m od ruba grijalice
Ponašanje pilića najbolji je indikator pravilne temperature grijalice. Kod
grijanja u krug, ispravna temperatura se očituje po tome što su pilići
ujednačeno raspoređeni na cijelo područje grijanja kako je to prikazano na
slici 6. Na dijagramu, grijalica je prikazana kao svijetlo plavi krug u sredini.
Slika 6: Raspored jedinki pod grijalicama
Temperatura je previsoka
Pilići se ne glasaju
Pilići dahću, glava i krila su spušteni
Pilići se odmiču od grijalice
Ispravna temperatura
Pilići su razmješteni ravnomjerno
Razina buke označava zadovoljstvo
Temperature preniska
Pilići se okupljaju oko grijalice
Pilići su bućni, zapomažu
Propuh
Ovakav raspored zahtijeva istraživanje
Uvjetovan je propuhom, neravnomjernim
rasporedom osvjetljenja, vanjskom bukom
20
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Dolje se nalazi slika zadovoljne peradi kada grijanje u krug ima pravilnu
temperaturu.
Slika 7: Pilići u ispravnim uvjetima grijanja u krug
Grijanje cijelog peradnjaka
Kod grijanja cijelog peradnjaka nema temperaturnih prijelaza, iako se
mogu uvesti i dodatne grijalice. Glavni izvor topline za cijeli peradarnik
može biti direktan ili indirektan (koristeći vrući zrak). Dolje se nalazi prikaz
izvedbe grijanja cijelog peradnjaka.
Slika 8: Tipična izvedba sistema za grijanje cijelog peradnjaka
KLJUČ
60% papirnati pokrov
Automatske posude za hranu
Nipple linija
Mini-pojilice
Unutar konteksta izvedbe sa slike 8, optimalne temperature su prikazane
na lijevoj strani tabele 3.
Ponašanje pri grijanju cijelog peradnjaka
Ponašanje pilića je najbolji pokazatelj ispravne temperature. Slika 9
pokazuje različite rasporede pilića kod grijanja cijelog peradnjaka, a pri
različitim temperaturama. Kada se zagrijava cijeli peradnjak, ispravna
temperatura je vidljiva iz toga što pilići formiraju grupe od 20-30, s time da
se te grupe kreću. Hranjenje i napajanje jata bi trebalo biti konstantno.
21
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Slika 9: Tipično ponašanje pilića kod grijanja cijelog peradnjaka, a kod
različitih temperatura
Previsoka
Ispravna
Preniska
Kada se prakticira grijanje cijelog peradnjaka, posebnu pažnju treba
posvetiti nadgledanju i kontroli temperature i vlage u peradnjaku (vidi
Međusobnu povezanost temperature i vlage).
Dolje se nalazi slika zadovoljne peradi kada je pri grijanju cijelog
peradnjaka postignuta pravilna temperatura.
Slika 10: Pilići u ispravnim uvjetima grijanja cijelog peradnjaka
Ključne točke
• Temperatura je ključna, te ju treba održavati kako je preporučeno.
• Temperaturu treba provjeravati ručno u visini pilića.
• Ponašanje pilića treba pažljivo i često promatrati.
22
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Bilješke
23
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje pilićima
Bilješke
24
Cilj
Pružiti definiran program hranjenja koji bi omogućio
uravnoteženu prehranu te zadovoljio potrebe broilera za
hranjivim tvarima u svim stadijima njihovog razvoja te
optimizirao efikasnost i isplativost bez ugrožavanja
zdravlja peradi i okoliša.
Ovdje navedeni sistemi hranjenja i napajanja te pravilno
upravljanje tim sistemima utječu na unos hrane i vode te
na izvedbu i učinkovitost jedinke.
Stranice
27
27
29
30
30
31
32
32
32
34
38
25
Sadržaj
Načela
Opskrba hranjivim tvarima
Programi hranjenja
Oblici hrane i fizička kvaliteta hrane
Hranjenje čvrstim zrnom
Hranidbeni i toplinski stres
Okoliš
Kvaliteta stelje
Kvaliteta vode
Sistemi napajanja
Sistemi hranjenja
OPSKRBA KRMNOM SMJESOM I VODOM
OPSKRBA KRMNOM
SMJESOM I VODOM
Odjeljak 2
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Opskrba krmnom smjesom i vodom
Načela
Hrana je bitna sastavnica u ukupnoj cijeni proizvodnje broilera. Da bi se
postigla optimalna učinkovitost, obroci broilera trebaju se sastaviti tako da
daju pravilan odnos energije, proteina i aminokiselina, minerala, vitamina
i osnovnih masnih kiselina. Odabir programa hranjenja će ovisiti i o cilju
posla, na primjer, da li je cilj na maksimiziranju isplativosti živih jedinki ili
optimiziranju dobiti od komponenti trupa.
Preporučena razina hranjivih tvari i programa hranjenja može se naći u Ross
Broiler Nutricionističkim Specifikacijama, koje nude daljnje informacije o:
• Izboru programa hranjenja za razne oblike proizvodnje i tržišne situacije
• Optimalne razine prehrambenih probavljivih aminokiselina za rast,
efikasnost, prihode proizvodnje i isplativosti.
Detaljnije nutricionističke informacije za nutricionističke profesionalce
mogu se naći u sadašnjem Ross Broiler nutricionističkom Dodatku.
On sadrži daljnje informacije o:
•
•
•
•
Odvojenom hranjenju muških odnosno ženski broilera.
Sigurnosni intervali za hranjenje čvrstim zrnom.
Nutricionističke preporuke koje se odnose na toplinski stres.
Vodič za hranjenje s obzirom na uvjete okoliša.
Opskrba hranjivim tvarima
Energija
Broileri zahtijevaju energiju za rast tkiva, održavanje i aktivnost. Izvori
ugljikohidrata kao što su kukuruz i pšenica, te razne masti i ulja su glavni
izvori energije kod hranjenja peradi. Razine energije u prehrani su
izražene u Megajoul-ima (MJ/kg) ili Kilokalorijama (kcal/kg) Metaboličke
energije (ME), koja predstavlja ukupnu energiju dostupnu broilerima.
Proteini
Hranidbeni proteini, poput onih u obrocima od žitarica i zrnaca soje, su
kompleksne cjeline koje se rastavljaju probavom u aminokiseline. Takve
aminokiseline se apsorbiraju i ponovo sastavljaju u tjelesne proteine koji
se koriste kod gradnje tjelesnog tkiva, npr. mišića, živaca, kože i perja.
Razina prehrambenih nerafiniranih proteina ne upućuje na kvalitetu
hranidbenih proteina u hrani. Kvaliteta prehrambenih proteina se temelji
na razini, ravnoteži i probavljivosti esencijalnih aminokiselina u završnoj
miješanoj krmnoj smjesi.
27
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Ross broileri posebno su osjetljivi na prehrambene probavljive razine
aminokiselina, te će dobro reagirati rastom, efikasnošću hranjenja i
isplativošću, na prehranu koja je pravilno uravnotežena kako je
preporučeno. Pokazalo se da više razine probavljivih aminokiselina
poboljšavaju isplativost tako da povećaju učinkovitost broilera i
proizvodnih prinosa. To postaje posebice važno kada broileri dovoljno
odrastu za konfekcioniranje i iskoštavanje.
Makro Minerali
Opskrba pravilnom razinom glavnih minerala u pravilnoj ravnoteži je
važna za visoko-učinkovite broilere. Bitni makro minerali su kalcij, fosfor,
natrij, kalij i kloridi.
Kalcij i fosfor: U prehrani broilera kalcij utječe na rast, efikasnost
hranjenja, razvoj kostiju, zdravlje nogu, živčane funkcije i imunološki
sustav. Od vitalne je važnosti da se kalcij dodaje u primjerenim količinama
i ustaljenim razmacima. Fosfor, kao i kalcij, je potreban u pravilnom obliku
i količini da bi optimizirao konstrukciju kostura i rast.
Natrij, kalij i kloridi: Ovi minerali su potrebni kod općih metaboličkih
funkcija. Nedostaci navedenih mogu utjecati na unos hrane, rast i pH krvi.
Prevelike razine tih minerala rezultiraju prevelikim unosom vode, a
posljedica toga je slaba kvaliteta stelje.
Minerali u tragovima i vitamini
Minerali u tragovima i vitamini su potrebni za sve metaboličke funkcije.
Pravilni vitaminski dodaci i dodaci minerala u tragovima ovise o korištenim
hranidbenim sastojcima, proizvodnji hrane i lokalnim okolnostima.
Zbog različitih razina vitamina u raznim žitaricama, razina vitaminskih
dodataka mora se modificirati. Shodno tome, preporuke koje su dane se
razlikuju ovisno o žitarici (npr. pšenica nasuprot kukuruzu) na kojoj se
temelji prehrana.
Enzimi
Enzimi se sada počinju rutinski koristiti u hrani za perad da bi se povećala
probavljivost sastojaka hrane. Općenito hranidbeni enzimi koji su dostupni
djeluju na ugljikohidrate, proteine i minerale vezane za biljke.
Ključne točke
• Koristite preporučene probavljive aminokiseline kako bi optimizirali
učinkovitost broilera.
• Osigurajte da se koriste visokokvalitetni izvori proteina.
• Dajte pravilne razine glavnih minerala, izbalansirane na
odgovarajući način.
• Vitaminski i mineralni dodaci ovise na korištenim hranjivim
sastojcima, proizvodnji hrane i lokalnim okolnostima.
28
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Program hranjenja
Krmne smjese Starter
Cilj je u periodu grijanja (0 – 10 dana starosti) postići dobar apetit i
maksimalan rani rast da bi se dosegla težina koju Ross želi u sedmom
danu. Preporuča se da se Broiler Starterom hrani deset dana. Starter
predstavlja malen dio ukupne cijene troška hranjenja i odluke o
oblikovanju Startera trebale bi se temeljiti na učinkovitosti i isplativosti, a
ne samo na prehrambenim troškovima. Prednosti povećavanja unosa
hranjivih tvari kod mladih broilera je uočljiva kod rasta i kasnije
učinkovitosti. Ako se broileri hrane preporučenom gustoćom hranjivih
sastojaka to će osigurati optimalan rast tokom ovog kritičnog životnog
razdoblja.
Krmne smjese Grower
Broiler Grower krmnom smjesom se u principu hrani 14-16 dana odmah
nakon Startera. Prijelaz iz Startera prema Groweru uključuje promjenu
oblika teksture smjese od mrvica/mini peleta do peleta. Ovisno o
proizvedenoj veličini pelete, moguće je da će biti potrebno prvu porciju
hrane Grower dati u obliku mrvica ili mini-peleta.
Tokom ovog vremena rast broilera je i dalje veoma dinamičan. Stoga
treba biti popraćen odgovarajućim unosom hranidbenih tvari. Za
optimalan unos hrane, rasta i FCR, opskrba pravilnom gustoćom
hranidbenih tvari, posebno energijom i aminokiselinama je vitalna.
Krmene smjese Finisher
Broiler Finisher krmna smjesa zauzima veliki dio cjeline i cijene hranjenja
broilera. Zbog toga je potrebno da se hranjenje sastavi tako da
maksimalno iskoristi financijsku dobit za tip proizvedenog proizvoda.
Finisher krmnom smjesom bi se trebalo hraniti od 25 dana starosti do
prerade. Perad koja će se klati nakon 42-43 dana možda će trebati i drugu
Finesher krmnu smjesu sa specifikacijama od 42 dana nadalje.
Uporaba jednog ili više Finishera za broilere će ovisiti o:
• Željenoj težini za klanje.
• Dužini perioda proizvodnje.
• Obliku programa za hranjenje.
Vrijeme karence za lijekove će zahtijevati uporabu Finisher krmne smjese
za odvikavanje. Krmnom smjesom za odvikavanje bi se trebalo hraniti
dovoljnom dugo prije klanja kako bi se smanjio rizik ostatka farmaceutskih
proizvoda u mesu. Određeno vrijeme odvikavanja za propisane lijekove
koji su određeni u listi podataka proizvoda moraju se slijediti. Nije
preporučeno da se rade ekstremna prehrambena smanjenja hranjivih
tvari tokom perioda odvikavanja.
29
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Ključne točke
• Preporučeno je koristiti Starter u prehrani deset dana. Odluke o
sastavljanju Starter krmne smjese bi se trebale bazirati na
učinkovitosti i isplativosti.
• Grower krmna smjesa mora osigurati da razina unosa hranidbenih
tvari prati dinamičan rast tokom ovog perioda.
• Finisher krmna smjesa za broilere trebala bi se sastaviti da
maksimalno iskoristi financijsku dobit i mora biti prilagođena životnoj
dobi peradi, ali ekstremno smanjivanje hranjivih tvari nije preporučeno.
Oblici hranjenja i fizičke karakteristike hrane
Rast i efikasnost broilera od korištene krmne smjese će općenito biti bolje
ako se Starter krmna smjesa sastoji od mrvica ili mini-peleta dok se kod
Growera i Finishera koriste pelete (Tabela 4.). Ovisno o veličini peleta
kojom se hrani moguće je da će biti potrebno prvi obrok Grower hrane dati
kao mrvice ili mini-pelete.
Loša kvaliteta mrvica i peleta će smanjiti unos hrane i učinkovitost. Na
farmi bi pozornost trebala biti na smanjenju lomljenja mrvica i peleta
tokom uporabe.
Tablica 4: Oblik krmne smjese prema dobi broilera
Starost
0-10 dana
11-24 dana
25 dana do prerade
Oblik i veličina hrane
Prosijane mrvice ili mini-pelete
Pelete promjera 2-3.5 mm ili grubo samljevena masa
Pelete promjera 3.5 mm ili grubo samljevena masa
Dobra kvaliteta krmne smjese u mrvicama i peletama se preferira u
odnosu na samljevenu hranu, no ako već hranite mljevenom krmnom
smjesom, čestice hrane bi trebale biti dovoljno grube i jednolike u veličini.
Samljevena krmna smjesa bi mogla imati prednosti zbog toga jer uključuje
masnoće u svom sastavu koje smanjuju pojavu prašine i povećavaju
homogenost hranidbenih komponenti.
Ključne točke
• Loša fizička kvaliteta krmne smjese će imati negativne posljedice na
učinak broilera.
• Koristite krmnu smjesu u obliku mrvica i peleta dobre kvalitete kako
bi imali optimalnu učinkovitost.
• Kada hranite samljevenom krmnom smjesom, osigurajte da su
čestice u takvoj hrani grube i jednolike u veličini. Smanjite razinu
prašine u smjesi (<1 mm) na manje od 10%.
Hranjenje čvrstim zrnom
Hranjenjem miješanom hranom koja sadrži cijelu pšenicu mogu se
smanjiti troškovi hrane po toni. No to se mora napustiti zbog gubitka
randmana trupa i prsa.
30
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Razina uključivanja čvrstog zrna mora se precizno odrediti pri sastavljanju
mješavine ili izbalansirane krmne smjese. Ako se nije napravila pravilna
prilagodba učinkovitost peradi biti će ugrožena, jer će takva prehrana
imati neuravnotežen unos hranjivih tvari. Smjernice sigurnog dodavanja
dane su dolje.
Tablica 5: Sigurno uključivanje čvrstog zrna u obroke broilera
+
Obrok
Starter
Grower
Finisher
Uključivanje čvrstog zrna
Nula
Postepeno povećanje za 10%+
Postepeno povećanje za 15%+
Više razine čvrstog zrna su moguće ako se kombiniraju s većom koncentracijom mješavine i
izbalansirane krmne smjese.
Čvrsto zrno se mora odstraniti iz krmne smjese dva dana prije izlova da
bi se izbjegli problemi kontaminacije tokom vađenja iznutrica u klaonici.
Ključna točka
• Razrjeđivanje prehrane čvrstim zrnom moglo bi smanjiti učinkovitost
ako se mješavina krmne smjese ne prilagodi pravilno.
Hranidbeni i toplinski stres
Pravilna razina i ravnoteža hranjivih tvari zajedno s uporabom sastojaka
krmne smjese koji imaju veće razine probavljivosti, će pomoći smanjenju
utjecaja toplinskog stresa.
Davanjem optimalnih tekstura mrvica i peleta smanjiti će potrošnju
energije tokom hranjenja i stoga smanjiti toplinu koja se stvara tokom
hranjenja. Optimalan oblik krmne smjese će također poboljšati
prihvaćanje hrane i može pomoći kod kompenzacijskog unosa hrane
tijekom hladnijeg vremena.
Opskrba povećanom energijom hranjenja iz hranidbenih masti (umjesto
ugljikohidrata) tokom vrućeg vremena se pokazala dobrom u nekim
situacijama zbog smanjenja toplinskog povećavanja u prehrani.
Uvijek dostupna hladna, nisko zasoljena voda je vitalna hranjiva tvar
tokom toplinskog stresa.
Strateško korištenje vitamina i elektrolita, bilo to kroz hranu ili vodu, će
pomoći peradi da se nose sa stresom iz okoliša.
Ključne točke
• Opskrbljivanje pravilnim razinama hranjivih tvari i korištenjem lakše
probavljivih sastojaka će pomoći kod smanjenja utjecaja toplinskog
stresa.
• Optimalan oblik krmne smjese će smanjiti toplinski stres i omogućiti
da dođe do kompenzacijskog uzimanja hrane.
• Osigurajte hladnu, slabo slanu vodu.
• Osigurajte da je hrana dostupna peradi tokom najhladnijih doba dana.
31
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Okoliš
Emisije dušika i amonijaka mogu se reducirati smanjenjem viška udjela
osnovnih proteina iz krmne smjese. To se postiže sastavljanjem
uravnoteženih prehrana prema izbalansiranim preporučenim razinama
probavljivih aminokiselina, a ne prema minimalnim udjelima sirovih
proteina. Razine izlučivanja fosfora mogu se smanjiti ako perad hranimo
u skladu s njezinim potrebama i upotrebom enzima fitaze.
Ključne točke
• Sastavljanje prehrane tako da se koriste uravnotežene razine
probavljivih aminokiselina što će smanjiti izlučivanje dušika.
• zlučivanje dušika se može smanjiti ako se perad hrani u skladu s
njezinim potrebama.
Kvaliteta stelje
Kvaliteta stelje direktno utječe na zdravlje peradi. Manja razina vlage u
stelji smanjuje količinu amonijaka u atmosferi, što pomaže smanjenju
respiratornog stresa. Dermatitis tabana se također smanjuje ako je
kvaliteta stelje dobra.
Ukoliko postoji odgovarajuće upravljanje, te ako se slijede hranidbeni i
savjeti u vezi okoliša, sljedeće nutricionističke strategije će pomoći u
zadržavanja dobre kvalitete stelje.
• Izbjegavajte prevelike udjele sirovih proteina u prehrani.
• Izbjegavajte visoke razine soli/natrija, jer će to povećati unos vode kod
peradi i uzrokovati vlažnu stelju.
• Izbjegavajte slabo probavljive ili vlaknima bogate sastojke u hrani.
• Opskrbite prehranu visokokvalitetnom krmnom smjesom bogatom
uljima/mašću, jer će to pomoći da se izbjegnu unutrašnji poremećaji koji
mogu prouzročiti vlažnu stelju.
Kvaliteta vode
Voda je osnovni sastojak života. Bilo kakva smanjenja unosa vode ili
povećan gubitak vode može imati značajan utjecaj na životni vijek i učinak
jedinke. Detaljnije informacije mogu se pronaći u Ross Tech 08/47 –
Kvaliteta vode.
Voda koju dajete broilerima ne smije sadržavati prevelike količine
minerala. Voda ne smije biti kontaminirana bakterijama. Iako će voda
koja je dobra za piće ljudima načelno biti dobra i za broilere, voda iz
bušenih rupa, vodenih rezervoara ili onečišćenih javnih izvora može
izazvati probleme.
Izvor vode trebao bi se testirati da bi se provjerila razina soli kalcija
(tvrdoća vode), slanost i količina nitrata.
32
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Poslije čišćenja peradnjaka, a prije nego što dođe nova pošiljka pilića,
trebao bi se uzeti uzorak vode te provjeriti da li su izvor, cisterna za
pohranjivanje vode i točke na kojima se voda pije onečišćeni bakterijama.
Tablica prikazana dolje pokazuje maksimalnu prihvatljivu koncentraciju
minerala i organske tvari u izvoru vode.
Tablica 6: Maksimalno prihvatljive koncentracije minerala i organskih tvari
u sistemu snabdijevanja vodom
Materijal
Ukupno otopljene
Fekalni koliformi
Klorid
Prihvatljiva
koncentracija
(ppm ili mg po litri)
0-1,000
0
250
Natrij
Kalcijeve soli (tvrdoća)
pH
50
70
6.5-8.5
Nitrati
Sulfati
Tragovi
200-250
Kalij
Magnezij
300
50-125
Željezo
Olovo
Cink
Mangan
Bakar
0.30
0.05
5.00
0.05
0.05
Komentar
Viša razina će uzrokovati
vlažnu stelju i smanjiti
učinkovitost.
Viša razina ukazuje na
kontaminaciju vode.
Ako je koncentracija natrija
viša od 50 prihvatljiva
koncentracija klorida se
znatno smanjuje (manje od 20).
Kisela voda će nagrizati
opremu i ometati
zdravstvene intervencije.
Maksimalna željena razina.
Viša razina će povećati
vlažnost izmeta.
Viša razina će povećati
utjecaj sulfata.
Razine prikazane u tablici 6 teško će biti veće ako je voda dopremljena
iz javnog vodovoda.
Voda iz bunara ili bušenih rupa će međutim imati velike razine nitrata i
velik broj bakterija. Ondje gdje je velik broj bakterija, mora se otkriti uzrok
tome i voda se mora pročistiti. Bakterijska kontaminacija često može
smanjiti učinak biološke proizvodnje i na farmi i u prerađivačkoj industiji.
Voda koja je čista na ulaznoj točci u peradnjak broilera može se
kontaminirati zbog izlaganja bakterijama unutar peradnjaka. (Slika 11).
Dodavanje klora od tri do pet ppm- a na točci napajanja će smanjiti broj
bakterija, posebno ondje gdje se koriste sistemi za napajanje s vodom na
otvorenoj površini. Ultraljubičasto (UV) zračenje je također djelotvorno
kod smanjenja bakterijske kontaminacije.
33
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Ako voda sadrži visoke razine željeza ili soli kalcija, te je tvrda, ventili
pojilica i cijevi za dovod vode se mogu začepiti. Talog će također blokirati
cijevi i tamo gdje je to problem, preporučljivo je filtrirati dovod vode s
mrežicom od 40-50 mikrona.
Slika 11: Povećanje broja bakterija u pojilicama gdje je voda izložena
atmosferi peradnjaka broilera
40.000
40.000
Broj bakterija
35.000
30.000
25.000
20.000
15.000
15.000
10.000
5.000
0
0
0
0
Nakon čišćenja
0
0
0
Dan staro pile
10.000
5 dana staro pile
Ključne točke
• Osigurajte neometan pristup svježoj vodi dobre kvalitete.
• Testirajte redovito izvor vode glede kontaminacije bakterijama i
mineralima, te poduzmite potrebne korektivne radnje.
Sistemi napajanja
Voda mora broilerima biti dostupna 24 sata dnevno. Neadekvatno
snabdijevanje vodom, bilo količinski, bilo glede broja pojilica će rezultirati
smanjenom stopom rasta. Kako bi se osiguralo da jato dobiva dovoljno
vode, treba nadzirati odnos vode i dnevnog unosa hrane.
Mjerenje unosa vode može se koristiti kao pokazatelj grešaka u sistemu
(hranjenja i vode), kao pokazatelj zdravlja i za procjenu učinkovitosti.
Na 21°C perad konzumira dovoljno vode, ako odnos količine vode (u
litrama) i težine krmne smjese (u kg) ostane blizu:
• 1.8:1 za zvonaste pojilice.
• 1.6:1 za nipple pojilice bez posudica.
• 1.7:1 za nipple pojilice s posudicama.
Potreba za vodom će varirati u ovisnosti o konzumaciji krmne smjese.
Perad će piti više vode na višim temperaturama okoline. Potreba za
vodom se povećava za približno 6.5% po stupnju Celzija na
temperaturama iznad 21°C. U tropskim područjima će dugotrajne visoke
temperature udvostručiti dnevnu potrošnju vode.
34
KLJUČ
Ukupno
S. aureous
E. coli
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Vrlo hladna ili vrlo topla voda će smanjiti uzimanje. Ako je vrijeme toplo,
dobro je redovito ispirati linije vode u redovitim intervalima, kako bi se
osiguralo da je voda što je moguće hladnija.
Na farmi mora postojati adekvatno skladište vode, za slučaj kvara na
glavnom vodovodu. Idealno je, imati dovoljnu zalihu vode za maksimalnu
potrošnju u 24 sata.
Mjerenje potrošnje vode kontroliranjem vodomjera je svakodnevna praksa
od vitalne važnosti. Tipična potrošnja vode pri 21°C dana je u tabeli 7.
Smanjenje potrošnje vode unaprijed upozorava na potencijalne
zdravstvene i proizvodne probleme.
Vodomjeri moraju ujednačiti stopu protoka s tlakom. Nužan je najmanje
jedan vodomjer po svakom peradnjaku, no bolje je ako ih je više, kako bi
se omogućilo mjerenje pojedinih zona unutar peradnjaka.
Tabela 7: Tipična potrošnja vode na temperaturi od 21°C u litrama, na
svakih 1.000 jedinki, na dan
Dob
peradi
(u
danima)
7
14
21
28
35
42
49
56
Nipple pojilice bez
posudica
M
62
112
181
251
309
350
376
386
F
58
101
162
224
278
320
349
365
AH
61
106
171
237
293
336
363
374
Nipple pojilice s
posudicama
M
66
119
192
267
328
372
400
410
F
61
107
172
238
296
340
371
388
AH
65
112
182
252
311
357
386
398
M = muški, F = ženke, AH = kako su se izlegli (miješano, muški i ženke)
M
70
126
203
283
347
394
423
434
Zvonaste
pojilice
F
65
113
182
252
313
360
392
410
AH
68
119
193
266
329
378
409
421
Nipple pojilice
Tokom prvih tri do četiri dana nipple pojilice treba postaviti tako da na
jednu otpadne 12 jedinki; treba postaviti i dodatne pojilice (šest na svakih
1.000 pilića).
Stvaran broj jedinki po nipple pojilici ovisiti će o protoku, dobi u vrijeme
pražnjenja peradnjaka, klimi i dizajnu. Dovodom vode treba dnevno upravljati
kada je u peradnjaku jato, kako bi se dobila optimalna učinkovitost.
Linija pojilica s visokim pritiskom vode može rezultirati rasipanjem vode i
vlažnom steljom. Linija pojilica s niskim pritiskom vode može rezultirati
smanjenim unosom vode, što za sobom povlači i smanjeno uzimanje hrane.
Visina linije s pojilicama treba u početku biti postavljena nisko, te dizana
kako perad postaje starija. Linije pojilica koje su previsoko postavljene
mogu umanjiti uzimanje vode, dok linije za napajanje koje su prenisko
postavljene mogu za posljedicu imati mokru stelju.
35
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
U početnom stadiju grijanja, linije nipple pojilica bi trebale biti postavljene
na takvu visinu da jedinke mogu piti. Leđa pilića bi trebala tokom procesa
napajanja s podom tvoriti kut od 35-45°. Kako pilići rastu, nipple pojilice bi
trebalo podizati, tako da leđa pilića prema podu tvori kut od približno 7585° i tako da se pilići malo istežu da bi dosegli vodu (Slika 12).
Slika 12: Podešavanje visine nipple pojilice
35°-45°
75°-85°
Slika 13: Primjer nipple pojilice
Zvonaste pojilice
Kada su stari jedan dan, trebalo bi postaviti najmanje šest zvonastih
pojilica (40 cm dijametar) na svakih 1.000 pilića; dodatni izvori vode u
obliku šest mini-pojilica ili plastičnih pladnjeva na 1.000 pilića bi trebali biti
dostupni.
Kako broileri stare, a korišteni prostor peradnjaka se povećava, treba
osigurati najmanje osam zvonastih pojilica (40 cm dijametar) na svakih
1.000 pilića. Treba ih postaviti ravnomjerno po cjelom peradnjaku, tako da
niti jedan broiler nije od vode udaljen više od dva metra. Nivo vode bi
trebao biti 0.6 cm ispod vrha pojilice sve do približno sedmog do desetog
dana. Nakon desetog dana trebalo bi biti 0.6 cm vode na dnu pojilice.
36
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Dodatne mini-pojilice i pladnjevi koje se koristilo kada su pilići bili stari
jedan dan treba postupno ukloniti, tako da do trećeg ili četvrtog dana svi
pilići piju vodu iz automatskih pojilica.
Minimalni zahtjevi za brojem pojilica za svakih 1.000 jedinki nakon valenja
dati su u tabeli dolje.
Tabela 8: Minimalni zahtjevi za brojem pojilica na svakih 1.000 jedinki
nakon valenja
Tip pojilice
Zahtjevi za brojem pojilica na svakih 1.000 jedinki
nakon valenja
Zvonaste pojilice 8 pojilica (40 cm dijametar) na 1.000 jedinki
Nipples
83 nipple pojilice na 1.000 jedinki (12 peradi po pojilici ili
za broilere >3 kg 9-10 jedinki po pojilici)
Pojilice treba svakodnevno provjeravati glede visine, te od 18 dana na
dalje podesiti tako da je dno svake pojilice u ravnini s broilerovim leđima,
vidi sliku dolje.
Slika 14: visina zvonastih pojilica
Ključne točke
• Pitka voda peradi treba biti dostupna 24 sata dnevno.
• Osigurajte dodatne pojilice za prva četiri dana starosti jata.
• Odnos hrane i vode treba svakodnevno nadzirati kako bi se
provjerilo da je uzimanje vode dostatno.
• Dozvolite povećano uzimanje vode kod visokih temperatura.
• Pri vrućem vremenu ispirajte linije vode kako bi voda bila što je
moguće hladnija.
• Dnevno podešavajte visinu pojilica.
• Osigurajte adekvatan prostor za napajanje, te osigurajte da su
pojilice svim jedinkama lako dostupne.
37
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Sistemi hranjenja
Krmnu smjesu tokom prvih deset dana života treba davati u obliku
prosijanih mrvica ili mini-peleta. Krmnu smjesu treba staviti na plitke
pladnjeve ili na arke papira tako da je lako dostupna pilićima. Najmanje
25% poda bi trebalo biti pokriveno papirom.
Promjena u glavni sistem hranjenja treba bit postupna tokom prva dva do
tri dana, paralelna s pokazivanjem interesa za glavni sistem od strane
pilića. Tamo gdje se koriste svjetlosni programi da bi se modificirao rast,
treba posebnu pažnju obratiti na prostor za hranjenje, da bi se omogućilo
dodatno natjecanje koje se stvorilo.
Stvarne prehrane koje se daju peradi ovisiti će o živoj težini, dobi u kojoj
se prazni peradnjak, klimi i tipu peradnjaka, te konstrukciji opreme.
Nedovoljan prostor za hranjenje će smanjiti stope rasta, te uzrokovati lošu
uniformnost jata. Broj jedinki po sistemu za hranjenje će neminovno ovisiti
o živoj težini pri klanju i dizajnu sistema.
Glavni automatizirani sistemi dostupni za hranjenje broilera su:
• Hranilica u obliku zdjelice: 45-80 jedinki po zdjelici (manja brojka za
veće jedinke).
• Ravni lanac/svrdlo: 2.5 cm po jedinki (40 jedinki na metar trake).
• Hranilice u obliku valjka: 38 cm dijametar (70 jedinki po valjku).
Svi tipovi hranilica trebaju biti tako podešeni da onemogućavaju
prosipanje, a omogućavaju optimalan pristup. Baza, dno korita ili zdjelica
treba biti u visini s leđima peradi (Slika 15). Visina hranilice u obliku
zdjelice ili valjka se možda mora individualno podesiti. Visina lančanih
hranilica se dade podesiti vitlom.
Slika 15: Visina hranilica
Nepravilno podešene hranilice mogu uzrokovati prosipanje krmne
smjese. Kada se to dogodi, procjene konverzije krmne smjese će biti
netočne, a prosuta krmna smjesa, ako se pojede, vjerojatno će u sebi
nositi povećan rizik od bakterijskog zagađenja.
38
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Kod svih sistema hranjenja dobro je dozvoliti peradi jednom dnevno da
pojedu svu hranu iz hranilica. To će smanjiti rasipanje krmne smjese, što
će rezultirati poboljšanom efikasnošću upotrijebljene hrane.
Podešavanje dubine hrane, odnosno nivoa krmne smjese je lakše kod
lančanih hranilica, budući da treba samo jednom podesiti lijevak za
punjenje. Pažljivo podešavanje lančanih hranilica će smanjiti učestalost
povrede nogu.
Sistemi hranjenja sa zdjelicama i valjcima zahtijevaju da se podesi svaka
pojedina hranilica.
Prednost hranilice sa zdjelicama ili valjcima (ukoliko se pune automatski)
je u tome da se sve pune istovremeno, te je krmna smjesa time odmah
dostupna svim jedinkama. Kada se koriste lančane hranilice,
raspoređivanje hrane duže traje, pa krmna smjesa nije odmah dostupna
svoj peradi.
Neujednačen raspored krmne smjese može rezultirati u slabijoj
učinkovitosti i povećanom oštećivanju uslijed borbe i natjecanja oko hrane
u hranilicama.
Ključne točke
• Dopunite glavni sistem hranjenja koristeći papir i/ili pladnjeve tokom
prva tri dana.
• Osigurajte dovoljan broj hranilica za broj jedinki u peradnjaku.
• Povećajte prostor za hranjenje po jedinki ako je trajanje i uzorak
svjetlosnog programa modificiran tako da dozvoli povećano
natjecanje oko hranilice.
• Podešavajte visinu hranilice svakodnevno tako da leđa peradi budu
u nivou s dnom hranilice.
39
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Opskrba krmnom smjesom i vodom
Bilješke
40
Cilj
Do maksimuma se može dovesti učinkovitost jata
smanjivanjem ili sprječavanjem oboljenja i infekcija
peradi koje se tiču javnog zdravstva, a to se može
postići dobrim gospodarenjem, biosigurnošću, te
praksama za dobrobit peradi.
Stranica
43
43
45
46
50
41
Sadržaj
Načela
Bio-sigurnost
Vakcinacija
Istraživanje bolesti
Prepoznavanje bolesti
ZDRAVLJE I BIOSIGURNOST
ZDRAVLJE I
BIOSIGURNOST
Odjeljak 3
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Zdravlje i biosigurnost
Načela
Zdravlje peradi je od iznimne važnosti pri proizvodnji broilera. Loše
zdravlje pilića će imati negativan utjecaj na sve aspekte proizvodnje i na
upravljanje jatom, uključujući brzinu rasta, učinkovitost pretvorbe hrane,
odbačaj, preživljavanje i značajke obrade.
Jato bi trebalo započeti sa pilićima koji su stari jedan dan, dobre kvalitete
i zdravlja. Pilići bi trebali bit odabrani iz minimalnog broja roditeljskih jata
sličnog zdravstvenog stanja; idealno bi bilo da imate jedno jato-davatelja
po peradnjaku.
Programi kontrole bolesti na farmi uključuju:
• Prevenciju bolesti.
• Rano otkrivanje lošeg zdravlja.
• Tretman identificiranih uvjeta bolesti.
Redovito nadgledanje parametara proizvodnje je vitalno za rano
otkrivanje i ciljanu intervenciju. Rana intervencija u jednom jatu će pomoći
u sprječavanju bolesti u okolnim i slijedećim jatima.
Parametri proizvodnje, kao što su mortalitet peradi kod dolaska (D.O.A.),
sedmo-dnevna tjelesna težina, dnevna i tjedna smrtnost, konzumacija
vode, prosječni dnevni prirast težine, učinkovitost pretvorbe hrane i
odbačaj pri preradi bi se trebale pomno pregledati i usporediti s ciljevima
tvrtke. Kada praćeni parametri proizvodnje ne dosegnu postavljene ciljeve,
osposobljeno veterinarsko osoblje bi trebalo provesti odgovarajuću istragu.
Biosigurnost i vakcinacija su oboje integralni dijelovi uspješnog
zdravstvenog upravljanja. Biosigurnost provodimo kako bi se na prvom
mjestu spriječila pojava bolesti te primjeren program vakcinacije da utječe
na endemične bolesti.
Biosigurnost
Snažan program biosigurnosti je kritičan da bi se održalo zdravlje jata.
Razumijevanje i slijeđenje dogovorenih principa biosigurnosti mora biti dio
svačijeg posla. Da bi se to osiguralo, esencijalna je edukacija i
obučavanje osoblja.
Biosigurnost će spriječiti izlaganje jata organizmima koji uzrokuju bolesti.
Kako bi se razvio program biosigurnosti, u obzir se moraju uzeti tri
komponente:
• Lokacija: Farme bi se trebale nalaziti na mjestu koje je izolirano od
ostale peradi i žive stoke. Mjesta na kojima je jedna starosna skupina
preferiraju se zbog toga jer je ograničeno recikliranje patogena i sojeva
živih vakcina.
• Izgled farme: Barijera (ograda) je potrebna kako si se spriječio
nedozvoljen pristup. Peradnjak bi se trebao oblikovati tako da se smanji
protok prometa, olakša čišćenje i dezinfekcija i konstruirati tako da
bude otporan na ulazak ptica i glodavaca.
43
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
• Upute za rad: Upute moraju kontrolirati kretanje ljudi, hrane, opreme i
životinja na farmi kako bi se spriječila pojava i širenje bolesti. Rutinski
postupci će se možda trebati prilagoditi u slučaju promjene u statusu
bolesti.
Slika dolje pokazuje mnoge potencijalne putove izlaganja bolestima.
Slika 16: Elementi izlaganja bolestima
Pilići
Hrana
Peradnjak
Glodavci
Voda
Divlje ptice
Ključne točke
• Ograničite posjetitelje.
• Odredite uvjete za svakog posjetitelja, koji uključuju protokol
procjene rizika za svakog pojedinog posjetitelja, koji se mora
provesti prije ulaska u peradnjak.
• Odredite protokol ulaska na farmu, koji uključuje promjenu odjeće i
obuće kod osoblja i posjetitelja.
• Opskrbite ulaze u svaki peradnjak sa zamjenskom obućom ili
jednokratnim čizmama.
• Ni jedan komad opreme se ne smije donijeti na farmu ako prije toga
nije bio očišćen i dezinficiran.
• Sva vozila se moraju očistiti prije ulaska na farmu.
• Odredite jasne i primjenjive postupke za čišćenje i dezinfekciju
peradnjaka.
• Odredite jasne i primjenjive postupke za upravljanje steljom i njeno
zbrinjavanje
• Smanjite prenošenje patogena tako da dozvolite dovoljno vremena
za čišćenje peradnjaka.
• Odredite jasne i primjenjive postupke za higijenu, transport i
dostavu hrane.
• Odredite jasne i primjenjive postupke za zdravstvenu zaštitu i
upravljanje vodom.
• Odredite integralni program kontrole štetočina.
• Odredite postupke za uklanjanje i zbrinjavanje mrtvih jedinki.
44
Ostala perad,
živa stoka i kućni ljubimci
Ljudi
Stelja
Insekti
Valionice
Oprema i vozila
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Vakcinacija
Tablica dolje pokazuje neke esencijalne faktore za uspješnu vakcinaciju
broilera.
Tablica 9: Faktori uspješnog programa vakcinacije
Oblik Programa
Vakcinacije
Davanje
vakcine
Učinkovitost
vakcine
Pojedinačne ili kombinirane
vakcine moraju se pažljivo
odabrati u skladu s dobi i
zdravstvenim statusom jata..
Adekvatno obučite osobe koje
daju vakcine sa rukovanjem i
davanjem vakcine.
Periodično i učinkovito čišćenje
peradnjaka nakon kojeg slijedi
polaganje nove stelje, smanjuje
koncentraciju patogena u okolišu.
Programi moraju biti napravljeni
prema savjetima veterinara,
kreirani u skladu sa specifičnim
lokalnim i regionalnim izazovima
te se trebaju temeljiti na
zdravstvenim istraživanjima i
laboratorijskim analizama.
Slijedite upute proizvođača kod
rukovanja proizvodom i koristite
preporučenu metodu davanja
lijekova.
Vakcinacija mora rezultirati u
razvoju konstantnih razina
imunološkog sustava te u isto
vrijeme smanjiti moguće štetne
učinke.
Vodite podatke o vakcinaciji.
Roditeljski programi bi trebali
opskrbiti piliće s adekvatnom i
ujednačenom razinom antitijela
majke kako bi se pilići mogli
zaštititi od svih oblika virusnih
bolesti u prvim tjednima života.
Kada se daju žive vakcine u
kloriranoj vodi, koristite
stabilizatore vakcine (kao što su
nemasno mlijeko u prahu ili
tekuće mlijeko) koji se dodaju u
vodu prije same vakcinacije
kako bi se neutralizirao klor u
vodi. Klor može smanjiti jačinu
vakcine ili prouzročiti
nedjelotvornost vakcine.
Antitijela majke mogla bi utjecati
na reagiranje pilića na neke
sojeve vakcine. Razina antitijela
majke u broilerima će se
smanjiti kako roditeljsko jato iz
kojeg dolaze broileri stari.
Potražite savjete veterinara prije
nego što cijepite bolesnu perad,
ili perad pod stresom.
Dovoljno vremena između jata
pomaže u smanjenju nakupljenih
uobičajenih patogena koje
možemo naći u peradnjaku, a
koji mogu utjecati na izvedbu jata
kada se stelja ponovno koristi.
Redovite provjere kod korištenja
vakcine, tehnika davanja vakcine
i ponašanja pilića poslije
vakcinacije su nužni za
kontroliranje rizika i poboljšanje
učinkovitosti.
Ventilacija i upravljanje bi se
trebalo optimalizirati nakon
vakcinacije, posebno tokom
vremena kad se odvijaju reakcije
potaknute vakcinacijom.
45
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Ključne točke
• Vakcina sama po sebi ne može zaštititi jato protiv prekomjernih
potencijalnih bolesti i loše prakse pri upravljanju.
• Programi vakcinacije broilera bi se trebali razviti sukladno savjetima
stručnih veterinara za perad.
• Vakcinacija je učinkovitija kada se smanje potencijalni izvori bolesti
pomoću dobro oblikovane i primijenjene biosigurnosti i programa
upravljanja.
• Programi vakcinacije moraju se temeljiti na lokalnim potencijalnim
izvorima bolesti i dostupnosti vakcine.
• Svaka jedinka mora dobiti namijenjenu dozu vakcine.
• Programi vakcinacije roditeljskog jata moraju se uključiti u
oblikovanje primjerenog programa vakcinacije broiler potomaka.
Istraživanje bolesti
Istraga bolesti zahtijeva znanje o tome što se očekuje kod određene dobi
i kako uočiti abnormalnosti u jatu.
Kada uočite ili počnete sumnjati na zdravstvene probleme u jatu broilera,
potražite savjet veterinara što prije moguće.
Kada istražujete uzroke bolesti, morate biti pažljivi u povezivanju bakterija
ili virusa izolirane iz zaraženog jata kao uzroka bolesti. Loše zdravstveno
stanje čini široko mnoštvo uzroka i interakcija.
Također se mnoge nepatogene bakterije ili virusi mogu izolirati kod
zdravih broilera.
Kontinuirani napredak zdravlja broilera u sklopu rada s broilerima
zahtijeva dobro vođenje podataka i uzimanje uzoraka tokom cijelog
životnog vijeka jata i tokom cijelog procesa proizvodnje.
Korisno je biti u toku sa lokalnim i regionalnim zdravstvenim pitanjima,
kako bi se mogli pripremiti za neočekivano.
46
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Korisno je imati sistematiziran pristup kada tražite uzroke zdravstvenih
smetnji na farmi.
Trebali bi obratiti pažnju na slijedeće stvari:
• Hrana: dostupnost, konzumacija, distribucija, ukusnost, sadržaj
hranjivih tvari, zaraženost i toksini te oduzimanje.
• Svjetlo: primjereno za učinkovit rast i razvoj, ujednačeno izlaganje i
intenzitet.
• Stelja: razina vlage, razina amonijaka, količina patogena, toksina i
zagađivača, dubina, korišteni materijal, distribucija.
• Zrak: brzina, zagađivači i toksini, vlaga, temperatura, dostupnost,
barijere.
• Voda: izvor, zagađivači i toksini, aditivi, dostupnost, količina patogena,
konzumacija.
• Prostor: gustoća jata, dostupnost hrane, dostupnost vode,
ograničavajuće prepreke, ograničavajuća oprema.
• Provođenje zdravstvenih mjera: higijena prostora (unutar i izvan
peradnjaka), kontrola parazita, održavanje, oblici čišćenja i
dezinfekcije.
• Sigurnost: rizici biosigurnosti.
Tabele 10 i 11 ističu primjere parametara smrtnosti koja je možda vezana
uz kvalitetu i zdravlje jedinki. Također, tabele predlažu moguće mjere
istrage koristeći pristup traženja uzroka za zdravstvene smetnje koji je
naznačen gore.
47
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Tabela 10: Traženje zajedničkih uzroka u fazi grijanja od 0-7 dana
Promatrajtes
Loša kvaliteta pilića:
Povećana smrtnost pri dolasku
(D.O.A.)
Tromo ponašanje pilića.
Općenit izgled pilića:
• Nezacijeljen pupak
• Crveni kljunovi/krijeste
• Tamne naborane noge
• Gubitak boje ili pojava lošeg
mirisa žumanjaka ili pupaka.
Mali pilići, stari 1 – 4 dana
Istražite
Mogući uzroci
Zdravlje i higijenski status
izvornog jata.
Neprimjerena prehrana izvornog
jata.
Zdravstvene mjere u valionici,
inkubacija i upravljanje.
Netočni parametri za
skladištenje jaja, relativna vlaga,
temperature i upravljanje
opremom.
Hrana, Provođenje zdravstvenih
mjera, Zrak i Voda:
Rukovanje, skladištenje i
transport jaja.
Obrada, rukovanje i transport
pilića.
Hrana, Svjetlo, Zrak, Voda i
Prostor:
Napunjenost voljke 24 sata
nakon smještaja pilića.
Raspoloživost i dostupnost hrane
i vode.
Udobnost i dobrobit jedinke.
Zdravlje i higijenski status
izvornog jata, valionica i oprema.
Neprimjeren gubitak vlage
tokom inkubacije.
Dehidracija prouzrokovana
pretjeranim rastezanjem
vremena valenja ili kasnim
uklanjanjem pilića iz valionica.
Manje od 95% pilića sa
primjerenom napunjenošću voljki
do 24 sata poslije smještaja.
Slabi pilići.
Neprimjerene hranilice i pojilice.
Neprimjerene razine hrane i
vode.
Problemi s održavanjem i sa
smještajem opreme.
Zaostali i zakržljali pilići
Male jedinke, već od 4-7 dana.
Hrana, Svjetlo, Stelja, Zrak,
Voda, Prostor, Zdravstvene
mjere i Sigurnost:
Neprimjerena temperatura
grijanja i okolina.
Izvorišno jato.
Varijacije izvornog jata.
Dostupnost i kvaliteta hrane.
Loši uvjeti grijanja.
Status hidratizacije pilića.
Uvjeti grijanja.
Vrijeme između dva jata.
Potencijalne bolesti.
Dehidracija pilića. Loša kvaliteta
krmne smjese.
Kratko vrijeme između jata.
Neprimjereno čišćenje i
dezinfekcija.
Bolesti.
Loša biosigurnost i higijenske
prakse.
48
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Tabela 11: Traženje zajedničkih uzroka poslije sedam dana starosti
Promatrajte
Bolest:
Metabolička
Bakterijska
Virusna
Gljivična
Protozoalna
Paraziti
Toksini
Stres
Istražite
Hrana, Svjetlost, Stelja, Zrak,
Voda, Prostor, Zdravstvene
mjere i Sigurnost:
Higijena farme broilera.
Lokalne potencijalne bolesti.
Preventivne strategije
vakcinacije i prevencije bolesti.
Kvaliteta hrane i opskrba njome.
Vrijeme osvjetljenja i ventilacija.
Mogući činitelji stresa:
Temperatura
Upravljanje
Imunosupresivni poremećaji.
Visok broj peradi dolazi mrtav
D.O.A. u prerađivačku tvornicu
Visok postotak odbačaja u
pogonu.
Hrana, Svjetlost, Stelja, Zrak,
Voda, Zdravstvene mjere i
Sigurnost:
Podaci i informacije o jatu.
Zdravstveni status jata.
Povijest jata tokom perioda
rasta (kao što su hrana, voda,
nestanci/gubici struje).
Moguće opasnosti zbog opreme
na farmi.
Rukovanje jedinkama u valionici,
od strane osoblja i prijevoznika.
Iskustvo i razina osposobljenosti
pojedinaca koji rukuju i prevoze
perad.
Mogući uzroci
Loši uvjeti okoliša.
Loša biosigurnost.
Jaki izvori potencijalnih bolesti.
Slaba zaštita od bolesti.
Neprimjerena ili nepravilna
primjena prevencije bolesti.
Loša kvaliteta krmne smjese.
Neprimjeren izvor hrane.
Pretjerano ili nedostatno
osvjetljenje.
Pretjerana ili nedostatna
ventilacija.
Neprimjereno upravljanje farmom.
Neprimjerena oprema.
Neprimjerena udobnost i dobrobit
peradi.
Zdravstveni problemi tokom tova.
Upravljanje bitnim događajima u
prošlosti koji su utjecali na
zdravlje i dobrobit jedinki.
Neprimjereno rukovanje i
transport jedinki od strane
zaposlenika.
Teški uvjeti (odnose se na
vrijeme ili opremu) tokom
rukovanja, hvatanja ili transporta
do prerađivačke tvornice.
Uvjeti tokom hvatanja i prevoženja
(kao što su voda i oprema).
Ključne točke
• Znati što očekivati i biti spreman na odmake od očekivanog.
• Promatraj... Istraži... Prepoznaj... Djeluj.
• Koristi sistematiziran pristup.
49
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Prepoznavanje Bolesti
Prepoznavanje zdravstvenih problema uključuje nekoliko koraka.
U dijagnosticiranju zdravstvenog problema, te u planiranju i provođenju
strategije kontrole, važno je zapamtiti da što je istraga temeljitija, to će
dijagnoza biti točnija i postupci kontrole biti efikasniji.
Esencijalno je rano prepoznavanje bolesti.
Donja tabela ističe neke od načina po kojima se mogu prepoznati znakovi
bolesti.
Tabela 12: Prepoznavanje znakova bolesti
Promatranje koje obavlja
osoblje farme
Nadgledanje farme i
laboratorija
Analiza informacija i
kretanja
Dnevna procjena ponašanja
peradi.
Redoviti posjeti farmi.
Dnevna i tjedna smrtnost.
Izgled jedinki (kao što su rast
perja, veličina, ujednačenost i
obojenost).
Rutinski pregledi uginulih
zdravih i oboljelih jedinki.
Uzimanje krmne smjese i vode.
Promjene u okolišu (kao što su
kvaliteta stelje, toplinski stres ili
stres od hladnoće, problemi u
ventilaciji).
Varijacije u temperaturi.
Klinički znakovi bolesti (kao što
su glasnoća ili poremećaji
dišnog sustava, depresija,
izmet, glasanje).
Pravilan obim i tip sakupljenih
uzoraka.
Pravilan odabir naknadnih
analiza i postupaka nakon
sekcije jedinke.
Rutinsko mikrobiološko
testiranje farme, krmne smjese,
stelje, peradi i ostalih prikladnih
materijala.
Prikladno dijagnostičko testiranje
Odgovarajuća serologija.
Odbačaj pri klanju.
Uniformnost jata.
Ključne točke
• Dnevno promatranje.
• Točno vođenje podataka.
• Sistematizirano nadgledanje bolesti.
50
D.O.A. poslije smještaja na
farmu, ili poslije dolaska u
prerađivačku tvornicu.
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Bilješke
51
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Zdravlje i biosigurnost
Bilješke
52
Cilj
Osigurati okolinu u kojoj će perad moći ostvariti
optimalnu učinkovitost u brzini rasta, uniformnosti,
hranidbenu djelotvornosti i randmanu, te će u isto vrijeme
osigurati da zdravlje i dobrobit peradi nisu ugroženi.
Stranice
55
57
60
61
62
63
65
69
70
53
Sadržaj
Načela
Smještaj i ventilacijski sistemi
Minimalni ventilacijski sistemi
Prelazni ventilacijski sistemi
Tunelski ventilacijski sistemi
Isparavajući sistemi hlađenja
Osvjetljenje za broilere
Zbrinjavanje stelje
Gustoća jata
Za detaljnije informacije o kontroli ambijenta, molimo pogledajte
Rossovo izdanje Rukovođenje ambijentom u peradnjaku Broilera,
2009. godine
PERADNJAK I KONTROLIRANI UVJETI U NJEMU
PERADNJAK I
KONTROLIRANI
UVJETI U NJEMU
Odjeljak 4
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Načela
Najvažniji način kontroliranja okoline peradi jest dobra kontrola ventilacije.
Vrlo je bitno dovoditi stalne i ujednačene količine kvalitetnog zraka na
razinu peradi. Svježi zrak jest potreban kod svih stadija rasta kako bi
peradi omogućili da ostane zdrava i dosegne svoj potpun potencijal.
Ventilacija pomaže u održavanju temperature u peradnjaku unutar zone u
kojoj je peradi udobno. Tokom ranijeg dijela produkcijskog perioda
primaran cilj je održati jedinke toplima, ali kako one rastu, glavni cilj
postaje održati ih dosta hladnima.
Smještaj i ventilacijski sistemi koji će se koristiti ovisiti će o klimi, ali u svim
slučajevima, učinkovita ventilacija bi trebala odstraniti višak topline i
vlage, opskrbiti prostoriju kisikom i poboljšati kvalitetu zraka odstranjujući
štetne plinove.
Senzori koji kontroliraju amonijak, ugljični dioksid, relativnu vlagu i
temperaturu su dostupni na tržištu i mogu se upotrijebiti zajedno s
automatiziranim ventilacijskim sistemima.
Kako broileri rastu oni koriste kisik i stvaraju otpadne plinove i vodenu paru.
Sagorijevanje koje proizvode grijalice pridonosi daljnjem povećanju otpadnih
plinova unutar peradnjaka broilera. Ventilacijski sistem mora ukloniti te
otpadne plinove iz peradnjaka i opskrbiti ga kvalitetnim svježim zrakom.
Zrak
Glavni zagađivači zraka u unutrašnjosti peradnjaka su prašina, amonijak,
ugljični dioksid, ugljični monoksid i višak vodene pare. Kada postoji višak
tih plinova, oni mogu oštetiti dišni sustav smanjujući učinkovitost disanja i
umanjujući učinkovitost peradi.
Kontinuirano izlaganje kontaminiranom i vlažnom zraku može potaknuti
bolesti (npr. ascites ili kronične bolesti dišnog sustava), utjecati na
regulaciju temperature i pridonijeti lošoj kvaliteti stelje, kao što je
pokazano u tablici dolje.
Tablica 13: Utjecaj učestalih zagađivača zraka u peradnjaku broilera
Amonijak
Ugljični dioksid
Ugljični monoksid
Prašina
Vlaga
Može se otkriti mirisom na 20 ppm ili više
> 10 ppm će oštetiti površinu pluća
> 20 ppm će povećati podložnost bolestima dišnog sustava
> 50 ppm će smanjiti brzinu rasta
> 3,500 ppm uzrokuje ascites i fatalno je kod viših razina
100 ppm smanjuje apsorpciju kisika i smrtonosno je kod viših razina
Oštećenja obloge respiratornog trakta i povećana podložnost
oboljenjima
Efekti mogu varirati ovisno o temperaturi. Na > 29°C i > 70%
relativne vlage, rast će biti ugrožen
55
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Voda
Perad proizvodi značajan udio vode, koji odlazi u okoliš i mora se ukloniti
pomoću ventilacije (dok u isto vrijeme treba održati potrebne temperature
zraka). Perad teška 2.5 kg će konzumirati otprilike 7.5 kg vode tokom
svog životnog vijeka, a 5.7 kg vode će ispustiti u atmosferu peradnjaka.
Ovo ukazuje na činjenicu da kod 10.000 peradi 57 tona vode se gubi u
okoliš u obliku izdisanja u zrak ili u obliku izlučenog izmeta. Teret vode
mora se odstraniti pomoću ventilacijskog sistema peradnjaka tokom
života jata. Ako se potrošnja vode poveća iz bilo kojeg razloga, potreba za
uklanjanjem vodene pare postaje znatno veća.
Toplinski stres
Normalna tjelesna temperatura za broiler pilića je otprilike 41°C. Kada
temperatura okoliša prijeđe 35°C, moguće je da brojler osjeti toplinski stres.
Što se broiler duže izlaže visokim temperaturama, to će toplinski stres i
njegovi utjecaji biti veći. Slika 17 pokazuje odnos između temperature
okoliša i izloženosti.
Slika 17: Odnos između temperature okoliša, vremena izlaganja i tjelesne
temperature
44.4
43.9
43.3
170
Smrt
43.3
40.6
42.8
150
130
37.8
42.2
110
90
35.0
70
32.2
41.7
41.1
50
29.7
0
1
2
3
Vrijeme izlaganja (sati)
4
5
6
Broileri reguliraju svoju tjelesnu temperaturu na dva načina: osjetilnim i
ne-osjetilnim gubitkom topline. Između 13-25°C, osjetilni gubitak topline
događa se kao fizičko zračenje i prijenos topline u hladniji okoliš. Kada se
temperatura podigne iznad 30°C ne-osjetilni gubitak topline događa se
kao hlađenje isparavanjem, dahtanjem i povećanim ritmom disanja.
Odnos između dva oblika gubljenja topline i temperature okoliša je
prikazan u tablici 14.
56
190
Broj udisaja po minuti
Tjelesna temperatura ºC
45.0
30
KLJUČNE TOČKE
Smrt
Temperatura
okoliša ºC
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Tablica 14: Gubitak topline u Broilera
Temperatura
okoline
25°C
30°C
35°C
Gubitak topline %
Osjetilni
(Zračenje & Prijenos)
77
74
10
Ne-osjetilni
(Isparavanje)
23
26
90
Dahtanje omogućuje peradi da kontrolira svoju tjelesnu temperaturu
isparavanjem vode s dišnih površina i zračnih vrećica. Za taj proces je
potrebna energija. U uvjetima visoke vlage dahtanje je manje učinkovito.
Tamo gdje se visoke temperature zadržavaju tokom duljeg vremenskog
perioda ili gdje ima puno vlage, perad može osjetiti toplinski stres. Kako
perad prelazi u stanje toplinskog stresa, rektalne temperature rastu, srce
i metabolizam ubrzano rade, a udio kisika u krvi se smanjuje. Fiziološki
stres uzrokovan ovim reakcijama može biti fatalan.
Ako uočite da perad dahće, tada bi cjelokupna temperatura peradnjaka
mogla biti previsoka ili bi lokalna temperatura mogla biti povišena zbog
problema s homogenošću distribucije zraka.
Da bi se smanjio toplinski stres:
•
•
•
•
•
•
Smanjite gustoću jata.
Osigurajte hladnu, svježu, neslanu pitku vodu cijelo vrijeme.
Hranite tokom najhladnijeg doba dana.
Povećajte strujanje zraka iznad peradi na dva ili tri m/sekundi.
Smanjite na minimum utjecaj sunčevog toplinskog zračenja.
Smanjite utjecaje previsokih temperatura tako da odijelite muške i
ženske broilere u manje gusta jata.
Sistemi smještaja i ventilacijski sistemi
Postoje dva osnovna tipa ventilacijskih sistema: prirodan i energetski.
Prirodan (bočno otvoren peradnjak), koji može biti:
• Bez mehaničke pomoći
• Mehanički potpomognut
Energetski (u peradnjaku su uvjeti kontrolirani), koji može biti:
• Minimalan
• Prijelazni
• Tunelski
• Isparavanje pomoću umetaka
• Hlađenje maglom
57
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Prirodna ventilacija: Bočno otvoreni peradnjaci
Prirodna ventilacija se odnosi na bočno otvorene peradnjake sa
zavjesama, preklopcima ili vratima (Slika 18.). Prirodna ventilacija
uključuje otvaranje strane peradnjaka da bi se omogućilo strujanje zraka
u sam peradnjak. Zidne zavjese su najčešći i najprirodniji oblik ventilacije
i to se često zove ventilacija zavjesama. Kada postane toplo, zavjese se
otvaraju kako bi vanjski zrak mogao ući u peradnjak. Kada postane
hladno, zavjese se zatvaraju kako bi onemogućili daljnji protok zraka.
Slika 18: Primjer prirodne ventilacije
Ventilacija zavjesama zahtijeva kontinuirano 24-satno rukovođenje kako
bi okoliš u peradnjaku bio zadovoljavajuće kontroliran. Sustavno praćenje
uvjeta i prilagođavanje zavjesa je potrebno kako bi se kompenzirale
promjene u temperaturi, vlazi, brzini vjetra i smjeru vjetra. Bočno-otvoren,
prirodno ventilirani peradnjak je sada sve manje popularan zbog potrebe
za zahtjevnim upravljanjem, a peradnjak u kojem se kontrolira okoliš
smatra se boljim glede poboljšanja preživljavanja, brzine rasta,
učinkovitosti pretvorbe krmne smjese i udobnosti peradi.
Kada su otvorene, zavjese peradnjaka omogućuju protok velikog udjela
vanjskog zraka kroz peradnjak, te tako izjednačavaju vanjske i unutarnje
uvjete. Ventilacija zavjesama je idealna kada su vanjske temperature blizu
ciljane temperature peradnjaka.
Brzina izmjene zraka ovisi o vanjskim vjetrovima, a uporaba ventilatora
pojačava učinkovitost cirkulacije zraka. Za toplih do vrućih dana u kojima
ima malo vjetra, ventilatori daju hladan i osvježavajuć učinak. Uređaji za
hlađenje maglom bi se trebali koristiti zajedno s cirkulacijskim
ventilatorima kako bi se dodala druga razina hlađenja.
Za hladnog vremena, kada su otvori na zavjesama mali, težak vanjski
zrak ulazi malom brzinom i odmah pada na pod, što može ohladiti perad
i prouzročiti mokru stelju. U isto vrijeme topliji zrak izlazi iz peradnjaka, što
može prouzročiti velike temperaturne pomake. Za hladnog vremena,
cirkulacijski ventilatori pomažu u miješanju hladnog vanjskog zraka i
toplog zraka unutar peradnjaka. U hladnijim klimatskim područjima,
preporučeno je automatsko upravljanje zavjesama sa zidnim
ventilatorima kojima se upravlja pomoću mjerača vremena (tajmerom) s
termostatskim uključivanjem.
58
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Električni ventilacijski sistemi: kontrolirani okoliš peradnjaka
Električna ventilacija ili ventilacija negativnog tlaka je najpopularnija
metoda ventilacije koja se koristi u kontroliranim uvjetima okoliša
peradnjaka. Bolja kontrola udjela izmjene zraka i obrazaca protoka zraka
pridonosi homogenim uvjetima u cijelom peradnjaku.
Električni ventilacijski sistemi koriste električne ispušne ventilatore kako bi
izvukli zrak izvan peradnjaka i tako stvorili niži tlak unutar peradnjaka
nego izvan njega (Slika 19.) To stvara parcijalan vakuum (negativan ili
statičan tlak tj.podtlak) unutar peradnjaka kako bi vanjski zrak mogao uči
kroz kontrolirane otvore na bočnim zidovima. Brzina kojom zrak ulazi u
peradnjak je određena količinom vakuuma unutar peradnjaka. To je,
naizmjenično, funkcija kapaciteta ventilatora i prostora za ulaz zraka.
Slika 19: Primjer električne ventilacije
Ključ u dobivanju točnog negativnog (ili statičnog) tlaka je usklađivanje
zidnih otvora s brojem ispuših ventilatora koji su u funkciji. Mehaničke
kontrole će automatski prilagoditi ulazne otvore broju uključenih
ventilatora. Količina stvorenog negativnog tlaka može se nadgledati
pomoću ručnog ili na zid montiranog mjerača tlaka.
Kako broileri rastu, udio ventilacije se mora povećati. Dodatni automatski
kontrolirani ventilatori bi se trebali namjestiti da počnu s radom kad je to
potrebno. To se može postići tako da se peradnjak opremi s
temperaturnim senzorima ili termostatima smještenima u sredini
peradnjaka ili (po mogućnosti) na više točaka na razini peradi.
Ventilacija s podtlakom može raditi na tri različita načina ovisno o
ventilacijskim potrebama peradi:
• Minimalna ventilacija
• Prijelazna ventilacija
• Tunelska ventilacija
Bilo koji električni sistem koristili, potreban je pričuvni generator u
slučaju nužde.
59
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Minimalni ventilacijski sistemi
Minimalna ventilacija se koristi za hladnijeg vremena i kod mlađe peradi.
Cilj minimalne ventilacije je da se odvede iz peradnjaka ustajali zrak, te da
se dovede svjež zrak, dostatan da se ukloni višak vlage i štetni plinovi, a
istovremeno održi potrebna temperatura zraka.
Temperatura
Temperaturni zahtjevi za piliće do 21 dana starosti su dani u Odjeljku 1,
Upravljanje pilićima, ovog Priručnika. Temperaturne smjernice na razini
pilića padaju od preporučenih 30°C kod pilića starih jedan dan na 20°C
kod 27 dana starosti. U nastavku, preporučeno je 20°C održavati do
klanja. Stvarne i učinkovite temperature će, naravno, varirati od ovih
smjernica sukladno okolnostima i ponašanju pilića kao što je detaljno
opisano ovdje i u Odjeljku 1.
Ventilacija
Bez obzira na to kakva je vanjska temperatura, bitno je prozračivati
peradnjak barem na kratko. Tablica 15 daje tipičan minimalan udio
ventilacije za peradnjak od 20.000 jedinki.
Tablica 15: Minimalni udjeli ventilacije (20.000 jedinki u peradnjaku)
Starost peradi
(u danima)
1-7
8-14
15-21
22-28
29-35
36-42
43-49
50-56
m3 po satu
po jedinki
0.16
0.42
0.59
0.84
0.93
1.18
1.35
1.52
Ukupno m3
po sat
3,200
8,400
11,800
16,800
18,600
23,600
27,000
30,400
Ključ za uspješnu minimalnu ventilaciju je stvaranje parcijalnog vakuuma
(negativnog tlaka) tako da zrak može ući kroz sve otvore dovoljnom
brzinom. To će osigurati da se zrak koji ulazi miješa s toplim zrakom
unutar peradnjaka iznad peradi, umjesto da pada direktno na perad i tako
ih hladi. Brzina zraka koji ulazi morala bi biti ista kroz sve otvore, kako bi
se osigurala homogena protočnost zraka.
Ovaj tip ventilacije je po mogućnosti pokretan mjeračem vremena
(tajmerom), izračunat kako je pokazano na sljedećoj stranici. Kako perad
raste ili kako se temperatura vanjskog zraka povećava, tajmer bi se
trebao uključiti kako bi se mogla pružiti adekvatna ventilacija u skladu s
potrebama peradi. Uključivanje bi trebalo raditi pomoću termostata
podešenog da radi kod svakog povećanja temperature za 1°C.
60
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Izračun za postavke vremenskog releja (tajmera) kod
minimalne ventilacije
Kako bi se odredile postavke za intervale tajmera za postizanje minimalne
ventilacije treba slijediti ove korake (svi koraci su prikazani s primjerima
izračuna u Dodatku 7.)
• Postići odgovarajuću minimalnu ventilaciju kako je preporučeno u
Dodatku 7. Točni udjeli/stope će varirati ovisno o vrsti, spolu i pojedinom
peradnjaku. Provjerite kod proizvođača i lokalnog Aviagen Predstavnika
Tehničkog Servisa za podrobnije informacije. Stope dane u Dodatku 7
odnose se na temperature između -1 i 16°C; za niže temperature mogla
bi biti potrebna malo manja stopa, a za više malo viša stopa.
• Izračunajte ukupnu stopu ventilacije za peradnjak (ukupni metri kubni
po satu (cmh)) kako je ovdje prikazano:
Ukupna minimalna
Minimalna stopa
x Broj peradi u
=
ventilacija
ventilacije po jedinki
peradnjaku
• Izračunajte postotak vremena rada ventilatora kako je ovdje prikazano:
Postotak vremena =
Ukupna potrebna ventilacija
Ukupan kapacitet korištenih ventilatora
• Pomnožite postotak potrebnog vremena s ukupnim ciklusom tajmera
ventilatora kako bi dobili vrijeme uključenosti/rada ventilatora u
svakom ciklusu.
Ključne točke
• Minimalna ventilacija se koristi kod mlađih pilića, noću i zimi.
• Bitno je opskrbiti peradnjak barem nekom ventilacijom, bez obzira
na vanjsku temperaturu, kako bi ga opskrbili svježim zrakom i
uklonili otpadne plinove i višak vlage.
• Minimalnu ventilaciju bi trebao pokretati tajmer.
Prelazni ventilacijski sistemi
Prijelazna ventilacija radi tako da koristi dva ventilacijska principa koji se
temelje na vanjskoj temperaturi i dobi peradi. Koristi se tamo gdje ima i
vrućih i hladnih perioda.
Dok minimalnu ventilaciju pokreće tajmer, prijelazna ventilacija je
određena temperaturom.
Prijelazna ventilacija počinje kada je potreban viši udio izmjene zraka od
minimalnog. To jest, kada temperaturni senzori ili termostati uključe tajmer
minimalne ventilacije tako da ventilatori nastave raditi.
61
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Prijelazna ventilacija radi na isti način kao minimalna ventilacija, ali veći
kapacitet ventilatora daje veći volumen izmjene zraka. Uspješna
prijelazna ventilacija zahtijeva zidne ulaze povezane sa statičkim tlakom
koji se kontrolira na takav način da se toplina može ukloniti bez prijelaza
na tunelsku ventilaciju. Obično, prijelazna ventilacija se može koristiti
kada vanjska temperatura nije veća od 6°C iznad ciljne temperature
peradnjaka ili ako vanjska temperatura nije veća od 6°C ispod ciljne
temperature peradnjaka. Ako je vanjska temperatura viša od 6°C iznad
ciljne temperature peradnjaka, tada ventilatori koje se koristi kod
prijelazne ventilacije neće opskrbiti adekvatno hlađenje i morati će se
upotrijebiti tunelska ventilacija. Ako je vanjska temperatura viša od 6°C
ispod ciljne temperature peradnjaka, tada će ventilatori koje se koristi kod
prijelazne ventilacije izazvati rizik pothlađivanja peradi.
Ključne točke
• Prijelazna ventilacija radi na principu temperature koja je temeljena
na vanjskoj temperaturi i dobi peradi.
• Prijelazna ventilacija se koristi kada je potreban viši udio izmjene
zraka od minimalnog.
• Općenito, prijelazna ventilacija se može koristiti kada vanjska
temperatura nije viša od +/- 6ºC od ciljane temperature peradnjaka.
Tunelski Ventilacijski Sistemi
Tunelska ventilacija održava udobnost peradi pri toplom i vrućem
vremenu i gdje se uzgaja velika perad koristeći rashladni utjecaj visokobrzinskog protoka zraka.
Tunelska ventilacija opskrbljuje maksimalnu izmjenu zraka i rashlađuje
hladnim vjetrom. Svaki ventilator, promjera 122 cm, za perad ispod četiri
tjedna starosti će generirati rashlađivanje od 1.4°C. Za perad iznad četiri
tjedna starosti, ta brojka pada na 0.7°C.
Kako se brzina zraka povećava, temperatura koju perad osjeća pada.
Stopa pada je dva puta veća za mlađu perad u usporedbi sa starijom.
Stoga, ako vanjski zrak ima temperaturu od 32°C, brzina zraka od 1 metra
po sekundi će kod mlađe peradi (četiri tjedna stare) prouzročiti osjećaj
temperature od 29°C. Ako se brzina zraka poveća na 2.5 metara u
sekundi, ta ista peradi će osjetiti učinkovitu temperaturu od 22°C, pad od
7°C. Ako je u pitanju starija perad (sedam tjedana), pad je upola manji
(oko 4°C).
Ponašanje peradi je najbolji način da bi se ocijenila udobnost peradi. Ako
dizajn peradnjaka omogućuje samo tunelsku ventilaciju, onda bi trebalo
biti znatno oprezniji s mlađom peradi koja je sklona utjecaju hladnog
zraka. Za mlade piliće, stvarna podna brzina bi trebala biti manja od
0.15 metara po sekundi ili što je moguće manja.
62
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
U tunelskim peradnjacima perad će htjeti migrirati prema dijelovima ulaza
zraka u vrućim uvjetima. Gdje je protok zraka pravilan, razlike u
temperaturi između ulaza i izlaza ne bi trebale biti velike. Peradnjak s
problemom migracije peradi može izgubiti prednosti proizvodnje u
tunelskom okolišu. Ugradnjom migracijskih ograda na razmacima od
30 metara prije 21 dana starosti će spriječiti probleme migracije peradi.
Čvrste migracijske ograde bi se trebale izbjegavati jer one ograničavaju
protok zraka.
Ključne točke
• Tunelska ventilacija se koristi u toplim do vrućim vremenima ili ondje
gdje se uzgajaju velike jedinke.
• Hlađenje se postiže pomoću visoko – brzinskog protoka zraka.
• Koristite ponašanje peradi kako bi ocijenili da li su uvjeti okoliša
pravilni.
• Treba biti oprezan kod mlađih pilića koji su skloni pothlađivanju.
• Ugradnju migracijskih ograda bi trebalo razmotriti.
Sistemi Hlađenja Isparavanjem
Visoko-brzinski protok zraka tunelske ventilacije je pogodan za dodavanje
isparavajućeg sistema hlađenja. Hlađenje isparavanjem se koristi kako bi
se poboljšali uvjeti okoliša u vrućim vremenima i povećala učinkovitost
tunelske ventilacije. Isparavajući sistemi hlađenja koriste princip
isparavanja vode kako bi se smanjila temperatura u peradnjaku.
Isparavajuće sisteme hlađenja najbolje je uključiti kako bi se zadržala
potrebna temperatura u peradnjaku, umjesto da se smanjuju temperature
koje su već postale stresno visoke.
Tri faktora koja direktno utječu na utjecaj hlađenja isparavanjem su:
• Vanjska temperatura zraka
• Relativna vlažnost (RV) vanjskog zraka
• Učinkovitost isparavanja
Postoje dva osnovna tipa isparavajućeg sistema hlađenja – hlađenje
pomoću umetaka u kombinaciji s tunelskom ventilacijom i hlađenje maglom.
Hlađenje pomoću umetaka u kombinaciji s tunelskom ventilacijom
Sistemi hlađenja s umetkom hlade zrak tako da ga vuku kroz navlažene
celulozne umetke (vidi sliku 20.) Dvostruki efekt sistema hlađenja s
umetkom i brzine zraka omogućuje kontrolu okoliša kada su temperature
u peradnjaku više od 29°C. Iznimno visoka vlažnost peradnjaka može se
smanjiti tako da se osigura da isparavajući sistemi s umetkom /maglom ne
rade na temperaturama ispod 27°C u područjima gdje je vlaga okoline
visoka (viša od 80%).
63
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Slika 20: Hlađenje s umetkom u kombinaciji s tunelskom ventilacijom
Protok zraka
Voda
Hladan zrak koji
ulazi u peradnjak
Voda za ponovnu cirkulaciju
Hlađenje maglom
Sistemi za hlađenje maglom hlade ulazeći zrak isparavanjem vode koja
se stvara pumpanjem vode kroz sapnice za maglu. Linije za zamagljivanje
moraju se staviti blizu otvora za ulaz zraka kako bi se povećala brzina
isparavanja, a trebalo bi se smjestiti i dodatne linije po cijelom peradnjaku.
Slika 21: Primjer sistema hlađenja maglom
64
Isparavajući umetak
Vruć zrak
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Postoje tri tipa sistema zamagljivanja:
• Nizak tlak, 7-14 bara, veličina kapljica do 30 mikrona.
• Visok tlak, 28-41 bara, veličina kapljica 10-15 mikrona.
• Ultra visok tlak (maglica), 48-69 bara, veličina kapljica 5 mikrona.
Kod sistema niskog tlaka veće čestice mogu prouzročiti mokru stelju ako
je vlažnost peradnjaka visoka. Sistemi visokog tlaka smanjuju ostatak
vlage tako da povećavaju raspon vlažnosti. Veličina finih kapljica će
pomoći kod izbjegavanja mokre stelje, što je posebno bitno tokom
perioda grijanja.
Ključne točke
• Održavajte ventilatore, zamagljivače, isparivače i ulaze čistima.
• Isparavajuće hlađenje se koristi kako bi se poboljšalo tunelsko
hlađenje tokom vrućeg vremena.
• Postoje dva tipa: hlađenje pomoću umetaka i hlađenje maglom.
• Hlađenje umetcima vuče zrak kroz vlažne umetke od celuloze, te
omogućava kontrolu okoliša kada je temperatura peradnjaka
iznad 29°C.
• Sistemi hlađenja maglom hlade ulazeći zrak isparavanjem vode
pumpane kroz zamagljivače.
• Sistemi visokog tlaka smanjuju ostatke vlage.
Osvjetljenje za Broilere
Svjetlosni program trebao bi biti jednostavno izrađen. Komplicirane
svjetlosne programe je ponekad teško uspješno koristiti. Preporučeno
osvjetljenje je podložno lokalnim zakonima i oni se trebaju uzeti u obzir
prije početka programa.
Svijetlo je važna tehnika upravljanja u proizvodnji broilera. Postoje barem
četiri važna aspekta:
•
•
•
•
Dužina valova (boja)
Intenzitet
Dužina svjetlosnog perioda
Distribucija svjetlosnog perioda (isprepleteni programi)
Dužina i distribucija foto perioda imaju interaktivne učinke.
Svjetlosni program koji koriste mnogi uzgajivači broilera, bio je u osnovi
pokušaj da se osigura kontinuirano osvjetljenje. Takav sistem se sastoji od
dugog kontinuiranog perioda svjetla nakon kojeg slijedi kratak period
mraka od 30-60 minuta. Taj kratak period mraka postoji kako bi se peradi
omogućila prilagodba na mrak u slučaju nestanka struje.
65
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
U prošlosti se pretpostavljalo da kontinuirano osvjetljenje pomaže u
maksimiziranju dnevnog dobitka na težini, ali ta pretpostavka nije točna.
Izlaganje mraku utječe na produktivnost, zdravlje, hormonalni profil,
brzinu metabolizma, proizvodnju topline, metabolizam, fiziologiju i
ponašanje peradi.
Nedavne informacije ukazuju na to da izlaganje mraku:
• Smanjuje rani rast (međutim, može se dogoditi kasniji kompenzacijski
rast koji peradi može omogućiti da dostignu ciljnu tržišnu težinu, ali
samo ako trajanje mraka nije predugo. Za broilere koji idu na obradu s
nižom tjelesnom težinom (npr. <1.6 kg) kompenzacijski rast možda nije
postignut zbog nedostatnog vremena za izrastanje).
• Poboljšava učinak hranjenja zbog smanjenog metabolizma tokom
mraka i/ili promjene u krivulji rasta (npr. konkavnija krivulja rasta).
• Poboljšava zdravlje peradi tako da smanjuje iznenadan sindrom smrti
(SDS), ascites i poremećaje kostura.
• Utječe na randman trupa tako da:
– Smanjuje proporcije prsnog mesa.
– Povećanje proporcija nogu.
– Izaziva nepredvidljivu promjenu (na više, na manje ili nikakvu)
u masnoći trbuha.
Svi programi osvjetljenja bi trebali produžiti dan na otprilike 23 sata svjetla
i jedan sat mraka u ranim stadijima rasta do sedam dana starosti. Time bi
se mogao osigurati dobar unos hrane u pilića. Prerano smanjivanje
dužine dana će smanjiti aktivnost hranjenja i smanjiti tjelesnu težinu od
sedam dana.
Kada uspoređujemo različite svjetlosne valove monokromatskog svjetla
kod istog intenziteta svjetla, očigledno brzina rasta broilera se poboljšava
kada su izloženi valnim duljinama od 415-560 nm (od ljubičaste do
zelene) nego oni koji su bili izloženi valnim duljinama >635 nm (crvena) ili
širokom spektru svjetla (bijela).
Svjetlosni intenzitet od 30-40 luxa od 0-7 dana starosti i 5-10 luxa poslije
toga će poboljšati aktivno hranjenje i rast. Intenzitet svijetla bi se trebao
distribuirati homogeno kroz cijeli peradnjak (reflektori koji su smješteni na
iznad izvora svijetla mogu poboljšati distribuciju svjetla).
Unutar Europske Unije, zahtjevi za osvjetljenjem se temelje na Direktivi
vijeća 2007/43/EC. Ona određuje da se intenzitet svjetla od najmanje 20
luxa tokom perioda svijetla mora održavati takvim kroz sve dobne skupine.
Kako bi se postiglo stanje mraka, trebalo bi dosegnuti intenzitet svjetla
manji od 0.4 luxa tokom perioda mraka. Tokom izlaganja mraku, trebalo bi
se pobrinuti da se izbjegne prodor svjetla kroz zračne otvore, kućišta
ventilatora i okvira vrata. Trebalo bi provoditi redovita testiranja kako bi se
provjerila učinkovitost svjetlosne zaštite.
Sva perad bi trebala imati jednak, slobodan i ad libitum pristup
prehrambeno primjerenoj hrani i vodi čim se svijetlo upali (pogledaj
Odjeljak 2, Opskrba krmnom smjesom i vodom).
66
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Broileri će prilagoditi svoj način hranjenja u ovisnosti o skraćenju dana. Na
primjer, promjena u dužini dana s 24 sata na 12 sati svijetla će u početku
prouzročiti da pilići smanje unos hrane za 30-40% tokom prva tri dana.
Međutim, nakon osam dana, smanjenje unosa hrane može biti manje od
10%. Broileri mijenjaju svoj obrazac hranjenja u svijetlom periodu tako da
napune svoje voljke u očekivanju mračnog perioda. Kada se svijetlo
ponovno upali isto to će napraviti ponovno. Perad koja se šalje na klanje
u mlađim danima ima manje vremena da prilagodi svoje ponašanje
uzimanja hrane i vode kao odgovor na mrak, nego ona koja se kolje u
starijoj dobi. Tako će utjecaji izlaganja mraku na životnu učinkovitost biti
izraženiji kod broilera koji se kolju u mlađoj dobi.
Tablica dolje pokazuje smjernice programa osvjetljenja na temelju ciljane
težine za klanje.
Tablica 16: Preporuke temeljnog intenziteta svijetla i foto perioda kako bi
se optimizirala životna učinkovitost
Živa težina
kod klanja
Manje od 2.5 kg
Više od 2.5 kg
BILJEŠKE
Dob
(dani)
0-7
8-3 dana
prije klanja+
0-7
8-3 dana
prije klanja+
Intenzitet
(lux)
30-40
5-10
30-40
5-10
Dužina dana
(sati)
23 svjetlo 1 mrak
20 svijetlo 4 mrak++
23 svjetlo
18 svjetlo
1 mrak
6 mrak
+
Najmanje tri dana prije klanja, 23 satno osvjetljenje: trebao bi se omogućiti jedan sat mraka.
++
EU Zdravstvena Direktiva Broilera zahtijeva ukupno šest sati mraka, sa barem jednim neprekinutim
periodom mraka od najmanje četiri sata.
Aviagen ne preporuča kontinuirano osvjetljenje za život jata broilera.
Minimum od četiri sata mraka bi se trebao omogućiti nakon sedam dana
starosti. Neomogućavanja najmanje četiri sata mraka će rezultirati u:
• Abnormalnim ponašanjima tijekom hranjenja i napajanja zbog
nedostatka sna.
• Učinkovitošću koja je ispod optimalne biološke.
• Smanjenom dobrobiti peradi.
U toplim vremenskim uvjetima i ondje gdje kontrola okoliša nije dostupna,
period bez umjetnog svjetla bi se trebalo odrediti kako bi se povećala
udobnost broilera. Na primjer, kada se perad uzgaja u otvorenom
peradnjaku bez mogućnosti kontroliranja okoliša, krmna smjesa se često
uklanja na određen vremenski period tokom vrućeg dijela dana, a
kontinuirano osvjetljenje je omogućeno noću kako bi omogućilo peradi da
se hrani tokom hladnijih perioda.
Broileri imaju koristi od definiranog obrasca svijetla i mraka (dan i noć)
tako da imaju određene vremenske periode za odmaranje i za aktivnost.
Određen broj važnih fizioloških procesa, kao što su mineralizacija kostiju
i probava, normalno zahtijevaju dnevne ritmove. Zbog toga, definirani
ciklusi izmjene svijetla i mraka omogućuju broilerima da iskuse prirodne
obrasce rasta i razvoja.
67
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Nakon hranjenja, normalno vrijeme prolaska hrane kroz crijeva za broilera
je otprilike četiri sata. Zbog toga izlaganje mraku na više od šest
uzastopnih sati može potaknuti pretjerano agresivno ponašanje tokom
hranjenja kada se svijetla ponovno upale. To može rezultirati u povećanju
ogrebotina na koži, povećanju odbačaja i u smanjenju gradacije trupa u
tvornici za preradu mesa.
Uz to, izlaganje mraku više od četiri sata će:
• Smanjiti prinos prsnog mesa.
• Povećati prinos mesa nogu.
Ova pojava je bitna za farmere koji proizvode broilere za iskoštavanje.
Distribucija svjetlosnog perioda se može modificirati, i to se onda zove
isprepleten program. Isprepleten program se sastoji od blokova vremena
koji sadrže svijetle i mračne periode, koji se ponavljaju tokom 24 sata.
Prednosti takvog programa su da omogućuje broilerima diskretne obroke
(kratki periodi hranjenja) nakon kojih slijede periodi probavljanja hrane
(mračni periodi), učinkovitost iskoristivosti hrane (FRC) se tako
poboljšava. Smatra se da je dodatna aktivnost uzrokovana pravilnim
obrascima svijetla i mraka pogodna za poboljšanje zdravlja nogu i
kvalitete trupa, npr. niže razine bolova u zglobovima i žuljeva na prsima.
Ako se koriste isprepleteni programi osvjetljenja protokol bi se trebao
napraviti što jednostavnije i tako omogućiti praktičnu primjenu.
Na obim utjecaja koji će svjetlosni program imati na proizvodnju
broilera utječe:
• Vrijeme korištenja programa (rano korištenje je najpogodnije na
zdravlje peradi).
• Starost kod trženja (starija perad će imati više koristi od izlaganja
mračnim periodima).
• Okoliš (utjecaji povećane gustoće jata će biti pogoršani dugim
izlaganjem mraku).
• Prehrana (utjecaji ograničenog mjesta za hranjenje će se pogoršati
dugim izlaganjem mraku).
• Brzina rasta peradi (Utjecaj osvjetljenja na zdravlje peradi će biti veći u
peradi koja vrlo brzo raste nego kod peradi koje se hrane prehrambeno
ograničavajućim dijetama).
Može se koristiti nekoliko oblika izvora osvjetljenja, a najučestaliji su osvjetljenje
bijelim usijanjem i fluorescentno osvjetljenje. Svjetla s bijelim usijanjem
opskrbljuju s dobrim dosegom spektra, ali nisu štedljiva. Međutim svijetla s
bijelim usijanjem s višim izlaznim lumenom po vatu će pomoći kod smanjenja
troškova. Fluorescentno osvjetljenje stvara tri do pet puta više količine svjetla po
vatu u usporedbi s osvjetljenjem bijelog usijanja. Međutim, fluorescentno
osvjetljenje gubi svoj intenzitet tokom vremena i mora se zamijeniti prije samog
pregorenja. Fluorescentno osvjetljenje omogućuje znatnu uštedu u troškovima
električne energije nakon što se vrate dodatni troškovi ugradnje.
Nema razlika između ova dva oblika osvjetljenja što se tiče učinkovitosti
broilera. Žarulje i reflektori se moraju redoviti čistiti kako bi se postigla
maksimalna učinkovitost.
68
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Ključne točke
• Neka bude jednostavno.
• Kontinuirano, ili skoro kontinuirano osvjetljenje nije optimalno.
• Do sedmog dana starosti pilići bi trebali imati 23 sata svijetla
(30 – 40 luxa) i jedan sat mraka.
• Nakon sedam dana starosti period mraka od četiri sata ili više (ali
nikada više od šest sati) trebao bi biti koristan.
• Izabrani sati mraka će ovisiti o okolnostima i potrebama tržišta.
• Mnogi aspekti upravljanja proizvodnjom međusobno su povezani s
svjetlosnim programom i mijenjaju utjecaj koji obrasci osvjetljenja
imaju na učinkovitost peradi.
Zbrinjavanje stelje
Lokalna ekonomija i dostupnost sirovina će diktirati odabir upotrebljavanog
materijala koji se koristi za stelju. Stelja bi trebala omogućiti:
•
•
•
•
•
•
Dobru apsorpciju vlage
Biorazgradivost
Udobnost peradi
Nisku razinu prašine
Odsutnost zagađivača
Stalnu dostupnost iz biosigurnog izvora
Mekane strugotine drva bi se trebale ravnomjerno raspodijeliti do dubine
8-10 cm. Tamo gdje su temperature poda pravilne (28-30°C) dubina stelje
se može smanjiti kada je uklanjanje stelje problem. Betonski podovi se
preferiraju više nego zemljani podovi jer se oni mogu prati i omogućuju
djelotvornije zbrinjavanje stelje. Karakteristike nekih učestalih materijala
od kojih se radi stelja pokazani su dolje.
Tablica 17: Karakteristike učestalih materijala za stelju
Materijal
Strugotine drva ili hoblovina
Nasjeckana slama
Izrezani papir
Otpaci i ljuske
Piljevina
Kemijski obrađene pelete slame
Pijesak
Treset
Karakteristike
Dobra apsorpcija i raspadanje.
Moguća kontaminacija toksičnim insekticidima i ostalim kemijskim
spojevima (daje pljesnive mrlje).
Preferira se slama pšenice.
Mogućnost kontaminacije agrokemikalijama, gljivicama i miko
toksinima.
Sporo se raspada.
Najbolje da se koristi 50/50 sa strugotinama bijelog drva.
Može biti teško za upravljanje u vlažnim uvjetima.
Sjajan papir nije pogodan.
Ne upija dobro.
Najbolje je da se miješa s ostalim materijalima.
Može se progutati.
Nije pogodno.
Prašno je i može se progutati.
Upotrebljava se kako preporuča dobavljač.
Može se upotrijebiti u suhim područjima na betonskim podovima.
Ako se stavi preduboko može smanjiti kretanje peradi.
Zahtijeva dobro upravljanje.
Može se uspješno upotrijebiti.
69
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Važno je da se stelja održava mekom i suhom tokom cijelog života jata.
Ako se stelja zgruda ili postane previše mokra, znatno se povećava
učestalost smanjenja kvalitete trupa.
Glavni uzroci loše stelje prikazani su dolje.
Slika 22: Razlozi slabe kvalitete stelje
Loša kvaliteta materijala od kojeg je
napravljena stelja ili nedostatna dubina
Oblik pojilica i njihova
podešenost
Visoka vlažnost
Upala crijeva
zbog bolesti
Masti loše kvalitete
Loša kvaliteta
stelje
Ključne točke
Visoka gustoća jata
Loša ventilacija
Prehrana s mnogo soli
i proteina
• Zaštitite broilere od oštećenja i omogućite im suho i toplo pokriveni
pod koristeći primjerene količine dobrog materijala za stelju.
• Izbjegavajte prehrambene uzroke za stvaranje mokre stelje.
• Osigurajte primjerenu ventilaciju i izbjegavajte pretjeranu vlagu.
• Odaberite materijal za stelju koji dobro upija, nije prašnjav, a čist je.
• Stelja bi trebala biti lako dostupna po niskoj cijeni, te iz pouzdanog
izvora.
• Koristite svježu stelju za svako novo jato kako bi spriječili ponovnu
infekciju patogenima.
• Skladišta za čuvanje stelje bi trebala biti zaštićena od vremena i
osigurana od pristupa štetočina i divljih ptica.
Gustoća jata
Gustoća jata je odluka koja se temelji na ekonomiji i lokalnim
zdravstvenim zakonima.
Gustoća jata utječe na zdravlje peradi, učinkovitost broilera, uniformnost i
kvalitetu proizvodnje.
Prekomjerna gustoća jata povećava pritisak okoliša na broilera, ugrožava
zdravlje peradi, te će na kraju smanjiti profitabilnost.
70
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Kvaliteta peradnjaka i sistemi kontrole okoliša najbolje određuju koja je
gustoća jata najbolja. Ako je gustoća jata povećana, ventilacija,
pristupačnost mjesta za hranjenje i napajanje moraju se prilagoditi.
Podni prostor za svakog broilera mora se prilagoditi prema:
•
•
•
•
•
Ciljnoj težini i dobi za klanje.
Klimi i godišnjim dobima.
Obliku i sistemu peradnjaka i opremi, posebice ventilaciji.
Lokalnim zakonima.
Zahtjevima certifikata za jamstvom kvalitete.
U određenim dijelovima svijeta se zakoni o gustoći jata temelje jednostavno
na kg/m2. Kao primjer toga uzimamo preporuke Europske Unije.
Unutar Europske Unije gustoća jata se temelji na EU Zdravstvenoj
Direktivi za Broilere.
• 33 kg/m2; ili
• 39 kg/m2 ako su zadovoljeni stroži zdravstveni standardi, ili
• 42 kg/m2 ako su zadovoljeni iznimno visoki zdravstveni standardi tokom
duljeg perioda.
Zdravstveni standardi za dobrobit se pozivaju na primjerenu opskrbu
hranom i vodom, održavanje dobrih klimatskih uvjeta unutar peradnjaka i
minimalne slučajeve dermatitisa stopala.
Alternativne preporuke dobre prakse, koje se temelje na gospodarenju s
peradi, uzimaju u obzir broj peradi i njihovu težinu na podu. Kao primjer
toga uzimamo preporuke Sjedinjenih Američkih Država. Te preporuke su
prikazane dolje.
Tablica 18: Vodič u gustoći jata prema broju peradi i živoj težini
(preporuke Sjedinjenih Američkih Država)
Težina žive peradi
(kg)
1.36
1.82
2.27
2.73
3.18
3.63
Broj jedinki
na m2
21.5
15.4
12.7
12.0
10.8
9.4
Težina peradi
(kg) po m2
29.2
28.0
28.8
32.7
34.3
34.1
71
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Gustoća jata u toplim klimama
U vrućim uvjetima, gustoća jata koja se koristi će ovisiti o temperaturi
okoliša i vlazi. Prikladne promjene bi se trebale napraviti, sukladno s
tipom peradnjaka i sposobnostima opreme.
Primjeri gustoće jata koji se koriste u toplim klimama su kako slijedi:
• U
–
• U
–
–
peradnjacima s kontroliranim uvjetima:
Maksimalno 30 kg po kvadratnome metru kod klanja.
bočno otvorenim peradnjacima, sa lošom kontrolom okoliša:
Maksimalno 20-25 kg po kvadratnome metru kod klanja.
Kod najtoplijih doba godine maksimalno 16-18 kg po kvadratnome
metru.
• U bočno otvorenim peradnjacima, bez kontrole okoliša:
– Nije preporučeno uzgajati perad na težine koje prelaze tri kilograma
Ključne točke
• Prilagodite gustoću jata težini i starosti peradi kod koje se jato kolje.
• Uskladite gustoću jata s klimom i sistemima peradnjaka.
• Smanjite gustoću jata ako se ciljne temperature peradnjaka ne
mogu dosegnuti zbog vruće klime ili godišnjih doba.
• Prilagodite ventilaciju i prostor za hranjenje i napajanje ako se
gustoća jata poveća.
• Slijedite lokalne zakone i standardne zahtjeve za jamstvom kvalitete
koje postavljaju kupci proizvoda.
72
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Bilješke
73
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Peradnjak i kontrolirani uvjeti u njemu
Bilješke
74
Cilj
Procijeniti rezultate živog jata u odnosu na ciljeve,
te osigurati da karakteristike definiranog završnog
proizvoda u što većoj mjeri zadovoljavaju uvjete.
Stranica
77
77
78
80
75
Sadržaj
Načela
Predvidljivost žive težine
Uniformnost jata (CV%)
Spolno odvojen uzgoj
PRAĆENJE ŽIVE TEŽINE I UNIFORMNOST UČINKOVITOSTI
PRAĆENJE ŽIVE
TEŽINE I
UNIFORMNOST
UČINKOVITOSTI
Odjeljak 5
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Praćenje žive težine i
uniformnosti učinkovitosti
Praćenje žive težine i uniformnosti
učinkovitosti
Načela
Profitabilnost ovisi o maksimiziranju udjela pilića koji u što većoj mjeri
zadovoljavaju ciljne uvjete. To zahtijeva predvidljiv i jednolik rast.
Upravljanje rastom ovisi o znanju o prošlom, trenutnom i vjerojatnom
budućem rastu. To se znanje, kao i sigurni kasniji postupci, mogu ostvariti
samo ako je mjerenje rasta točno.
Predvidljivost žive težine
Točne informacije o živoj težini i koeficijentu varijacije (CV%) za svako jato
ključne su za planiranje prikladne dobi za klanje, te za osiguravanje da
najveći mogući broj pilića u trenutku klanja bude u okvirima željene težine.
Kako se brzina rasta povećava, a dob za klanje je sve ranija, predviđanje
povećanja žive težine kroz više od dva ili tri dana manje je točno. Kako bi
se živa težina jata u trenutku klanja točno procijenila i predvidjela, velik
broj pilića (preko 100) treba se u nekoliko navrata uzorkovati kako se one
približavaju dobi za klanje (unutar dva do tri dana).
Tablica pokazuje koliko pilića treba biti uzorkovano da bi se dobila
pouzdana i točna procjena žive težine unutar jata različite varijabilnosti.
Tablica 19: Broj pilića u uzorku potreban za točnu procjenu žive težine
prema uniformnosti jata
Uniformnost jata+
Uniformno (CV% = 8)
Umjereno uniformno (CV% = 10)
Slabo umjereno (CV% = 12)
BILJEŠKE
+
++
Broj jedinki za
vaganje++
61
96
138
kako je izmjereno koeficijentom varijacije (CV%, npr. standardna devijacija/prosječna težina*100), što je
broj veći, tjelesna težina jata je varijabilnija.
procjena žive težine bit će +/- 2% od stvarne žive težine, te će biti točna u 95% slučajeva.
Pilići se mogu vagati pomoću ručnih ili automatskih vaga. Neočekivane
promjene žive težine mogu biti znak pogreške vage. Točnost i mjerna
ponovljivost vage trebaju se redovito provjeravati.
77
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Praćenje žive težine i
uniformnosti učinkovitosti
Pri korištenju ručne vage, pilići bi se trebali vagati barem tri puta tjedno.
Pri svakom vaganju, sa barem dva mjesta iz svakog peradnjaka treba
uzeti jednako velike uzorke pilića.
Sustavi automatskog vaganja trebaju biti smješteni tamo gdje se skuplja
velik broj pilića, te gdje će se pojedini pilići zadržati dovoljno dugo da se
zabilježe njihove težine.
Stariji i teži mužjaci rjeđe koriste automatske vage, što pomiče prosjek jata
prema dolje. Očitavanja s bilo koje automatske vage trebaju se redovito
provjeravati za količinu korištenja (broj izvršenih vaganja po danu), a
prosječne žive težine trebaju se provjeravati ručnim vaganjem barem
jednom tjedno. Netočna procjena žive težine rezultirat će iz malih uzoraka.
Ključne točke:
•
•
•
•
Broj izvaganih pilića mora biti dovoljno velik.
Izvagani pilići moraju biti reprezentativni za cijelo jato.
Vage koje se koriste moraju biti točne.
Pilići trebaju biti vagani često i točno, kako bi se osiguralo učinkovito
predviđanje žive težine u trenutku klanja.
Uniformnost jata (CV%)
Živa težina broilera slijedit će normalnu distribuciju. Varijabilnost
populacije (jata) opisana je koeficijentom varijacije (CV%), što predstavlja
standardnu devijaciju populacije izraženu kao postotak srednje
vrijednosti).
Varijabilno jato imat će visok CV%, dok će CV% uniformnih jata biti niži.
Kod svakog spola bit će prisutna normalna distribucija žive težine. Jato
kako se izleglo (miješanih spolova) imat će širi CV% od jata istog spola.
(Vidi sliku 23, koja se odnosi na jato na kraju tova).
78
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Praćenje žive težine i
uniformnosti učinkovitosti
Slika 23: Distribucija žive težine u jatu broilera miješanih spolova
% jata sa određenom živom težinom
14
12
10
KLJUČ
8
Ženke
6
Mužjaci
Miješani spolovi
4
2
0
1,200
1,400
1,600
1,800
2,000
2,200
Živa težina (u gramima)
2,400
2,600
2,800
Slika 24 pokazuje distribuciju težine pri različitim razinama uniformnosti
(CV%) za tri isto-spolna jata koja su dosegla ciljanu živu težinu od 1900 g.
Vidi se kako su distribucije težine unutar svakog jata prilično različite.
Što je niži CV%, a time i manje nejednako jato, više pilića postići će cilj.
Slika 24: Učinak CV% na raspon žive težine u jatu broilera odvojenih
po spolu
% jata u rasponu žive težine
14
12
10
KLJUČ
8
CV%= 8
CV%= 10
CV%= 12
6
4
2
0
1,300
1,500
1,700
1,900
2,100
Živa težina (u gramima)
2,300
2,500
2,700
Detalji o jatu:
- Spolno određeno jato
(mužjaci ili ženke)
- Prosječna živa težina
1.900 g
Udio peradi koja je ostvarila cilj povezan je sa širinom raspona
dozvoljenog za ostvarivanje cilja, te sa varijabilnošću jata. Tako, ako se
traži raspon težine od 1.800 do 2.000 g, čak i pri CV% = 8, samo će 58%
peradi doseći traženu težinu (vidi sliku 25).
79
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Praćenje žive težine i
uniformnosti učinkovitosti
Razumijevanje ovih principa biološke varijabilnosti temelj su učinkovitog
planiranja u tvornicama za preradu.
Slika 25: Učinak CV% na udio peradi unutar raspona ciljne žive težine
100
% jata u rasponu žive težine
90
80
70
60
50
40
30
KLJUČ
20
10
0
1,800-2,000 g
1,700-2,100 g
Raspon ciljne žive težine
1,600-2,200 g
Ključne točke
• Ciljanu živu težinu vjerojatnije će doseći pilići iz uniformnijih jata.
• Varijabilnost u rezultatima povećava CV% jata, što utječe i na
profitabilnost jata, i na učinkovitost pogona za preradu.
• Nadziranjem i upravljanjem uniformnošću jata smanjite njegovu
varijabilnost.
• Rezultati uniformnih jata (nizak CV%) lakše su predvidljivi nego oni
nejednakih jata.
Spolno odvojen uzgoj
Broj pilića koji će doseći prosječnu, ili približno prosječnu, živu težinu jata
može se predvidjeti prema CV% tog jata. Iz toga slijedi da se poboljšanja
u uniformnosti mogu ostvariti uzgojem jata u populacijama jednakog
spola. Jata se mogu formirati po spolu korištenjem tehnike određivanja
spola prema perju, što je opisano u Dodatku 4.
Prednosti spolno odvojenog uzgoja najbolje se mogu iskoristiti kad su
mužjaci i ženke smješteni odvojeno. I mužjacima i ženkama može se
upravljati učinkovitije s obzirom na hranjenje, osvjetljenje i gustoću jata.
Mužjaci brže rastu, trebaju manje krmne smjese, te imaju manje masnog
tkiva od ženki. Za različite spolove mogu se primijeniti različiti programi
hranjenja. Najpraktičnija je metoda ta da se koristi ista krmna smjesa za
oba spola, ali da se ženkama ranije počne davati završna krmna smjesa
(npr. prije 25 dana starosti). Preporučuje se količine ili trajanja davanja
početne krmne smjese održavaju na istom nivou, kako bi se osigurao
pravilan rani razvoj. Za više informacija o hranjenju jata odvojenih spolova
obratite se lokalnom predstavništvu Aviagenove službe za prehranu.
80
CV%= 8
CV%= 10
CV%= 12
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Praćenje žive težine i
uniformnosti učinkovitosti
Preinačen svjetlosni program može koristiti mužjacima, ako u trenutku
klanja imaju veću težinu u usporedbi sa ženkama. Tamo gdje su jata
smještena u zajednički, podijeljeni peradnjak, sa zajedničkom okolinom i
opskrbom hrane, bit će potrebno pažljivo razmišljanje kako bi se
optimiziralo upravljanje rastom svakog spola, bez ograničavanja
onog drugog.
Ključne točke
• Nadziranjem i upravljanjem uniformnošću jata smanjite njegovu
varijabilnost.
• Primjenjujte spolno odvojeni uzgoj kako bi smanjili varijabilnost jata.
81
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Praćenje žive težine i
uniformnosti učinkovitosti
Bilješke
82
Cilj
Upravljanje završnom fazom proizvodnog procesa, tako
da broileri budu preneseni u pogon za obradu u
optimalnom stanju, osiguravajući ispunjavanje uvjeta
obrade i održavanje visokih standarda skrbi.
Stranica
85
85
86
90
83
Sadržaj
Načela
Pripreme za hvatanje
Hvatanje
Obrada
UPRAVLJANJE PREDOBRADOM
UPRAVLJANJE
PREDOBRADOM
Odjeljak 6
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Upravljanje predobradom
Načela
Postupcima upravljanja na kraju perioda tova, pri hvatanju, rukovanju i
prijevozu, može se utjecati na kvalitetu peradi u trenutku prodaje.
Pridavanje pažnje aspektima dobrobiti peradi sada, bit će korisno ne
samo za perad, već i za njihovu kasniju kvalitetu.
Uvjeti tova utječu na prirast trupa i postotak degradacije, a neadekvatno će
upravljanje oduzimanjem hrane utjecati na fekalnu i mikrobnu kontaminaciju
trupova u tvornici za preradu. Nepravilno nadzirano sakupljanje može
dovesti do podljeva, loma krila ili unutarnjeg krvarenje butina.
Zato održavanje visoke kvalitete broilera, ostvarene pridavanjem posebne
pažnje upravljanju okolinom i skrbi za perad prilikom hvatanja, rukovanja
njima između peradnjaka i sustava prijevoza, tijekom prijevoza, te u
tvornici za preradu, ima svoje prednosti.
Zbog gubitka sadržaja crijeva, neizbježno će doći do gubitka težine u
razdoblju prije prerade, kad pilić ne dobiva krmnu smjesu. Utjecaj tih
gubitaka na težinu trupa može se smanjiti tako da se osigura da razdoblje
bez hrane ne bude duže nego što je potrebno.
Pilići koje ne dobiju hranu više od 10 sati dehidrirat će, njihova je dobrobit
ugrožena, te imaju smanjen prinos trupa. Kad ne dobivaju hranu do 12
sati (a voda se uklanja samo kad je prijeko potrebno), perad će izgubiti do
0,5% tjelesne težine po satu. Ako se oduzimanje hrane nastavi duže od
12 sati, gubitak težine povećava se na 0,75-1,0% tjelesne težine po satu.
Ovoliki gubitak težine ne može se nadoknaditi.
Priprema za hvatanje (izlov)
Osvjetljenje
Kad je rast prilagođen primjenom programa ograničenog osvjetljenja,
nužan je povratak na 23 sata svjetla (5-10 luxa). Tako će perad biti mirna
prilikom hvatanja. U Direktivi EU-a o broilerima zahtijeva se korištenje
(primjena) 20 luxa barem tri dana prije prvog pražnjenja peradnjaka.
Krmna smjesa
Krmna smjesa u vrijeme karence trebala bi se davati broilerima dovoljno
dugo prije klanja, kako bi se otklonio rizik prisustva tragova farmaceutskih
proizvoda u mesu. Zakonska razdoblja karence za kokcidiostatike i ostale
propisane lijekove navedene u podacima o proizvodu moraju se poštovati.
Tamo gdje se primjenjuju programi prorjeđivanja (npr. djelomično
pražnjenje peradnjaka), možda će se piliće prije klanja morati držati na
krmnoj smjesi za razdoblje karence duže nego što je to propisano.
85
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Pilićima treba oduzeti hranu osam do deset sati prije očekivanog klanja,
kako bi se smanjila fekalna kontaminacija u tvornici za preradu. To
razdoblje trebalo bi uključivati hvatanje, prijevoz, te vrijeme zadržavanja.
Ako se produži vrijeme koje pilići ne primaju hranu, voda apsorbirana iz
tkiva skuplja se u probavnom traktu, što rezultira smanjenim prinosom.
Također, može se povećati fekalna kontaminacija.
Pojava vodenastog izmeta kod broilera koji čekaju obradu znak je da su
predugo bili bez hrane. Drugi znakovi uključuju vodenastu žutu tekućinu u
tankom crijevu, te stelju u voljki i želucu.
Ako je u prehranu uključeno čvrsto zrno, ono se treba prestati davati dva
dana prije klanja, kako bi se izbjegla prisutnost cijelih zrna u crijevima.
Voda
Sve dok je to moguće, treba osigurati neograničen pristup vodi, a treba ju
ukloniti tek kada je to prijeko potrebno.
Pristup vodi može se produžiti:
• Korištenjem višestrukih linija pojilica
• Odvajanjem peradi u ogradice
• Postupnim uklanjanjem pojedinih pojilica.
Ključne točke
• Koristite krmnu smjesu za karencu (tj. bez kokcidiostatika), kako bi
izbjegli tragove u mesu.
• Omogućite tri dana na punom svjetlu (23 sata svjetla, jedan sat
mraka) kako bi izbjegli probleme pri hvatanju.
• Primjerenim oduzimanjem krmne smjese broilerima osigurat će se
da njihovi probavni sustavi budu prazni prije početka prerade, što će
ograničiti fekalnu kontaminaciju tijekom prijevoza.
• Izbacite čvrsta zrna iz obroka dva dana prije klanja.
• Odgodite uklanjanje pojilica što je više moguće.
Hvatanje
Hvatanje i rukovanje uzrokovat će stres kod broilera. Većina uzroka
degradacije primijećene pri klanju pojavilo se tijekom hvatanja i rukovanja
pilićima. Hvatanje treba biti unaprijed pažljivo isplanirano, te pomno
praćeno u svim fazama. Rukovanje pilićima i strojevima, kao što su
sakupljači i viličari, mora se prepustiti obučenom, sposobnom osoblju.
Kako bi se izbjegle modrice, ogrebotine i druge ozljede, pokrete pilića
treba ograničiti što je više moguće.
Smrtnost tijekom procesa hvatanja i prijevoza ne bi smjela biti veća od 0,1%.
86
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Prije hvatanja
Izračunajte vrijeme potrebno za hvatanje i prijevoz, te započnite hvatanje
prema tome kad su pilići predviđeni za klanje.
Prije nego što započnete hvatanje, izračunajte broj sanduka i prikolica
potrebnih za prijevoz pilića.
Pobrinite se da sva korištena oprema (uključujući vozila, sanduke, ograde
i mreže) bude čista, dezinficirana i u dobrom stanju. Slomljeni ili oštećeni
sanduci mogu ozlijediti piliće.
Popravite, zbijte i izravnajte tlo na ulazu u peradnjak (i drugim cestama
koje tamo vode), kako bi omogućili lagan izlaz natovarenim kamionima. To
će spriječiti stvaranje podljeva i oštećenje krila.
Iz peradnjaka za broilere uklonite svu mokru stelju koja bi mogla omesti
hvatanje i zamijenite je suhom.
Svu opremu za hranjenje podignite iznad glave (2 metra), uklonite je iz
peradnjaka ili je premjestite, kako ne bi predstavljala zapreku za piliće
ili osoblje.
Kako bi izbjegli nagomilavanje, te omogućili pilićima koje nisu na rasporedu
za hvatanje pristup vodi, razdvojite ih pregradama unutar većih peradnjaka.
Kad je god to moguće, smanjite jačinu svjetla tijekom hvatanja kako bi
umanjili stres. Za noćno hvatanje, koje je pogodnije, jačina svjetla unutar
peradnjaka treba se smanjiti na minimum. Pri hvatanju tijekom dana,
jačinu svjetla treba smanjiti što je više moguće. U svim slučajevima jačina
svjetla mora biti dovoljna da omogući sigurno i oprezno hvatanje.
Ustanovljeno je da je za ovu svrhu zadovoljavajuće plavo svjetlo. Najbolji
rezultati postižu se kad se piliće pusti da se smire nakon prigušivanja
svjetla i kad je nemir najmanji.
Pri hvatanju tijekom dana, korisno je staviti zastor preko glavnih vrata
peradnjaka.
Otvaranje vrata i iznošenje pilića utjecat će na ventilaciju termostatički
kontroliranih objekata. Ventilacijski sustav tijekom hvatanja treba nadzirati
i pažljivo prilagođavati, kako bi se spriječio stres za broilere, te
povećavanje vrućine u peradnjaku.
Hvatanje
Broilere treba uhvatiti i držati za obje koljenice (nikad butine), kako bi se
smanjilo uzbuđenje, povrede i ozljede, što bi se moglo dogoditi ako se
mogu boriti i mahati krilima.
Piliće treba oprezno smjestiti u sanduke ili module, puneći ih od vrha
prema dnu. Pokazalo se kako moduli uzrokuju manje uzbuđenja i ozljeda
nego obični sanduci.
87
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Sanduci i moduli nikad ne smiju biti previše napunjeni. U suprotnom može
doći do pregrijavanja, stresa i smrti. Pri visokim temperaturama, broj
broilera po sanduku ili modulu mora se smanjiti.
Nepravilno rukovanje opremom za hvatanje može uzrokovati stres i
ozljedu broilera. Mehaničkom opremom (npr. slika 26) za hvatanje pilića
mora se rukovati pri umjerenoj brzini, kako bi se spriječili stres i ozljede
broilera. Nikad nemojte piliće nagomilavati ili silom gurati u opremu za
hvatanje. Otvor opreme za hvatanje poravnajte sa otvorom sanduka ili
modula, kako biste izbjegli ozljeđivanje broilera.
Slika 26: Primjer mehaničkog sakupljača
Prijevoz
Vrijeme prijevoza treba biti unutar važećih lokalnih smjernica ili zakona.
Prikladna zaštita od vremenskih elemenata nužna je u svakom trenutku
do dolaska u klaonicu. Kad je potrebno, treba koristiti ventilaciju, dodatno
grijanje i/ili hlađenje. Vozila trebaju biti konstruirana tako da zaštite piliće
od vremenskih nepogoda. U prikolicama konstruiranim tako da pružaju
prikladnu ventilaciju, stres će biti smanjen.
Pri vrućem vremenu, razmislite o upotrebi ventilatora pri ukrcaju pilića,
kako bi zrak cirkulirao između sanduka i modula u kamionu. Ostavite
barem 10 cm razmaka između svaka dva reda sanduka. Pri čekanju na
preradu, koristite ventilatore i hlađenje maglom kako bi pilićima bilo
dovoljno hladno.
Stres uzrokovan vrućinom brzo će se razvijati kad vozilo nije u pokretu,
osobito po vrućem vremenu ili ako je ventilacija u kamionu nedostupna.
Plan puta trebao bi biti sastavljen tako da vozilo krene sa farme čim je
utovar završen, te da vozač tijekom puta ima samo kratke stanke.
88
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Istovar u krugu klaonice mora se izvršiti bez zastoja. Ukoliko je zastoj
neizbježan, bit će potrebna dodatna ventilacija.
Po hladnom vremenu, teret treba biti pokriven kako bi se smanjilo
strujanje hladnog vjetra za vrijeme prijevoza. Često provjeravajte je li
pilićima udobno.
Isporuka
U klaonici, kamioni bi se trebali parkirati u zaklonu, a svako platno koje bi
moglo ograničiti ventilaciju trebalo bi biti uklonjeno.
Kvalitetni objekti za zadržavanje u klaonici, koji pružaju potrebnu
ventilaciju i kontrolu temperature, nužni su za dobrobit pilića.
Prostori za zadržavanje trebaju biti opremljeni svjetlima, ventilatorima i
rashladnim uređajima za hlađenje maglom. Uređaji za hlađenje maglom
se koriste pri visokim temperaturama, ako je relativna vlažnost ispod 70%.
Pri vrlo vrućem vremenu, u ventilatore se može prskati voda, kako bi se
pomoglo isparavanje. U ljetnim uvjetima pobrinite se da su u prostoru za
smještaj svi ventilatori i uređaji za hlađenje maglom ispravni i operativni.
Ključne točke
• Pravilno upravljajte opremom za sakupljanje.
• Tijekom mehaničkog hvatanja održavajte ventilaciju kako bi smanjili
stres.
• Pažljivo nadgledajte metode hvatanja i rukovanja kako bi ozljede
pilića sveli na minimum.
• Podignite ili uklonite prepreke kao što su hranilice i pojilice prije
početka hvatanja, te u velikim peradnjacima koristite pregrade kako
bi izbjegli ozljede uzrokovane nagomilavanjem.
• Prije početka hvatanja smanjite jačinu svjetla kako bi pilići ostali
mirni, te kako bi se smanjile povrede i kasniji stres.
• Prilagodite broj pilića u sanducima i modulima zbog održavanja
težine peradi i temperature okružja.
• Isplanirajte put i prijem pilića.
• Neprekidno pratite njihovu dobrobit.
89
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Prerada
Uspješna proizvodnja najvećeg mogućeg broja visokokvalitetnih trupova
sa dobrim prinosom ovisi o učinkovitoj integraciji postupaka uzgoja,
hvatanja i prerade.
Pažljivim planiranjem, te komunikacijom između farme i tvornice za preradu,
proces prerade učinkovito će se nastaviti. Upravljanje na farmi može utjecati
na učinkovitost postupaka klanja, čupanja i vađenja iznutrica.
Kako bi se smanjila fekalna kontaminacija, oštećenja i propadanja trupa,
posebna pozornost treba se pridati:
•
•
•
•
•
•
Kvaliteti stelje
Gustoći jata
Vremenu oduzimanja hrane
Metodama hvatanja
Vremenu prijevoza
Vremenu zadržavanja
Ključne točke
• Prerađivaču isporučite čiste piliće.
• Održavajte visoku kvalitetu, dubinu i stanje stelje, kako bi što više
smanjili žuljeve i druge probleme s kvalitetom trupa.
• Ozljede nastale grebanjem mogu se povećati u uvjetima velike
gustoće jata, ili kad su prostori s hranilicama i pojilicama neprikladni,
osobito kada se primjenjuje kontrola hranjenja ili osvjetljenja.
• Preradu vršite pod uvjetima koji će održati najbolju dobrobit pilića.
• Vrijeme prijevoza i zadržavanja svedite na najmanje moguće, kako
bi smanjili stres i dehidraciju.
90
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Bilješke
91
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Upravljanje predobradom
Bilješke
92
DODATCI
DODATCI
Odjeljak 7
Stranica
95
98
101
102
103
104
106
93
Sadržaj
Dodatak
Dodatak
Dodatak
Dodatak
Dodatak
Dodatak
Dodatak
1: Podaci o proizvodnji
2: Tablice pretvorbe
3: Izračuni iskoristivosti
4: Određivanje spola prema perju
5: Klasifikacija mjeseci
6: Rješavanje problema
7: Ventilacija i kalkulacije
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 1. Podaci o proizvodnji
Bitno je arhivirati i analizirati podatke kako bi se odredili utjecaji u
promjenama prehrane, upravljanja, okoliša i zdravstveno stanje. Točni
podaci o proizvodnji su bitni za učinkovito upravljanje, procjenu rizika,
kontrolu sistema i aktivnu reakciju na probleme koji nastaju.
Analiza i interpretacija podataka proizvodnje (npr. težina živih pilića,
učinkovitost pretvorbe hrane i smrtnost) su temelji kako bi se mogla
unaprijediti i povećati učinkovitost
Higijenu i status bolesti treba nadgledati.
Imati standardne operativne protokole (SOP) dobra je praksa za sve
procese u radu s broilerima. To bi trebalo uključiti dokumentaciju o
ustaljenim postupcima, zapisima, analizi podataka i sistemima nadgledanja.
Podaci koji su potrebni u proizvodnji detaljnije se nalaze na slijedećoj stranici.
95
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Tablica 20: Potrebni podaci u proizvodnji broilera
Događaj
Podaci/Zapisi
Smrtnost
Dnevna
Tjedna
Ukupna
Smještaj pilića
Davanje lijekova
Vakcinacija
Težina živih pilića
Krmna smjesa
96
Komentar
Broj pilića starih jedan dan
Jato podrijetla i starost jata
Dan i vrijeme dolaska
Kvaliteta pilića
Težina, uniformnost, broj
uginulih kod dolaska.
Datum
Količina
Serijski broj
Po uputama veterinara.
Podaci po spolu ako je moguće.
Podaci o škartu i odvojeno
razlozi za škartiranje.
Podaci sa sekcije o pretjeranom
uginuću.
Brojanje povreda prouzrokovanih
kokcidijama će ukazati na izazov
sa kokcidijama.
Datum vakcinacije
Tip vakcine
Serijski broj
Datum isteka
Svaka neočekivana reakcija na
vakcinu bi se trebala zabilježiti.
Tjedna prosječna težina
živih pilića
Tjedna uniformnost (CV%)
Češća mjerenja su potrebna
kada se predviđa težina za
klanje ili kada je rast modificiran
pomoću osvjetljenja.
Datum dostave
Količina
Datum početka oduzimanja
hrane
Tip krmne smjese
Točna mjerenja količine
konzumirane hrane je temelj
mjerenju FCRa i određivanja
troškovne učinkovitosti rada s
broilerima.
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Table 20: (nastavak) Podaci potrebni za proizvodnju broilera
Događaj
Voda
Podaci/Zapisi
Dnevna konzumacija
Omjer krmne smjese i vode
Kvaliteta vode
Razina klora
Okoliš
Izlov
Informacije iz klaonice
Čišćenje
Inspekcija peradnjaka
Temperatura:
• Dnevni minimum
• Dnevni maksimum
• Tokom grijanja, 4 do 5 puta
dnevno
• Stelja tokom perioda grijanja
• Vanjska temperatura dnevna
Relativna vlaga - dnevna
Kvaliteta zraka
Kakvoća stelje
Komentar
Planirajte dnevnu konzumaciju u
obliku grafikona, po mogućnosti
za svaki peradnjak posebno.
Iznenadne promjene u konzumaciji vode su rani indikatori
problema.
Mineralni i/ili bakterijski posebice
ondje gdje se koriste otvoreni
rezervoari vode ili voda iz
izbušenih jama.
Trebalo bi se nadgledati više
lokacija, posebice područje gdje
su pilići.
Automatski sistemi bi se trebali
ručno provjeravati svaki dan.
Idealni bi bili podaci o prašini,
CO2, NH3 ili barem pratite razine
prašine i NH3.
Broj uklonjenih jedinki
Vrijeme i datum uklanjanja
Kvaliteta trupa
Zdravstvene inspekcije
Sastav trupa
Tip i % odbačaja
Ukupna količina bakterija
Vrijeme zapisivanja dnevnih
provjera
Poslije dezinfekcije može se
provjeriti salmonela, stafilokok ili
E. Coli ako je potrebno.
97
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 2. Tablice pretvorbe
Dužina
1 metar (m)
1 stopa (ft)
1 centimetar (cm)
1 inč (in)
Površina
1 kvadratni metar (m2)
1 kvadratna stopa (ft2)
Volumen
1 litra (l)
1 britanski galon (gal)
1 američki galon (gal US)
1 britanski galon (gal)
1 kubični metar (m3)
1 kubična stopa (ft3)
Težina
1 kilogram (kg)
1 funta (lb)
1 gram (g)
1 unca (oz)
Energija
1 kalorija (cal)
1 Joul (J)
1 Kilokalorija po kilogramu (kcal/kg)
1 Megajoul po kilogramu (MJ/kg)
1 Joul (J)
1 funta-stopa (ft-lb)
1 Joul (J)
1 Britanska Termalna Jedinica (BTU)
1 kilovat-sat (kW-h)
1 Britanska Termalna Jedinica (BTU)
Tlak
1 funta po kvadratnome inču (psi)
1 funta po kvadratnome inču (psi)
1 bar
1 bar
1 Newton po kvadratnome metru (N/m2)
ili Pascal (Pa)
98
=
=
=
=
3.281 stopa (ft)
0.305 metra (m)
0.394 inča (in)
2.54 centimetara (cm)
= 10.76 kvadratnih stopa (ft2)
= 0.093 kvadratnih metara (m2)
=
=
=
=
=
=
0.22 britanski galona (gal) ili 0.264 US galona (gal US)
4.54 litara (l)
3.79 litara (l)
1.2 američkih galona (gal US)
35.31 kubične stope (ft3)
0.028 kubičnih metara (m3)
=
=
=
=
2.205
0.454
0.035
28.35
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
4.184 Joul-a (J)
0.239 kalorija (cal)
4.184 Megajoul-a po kilogramu (MJ/kg)
108 kalorija po funti (cal/lb)
0.735 funta-stopa (ft-lb)
1.36 Joul-a (J)
0.00095 Britanskih Termalnih Jedinica (BTU)
1,055 Joul-a (J)
3,412.1 Britanskih Termalnih Jedinica (BTU)
0.00029 kilovat-sati (kW-h)
funti (lb)
kilograma (kg)
unci (oz)
grama (g)
= 6,895 Newton-a po kvadratnome metru (N/m2)
ili Pascal-a (Pa)
= 0.06895 bara
= 14.504 funti po kvadratnome inču (psi)
= 105 Newton-a po kvadratnome metru (N/m2)
ili Pascal-a (Pa)
= 100 kilo Pascal-a (kPa)
= 0.000145 funti po kvadratnome inču (lb/in2)
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 2. (nastavak) Tablice pretvorbe
Gustoća jata
1 kvadratna stopa po jedinki (ft2/jedinki)
10 jedinki po kvadratnome metru (jedinki/m2)
15 jedinki po kvadratnome metru (jedinki/m2)
20 jedinki po kvadratnome metru (jedinki/m2)
1 kilogram po kvadratnome metru (kg/m2)
15 kilograma po kvadratnome metru (kg/m2)
34.2 kilograma po kvadratnome metru (kg/m2)
40 kilograma po kvadratnome metru (kg/m2)
Temperatura
Temperatura (°C)
Temperatura (°F)
Tablica 21: Tablica pretvorbe temperature
°C
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
°F
32.0
35.6
39.2
42.8
46.4
50.0
53.6
57.2
60.8
64.4
68.0
°C
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40
=
=
=
=
=
=
=
=
10.76 jedinki po kvadratnome metru (jedinki/m2)
1.08 kvadratne stope po jedinki (ft2/jedinki)
0.72 kvadratne stope po jedinki (ft2/jedinki)
0.54 kvadratne stope po jedinki (ft2/jedinki)
0.205 funti po kvadratnome metru (lb/ft2)
3.08 funti po kvadratnome metru (lb/ft2)
7.01 funti po kvadratnoj stopi (lb/ft2)
8.20 funti po kvadratnoj stopi (lb/ft2)
= 5/9 (Temperatura °F - 32)
= 32 + 9/5 (Temperatura °C)
°F
71.6
75.2
78.8
82.4
86.0
89.6
93.2
96.8
100.4
104.0
Radna temperatura
Radna temperatura je definirana kao minimalna temperatura peradnjaka
plus 2/3 razlike između minimalne i maksimalne temperature peradnjaka.
Važna je ondje gdje su dnevne promjene u temperaturi značajne.
Npr. Minimalna temperatura peradnjaka = 16°C.
Maksimalna temperatura peradnjaka = 28°C.
Radna temperatura = [(28-16) x 2/3] + 16 = 24°C
99
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 2. (nastavak) Tablice pretvorbe
Ventilacija
1 kubična stopa po minuti (ft3/min)
1 kubični metar po satu (m3/sat)
Izolacija
= 1.699 kubična metra po satu (m3/sat)
= 0.589 kubične stope po minuti (ft3/min)
U vrijednost opisuje koliko dobro građevni materijal provodi toplinu i mjeri
se u Watt-ima po kvadratnome kilometru po stupnju Celzija (W/km2/°C)
R vrijednost označava izolacijske vrijednosti građevnog materijala, ako je
viša R vrijednost bolja je izolacija. Mjeri se u km2/W (ili ft2/°F/BTU).
Izolacija
1 kvadratna stopa po stupnju Fahrenheit-a
po Britanskoj Termalnoj Jedinici (ft2/°F/BTU)
1 kvadratni kilometar po Watt-u (km2/W)
Svjetlost
Svjetlost
1 svijeća
1 lux
= 0.176 kvadratnih kilometara po Watt-u (km2/W)
= 5.674 kvadratnih stopa po stupnju Fahrenheit-a po
Britanskoj Termalnoj Jedinici (ft2/°F/BTU)
= 10.76 luxa
= 0.093 svijeća
Jednostavna formula kako bi se izračunao potreban broj svjetiljki u
peradnjaku:
+
Broj svjetiljki
=
Područje poda (m2) x
maks. potrebno osvjetljenje u luxima
Voltaža lampe x K faktor
PAZI
+
Ova formula je za volframove žarulje pri visini dva metra iznad razine peradi. Fluorescentna svjetla
opskrbljuju s tri do pet puta više osvjetljenja u luxima po Watt-u nego volframove žarulje.
K faktor ovisi o voltaži svjetiljke kao što je prikazano dolje.
Tablica 22: Voltaža svjetiljki i K Faktori
Jačina Svjetiljke
(Watt-a)
15
25
40
60
100
100
K Faktor
3.8
4.2
4.6
5.0
6.0
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 3. Izračuni efikasnosti
Faktor Produkcijske Učinkovitosti (PEF)+
Živost x težina živog pilića u kg
Starost u danima x FCR
x 100
Npr.
Starost 42 dana, težina živog pilića 2,652 g
Smrtnost 2.80%, FCR 1.75
97.20 x 2.652
42 x 1.75
x 100 = 351
Npr.
Starost 46 dana, težina živog pilića 3,006 g
Smrtnost 3.10%, FCR 1.83
96.90 x 3.006
BILJEŠKE
46 x 1.83
x 100 = 346
Što je vrijednost viša to je tehnološka učinkovitost bolja.
Ovaj izračun se striktno temelji na dnevnom dobitku na težini. Kada se uspoređuje sa drugačijim okolišnim
uvijetima usporedbe bi se trebale raditi kod sličnih starosti kod klanja.
+
Naziva ga se i Europski Faktor Učinkovitosti (EEF)
101
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 4. Određivanje spola prema perju
Identifikacija muških i ženskih pilića starih jedan dan može se uspješno
postići u valionici s obzirom na to da se kod većine linija Ross broilera spol
može odrediti prema perju. Kod broilera čiji spol možemo odrediti prema
perju, oni kojima perje brzo naraste su ženski broileri, a oni kod kojih sporo
raste su muški broileri. Tip operjavanja se prepoznaje promatranjem
odnosa između pokrovnih (gornji sloj) i glavnih (donji sloj) pera koja se
nalaze na vanjskoj polovici krila.
U muškog pilića čije perje sporo raste glavna pera su iste dužine ili kraća
od pokrovnih pera, vidi sliku dolje.
Slika 27: Pera na krilima muškog Ross broilera
Glavna pera iste dužine
Kraća glavna pera
102
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
U ženskih pilića čije perje brže raste, glavna pera su duža od pokrovnih,
vidi sliku dolje.
Slika 28: Pera na krilima ženskih Ross broilera
Duža glavna pera
Dodatak 5. Klasifikacija mjeseci
Tablica 23: Klasifikacija mjeseci s obzirom na sjevernu i južnu hemisferu
Proljeće
S.H.
J.H.
Ožujak
Rujan
Travanj
Listopad
Svibanj
Studeni
BILJEŠKE
Ljeto
S.H.
J.H.
Lipanj
Prosinac
Srpanj
Siječanj
Kolovoz
Veljača
Jesen
S.H.
J.H.
Rujan
Ožujak
Listopad
Travanj
Studeni
Svibanj
Zima
S.H.
J.H.
Prosinac
Lipanj
Siječanj
Srpanj
Veljača
Kolovoz
S.H. – Sjeverna hemisfera
J.H. – Južna hemisfera
103
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 6. Rješavanje problema
Tablica 24: Rješavanje problema
Problem
Visoka rana smrtnost
(>1% u prvom tjednu)
Visoka smrtnost
(poslije 7 dana))
Mogući uzroci
Loša kvaliteta pilića
Neprimjereno grijanje
Bolest
Apetit
Bolesti metabolizma (ascites,
sindrom iznenadne smrti)
Zarazne bolesti
Problemi s nogama
Loš rani rast i
uniformnost
Prehrana
Kvaliteta pilića
Uvjeti okoliša
Loš kasni rast i
uniformnost
Apetit
Slab unos hranjivih tvari
Zarazne bolesti
Uvjeti okoliša
104
Djelovanje
Provjerite postupak izlijeganja i higijenu jaja.
Provjerite prijevoz pilića.
Prilagodite grijanje.
Pregledajte mrtve piliće, uzmite u obzir savjete
veterinara.
Mjerite i postignite ciljni nivo napunjenosti voljki.
Provjerite udio ventilacije.
Provjerite oblik krmne smjese.
Izbjegavajte pretjerani rani rast.
Provjerite ventilaciju u valionici.
Odredite uzrok (poslije smrti).
Slušajte savjete veterinara o vakcinaciji i
davanju lijekova.
Provjerite uzimanje vode.
Provjerite razinu kalcija, fosfora i vitamina D3
u prehrani.
Koristite programe osvjetljenja kako bi
povećali aktivnost peradi.
Provjerite obroke startera – dostupnost te
prehrambenu i fizičku kvalitetu.
Provjerite izvor vode – dostupnost
i kvalitetu.
Provjerite postupke u valionici: higijenu jaja,
spremište, uvjete inkubacije, vrijeme
izlijeganja, vrijeme prijevoza i uvjete.
Provjerite temperaturu i vlagu.
Provjerite dužinu dana.
Provjerite kvalitetu zraka – CO2, prašinu i
razinu minimalne ventilacije.
Provjerite lošu stimulaciju apetita – mali
postotak jedinki s punim voljkama.
Provjerite prehrambenu i fizičku kvalitetu
hrane i formulaciju.
Provjerite unos hrane i dostupnost.
Pretjerano ograničavanje u ranoj dobi.
Program osvjetljenja je previše
ograničavajuć.i
Vidi Visoku smrtnost
Provjerite razinu ventilacije.
Provjerite gustoću jata.
Provjerite temperature peradnjaka.
Provjerite dostupnost krmne smjese i vode.
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Tablica 24: (nastavak) Rješavanje problema
Problem
Loša kvaliteta stelje
Mogući uzroci
Prehrana
Okoliš
Loša pretvorba krmne
smjese
Loša pokrivenost
perjem.
Degradacija kvalitete
pilića u tvornici
Zarazne bolesti
Loš rast
Visoka smrtnost (posebno kasna
smrtnost)
Gubitak hrane
Okoliš
Zarazne bolesti
Prehrana
Okoliš
Prehrana
Ascites
Žuljevi i opekline (npr. opekline
tabana)
Modrice i prijelomi
Ogrebotine
Bolest Oregon (još poznata kao
duboka mišićna miopatija ili
bolest zelenih mišića))
Prekomjerno nakupljanje masti
Djelovanje
Niskokvalitetne masnoće u prehrani.
Previše soli u prehrani.
Previše proteina u prehrani.
Nedovoljna dubina stelje na početku.
Neadekvatan materijal stelje.
Oblik pojilica i podešavanje (problemi s
prolijevanjem).
Previsoka vlaga.
Prevelika gustoća jata.
Nedostatna ventilacija.
Uzrokuje enteritis (upalu tankog crijeva),
slušajte savijete veterinara.
Vidi Loš rani rast,
Loš kasni rasti.
Vidi Visoku smrtnost.
Provjerite smještaj/podešavanje hranilica.
Dopustite peradi da počiste hranilice dva
puta dnevno.
Provjerite da temperatura peradnjaka nije pre niska
Vidi Visoku smrtnost.
Provjerite kvalitetu i formulaciju
hrane
Provjerite da temperatura u peradnjaku
nije previsoka.
Provjerite udio, sastav i ravnotežu metionina
i cistina.
Vidi Visoku smrtnost
Provjerite gustoću jata.
Provjerite kvalitetu stelje.
Povećajte aktivnost peradi (npr. programima
hranjenja ili osvjetljenja).
Provjerite procese rukovanja kod vaganja i
hvatanja.
Pretjerana stimulacija svjetlom.
Provjerite procese rukovanja kod vaganja i
hvatanja.
Provjerite dostupnost hrane i vode.
Perad pretjerano uznemiravana tokom tova
npr. djelomično pražnjenje (prorjeđivanjem),
mjerenjem težine, itd.
Loša raspodjela krmne smjese.
Provjerite ravnotežu prehrane.
Provjerite da temperatura peradnjaka nije
previsoka.
105
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Dodatak 7. Ventilacija i kalkulacije
Tabela 25: Ventilacija (po jedinki) za temperature između -1 i 16°C
Živa težina
(kg)
0.050
0.100
0.200
0.300
0.400
0.500
0.600
0.700
0.800
0.900
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2.000
2.200
2.400
2.600
2.800
3.000
3.200
3.400
3.600
3.800
4.000
4.200
4.400
BILJEŠKE
Minimalna Ventilacija Maksimalna Ventilacija
(m3/sat)
(m3/sat)
0.074
0.761
0.125
1.280
0.210
2.153
0.285
2.919
0.353
3.621
0.417
4.281
0.479
4.908
0.537
5.510
0.594
6.090
0.649
6.653
0.702
7.200
0.805
8.255
0.904
9.267
0.999
10.243
1.091
11.189
1.181
12.109
1.268
13.006
1.354
13.883
1.437
14.420
1.520
15.585
1.600
16.412
1.680
17.226
1.758
18.028
1.835
18.817
1.911
19.596
1.986
20.365
2.060
21.124
2.133
21.874
Za daljnja objašnjenja vidi Odjeljak 4, Smještaj i Okolina.
Minimalna ventilacija je ona količina zraka koja je potrebna da se perad u jednom satu snabdje s dovoljno
kisika, te da se održi kvalitetu zraka.
Maksimalna ventilacija u kontroliranom okolišu, u područjima umjerene klime, je ona količina zraka koja je
potrebna na sat da ukloni toplinu koju je proizvela perad, tako da se temperatura unutar zgrade održava na
ne više od 3°C iznad vanjske temperature.
Maksimalna ventilacija biti će prekoračena kada se perad hladi npr. tunelskom ventilacijom.
Izvor: UK Agricultural Development and Advisory Service
106
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Kalkulacija podešavanja tajmera za dobivanje minimalne ventilacije
Kako bi se odredili intervali paljenja ventilatora za postizanje minimalne
ventilacije treba koristiti slijedeće korake:
Postići odgovarajuću minimalnu ventilaciju, kako je to preporučeno u
tabeli 25. Točne stope, ritam će varirati ovisno o vrsti, spolu, kao i za svaki
pojedini peradnjak. Posavjetujte se s proizvođačem i s lokalnim
predstavnikom Aviagen-ove tehničke službe da dobijete preciznije
informacije. Stope navedene u tabeli 25 su za temperature između
-1 i 16°C; za niže temperature će možda biti potrebne nešto niže stope, a
za više temperature nešto više stope.
Izračunajte ukupnu ventilaciju koje je potrebna za peradnjak (ukupni
kubični metri na sat (cmh)) na slijedeći način:
Ukupna minimalna
ventilacija
=
Postotak vremena
=
Minimalna stopa
ventilacije po jedinki
x
Broj jedinki u
peradnjaku
Izračunajte postotak vremena rada ventilatora kako slijedi:
Ukupna potrebna ventilacija
Ukupni korišteni kapacitet ventilatora
Pomnožite postotak potrebnog vremena s ukupnim ciklusom tajmera
ventilatora da dobijete vrijeme uključenosti/rada ventilatora u svakom
ciklusu.
107
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Dodatci
Kalkulacija za podešavanje tajmera ventilatora
Prvi korak: Izračunajte ukupnu potrebnu stopu ventilacije za peradnjak
(ukupni kubični metri na sat (cmh).
Ukupna minimalna
ventilacija
=
Minimalna stopa
ventilacije po jedinki
x
Broj jedinki u
peradnjaku
Primjer:
Peradnjak s 30.000 broilera težine 800 gr starih 20 dana.
Minimalna stopa ventilacije po jedinki je 0.594 cmh po jedinki (vidi
tabelu 25).
Ukupna potrebna ventilacija je 0.594 cmh x 30.000 jedinki = 17,820 cmh.
Drugi korak: Izračunajte postotak rada ventilatora
Pretpostavimo kombinaciju ventilatora koja se obično koristi za minimalnu
ventilaciju, npr. tri ventilatora od 91 cm, svaki kapaciteta od 16,978 cmh,
postotak vremena koji ventilatori moraju raditi da bi postigli ukupnu
potrebnu ventilaciju treba izračunati kako slijedi:
Postotak vremena
=
Ukupna potrebna ventilacija
Ukupni korišteni kapacitet ventilatora
Primjer:
Pretpostavimo upotrebu triju ventilatora od 91 cm, svaki kapaciteta od
16,978 cmh. Ukupni kapacitet ventilatora = 16,978 cmh x 3 = 50,934 cmh.
Postotak vremena = 17,820 cmh ÷ 50,934 cmh = 0.35 = 35%.
Stoga, tri ventilatora od 91 cm morati će raditi 35% vremena.
Treći korak: Pretpostavimo da koristimo tajmer postavljen na pet minuta,
vrijeme rada se izračunava množenjem postotka vremena od vremena
koje je potrebno cijelom ciklusu ventilatora od pet minuta (300 sekundi).
Primjer:
Uz korištenje triju ventilatora od 91 cm.
35% od pet minuta (300 sekundi) = 1,75 minuta ili 105 sekundi. Ventilatori
će raditi 105 sekundi u svakih pet minuta.
108
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Kazalo ključnih riječi
Kazalo ključnih riječi
Zrak, kvaliteta zraka
Izmjena zraka, protok
Svi unutra/svi van
16, 18, 48, 49, 55, 60
Voljka, napunjenost voljke
15, 48
13
Dužina dana, period tame
65, 66, 67, 68, 69
13, 16, 58, 60, 62, 63
Aminokiseline
27, 32
Amonijak
16, 32, 55
Antitijela
12, 45
Ascites
Automatsko hranjenje, vaganje,
ventilacija
Bakterijska kontaminacija
Pregrada ograda
Ponašanje
Bio-sigurnost
55, 66, 104, 105
38, 55, 58
32, 33, 38, 46, 49
43
18, 20, 22, 50, 62, 67
43, 46, 48, 49
Tjelesna temperatura
57
Bušene rupe
Roditeljska jata
Sistemi grijanja, uvjeti
Kalcij
32, 33
43
14, 15, 18,
19, 20, 21, 22, 48, 104
Ugljični dioksid, monoksid
Trup; kvaliteta, oštećenja, prinos
Hvatanje
Smještanje pilića
28, 34
16, 55
66, 68, 85, 90
49, 86, 87, 89, 90
14, 96
Kvaliteta pilića
12, 104
Rashlađivanje; okruženje
Klorid, klor
Čišćenje; dezinfekcija
Kokcidiostatici
Koeficijent varijacije (CV%)
Zona ugode
Natjecanje; hranjenje
Odbačaj kod klanja
58, 60, 62
28, 33, 45
43, 45, 48, 97
85
78
49, 55, 62, 69, 89
38
Zagađenje; zrak, stelja, krmna smjese
Kontrolirano okruženje; peradnjak
Prenošenje gubitka topline
Hlađenje, hladno
Bakar
Pokrovno perje; perje
Sanduci
49
55, 69, 85
12, 59
56, 58
17, 50, 62, 65, 88
33
102
87, 88
Sirovi protein
32
Mortalitet pri dolasku (DOA)
48, 49
Iskoštavanje
28, 68
Dehidracija peradi
14, 17, 48, 85
Gustoća jata
70
Pražnjenje peradnjaka
85, 97
Probavljive esencijalne aminokiseline,
sastojci
31, 32
Dijagnoza bolesti
Bolest
Istraživanje bolesti
50
14, 43, 46, 50, 70, 95, 104, 105
46
Dezinfekcija okoliša
13, 44, 48
Zbrinjavanje
44
Jato davatelj
12, 15
Vrijeme između dva jata
48
Degradacija
Propuh, zrak
Sistemi napajanja
Prašina
85, 90, 105
16, 17
14, 15, 17, 19, 33, 34, 35,
36, 37, 48, 70, 71, 86, 89, 90
30, 55, 69
Kvaliteta hranjenja peradi
85
Efikasna temperatura
62
Energija
Poremećaji u probavi
Okoliš, okolina
27
32
14, 17, 49, 55, 97, 105, 106
Uvjeti okoliša, promjene, kontrola
Enzimi
16, 50,63, 104
Europski faktor učinkovitosti (EEF)
Isparavanje, hlađenje
Vađenje utrobe
Ventilatori, upotreba ventilatora
Masnoća kod klanja
Masti/ulja
Pokrivenost perjem
Određivanje spola prema perju
Kontaminacija izmetom
28
101
56, 57, 63, 64, 89
90
16, 59, 61,
65, 66, 88, 107, 108
105
31, 32, 70
105
102
86, 90
109
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Kazalo ključnih riječi
Kazalo ključnih riječi
Krmna smjese, hrana
14, 15, 48, 49, 85, 96
Porast topline
31
29
Toplinski stres
31, 50, 56, 57, 89
Konverzija krmne smjese (FCR)
Troškovi krmne smjese
Distribucija krmne smjese
29, 38, 105
39
Oblik, tip krmne smjese
11, 29, 30, 31, 38
Formiranje krmne smjese
31
Higijena krmne smjese
Uzimanje krmne smjese, apetit
Kvaliteta krmne smjese
Oduzimanje hrane, odvikavanje
44
18, 29, 31,
48, 50, 67, 104
30
Prosipanje krmne smjese, gubitak, upotreba
Odnos hrane i vode
Područje hranjenja, prostori
Visina hranilica
Sistemi hranilica
Aktivnost hranjenja
90
39
37
15, 38, 49, 71, 90
38
11, 14, 15, 19, 21, 38, 49, 87, 89
66
Ženke
80
Ograđivanje
87
Vlakno
Mahanje krilima, ventilacija
Jato izvornik, jato davatelj
Uniformnost jata, varijabilnost
Pod, područje poda
Stopa protoka vode
Fluorescentna svjetla
32
58
48
50, 80
14, 69, 71
35
68
Hlađenje maglom
17, 57, 58, 63, 64, 88, 89
Gljivično oboljenje
49
Taban, Dermatitis tabana
Plinovi
Genetički potencijal
Rast
Upravljanje rastom
Rast; rani
Rukovanje
Oprema za sakupljanje
Valionica
Prijevoz, transport
Zdravlje
110
32, 71
16, 55, 60
11
29, 66, 104
77, 105
29, 104
49, 85, 86
86, 89
12, 48
49
43, 45, 68
Gubitak topline
56
Grijanje
17
Žulj, žuljevi
Zadržavanje; vrijeme, područje
Vruće vrijeme
Pregled peradnjaka
31, 37
55, 57, 106
Ljuske, otpadci; stelja
Higijena
13, 86, 89, 90
97
Sistem peradnjaka
Vlaga
48, 90
69
14, 15, 16, 22, 48,
55, 57, 58, 63, 65, 69, 70, 72, 89
48, 95
Imunološki status
12, 45
Bijelo svjetlo
68
Inkubacija
Povrede, hvatanje, obrada
Ulazi, ventilacija
Izolacija
12
86, 87, 105
59, 60, 62, 63, 64, 66
100
Željezo
33, 34
Izolacija; bio-sigurnost
43
Olovo
33
Oštećenje nogu
39, 48, 104
Proporcija nogu
66
Svjetlo, obrazac osvjetljavanja,
14, 48, 49,
luks
65, 66, 67, 68,69, 100
Svjetlo; hvatanje
Stelja
Materijal za izradu stelje
Kvaliteta stelje
Stelja; u voljki, želudac
Živa težina
Zahtjev za živom težinom
Lumen izlaz
Magnezij
Mangan
Prirast mesa
Davanje lijekova
Bolest metabolizma
85, 86, 87, 89
13, 44, 47, 48, 49, 69, 86, 90
Mikrobiološko testiranje
69
32, 55, 105
86
77, 79, 96
79
68
33
33
30
85, 96
49
50
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Kazalo ključnih riječi
Kazalo ključnih riječi
Veličina mikrona; hlađenje maglom
Migracione pregrade
63
Minerali
28, 32
Mini-pojilica
15, 21
Minimalna ventilacija
61
Miješanje pilića
15
Moduli
88
Vlažnost; okoliš
48, 55, 60
Gubitak vlažnosti tokom inkubacije
Smrtnost
48
12, 14, 50, 88, 96, 104
Peradnjaci s jatima različite dobi
13
Mišićna miopatija
105
Mrlje plijesni, strugotine drveta
69
Prirodna ventilacija
Pupak; nezacijeljen
57
48
Nipple pojilice, linije
15, 17, 19, 21, 36, 37
Dušik, nitrati
Normalan raspored, uniformnost težine
Gustoća hranjivih tvari
Uzimanje hranjivih sastojaka
Ishrana
Bočno otvoreni peradnjak
55
Umetci, hlađenje
63, 64, 65
Hranilice sa zdjelicama
11, 21, 38
Veličina čestica; krmna smjesa
Kontrola kuge
pH vode
Fosfor
Foto period
56, 57
11, 14, 15, 19, 21, 38, 69
Roditeljsko jato, jato davatelj
Treset; stelja
104, 105
88
Kisik
Patogeni
29
104
33
Pregrijavanje
Parazitska bolest
78
105
Organska tvar u vodi
Papir
32, 33
58, 67
Oregon oboljenje
Dahtanje
65
49
12, 15
30
13, 43, 45, 70
69
43
33
28, 32
38, 68
Fitaze
32
Čupanje (perja); obrada
90
Smještanje pilića
Post-mortem
Kalij
Prije hvatanja
Mjerač tlaka
Glavno perje; perje
Rješavanje problema
Obrada
Podaci o proizvodnji, zapisi
Faktor efikasnosti proizvodnje
Protein
Protozoalno oboljenje
R vrijednost
Toplina koja zrači
Odnos vode i hrane
Zapisi; učinkovitost
Reflektori; svjetlo
Rezervoari; voda
Ostatci; u krmnoj smjesi
12
50
28
87
59
102
104
49, 85, 90
95
101
27, 70
49
100
56, 57
34
46, 50, 95
66
32
29, 86
Disanje
17, 50, 56
Sol/natrij
32, 57, 70
Provođenje zdravstvenih mjera;
okoliša
44, 48, 49
Glodavci; štetočine
Uzorkovanje; za procjenu težine
Piljevina; stelja
Ogrebotine
43
77
69
105
Sigurnost, bio-sigurnost
48, 49
Osjetilni gubitak topline
56
Sediment; voda
Upravljanje spolovima, odvajanje
spolova
Zavjese na bočnim zidovima
Peradnjaci s jatima iste dobi
Poremećaji u skeletu
34
78, 80, 102
58, 59
43
66
Klanje
77, 87, 89, 97
Prostor; držanje peradi
47, 48, 49, 71
Natrij
28, 33
111
ROSS-OV PRIRUČNIK O UPRAVLJANJU BROILERIMA: Kazalo ključnih riječi
Kazalo ključnih riječi
Prosipanje; krmna smjesa
Grijanje u krug
Standardno odstupanje;
uniformnost žive težine
78
Gustoća jata
Rezervoari za pohranjivanje; voda
Slama; stelja
Stres
33
69
48
Sindrom iznenadne smrti
Temperatura
19, 57, 70, 90
49, 50, 56, 57, 86, 88
Zaostali pilići, zakržljali
Sulfati
38
17, 18, 20
66, 104
33
14, 15, 16, 17, 18, 19,
22, 37, 48, 50, 55, 58, 60, 62, 72, 89
Regulacija temperature
55
Senzori za temperaturu
59, 61
Temperatura; perad, grijanje
14
Temperatura; stelja
Termostatički kontroliran okoliš
Termostati
Prorjeđivanje
14
87
59, 61
85
Toksička oboljenja
49
Minerali u tragovima
28
Kamioni s prikolicom
87, 88
Prelazni sistemi ventilacije
61, 62
Obuka osoblja za hvatanje
Transport
49
12, 13, 44, 85, 87, 88, 90
Pladnjevi, korita; krmne smjesa
15, 38
Tunelski sistemi ventilacije
62, 63, 64
Uniformnost (CV%)
77, 78, 79
Ultraljubičasto (UV) zračenje
Vakcinacija
Vakuum; ventilacija
12, 43, 46, 49, 96
Varijabilnost tjelesne težine
Vozila
Ventilacija
Kontrola ventilacije
Stopa ventilacije
Sistem ventilacije
112
33
59
78, 79
vidi Transport
16, 17, 49, 50, 55, 56, 57, 88
70
59, 61, 106, 107, 108
55, 57, 60, 62, 87
Kontrola štetočina
70
Virusna oboljenja
46, 49
Posjetitelji
44
Vitamini
28
Glasanje peradi
50
Rasipanje; krmne smjese
Otpadni plinovi
Voda
Zagađenost vode
105
55
14, 15, 32, 34, 44, 48, 49, 56, 97
32, 34
Tvrdoća vode, kvaliteta
33
Nivo vode
36, 48
Vodomjeri
35
Gubitak vode
32
Tlak vode
35
Vodeni sistemi
34, 35
Vodena para, isparavanje,
55, 63
Odnos vode i hrane
34
Voda; u fekalijama, izmetu
56, 86
Voda; njeno odstranjivanje
86
Valna dužina
65, 66
Slabi pilići
48
Vaganje; učestalost
77
Vaganje; ručno, automatsko
78
Trake za vaganje, raspored
Gubitak težine
77, 80
85
Dobrobit
49, 67, 85, 89, 90
Mokra stelja
17, 35, 58, 65, 70
Bunari; voda
Pšenica
Hlađenje vjetrom, brzina
Oštećenje krila
33
16, 58, 62, 89
Period odvikavanje; krmna smjesa lijekovi
Strugotine drveta; stelja
Bjelanjak
Cink
30, 86
85, 87
29, 85
69
11, 48
33

Elaborat

Pavelić - Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Ambijentalno upravljanje u objektu za uzgoj broilera

TABLICE MORTALITETA (SMRTNOSTI)

Tehnološke upute za XYPEX® materijale kod sanacija

Ovdje - E

Pokažite im put

1. Uzroci maloljetničke konzumacije alkohola Mladi ljudi ne piju s

“Provedba i rezultati anketa za mlade i poslodavce”, 2011

OpenOffice.org

OD NULE DO BOGATSTVA

Korisnički priručnik