Godina 14., broj 18., siječanj 2013. šegrt greb rtničke škole Za ostrojarske ob kolski list Elektr • Oslobodite nas Facebooka • Postat ću otac prije osamnaestoga rođendana • KNX model: Škola dobila projekt vrijedan 170.000 eura • Obnavljamo sami ono što možemo • Putovanja: Njemačka, Engleska, Ukrajina šegrt RIJEČ UREDNIKA Pozdrav svima, sedamnaesti “Šegrt” je pred vama, a i prvo polugodište je gotovo. I ove godine neki su se tek upoznavali sa školom, neki su utvrđivali prošlogodišnje gradivo, a većina je brinula o tome kako što bezbolnije završiti polugodište. Nadamo se da nismo previše “iscrpljivali” profesore i da će na praznicima odmoriti svoje živce od nas i pripremiti se za drugo, još duže polugodište. Učenici će doći spremni za nove učeničke pobjede, kao što je bilo i u prvom polugodištu. Znamo da su izabrani pojedinci bili u Ukrajini, Njemačkoj, Engleskoj. Možda će se još mnogi istaknuti svojim znanjem pa će zaslužiti odlazak u neku takvu zanimljivu destinaciju. Njihova iskustava opisujemo u ovom broju. Pokušali smo biti zanimljivi i učenicima i profesorima, prenijeti većinu zanimljivih događanja iz škole, opisati neke stvari koje nas zabavljaju, ali i živciraju. Pošto najavljivanoga smaka svijeta nije bilo, ne preostaje nam drugo nego zasukati rukave i nastaviti dalje u drugom polugodištu. Sretan Božić i uspješnu novu godinu svim profesorima, učenicima i čitateljima “Šegrta”. Urednik: Roberto Darapi ŠEGRT Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole Godina 14., broj 18., siječanj 2013. Izdavač: Elektrostrojarska obrtnička škola, Zagreb Za izdavača: dipl. ing. Anto Delač, ravnatelj Adresa: Selska cesta 83, Zagreb tel./fax: 01 2023 823 e-mail: [email protected] 2 SADRŽAJ 3 Oni su najbolji 4 Programi EU: Knx model Otišli u stručni posjet Zadivio nas njemački red… Posjet Školsko znanstvenom centru u Kijevu Sajam Intersolar 2012. Obnova škole Vijesti Sport Dosta nam je Facebooka Postat ću otac.... Broj pretilih nadmašio broj gladnih Godina vjere Izleti Njihova kućica naša slobodica Lijepo je živjeti u Adamovcu Hobi moga prijatelja Žike Iz školskih zadaća Poezija Izložba: Domovinski rat Punk nije mrtav Mamurluk Kreativne misli.... Zanimljivosti Ljepota matematike Iz profesorskih albuma Glavni urednik: Roberto Darapi Uredništvo: Nikola Havrle, Vedran Kišur, Matija Mrkonja, Danijel Kapusta, Tomislav Ključarić, Mario Čolić, Mladen Redžić, Valentino Tursan, Vedran Jakčin, Mladen Jambrović,Ivan Jelinić, Marko Bebrk, Mario Rodić, Karlo Kiseljak Odgovorna urednica i lektorica: Dominika Papić Kukić ONI SU NAJBOLJI 3 PROGRAMI EU Škola dobila projekt vrijedan 173.647,32 eura šegrt Program Europske unije za Hrvatsku - IPA Komponenta IV. - Razvoj ljudskih potencijala. “Naša škola postala je 21.09.2012. nositelj projekta “Energetska učinkovitost – KNX model”. Piše: Darko Josip Zrinjan P rojekt financira Europska unija u sklopu programa IPA - Program Europske unije za Hrvatsku, Komponenta IV. - Razvoj ljudskih potencijala. Partneri našoj školi u ovom projektu su Strukovna škola Sisak, Graditeljska tehnička škola Zagreb, Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport te KNX Hrvatska. Ukupna vrijednost projekta je 173.647,62 eura, a financiranje EU kroz IPA-u je 126.311,28 eura (72,74%). Projekt traje godinu dana, od 22.rujna 2012. do 22.rujna 2013. 4 Ciljevi projekta: - razviti i provesti obrazovni sadržaj o energetskoj učinkovitosti za učenike strukovnih škola prema KNX protokolu koji povećava njihovu relevantnost na tržištu rada i ispunjava potrebe gospodarstva utemeljenog na znanju uz povećanje svijesti o održivom razvitku - opremiti praktikume strukovnih škola opremom koja omogućuje suvremeno strukovno obrazovanje - pripremiti nastavnike i strukovne učitelje za ENERGETSKA UČINKOVITOST- KNX MODEL provođenje suvremene praktične nastave i pove- razvoj, oblikovanje i objavljivanje priručnika ćanje energetske učinkovitosti. za oba obrazovna modula - nabavka i instaliranje opreme za praktikume Aktivnosti unutar projekta: partnerskih škola - analiza trenutačnih kurikuluma i očekivanih - izobrazba nastavnika i strukovnih učitelja ishoda učenja u partnerskim školama i ostalim koji će provoditi specijalističko i opće obrazovastrukovnim školama s obzirom na energetsku nje o energetskoj učinkovitosti - provođenje specijalističkog obrazovanja u učinkovitost - studijsko putovanje na sajam ISE (Integra- partnerskim obrtničkim školama. ted Systems Europe) u Amsterdam, Nizozemska - provođenje općeg obrazovanja o energetskoj u siječnju 2013. godine za učenike i članove pro- učinkovitosti za učenike strukovnih škola Grada Zagreba tijekom Tjedna energetske učinkovitosti jektnog tima - razvoj obrazovnih modula za specijalističko - certifikacija učenika koji su pohađali speciobrazovanje u partnerskim obrtničkim školama te jalističko obrazovanje - objavljivanje i diseminacija postignuća proza opće obrazovanje o energetskoj učinkovitosti za sve srednje škole jekta. • 5 PROGRAMI EU šegrt Išli u stručni posjet, a dobili ponudu za posao U sklopu Leonardo da Vinci programa za strukovne škole naši učenici tri tjedna proveli u Engleskoj Piše: Ivan Jelinić, foto: Mario Rodić N as petnaest učenika u zanimanjima: zlatar, automehaničar i automehatroničar tri tjedna u listopadu proveli smo u Engleskoj, točnije u Plymouthu. Pratile su nas profesorice Diana Hršak i Marijana Kirša. Cilj putovanja bio je u prvom redu obaviti stručnu praksu u obrtničkim radionicama i vidjeti kako to kod njih funkcionira. To nam je bila i idealna prilika da provjerimo koliko smo mi naučili u našoj školi i u našim radionicama. Prvi dan u Plymouthu dočekala nas je gospođa Gosia iz Europartnership agencije, koja je organizirala naš boravak u Engleskoj. Dobili smo plan grada te upute o prijevozu i smještaju. Sutradan svako od nas otišao je u svoju radionicu na praksu. Iskustva su uglavnom slična: radili smo sve što su nam rekli, obično se počinjalo s čišćenjem radionice. Ljubazni Englezi bi zamolili: ,,Ako nije problem….“ Nije bio problem, mi smo se prihvaćali metle, uredno sve počistili i potom se primili struke. Uglavnom smo znali raditi sve što se od nas tražilo. Šestorica učenika dobili su ponudu za posao kada završe školovanje. Neki od njih se vraćaju sigurno u Englesku, a neki još razmišljaju. Plaća majstora automehaničara iznosi 25 000 kuna mjesečno. Na poslu su svi do kraja profesionalni. Radna odjeća je obavezna, a pravila ponašanja su jasna i svi ih se pridržavaju. Profesori uopće ne obilaze učenike na praksi u obrtničkim radionica- 6 LEONARDO DA VINCI PROGRAM ma jer za to nema potrebe. Nijedan majstor neće upisati učeniku odrađene sate ako ih ovaj stvarno nije odradio. Englezi Predrasuda je da su Englezi hladni i distancirani. Naprotiv, mi smo ih doživjeli kao vrlo tople i susretljive ljude. Barem je nama tako bilo u Plymouthu. Često smo morali pitati vozače u gradskim autobusima za ovu ili onu ulicu, uvijek su se javljali drugi ljudi iz autobusa i sve nam lijepo objasnili. Tako je bilo svugdje. Bili smo smješteni po dvojica u engleskim obiteljima. S njima smo živjeli ta tri tjedna, šetali im pse, igrali se s djecom, zajedno jeli….upoznali smo njihov način života. Preko dana svi su uglavnom na poslu, navečer se obitelj okuplja oko večere, koja je najčešće na brzinu zgotovljena u mikrovalnoj pećnici. Prženih krumpira i pohanoga mesa bilo nam je preko glave. Izuzetak su bile profesorice, imale su sreću da njihov domaćin Paul obožava kuhati pa su svaki dan isprobavale jela iz raznoraznih kuhinja svije- ta. Većina nas jedva je čekala da se najede domaće mamine hrane. Grad Plymouth je lučki grad na jugozapadu Engleske, ima oko 250 000 tisuća stanovnika. To je vojna luka i brodogradilište gdje se servisiraju nuklearne podmornice. Ima bogatu prošlost, domaćini vole pokazivati stepenice u luci s kojih su i Charles Darwin i James Cook zakoračili na svoja poznata morska putovanja. Isto tako Dan zahvalnost prvi put u SAD-u su 1621. godine proslavili doseljenici iz Plymoutha da bi zahvalili Bogu za prvu uspješnu ljetinu. U Drugome svjetskom ratu, nakon Londona, najviše je bombardirani grad u Engleskoj. Danas je Plymouth grad obiteljskih kuća i grad studenata. Oduševio nas je promet u gradu. Svi voze relativno sporo, pridržavaju se ograničenja i nema takozvanih „slalomaša“ koji se ubacuju i tako usporavaju promet. Niko se ne žuri i svi stignu brže nego kod nas. ◆ 7 PROGRAMI EU šegrt Zadivio nas njemački red, rad i poštivanje zakona Za nas je ovo putovanje bilo jako korisno i na neki način otvorilo nam je oči. Kuda god smo prošli vidjeli smo red, rad i poštivanje zakona u najmanjim sitnicama… U početku nam je to bilo smiješno, a četvrti dan shvatili smo kako je lako živjeti u takvom sustavu. Piše: Karlo Kiseljak, foto: Hrvoje Mila H rvatska obrtnička komora u sklopu ,,Lifelong learning programa“ Europske Unije od 19. do 22. veljače 2012. organizirala je edukativno putovanje za trinaest učenika obrtničkih zanimanja iz Hrvatske u SR Njemačku, točnije u grad Frankfurt na Meini. Među njima bili smo i nas dvojica: Karlo Kiseljak i Hrvoje Mila iz Elektrostrojarske obrtničke škole. Četiri dana družili smo se sa vršnjacima iz Njemačke, Litve, Rumunjske, Poljske i Turske i posjećivali obrtničke škole u Frankfurtu. Za nas je ovo putovanje bilo jako korisno i na neki način otvorilo nam je oči. Kuda god smo prošli vidjeli smo red, rad i poštivanje zakona u najmanjim sitnicama. Na primjer nigdje nismo mogli kupiti čokoladicu s rumom jer smo maloljetni. U početku nam je to bilo smiješno a četvrti dan shvatili smo kako je lako živjeti u takvom sustavu. Škole Sve novo, uredno i čisto. Radionice opremljene najnovijim tipovima motora, alat kao da ga nitko nikada nije koristio, sve složeno, nakon svake uporabe alatka se stavlja na svoje mjesto. Podovi čisti, nigdje ni kapljice ulja. Bilo nam je čudno kada smo vidjeli da je profesor u jednoj prostoriji za računalom, a u drugoj učenici marljivo i tiho rade, nitko se ne glupira. Nitko ih ne mora nadgledati, oni znaju da moraju naučiti zanat. 8 Na povratku smo se pitali zašto je kod nas ovako i možemo li mi ikada biti uređeno društvo kakvo smo vidjeli u SR Njemačkoj. Ja mislim da treba početi od vraćanja alata na mjesto. LIFELONG LEARNING PROGRAM U Njemačkoj se poštuje rad i dobar zanat. U prvom razredu učenik dobije 300 eura za rad u obrtničkoj radionici, drugom razredu 500 eura, a u trećem 800 eura. Dobar majstor može solidno živjeti od svoga zanata i cijenjen je u društvu. To znaju njihovi učenici i tako se i odnose prema izabranom zanimanju. Jedan majstor odgovoran je za jednog naučnika i za to dobiva odgovarajuću naknadu. Ako naučnik ne prođe ispit, i majstor je odgovoran. Tako da nikome ne pada na pamet da ne dolazi na praksu jer mu ni jedan majstor neće upisati sate koje nije odradio. toranj odakle se vidi cijeli grad. Sve lijepo i divno, ali se sve i naplaćuje. Za naše pojmove ljudi su malo drukčiji, ima puno čudaka, neki plešu sami sa sobom, za neke ne možeš utvrditi kojega su spola, svi furaju neki svoj stil odijevanja. Hranili smo se u restoranima, svi su puni ljudi. Kuda god smo prolazili: na ulici, u školama, u trgovinama… sve je odisalo nekim redom i disciplinom. Nakon četiri dana vratili smo se kući, u našu stvarnost. Naša stvarnost Grad Na povratku smo se pitali zašto je kod nas ovako kako je i možemo li mi ikada biti uređeno U grad smo došli na Fašnik, ispred nas prolazi- društvo kakvo smo vidjeli u Njemačkoj. Velike la je fašnička povorka, pjevali su, urlali i galamili, odgovore prepustit ćemo stručnjacima. Ja mislim usput su bacali svakakvo smeće na cestu. Odmah da treba početi od vraćanja alata na mjesto. Kada iza povorke dva mala vozila kupila su smeće, a bi svaki učenik…kada bi svaki profesor…, majstor…, političar radio svoj posao kako najbolje i druga dva iza njih prali su ulicu. Vidjeli smo najveći aerodrom i najveći željez- najpoštenije može, ubrzo bi nam bilo puno bolje nički kolodvor u Europi. Penjali smo se i na TV- nego što je sada. ◆ 9 STRUČNA PUTOVANJA šegrt Posjet Školskoznanstvenom centru za stručno-tehničko obrazovanje grada Kijeva Deset ponajboljih učenika naše škole iz I-A, I-C, II-D i II-E razreda (automehatroničari, automehaničari i autolimari) pod vodstvom profesorica Diane Hršak i Valerije Bartolec te predstavnice Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba gospođe Katarine Milković od 2. do 8. srpnja 2012. godine bilo je u posjetu Školsko-znanstvenom centru za stručno-tehničko obrazovanje grada Kijeva. Piše: Valerija Bartolec 10 UKRAJINA kiranje; bili smo fascinirani njihovom veličinom (38 radnih mjesta u radionici za automehaniku), a sve funkcionira besprijekorno. Razgledali smo i nekoliko laboratorija Instituta stručno-tehničkog obrazovanja te se upoznali s njihovim aktivnostima i područjima rada. U Akademiji pedagogijskih znanosti razgovarali smo o problemima strukovnog obrazovanja u Ukrajini i Hrvatskoj i zaključili da se slični problemi javljaju u obje zemlje. Znamenitosti Kijeva Svaki dan je bio potpuno ispunjen jer su nam naši domaćini, osim stručnih sadržaja, organizirali i posjete najpoznatijim kulturno-povijesnim institucijama i mjestima (panoramsko razgledavanje grada Kyiva, Nacionalni muzej arhitekture pod otvorenim nebom Pirogovo, Muzej Velikog domovinskog rata, Kijev u minijaturi, Muzej vode, Pečerske lavre, dendrološki park Sofijivka u gradu Umanj). Veličina rijeke Dnjepar nas je ostavila bez daha, a vožnja brodom po njoj je okupirala sva naša osjetila. Posjetili smo i Veleposlanstvo Republike Hrvatske, te u razgovoru s veleposlanikom Željkom Kirinčićem i zaposlenicima iznijeli naše dojmove o ovoj velikoj, a nama još uvijek nepoznatoj zemlji. C ilj posjeta je bio razmjena nastavnog iskustva te upoznavanje kulture, tradicije i običaja Ukrajine i Hrvatske. Boravak je i više nego ispunio naša očekivanja jer smo u tako kratkom vremenu vidjeli mnogo, a susreli smo se i razgovarali s dvadesetak zaposlenika različitih dijelova Centra. Radionice su ogromne U Centru se provodi obrazovanje za različita zanimanja, ali mi smo se najviše zanimali za strojarska. Obišli smo radionice i učionice u kojima se izvodi praktična i teorijska nastava. Učionice su specijalizirane i opremljene ogromnom količinom didaktičkog materijala, što znatno poboljšava kvalitetu nastave. Posjetili smo i prodajno-servisni centar Mercedesa u sklopu korporacije UkrAuto, koja je jedan od suosnivača ovog Centra. Voditelj nas je upoznao s načinom rada te smo obišli radionice za automehaniku, autolimariju i autola- 11 STRUČNA PUTOVANJA Prošetali smo i centrom grada (Trgom neovisnosti i glavnom ulicom Hreščatik), vidjeli ostatke FAN ZONE i Nacionalni sportski centar „Olimpijski“ gdje je, samo nekoliko dana ranije, odigrana finalna utakmica EURO-a 2012. Vozili smo se metroom (većini je to bio prvi susret s tom vrstom prijevoza) i iskusili „čari“ vožnje „maršrutkom“. Oduševljeni smo toplinom i ljubaznošću kojom su nas naši domaćini primili. Nastavak suradnje će uslijediti, kada ukrajinska delegacija dođe u Zagreb i našu školu. Treba napomenuti da je ovo putovanje za sve bilo potpuno besplatno jer su smještaj osigurali naši domaćini, a avionske karte je platio Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. Nadamo se da će i ove godine neka nova „ekipa“ naših učenika i profesora upoznati ljepotu Kijeva i nastaviti započetu suradnju. ◆ 12 šegrt STRUČNE POSJETE Uvid u nova događanja na području solarne tehnologije Sajam: “Intersolar 2012.” u Münchenu S Udruženjem obrtnika grada Zagreba 15. i 16. lipnja 2012. bili smo na najvećem sajmu solarne opreme i tehnologije u Europi: “Intersolar 2012.” u MÜnchenu. skog prosjeka. Unatoč tomu naša škola želi stvoriti što bolje materijalne i profesionalne uvjete u struPiše: Damir Čolig, prof. kovnom obrazovanju. Na ovome Sajmu ostvarili smo niz kontakata vezanih uz takozvane “zelene projekte”. Modernizacija strukovnog obrazovanja petnaest paviljona izlagalo je tisuću i devet- ne predstavlja samo uvođenje novih tehnoloških sto izlagača iz cijeloga svijeta. Izlagači su bili aplikacija, već se odnosi i na razvoj novih kuripodijeljeni u tri skupine: Fotonaponski paneli, kuluma koji bi bili u skladu sa zahtjevima tržišta Kolektori za grijanje tople vode i Prateća oprema. rada. U Najviše sustava ima SR Njemačka Prema izviješću Europskog udruženja industrije fotonapona, instaliranje fotonaponskih sustava u zadnjih deset godina imalo je rast od 40%. Oko 75% ukupno instaliranih sustava nalazi se u Europi, zatim u Japanu i SAD-u. Daleko najviše sustava u Europi ima Njemačka, slijede je: Italija, Češka, Francuska i Belgija. Hrvatska ispod europskog prosjeka Iako ima bolje uvijete od većine navedenih zemalja, Republika Hrvatska nalazi se ispod europ- Naš projekt ide dalje Projekt uređenja Kabineta obnovljivih izvora energije i modernih tehnologija u električnim intalacijama, koji je pušten u pogon 1.12. 2011. godine nastavlja s novim etapama nadogradnje i prati bitne strategije razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a usuglašen je i sa Strategijskim okvirom za europsku suradnju u obrazovanju i obučavanju - ET 2020. Na Sajmu su sklopljena i brojna poznanstva s proizvođačima solarne opreme iz Hrvatske, Njemačke i Slovenije, što će vjerojatno rezultirati novim projektima u našoj školi. ◆ 13 OBNOVA ŠKOLE šegrt Profesorica Režek preuredila kabinet Piše: Dominika Papić Kukić V eć dvije godine Aktiv hrvatskoga jezika ima svoj kabinet. Udomaćili se nastavnici, raširili zadaćnice i čitanke po stolovima i policama. Svi sretni i zadovoljni, ali oko njih sve nekako sivo i neugledno. Namještaj još iz polovice prošloga stoljeća, ormari i stolovi iz stare knjižnice… Profesorici Jadranki Režek dosadilo je to gledati pa se primila posla. Poslije nastave šmirglala je i bojila namještaj, šivala prekrivače za stolce, objesila nove zavjese, donijela koji cvjetić i soba je dobila novi izgled. Svi ostali profesori iz Aktiva zahvaljuju se profesorici Režek na trudu i naporu koji je uložila da nam svima bude ljepše. ◆ Kamenjar profesorice Valerije Bartolec Piše: Dominika Papić Kukić P rofesorica Bartolec došla je na radnu akciju s idejom da bi se na travnjaku ispred škole baš lijepu uklopio jedan ,,kamenjar“. I dok je ostatak ženskog dijela još raspravljao o tome, ona je iz automobila izvadila pune gajbe cvijeća i sav potreban alat. Počela je izrada, sve je moralo biti po pravilima struke: improviziranim šestarom zacrtavao se pravilan krug, stavljala drenaža, ,,filc“ i sve ostalo baš kako treba (vidi se da predaje tehničko crtanje, ne daj Bože da je kamenjar radila koja profesorica, na primjer, hrvatskoga jezika ). Do podneva je već niknula i procvjetala plavo ljubičasto ružičasta kombinacija svih mogućih vrsta proljetnica. ◆ 14 OBNOVA ŠKOLE Obnavljamo sami ono što možemo Čudno je bilo vidjeti profesore kako gletaju zidove i profesorice kako metu i kopaju Tekst i foto: Mladen Jambrović R adna akcija bila je organizirana u subotu 21. travnja 2012. Ja i tata došli smo rano, pred školom još nije bilo ni žive duše. Dočekao nas je ravnatelj sa keksima i kavom. Malo kasnije počeli su pristizati i ostali: roditelji, učenici i profesori. Jedna profesorica donijela je „neuspjelu“ pitu od čokolade i bila je izvanredna. Muška ekipa preuređivala je hodnik ispred dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Podijelili smo se u dvije grupe, jedna grupa je špahtlama skidala staru boju sa zidova, a druga grupa skidala je vrata koja su vodila prema dvorani. Nije bilo lako, ali uspjeli smo maknuti onaj sloj boje koji smo „morali“ kako bismo mogli staviti novi sloj. A bilo je i par ,,bisera“ koji nisu stali kad su skinuli boju, nego su išli još dublje u zid i napravili su dosta rupa na više mjesta. Tamo gdje su “biseri” radili rupe u zidovima, morali smo veće rupe gipsati, a manje rupe smo odmah fugirali. Za to vrijeme mame i profesorice su petljale nešto po dvorištu. Kada smo izašli imali smo što vidjeti: sve je bilo čistio, dvorište pometeno, a na travnjaku ispred škole niknuo je novi kamenjar, u njemu cvijeće koje već cvijeta. Negdje iza trinaest sati osjetio se miris mesa s roštilja i počela je gozba. Ja sam pojeo najviše, ali obzirom na to koliko sam radio, nitko nije rekao ništa loše. Malo smo pili, malo pričali, da se ne bismo lagali: ovo je bio najbolji dio dana. Iako je cijeli dan bio zanimljiv. Čudno je bilo vidjeti profesore kako gletaju zidive i profesorice kako metu i kopaju. Sve u svemu, zaključio sam u toj radnoj suboti da ima baš i profesora i roditelja kojima je stalo do škole, koji bi htjeli da škola izgleda ljepše. ◆ 15 KOMENTAR šegrt Oslobodite nas Facebooka Postalo je besmisleno, svjestan sam da pravi život prolazi pored mene, trebao bih imati stvarne prijatelje i stvarne veze. Na fejsu nisam svoj, kao da sam netko drugi Piše: Nikola Havrle Kada je sve počelo Sve je počelo u šestom razredu, sestrična mi je predložila da otvorim svoj profil da možemo komunicirati. Za godinu dana imao sam tristo prijatelja i stalno bio na fejsu. Krajem sedmog razreda roditelji su mi isključili Internet, jer su mi ocjene u školi bile sve slabije. To ljeto bez Facebooka bilo je dosadno, stalno sam bio živčan i nisam znao kuda bih sa sobom. U osmom razredu vratile su se dobre ocjene, a s njima i moj Facebook. Sada sam u prvom razredu i imam preko tisuću “prijatelja”. N i krivi ni dužni našli smo se u začaranom, ja bih rekao ovisničkom krugu Facebooka. Htjeli bismo van, a ne znamo kako. Većini mojih prijatelja dosadilo je stalno “visjeti” na Facebooku, htjeli bismo se međusobno družiti u stvarnom svijetu, ali ne znamo kako to izvesti jer su svi tamo, i sve zanimljivo u našemu danu događa se na fejsu. 16 Sve slobodno vrijeme za računalom Sve slobodno vrijeme provodim za računalom. Kada mi dosadi dogovorim se s ekipom da malo izađemo van, sjednemo, naručimo piće, svako izvadi svoj mobitel i pregledava što mu se događa na profilu. Svaki dan intenzivno komuniciram s dvadesetak ljudi i pročitam bezbroj poruka. Za računalom sjedim pet šest sati dnevno, kada ni- KOMENTAR sam doma, onda sam na fejsu preko mobitela: kada gledam televiziju, kada se vozim u školu, za vrijeme nastave,… stalno pratim što se događa. To mi stvara toliki pritisak da sam pokušao izbrisati svoj profil. Međutim stalno mi se pored moje Internet adrese ponovo pojavljuje moj profil i ne mogu odoljeti da ne pogledam. Postalo je besmisleno, svjestan sam da pravi život prolazi pored mene, trebao bih imati stvarne prijatelje i stvarne veze. Na fejsu nisam svoj, kao da sam netko drugi. A nisam ni potpuno iskren, onda, vjerujem, da ni drugi nisu iskreni prema meni. Internetske znakove počeo sam koristiti i u stvarnom životu i to mi se ne sviđa. Na primjer, kada čujem nešto smiješno umjesto da se od srca nasmijem, ja samo kažem: “LOL” (značenje: umirati od smijeha). Fejs je idealan za bolesne psihe Trenutno imam tisuću i sedamdeset “prijatelja”, od njih najmanje tristo su psihički bolesne osobe. Ne mogu se obraniti od glupih ideja, na primjer neka poremećena osoba izbaci fotografije ženskih ili muških stražnjica i “rulja” “lajka” koja im se više sviđa. Previše glupih i bolesnih ljudi i ideja, pornografije, loših vibracija. Razgovaram s prijateljima o tome. Svi su zasićeni Facebookom i htjeli bi van, ali ne znaju kako. ◆ Predavanja o ovisnostima za prve razrede Piše: Dominika Papić Kukić N aš “kvartovski” policajac Josip Božičević i njegovi kolege iz policijske postaje Trešnjevka tijekom godine održavali su predavanja za sve prve razrede o ovisnostima o drogama. Iako su neki učenici mislili da o tome sve znaju i imali su svoj specifičan stav, ipak je sve iznenadila statistika. Na kraju su se svi složili da su predavanja jako zanimljiva i korisna. Nadamo se da će se ovo ponoviti i dogodine. ◆ 17 šegrt SPORT Ivan Kelava, vratar NK Dinamo Nogomet je moj način života Birajte uvijek sport jer je zdrav i zabavan Razgovarao: Zvonimir Redžić J Tvoj idol? edne sunčane subote u rujnu ja i moj prijatelj Gian Luigi Buffon. Janko našli smo se na Trgu bana Josipa Jelačića. Čuli smo da će na Trg doći nogometaši Dinama Postoji li poseban razlog zašto ne pozdravljate na druženje i razgovor s navijačima. Tu priliku nismo htjeli propustiti. Što zbog sebe, što zbog navijače poslije utakmice? To je nešto između nas...ne bih sada o tome… “Šegrta”. Trg prepun boysovaca i ostalih navijača. U toj gužvi uspjeli smo nakratko uhvatiti DinaOčekuješ li veliku podršku navijača u Ligi prmovoga prvog vratara Ivana Kelavu. Razgovor prenosimo u cijelosti. vaka? Pa, nadam se da će biti što veća! Koju si srednju školu završio? Prva tehnička škola Tesla, Zagreb, Klajićeva 7. Najdraži suigrač? Vida i Kova(Kovačić). Kako si postao nogometaš i zašto baš golman? Što misliš hoće li Dinamo proći grupnu fazu Lige Kao klinac na ulici sam s prijateljima igrao nogomet, gurali su me stalno na gol i u školi, vidjeli Prvaka? Bit će borba, nama je cilj drugo ili treće mjesto su me neki ljudi iz Dinama i pozvali da dođem na u grupi, a sad... Dat ćemo sve od sebe da ispuniprobu. Tako je sve krenulo. mo taj cilj. U kojim si sve klubovima igrao prije Dinama? Igro sam samo u Dinamu, a u Lokomotivi sam Kakav je osjećaj igrati u Ligi prvaka? Liga prvaka najveće je klupsko natjecanje i bio na posudbi. mislim da je san svakoga nogometaša zaigrati na takvim utakmicama, naravno da je osjećaj prekraTvoj najveći nogometni san? san. Već je ostvaren igranjem za Dinamo! 18 SPORT Bi li bi prešao u neki drugi klub koji ne voliš, a da Najbolja nogometna petorka svih vremena, po ti se ponudi neki odličan ugovor? tvome mišljenju? Paa… kažem, ja sam već svoje snove ispunio, Ove starije nisam gledao, tako da znam po postao sam kapetan Dinama i da tražim “kruha pričama, ali ipak: Pele, Maradona, Messi, Ropreko pogače” bilo bi previše! naldo i Buffon. Misliš li da bi mogao braniti na Svijetskom prJe li te strah povrede za vrijeme utakmice? venstvu u Brazilu? Ne, te misli izbacujem iz svoje glave i ne opKada bih dobio tu šansu potrudio bih se da terećujem se time, samo želim svoj posao odraditi ju iskoristim, ja na svakoj utakmici dajem sve od što bolje, pa ako treba staviti i glavu na kopačku! sebe. Imaš li neke druge hobije osim nogometa? Što misliš o Dinamovom novom treneru? Volim gledat hokej, to mi je zasad najveći hobi. Odličan, stari znalac…, brk…, lisac! “Opsjedaju” li te “sponzoruše” i kako izlaziš s njiBi li ikad branio za Hajduk? ma na kraj? To je malo teško pitanje, ali ne znam. Treba Imam ženu i dijete tako da nemam problema gledati tu situaciju… što bi bilo, kad bi bilo... s tim! Torcida ili Bad Blue Boysi? Svi zajedno! Jesi li ikada bio u situaciji da odustaneš od nogometa? Niti u jednom trenutku! Nogomet je moj način života! Poruka učenicima naše škole? Birajte uvijek sport, jer je to dobar i zdrav način života. ◆ 19 SPORTAŠI U ŠKOLI šegrt Luka Hrnčević, odbojkaš u HAOK Mladost U sportu čovjek najbolje upoznaje samoga sebe Luka Hrnčević, učenik 2-i razreda, rođen u Sisku, trenira u Hrvatskom akademskom odbojkaškom klubu Mladost, a nastupa i za državnu reprezentaciju Razgovarao: Roberto Darapi S portsku karijeru započeo je u odbojkaškom Koliko puta dnevno treniraš? klubu Petrinja prije tri i pol godine. Na nasTreniram dva puta dnevno. Ujutro trening potavi je često pospan i umoran, kaže da je to sve od činje u 8.30 i traje do 10.30, a navečer od 20.00 napornih treninga i čestih utakmica. do 22.30, vikendom su treninzi i utakmice. Svake subote je trening ujutro, a nedjeljom većinom Kako si počeo trenirati? utakmice, ponekad dobijemo i slobodnu nedjelju. U osnovnoj školi u Sisku imao sam školsko natjecanje u raznim sportovima i valjda sam bio Što te motivira da se svako jutro dižeš na dobar. Treneri su me pozvali na odbojku. Svidje- treninge? lo mi se i odlučio sam da ću trenirati odbojku. Ne znam ni ja, valjda ljubav prema sportu. To Kasnije su me pozvali u HAOK Mladost i evo je nešto bez čega ne mogu. me… Kako uspijevaš uskladiti školske obveze s treninZašto baš odbojka? zima? Zato što mi se sviđa i zato što je to jedan od Teško, ali uspijem nekako, neke satove prespaljepših sportova na svijetu, iako se tu ne zarađuju vam otvorenih očiju, a kada sam previše umoran veliki novci. onda nekad i ne dođem u školu. Na kojim važnijim natjecanjima trebaš sudjeloBojiš li se ozljeda? vati ove godine? Da, bojim se jer sam se već ozljeđivao. Najgore Na Turniru srednje Europe, kvalifikacijama za je bilo kada sam istegnuo ligamente u gležnju. Te Europsko prvenstvo,juniorsko prvenstvo Hrvat- bolove ne bih volio ponovno proživjeti. ske i kadetsko prvenstvo Hrvatske. Što je najbolje u sportu? Na kojoj poziciji igraš? Druženje, putovanja, upoznavanje novih ljudi. Igram na poziciji primača-pucača, srednjeg blo- U sportu čovjek najbolje upoznaje samoga sebe i kera i dijagonale. svoje granice, psihološke, fizičke… ◆ 20 SPORTAŠI U ŠKOLI Mladen Vujičević, košarkaš u KK Zagreb Život je puno zanimljiviji ako se boriš za neki cilj Mladen Vujičević, učenik je 2-i razreda, rođen u Kninu, trenira u Košarkaškom klubu Zagreb. Za sada je u juniorima. Razgovarao: Danijel Kapusta S Vikendom uvijek imam utakmice, portsku karijeru započeo je u Kninu prije dvije i pol godine. Zapazili su ga skauti Cibo- ako ulovim malo slobodnog vremena ne, Jolya i Zagreba. Na kraju se odlučio za KK odem u kino Zagreb. Kako izdržiš taj tempo i jesi li ikada pomislio da odustaneš? Koliko si visok? Neki odustanu i ne mogu to izdrOvoga ljeta sam narastao 3 cm i za sada sam na 203 cm, a koliko ću još rasti ne znam, procjena žati, sve što te ne ubije to te samo je da ću narasti do 206 cm, jer se to mjeri po ras- ojača, ja imam cilj u životu i sve je podređeno tome. Nikada nisam ponu ruku koji u mene trenutno iznosi 210 cm. pomislio odustati. Košarka je dio mog života. Na kojoj poziciji igraš? Igram na poziciji centra, a ponekad niskog centra. Imaš li sportskog uzora? Dražen Petrović i kao Kada si došao u KK Zagreb? sportaš i kao čovjek, bio Najprije sam trenirao mali nogomet u Kninu, je veliki borac, radnik i tamo sam rođen i tamo sam išao u osnovnu školu. humanitarac… Jedan me trener vidio i pozvao me na košarkaški Gdje vidiš sebe za 10 godina? trening. U osmom razredu zapazili su me skauti iz klubova iz Zagreba. Želio bih živjeti od košarke, san svakog košarkaša je igrati u NBA ligi. Opiši nam jedan svoj radni dan? Imaš li kakvu poruku za vršnjake? Dižem se ujutro u 7, prvi trening je od 8 do U školi vidim puno osoba koje žive 10. Škola od 12,40 do 19 i onda idem na drugi trening koji počinje u 21h. U tjednu prakse idem nezdravim životom. Imaju puno slobodnog na još jedan popodnevni trening. Dođem doma vremena, a ništa ne rade, niti uče, neki su oko 23 sata mrtav umoran, i na putu do kreveta otišli u razne vrste ovisnosti… Oni ne znaju da je život puno zanimljiviji ako imaš neki već spavam. svoj cilj i ostvaruješ svoje snove. ◆ Što radiš preko vikenda? 21 šegrt SPORTAŠI U ŠKOLI Tamna strana sporta Pitanja i odgovori iz pera bivšega rukometaša Piše: Marko Bebek S vaka medalja ima i svoju tamnu stranu, nekoliko godina trenirao sam rukomet i vrlo dobro upoznao obje strane sportskih medalja.To ne znači da je bavljenje sportom loše za mladog čovjeka i da ja možda sutra neću i svoje dijete tjerati da se bavi sportom. Ali pred nekim činjenicama ne treba zatvarati oči, ovo su moja iskustva. 1. Zašto mladi sportaši nemaju perspektivu u hrvatskom sportu? Zato što je u sport ušlo previše prljavih poslova i nemoralnih ljudi koji se bogate na njihov račun. 2. Zašto su novac i slava jedini pokretači mladih sportaša? Zato što im o tome govore od prvog treninga. 3. Tko danas najviše zarađuje u hrvatskom sportu? Menadžeri, kladionice, suci. 4. Kakve veze ima politika sa sportom? Sport je postao produžena ruka politike. 5. Zašto često i slabiji igrači imaju veće šanse od Prosvijetljeno, jer počinje shvaćati stvarnost iztalentiranih igrača? među redaka. Zato što im očevi imaju više novaca. 7. Zašto su naše dvorane i stadioni za vrijeme 6. Kako se osjeća mladi sportaš kada mu trener utakmica poluprazni? prije utakmice kaže da ne smije zabijati golove jer Zato što su svi svjesni gore navedene stvarovu utakmicu moraju izgubiti? nosti. ◆ Slonovi A 22 ko vam se čini da niste u stanju preuzeti brigu o svome životu, na brinite. Sjetite se kako dreseri u cirkusu kontroliraju slonove. Dok su slonovi mladi i relativno slabi, njihovi ih dreseri vezuju za stupove. Slonovi odrastaju s uvjerenjem kako su preslabi za raskidanje konopa, čak i nakon što postanu toliko snažni da to mogu učiniti kao od šale. Nikada to ne pokušavaju jer misle da to ne mogu. (Ono što biste šapnuli zavezanome slonu recite glasno sebi.) ◆ IZLETI stvarno bile cure iz jedne škole iz Dugog Sela. “Chill” na Gorščici Svibanjski izlet 1-l i 1m razreda Č ovjek ne mora imati puno novaca i daleko otputovati da bi se odmorio. U to smo se i sami uvjerili, umjesto sedam sati nastave u zagušljivoj učionici, 1-l i 1-m razredi bili su na jednodnevnom, svibanjskom izletu na Gorščici. Gorščica je malo izletište s druge strane Sljemena. Razrednici Vlaho Kovačević i Dubravka Vlaičević dočekali su nas na okretištu tramvaja u Dubravi, vozili smo se autobusom do Bidrovca, a onda dva sata pješačenja uzbrdicom do planinarske kuće na vrhu. Većina nas tamo je bila prvi puta, nismo znali ni gdje idemo niti kakvu obuću treba imati za planinarenje. Neki su odmah dobili žuljeve, drugi su otpuhivali i jaukali da ne mogu više. Stigli smo do samog vrha kada je netko povikao: “Cure”, naglo smo zaboravili na umor i žuljeve i u tren oka bili smo na vrhu. Tamo su Piše: Vedran Jakčin Odmah je krenulo upoznavanje i priča. Svako je našao sebi društvo. Neki su sjedili u slamnatoj kućici, drugi su igrali nogomet, treći su pili kave i sokove u malome kafiću… Kome nije bilo dosta hodanja mogao je i prošetati po okolnim stazama. Bilo je opušteno i drukčije. Oko nas samo priroda, sve zeleno i čisto. Oko četiri sata popodne spremali smo se za povratak. Dogovorili smo se s curama za nastavak druženja na fejsu i krenuli niz brdo. Spuštanje je bilo puno lakše nego penjanje. Začas smo bili u Dubravi, puni svježeg zraka i zvukova iz prirode. Imali smo osjećaj da smo gore proveli najmanje dva dana. Potpuno smo zaboravili i školu i ostale probleme. Bilo je lijepo, i ponovilo se i dogodine. ◆ 23 VIJESTI šegrt Božićni domjenak za djelatnike Dominika Papić Kukić škole U subotu 15. prosinca 2012. ravnatelj škole organizirao je domjenak za djelatnike i njihovu djecu. Domjenak se održao u sportskoj dvorani škole. Došli su i neki umirovljeni djelatnici, profesorice koje su na porodiljnom dopustu donijele su svoje bebe, profesorice-bake došle su s prvim unucima, bilo je tu djece, supružnika, bratića i sestrični… Djed Božićnjak dijelio je darove, školski bend u osnivanju, svirao je kako je znao i umio. Jelo se, pjevalo i plesalo do kasno u noć. ◆ Novi A4 20TDI za školsku praksu Piše: Roberto Darapi U sklopu projekta “Školsko obrazovanje usmjereno na tržište rada u Republici Hrvatskoj” Agencija GTZ-ABU Consulting donirala je školi novi audi s “full” opremom za obuku automehaničara, autoelektričara i automehatroničara. Automobil služi isključivo za obuku u školskom praktikumu( iako su neki učenici moljakali profesora da im dopusti i malo obuke na cesti). ◆ 24 VIJESTI Interliber i Sajam glazbe Priredio: Darko Josip Zrinjan U čenici II-A, II-L i III-A razreda u pratnji nastavnika praktične nastave posjetili su u studenome 2012. manifestaciju Međunarodni sajam knjiga i učila INTERLIBER na Zagrebačkom velesajmu. Taj sajam predstavlja poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu; održava se pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Uz Interliber održane su još dvije priredbe: Sajam glazbe i multimedije, gdje se mogla vidjeti ponuda svjetskih proizvođača glazbala, glazbene opreme i profesionalne audio opreme te INFOsajam informacijske tehnologije. ◆ Maturalna večera u “Globusu” Dominika Papić Kukić M ožete li prepoznati ovu ekipu iz 3-i razreda. Umjesto narodnjak… reper...panker…metro i ostalih definiranih i nedefiniranih odjevnih stilističkih izričaja, svi uređeni i dotjerani tako da bi ih svaka majka poželjela za zeta. A tako su se i ponašali, rekla nam je njihova razrednica profesorica Dubravka Vlaičević. Maturalna večer održala se u svibnju u dvorani Globus u Novom Zagrebu. Sve je bilo prirodno veselo i zabavno. Bilo je i zgodnih cura iz drugih škola, plesalo se i pjevalo cijelu noć. Roditelji su bili na početku večere, ples s mamama, biranje miss i mistera večeri…. ◆ 25 SELO MOJE MALO…. Lijepo je živjeti u Adamovcu Zašto neki vole živjeti u malim mjestima N akon sedam sati nastave, buke u gradu te gužve u tramvaju i busu, jedva čekam kada ću doći kući, u mir i tišinu moga mjesta Adamovca. Uvijek je lijepo, u proljeće kada sve zazeleni i procvjeta u uređenim dvorištima, i u jesen kada je sve puno plodova voća i povrća. Selo je dobilo ime po knezu Adamu. Nalazi se između Sesveta i Svetog Ivana Zeline. Ima oko 960 stanovnika i svi se poznajemo. Za mene je to velika prednost u životu. Dosta mladih ljudi okuplja se u KUD-u Dragutin Domjanić, koje je osnovano prije nekoliko godina. Sada ima oko stotinjak članova, orkestar malih i velikih svirača, malih i velikih folkloraša te muški i ženski pjevački zbor. Ja sviram trubu u orkestru, imamo probe, 26 Piše: Matija Mrkonja nastupamo, putujemo, jednom riječju stalno se dobro zabavljamo. U Adamovcu je rođen pjesnik Dragutin Domjanić. Od 2009. svake godine organiziramo manifestaciju “Domjanićeve noći”, a od 2011. i festival “Po dragomu kraju”. Uglazbili smo neke njegove pjesme: Brčvica, Murve, Roža i još neke druge. Da život u selu ne bi bio jednoličan, sagradili smo bazene za kupanje, terene za tenis, nogometno igralište, imamo i jedan kafić, dva dućana, studio za snimanje ALFA FILM, itd. Adamovec je jako mirno i lijepo selo i lijepo mi je živjeti u njemu. ◆ POEZIJA Dopusti da ti pomognem Ne vrijedi ako kažem da nisam kao drugi, Zato mi dopusti da ti to pokažem... Moje srce je ionako tebe izabralo... Tu ja ne mogu ništa... Shvati da volim te.. Isti smo i najbolje me poznaješ... Prošla si sa mnom toliko toga I znaš kako mi je jer si i patila kao i ja... Ne mogu te vidjeti u suzama... Teško mi je gledati te takvu... Dao bih sve da si sretna..Ma koliko god to mene boljelo... Ljubav nema granice... Dopusti da ti pomognem,da budem uz tebe.. Dopusti mi da te probam usrećiti.. Pa nemamo što izgubiti... O ljubartovDiarapi, 2-i Robe Sada smo samo prošlost Što ti značim ja? Nitko više, samo dio prošlog vremena. Život svoj ti dam, samo trebaš poželjeti. I dalje, unatoč tome što te više nema Volim Te. Promijenila si se, zar ne vidiš to? Nije ni važno, jer, voljet ću Te i dalje. Znam da to ništa ne znači... Što je danas ljubav? Što znači kada kažeš: “Značiš mi”? Tebi ništa,samo dvije riječi, meni sve, utjeha, osjećaj da je netko tu za mene. Morat ću se pomiriti da te više nema, I živjet ću u prošlosti. Gdje tvoje riječi “značiš mi”, tada imale su smisla... Nije me strah smrti... Mene je strah boli, boli od ljubavi, boli koju osjećam kada nisam s tobom... Bez tebe ta bol je užasna... Možda... Možda da uspijemo nešto smisliti.. Možda imam šanse onda... Imam se za koga boriti.. Čemu da i ti i ja patimo? Shvati da te neću povrijediti, I da ću te voljeti svom dušom svojom... Bit ćeš moja... Moja jedina! Što da radim Što da radim. Pokušavam napisati pjesmu o tebi. A hoću ti zapravo reći Volim Te Postala si mi inspiracija za život, I jednostavno u svemu vidim tebe. Bez tebe, znam, moj život Ne bi bio isti. Ljubav na prvi pogled. Kada sam vidio te oči Htio sam se utopiti u njima Prelijepe zelene oči kakvih svijet nije vidio. Tuguješ za njim, ja za njom. Ali to nas i spaja. Boli nas ljubav, jako. Možda da nam daš šansu bilo bi ljepše. Čemu priče da nisam kao drugi, ne to. Dopusti da ti to dokažem. Dopusti mi da te volim na svoj način. Dopusti mi da mi budeš sve. 27 šegrt ŽIVOT Postat ću otac prije osamnaestoga rođendana Kada završim školu obećali su mi posao, vozit ću šleper, i dan i noć ako treba, samo da svom djetetu omogućim dobar život Piše: Dorijan Turk K ada sam to rekao frendovima, mislili su da je opet neka šala: “Da, ziher…”, “Nemoj zezat’…”, “Fakat ...”. Trebalo mi je pola sata da ih uvjerim da je to istina. Kada su napokon shvatili, čestitali su mi i popili smo piće da proslavimo. Pokušali smo se zezati na taj račun, ali nije nam išlo, atmosfera je bila pomalo ukočena pa smo se brzo razišli. A i ja sam morao doma jer me čekala Ivona s našom bebom u trbuhu. Ako mislim biti dobar tata, moram odmah početi vježbati. Veselimo se našem djetetu Želim biti dobar otac Nakon mjesec dana rekla mi je da je trudna. Kupili smo novi, skuplji test na trudnoću, opet je bio pozitivan. Najprije smo bili u šoku, nismo znali što bismo napravili. Ona je nešto pokušala reći o prekidu trudnoće, ali i meni i njoj sama pomisao na to bila je odbojna, kao da planiramo ubojstvo vlastite bebe, koja nam se smiješi iz krevetića. Abortus nije dolazio u obzir. Nije bilo druge nego reći roditeljima. To je u cijeloj priči bilo najteže, neko vrijeme smo odgađali, zatim smo zajedno rekli najprije njezinima pa onda mojima. I nije bilo tako strašno, mi smo mislili da će biti i gore. Moja mama je samo rekla: “Žao mi je što si sam sebi zaribao mladost.” I sam sam svjestan čega ću se sve morati odreći. Na to sam spreman, želim biti dobar otac svome sinu. Već sada vježbam, dižem se u sred noći i donosim Ivoni sendvič ili bilo što drugo što želi. ◆ Završavam treći razred, u lipnju ću napuniti osamnaest godina, a u svibnju, najljepšem mjesecu u godini, Ivona će roditi naše dijete. Ivona ima dvadeset i jednu godinu i počela je studirati. Privremeno će prekinuti studij dok beba ne ojača. Sada živimo malo kod mojih, malo kod njezinih. Kada završim školu obećali su mi posao, vozit ću šleper, i dan i noć ako treba, samo da svom djetetu omogućim dobar život. Nismo planirali biti roditelji tako mladi, ali kada se to već dogodilo, veselimo se našem djetetu. Sve je počelo još prošloga ljeta, dogovorili smo izlazak: ja, frend, njegova cura i njezina sestrična Ivona. Ivona mi se svidjela na prvi pogled, bila je lijepa i zgodna, i imala je ono nešto… Nastavili P.S. Dorijana, Ivonu i malog Andreja sreli smo smo zajedno izlaziti, ja i Ivona postali smo par. Moja mama je otišla na more i ja sam bio sam u na školskom hodniku, Ivona i Andrej došli su biti podrška tati na Završnom ispitu. stanu deset dana. Ivona je dolazila svaki dan. 28 ŽIVOT Događa li se to uvijek samo drugima Maloljetnička trudnoća Što sada? Tko je zapravo kriv za to? On, koji ju je nagovarao ili možda ona što je pristala? Možda je krivo njihovo neznanje, jer ih nitko nije upoznao s onim što bi morali znati. Tu su zakazali i roditelji , a možda i škola Piše: Vedran Kišur odluče pod utjecajem alkohola ili droge. Scenarij otprilike ide ovako: Djevojka i dečko su zajedno, i sve je dobro dok ju on ne počne nagovarati da “idu do kraja”. Ona misli da je zrela za to, da će ju on ostaviti ako to ne učini i pristane. Naravno, pri tom zaboravljaju na rizik i upuštaju se u odnos bez zaštite. I dogodi se… Tko je kriv M aloljetnička trudnoća je trudnoća u adolescentica između 15. i 19. godine. Prosječan početak spolnog života djevojaka je sa sedamnaest godina i dva mjeseca, a mladića sa šesnaest godina i tri mjeseca. Statistički podaci pokazuju da tek 40% parova koristi neki oblik kontracepcije, a samo 27% ih koristi zaštitu pri prvom spolnom odnosu. Kada smo zreli Kada mladi stupaju u intimne odnose, oni to zasigurno ne čine da bi imali dijete. Najčešće to čine zbog znatiželje i zabave, a ponekad i zbog pritiska vršnjaka. Nažalost, mnogi se na odnos Nakon mjesec dana ona u ruci drži test za trudnoću i on je pozitivan. Što sada? Tko je, zapravo, kriv za to? On, koji ju je nagovarao ili možda ona što je pristala? Možda je krivo njihovo neznanje, jer ih nitko nije upoznao s onim što bi morali znati. Tu su zakazali i roditelji, a možda i škola. Ali djevojci koja se našla u takvoj situaciji sada su važniji odgovori na neka druga pitanja. Kome će se obratiti za pomoć? Hoće li uopće zadržati to dijete? Ako ga zadrži, tko će joj biti podrška? Hoće li nastaviti školovanje? Gdje će živjeti? Kako će roditelji reagirati? Hoće li je mladić ostaviti ili će možda završiti u braku? U svakom slučaju, njezin će se život promijeniti iz korijena. Teme o maloljetničkim trudnoćama se malo spominju u školama i društvu općenito. Tijekom prošle godine zabilježeno je 1865 poroda i još 400 legalnih prekida trudnoće kod djevojaka u dobi od 14 do 19 godina. 94% srednjoškolaca bilo je u vezi, a čak 70% veza uključuje seksualni odnos. Zato, dečki, ako želite ići “do kraja” sa svojom djevojkom, koristite kontracepciju ili bilo kakvu vrstu zaštite, da vam se ne dogodi neplanirano očinstvo dok ste još u srednjoj školi. ◆ 29 SVIJET šegrt Broj pretilih nadmašio broj gladnih u svijetu Budući da je danas količina hrane koja se proizvodi po čovjeku mnogo veća nego ikada u povijesti, a cijena hrane mnogo je niža nego u prošlim vremenima, očito je da svi viškovi hrane završavaju u probavnom sustavu onih koji ionako imaju previše. Broj gladnih, nažalost, ostaje isti, dok broj pretilih raste Piše: Vedran Kišur B lim vremenima, očito je da svi viškovi hrane završavaju u probavnom sustavu onih koji ionako imaju previše. Broj gladnih nažalost ostaje isti, dok broj pretilih raste. roj pretilih osoba nadmašio broj ljudi koji gladuju. Prema najnovijim procjenama, pothraHrane sve više njenih osoba ima oko 850 milijuna, dok je broj osoba s prekomjernom težinom veći od milijarde. Podatci također pokazuju da se problem gladi Budući da je danas količina hrane koja se ne može i ne treba rješavati novim otkrićima ili proizvodi po čovjeku mnogo veća nego ikada u po- tehnologijama, naprimjer genetički modificiravijesti, a cijena hrane mnogo je niža nego u proš- nom hranom, već je potrebna distribucija hrane 30 SVIJET temeljena na općoj solidarnosti. Podaci iz nedavne prošlosti jasno pokazuju da je nakon zelene revolucije (uporaba sintetskih pesticida i monokultura u poljoprivredi) pala cijena hrane, ali je porastao broj gladnih u svijetu. Uporaba biotehnoloških revolucija u poljoprivredi kao što je uporaba patentiranog modificiranog sjemena ne će dovesti do pada cijena hrane, a ni do smanjenja broja gladnih. Zapadni svijet godišnje baci u smeće hranu u vrijednosti 150.000.000 dolara. Koliko bi se gladnih ljudi moglo prehraniti s tom hranom? Jedni umiru od gladi, drugi od debljine U broju pretilih osoba prenjače Sjedinjene Američke Države, dvije trećine odraslih imaju prekomjernu težinu, ali i mnoge zemlje u razvoju, poput Kine, slijede američki primjer. Zapadne zemlje, perjanice svjetske pretilosti, uporno tragaju za krivcima i za mogućim rješenjima nastalih procesa “debljanja”. Neki znanstvenici uvjereni su da su pred otkrićem gena odgovornih za pretilost, drugi “dokazuju” da je pretilost zarazna, dok treći neumorno rade na cjepivu. Sve to otkriva neodgovoran i nastran odnos zapadnih kultura prema hrani koji kuliminira u bulimiju i anoreksi- ju. Usprkos relativno novoj zapadnoj religiji kultu tijela i usprkos “histeriji tankog struka”, sve veći broj Europljana i Amerikanaca povećava svoj volumen uz popratnu kliničku sliku. Najdeblji Amerikanci, najmršaviji Japanci Britanski časopis The Lancet objavio je novu statistiku o debljini u svijetu prema kojoj se u proteklih 28 godina postotak pretilosti gotovo udvostručio. Istraživači, Majid Ezzati s Kraljevskog koledža u Londonu, te Salim Yusuf i Sonia Anand iz Instituta za istraživanje stanovništva/zdravlja u Hamiltonu (Kanada), proučavali su porast tjelesne težine od 1980. do 2008. godine u osoba starijih od 20 godina. Najbolji pokazatelj za mjerenje stupnja uhranjenosti je BMI (indeks tjelesne mase). BMI se izračunava tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Kada je BMI veći od 25 govori se o prekomjernoj težini. BMI veći od 30 pokazuje pretilost, a veći od 35 ukazuje na tešku pretilost. Po broju pretilih najdeblji su u SAD-u s prosječnim BMI 28, dok su najvitkiji u Japanu, a Europljani se za sada dosta dobro opiru pretilosti. U Europi najvitkije su Švicarke, na drugom mjestu su Francuskinje i Talijanke. Kod muškaraca najvitkiji su Francuzi, a slijede ih Grenlanđani, Danci i Nizozemci. ◆ GLAD U SVIJETU 31 UZ GODINU VJERE šegrt Vjera u mome životu Razmišljanja naših učenika o vjeri i o Bogu Priredila: Dubravka Vlaičević, prof. vole Isusa. Isus također voli nastavnike. On nas sve skupa želi blagosloviti i povezati u ljubavi. Vjera je Božji dar koji omogućuje zamjećivati čudesa postolskim pismom “Vrata vjere” papa Be- koja Bog čini za nas, ali je istodobno i osoban nedikt XVI proglasio je Godinu vjere. Ona čin, odgovor na njegovu prijateljsku prisutnost. je počela 11. listopada 2012., na pedesetu obljet- Umnoži nam vjeru Gospodine! Otvori nam oči nicu otvaranja Drugoga vatikanskog koncila, a srca da te prepoznamo u svojim bližnjima, da te završit će 24. studenog 2013., na svetkovinu Kris- ljubimo i da ti služimo. Želimo rasti u vjeri, želita Kralja. mo postati istinski učenici koji se neće obeshraGodina vjere prilika je za novo otkrivanje vjere briti u teškoćama i koji će biti vjerni. Posebno hvakako bi postali vjerodostojni svjedoci uskrslog la na brizi one koja je blažena jer je povjerovala, Gospodina u našoj sredini. Isus voli mlade i mladi Djevici Mariji. A 32 UZ GODINU VJERE Svoj prilog poticajima Duha dali su i neki naši đaci. Nisu “sveci”, ali znaju prepoznati i reći koliko naša srca trebaju Isusa... ◆ Bog i ja Bog ima mjesto za mene na ovome svijetu, u to vjerujem i u to sam siguran. Bog od mene ne traži nikada previše, ustvari, on nikada ništa ne traži, samo me poziva da pronađem svoj smisao života i sreću, kojoj je on pravi izvor .Poziva me bez prisile da postanem sličan njemu, želi me učiniti takvim da mogu drugima prenositi njegovu radost i mir. A i sam na taj način postajem sretan. I dokle god ga iznova budem tražio , on će mi odgovoriti ljubavlju i učiniti me sretnim. I tako se ja i moj Bog međusobno trebamo. Stjepan Moja vjera Vjerovanje u Boga je osobna odluka čovjeka. Vjera je život s Bogom i uz Boga. Ja i moja obitelj vjerujemo u Boga i živimo s vjerom. Ja mislim da je svakom čovjeku koji vjeruje lakše u životu. Kada vjeruješ nisi sam, imaš se komu povjeriti i uvijek ima nade. Vjerujem i znam da me uvijek neko čuva. Iako se nekada zna dogoditi da ga trebam, a njega nema, on se ne javlja. Ja ne odustajem, i dalje vjerujem. Luka Bartolec, 3-a Vjera u mojoj svakodnevici Vjera u mome životu znači mnogo. Kada se posvađam s roditeljima onda me muči grižnja savjesti, a to mi Bog poručuje da se nisam trebao tako ponašati, problemi se mogu rješavati i na drugačiji način. Vjera mi pomaže i kada sam nezainteresiran i ne znam što bih sa sobom. Zato idem svake nedjelje na misu, da otvorim put Bogu u svoj život. Molit ću se Bogu i služiti mu, jer je on snaga moga duha i tijela u svemu što radim u životu. Ivica Kos, 3-d Vjera je kao… Molitva je zbližavanje s Bogom Bog nam pomaže i kada to i ne osjećamo, on je uvijek s nama. Molitva je zbližavanje s Bogom. Na svijetu ima više vjera, ne smijemo imati predrasude o ljudima druge vjere, pred Bogom smo svi isti, Bog nas sve jednako voli i svaki čovjek ima neko značenje u svijetu. Nikola Šabarić, 3-d Vjera je kao ljubav: ne da se nametnuti, zato i jest uzaludan svaki napor da se neko prisili da vjeruje. Vjera je kao vatra, da bi svijetlila potreban je mrak. Vjerovanje i znanje odnose se jedno prema drugomu kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne. Čovjek bez vjere je kao brod bez kormila, vjera je ona točka od koje treba krenuti. Vjera je čisti dar Božji koji primamo kada za njega u svojoj nutrini molimo. Stjepan Deak, 3-e 33 ZANIMLJIVOSTI šegrt Njihova kućica, naša slobodica Čim dođe proljeće, kućica postaje mjesto našega okupljanja, zabavljamo se, pečemo meso na roštilju, planiramo što bi se još moglo napraviti. Samo da još dovedemo cure…!??!!!! Piše: Roberto Darapi, foto: Mario Čolić D ominik Živković i Mario Čolić iz II-i razreda žive u Novom Zagrebu i druže se još od osnovne škole. Krajem sedmog razreda u obližnjoj šumici Žikina djeda otkrili su savršeno mjesto za druženje: malu livadicu sa svih strana okruženu živicom, unutra tri velika oraha ljeti daju debelu hladovinu. Izvana te nitko ne vidi, a i ne čuje, ako niste baš previše glasni. Malo po malo na livadici je niknula drvena kućica, unutra stol, madrac i sve ostalo što treba biti u svakoj kući:posuđe, lopata, štihača, sjekira, čekić…, ima čak i vazu sa cvijećem. Ispred kuće roštilj od cigle. Kakvi bi to elektroinstalateri bili kada ne bi imali struju: akumulator, žice i žarulje po noći svijetle. Tko želi pogledati što se događa kod susjeda, popne se lijepo drvenim stepenicama na orah. nije bilo i srušili Žikinu i Čolinu kućicu. Oni su onda njihovu zapalili. Na kraju su svi shvatili da to ne vodi nikuda pa su sklopili primirje i jedni drugima pomogli popraviti štetu. Od tada niko nikoga ne dira. Dobrosusjedski odnosi Čim dođe proljeće, kućica postaje mjesto našega okupljanja, zabavljamo se, pečemo meso Ekipa iz susjedstva ima sličnu kućicu i valjda na roštilju, planiramo što bi se još moglo napravije proradila zavist pa su jednom došli kada nikoga ti. Samo da još dovedemo cure…!??!!!! ◆ 34 ZANIMLJIVOSTI Hobi moga prijatelja Žike: padovi i ozljede Ja mislim da bi njegov anđeo čuvar trebao dobivati dvostruku plaću zato što mora čuvati Žiku M oj prijatelj Dominik Živković – Žika ima neobičan hobi: skuplja padove i ozljede. Do sada ih ima mnogo, različitih vrsta i oblika. Najnovija je ozljeda palca: “rezal si je nokte sjekirom” i odsjekao pola prsta. Družim se s njime od vrtića, zajedno smo i na praksi pa sam bio prisutan kod većine njegovih padova. Tekst i foto: Mario Čolić Skoro je pregazio dedu u dvorištu Slaganje auta u njegovu dvorištu je posebna priča. Ima veliko dvorište po kojemu vozimo auto da vidimo kako smo ga složili. Jednom smo udarili u prikolicu, drugi put je Žika isprobavao vožnju na dva kotača, treći put smo skoro pregazili Žikinoga dedu, koji se odjednom stvorio pred nama. Padao je sa svega Jednom se slučajno zatekao s mamom u bolDok smo bili mali Žika je stalno padao s bicik- nici i zabolio ga je trbuh, liječnici su otkrili da la; ili je prebrzo vozio ili je naglo kočio, jednom je mu je slijepo crijevo pred puknućem i da ga hitno puknuo volan, Žika je pao i iskrenuo lakat. Kada moraju operirati. U radionici kod obrtnika Žika je u ovoj godini smo prešli na motore, bilo je još gore. Jednom je bila rupa na cesti, drugi put grana uz cestu, treći prignječio prste, pao sa nekog stola, ogulio leđa i ozlijedio oko. put je “gas zaštekal” pa je odletio na glavu… I pored svih tih ozljeda Žika je i danas potpuno zdrav i spreman za novu avanturu. ◆ 35 IZ ŠKOLSKIH ZADAĆA šegrt Ljubav se zove imenom tvojim Piše: Nikola Havrle I tako počela je druga godina srednje škole, u ova dva mjeseca puno se toga dogodilo… Toliko sam bijesan i destruktivan, dođe mi da ovu stranicu zapalim i pustim da i ja izgorim. Ljubav se zove imenom tvojim? Naslov bi mi prije tri sata čak i odgovarao… Proveo sam prijepodne sa svojom curom i barem tih sat vremena želim se osjećati posebno. Zagrliti je i poljubiti nešto je najljepše što mi se može dogoditi. Planirao sam s njome izaći večeras van. Ali “otkantala” me zbog frendice. Kakva je to frendica koja ju traži da ja ne idem s njima. Imam 16 godina, a već idem psihijatru, mislim da je to sve zbog ljubavi koju sam “dobio” od cura i društva… Sarkastičan sam, naravno, uvijek sam bio drugačiji, visok, bogme i širok, sa čudnim frizurama i čudnim stilom. Meni ne smeta kad me drugi vrijeđaju, ali kada iskorištavaju moju dobrotu, e to je već druga stvar. Ljudima sam dobar kada nešto trebaju od mene, čim meni zagusti ljudi mi okrenu leđa. Htio bi da ovo vidi moja cura, možda bi shvatila zašto sam uvijek depresivan i brzo poludim. Stvari se u jednom trenutku čine savršene, a drugom padam na dno dna. Kada god odlučim više vjerovati ljudima, uvijek me netko povrijedi. Sada se moram vratiti na staro. Bit ću ponovno bezosjećajan i neshvatljiv pa da vidim kako će se to svima svidjeti. Imam napade bijesa i depresije, sve se čini tako sivo i beznadno. Nešto me drži da ne puknem, čak me ni najbolji prijatelji ne razumiju, ali držim se. Strašna je stvar ta ljubav. Nisam se ni jednoj curi otvorio kao što sam se otvorio sadašnjoj i stvarno želim da mi veza s njom potraje. Stalo mi je do nje, ali ako njoj nije do mene nema smisla živci- 36 rati se. Ljubav, ljubav, ljubav! Odzvanja mi ta riječ u glavi, ali nema osjećaja u meni. Pao je mrak, sve je crno, imam samo taj osjećaj tame i depresije. Znam da ovo neće dobro završiti, jednostavno se sve ruši. Uskoro će smak svijeta? Čini mi se da je počeo mojim rođenjem…ljubav! Ne znam više da li vjerujem u nju. Previše sam razočaran u to. Čak i da mi veza potraje moram otići u Kanadu i sve će nestati. Ne znam zašto se to sve meni događa, uvijek dam sve od sebe, možda je to moja greška? Ako sve propadne, što ću onda? Komu ću se obratit? Ne znam ni sam. Svi su dvolični. Vrijeme prolazi, starim svake sekunde, umjesto da stvari idu na bolje ja tonem. Život mi se pretvara u nakupinu propalih veza i prijateljstava. Moja definicija ljubavi je: davanje svoje nade i snova osobi koja to ne cijeni. Što sam spreman učiniti za ljubav? Ne znam. Nisam siguran. Dosta mi je ljubavi! Želim da mene neka cura zavoli i bude luda za mnom, i ne bilo koja, nego baš moja sadašnja. Ona mi je trenutno sve. Ali za promjenu želim da ona meni kaže: “Ljubav se zove imenom tvojim”. ◆ IZ ŠKOLSKIH ZADAĆA Život je kazalište Piše: Valentino Tursan C ijeli naš život, cijeli svijet u kojem živimo je poput velikog glumišta, gdje svatko od nas igra već unaprijed izabrane uloge, koje nam netko jednostavno dodijeli, htjeli ih mi ili ne. Uloga brata, prijatelja, bogataša, provalnika… sve je već viđeno, mi samo dodajemo male improvizacije koje su specifične samo za nas. Sve su to uloge pred cijelim svijetom, maske koje drugi vide. No, igramo li uloge i pred samim sobom? Često u svoje laži uvjeravamo i ljude oko nas. Nekada smo toliko dobri da i sami sebe uvjerimo i naša vlastita laž postaje naša vlastita istina. To može biti jako opasno jer gubimo vezu sa istinom u sebi. Tako se može dogoditi da cijeli život proživimo u jednoj velikoj laži. Ne zato što smo to htjeli, već zato što je nekada davno u našemu životu bilo lakše povjerovati u laž, nego pogledati istini u oči. Novi naslovi u knjižnici Priredila: dipl. bibl. Dragica Kvesić, prof. Međutim, predstava koja se zove život ima jednu veliku prednost: svi dobijemo uloge, ali nema nikakvoga scenarija. Mislim da je upravo u tome ljepota ove predstave: jedna sasvim nevažna uloga u idućoj sceni može promijeniti tijek cijele predstave. Uživajmo onda u toj predstavi! ◆ Gunter Grass: “Moje stoljeće” Miljenko Smoje: “Dalmatinska pisma” Alain de Botton: “Umijeće putovanja” Alain de Botton: “Ogledi o ljubavi” Alain de Botton: “Statusna tjeskoba” Daniel Pennac: “Vila karabinka” Jadranka Cigelj: “Apartman 102” Sibila Petlevski: “Knjiga o vodi” “Religijsko-pedagoški leksikon” Mirela Slukan Altić: “Povijesna kartogrrafija” Alan Warner: “Soprani” Hari Kunzru: “Impresionist” Jonathan Kellerman: “Preko ruba” Tim Linhoreau: “Moderne fobije” Milka Planinc: “Čisti računi željezne lady” Peter Esterhazy: “Hrabalova knjiga” Guillermo Martinez: “Oksfordski niz” 37 šegrt IZLOŽBA 1-i razred u Povijesnom muzeju Domovinski rat Izložba je bila zanimljiva i poučna, ali mi smo očekivali malo drukčiji stav. Naglasak je trebao biti na hrvatskom domoljublju, a ne na srpskoj mržnji da će biti dosadno i da je to još jedna obaveza koju moramo odraditi, ali smo se prevarili: bilo je jako zanimljivo i poučno. Naša generacija rođena je 1996. godine i o torofesorica povijesti Anita Barišić i knjižničar- me ne znamo baš previše. U školi smo o Ratu učili ka Dragica Kvesić organizirale su 23.4.2012. u osmom razredu. Većinu informacija dobili smo posjet Povijesnom muzeju i razgledavanje izložbe od roditelja jer su oni bili izravni sudionici i svako Domovinski rat u Republici Hrvatskoj. Mislili smo je to vrijeme doživljavao na svoj način. Sada smo Piše: Tomislav Ključarić P 38 IZLOŽBA imali priliku na jednom mjestu sagledati što se sve događalo i kako je nastajala naše država. Pet prostorija punih izložaka: dokumenata, fotografija,oružja i ostalih predmeta iz Domovinskog rata, kronoloških poredanih od raspada Jugoslavije do Oluje i Daytona; od Tita i Miloševića do generala Gotovine i predsjednika Tuđmana; od pogibije Josipa Jovića na Plitvicama 1991. godine do Škabrnje, Vukovara i Dubrovnika. Nama je zasmetalo što nigdje nismo mogli vidjeti fotografije s utakmice Dinamo - Crvena Zvezda, kada je Zvone Boban napao jugoslavenskog policajca koji je tukao navijače. Mislim da je to važan trenutak oslobađanja, tada je svima bilo jasno da “milicija” više nema nikakav autoritet na hrvatskom prostoru. Druga stvar koja nas je smetala je veliki natpis na samom ulazu na izložbu: “Tito u srcu, Tito na djelu”. Ispalo je kao da je to neki moto izložbe. I previše je bilo četnika i njihove ikonografije. Naglasak je trebao biti na hrvatskom domoljublju, a ne na srpskoj mržnji. Nama su roditelji pričali o velikoj slozi i domoljublju cijeloga hrvatskog naroda, koja će se teško ponoviti u budućnosti. Izložba je bila zanimljiva i poučna, ali mi smo očekivali malo drukčiji stav. ◆ 39 GLAZBA šegrt T O N Za nove generacije o starom panku Pank je prije svega stav prema svijetu, možeš biti pank redatelj, pank novinar, pank učitelj, dok god misliš svojom glavom i ne pokušavaš se uklopiti koliko psihički toliko i vizualno, izdvojiti se iz okoline. Traper hlače, maskirne hlače, majca sa natpisom benda, marte ili vojne čizme, po ljeti starke, skejterice ili neke druge tenisice, sve je to d nastanka pa do danas pank pokret prošao dio pank mode. Ali najbitniji dio pank mode je je brojne faze. No bez obzira na sve što se irokeza. Ali moda zapravo uopće nije bitna,da bi događalo, nitko ga nikada nije uspio slomiti. Pank bio panker, to ti mora biti u srcu! je borba za slobodu, pobuna protiv pravila, proKako je biti panker tiv autoriteta i nepravde. Postoji već trideset pet godina i čini se da nikada ne može propasti... Iako se ponekad čini da dolazi kraj panka, to je Nije baš lako, pogotovo zbog osuda društva kasamo zavaravanje, svakoga dana nastaju neki novi žu pankeri... Svi misle da oni samo žicaju po ulici pankeri, a razlog je to što pank nije samo glazba. i tuku se. Zapravo nisu svi isti... Mnogi pankeri Pank je prije svega stav prema svijetu, možeš biti postanu odvjetnici, suci, biznismeni i daju svoj pank redatelj, pank novinar, pank učitelj, dok god doprinos društvu, ne žive na tuđoj “grbači”. Česti misliš svojom glavom i ne pokušavaš se uklopiti. su konflikti sa drugim alternativnim skupinama, iako su pankeri zapravo mirni i nikad ne napadaModa ju, samo se brane. Drugi ih često napadaju zbog njihovih irokeza, cirokana, jako se ističu, isto tako Svaki će panker reći da pank nije moda nego upadljivi su oku pa ih policija tjera iz parkova, kao stav, to je istina, ali pankerima je uvijek bilo važno, da su nekoga ubili. ◆ Piše: Nikola Havrle O 40 amurluk Mamurluk amurluk M KAZALIŠTE Edukativna predstava u školi Piše: Mladen Jambrović K azališna predstava Mamurluk dio je projekta i preventivne kampanje Grada Velike Gorice nazvanog Cuga je tuga, osmišljenog za borbu protiv alkoholizma. Partnerstvo na projektu potpisuju Grad Velika Gorica, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica i Kultura Nova, kojima su se priključili i MUP RH i KBC Sestre Milosrdnice. Prema najnovijim zdravstvenim istraživanjima, alkohol je najštetniji od svih opijata. Pri mjerenju i istraživanju u obzir su uzeti dostupnost, rasprostranjenost, posljedice konzumiranja te vezanost za kriminalne radnje. Alkohol je do nogu potukao razvikane droge, kao što su heroin, kokain i ostale. MAMURLUK je druga u nizu predstava s društveno relevantnom temom kazališta Kultura Nova. Nakon uspješnog uprizorenja predstave s tematikom invaliditeta Biti drukčiji, još jedna socijalno bitna tema našla se na repertoaru udruge Kultura Nova. Predstavu su odgledali svi učenici drugih razreda naše škole. Kroz oči adolescenta zavirili smo u mračnu stranu posljedica konzumiranja alkohola. Kultura Nova Udruga Kultura Nova osnovana je 2009. godine s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja kulture. Zadatak Udruge je da se između ostaloga bavi društveno relevantnim i važnim temama, koje će ostaviti svoj trag u društvu u cjelini. Kazalište, osnovano iz želje za promicanjem tolerancije i podizanja svijesti djece i mladih, kroz kazališne projekte obrazovnoga karaktera otvara važne teme Sadržaj Ujutro, nakon što je noć proveo u bolnici na ispumpavanju želuca zbog trovanja alkoholom, šesnaestogodišnji učenik Alan Molnar, u strahu od kritika i reakcija roditelja, poziva djeda Jakova da dođe po njega u psihijatrijsku kliniku. Po dolasku u djedov stan, djed započinje razgovor s unukom kako bi ga smirio, ali i poučio o svim posljedicama i opasnostima koje donosi konzumacija alkohola. Tijekom razgovora doznajemo i za tragičan događaj iz djedove mladosti zbog kojega je i sam prestao konzumirati alkohol. Iz pozicije čovjeka koji je prošao probleme s alkoholom, sugerira unuku kako da se postavi kad mu u društvu ponude alkohol... ◆ na način blizak djeci i mladima te tako čini male, ali sigurne korake prema boljem, obrazovanijem i senzibilnijem društvu, kakvom bismo svi trebali težiti. Edukativne predstave namijenjene djeci i mladima od 10 do 18 godina izvode se u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske. Osmišljen je i snimljen video spot, antireklama Dan poslije, edukativna knjižica i naljepnica Cuga je tuga, koju dobiva svaka škola čiji su učenici odgledali edukativni program. ◆ 41 KREATIVNE MISLI Steve Jobs šegrt Zamijenio bih svu svoju tehnologiju za jedno popodne sa Sokratom Priredio: Danijel Kapusta Misli N ajvažnije od svega: imajte hrabrosti pratiti svoje srce i intuiciju. Oni nekako znaju što zaista ne želite postati. Sve ostalo je sporedno. Biti ili ne biti Vaše vrijeme je ograničeno, stoga ga nemojte trošiti živeći nečiji tuđi život. Nemojte upasti u klopku dogme-življenja na temelju tuđih mišljenja. Nemojte dopustiti da šum tuđih razmišljanja utopi vaš vlastiti unutarnji glas. I najvažnije od svega, imajte hrabrosti pratiti svoje srce i intuiciju. Oni nekako znaju što zaista želite postati. Sve ostalo je sporedno. Dojmljivost bitnoga Fokus Ljudi misle kako fokus znači reći da onome na što se morate koncentrirati. Ali to uopće nije tako. Fokus znači reći ne stotinama drugih ideja koje postoje. Morate pažljivo odabrati. Ja sam zapravo jednako ponosan na stvari koje nismo učinili i na one koje smo učinili. Gubitak novca Nema potrebe da zapisujete. Ako je nešto važJa sam jedina osoba koju poznajem koja je izgubila četvrt milijarde dolara u godinu dana. To no zapamtit ćete to. vrlo dobro razvija karakter. Dostojanstvo pod pritiskom Jobsova molba za posao Tijekom razgovora za posao imam običaj namjerno uzrujati nekoga kritizirajući njegov raniji Cilj: tražim poduzeće na izdisaju s dobrom osrad. Raspitat ću se o njemu, pronaći na čemu je novom. Spreman sam rušiti zidove, graditi mosradio i reći: “Bože, to je stvarno bila katastrofa. tove i paliti vatre. Imam veliko iskustvo, puno To je zaista ispalo gubitnički proizvod. Zašto ste energije, mrvu dugoročne vizije, i nije me strah radili na tome?” Želim vidjeti kako se ljudi po- početi ispočetka. Vještine: dugoročna vizija, gonašaju pod pritiskom. Želim vidjeti hoće li se jed- vorenje o javnosti, sposobnost motiviranja timova, nostavno predati ili imaju čvrsto uvjerenje, vjeru i suradnja na izradi sjajnih proizvoda. ponos na ono čime su se bavili. 42 KREATIVNE MISLI Konzumerizam Na kraju ne kupim gomilu stvari jer mi se učine smiješnima. Motivacija zaposlenika Mi privlačimo drugačiju vrstu ljudi - ljude koji ne žele čekati pet ili deset godina da bi im netko dao veliku šansu. Ljude koji se žele ubaciti u posao preko glave i ostaviti mali trag u svemiru. Mudrost Zamijenio bih svu moju tehnologiju za jedno popodne sa Sokratom. Naporan rad Nikada u životu nisam bio toliko umoran. Dolazio sam kući oko deset sati navečer i padao Novac ravno u krevet, a zatim se sljedećeg jutra u šest sati izvlačio iz njega, tuširao se i odlazio na posao. Vrijednost moje imovine bila je preko milijun Moja supruga zaslužuje svu zahvalnost, jer me podržavala u tome. Bila je na mojoj strani i držala dolara kada sam imao 23 godine, preko deset milijuna kada mi je bilo 24, i preko stotinu milijuna obitelj s odsutnim ocem na okupu. dolara kada sam navršio 25, ali to nije bilo toliko važno, jer se nisam bavio time radi novca. Riskiranje neuspjeha Ako čovijek nastavi riskirati neuspjeh, tada ostaje umjetnikom. Dylan i Picasso su uvijek riskirali neuspjeh. Za mene je ovo s Appleom isto. Smišljanje proizvoda Mi znamo što želimo. I mislim da imamo prilično dobar osjećaj da ocijenimo hoće li velik broj ljudi željeti to isto. Za to smo plaćeni. Jer ne možete izaći na ulicu i pitati ljude što će biti sljedeći veliki proizvod. Postoji sjajan citat Henrya Forda, sjećate se? On je rekao: “Da sam pitao svoje kupce što žele, oni bi rekli ‘Bržeg konja’.” ◆ 43 IZ PROFESORSKIH ALBUMA 44 šegrt IZ PROFESORSKIH ALBUMA 45 ZANIMLJIVOSTI šegrt Stjepan Šošić: najveći torzo u Školi Priredio: Mladen Jambrović O vi mišići nisu stečeni na brzinu, steroidima i ostalim kemikalijama. Oni su posljedica cjeloživotnog bavljenja sportom: najprije atletikom, bacanjem kugle i koplja, a kasnije boksom. “Nisam opterećen tijelom ni izgledom, samo volim sve oblike sporta i volim biti aktivan. To je moj način života”, kaže Stjepan. Fotografija govori više od riječi, čestitamo Stjepanu na ovoj zaista teško stečenoj tituli. ◆ Streech ili rupa u uhu Dina Burcse R upa je trenutno promjera 12 mm i za sada će tako i ostati, u budućnosti: ovisi o inspiraciji. Najveći promjer do sada bio je 17 mm. Rupa ima mogućnosti i širenja i skupljanja. Zbog duge kose roditelji nisu ni primijetili da se pojavila. Šok je bio kada se Dino ošišao i sjeo s roditeljima na zajedničko gledanje TV-programa. Tata se nije odmah snašao, nije znao je li to rupa u uhu njegovoga sina ili to vidi na televizoru u dokumentarcu iz Afrike. Nakon prvog šoka svi su se naviknuli na taj modni detalj. Zbog njega je Dino završio u Šegrtu, a kuda će ga u životu odvesti ono što je potaknulo tu rupu….Dino, samo naprijed! ◆ 46 ZANIMLJIVOSTI David opet pobjeđuje Golijata O miljeni način zabave u III-i razredu je obaranje ruke. Na svakom odmoru odmjeravaju se snage na nekoj klupi. Svima ja izazov oboriti ruku čovjeka-teretane: Stjepana Šošića. Tijekom protekle školske godine to je uspjelo samo rijetkima. Ali nekako je pred kraj godine Hrvoju koncentracija počela popuštati pa je njegova ruka sve češće oborena, a pobjednici likuju. ◆ Priredio: Roberto Darapi “Šegrti”, školski bend u osnivanju N a inicijativu profesora Darka Josipa Zrinjana ove godine osnovan je i školski bend “Šegrti”. Sastav za sada ima četiri člana: Mihael Škreblin, harmonika; Kristijan Lučan, harmonika; Franjo Večerin, gitara i Dino Gvozden, berda. Prvi nastup imali su na Božićnom domjenku i podigli su inače pomalo uspavane profesore na noge. I ovim putem pozivaju se učenici koji imaju glazbenih znanja i sklonosti da se pridruže bendu. ◆ 47 t r g e š
© Copyright 2024 Paperzz
