Elaborat

OPIS I PODATCI O LOKACIJI TE PODATCI O
ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
Svrha poduzimanja zahvata
Stjepan i Gordana Borjan žele se i u slijedećem razdoblju baviti uzgojem pilića
u objektu za peradarstvo i to do planiranog kapaciteta 19.000 pilića u turnusu. Razlozi
poduzimanja zahvata nalaze se u činjenici da je potrošnja peradarskog mesa u
Republici Hrvatskoj u neprekidnom porastu s tendencijom daljnjeg rasta.
Proizvodnja peradi ima niz prednosti zbog kojih je izbila u prvi plan u
ukupnom stočarstvu. Intenzivni bazalni metabolizam kod peradi omogućuje i
pogoduje smanjenoj konverziji hrane, a genetske predispozicije omogućuju brzu
reprodukciju ali i brzi porast. U peradarstvu je moguće primijeniti “industrijalizaciju
proizvodnje” u svim proizvodnim fazama. Meso peradi kao proizvod lakše je
probavljivo s vrlo kvalitetnim aminokiselinskim sastavom koje ne oterećuje ljudski
organizam u prehrani kolesterolom ali i drugim štetnim tvarima kao neke druge vrste
mesa.
Uslijed svega toga, ali i situacije u kojoj se nalazi RH pred ulaskom u EU zbog
konkurentnosti proizvodnje peradskog mesa u budućnosti, pokazuje se nužnost što
bolje pripremljenosti i prilagodbe proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima budućem zajedničkom tržištu. Stoga su potrebni kvalitetni
proizvodni kapaciteti do kojih se može doći brzim stvaranjem novih farmi
adaptacijama i izgradnjom kapaciteta za proizvodnju mesa brojlera odnosno
farmi za tov brojlera kao “sirovinske baze” za proizvodnju mesa peradi. Osim
toga može se osigurati i dovoljno kvalitetnih žitarica i preraditi ih u smjese te je stoga
i potrebno realizirati ideje o izgradnji farme za tov pilića, jer se pretvaranjem žitarica i
uljarica u meso povećava stupanj iskoristivosti poljoprivrednih proizvoda ali se i nudi
kvalitetnija i jeftinija hrana za stanovništvo.
Ugovoreni kooperantskim odnosom s tvrtkom Koka d.d. ,Varaždin ostvarit će
se samozapošljavanje, te prihod od kojeg može ostvariti pristojan život jedna obitelj.
U kasnijoj fazi vizija je dovršiti i tehnološko opremiti objekt za najmoderniju
peradarsku proizvodnju i ostvarivanje rezultata na svjetskom nivou s ukupnim
kapacitetom 19.000 komada brojlera koji odgovara optimalnom ostvarivanju
profitabilnosti jedne takve obiteljske farme.
Predmet poslovanja
Proizvodni program obuhvaća:
a) Proizvodnju – tov brojlera
b) Plasman svih proizvedenih količina u klaonicu peradi, na temelju Ugovora
o zajedničkoj proizvodnji s tvrtkom Koka d.d., Varaždin
Proizvodni objekt - peradarska farma nalazi se sjeverozapadno od Križevaca,
na području naselja Pofuki. Investitor posjeduje u Pofukima parcelu - katastarska
čestica br. 725/2 k.o. Pofuki. Na predmetnoj parceli objekt - peradarnik je
funkcionalno i izvedeno povezan s pristupnom prometnicom (lokalna cesta) s južne
strane građevinske parcele (prilog: slike). Peradarnik tlocrtne veličine 52,0 x 12,0 m
je ukupne bruto tlocrtne površine građevine 624,0 m2, odnosno gospodarska
građevina je neto površine 594,64 m2 (prilog: idejni projekt). Objekt je prizemnica s
dvovodnim kosim krovištem netto, parkirnim i manipulativnim prostorom,
dezbarijerom (na ulazu u krug peradarnika i na ulazu u pogon), transportnim putem, a
opasan je žičanom ogradom visine 180 cm a ima i svu ostalu infrastrukturu. Temelji
građevine su izvedeni na pravilan način betonom MB 20, a dubina temelja iznosi 80
cm. Zidovi građevine su izvedeni blok opekom u širini 20 cm. Horizontalni i vetikalni
serklaži, stupovi i nadvoji građevine izvedeni su također betonom MB 20. krovište je
izvedeno od drvene građe i pokriveno krovnim limom. Unutarnji zidovi ožbukani su i
uređeni. Podovi su izvedeni kao armirano betonska podloga. Vrata su na objektu
metalna a prozori PVC i ostakljeni dvoslojnim “izo” staklom, a otvaranje je izvedeno
otklopno.
U budućnosti se planira i proširenje objekta tako da se poveća i kapacitet
objekta i proizvodnje do planirane optimalne brojke dostatne za egzistenciju jednog
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva a to je 19.000 brojlera u turnusu, što će biti
izvedeno u drugoj fazi proširenja.
Objekt je potpuno izveden i u skladu je s tehnologijom proizvodnje koja
uključuje dopremu jednodnevnih pilića, njihov tov cca. 40 dana te otpremu na klanje.
Predviđa se doprema hrane i stelje. Za skladištenje hrane koristit će se i silos dok će
se čista stelja skladištiti na manipulativnom prostoru. Treba predvidjeti i zaseban
objekt za čuvanje stelje – rezervu za dva turnusa. Odvoz otpada – gnoja vršit će se
odmah nakon završetka turnusa odnosno pražnjenja peradarnika. U slučaju duljeg
zadržavanja gnoja na lokaciji nužno ga je deponirati izvan kruga peradarnika (min 30
m od ograde).
Cjelokupni proces proizvodnje je automatiziran. Tehnologija i oprema je
proizvod poznate svjetske tvrtke “Big Dutchman” International GmbH.
Naziv zahvata prema popisu zahvata iz Uredbe o PUO
Prema Uredbi o PUO točan naziv zahvata iz domene poljoprivrede, šumarstva
i akvakulture za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
za koje je nadležno upravno tijelo u županiji je: Građevina za intenzivan uzgoj
peradi ukupnog kapaciteta 19.000 komada u proizvodnom ciklusu.
Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa (tehnologija proizvodnje)
Objekt za tov pilića s proizvodno zdravstvenog, etološkog i ekološkog
stajališta treba osigurati životinjama uvjete za normalno odvijanje fizioloških
funkcija, zaštitu od nepovoljnog djelovanja vanjskog ili unutrašnjeg okoliša,
omogućiti pravilnu i svrhovitu primjenu tehnoloških pomagala. Građevinsko tehničke
značajke takvog objekta ugrubo moraju biti izvedene tako da osiguraju dobru
termoizolaciju, kvalitetno osvjetljenje, provjetravanje i prikladnu provedbu higijensko
sanitarnih postupaka. Pored toga objekt treba biti zaštićen od možebitnog napada
insekata i glodavaca.
Dakle u prdviđeni prostor useljavat će se jednodnevni pilići. Kod prihvata
pilića i njihovih etoloških potreba razabrat će se važnost spomenutih građevinskotehničkih značajki. Pilići na farmu dolaze iz inkubatorske stanice u klimatiziranom,
specijalnom vozilu. Pilići trebaju biti prihvaćeni u zagrijanom objektu na otprilike 1/3
ukupnog prostora nasteljenog peradnjaka (improviziranom pregradom načinjen je
manji prostor). Na tom prostoru postavljene “umjetne kvočke” osiguravaju pilićima u
prvim danima tova poželjnu temperaturu u rasponu između 32 0 C i 35 0 C. Poslije se
temperatura smanjuje i umjetne kvočke se uklanjaju. Uklanjaju se i privremene
pregrade.
Prije nego se pilići usele na predviđeni prostor, postave se hranilice i male,
obično zvonaste pojilce. Jedna hranilica – plitica promjera oko 40 cm, dostatna je za
80 – 100 pilića, a jedna zvonasta pojilica za oko 100 pilića.
Početkom drugog tjedna trajanja tova piliće se počinje privikavati na
automatski hranidbeni sustav i sustav napajanja. Svjetlosni dan pilićima u tovu obično
traje 24 sata. U početku se podešava svjetlo tako da se instalira izvor svjetla (žarulja
ili neonska svjetiljka) preračunato da na m2 pripadne 3 do 3,5 W. Pri kraju tova
intenzite se smanjuje.
Provjetravanje peradarnjaka bez obzira na tehničku izvedbu u tu svrhu
instaliranih uređaja treba osigurati sadržaj vlage u zraku u rasponu od 50 – 70 %,
sadržaj CO2 i NH3 u zraku peradnjaka u iznosu od 0,3 vol. % i 0,005 vol. %, a
strujanje zraka u zoni boravka pilića u vrijednosti od oko 0,10 do 0,20 ms -1. Plinske
primjese (amonijak, ugljični dioksid) prisutne u stajskom zraku odvode se van
pomoću sustava ventilacije. Njihova se vrijednost već na udaljenosti od 3 metra od
objekta uobičajenim postupkom dokazivanja ne može utvrditi (npr. amonijak) ili je na
razini normalne vrijednosti atmosferskog zraka (npr. CO2). Isto tako se iz objekta
pomoću sustava za ventilaciju odstranjuje prašina. Prema iskustvima iz prakse,
vrijednosti ovih zagađivača stajskog zraka na udaljenosti od oko 30 metara od objekta
budu skoro izjednačene s vrijednostima onih koje se mogu registrirati u naseljenim
mjestima.
Napučenost prostora koja zadovoljava računa se od 15 – 18 pilića na m2 podne
površine, no korisnije je zapravo računati kilogram žive vage na 1 m2 (računa se da je
tehnološki povoljno 30 kilograma žive mase na m2). Računa se da je poželjan
postotak uginuća ako on u prvom tjednu tova iznosi 1 – 1,5 %, a kasnije do kraja tova
od 0,3 – 0,5 % tjedno ili ukupno u turnusu tova oko 5,0 %.
Završetkom ciklusa tova pilići se isporučuju kupcu, a objekt se temeljito čisti,
pere, dezinficira, obavljaju se potrebni popravci tehnike i opreme, ukoliko je
potrebno. Objekt se zapravo obnavlja za prihvat novih pilića i za početak novog
ciklusa tova. Otpadne vode u ovako organiziranom tovu pilića nastaju jedino u
vrijeme čišćenja, odnosno pranja objekata na kraju svakog turnusa. Otpadnu vodu
opterećenu organskim zagađenjem i dezinficijensima treba prikupiti drenažnim
sustavom oko objekta zajedno sa oborinskom vodom i odvesti je u vodonepropusnu
sabirnu jamu te redovito odvoziti putem ovlaštenog poduzeća.
Objekt u kojem je smještena perad mora biti zaštićen od mogućeg ulaska ptica
i glodavaca. To se postiže ugradnjom zaštitnih mreža i sličnih zaslona na otvorima
koji komuniciraju s vanjskim okolišem. Ulazak u objekt osobama koje nisu zaposlene
u tovu treba reducirati, a ispred ulaznih vratiju potrebno je imati dezbarijeru za obuću
zaposlenog osoblja.
Potrebno je još naglasiti da se tijekom proizvodnog ciklusa mora u skladu s
važećim propisima provoditi preventiva te obvezatno davanje lijekova dozimetrom.
Obvezno je potrebno provoditi deratizaciju (provodi se prema pravilniku 2 puta
godišnje, svakih 6 mjeseci).
Prostor za manipulaciju vozilima i tehnikom:
Neposredan okoliš objekta treba održavati čistim i urednim, bez mogućnosti
skupljanja i zadržavanja nepoželjnih životinja. Na ulasku u dvorište, krug objekta, za
vozila je potrebo postaviti funkcionalnu dezbarijeru. Ovo je potrebno iz razloga što na
farmu dolazi različitom frekvencijom nekoliko tipova vozila. To su vozilo za dopremu
pilića, vozilo za dopremu hrane, vozilo za odvoz utovljenih pilića, vozilo za odvoz
gnoja i moguće još nekoliko tipova vozika. Dezbarijera mora osigurati prolaz odnosno
namakanje kotača vozila 1,5 puta u pripremljenoj tekućini (voda uz dodatak kaustične
sode).
Silos za hranu :
Silos za hranu treba upotrebljavati kako nalaže i njegova izvedba. Važno je
paziti da se hrana ne rasipa, tako da ne mami ptice i glodavce. Također treba paziti da
hrana uvijek bez zastoja klizi prema dnu silosa, da se ne stvaraju naslage (obično
vlažne i pljesnive) hrane. Kod svake higijensko sanitarne obrade peradarnika po
završetku turnusa tova treba očistiti, oprati i dezinficirati silos za smjesu. Visina silosa
za planirani broj brojlera iznosi oko 12 metara, a kapacitet oko 30,0 m3. Na
postojećem peradarniku silos za hranu nalazi se unutar objekta peradarnika dok će
uslijed proširenja kapaciteta peradarnik imati samostojeći silos izvan objekta samog
peradarnika.
Prostor za čuvanje i skladištenje stelje:
Ovaj prostor treba biti izveden tako da se pospremljena stelja ne namoči.
Treba biti zaštičena od oborina ili oborinskih voda (nadstrešnica).
Prostor za odlaganje gnoja:
Prostor za odlaganje gnoja mora biti predviđen izvan dvorišnog kruga. Računa
se da bi se tijekom godine moglo ostvariti 4 - 5 turnusa tova pilića, pa odvoz nastalog
gnoja neće uvijek biti moguć izravno na polje, što ovisi i o ograničenjima koja su
posebno važna zbog Nitratne direktive (Council Directive 91 / 676 / EEC, 1991)
kojom Europska Unija propisuje vezu između životinja, zemljišnih površina i zaštite
okoliša, posebno vode od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednog izvora. Može se
pojaviti i bolest zbog koje ne bi bilo uputno razvoziti gnoj na obližnje oranice, pa će
se morati skladištiti na mjestu njegova nastajanja, odnosno izvan dvorišnog kruga.
Neposredno uz objekt nalazi se i površina od oko 3,0 ha zemljišta gdje se također
može u slučaju potrebe pripremiti teren te odstraniti i deponirati gnoj kao otpadnu
tvar.
Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
U tehnološki proces proizvodnje ulazi oko 60.000 – 80.000 kg hrane kao
sirovine po ciklusu proizvodnje a utrošak hrane po kg žive vage brojlera ovisi
prvenstveno o genetici ulaznih brojlerskih pilića te konverziji hrane.
Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te
emisija u okoliš
Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa proizvodnje su u
najvećoj mjeri stajski gnoj kao korisni materijal koji se može ponovno koristiti u
procesu proizvodnje stočne hrane na oraničnim površinama. Gnoj kao takav sadrži
hranjive tvari koje se koriste u rastu i razvoju biljaka na polju. U prosjeku takav gnoj
nakon završetka tehnološkog procesa proizvodnje sadrži oko 10 % ST, a 1 m3 u
takvom materijalu gnoja sastojci hranjivih tvari su slijedeće: oko 6,5 kg ukupnog N, a
od toga 4,6 kg NH4, zatim 5,0 kg P2O5, 3 kg K2O te 1,0 kg MgO i oko 11,0 kg CaO
u m3 materijala. Inače u takvom otpadnom materijalu koji izlazi iz peradarnjaka ima
oko 76 – 77 % organske tvari u ukupnoj masi koja je svakako ponovno iskoristiva.
Sirovih vlakana ima oko 13,0 – 17,8 %, sirovih masnoća ima od 2,4 – 5,0 % , sirovih
bjelančevina 20,5 – 42,1 % te lignina od 9,6 – 14,3 % . Navedene vrijednosti odnose
se na sadržaj u suhoj tvari izmetina. Značajnijih emisija u okoliš nema i iz tog razloga
što je najveći dio sadržaja ponovno iskoristiv u proizvodnji stočne hrane.
Pregled mogućih utjecaja na okoliš
Farma za perad se ubraja u onu vrstu zahvata koja svojom izgradnjom ili
korištenjem praktički nema značajnijeg utjecaja na okoliš. No, unatoč tome, a i u
skladu sa zakonskim obvezama, nužno je prije same izgradnje i korištenja planiranog
objekta, predvidjeti sve mjere zaštite kako bi se mogući utjecaj na okoliš tijekom
izgradnje i rada peredarnika sveo na minimum.
Utjecaj zahvata na vode
U peredarniku ne nastaju tzv. tehnološke vode, nego samo oborinske, zatim
vode iz sanitarnog čvora i vode od pranja objekta (5 – 20 m3) po završetku ciklusa
proizvodnje (svakih 40 dana koliko prosječno traje jedan ciklus). Prilikom pranja
koriste se dezificijensi.
Sanitarne vode sakupljat će se u sabirnu jamu i redovito prazniti te odvoziti od
strane ovlaštenog poduzeća. Vode od pranja objekta kao i voda iz ulazne dezbarijere
(voda oterećena kaustičnom sodom) prikupljat će se sustavom drenaže oko objekta i
također odvoditi u sabirnu jamu. Oborinske vode kao nezagađene mogu se u pravilu
puštati u okolni prostor.
Detaljno rješenje odvodnje treba riješiti projektnom dokumentacijom i uz
suglasnost nadležnih službi za vodoopskrbu i odvodnju.
Utjecaj peradarnika na onečišćenje zraka
Tehnološki proces uzgoja brojlera predviđa sustave za ventilaciju kako bi se
zadovoljilo biološkom zahtjevu od 4 m3 zraka / pile / sat. Prilikom prozračivanja
dolazi do emisije ugljičnog dioksida i vodene pare nastalih izdisanjem prašine i
amonijaka u atmosferu. Količina nastalog amonijaka manja je od 0,02 mg/ m3 što je
znatno ispod 18 mg/ m3 koliko je dopušteno Pravilnikom o maksimalno dopustivim
koncentracijama štetnih tvari. Predviđeni zahvat neće imati značajnijeg utjecaja na
zrak.
Pri tome treba naglasiti da bi se u pravilu radi ispravnog rada sustava za
ventilaciju trebalo objekt na parceli tako smjestiti da dominantni vjetar puše u zabat
objekta. S obzirom na iskustva u funkcioniranju objekat (farma) u potpunosti
zadovoljava taj kriterij. Naime, zabat objekta okrenut je u pravcu sjever – sjeveroistok
iz kojeg pravca pušu i najčešči vjetrovi.
Utjecaj na razinu buke
Prilikom proizvodnje odnosno tova peradi ne nastaje buka koja bi mogla
utjecati na povećanje postojeće razine buke u naselju Pofuki. S obzirom na dovoljnu
udaljenost objekta od najbližih kuća u naselju Pofuki (200 m), povremena buka od
vozila uklapa se u svakodnevnu buku vozila na prometnici i neće ometati stanovništvo
naselja.
Utjecaj na floru i faunu
Objekt (peradarska farma) je na prostoru predviđenim prostornim planom
općine Gornja Rijeka i to na prostoru predviđenom za gradnju farmi. Lokacija na
istočnoj strani naselja Pofuki je idealna za takve vrste objekata jer u tom djelu nema
više stambenih objekata (kuća) i završava naselje, a u tom području nema niti osobite
vegetacije. Osim samog zauzimanja prostora zbog izgradnje objekta (gubitak
zemljišta) drugih utjecaja na floru i faunu nema.
Kako je već ranije spomenuto, na lokaciji planiranog zahvata – peradarske
farme, ranije se uzgajala poljoprivredna kultura – kukuruz. S obzirom na veličinu ove
čestice (cca. 0,2098 ha) prenamjena njene gospodarske funkcije iz ratarske u
stočarsku potpuno je opravdana i ne može se govoriti o štetnom utjecaju na floru. Tim
više što izgradnjom objekta nije se bitno mijenjalo prijašnje stanje.
Također, izgradnjom objekta neće se ni u budućnosti ugroziti staništa
životinjskih vrsta jer ih danas tu niti nema.
Zbrinjavanje krutog otpada
U uzgoju brojlera kruti otpad predstavlja stelja (slama i “hoblovina”)
pomiješana sa fecesom (izmetom). Stelja je zastupljena sa cca. 60 % u masi, a feces
cca. 40%. Količina tog otpada iznosi do maksimalno 40 m3 po jednom turnusu.
Iznošenje se vrši po završetku turnusa.
Kako taj otpad predstavlja vrijedno gnojivo u pravilu se ono odmah po
završetku turnusa odvozi za gnojidbu okolnog zemljišta na kojem se obavlja
poljoprivredna proizvodnja. Cjelokupna količina koristi se u gnojidbi vlastitih
zemljišnih površina, a u slučaju viška vlasnik bi bez ikakvih problema mogao na
tržištu izvršiti prodaju tog visoko vrijednog gnojiva, uz prethodno oglašavanje
prodaje. Čak i u slučaju duljeg zadržavanja stelje na lokaciji peradarnjaka (unutar
dvorišnog kruga ili neposredno izvan ograde), ista će se na odgovarajući način
zbrinuti i osigurati tj. odložiti na prikladno mjesto izvan kruga peradarnjaka (min. 30
m od ograde peradarnjaka). Za to postoji i već spomenuta alternativna površina koja
bi se u slučaju potrebe mogla koristiti.
Utjecaj na vizualnu kvalitetu krajobraza
Gospodarski objekt – farma za perad neće narušavati finu rasternu strukturu
okolnog krajobraza u kojeg se postojeći objekt sasvim uklopio.
Okolni prostor u širem smislu, gdje ubrajamo i obiteljske kuće obližnjeg
naselja “narušit” će se jedino uz niski prizemni objekt – farmu budući silos za hranu
sa svojom nešto većom visinom. Međutim on će biti smješten iza objekta – farme
odnosno postojećeg peradarnjaka i neće biti vidljiv s lokalne prometnice i sasvim će
se uklopiti u krajobraz. Zelene površine oko peradarnjaka uredit će se sukladno
hortikulturnom idejnom rješenju kojeg će pripremiti stručna osoba.
Opis pranja i dezinfekcije peradarnjaka
Nakon završetka tova i isporuke tovljenika (brojlera), izuzetno je važno
peradarnjak temeljito pripremiti za novi turnus. To se radi na sljedeći način:
o Iz prostora treba ukloniti opremu. Elektromotore (ventilatora i sl.) bilo bi korisno
demontirati radi zaštite motora od eventualnog navlaživanja, ali ujedno to je i
prigoda da se obavi detaljan pregled za rad tijekom slijedećeg ciklusa proizvodnje
o Ako je stelja presuha treba je navlažiti vodom jer se tako smanjuje zaprašivanje
prostora tijekom čišćenja
o U slučaju zdravstvenih problema u vodu za vlaženje stelje treba dodati
dezinficijens i ostaviti tako namočenu stelju stajati nekoliko dana
o Nakon toga slijedi uklanjanje izmeta i stelje i njihovo odlaganje na prikladno
mjesto, izvan kruga objekta i to u slučaju ako se sva količina odmah ne odveze sa
lokacije. Gnojište se pritom ne može udaljiti previše od staje što je povezano s
uporabom mehanizacije kod distribucije gnoja. Važno je da ploha predviđena za
slaganje gnoja bude izvedena s nagibom od oko 3 % prema kanalu koji vodi u
jamu gnojnicu (osoka). Površina gnojišta po jednoj stajskoj jedinici različita je i
ovisi o primijenjenoj količini stelje.
o Pri modelu držanju brojlera na dubokoj stelji od drvene strugotine prosječni
sadržaj vlage iznosi oko 24 %. U brojlerskoj stelji (duboka stelja) ima 2,9 %
dušika, 4,2 % kalcija, 7,6 % kalija i 6,8 % fosfora.
o Pri pojavi stanovitih zaraznih brojlera treba primijeniti tzv. biokemijsku
dezinfekciju gnoja. To se izvodi na izoliranom prostoru na kojem se pripremi
ravna betonirana ploha. Na tu plohu prvo se stavi oko 10 cm tvari za izolaciju
(lišće, treset, trska). Na to se slaže zaraženi gnoj u visini od oko 1m. Na zaraženi
gnoj se stavi sloj izolacije i sve se pokrije zemljom (sloj oko 10 cm). U gnoju se
ubrzo razvije temperatura oko 65 – 75
0
C. Određeni mikroorganizmi razgrađuje
organsku tvar u spojeve koji djeluju kao dezinficijensi. To su primjerice mravlja
kiselina, mliječna kiselina, alkohol, aldehidi i fenoli. U prva tri do četiri dana
ugibaju jaja i ličinke muha. Za jedan do dva tjedna ugibaju razvijeni oblici
ektoparazita i endoparazita. U izmetu peradi koji je složen u hrpe propada virus
infekcijskog laringotraheitisa za 10 – 15 dana. U roku od tri tjedna ugibaju
mikroorganizmi iz koli skupine, većina salmonela, pasterele. Postupak
biokemijske dezinfekcije gnoja u slučaju pojave zarazne bolesti trebalo bi
prakticirati jer se time izbjegava primjena kemijskih sredstava, a što se danas
uklapa u zahtjeve brige o okolišu.
o Higijenski tretman gnoja započinje već u objektu. Tako se primjerice dodavanjem
superfosfata stelji u gnoju u peradarnjaku može vezati dušik i na taj način se
zapravo preduhitri razvoj amonijaka u zraku staje.
o Nakon što je iz objekta uklonjena stelja, objekt se pere vodom. Učinkovito je
pranje toplom vodom uz dodatak detergenta. Danas postoje razni uređaji za
sanitarno pranje pomoću vruće vode (do 90 0 C) i tlakom 19,6 – 39,2 bara). Pošto
je obavljeno temeljito pranje objekt treba osušiti a poto i dezinficirati. U
peradarstvu se najviše rabi natrijeva lužina koja ima jak germicidni učinaka.
Djeluje na bakterije, plijesni i viruse, no zbog izražene korozivnosti preporučuje
se za dezinfekciju poda i zida
o Završna dezinfekcija je postupak koji se nastavlja na prethodno opisane radnje.
Ona se provodi tako da se u očišćen, opran, dezinficiran i dobro osušen objekt
unsi oprema, stavlja na svoje mjesto, unosi stelja, obavi dezinfekcija parama
formaldehida
o Biloški odmor objekta je još jedan postupak kojim se prekida mogući prijenos
mikroorganizama iz turnusa u turnus. Vrijeme međuturnusnog prekida iznosi
najmanje 14 dana u tovilištima i najmanje 21 dan u matičnim farmama.
o Na peradarskoj farmi obitelji Borjan u dosadašnjoj praksi odmor odnosno
međuturnusni prekid iznosi u prosjeku 30 dana.
Skupljanje i uklanjanje uginulih brojlera
Skupljanje i uklanjanje (zbrinjavanje) uginulih brojlera (lešina) treba provoditi
na sljedeći način: svakodnevno prikupiti lešine i odložiti ih u limenu posudu s
poklopcem i lokotom (i obvezno u roku od 24 sata odvesti sa lokacije na preradu).
Navedena posuda može se izvesti u sklopu ograde peradarnjaka u blizini ulazne
dezbarijere radi lakšeg preuzimanja i odvoženja.
Analiza koristi i troškova izgradnje peradarnjaka
Kako se radi o privatnoj investiciji, investitor je na temelju investicijskog
proračuna ocijenio da će mu se uložena sredstva od oko 1.000.000,00 kn povratiti u
roku od pet godina. Potvrda isplativosti biti će u dogledno vrijeme i novo ulaganje u
proširenje, ali i iskustvo u radu s postojećom proizvodnjom od 2002. godine do danas,
kao i dugoročno osiguran otkup brojlera od strane tvrtke “Koka” d.d. iz Varaždina.
Kako investicija – izgradnja gospodarskog objekta nema značajniji utjecaj na okoliš,
ni provođenje mjera zaštite neće predstavljati značajniju stavku ukupne investicije.
Usklađenost zahvata sa međunarodnim obvezama RH o smanjenju
prekograničnih i globalnih utjecaja na okoliš
Planirani peradarnjak je objekt od lokalnog značaja i nema nikakvog utjecaja
prekograničnog niti globalnog karaktera pa ne podliježe niti međunarodnim obvezama
RH.
Prijedlog najprihvatljivije varijante zahvata
Analizom lokacije za smještaj objekta, koja je odabrana zbog već postojećeg
peradarnjaka, odnosno proširenja postojeće proizvodnje, može se ustvrditi da ista
zadovoljava tražene kriterije za ovakvu vrstu objekta pa nisu razmatrane druge
varijante , odnosno lokacije.
Osim toga, i odabrana tehnologija “Big Dutchman” kao jedna od
najsuvremenijih, već provjerenih u svijetu, u cijelosti zadovoljava normative i kriterije
za takvu proizvodnju uvažavajući i zaštitu okoliša.
MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA
Pregled mjera zaštite okoliša tijekom gradnje, korištenja i nakon
prestanka korištenja objekta
Izgradnjom planiranog zahvata – farme za perad neće se u većoj mjeri štetno
utjecati na okoliš. Stoga nije ni potrebno predviđati neke posebne mjere zaštite osim
onih vezanih za samu proizvodnju uključujući i rješavanje otpadnih tvari.
Za planirani zahvat predviđa se ekonomski vijek trajanja od 10 godina, nakon
čega će se vidjeti da li nastaviti sa proizvodnjom ili pristupiti zatvaranju nobjekta ili
eventualnoj prenamjeni istog u neku drugu svrhu. Tome će se prilagoditi i potrebne
aktivnosti i zaštitne mjere u odnosu na okoliš.
Mjere zaštite gradnjom objekta
Gradnjom samog objekta peradarnjaka – prizemnog objekta dimenzija 52,00 x
12,00 m nije se u većoj mjeri ugrozio okoliš. U samom tijeku gradnje poduzele su se
sve mjere propisane važećim propisima (uključujući i mjere zaštite na radu). To su
prije svega sljedeće mjere:
 Gradilište se uredilo tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija
strogo u funkciji same izgradnje
 Smještaj svih vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo bili su na uređenom
vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno
istjecanja goriva (nafta i lož ulje)
 U samom radu mehanizacije buka je bila na dozvoljenoj razini a izbjegavan je rad
mehanizacije noću. Vršena je stalna kontrola ispravnosti mehanizacije
 Sav građevinski otpad prikupljan je i deponiran na za to određeni i uređeni prostor
prije odvoženja s parcele.
Mjere zaštite tijekom proizvodnog procesa
Mjere zaštite tijekom proizvodnog ciklusa detaljno proizlaze iz samog opisa
proizvodnje i pregleda mogućih utjecaja.
Zaštita tla i podzemnih voda
Sve otpadne vode koje nastaju u vrijeme proizvodnog ciklusa treba prikupiti u
sanitarnu jamu i odvoziti redovno putem za to ovlaštenog poduzeća. Otpadne vode ne
smiju se nipošto ispuštati u okolni teren (osim oborinskih).
Kruti otpad (stelja i feces) je koristan otpad (gnojivo) i treba ga odmah po
završetku turnusa odvesti sa lokacije (za vlastito korištenje gnojidbe ili prodajom). U
slučaju duljeg zadržavanja stelje na lokaciji ista se mora deponirati na uređenom
prostoru izvan ograde peradarnjaka (min. 30 m od ograde) i po mogućnosti u smjeru
dominantnih vjetrova.
Tijekom proizvodnog ciklusa treba strogo kontrolirati ulazak vozila u krug
peradarnjaka (dezbarijera) o kontrolirati ispravnost vozila da ne dođe do bilo kakve
nezgode unutar kruga peradarnjaka (ispuštanje goriva i sl.). Uginule životinje (lešine)
potrebno je redovito prikupljati i odlagati u za tu svrhu pripremljenu limenu posudu te
u roku od 24 sata odvesti sa lokacije na daljnju obradu.
Zaštita zraka
U peradarnjaku će se sustavom ventilacije, odnosno provjetravanja prikupljati
sav otpadni zrak i ispuštati u atmosferu. To zagađenje ne predstavlja poseban problem
koji bi zahtjevao i posebne mjere zaštite. Nužni preduvjet dobrog funkcioniranja
provjetravanja objekta, pored kvalitetne opreme je i ispravan položaj objekta, a to je
položaj u kojem dominantni vjetrovi pušu u zabat objekta, što postojeći objekt
zadovoljava u cijelosti.
Zaštita od buke
Tijekom proizvodnje ne nastaje buka koja bi mogla ometati okolno
stanovništvo pa nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite.
Zaštitne mjere u proizvodnom pogonu
Bitne mjere zaštite u samoj proizvodnji su:
o Preventivne mjere zaštite proizvodnog ciklusa (turnusa)
o Pranje i dezinfekcija peradarnjaka
o Deratizacija
o Biološki odmor između dva turnusa
Mjere zaštite nakon prestanka proizvodnje
Za planirani zahvat predviđa se ekonomski vijek trajanja 10 godina, nakon
čega će se vidjeti da li nastaviti sa proizvodnjom ili pristupiti zatvaranju nobjekta ili
eventualnoj prenamjeni istog u neku drugu svrhu. Tome će se prilagoditi i potrebne
aktivnosti i zaštitne mjere u odnosu na okoliš.
Spriječavanje i ublažavanje posljedica mogućih nezgoda
Sve mjere koje se poduzimaju i koje će se poduzimati propisane su važećim
propisima i treba ih se pridržavati (među ostalim, korištenje zaštitne odjeće i obuće
čega se na OPG-u Borjan uredno pridržavaju).
ZAKLJUČAK
Obrazloženje najprikladnije varijante izgradnje peradarnjaka
Gospodarski objekt – farma za perad nalazi se na lokaciji i udaljenosti oko 200
metara jugoistočno od najbližih kuća, odnosnopreko 800 m od centra sela Pofuki, pa
time neće direktno utjecati na samo naselje.
Kako se lokacija peradarnjaka nalazi na parceli koja je vlasništvo investitora, a
sastavni je dio njegovog šireg posjeda, praktički je određena lokacija za smještaj
peradarnjaka i trenutno ne postoji alternativa za drugu potencijalnu lokaciju za
smještaj peradarnjaka.
Lokacija je dobro odabrana i nema posebnih problema koji bi onemogučavali
ili otežavali funkcionalnost peradarnjaka, a neće biti ni značajnijeg utjecaja na okoliš
samim radom peradarnjaka. To naravno, vrijedi uz uvijet da se kod rada peradarnjaka
poštuju sve predviđene mjere zaštite.
Proširenjem postojećeg objekta peradarnjaka u budućnosti na planiranih
19.000 komada brojlera u turnusu biti će također potrebno uređenje okolnog terena uz
adekvatno hortikulturno uređenje sveukupnog prostora, koji će time biti oplemenjen.
Sažetak prikaza utjecaja odabrane varijante izgradnje objekta na okoliš
Peradarnjak se ubraja u onu vrstu zahvata koja svojom izgradnjom ili
korištenjem nema većeg utjecaja na okoliš. No unatoč tome nužno je prigodom
izgradnje i korištenja poduzimati sve mjere zaštite kako bi se mogući utjecaj sveo na
minimum. U peradarnjaku ne nastaju tzv. tehnološke vode nego samo oborinske,
vode iz sanitarnog čvora i vode od pranja (5 – 20 m3) po završetku ciklusa
proizvodnje (svakih 40 dana koliko prosječno traje jedan ciklus). Prilikom pranja
koriste se dezinficijensi.
Sanitarne vode skupljat će se u sabirnu jamu i redovito prazniti te odvoziti od
strane ovlaštenog poduzeća. Vode od pranja objekta, kao i vode iz ulazne
dezbarijere (voda opterećena kaustičnom sodom), prikupljat će se sustavom drenaže
oko objekta i također odvoditi u sabirnu jamu. Oborinske vode kao nezagađene mogu
se u pravilu ispuštati u okolni prostor.
Do zagađenja zraka dolazi putem sustava ventilacije, ali je ono neznatno.
Prilikom prozračivanja dolazi do emisije ugljičnog dioksida, vodene pare, prašine i
amonijaka, ali u količinama znatno ispod dopuštenih.
Prilikom proizvodnje peradi ne nastaje buka koja bi mogla utjecati na
povećanje razine vanjske buke u odnosu na sadašnju. S obzirom na dovoljnu
udaljenost objekta od najbližih kuća naselja Pofuki (oko 200m) i ono malo povremene
buke od vozila, neće ometati stanovništvo naselja.
Objekt za farmu gradit će se na oraničnoj površini na kojoj nema nikakve
vegetacije. Osim samog zauzimanja prostora zbog izgradnje objekta (gubitak
zemljišta), drugih utjecaja na floru i faunu nema.
Na lokaciji planiranog zahvata – peradarnjaka, do prošle godine se uzgajala
poljoprivredna kultura kukuruz. S obzirom na veličinu ove parcele, prenamjenjene
gospodarske funkcije iz ratarske u stočarsku potpuno je opravdana i ne može se
govoriti o štetnom utjecaju na floru.
Također, izgradnjom objekta neće se ugroziti staništa životinjskih vrsta jer ih
tu danas niti nema.
Jedini problem u radu farme je kruti otpad kojeg čini stelja (slama, drvene
strugotine – hoblovina) pomiješana sa fecesom. Taj otpad je izvrsno gnojivo koje se u
pravilu odmah odvozi za potrebe gnojidbe okolnog poljoprivrednog zemljišta. U
slučaju duljeg zadržavanja stelje na lokaciji objekta ista se mora na odgovarajući
način odložiti na mjesto koje će se precizirati projektom.
To može bitio unutar ograde objekta (što dalje od ljudske nastambe i staje) ili
izvan ograde peradarnjaka, ali dostupno za uporabu mehanizacije i distribuciju gnoja.
Važno je da ploha za slaganje gnoja bude od nepropusnog materijala, da bude
izvedena s nagibom od oko 3 % prema kanalu koji vodi u stajnu gnojovku.
U slučaju pojave zarazne bolesti brojlera treba primijeniti tzv biokemijsku
dezinfekciju gnoja.
Budući objekt peradarnjaka neće narušiti finu rasternu strukturu okolnog
krajobraza u koji se je već i postojeći objekt sasvim uklopio.
Okolni prostor u širem smislu, “narušit” će jedino većom visinom budućeg
silosa za hranu. Zelene površine oko peradarnjaka uredit će se sukladno
hortikulturnom projektu kojeg treba izraditi.
Eventualni psihološki učinak (negativni) na okolno stanovništvo je zanemariv
jer se radi o izrazito poljoprivrednom kraju u koji se planirani zahvat uklapa u cjelosti.
Mjere zaštite okoliša
Izgradnjom planiranog zahvata – farme za perad neće se štetno djelovati na
okoliš ni sada s postojećim kapacitetom a niti s povećanim kapacitetom kakav se
planira u budućnosti. Stoga nije potrebno predviđati neke posebne mjere zaštite osim
onih vezanih za samu proizvodnju, a one su navedene u opisu tehnološkog postupka
te ih se treba striktno pridržavati.
Obvezne mjere biozaštite
Proizvodni objekt na OPG-u Borjan je registriran u registar farmi i pod
veterinarskim je nadzorom prema Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07). Osim toga u
cilju zaštite proizvodnje brojlera provode se i visoke mjere biozaštite koje je dužan
poštovati i prema Ugovoru o proizvodnji brojlera s tvrtkom Koka d.d., Varaždin. One
obuhvaćaju postavljanje ograde oko proizvodnog objekta, zatvaranje svih otvora na
objektu, zabranjen ulaz stranim osobama u objekt, postavljanje dez-barijere za obuću i
ruke, korištenje radnog odijela i radne obuće, obavljanje dezinfekcije za vozila koja
ulaze na farmu, svakodnevno održavanje okoliša objekta i predprostora urednim i
čistim, provođenje deratizacije najmanje dva puta godišnje, te javljanje eventualnih
promjena zdravstvenog stanja peradi u objektu ili susjedstvu nadležnoj veterinarskoj
službi.
Stjepan Borjan na svojoj peradarskoj farmi u potpunosti provodi sve
obvezne mjere zaštite okoliša odnosno biozaštite.
Odgovoran za istinitost podataka :
Stjepan Borjan
Pripremio za investitora:
mr. sc. Dario Zagorec