OPIS I PODATCI O LOKACIJI TE PODATCI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA Svrha poduzimanja zahvata Stjepan i Gordana Borjan žele se i u slijedećem razdoblju baviti uzgojem pilića u objektu za peradarstvo i to do planiranog kapaciteta 19.000 pilića u turnusu. Razlozi poduzimanja zahvata nalaze se u činjenici da je potrošnja peradarskog mesa u Republici Hrvatskoj u neprekidnom porastu s tendencijom daljnjeg rasta. Proizvodnja peradi ima niz prednosti zbog kojih je izbila u prvi plan u ukupnom stočarstvu. Intenzivni bazalni metabolizam kod peradi omogućuje i pogoduje smanjenoj konverziji hrane, a genetske predispozicije omogućuju brzu reprodukciju ali i brzi porast. U peradarstvu je moguće primijeniti “industrijalizaciju proizvodnje” u svim proizvodnim fazama. Meso peradi kao proizvod lakše je probavljivo s vrlo kvalitetnim aminokiselinskim sastavom koje ne oterećuje ljudski organizam u prehrani kolesterolom ali i drugim štetnim tvarima kao neke druge vrste mesa. Uslijed svega toga, ali i situacije u kojoj se nalazi RH pred ulaskom u EU zbog konkurentnosti proizvodnje peradskog mesa u budućnosti, pokazuje se nužnost što bolje pripremljenosti i prilagodbe proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima budućem zajedničkom tržištu. Stoga su potrebni kvalitetni proizvodni kapaciteti do kojih se može doći brzim stvaranjem novih farmi adaptacijama i izgradnjom kapaciteta za proizvodnju mesa brojlera odnosno farmi za tov brojlera kao “sirovinske baze” za proizvodnju mesa peradi. Osim toga može se osigurati i dovoljno kvalitetnih žitarica i preraditi ih u smjese te je stoga i potrebno realizirati ideje o izgradnji farme za tov pilića, jer se pretvaranjem žitarica i uljarica u meso povećava stupanj iskoristivosti poljoprivrednih proizvoda ali se i nudi kvalitetnija i jeftinija hrana za stanovništvo. Ugovoreni kooperantskim odnosom s tvrtkom Koka d.d. ,Varaždin ostvarit će se samozapošljavanje, te prihod od kojeg može ostvariti pristojan život jedna obitelj. U kasnijoj fazi vizija je dovršiti i tehnološko opremiti objekt za najmoderniju peradarsku proizvodnju i ostvarivanje rezultata na svjetskom nivou s ukupnim kapacitetom 19.000 komada brojlera koji odgovara optimalnom ostvarivanju profitabilnosti jedne takve obiteljske farme. Predmet poslovanja Proizvodni program obuhvaća: a) Proizvodnju – tov brojlera b) Plasman svih proizvedenih količina u klaonicu peradi, na temelju Ugovora o zajedničkoj proizvodnji s tvrtkom Koka d.d., Varaždin Proizvodni objekt - peradarska farma nalazi se sjeverozapadno od Križevaca, na području naselja Pofuki. Investitor posjeduje u Pofukima parcelu - katastarska čestica br. 725/2 k.o. Pofuki. Na predmetnoj parceli objekt - peradarnik je funkcionalno i izvedeno povezan s pristupnom prometnicom (lokalna cesta) s južne strane građevinske parcele (prilog: slike). Peradarnik tlocrtne veličine 52,0 x 12,0 m je ukupne bruto tlocrtne površine građevine 624,0 m2, odnosno gospodarska građevina je neto površine 594,64 m2 (prilog: idejni projekt). Objekt je prizemnica s dvovodnim kosim krovištem netto, parkirnim i manipulativnim prostorom, dezbarijerom (na ulazu u krug peradarnika i na ulazu u pogon), transportnim putem, a opasan je žičanom ogradom visine 180 cm a ima i svu ostalu infrastrukturu. Temelji građevine su izvedeni na pravilan način betonom MB 20, a dubina temelja iznosi 80 cm. Zidovi građevine su izvedeni blok opekom u širini 20 cm. Horizontalni i vetikalni serklaži, stupovi i nadvoji građevine izvedeni su također betonom MB 20. krovište je izvedeno od drvene građe i pokriveno krovnim limom. Unutarnji zidovi ožbukani su i uređeni. Podovi su izvedeni kao armirano betonska podloga. Vrata su na objektu metalna a prozori PVC i ostakljeni dvoslojnim “izo” staklom, a otvaranje je izvedeno otklopno. U budućnosti se planira i proširenje objekta tako da se poveća i kapacitet objekta i proizvodnje do planirane optimalne brojke dostatne za egzistenciju jednog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva a to je 19.000 brojlera u turnusu, što će biti izvedeno u drugoj fazi proširenja. Objekt je potpuno izveden i u skladu je s tehnologijom proizvodnje koja uključuje dopremu jednodnevnih pilića, njihov tov cca. 40 dana te otpremu na klanje. Predviđa se doprema hrane i stelje. Za skladištenje hrane koristit će se i silos dok će se čista stelja skladištiti na manipulativnom prostoru. Treba predvidjeti i zaseban objekt za čuvanje stelje – rezervu za dva turnusa. Odvoz otpada – gnoja vršit će se odmah nakon završetka turnusa odnosno pražnjenja peradarnika. U slučaju duljeg zadržavanja gnoja na lokaciji nužno ga je deponirati izvan kruga peradarnika (min 30 m od ograde). Cjelokupni proces proizvodnje je automatiziran. Tehnologija i oprema je proizvod poznate svjetske tvrtke “Big Dutchman” International GmbH. Naziv zahvata prema popisu zahvata iz Uredbe o PUO Prema Uredbi o PUO točan naziv zahvata iz domene poljoprivrede, šumarstva i akvakulture za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za koje je nadležno upravno tijelo u županiji je: Građevina za intenzivan uzgoj peradi ukupnog kapaciteta 19.000 komada u proizvodnom ciklusu. Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa (tehnologija proizvodnje) Objekt za tov pilića s proizvodno zdravstvenog, etološkog i ekološkog stajališta treba osigurati životinjama uvjete za normalno odvijanje fizioloških funkcija, zaštitu od nepovoljnog djelovanja vanjskog ili unutrašnjeg okoliša, omogućiti pravilnu i svrhovitu primjenu tehnoloških pomagala. Građevinsko tehničke značajke takvog objekta ugrubo moraju biti izvedene tako da osiguraju dobru termoizolaciju, kvalitetno osvjetljenje, provjetravanje i prikladnu provedbu higijensko sanitarnih postupaka. Pored toga objekt treba biti zaštićen od možebitnog napada insekata i glodavaca. Dakle u prdviđeni prostor useljavat će se jednodnevni pilići. Kod prihvata pilića i njihovih etoloških potreba razabrat će se važnost spomenutih građevinskotehničkih značajki. Pilići na farmu dolaze iz inkubatorske stanice u klimatiziranom, specijalnom vozilu. Pilići trebaju biti prihvaćeni u zagrijanom objektu na otprilike 1/3 ukupnog prostora nasteljenog peradnjaka (improviziranom pregradom načinjen je manji prostor). Na tom prostoru postavljene “umjetne kvočke” osiguravaju pilićima u prvim danima tova poželjnu temperaturu u rasponu između 32 0 C i 35 0 C. Poslije se temperatura smanjuje i umjetne kvočke se uklanjaju. Uklanjaju se i privremene pregrade. Prije nego se pilići usele na predviđeni prostor, postave se hranilice i male, obično zvonaste pojilce. Jedna hranilica – plitica promjera oko 40 cm, dostatna je za 80 – 100 pilića, a jedna zvonasta pojilica za oko 100 pilića. Početkom drugog tjedna trajanja tova piliće se počinje privikavati na automatski hranidbeni sustav i sustav napajanja. Svjetlosni dan pilićima u tovu obično traje 24 sata. U početku se podešava svjetlo tako da se instalira izvor svjetla (žarulja ili neonska svjetiljka) preračunato da na m2 pripadne 3 do 3,5 W. Pri kraju tova intenzite se smanjuje. Provjetravanje peradarnjaka bez obzira na tehničku izvedbu u tu svrhu instaliranih uređaja treba osigurati sadržaj vlage u zraku u rasponu od 50 – 70 %, sadržaj CO2 i NH3 u zraku peradnjaka u iznosu od 0,3 vol. % i 0,005 vol. %, a strujanje zraka u zoni boravka pilića u vrijednosti od oko 0,10 do 0,20 ms -1. Plinske primjese (amonijak, ugljični dioksid) prisutne u stajskom zraku odvode se van pomoću sustava ventilacije. Njihova se vrijednost već na udaljenosti od 3 metra od objekta uobičajenim postupkom dokazivanja ne može utvrditi (npr. amonijak) ili je na razini normalne vrijednosti atmosferskog zraka (npr. CO2). Isto tako se iz objekta pomoću sustava za ventilaciju odstranjuje prašina. Prema iskustvima iz prakse, vrijednosti ovih zagađivača stajskog zraka na udaljenosti od oko 30 metara od objekta budu skoro izjednačene s vrijednostima onih koje se mogu registrirati u naseljenim mjestima. Napučenost prostora koja zadovoljava računa se od 15 – 18 pilića na m2 podne površine, no korisnije je zapravo računati kilogram žive vage na 1 m2 (računa se da je tehnološki povoljno 30 kilograma žive mase na m2). Računa se da je poželjan postotak uginuća ako on u prvom tjednu tova iznosi 1 – 1,5 %, a kasnije do kraja tova od 0,3 – 0,5 % tjedno ili ukupno u turnusu tova oko 5,0 %. Završetkom ciklusa tova pilići se isporučuju kupcu, a objekt se temeljito čisti, pere, dezinficira, obavljaju se potrebni popravci tehnike i opreme, ukoliko je potrebno. Objekt se zapravo obnavlja za prihvat novih pilića i za početak novog ciklusa tova. Otpadne vode u ovako organiziranom tovu pilića nastaju jedino u vrijeme čišćenja, odnosno pranja objekata na kraju svakog turnusa. Otpadnu vodu opterećenu organskim zagađenjem i dezinficijensima treba prikupiti drenažnim sustavom oko objekta zajedno sa oborinskom vodom i odvesti je u vodonepropusnu sabirnu jamu te redovito odvoziti putem ovlaštenog poduzeća. Objekt u kojem je smještena perad mora biti zaštićen od mogućeg ulaska ptica i glodavaca. To se postiže ugradnjom zaštitnih mreža i sličnih zaslona na otvorima koji komuniciraju s vanjskim okolišem. Ulazak u objekt osobama koje nisu zaposlene u tovu treba reducirati, a ispred ulaznih vratiju potrebno je imati dezbarijeru za obuću zaposlenog osoblja. Potrebno je još naglasiti da se tijekom proizvodnog ciklusa mora u skladu s važećim propisima provoditi preventiva te obvezatno davanje lijekova dozimetrom. Obvezno je potrebno provoditi deratizaciju (provodi se prema pravilniku 2 puta godišnje, svakih 6 mjeseci). Prostor za manipulaciju vozilima i tehnikom: Neposredan okoliš objekta treba održavati čistim i urednim, bez mogućnosti skupljanja i zadržavanja nepoželjnih životinja. Na ulasku u dvorište, krug objekta, za vozila je potrebo postaviti funkcionalnu dezbarijeru. Ovo je potrebno iz razloga što na farmu dolazi različitom frekvencijom nekoliko tipova vozila. To su vozilo za dopremu pilića, vozilo za dopremu hrane, vozilo za odvoz utovljenih pilića, vozilo za odvoz gnoja i moguće još nekoliko tipova vozika. Dezbarijera mora osigurati prolaz odnosno namakanje kotača vozila 1,5 puta u pripremljenoj tekućini (voda uz dodatak kaustične sode). Silos za hranu : Silos za hranu treba upotrebljavati kako nalaže i njegova izvedba. Važno je paziti da se hrana ne rasipa, tako da ne mami ptice i glodavce. Također treba paziti da hrana uvijek bez zastoja klizi prema dnu silosa, da se ne stvaraju naslage (obično vlažne i pljesnive) hrane. Kod svake higijensko sanitarne obrade peradarnika po završetku turnusa tova treba očistiti, oprati i dezinficirati silos za smjesu. Visina silosa za planirani broj brojlera iznosi oko 12 metara, a kapacitet oko 30,0 m3. Na postojećem peradarniku silos za hranu nalazi se unutar objekta peradarnika dok će uslijed proširenja kapaciteta peradarnik imati samostojeći silos izvan objekta samog peradarnika. Prostor za čuvanje i skladištenje stelje: Ovaj prostor treba biti izveden tako da se pospremljena stelja ne namoči. Treba biti zaštičena od oborina ili oborinskih voda (nadstrešnica). Prostor za odlaganje gnoja: Prostor za odlaganje gnoja mora biti predviđen izvan dvorišnog kruga. Računa se da bi se tijekom godine moglo ostvariti 4 - 5 turnusa tova pilića, pa odvoz nastalog gnoja neće uvijek biti moguć izravno na polje, što ovisi i o ograničenjima koja su posebno važna zbog Nitratne direktive (Council Directive 91 / 676 / EEC, 1991) kojom Europska Unija propisuje vezu između životinja, zemljišnih površina i zaštite okoliša, posebno vode od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednog izvora. Može se pojaviti i bolest zbog koje ne bi bilo uputno razvoziti gnoj na obližnje oranice, pa će se morati skladištiti na mjestu njegova nastajanja, odnosno izvan dvorišnog kruga. Neposredno uz objekt nalazi se i površina od oko 3,0 ha zemljišta gdje se također može u slučaju potrebe pripremiti teren te odstraniti i deponirati gnoj kao otpadnu tvar. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces U tehnološki proces proizvodnje ulazi oko 60.000 – 80.000 kg hrane kao sirovine po ciklusu proizvodnje a utrošak hrane po kg žive vage brojlera ovisi prvenstveno o genetici ulaznih brojlerskih pilića te konverziji hrane. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa proizvodnje su u najvećoj mjeri stajski gnoj kao korisni materijal koji se može ponovno koristiti u procesu proizvodnje stočne hrane na oraničnim površinama. Gnoj kao takav sadrži hranjive tvari koje se koriste u rastu i razvoju biljaka na polju. U prosjeku takav gnoj nakon završetka tehnološkog procesa proizvodnje sadrži oko 10 % ST, a 1 m3 u takvom materijalu gnoja sastojci hranjivih tvari su slijedeće: oko 6,5 kg ukupnog N, a od toga 4,6 kg NH4, zatim 5,0 kg P2O5, 3 kg K2O te 1,0 kg MgO i oko 11,0 kg CaO u m3 materijala. Inače u takvom otpadnom materijalu koji izlazi iz peradarnjaka ima oko 76 – 77 % organske tvari u ukupnoj masi koja je svakako ponovno iskoristiva. Sirovih vlakana ima oko 13,0 – 17,8 %, sirovih masnoća ima od 2,4 – 5,0 % , sirovih bjelančevina 20,5 – 42,1 % te lignina od 9,6 – 14,3 % . Navedene vrijednosti odnose se na sadržaj u suhoj tvari izmetina. Značajnijih emisija u okoliš nema i iz tog razloga što je najveći dio sadržaja ponovno iskoristiv u proizvodnji stočne hrane. Pregled mogućih utjecaja na okoliš Farma za perad se ubraja u onu vrstu zahvata koja svojom izgradnjom ili korištenjem praktički nema značajnijeg utjecaja na okoliš. No, unatoč tome, a i u skladu sa zakonskim obvezama, nužno je prije same izgradnje i korištenja planiranog objekta, predvidjeti sve mjere zaštite kako bi se mogući utjecaj na okoliš tijekom izgradnje i rada peredarnika sveo na minimum. Utjecaj zahvata na vode U peredarniku ne nastaju tzv. tehnološke vode, nego samo oborinske, zatim vode iz sanitarnog čvora i vode od pranja objekta (5 – 20 m3) po završetku ciklusa proizvodnje (svakih 40 dana koliko prosječno traje jedan ciklus). Prilikom pranja koriste se dezificijensi. Sanitarne vode sakupljat će se u sabirnu jamu i redovito prazniti te odvoziti od strane ovlaštenog poduzeća. Vode od pranja objekta kao i voda iz ulazne dezbarijere (voda oterećena kaustičnom sodom) prikupljat će se sustavom drenaže oko objekta i također odvoditi u sabirnu jamu. Oborinske vode kao nezagađene mogu se u pravilu puštati u okolni prostor. Detaljno rješenje odvodnje treba riješiti projektnom dokumentacijom i uz suglasnost nadležnih službi za vodoopskrbu i odvodnju. Utjecaj peradarnika na onečišćenje zraka Tehnološki proces uzgoja brojlera predviđa sustave za ventilaciju kako bi se zadovoljilo biološkom zahtjevu od 4 m3 zraka / pile / sat. Prilikom prozračivanja dolazi do emisije ugljičnog dioksida i vodene pare nastalih izdisanjem prašine i amonijaka u atmosferu. Količina nastalog amonijaka manja je od 0,02 mg/ m3 što je znatno ispod 18 mg/ m3 koliko je dopušteno Pravilnikom o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari. Predviđeni zahvat neće imati značajnijeg utjecaja na zrak. Pri tome treba naglasiti da bi se u pravilu radi ispravnog rada sustava za ventilaciju trebalo objekt na parceli tako smjestiti da dominantni vjetar puše u zabat objekta. S obzirom na iskustva u funkcioniranju objekat (farma) u potpunosti zadovoljava taj kriterij. Naime, zabat objekta okrenut je u pravcu sjever – sjeveroistok iz kojeg pravca pušu i najčešči vjetrovi. Utjecaj na razinu buke Prilikom proizvodnje odnosno tova peradi ne nastaje buka koja bi mogla utjecati na povećanje postojeće razine buke u naselju Pofuki. S obzirom na dovoljnu udaljenost objekta od najbližih kuća u naselju Pofuki (200 m), povremena buka od vozila uklapa se u svakodnevnu buku vozila na prometnici i neće ometati stanovništvo naselja. Utjecaj na floru i faunu Objekt (peradarska farma) je na prostoru predviđenim prostornim planom općine Gornja Rijeka i to na prostoru predviđenom za gradnju farmi. Lokacija na istočnoj strani naselja Pofuki je idealna za takve vrste objekata jer u tom djelu nema više stambenih objekata (kuća) i završava naselje, a u tom području nema niti osobite vegetacije. Osim samog zauzimanja prostora zbog izgradnje objekta (gubitak zemljišta) drugih utjecaja na floru i faunu nema. Kako je već ranije spomenuto, na lokaciji planiranog zahvata – peradarske farme, ranije se uzgajala poljoprivredna kultura – kukuruz. S obzirom na veličinu ove čestice (cca. 0,2098 ha) prenamjena njene gospodarske funkcije iz ratarske u stočarsku potpuno je opravdana i ne može se govoriti o štetnom utjecaju na floru. Tim više što izgradnjom objekta nije se bitno mijenjalo prijašnje stanje. Također, izgradnjom objekta neće se ni u budućnosti ugroziti staništa životinjskih vrsta jer ih danas tu niti nema. Zbrinjavanje krutog otpada U uzgoju brojlera kruti otpad predstavlja stelja (slama i “hoblovina”) pomiješana sa fecesom (izmetom). Stelja je zastupljena sa cca. 60 % u masi, a feces cca. 40%. Količina tog otpada iznosi do maksimalno 40 m3 po jednom turnusu. Iznošenje se vrši po završetku turnusa. Kako taj otpad predstavlja vrijedno gnojivo u pravilu se ono odmah po završetku turnusa odvozi za gnojidbu okolnog zemljišta na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja. Cjelokupna količina koristi se u gnojidbi vlastitih zemljišnih površina, a u slučaju viška vlasnik bi bez ikakvih problema mogao na tržištu izvršiti prodaju tog visoko vrijednog gnojiva, uz prethodno oglašavanje prodaje. Čak i u slučaju duljeg zadržavanja stelje na lokaciji peradarnjaka (unutar dvorišnog kruga ili neposredno izvan ograde), ista će se na odgovarajući način zbrinuti i osigurati tj. odložiti na prikladno mjesto izvan kruga peradarnjaka (min. 30 m od ograde peradarnjaka). Za to postoji i već spomenuta alternativna površina koja bi se u slučaju potrebe mogla koristiti. Utjecaj na vizualnu kvalitetu krajobraza Gospodarski objekt – farma za perad neće narušavati finu rasternu strukturu okolnog krajobraza u kojeg se postojeći objekt sasvim uklopio. Okolni prostor u širem smislu, gdje ubrajamo i obiteljske kuće obližnjeg naselja “narušit” će se jedino uz niski prizemni objekt – farmu budući silos za hranu sa svojom nešto većom visinom. Međutim on će biti smješten iza objekta – farme odnosno postojećeg peradarnjaka i neće biti vidljiv s lokalne prometnice i sasvim će se uklopiti u krajobraz. Zelene površine oko peradarnjaka uredit će se sukladno hortikulturnom idejnom rješenju kojeg će pripremiti stručna osoba. Opis pranja i dezinfekcije peradarnjaka Nakon završetka tova i isporuke tovljenika (brojlera), izuzetno je važno peradarnjak temeljito pripremiti za novi turnus. To se radi na sljedeći način: o Iz prostora treba ukloniti opremu. Elektromotore (ventilatora i sl.) bilo bi korisno demontirati radi zaštite motora od eventualnog navlaživanja, ali ujedno to je i prigoda da se obavi detaljan pregled za rad tijekom slijedećeg ciklusa proizvodnje o Ako je stelja presuha treba je navlažiti vodom jer se tako smanjuje zaprašivanje prostora tijekom čišćenja o U slučaju zdravstvenih problema u vodu za vlaženje stelje treba dodati dezinficijens i ostaviti tako namočenu stelju stajati nekoliko dana o Nakon toga slijedi uklanjanje izmeta i stelje i njihovo odlaganje na prikladno mjesto, izvan kruga objekta i to u slučaju ako se sva količina odmah ne odveze sa lokacije. Gnojište se pritom ne može udaljiti previše od staje što je povezano s uporabom mehanizacije kod distribucije gnoja. Važno je da ploha predviđena za slaganje gnoja bude izvedena s nagibom od oko 3 % prema kanalu koji vodi u jamu gnojnicu (osoka). Površina gnojišta po jednoj stajskoj jedinici različita je i ovisi o primijenjenoj količini stelje. o Pri modelu držanju brojlera na dubokoj stelji od drvene strugotine prosječni sadržaj vlage iznosi oko 24 %. U brojlerskoj stelji (duboka stelja) ima 2,9 % dušika, 4,2 % kalcija, 7,6 % kalija i 6,8 % fosfora. o Pri pojavi stanovitih zaraznih brojlera treba primijeniti tzv. biokemijsku dezinfekciju gnoja. To se izvodi na izoliranom prostoru na kojem se pripremi ravna betonirana ploha. Na tu plohu prvo se stavi oko 10 cm tvari za izolaciju (lišće, treset, trska). Na to se slaže zaraženi gnoj u visini od oko 1m. Na zaraženi gnoj se stavi sloj izolacije i sve se pokrije zemljom (sloj oko 10 cm). U gnoju se ubrzo razvije temperatura oko 65 – 75 0 C. Određeni mikroorganizmi razgrađuje organsku tvar u spojeve koji djeluju kao dezinficijensi. To su primjerice mravlja kiselina, mliječna kiselina, alkohol, aldehidi i fenoli. U prva tri do četiri dana ugibaju jaja i ličinke muha. Za jedan do dva tjedna ugibaju razvijeni oblici ektoparazita i endoparazita. U izmetu peradi koji je složen u hrpe propada virus infekcijskog laringotraheitisa za 10 – 15 dana. U roku od tri tjedna ugibaju mikroorganizmi iz koli skupine, većina salmonela, pasterele. Postupak biokemijske dezinfekcije gnoja u slučaju pojave zarazne bolesti trebalo bi prakticirati jer se time izbjegava primjena kemijskih sredstava, a što se danas uklapa u zahtjeve brige o okolišu. o Higijenski tretman gnoja započinje već u objektu. Tako se primjerice dodavanjem superfosfata stelji u gnoju u peradarnjaku može vezati dušik i na taj način se zapravo preduhitri razvoj amonijaka u zraku staje. o Nakon što je iz objekta uklonjena stelja, objekt se pere vodom. Učinkovito je pranje toplom vodom uz dodatak detergenta. Danas postoje razni uređaji za sanitarno pranje pomoću vruće vode (do 90 0 C) i tlakom 19,6 – 39,2 bara). Pošto je obavljeno temeljito pranje objekt treba osušiti a poto i dezinficirati. U peradarstvu se najviše rabi natrijeva lužina koja ima jak germicidni učinaka. Djeluje na bakterije, plijesni i viruse, no zbog izražene korozivnosti preporučuje se za dezinfekciju poda i zida o Završna dezinfekcija je postupak koji se nastavlja na prethodno opisane radnje. Ona se provodi tako da se u očišćen, opran, dezinficiran i dobro osušen objekt unsi oprema, stavlja na svoje mjesto, unosi stelja, obavi dezinfekcija parama formaldehida o Biloški odmor objekta je još jedan postupak kojim se prekida mogući prijenos mikroorganizama iz turnusa u turnus. Vrijeme međuturnusnog prekida iznosi najmanje 14 dana u tovilištima i najmanje 21 dan u matičnim farmama. o Na peradarskoj farmi obitelji Borjan u dosadašnjoj praksi odmor odnosno međuturnusni prekid iznosi u prosjeku 30 dana. Skupljanje i uklanjanje uginulih brojlera Skupljanje i uklanjanje (zbrinjavanje) uginulih brojlera (lešina) treba provoditi na sljedeći način: svakodnevno prikupiti lešine i odložiti ih u limenu posudu s poklopcem i lokotom (i obvezno u roku od 24 sata odvesti sa lokacije na preradu). Navedena posuda može se izvesti u sklopu ograde peradarnjaka u blizini ulazne dezbarijere radi lakšeg preuzimanja i odvoženja. Analiza koristi i troškova izgradnje peradarnjaka Kako se radi o privatnoj investiciji, investitor je na temelju investicijskog proračuna ocijenio da će mu se uložena sredstva od oko 1.000.000,00 kn povratiti u roku od pet godina. Potvrda isplativosti biti će u dogledno vrijeme i novo ulaganje u proširenje, ali i iskustvo u radu s postojećom proizvodnjom od 2002. godine do danas, kao i dugoročno osiguran otkup brojlera od strane tvrtke “Koka” d.d. iz Varaždina. Kako investicija – izgradnja gospodarskog objekta nema značajniji utjecaj na okoliš, ni provođenje mjera zaštite neće predstavljati značajniju stavku ukupne investicije. Usklađenost zahvata sa međunarodnim obvezama RH o smanjenju prekograničnih i globalnih utjecaja na okoliš Planirani peradarnjak je objekt od lokalnog značaja i nema nikakvog utjecaja prekograničnog niti globalnog karaktera pa ne podliježe niti međunarodnim obvezama RH. Prijedlog najprihvatljivije varijante zahvata Analizom lokacije za smještaj objekta, koja je odabrana zbog već postojećeg peradarnjaka, odnosno proširenja postojeće proizvodnje, može se ustvrditi da ista zadovoljava tražene kriterije za ovakvu vrstu objekta pa nisu razmatrane druge varijante , odnosno lokacije. Osim toga, i odabrana tehnologija “Big Dutchman” kao jedna od najsuvremenijih, već provjerenih u svijetu, u cijelosti zadovoljava normative i kriterije za takvu proizvodnju uvažavajući i zaštitu okoliša. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA Pregled mjera zaštite okoliša tijekom gradnje, korištenja i nakon prestanka korištenja objekta Izgradnjom planiranog zahvata – farme za perad neće se u većoj mjeri štetno utjecati na okoliš. Stoga nije ni potrebno predviđati neke posebne mjere zaštite osim onih vezanih za samu proizvodnju uključujući i rješavanje otpadnih tvari. Za planirani zahvat predviđa se ekonomski vijek trajanja od 10 godina, nakon čega će se vidjeti da li nastaviti sa proizvodnjom ili pristupiti zatvaranju nobjekta ili eventualnoj prenamjeni istog u neku drugu svrhu. Tome će se prilagoditi i potrebne aktivnosti i zaštitne mjere u odnosu na okoliš. Mjere zaštite gradnjom objekta Gradnjom samog objekta peradarnjaka – prizemnog objekta dimenzija 52,00 x 12,00 m nije se u većoj mjeri ugrozio okoliš. U samom tijeku gradnje poduzele su se sve mjere propisane važećim propisima (uključujući i mjere zaštite na radu). To su prije svega sljedeće mjere:  Gradilište se uredilo tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija strogo u funkciji same izgradnje  Smještaj svih vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo bili su na uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno istjecanja goriva (nafta i lož ulje)  U samom radu mehanizacije buka je bila na dozvoljenoj razini a izbjegavan je rad mehanizacije noću. Vršena je stalna kontrola ispravnosti mehanizacije  Sav građevinski otpad prikupljan je i deponiran na za to određeni i uređeni prostor prije odvoženja s parcele. Mjere zaštite tijekom proizvodnog procesa Mjere zaštite tijekom proizvodnog ciklusa detaljno proizlaze iz samog opisa proizvodnje i pregleda mogućih utjecaja. Zaštita tla i podzemnih voda Sve otpadne vode koje nastaju u vrijeme proizvodnog ciklusa treba prikupiti u sanitarnu jamu i odvoziti redovno putem za to ovlaštenog poduzeća. Otpadne vode ne smiju se nipošto ispuštati u okolni teren (osim oborinskih). Kruti otpad (stelja i feces) je koristan otpad (gnojivo) i treba ga odmah po završetku turnusa odvesti sa lokacije (za vlastito korištenje gnojidbe ili prodajom). U slučaju duljeg zadržavanja stelje na lokaciji ista se mora deponirati na uređenom prostoru izvan ograde peradarnjaka (min. 30 m od ograde) i po mogućnosti u smjeru dominantnih vjetrova. Tijekom proizvodnog ciklusa treba strogo kontrolirati ulazak vozila u krug peradarnjaka (dezbarijera) o kontrolirati ispravnost vozila da ne dođe do bilo kakve nezgode unutar kruga peradarnjaka (ispuštanje goriva i sl.). Uginule životinje (lešine) potrebno je redovito prikupljati i odlagati u za tu svrhu pripremljenu limenu posudu te u roku od 24 sata odvesti sa lokacije na daljnju obradu. Zaštita zraka U peradarnjaku će se sustavom ventilacije, odnosno provjetravanja prikupljati sav otpadni zrak i ispuštati u atmosferu. To zagađenje ne predstavlja poseban problem koji bi zahtjevao i posebne mjere zaštite. Nužni preduvjet dobrog funkcioniranja provjetravanja objekta, pored kvalitetne opreme je i ispravan položaj objekta, a to je položaj u kojem dominantni vjetrovi pušu u zabat objekta, što postojeći objekt zadovoljava u cijelosti. Zaštita od buke Tijekom proizvodnje ne nastaje buka koja bi mogla ometati okolno stanovništvo pa nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite. Zaštitne mjere u proizvodnom pogonu Bitne mjere zaštite u samoj proizvodnji su: o Preventivne mjere zaštite proizvodnog ciklusa (turnusa) o Pranje i dezinfekcija peradarnjaka o Deratizacija o Biološki odmor između dva turnusa Mjere zaštite nakon prestanka proizvodnje Za planirani zahvat predviđa se ekonomski vijek trajanja 10 godina, nakon čega će se vidjeti da li nastaviti sa proizvodnjom ili pristupiti zatvaranju nobjekta ili eventualnoj prenamjeni istog u neku drugu svrhu. Tome će se prilagoditi i potrebne aktivnosti i zaštitne mjere u odnosu na okoliš. Spriječavanje i ublažavanje posljedica mogućih nezgoda Sve mjere koje se poduzimaju i koje će se poduzimati propisane su važećim propisima i treba ih se pridržavati (među ostalim, korištenje zaštitne odjeće i obuće čega se na OPG-u Borjan uredno pridržavaju). ZAKLJUČAK Obrazloženje najprikladnije varijante izgradnje peradarnjaka Gospodarski objekt – farma za perad nalazi se na lokaciji i udaljenosti oko 200 metara jugoistočno od najbližih kuća, odnosnopreko 800 m od centra sela Pofuki, pa time neće direktno utjecati na samo naselje. Kako se lokacija peradarnjaka nalazi na parceli koja je vlasništvo investitora, a sastavni je dio njegovog šireg posjeda, praktički je određena lokacija za smještaj peradarnjaka i trenutno ne postoji alternativa za drugu potencijalnu lokaciju za smještaj peradarnjaka. Lokacija je dobro odabrana i nema posebnih problema koji bi onemogučavali ili otežavali funkcionalnost peradarnjaka, a neće biti ni značajnijeg utjecaja na okoliš samim radom peradarnjaka. To naravno, vrijedi uz uvijet da se kod rada peradarnjaka poštuju sve predviđene mjere zaštite. Proširenjem postojećeg objekta peradarnjaka u budućnosti na planiranih 19.000 komada brojlera u turnusu biti će također potrebno uređenje okolnog terena uz adekvatno hortikulturno uređenje sveukupnog prostora, koji će time biti oplemenjen. Sažetak prikaza utjecaja odabrane varijante izgradnje objekta na okoliš Peradarnjak se ubraja u onu vrstu zahvata koja svojom izgradnjom ili korištenjem nema većeg utjecaja na okoliš. No unatoč tome nužno je prigodom izgradnje i korištenja poduzimati sve mjere zaštite kako bi se mogući utjecaj sveo na minimum. U peradarnjaku ne nastaju tzv. tehnološke vode nego samo oborinske, vode iz sanitarnog čvora i vode od pranja (5 – 20 m3) po završetku ciklusa proizvodnje (svakih 40 dana koliko prosječno traje jedan ciklus). Prilikom pranja koriste se dezinficijensi. Sanitarne vode skupljat će se u sabirnu jamu i redovito prazniti te odvoziti od strane ovlaštenog poduzeća. Vode od pranja objekta, kao i vode iz ulazne dezbarijere (voda opterećena kaustičnom sodom), prikupljat će se sustavom drenaže oko objekta i također odvoditi u sabirnu jamu. Oborinske vode kao nezagađene mogu se u pravilu ispuštati u okolni prostor. Do zagađenja zraka dolazi putem sustava ventilacije, ali je ono neznatno. Prilikom prozračivanja dolazi do emisije ugljičnog dioksida, vodene pare, prašine i amonijaka, ali u količinama znatno ispod dopuštenih. Prilikom proizvodnje peradi ne nastaje buka koja bi mogla utjecati na povećanje razine vanjske buke u odnosu na sadašnju. S obzirom na dovoljnu udaljenost objekta od najbližih kuća naselja Pofuki (oko 200m) i ono malo povremene buke od vozila, neće ometati stanovništvo naselja. Objekt za farmu gradit će se na oraničnoj površini na kojoj nema nikakve vegetacije. Osim samog zauzimanja prostora zbog izgradnje objekta (gubitak zemljišta), drugih utjecaja na floru i faunu nema. Na lokaciji planiranog zahvata – peradarnjaka, do prošle godine se uzgajala poljoprivredna kultura kukuruz. S obzirom na veličinu ove parcele, prenamjenjene gospodarske funkcije iz ratarske u stočarsku potpuno je opravdana i ne može se govoriti o štetnom utjecaju na floru. Također, izgradnjom objekta neće se ugroziti staništa životinjskih vrsta jer ih tu danas niti nema. Jedini problem u radu farme je kruti otpad kojeg čini stelja (slama, drvene strugotine – hoblovina) pomiješana sa fecesom. Taj otpad je izvrsno gnojivo koje se u pravilu odmah odvozi za potrebe gnojidbe okolnog poljoprivrednog zemljišta. U slučaju duljeg zadržavanja stelje na lokaciji objekta ista se mora na odgovarajući način odložiti na mjesto koje će se precizirati projektom. To može bitio unutar ograde objekta (što dalje od ljudske nastambe i staje) ili izvan ograde peradarnjaka, ali dostupno za uporabu mehanizacije i distribuciju gnoja. Važno je da ploha za slaganje gnoja bude od nepropusnog materijala, da bude izvedena s nagibom od oko 3 % prema kanalu koji vodi u stajnu gnojovku. U slučaju pojave zarazne bolesti brojlera treba primijeniti tzv biokemijsku dezinfekciju gnoja. Budući objekt peradarnjaka neće narušiti finu rasternu strukturu okolnog krajobraza u koji se je već i postojeći objekt sasvim uklopio. Okolni prostor u širem smislu, “narušit” će jedino većom visinom budućeg silosa za hranu. Zelene površine oko peradarnjaka uredit će se sukladno hortikulturnom projektu kojeg treba izraditi. Eventualni psihološki učinak (negativni) na okolno stanovništvo je zanemariv jer se radi o izrazito poljoprivrednom kraju u koji se planirani zahvat uklapa u cjelosti. Mjere zaštite okoliša Izgradnjom planiranog zahvata – farme za perad neće se štetno djelovati na okoliš ni sada s postojećim kapacitetom a niti s povećanim kapacitetom kakav se planira u budućnosti. Stoga nije potrebno predviđati neke posebne mjere zaštite osim onih vezanih za samu proizvodnju, a one su navedene u opisu tehnološkog postupka te ih se treba striktno pridržavati. Obvezne mjere biozaštite Proizvodni objekt na OPG-u Borjan je registriran u registar farmi i pod veterinarskim je nadzorom prema Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07). Osim toga u cilju zaštite proizvodnje brojlera provode se i visoke mjere biozaštite koje je dužan poštovati i prema Ugovoru o proizvodnji brojlera s tvrtkom Koka d.d., Varaždin. One obuhvaćaju postavljanje ograde oko proizvodnog objekta, zatvaranje svih otvora na objektu, zabranjen ulaz stranim osobama u objekt, postavljanje dez-barijere za obuću i ruke, korištenje radnog odijela i radne obuće, obavljanje dezinfekcije za vozila koja ulaze na farmu, svakodnevno održavanje okoliša objekta i predprostora urednim i čistim, provođenje deratizacije najmanje dva puta godišnje, te javljanje eventualnih promjena zdravstvenog stanja peradi u objektu ili susjedstvu nadležnoj veterinarskoj službi. Stjepan Borjan na svojoj peradarskoj farmi u potpunosti provodi sve obvezne mjere zaštite okoliša odnosno biozaštite. Odgovoran za istinitost podataka : Stjepan Borjan Pripremio za investitora: mr. sc. Dario Zagorec