Zagreb, broj 17, siječanj 2012.
ŠKOLSKI LIST ELEKTROSTROJARSKE OBRTNIČKE ŠKOLE
t
r
g
Še
Tema broja:
Kockanje zagrebačkih
srednjoškolaca
» Obnova škole:
Novi kabinet za obnovljive izvore energije
» Zdravlje:
Mobitelom protiv mozga
» PATNJE MLADIH ŠEGRTA - MI I EU GDJE SMO BILI - MOZGALICE
»
Šegrt
Šegrt
Školski list Elektrostrojarske obrtničke škole
Godina 13., broj17., siječanj 2012.
SADRŽAJ
Izdavač:
Elektrostrojarska obrtnička škola, Zagreb
Riječ uredništva
Obnova škole
Novi kabinet za obnovljive izvore energije
Oni se prezivaju
Oni su najbolji
Čime se sve bavimo
Gdje smo bili
Kratki prilozi
Intervju: Moja Afrika
Intervju: Mračne tajne iz života profesora
Tema broja: Kockanje zagrebačkih srednjoškolaca
Anketa o Internetu
Mi i EU: Vratila se izvidnica iz Berlina
Mobitelm protiv mozga
In memoriam
21.21. 2012.- što će nam se dogoditi
Selo naše malo
Od upisa do majstorskog ispita
Street race- što je to
Koncerti
Patnje mladih šegrta
Pogled u svijet Jurice Šaronje
Novi naslovi u knjižnici
Novi naslov: Poruke u boci
Mozgalice
Frizure
Za izdavača:
dipl. ing. Anto Delač, ravnatelj
Adresa:
Selska cesta 83, Zagreb
Tel/fax: 01 2023 823
e-mail: [email protected]
Glavni urednik:
Nikola Havrle
Uredništvo:
Mladen Jambrović, Ivan Peršun, Valentino Ajduković,
Branimir Urošev, Dino Jurišić, Jurica Šaronja, Josip Ruga,
Filip Radočaj, Erwin Mujkanović, Luka Abramović, Vedran
Kišur, Franko Cetinić
Odgovorna urednica i lektorica:
Dominika Papić Kukić, prof.
Grafička priprema i kompjutorska obrada:
AZ PROMO (www.azpromo.hr)
Tisak:
Riječ uredništva
Ono što se nije zabilježilo u Šegrtu, nije se ni dogodilo
N
ismo se ni okrenuli, a prvo polugodište je već gotovo. Izbori su za nama, Dinamo je završio svoju ovogodišnju
europsku turneju, ocjene su zaključene… sve je manje više jasno. Naša novinarska ekipa, nakon odlaska
maturanata, doživjela je obnovu: stigle su nam mlade snage iz prvih razreda. Želimo im puno dobrih novinarskih ideja u
godini pred nama.
U ovom broju pokušali smo biti i ozbiljni i zabavni, ako može naš novi proračun biti i socijalni i razvojni onda i mi
možemo ovo. Prenijeli smo istraživanje Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta o kockanju zagrebačkih srednjoškolaca,
malo smo istraživali o štetnom zračenju mobitela, slali smo i izvidnicu u EU, svugdje smo bili i svašta vidjeli. Ono što se
nije zabilježilo u Šegrtu nije se ni dogodilo.
Napokon su mladi šegrti progovorili i o svojim ljubavnim jadima, a i neki profesori o sebi samima, takva štiva
uvijek su zanimljiva. Imamo i zabavne mozgalice, najsretnijeg rješavača s točnim odgovorima nagrada čeka u knjižnici.
Zabavite se i čitajte.
Usprkos svim lošim stvarima oko nas, novinarska ekipa “Šegrta” želi vam puno vedrih dana u nastupajućoj novoj
godini.
2
Oni su najbolji
3
Šegrt
Obnova škole
Kabinet je otvoren i prije dogovorenog roka
Kod nas nema recesije
Većina posla obavlja sa vlastitim snagama
O
va miješalica za beton postaje zaštitni znak
naše škole. Već smo sa naviknuli da se stalno
nešto obnavlja, da za vrijeme nastave bruje bušilice, po
hodnicima intenzivan miris svježe boje i to nikome ne
smeta. S ono malo novca koliko se ima u ovim vremenima
recesije i besparice, oronula stara zgrada mijenja izgled.
Uređuje se sve što se stigne i može.
Na povratku s ljetnih praznika dočekali su nas svijetlo obojeni i preuređeni hodnici. U dvorištu je posađen novi
drvored javora i jasena( u čijoj hladovini će odmarati generacija profesora koja bude morala raditi do 67. godine
života). Dotjerana je i uređena dvorana za tjelesni odgoj,
a ovih dana temeljito se preuređuje svlačionica i sanitarni
čvor kod dvorane, popravljeno je i vanjsko igralište. U jednom dijelu škole promijenjene su i kompletne instalacije.
Većina posla obavljena je vlastitim snagama. Profesori i
učenici u proljetnim akcijama subotom obnovili su učionice
broj: 26, 29, 33 i 22. Domar Ivek postavljao je laminate,
bravari su pravili namještaj, neki majstori sami obnavljali
svoje radionice, itd.
Uvijek počne ovako
Skromnost nije uvijek vrlina i sada nećemo biti
skromni. Ovakve vijesti bi trebale biti u našim večernjim
informativnim emisijama, jer više i nije vijest da je netko
završio u zatvoru, vijest bi bila da netko radi nešto za opće
dobro i da iz toga nema nikakve osobne koristi. Na žalost
ovakve vijesti ne mogu doći na red.
Dominika Papić Kukić
4
Otvoren kabinet za obnovljive izvore
energije i moderne tehnologije u
električnim instalacijama
D
ana 01.prosinca 2011.godine otvoren je KABINET ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I MODERNE TEHNOLOGIJE U ELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA.
Osnovni cilj uređenja ovog Kabineta bio je poboljšanje uvjeta školovanja naših učenika u, inače, deficitarnom, zanimanju ELEKTROINSTALATER i to od I. do III. razreda, kao i povećanje energetske efikasnosti, te podizanje
ekološke svijesti kod svih naših učenika, ali i zaposlenika,
a u bliskoj budućnosti i mogućnost uvođenja novih zanimanja za potrebe tržišta rada.
Voditelj projekta uređenja i ovog kabinet bio je
Damir Čolig, ing. Škola je oko polovicu iznosa, od do sada
ukupno potrošenog (cca 150.000 kn), osigurala iz vlastitih
sredstava, a druga polovica dobivena je putem različitih donacija, bilo da je riječ o doniranju opreme i elemenata, bilo
putem različitih usluga tvrtki i obrta u kojima naši učenici
obavljaju svoju praktičnu nastavu, a pomogao je novčano i
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.
Škola posebno zahvaljuje profesoru Čoligu koji je
uložio najviše truda i napora da se ovaj kabinet dovrši i
prije dogovorenog roka te svim donatorima koji su na bilo
koji način sudjelovali u ovom projektu i time omogućili da
ovaj Kabinet bude otvoren i stavljen u funkciju: Hrvatska
obrtnička komora, Udruženje obrtnika grada Zagreba, ELEKTROKEM, KONČAR RAČUNALA, LIPAPROMET, ELEKTROMAJCEN d.o.o., ABSOLUTE d.o.o., ELEKTRO-KUHTA d.o.o.,
HERMI d.o.o., SOMFY HRVATSKA, TELEKTRA, ELEKTROINŽENJERING BRODAR d.o.o., tvrtka DALJINSKO UPRAVLJANJE d.o.o., ISKRA EMECO, ELEKTROMONT, ŠPIEL, Građevinska škola iz Zagreba, AURORA ENERGETIKA, SEBA
SOLAR…
Otvoreni kabinet u ovoj fazi spreman je za početak
rada i korištenje, a u planu je i druga faza proširenja Kabineta, te izrada vjetroelektrane i KNX centra, te saniranje
krova Škole i postavljanje solarne elektrane od 20kW.
Svečanost otvorenja Kabineta, uz predstavnike donatora, uveličali su svojom nazočnošću, te nadahnutim i
poticajnim govorima gospodin MARIJAN MARAS, pročelnik
Obnova škole
Oni se prezivaju Mikuta,
Petroci i Kolić
“O
Glavni operater cijelog projekta:
pofesor Damir Čolig
vi ljudi više su pomogli u obnovi škole nego
pola profesora zajedno,” rekao je ravnatelj
na jednoj od sjednica Nastavničkog vijeća. Gospodin Mladen Petroci predsjednik je Vijeća roditelja naše škole, po
struci je prometni tehničar i ima vlastiti obrt. To ga nije
spriječilo da svaki puta zajedno sa sinom dođe na akciju
obnove škole i primi se posla. Rekao je da tu nema puno
filozofiranja, svatko može pomoći ako hoće. Njegov sin
Bruno završio je treći razred u zanimanju automehaničar i
upisao se u tehničku školu kod nas.
Gospodin Danko Mikuta po struci je elektroinstalater i sam je pohađao prvi i drugi razred naše škole još
u “Šuvarovo” vrijeme. Sada je u školskom odboru škole, a
njegov sin Tomislav završava treći razred u zanimanju automehaničar. Gospodin Danko borio se u Domovinskom
ratu, ranjen je u svibanjskom granatiranju Zagreba pa je
u mirovini.
Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, te gospodin IVICA LOVRIĆ, pročelnik Gradskog ureda
za obrazovanje, kulturu i šport.
Mr.sc. Dragana Katunarić, prof.
BISERI IZ ✓ Suzama se često koriste mala djeca
MAGAREĆIH i mudre žene.
KLUPA
✓ Ovo djelo (“Tri sestre”) je drama
Bisere
priredio
Branimir
Urošev
jer se u njoj malo što događa.
✓ Filip Latinovicz dolazi saznati tko
mu je otac. Muški likovi u romanu su
ujedno i kandidati za to mjesto.
✓ U “Dubrovačkoj trilogiji” I. Vojnović
je opisao propast – VENECIJE!
“Nije mi svejedno hoće li mi dijete biti u ćumezu ili u
uređenoj učionici. Obnavljali smo na sličan način i osnovnu
školu u Gračanima”, rekao nam je tata Mikuta.
Karlo Kolić učenik je 3. d razreda, došao je na svaku
akciju obnove škole i vrijedno radio od početka do kraja.
Karlo je svojim ponašanjem u razredu i izvan njega primjer
ostalim učenicima i zato ga i na ovaj način posebno pohvaljujemo.
Karlo Kiseljak
5
Čime se sve bavimo, priredio: Nikola Havrle
Odbojka
Luka Hrnčević
Glazbena škola
Matija Mrkonja
Luka Hrnčević ima 15 godina, bavi se odbojkom i trenira u Hrvatskom akademskom odbojkaškom klubu
Mladost. Odbojkom se počeo baviti prije dvije i pol
godine u odbojkaškom klubu Petrinja. Visok je 194 cm
i ima sve predispozicije
da postane profesionalan
sportaš. Ove godine pozvan
je u hrvatsku kadetsku reprezentaciju. ●
Matija Mrkonja ima 15 godina i pohađa glazbenu školu Zlatka Grgoševića u Sesvetama. Svira trubu, a sviranjem se bavi već dvije godine. Također svira u kulturno umjetničkom društvu
“Dragutin Domjanić”. ●
Košarka
Mladen Vujičević
Muay Thai iliti
tajlandski boks
Mladen Vujičević ima 15
godina, bavi se košarkom
i trenira u KK Zagreb. Prije
toga igrao je u Kninu. Košarkom se počeo baviti prije godinu dana. Izrazito je
visok za svoje godine, čak
199 cm. ●
Sportski ribolov
Luka Penezić i Filp Lubić
Ove velike ribe drže u rukama naši sportski ribolovci : Luka
Penezić i Filp Lubić iz 1. h razreda. Kažu da je ovo bio jedan
od boljih ulova, ali ne i najbolji do sada. Moramo im vjerovati na riječ i poželjeti im još puno velikih riba u životu. ●
6
Šegrt
Goran Dujak borilačkim
sportovima bavi se od malih nogu. Sada trenira tajlandski boks u klubu Leongym na Ravnicama. U Hrvatskoj je ovaj sport prisutan od 1984. godine kada je
gosp. Zoran Rebac, nakon
boravka u Tajlandu, donio osnove ovoga krasnog sporta te pokrenuo prvi klub u
ondašnjoj državi. Ovo je jedan od najbrutalnijih i najžešćih sportova, treninzi nisu nimalo lagani, zato ga
preporučuje svima koji ne znaju gdje bi s viškom energije.
Kaže da iskustva s treninga ne pokazuju na ulici, nego na
natjecanjima, gdje će se to zapaziti u pravome svijetlu. ●
Motori
Josip Prša
Josip Prša obožava motore
od malih nogu, počeo je s
tomosom još u osnovnoj
školi, a danas vozi yamahu.
Prvi put je u četrnaestoj
godini rastavio i sastavio
motor. I danas se najbolje
odmara uljepšavajući motore. ●
Gdje smo bili
Kratki prilozi
Dojdi osmaš - ujedinjenim snagama
N
a već tradicionalnoj proljetnoj manifestaciji zagrebačkih srednjih škola za našim štandom našle su se voditeljica Dragana Katunarić, profesorice Nada
Bevanda i Marijana Kirša, umirovljena profesorica Laureta
Jarnjak i učenik Bruno Petroci. Svi su oni zajedničkim snagama nastojali uvjeriti osmaše i njihove roditelje da im je u
obrtništvu budućnost osigurane ta da im je za izabrano zanimanje naša škola najbolji izbor. Sudeći po broju prvaša,
ovogodišnje predstavljanje bilo je vrlo uspješno. ●
7
Kratki prilozi
I ove godine darivali smo krv
I
ove godine darivali smo svoju “Selsku” krv za
potrebe nacije. Imena standardnih darivatelja iz
redova profesora nećemo ni nabrajati. Javio se i veći broj
učenika, međutim mnogi su odbijeni, neki nisu bili punoljetni, neki nisu imali dovoljnu težinu u odnosu na visinu,
drugi su bili prehlađeni… Najvažnija je dobra namjera,
svima zahvaljujemo. A u ime onih koji su krv ipak darovali
učenik Robert Kruezi primio je zahvalnice za prvo darivanje
u Starogradskoj vijećnici petoga svibnja 2011. ●
Prvaci države u automehanici
O
ni su dobitna kombinacija. Marko Divjak,
učenik 3. razreda osvojio je prvo mjesto na
državnom natjecanju iz automehanike, koje se održalo u
našoj školi 30. ožujka 2011. Iako je na međužupanijskom
natjecanju bio “tek” treći, naporne pripreme pod budnim
okom mentorice profesorice Marijane Kirša urodile su plodom. Čestitke pobjednicima. ●
Sveta misa za uspješnu
školsku godinu
I
ove godine profesori vjeronauka organizirali su
svetu misu za uspješan početak školske godine.
Misa je održana u crkvi svetog Marka Križevčanina. Bilo je
lijepo i nadahnito. ●
Školsko natjecanje
iz engleskog jezika
V
eć drugu godinu za redom profesorica Brankica
Grgić Elzner provodi školsko natjecanje iz engleskog jezika. U veljači protekle školske godine testove su
rješavali učenici drugih razreda. Najbolji od njih bio je Jasmin Kuduzović iz 2-i razreda. Profesorica Grgić pohvaljuje
sve učenike koji su “skupili hrabrost i pristupili natjecanju”. ●
Priredio: Ivan Filipović
8
Šegrt
In memoriam
Žilijat Perović
(1958.- 2011.)
S
mrću našeg prijatelja i kolege, Žilijata Perovića,
cijela je naša Škola zamukla i zamrla. Svi smo
se pogledavali u šoku i nevjerici jer se vijest o njegovoj
iznenadnoj smrti doimala nevjerojatnom i nemogućom.
Jer kako da umre radost koje je on bio toliko pun?
Kako da umre smijeh koji e obilno prelijevao prostorima
Škole? Kako da umre razigranost i razdraganost našeg prijatelja, kojemu je svaki dan bio nova igra i prilika da sebe
daruje drugima?
Naš dragi i uvaženi kolega i prijatelj, Žilijat Perović ,
došao je k nama u Elektrostrojarsku obrtničku školu 1991.
Rodio se 1958. u Zenici, gdje je završio osnovnu i srednju
školu. Elektrotehnički fakultet završio je u Zagrebu. Neko je
vrijeme radio u Končaru, da bi zatim došao i ostao ovdje.
Radio je ovdje skoro dvadeset godina i ni u jednom trenutku nismo pomislili da će nas tako naglo i neočekivano napustiti.
Znamo da sve što nam je dao zauvijek ostaje s nama. Ipak htjeli bismo njega, našeg Perovića, a njega nema
Tako je iznenada nestao. Kao da se sakrio, a mi ga uzalud
tražimo.
Njegova nas je smrt silno potresla, ali je bila i veliko
otrežnjenje za sve. Kada gubimo one koji su bili pored nas,
pitamo se što smo sve mogli učiniti za njih a nismo. Sada
više nećemo imati prilike za to. Koliko je velik i jedinstven
svaki čovjek, istinski sagledavamo tek kada ga nepovratno
izgubimo. Našem prijatelju više ne ćemo moći uzvratiti osmjeh, prihvatiti njegovo šalu… On nas je napustio.
Njemu više ništa ne možemo dati. Ostala nam je
samo zahvalnost za sve što nam je dao.
Dragi naš Peroviću: hvala.
Jadranka Režek
u ime djelatnika i učenika Škole
9
Kratki prilozi
Naši umirovljenici - IVO ĆULAP
P
rofesor hrvatskoga jezika i književnosti, 41 godinu, 2 mjeseca i 6 dana radio je u prosvjeti. Od
toga 17 godina u našoj školi.
“Osim ovoga posla u životu ništa drugo nisam
znao niti volio ozbiljno raditi. Ovo nije floskula: da mogu
ponovo birati opet bih bio profesor. Radeći s mladima
osjećao sam se i ja mladim.” Rekao nam je profesor Ćulap.
Ovo mogu potvrditi njegovi učenici i kolege, da ga zakon
ne ograničava, mogao bi još dvadeset godina raditi u školi,
tako izgleda i tako se ponaša. “S učenicima sam uvijek lako
komunicirao i nikada se nisam sukobljavao, uvijek mi je bilo
teže s odraslima nego s djecom.” Profesoru Ćulapu želimo
dug i ugodan umirovljenički staž. ●
Dominika Papić Kukić
Oženio se profesor Vlaho Kovačević!
O
ve jeseni, u nedjelju 16.10.2011. oženio se i naš
profesor vjeronauka Vlaho Kovačević. Njegova
mladenka zove se Irena Bubalo, sada Kovačević. Sakrament ženidbe obavljen je u Crkvi svetog Ante na Poljudu u
Splitu. Vjenčanje je bilo na nedjeljnoj misi za mlade, mladi
su svirali i pjevali. Sve je bilo prelijepo, duhovno i uzvišeno.
Nakon svečanoga slavlja mladenci su otputovali u Pariz,
gdje su proveli nekoliko nezaboravnih dana.
A nakon Pariza Profesor Vlaho vratio se u stvarnost:
na posao u našu školu.
Želimo im još puno lijepih i ispunjenih trenutaka u
životu! ●
Dominika Papić Kukić
Svaka škola svog domara ima
N
aš domar zove se Ivica Horvatinčić, a svi ga
zovu Ivek. Ivek je kod nas došao 2005. godine
iz “Elektroprometa” i kaže da je zadovoljan, “Da je plaća
malo veća bilo bi bolje ali, Bože moj…” Automehaničar je
po struci, a ovdje radi sve što treba. Lako je biti domar u
novoj školi, ali kod nas gdje svaki metar kvadratni vapi za
obnovom… “Gdje god pogledaš posao te zove.” I tako Ivek
stalno nešto radi: postavlja laminat, boji i gleta zidove, kada su radne akcije u školi pravi izvrsnu kotlovinu, popravlja
prozore, kosi travu, što god kome zatreba Ivek je tu.
Živi u Rakovom Potoku, ima tri sina i jednog unuka,
aktivan je član dobrovoljnog vatrogasnog društva, ima i
vinograd, ako treba popravlja i kvarove na centralnom grijanju, vodovodu, kanalizaciji… Vrijedan i samozatajan, on
je čovjek koji uvijek nešto radi i popravlja ovaj svijet. ●
Matija Balja
10
TEMA BROJA
KOCKANJE
ZAGREBAČKIH SREDNJOŠKOLACA
Priredio: Hrvoje Pilić
11
Šegrt
TEMA BROJA
Moja priča 1
Piše: Filip
Izlaziš iz polumraka kockarnice na svijetlo dana, vani pjevaju ptice, neki zagrljeni par
sjedi u parku, a ti se osjećaš kao zadnji šljam ovoga svijeta i svjestan si da ćeš sutra
ponovo u kockarnicu.
N
ajmirniji sam kada nemam ni kune u džepu, kod
kuće sam i savjest mi je čista.Najgore je kada
mi mama da 700 kuna za tenisice, ja odem u kockarnicu i
za sat vremena nemam ni kune. Posudim od prijatelja 100
kuna i kupim tenisice na placu, kada se raspadnu za mjesec
dana mama viče kako nas svi varaju. Ne mogu si pomoći,
kada imam novce jednostavno moram otići u kockarnicu.
Radio sam dva tjedna i zaradio 2500 kuna za more, u petak
sam dobio plaću a u subotu nisam imao ni kune.
Najgore je kada misliš da imaš dovoljno novca za
kockanje i da ćeš od toliko pokušaja sigurno nešto zaraditi
a za nekoliko sati ostaneš bez kune. Izlaziš iz polumraka
kockarnice na svjetlo dana , vani pjevaju ptice, neki zagrljeni par sjedi u parku a ti se osjećaš kao zadnji šljam ovoga
svijeta i svjestan si da ćeš sutra ponovo u kockarnicu.
Roditelji ne sumnjaju, a policija ne reagira
Iako je maloljetnim osobama zabranjen ulazak u
kladionice i kockarnice, policajci nas još niti jednom nisu
upitali za godine. I poluslijep čovjek bi vidio da smo svi redom maloljetni.Uđu , prošetaju se kockarnicom, pogledaju
nas i izađu.
A kockarnica na svakoj tramvajskoj stanici, i danju i
noću uvijek su pune ljudi svih generacija i statusa. Deda i
12
baba dobili mirovinu pa došli na rulet da koji put zavrte,
mlađi bračni par ostavili djecu na čuvanje i izašli van,
poznate face, dvije prijateljice, profesionalni kockari,
srednjoškolci itd… kao u kakvom Balzakovu romanu.
Atmosfera kockarnice
Sve kockarnice sliče jadna na drugu kao jaje jajetu.
Ni u jednoj nema sata ni prozora. Zato ponekad sam sebi
ne vjeruješ da si proveo cijeli dan unutra. U svakoj puštaju
isti specifičan miris, u sredini je stol za rulet, a okolo su
ostali aparati. Svako malo čuješ ženski glas sa govornog
automata npr.: “Petnaest crveno…” Dobitak ima poseban
zvuk i najavljuje ga isto ženski glas. Dobiješ piće, zgodne
cure šetaju se oko stolova pa te sram stavljati male uloge.
Rulet - đavolja igra
Središnje mjesto svake kockarnice zauzima rulet,
zovu ga još i đavolji stroj. Zbroj svih znamenaka u ruletu od
1 do 36 iznosi , pazite sad: 666. Svašta bi se dalo zaključiti iz
toga. Kažu da ga je izmislio neki talijanski svećenik za čistu
zabavu. Kada je uvidio u što se pretvorio njegov izum ubio
se. ●
KOCKANJE - IGRA ILI OVISNOST
Moja priča 2
Piše: Marko
Na kockanju se novci ne dobivaju nego gube, sve druge priče su laži i obmane za
velike naivce kao što sam bio i ja.
Z
avršavam treći razred ove škole i mogu za sebe
reći da sam bivši kockar.
Makar nisam siguran da se nikad više neću vratiti
na staro, tko jednom zaglibi u kocku nikad više nije siguran
100 %. Sada imam neke granice i znam stati kada treba. Od
džeparca i novaca koje zaradim na praksi prvo podmirim sve
obveze i onda ostatak za gušt može i jedan posjet kockarnici.
Na početku svi dobivaju
Na kraju su svi u velikom minusu
Sve je počelo u osmom razredu. Sjedio sam u društvu nekih ljudi koji su pričali da su dobili novce na ruletu,
ja sam mislio u sebi: što ne bih i ja probao zaraditi novce.
Otišao sam u najbliži kasino sa 20 kn i vratio se kući sa 500
kn u džepu.Nisam mogao vjerovati, stalno sam vadio novce
i brojao ih..Istu večer vratio sam se u kasino i odmah izgubio pola.
A bilo me krenulo!?
Prvih mjesec i dobivao sam i gubio, nakon toga je
krenulo je samo gubljenje.
Potrošio bih džeparac, zaradu s prakse, posuđivao
od prijatelja, na kraju sam prodavao mobitele, obiteljsko
zlato i sve što se može prodati. Radio sam, nosio namještaj,
zaradio bih 200-300 kn i izgubio ih u roku pola sata. Kada
više ne bih imao ni kune, obilazio bih kafiće u kojima se
skupljaju moji prijatelji i poznanici i tražio 20 kn, uvjeravao
sam ih da ću im vratiti za sat vremena kada dobijem na
ruletu. Naravno da im nisam nikada vraćao jer sam uvijek
gubio. Svi su mi bili krivi za moje gubitke osim mene.
Na kraju nisam mogao izaći van zato što sam novce
ostavio u kasinu, u subotu na večer sjedio bih sam u kući i
govorio sebi da ću prestati kada dobijem “veliki dobitak”.
Život je postao noćna mora, žicao sam novce da zaradim
na kockarnici i da vratim dugove, a padao sam sve niže i
niže. Situacija doma bila je neizdrživa, krao sam novce iz
obiteljskih novčanika i isti dan sve gubio na ruletu.
U jednom trenutku zgadio sam se sam sebi, bilo me
je sram pred samim sobom i pred drugim ljudima. Shvatio sam da to više nikuda ne vodi i da moram prestati ili
ću dotaknuti dno. Prestao sam i nadam se da ću tu svoju
strast moći kontrolirati cijeli život. Danas ponekad kockam
iz zabave a ne da zaradim novce.Imam granice, kada dobijem 100 kn mogu izaći van i ne kockam da ih udvostručim
I na kraju rekao bih jednu veliku istinu u koju ni jedan kockar ne želi povjerovati: na kockanju se novci ne
zarađuju nego gube, sve druge priče su laži i obmane za
velike naivce kao što sam bio ja. ●
Neki rizični čimbenici za kockanje mladih
P
ostoje neke karakteristike mladih ljudi i značajke
njihove okoline koje nam govore da je neka
osoba u većem riziku da će postati problematični kockar
od drugih. To ne znači da će sigurno postati kockati, ali
upućuje nas na oprez. Isto tako, netko tko ima neke od ovih
rizičnih čimbenika ne mora nužno postati kockar – možda
se s tim značajkama jako dobro nosi i zato nisu utjecale na
odluku da će kockati.
Karakteristike mlade osobe:
• Rani početak kockanja (već u osnovnoj školi)
• U počecima kockanja dobio/la je neki veći dobitak
• Stalno pokušava uloviti zaradu, odnosno smanjiti gubitak novca
• Kocka sam/sama
• Ima roditelje koji kockaju
• Ima nisko samopoštovanje
• Koristi kockanje da bi imao bolji status u društvu
vršnjaka
• Uzbuđen je i uznemiren za vrijeme kockanja
• Koristi kockanje za bijeg od problema
• Ima loše ocjene u školi
• Koristi sredstva ovisnosti (cigarete, alkohol ili droge)
• Krade novac za kockanje
• Izostaje s nastave da bi kockao
Značajke okruženja:
• Teška obiteljska situacija/loši odnosi u obitelji (nerazumijevanje, svađe, nasilje…)
• Zlostavljanje u obitelji
• Nedovoljno poticanja i ohrabrivanja od roditelja
• Zanemarivanje od roditelja u ranom djetinjstvu
• Ozbiljne ozljede ili bolesti članova obitelji/mlade
osobe
• Nedosljednost roditelja
NEKI ZNAKOVI PROBLEMATIČNOG KOCKANJA
Rani znakovi upozorenja:
• Neobjašnjeni izostanci iz kuće
• Trajno laganje oko toga gdje je bio/bila cijeli dan
• Stalno mu/joj nedostaje novca
• Zanemarivanje školskih obaveza, obiteljskih druženja, prijatelja, zdravlja
13
Šegrt
TEMA BROJA
• Tajanstvenost
• Uznemirenost (ako ne može kockati)
• Promjene raspoloženja
• Gubitak prijatelja i društvenog života
• Kockanje vidi kao normalan način zarade novca
• Vrlo umoran/umorna tijekom dana
• Previše vremena provodi na Internet stranicama za
kockanje
Znakovi ovisnosti o kockanju:
• Veliki dugovi (za koje uvijek ima objašnjenje)
• Problemi s izostancima u školi
• Neobjašnjena posuđivanja novca od članova obi-telji
i prijatelja
• Odgađanje vraćanja posuđenog novca
• Preokupiranost kockanjem i trošenjem novca na
kockanje
• Kocka sam/sama dugo vremena
• Stalno lovi dobitak
• Kocka do trenutka dok sve ne izgubi
• Udaljavanje od obitelji i prijatelja
• Laganje o vlastitom kockanju obitelji i prijateljima
• Počinjenje kaznenih djela da bi se došlo do novca za
kockanje
Što je još važno znati o kockanju?
• Kada kockamo, mi zapravo kupujemo zabavu, a ne zarađujemo
• Ne postoje velike šanse da će se kockanjem zaraditi
novac.
• Kockarska industrija i država koja ubire porez od toga
su stvarni pobjednici kockanja.
• Kako bi bili na dobitku od kockanja, treba stati pri-je
nego počnemo.
• Kockanje ne bi trebao biti način rješavanja proble-ma
ili stresa i napetosti.
• Osjećaj da smo moćni kada kockamo i da ćemo dobiti
je samo iluzija.
• Ovisnost o kockanju je štetna kao i druge ovisnosti.
• Ne postoji sustav pobjeđivanja – kockarnice su uvijek
“pametnije”.
• Kockanje ovisi o slučaju, a ne o sreći.
• Jedan veliki dobitak koji će se riješiti sve gubitke vrlo
vjerojatno se nikada neće dogoditi.
• Ne pokušavaj vratiti što si izgubio, velika je vjerojatnost
da ćeš i to izgubiti.
• Češće čujemo o dobitnicima, ali gubitnika je mnogo,
mnogo više. ●
Kako razmišlja kockarski mozak
Pristranosti u zaključivanju
Kodiranje novčanog gubitka i dobitka
• Uloženih 100 kn + dobivenik 100 kn = 0 kn dobitka/
gubitka
▪ Kockar će reći da je taj dan osvojio 100 kn
• Mojih 100 kn + dobivenih 1000 kn i na kraju dana odlazim sa 100 kn = gubitak od 900 kn
▪ Kockar će reći ništa nisam zaradio (znači ništa nisam
niti izgubio)
▪ Razmišlja po principu: kocka s “njihovim” novcem –
onim što sam dobio pa taj dio ne pripisujem vlastitom
gubitku
Pristranosti u zaključivanju
Selektivno pamćenje
• Daljnji problem za održavanje kockanja jer se zbog selektivnog pamćenja lakše dosjećamo dobitaka, a teže
gubitaka
▪ Iako su više puta izgubili nego dobili kockari će točno
znati kada, gdje, u kojoj igri i koliko novaca su dobili,
dok se ovih informacija neće moći dosjetiti za gubitke
Pristranosti u zaključivanju
Nerealistični optimizam
• Većina ljudi vjeruje kako je vjerojatnost da se njima dogode
pozitivni događaji u životu veća od vjerojatnosti da se isto
dogodi drugima (obrnuto vrijedi za negativne događaje)
• U slučaju kockanja to znači:
▪ “Ja imam više sreće od drugih ljudi.”
14
KOCKANJE - IGRA ILI OVISNOST
• Tajanstvenost
• Uznemirenost (ako ne može kockati)
• Promjene raspoloženja
• Gubitak prijatelja i društvenog života
• Kockanje vidi kao normalan način zarade novca
• Vrlo umoran/umorna tijekom dana
• Previše vremena provodi na Internet stranicama za
kockanje
Znakovi ovisnosti o kockanju:
• Veliki dugovi (za koje uvijek ima objašnjenje)
• Problemi s izostancima u školi
• Neobjašnjena posuđivanja novca od članova obi-telji
i prijatelja
• Odgađanje vraćanja posuđenog novca
• Preokupiranost kockanjem i trošenjem novca na
kockanje
• Kocka sam/sama dugo vremena
• Stalno lovi dobitak
• Kocka do trenutka dok sve ne izgubi
• Udaljavanje od obitelji i prijatelja
• Laganje o vlastitom kockanju obitelji i prijateljima
• Počinjenje kaznenih djela da bi se došlo do novca za
kockanje
Što je još važno znati o kockanju?
• Kada kockamo, mi zapravo kupujemo zabavu, a ne zarađujemo
• Ne postoje velike šanse da će se kockanjem zaraditi
novac.
• Kockarska industrija i država koja ubire porez od toga
su stvarni pobjednici kockanja.
• Kako bi bili na dobitku od kockanja, treba stati prije nego počnemo.• Kockanje ne bi trebao biti način
rješavanja problema ili stresa i napetosti.
• Osjećaj da smo moćni kada kockamo i da ćemo dobiti
je samo iluzija.
• Ovisnost o kockanju je štetna kao i druge ovisnosti.
• Ne postoji sustav pobjeđivanja – kockarnice su uvijek
“pametnije”.
• Kockanje ovisi o slučaju, a ne o sreći.
• Jedan veliki dobitak koji će se riješiti sve gubitke vrlo
vjerojatno se nikada neće dogoditi.
• Ne pokušavaj vratiti što si izgubio, velika je vjerojatnost
da ćeš i to izgubiti.
• Češće čujemo o dobitnicima, ali gubitnika je mnogo,
mnogo više. ●
▪ “Vrlo je vjerojatno da ću ja dobiti na lotu.”
Pristranost u vlastitu korist
• Pozitivni događaji – sposobni smo, pametni, imamo
pozitivne osobine ličnosti
• Negativni događaji – slučaj, loša, sreća, okolinski faktori koji nisu pod našom kontrolom
Iluzija kontrole
• Ljudima je važno da imaju osjećaj kontrole
• Iluzorno u situacijama koje su određene slučajem
• Smatramo kako imamo kontrolu nad situacijom i kako
možemo utjecati na ishod igre
▪ “Više znanja i vještina pomaže u kockanju.”
▪ “Mogu predvidjeti ishod.”
▪ “Važno je da sam odaberem srećku/listić.”
▪ “Intuicija mi govori da se kladim na taj ishod pa ću
staviti puno novca.”
▪ “Mašina me voli.”
▪ “Imam svoje sretne brojeve/sistem.”
▪ “Bit će dobro ako nosim svoju sretnu majicu.”
▪ “Vjerojatnije je da ću dobiti ako puhnem u kockice
prije nego ih bacim.”
Netočno poimanje slučaja i vjerojatnosti
• Kockarska pogreška – nakon serije gubitaka mora doći
dobitak (i obratno).
▪ U slučaju da deset puta bacimo novčić u zrak i on svaki
puta padne na glavu, većina ljudi će reći da je vjerojatnost da će sljedeći puta novčić pasti na stranu pisma
ipak veća od 50%.
• Ako se nešto događa po slučaju to znači da su pojedini
rezultati neovisni jedan od drugoga.
• U slučaju kockarske pogreške pripisujemo uzročnost
potpuno nepovezanim događajima
• Nakon serije gubitaka:
▪ “vrijeme je da dobijem.”
▪ “vrijeme je da mašina isplati.”
• Kockarska pogreška obrnuta - trenutačni slučajni događaj objašnjava prošli slučajni događaj:
▪ “Ja nisam dobio sada jer je netko dobio prije mene.”
▪ “Opet se traži objašnjenje zašto nisam dobio, a nema
smisla.”
• Nakon serije dobitaka:
▪ “Dobro mi ide, zarađujem, pa ću uložit još više novca.”
Lov na dobitak
DOBITAK
GUBITAK
“Baš sam dobar u ovome.”
“Smislio/la sam izvrstan sistem
igre.”
“Očito znam bolje od drugih
igrača.”
“Imam izvrsnu intuiciju.”
“Ja uvijek imam više sreće od
drugih.”
“Nije bio moj dan.”
“Više sreće drugi put.”
“S ovom mašinom sigurno ništa
ne valja.”
“Izgubio sam. Ma vrlo važno.”
• Ovi načini razmišljanja
(1) nisu utemeljeni na stvarnosti
(2) iz njih proizlazi logičan zaključak da će drugi dan biti
isto i/ili bolje
moram se vratiti sutra i kockati opet!
• najopasnije ponašanje koje prethodi razvoju problemskog kockanja! ●
15
TEMA BROJA
Šegrt
PILOT ISTRAŽIVANJE
“KOCKANJE ZAGREBAČKIH SREDNJOŠKOLACA”, EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI FAKULTET U ZAGREBU
UZORAK
• N=261
» M = 58,2 %
» Ž = 41,8 %
• Mdob = 16,51; SDdob = 1,15
• Učenici 3 zagrebačkih srednjih škola (1.-3./4. razreda)
▪ Kategorizacija rizičnosti (N=261)
▪ Razlike u rizičnosti s obzirom na vrstu škole
▪ Razlike u rizičnosti s obzirom na spol
16
▪ Razlike u rizičnosti s obzirom na dob
KOCKANJE - IGRA ILI OVISNOST
Kviz o kockanju
točno
netočno
Djeca i mladi ne mogu postati ovisni o kockanju.
Objašnjenje: Netočno. Djeca i mladi mogu postati ovisni o kockanju. Procjenjuje se da
oko 4% mladih ima ozbiljnih problema s kockanjem, to znaci da u razredu od 25 učenika,
jedan ima takav problem.
X
Ako osoba pozorno prati rezultate u igrama na sreću, moći će predvidjeti buduće
rezultate.
Objašnjenje: Netočno. Svaki novi događaj u igrama na sreću je potpuno neovisan od
prethodnih. Primjerice, svako bacanje novčića je zaseban događaj i ne ovisi o prethodnim
bacanjem će utjecati na buduća bacanja.
X
Klađenje je lagan način zarade novca.
Objašnjenje: Netočno. Klađenje je često lagan način gubljenja novaca. Klađenje , kao i
drugi oblici zabave, imaju svoju cijenu, kao na primjer odlazak u kino. To znači da su igre
na sreću zabava koju plaćamo, a ne način na koji ćemo zarađivati novac.
X
Veća je vjerojatnost da nekog pogodi grom nego da osvoji sedmicu na lotu.
Objašnjenje: Točno. Vjerojatnost da osobu pogodi grom je 1:280000 a vjerojatnost da će
osvojiti sedmicu na lotu je 1:15380937.
X
Mladima do 18. godine zakonom je zabranjeno igrati.
Objašnjenje: Točno. Zakonom o igrama na sreću ( Narodne novine,89/09) zabranjeno je
kockanje mlađima do 18. godine života. To se odnosi na strugalice, loto listiće, sportske
kladionice, kasina i sl.
X
Kada osoba par puta za redom osvoji neki dobitak na kladionici, jako je velika šansa da
će se to nastaviti jer ju je krenulo.
Objašnjenje: Netočno. Svaki novi krug igre na sreću je zaseban i nema veze s prethodnim
dobicima.
X
Ako osoba zna dosta o sportu, sigurno će osvojiti veliki iznos na sportskoj kladionici.
Objašnjenje: Netočno. Znanje nema presudan utjecaj u igrama na sreću, pa tako ni u
kladionicama. Rezultati koji bi potencijalno donijeli veliki iznos su i dalje nepredvidljivi,
koliko god mi znali o sportu. Zato je i kladionica uvijek na dobitku.
X
Za uspjeh u igrama na sreću presudno je imati dobar sistem igre.
Objašnjenje: Netočno. Igre na sreću su igre na sreću, znanje o igri ili vještina igranja neke
igre ne utječe na vjerojatnost dobitka kod mnogih igara. Kod nekih igara (npr.poker)
znanja i vještine mogu imati utjecaja, ali važno je reći da su često organizirane tako da je
taj utjecaj izuzetno mali ili nikakav.
X
Ako osoba dovoljno dugo igra, sigurno će na kraju vratiti novce koja je izgubila.
Objašnjenje: Netočno. To je pogreška u zaključivanju koju imaju mnogi kockari. Svako
igranje/kockanje je zasebno i nema veze s prethodnim dobicima ili gubicima. Na primjer,
ukoliko na Lotu stalno igrate iste brojeve, oni sigurno nekad moraju doć na red. U slučaju
Lota 6/45 je nekad za otprilike 550 godina – znaci vi počinjete danas, a Vaši pra-pra-prapra-pra unuci ako se niz igre ne prekine će sigurno dobiti!
X
Maksimilijan Kovačić
Gdje možemo naći točne informacije o kockanju?
www.kockanje.info, www.rigt.org.uk, www.en.wikipedia.org/wiki/Gambling, www.gordonhouse.org.uk,
www.gamecare.org.uk, www.gamblingtherapy.org, www.npsgambling.org, www.gamblingproblem.org,
www.youthgambling.com, www.friends4friends.ca ●
17
Šegrt
Anketa o sigurnosti na Internetu
ANKETA
U
razdoblju od 14. do 25. ožujka 2011. u obnovljenoj knjižnici među učenicima drugih razreda
provedena je Anketa o korištenju i sigurnosti na Internetu.
Anketu su organizirale knjižničarka Dragica Kvesić i voditeljica nastave Dragana Katunarić, uz pomoć predmetnih nastavnika koji su se uključili tijekom provođenja ankete.
U anketi je sudjelovalo svih 11 razreda (173
učenika).
CILJ ANKETE je bio ustvrditi:
- Koliki značaj Internet ima među učenicima?
- Za što im najviše služi Internet?
- Znaju li osnovne pojmove s kojima se susreću na
Internetu?
- Kolika su njihova saznanja o koristi i štetnosti Interneta te o sigurnosti Interneta?
- Koriste li društvene mreže i izrađuju li vlastite blogove ili mrežne stranice?
- Koliko vremena provode na Internetu, odnosno
kontroliraju li roditelji njihov pristup Internetu?
Na pitanje za što im najviše služi Internet, na prvom mjestu je zabava (36 %), zatim komunikacija (25 %),
informiranje. Manji je postotak onih kojima Internet služi
za edukaciju (6 %).
Facebook je omiljena društvena mreža i njome
se služi (61 %) učenika. Čini se da je popularizaciji Facebooka pridonijelo i to što neki operateri nude besplatan
pristup toj mreži i preko mobitela. Vrlo mali broj je i na
drugim društvenim mrežama, a tek 6 % ne koristi niti jednu
društvenu mrežu.
Zanimljivo je da podjednak broj učenika misli da je
Internet siguran (43%) i da nije (35%), a 22 % ne zna koliko
je internet siguran.
18
▪ Za što najviše služi Internet:
▪ Da li je Internet siguran:
▪ Ostavljanje privatnih podataka:
ANKETA
Čini se da su učenici skloni ostavljanju osobnih podataka na Internetu: fotografije 19%, ime i prezime 21%,
datum rođenja 17% , adresu stanovanja 6%, broj telefona
6% , a 5% čak i lozinku. Ohrabrujuće je da učenici uglavnom
ne šalju osobne podatke nepoznatim osobama te da 29%
učenika provjerava koji podaci o njima su dostupni na Internetu. Ipak, dok 53% tvrdi da nema iskustva s lažnim
predstavljanjem na Internetu, 40% ima. Čak 95% učenika
nije doživjelo nešto neugodno na Internetu. A samo 2%
učenika su odgovorila da su neugodnost doživjeli često.
70% učenika na chatu razgovara s osobama koje
poznaje, 13% komunicira s osobama koje nikad prije nije
vidio, a 17% učenika je naknadno upoznalo osobu koju je
prvi put sreo preko chata.
88% učenika ima vezu s Internetom kod kuće te je
kod 54% učenika računalo smješteno u njihovoj sobi, kod
15% u dnevnoj sobi, a 54% ima laptop. U 41% slučajeva
učenici misle da roditelji imaju uvid u to što oni rade na
Internetu, kod 25% učenika roditelji ne znaju što im djeca
rade na Internetu dok u 25% roditelji povremeno nadgledaju djecu.
Na pitanje koliko vremena provode na Internetu u
pet radnih dana 15% učenika je odgovorilo da uopće ne ide
na Internet, dok je većina (29% ) od 5 do 10 sati. Za vikend
je vrijeme provedeno na Internetu duže pa, recimo 20%
kaže da su 10 sati u dva dana, a 37% i više od 20 sati.
Učenici uglavnom znaju osnovne pojmove (operacijski sustavi, protuvirusni programi, vatrozid isl.). Ipak,
45% ne zna jesu li korisnici Interneta anonimni, dok 15%
misli da jesu, a 40% da nisu.
▪ Iskustva s lažnim predstavljanjem:
▪ Iskustva s lažnim predstavljanjem:
▪ Anonimnost na internetu:
▪ Razgovor preko “chata”:
▪ Računalo se nalazi:
▪ Roditelji imaju uvid u to što oni rade na internetu:
ZAKLJUČAK:
Anketa nam je dala pomalo očekivane rezultate.
Učenici se svakodnevno služe Internetom i u dobroj mjeri
su svjesni važnosti, ali i opasnosti na Internetu. Ipak, stječe
se dojam da su u dobroj mjeri stihijski izloženi svemu što
Internet pruža, bez prave selekcije pa čak i nedovoljne kontrole od strane roditelja.
Također, možda bi ih trebalo više poticati na korištenje Interneta u svrhu informiranja, edukacije, a manje za
zabavu i komunikaciju. Učenici su redom izjavljivali da bi
češće dolazili u knjižnicu kad bi imali pristup Internetu.
Očito je da su društvene mreže (u prvom redu Facebook), važne za ovaj uzrast i da formiraju njihovo društveno
okruženje. ●
▪ Koliko vremena provode na internetu:
- Za vrijeme tjedna
- Za vrijeme vikenda
Dragica Kvesić, prof.
19
Šegrt
INTERVJU
MICHAEL STERN: Moja Afrika
Kakva je Afrika “uživo” i kakvi smo mi gledani očima jednog Afrikanca?
M
ichael Stern, učenik je 2-l razreda naše škole,
rođen u Johanesburgu 1993. godine. Tata mu
je Europljanin iz Zagreba, a mama Afrikanka iz Johanesburga. Michael je živio u Africi do srednje škole. Došao je
u Hrvatsku prije dvije godine. Ovu školsku godinu upisao
se u našu školu. Zanimalo nas je kakva je Afrika “uživo”, jer
je mi obično doživljavamo kroz putopisne emisije o divljim
životinjama i plemenima koja žive u džungli, i kakvi smo mi
gledani očima jednog Afrikanca.
MOJA AFRIKA
▪ Obzirom da je veljača je li ti hladno, nedostaje li
ti afričko sunce?
Teško se naviknuti na ovu hladnoću. Mi smo se za
Božić uvijek kupali u moru, a ni zimi nije hladno. Život je
lijep kada si uvijek u kratkim rukavima,. Ponekad je temperatura i do 40°C. Mi smo naviknuti na to, nama je normalno na plus 35.
▪ Kako ti se sviđa u Hrvatskoj?
Hrvatska mi je lijepa, ali nema bolje države od Južnoafričke Republike. Način života potpuno je drugačiji, ljudi su opušteniji, veseliji, ljubazniji, pomažu jedni drugima.
Ljudi misle da je džungla u Africi, a džungla je u Europi. Ja
se ovdje osjećam kao u džungli, stalno me upozoravaju na
neke opasnosti i stalno čujem neke urlike oko sebe. Meni
je smiješno kad ljudi u Hrvatskoj misle da se mi u Africi još
gađamo strelicama.
20
▪ Što ti je bio najveći problem kada si došao u
Hrvatsku?
Naučiti hrvatski jezik, naviknuti se na klimu i na
drugačije ljude. U Africi su svi opušteni, a ovdje svi stalno
nekamo žure, napeti su i nervozni. Prvo što sam opazio
kada sam prvi put prošetao Zagrebom bila su zabrinuta i
tužna lica većine ljudi.
“
Psi i mačke u Africi uopće nisu fora,
njihovi kućni ljubimci su zmije i tarantule!”
▪ Što ti najviše nedostaje iz Afrike?
Najviše mi nedostaje surfanje na valovima, toplina
afričkog sunca i ekipa iz škole.
▪ Što u Hrvatskoj voliš, a što ne voliš?
Hrana mi je super, bolja od afričke. Volim ćevape,
burek, kebab, štrukle… Sviđa mi se i to što mogu sam busom ili tramvajem otići kamo želim, ne moram čekati da
me tata vozi. U Johanesburgu nema gradskih autobusa.
▪ Kako si se snašao u školi jesi li našao neke prijatelje?
U školi mi je super, nema bolje ekipe od 2-l.
▪ Je li teže učenicima u afričkoj školi ili u našoj?
Meni se čini da je ovdje puno teže i da se više traži od
učenika. U Africi se ne mora toliko puno učiti kod kuće, većinu
gradiva naučimo u školi, a poslije podne surfamo na valovima.
Moja Afrika
“
Jedno vrijeme, u djetinjstvu,
želio sam biti crnac. Oni se
sa svojim roditeljima, djedovima i bakama zafrkavaju kao da
su svi ista generacija.”
▪ Markira li se u Africi?
Ja mislim da se svugdje na svijetu markira. Pazimo da ne pretjeramo. Odemo na paintball ili uzmemo motore i vozimo se okolo.Tamo
je najbolje ako se natječeš u nekom sportu za
školu, možeš mjesec dana ne doći u školu i sve
je opravdano.
▪ Možete li koristiti mobitele za vrijeme
nastave?
Možemo, profesori to dopuštaju, atmosfera na satu je ležerna, ali ipak svi znaju da moraju steći neko znanje da bi prošli razred i tako se i ponašaju.
Moji kućni ljubimci su zmije i tarantula
▪ Kako se mladi Afrikanci zabavljaju?
Zabava mi najviše nedostaje. Tamo se svi ljudi puno
bolje zabavljaju nego ovdje. Mi mlađi idemo na paintball,
vozimo se motorima po ogromnim prirodnim parkovima,
imamo i ,,sleepover“(svi prespavamo kod jednog prijatelja
i napravimo party). Meni je najbolje od svega surfanje po
najvećim valovima na svijetu kod Capetowna.
▪ Mi imamo predodžbu da će nas napasti lav ili
zmija dok spustimo nogu u savanu?
Meni je to smiješno. Moji kućni ljubimci su zmije.
Hranim ih i pustim da gmižu po kući. Imam i tarantulu. Pustim je da se prošeta po kući i dvorištu i ona se sama vrati
kad joj dosadi. Psi i mačke u Africi uopće nisu fora. Ostale
divlje životinje zatvorene su u rezervatu.
▪ Što se sluša u Africi, koji su najpopularniji pjevači?
Najviše se sluša engleska muzika, a najpopularniji
su Linken park, Green day itd.
“
Ja se u Europi osjećam kao u džungli.
Stalno me upozoravaju na neke
opasnosti i stalno slušam neke urlike oko sebe.“
▪ Ima li afrika svoje “cajke”?
Crnci imaju neke svoje pjesme i ritmove, ali među
bijelcima se zapravo sluša zapadnjačka muzika.
▪ Koji su sportovi i sportaši najpopularniji u Africi?
Ragbi, cricket, indurorace (utrke motorima po planinama).
▪ Što bi još htio reći o Africi, a što te nismo pitali?
Htio bih srušiti neke predrasude o crncima. Ljudi o
njima imaju krivo mišljenje, oni su puno veseliji i ležerniji
od nas bijelaca. Spremni su uvijek pomoći. Crnci se stalno
zezaju sa svojom djecom i nisu strogi kao naši roditelji.
Meni je Afrika najbolje mjesto za lagodan, opušten, ali i
uzbudljiv život. Siromaštva svugdje ima na svijetu pa i u
Africi.
Josip Ruga
ZANIMLJIVOSTI: Nove metode u izvedbi pismene provjere znanja
P
riča sa po školi da bi nastavnici mogli uvesti
neke nove metode u pisanju pismenih provjera
znanja iz svih predmeta. Predložena metoda čini se dosta
učinkovita….
BISERI IZ ✓ Lav. N. Tolstoj je rođen na sniMAGAREĆIH manju (= svom imanju) u Jasnoj
KLUPA
Poljani.
Bisere
priredio
Branimir
Urošev
✓ Maksim Gorki je najveći dio
svoga književnoga rada posvetio
ljudima sa DVA (= sa dna) života.
✓ August Šenoa je napisao članak
“O hrvatskom kršćanstvu” (= kazalištu) i tragediju “Pijan Lovro i
Branka” (2 novele).
21
INTERVJU
Mračne tajne iz
života profesora
P
okušali smo zaviriti u svijet dvoje profesora:
profesorice povijesti Anite Barišić i profesora
hrvatskog jezika Željka Cvrtile. Nisu se baš raspričali, razgovor donosimo u cijelosti, bez cenzure. Što se krije iza, procijenite sami.
▪ Koju ste srednju školu završili?
Barišić: Medicinsku
Cvrtila: Tehničku školu Ruđera Boškovića, Zagreb.
22
Šegrt
▪ Jeste li bili štreber ili geek u razredu, kojom ste
ocjenom prolazili?
Barišić: u početku vrlo dobrim, ali zadnja 2 razreda odličnim uspjehom
Cvrtila: Štreber. S pet.
▪ Koja vam je najljepša uspomena iz srednje
škole?
Barišić: pa sve su ok. Cure su bile super i
općenito je bila super atmosfera.
Cvrtila: Njezin završetak. Bio je to čisti
promašaj.
▪ Je li istina da se u to doba na maturalac nosio veliki radio aparat u ruci?
Barišić: od tolike šminke, sumnjam da bi i igla
još stala u bus.
Cvrtila: Moguće.
▪ Gdje ste izlazili u to doba?
Barišić: slabo sam izlazila (moj grijeh:)
Cvrtila: U kino.
▪ Koju vrstu glazbe ste slušali tada?
Barišić: Duran Duran, Ultravox, Japan, Dead
or alive, Simply red….
Cvrtila: Sve vrste (meni) dobre glazbe: i pop i
rock i soul i blues i jazz i klasiku i…
▪ Koju glazbu slušate danas?
Barišić: soul, hosue, jazz… sve ovisi o raspoloženju i koliko su me naljutili taj dan :)
Cvrtila: Istu. Kad slušam neke svoje stare audio kazete, guštam ko i nekad.
▪ Koji su vam koncerti najbolji u životu i zašto
ih pamtite?
Barišić: Buena vista social club (Compay Segundo je još bio među živima)
Cvrtila: Pamtim koncert grupe “Film”, sredinom osamdesetih. Tad su bili mladi, a i ja sam
bio mlad.
▪ Slušate li ikada narodnjake, onako potajno
da nitko ne čuje?
Barišić: No way. Nisam u tom filmu. Otprilike
narodnjaci = lobotomija, ali tko voli neka izvoli.
Cvrtila: Ne. Čak me i nerviraju.
▪ Što biste radili da niste profesor?
Barišić: Hm? Pojma nemam. Negdje gdje mogu puno pričati, a da mi plate.
Cvrtila: Svakako nešto s knjigama (Čitao, pisao…).
▪ Imate li neki hobi?
Barišić: Skupljam knjige, cd-e….
Cvrtila: Da. Knjige i glazbu.
▪ Nalazite se na u čamcu, pored Vas u moru
je neki nepoznati čovjek i Leonardova Mona
Liza, možete spasiti samo jedno, koga bi izabrali?
Barišić: Ne znam. Jel zgodan? :)
Cvrtila: Nju. Mona Lizu. A ako bi se radilo o istoimenoj Leonardovoj slici – onda onog nepoznatog čovjeka.
▪ Koja je najveća glupost koju ste napravili?
Barišić: Uh! Ima ih previše i bojim se da počnem nabrajati,
ne bi bilo kraja.
Cvrtila: Kao antitalent za tehniku – upisao srednju tehničku
školu.
Mračne tajne iz života profesora
▪ Imate li nadimak?
Barišić: Da. Ani, Anči, Ano. Zavisi što me trebaju. Kad zgriješim, onda sam Anita.
Cvrtila: Ne.
▪ Koje su vam najdraže igre iz djetinjstva?
Barišić: Gumi-gumi, preskakanje užeta, graničari…. ah, lovi
me nostalgija….
Cvrtila: Nogomet.
▪ Sjećate li se neke anegdote iz razreda?
Barišić: Sjećam, ali neću spominjati da se netko ne naljuti.
Cvrtila: Sjećam se odgovora na dva pitanja u ispitu iz književnosti:
1. Naboji tri dijela Danteove “Božanstvene komedije”?
Umjesto “Raj”, “Pakao” i “Čistilište”, odgovor je bio:
“Raj”, “Pakao” i “Sveučilište”.
2. Navedi jedno Shakespeareovo djelo? - Umjesto “Ukroćena goropadnica”, odgovor je bio: “Ugoropađena bogorodica”.
▪ Što najradije gledate na TV programima?
Barišić: Slabo gledam TV jer smatram da nema ništa pozitivno. Program nam je za crnu kroniku.
Cvrtila: Nogomet i BBC-jev dramski i dokumentarni program.
▪ Što vas najbrže naljuti?
Barišić: U principu se ne ljutim često, ali me ljuti nepravda,
škrtost, dvoličnost, nepristojnost….
Cvrtila: Nepoštivanje dogovora.
▪ Čemu se uvijek nasmijete?
Barišić: Dobrom vicu, dragim ljudima koji me uvijek oraspolože, svojim glupostima, ali i tuđima.
Cvrtila: Seriji “Everybody loves Raymond”.
▪ Koja vam je danas omiljena zabava, izlaze li ljudi uopće
nakon tridesete?
Barišić: Ne znam. Ja sam još uvijek u dobnoj skupini do 30
pa bi bilo najbolje da me to pitate za par godina. Hoću reći
da sam još uvijek mlada, zgodna i skromna kao što se vidi iz
priloženog. Šalim se, naravno. Birc, privatni tulumi itd.
Cvrtila: Dobra knjiga i glazba (virtualni izlasci).
▪ Idealan odmor?
Barišić: Otok, poluprazna plaža, brdo knjiga, dobra mjuzica
na playeru i chilanje.
Cvrtila: Vidi prethodni odgovor. Po mogućnosti: negdje na
Jadranu, u srpnju ili kolovozu, u hladu borova, a nakon dobrog plivanja.
▪ Koje stranice na internetu najčešće čitate?
Barišić: Često sam na amazonu, traxsource-u, jutarnji…
Cvrtila: Nisam ovisnik o internetu. Potražim kad mi baš nešto treba.
▪ Da morate provesti pola godine na pustom otoku, koje
biste tri stvari uzeli sa sobom?
Barišić: Knjigu, mp3 player s brdo mjuze i naravno ČIPS.
Cvrtila: Knjigu, bilježnicu i olovku.
▪ Najdraža knjiga?
Barišić: Carlos Ruiz Zafon – Sjena vjetra
Cvrtila: Najviše sam u knizi guštao kad sam kao osnovnoškolac čitao knjige Edgara Ricea Burroughsa o Tarzanu (svaki od tih desetak romana pročitao sam nekoliko puta). U
srednjoj školi bio sam fasciniran Proustovim “Traganjem
za izgubljenim vremenom”, na faksu su me zaokupljala
djela Miroslava Krleže, a u zadnje vrijeme posebno volim
čitati romane českog pisca Michala Viewegha (npr. “Odgoj
djevojaka u Češkoj”).
▪ Najdraži film?
Barišić: Merry Christmas Mr. Lawrence
Cvrtila: “Betty Blue (37.2* le matin)” ( francuski film iz druge polovice osamdesetih – kultni film moje generacije).
» Asocijacije
Škola
Barišić: Posao.
Cvrtila: Mora se. A moglo je i puno gore.
Proljeće
Barišić: Pozitiva.
Cvrtila: Buđenje.
Razred
Barišić: Gužva.
Cvrtila: Košnica.
Snijeg
Barišić: Blagdani.
Cvrtila: Tišina i bjelina.
Hrana
Barišić: Potreba.
Cvrtila: Glad.
Ravnatelj
Barišić: Škola.
Cvrtila: Anto Delač.
Ljubav
Barišić: Slabost.
Cvrtila: Sreća.
Sjednica
Barišić: Dosada.
Cvrtila: “Oće li dugo…?”
Tolerancija
Barišić: Veza.
Cvrtila: Glavna čovjekova zadaća.
Izaberite
Ljeto-zima
Barišić: Zima.
Cvrtila: Ljeto.
Slano-slatko
Barišić: Slano.
Cvrtila: Slano.
Putovanje-šoping
Barišić: Oboje.
Cvrtila: Putovanje.
Beatlesi-Rolling Stonesi
Barišić: Ne volim ih….
Cvrtila: Beatlesi.
Knjižnica-kino
Barišić: Kino.
Cvrtila: Kino.
Jutro-večer
Barišić: Jutro.
Cvrtila: Večer.
100 godina života u siromaštvu - 30 godina u bogatstvu
Barišić: 30 godina u bogatstvu. Bolje 30 godina kvalitetno
nego 100 godina patnje (novi naslov za Marqueza).
Nikola Havrle
23
Mi i EU
Uključite se u europske tokove
Šegrt
Piše: Nada Bevanda
Z
ašto je važna međunarodna mobilnost? O čemu
zapravo govorimo kada spominjemo mobilnost?
Mobilnost o kojoj govorimo jest mobilnost u svrhu učenja,
dakle odlazak u mjesto različito od mjesta boravka, kako
bi se svladalo nove vještine, sudjelovalo na seminarima i
zajedničkim projektima. Međunarodna mobilnost u učenju
je i priprema za život i rad u multikulturalnoj i multinacionalnoj Europi.
Naša škola je već započela suradnju putem internetskog portala www.etwinning.net, koji na vrlo jednostavan
i pregledan način omogućuje prve korake u međunarodnoj
suradnji.
eTwinning je portal namijenjen suradnji vrtića, osnovnih i srednjih škola. Cilj programa je razmjena iskustava,
znanja i različitih vještina sa drugim srednjim školama, sudionicama portala. Prijava na portal je kratka i jednostavna, a suradnju možete započeti kada se Vi sami odlučite.
Do tada možete razgledati što Vaši europski kolege rade
na portalu.
Projekti koji se provode na portalu eTwinning sežu
od jednostavne razmjene učeničkih uradaka poput slika,
crteža i fotografija do složenijih društveno angažiranih i
multimedijalnih projekata.
24
Sudionicima eTwinninga pruža se i mogućnost sudjelovanja u aktivnostima koje se održavaju u nekoj od zemalja koja sudjeluje u radu portala.
Od ove godine i hrvatski nastavnici, ravnatelji i nenastavno osoblje mogu sudjelovati u radionicama profesionalnog razvoja.
Professional developement workshops ili radionice
profesionalnog razvoja aktivnosti su namijenjene korisnicima portala eTwinning.
Radionice se održavaju diljem Europe tijekom cijele
godine. Trajanje radionice je dva dana tijekom kojih sudionici surađuju s kolegama iz europskih država koje imaju
pristup portalu eTwinning.
Sudionici rade na zajedničkim projektnim idejama,
razvijaju svoje IKT vještine i usavršavaju se u vođenju eTwinning projekata u razredu.
Uključite se, sudjelujte! I mi smo pripadnici europskog kulturnog i obrazovnog prostora i njegovi ravnopravni
članovi.
Agencija za mobilnost i programe Europske unije
Agency for Mobility and EU Programmes
Sjedište / Headquarters:
Gajeva 22, HR-10 000 Zagreb
tel +385 (0)1 500 5950
fax +385 (0)1 500 5699
[email protected]
www.mobilnost.hr
Prijavite se na AMPEU obavijesti
Mi i EU
Posjet ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
Piše: mr.sc.Dragana Katunarić, prof.
D
ana 25.ožujka 2011.god. učenici III-A, III-B i
II-G razreda, u pratnji profesorica Dragane Katunarić, Sande Stražičić i Brankice Grgić Elzner, posjetili
su Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u
okviru “Dana otvorenih vrata MVPEI”.
Cilj posjeta bio je podizanje razine znanja naših
učenika o Europskoj uniji općenito i njezinim institucijama,
te o procesu pristupanja Republike Hrvatske EU. Učenici
su, putem edukativnog predavanja i prezentacije, namijenjene baš njima, dobili temeljne informacije o EU, kao
i niz dodatnih informacija koje se tiču mogućnosti njihove
suradnje s vršnjacima u državama članicama EU.
Evo nekih od impresija samih učenika:
“U MVPEI nam je predstavnica Ministarstva predočila niz podataka o EU, sve je lijepo objasnila, ali joj zamjeram što je govorila samo o dobrim stranama EU, a nije spomenula ni jednu lošu.” (Tomislav Habijanec, III-A)
“Tamo mi je bilo dobro, iako se pričalo samo o dobrim stvarima, a nisu naglasili i loše. Mislim da je prezentacija trebala dulje potrajati jer ne idemo tamo svaki dan.”
(Ilija Ladof, III-A)
“Bili smo u posjeti MVPEI. Slušali smo predavanje o
EU. Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i uskoro bi trebali
završiti već davno započete pregovore za ulazak. Predavanje je bilo vrlo poučno; postoje kandidati i potencijalni kandidati za ulazak u EU. Najvažnije što sam zapamtio je to da
je EU vrlo mirno područje na kojem nema rata. U EU se
piše na tri pisma, a svaka država koja pristupi EU ima pravo
izražavanja na svom jeziku.” (Martin Sabolić, III-B)
“Bilo je korisno naučiti nešto o Europskoj uniji. Saznali smo sve o počecima, tijeku i skorom završetku pregovora naše države s EU. Mislim da bi mogli na ovakve ‘izlete’
češće odlaziti jer je ovo bilo jako korisno i poučno.” (Dario
Šamec, III-B)
“U Ministarstvu je bilo jako dobro i jako mi se svidio
taj cijeli program o EU, a dojmilo me i sve što sam čuo o
obrtničkim školama diljem EU. Bilo je mnogo zanimljivih
tema, mislim da će nam to što smo čuli pomoći u našem
životu u budućnosti.” (Tin Tuđen, III-B)
“Posjetili smo MVPEI gdje smo slušali jedno vrlo interesantno predavanje i doznali niz važnih informacija vezanih za EU. Ja sam saznao dosta toga što prije nisam znao
i bilo mi je izuzetno drago. Mislim da je važno da Hrvatska
uđe u Europsku uniju zbog niza pogodnosti i prednosti,
naročito za mlade ljude. Sve u svemu bilo je dobro i lijepo,
meni osobito.” (Marko Bratanić, III-B). ●
25
Šegrt
Mi i EU
Svi na broju ispred Branderbuških vrata
LEONARDOV projekt mobilnosti
Naša izvidnica u Europi
Pišu: Ivan Peršun i Valentino Ajduković
Od 16. 10. do 13. 11. bili smo učenici gosti, dovoljno dugo da zavirimo u tu Europu, da vidimo
što nas sve čeka kada se napokon i mi ukrcamo na njihov vlak. Dojmovi su pomiješani, opći
je zaključak da nama i nije tako loše, unatoč
svim našim političkim, ekonomskim i ostalim
frustracijama.
U
sklopu projekata EU: LEONARDOV projekt mobilnosti šesnaest učenika iz Hrvatske, među
njima i četvorica iz naše škole proveli su četiri tjedna u Berlinu kao gosti u TM-u berlinskoj školi za obnovljive izvore
energije i KFZ-u, praktikumu za obuku učenika za majstorske ispite.
Naše malenkosti: Ivan Peršun i Valentino Ajduković
iz 3-a te Filip Kučko i Ivan Maloča iz 3-l počeli smo se pripremati još u lipnju. Pripreme su bile temeljite, čak nas je
i profesorica Vrkljan podučila osnovama njemačkog jezika.
Pratila nas je i o svemu vodila brigu u Berlinu profesorica
Marijana Kirša.
26
Školske radionice iz snova
Škole su im ogromne i odlično opremljene starom
FIA. Mi autoelektriku učimo u školskoj radionici na TU, a
oni imaju najnovije modele NISSAN-a, BMW-a… Mi i imamo klupe, ploču, profesora i nekoliko školskih radionica, a
kod njih je svaka učionica ujedno i radionica. U sredini su
veliki okrugli stolovi, a okolo po zidovima najnoviji uređaji
i aparati. Sva teorija odmah se demonstrira na modelu.
Ništa se ne crta, sve crteže imaju na računalima. Nama je
posebno bila zanimljiva radionica za robotiku. Četiri dana
u tjednu idu u školu a jedan na praksu kod obrtnika. Sve
je u školi novo i čisto, nigdje mrlje na zidu, stolovi i stolci
bez ijedne jedine crtice. Imaju jedan veliki zid na kojemu
se može šarati i pisati što kome padne na pamet ali i on
je prazan, našli smo dva mala potpisa u kutu. Mi smo se u
čudu gledali.
Sva ta oprema nije im pomogla u nogometnim utakmicama koje je naša ekipa odigrala protiv njihove. Pobijedili smo u obje utakmice.
Berlin lijep i uređen
Iz naše perspektive Berlin je ogroman, trebalo bi
nam deset stranica prostora da opišemo što smo sve vidjeli:
od Brandenburških vrata, odakle nas po gradu vozi kočija
na konjima, do Bundestaga , zgrada njemačke vlade, pa do
futurističkog Sony- centra gdje se osjećate da ste katapulti-
Mi i EU
rani u neku budućnost. Sam tehnički muzej mogli bi razgledati od jutra do mraka: salon oldtajmera, odjel prometa u
kojemu je više od dvadeset lokomotiva, povijest računala,
stari gramofoni… u jednom trenutku čovjek se zasiti i ne
može više gledati ma koliko ti izlošci bili zanimljivi.
Berlin je nov i uređen, s puno prirodnih parkova.
Nakon nekog vremena počeli smo se zabavljati tražeći
staru i oronulu zgradu u gradu, nismo je našli. Opći dojam
kvari rijeka Spree, koja teče kroz grad, crna je i prljava. U
Berlinu živi 3,5 milijuna ljudi svih boja i rasa. Na slavnom
Aleksanderplatzu razni svirači i plesači, od trubača iz Srbije
do hip- hopera. Na štandovima se prodaju ruske šubare,
modeli trabanta, uniforme iz bivšeg DDR-a. Od Zida ni traga, jedan smo komad vidjeli postavljen kao spomenik, više
se ni ne sjećamo gdje je bio.
Previše čudnih ljudi
Vježbali smo na vrhunskim motorima
Sve učionice su ovako opremljene
S ljudima nam je od početka bilo nešto čudno. Kud
god da se okreneš neki mladi ili stari beskućnik sa psom i
pivom u ruci. Jednostavno ih je previše, sjede, puše i piju.
U podzemnoj svi šute ili tiho razgovaraju, mi smo bili malo
glasniji i odmah smo dobili opomenu.
Najgluplja stvar je organizirati bilo kakve prosvjede
u Berlinu. Ne možete proći gradom a da ne naletite na neke
demonstrante. Tako da nitko više ne obraća pozornost na
njih pa onda i same demonstracije gube smisao.
Nakon četiri tjedna dosta nam je bilo i pizze “Miste”
u talijanskom restoranu, i berlinskog wursta. Jedva smo
čekali povratak doma, shvatili smo da ti Europljani nisu ni
bolji ni pametniji, niti više znaju, samo imaju više novaca
ali nepravedno raspoređenog. ●
Herr Grey uručuje potvrde
I Berlinci su bili kod nas
Adam Serkovski i Michael Grund sa profesoricom Hršak
U
okviru EU-projekta mobilnosti učenika i u našoj školi boravila su dva učenika iz Berlina:
Adam Serkovski i Michael Grund. Od 13.10. do 20.11.2011.
Bili su gosti učenici, pratili su nastavni program i način rada kod nas. Logističku podršku imali su od profesorica Diane Hršak, ona se pobrinula da im boravak u Zagrebu i izvan škole buda ugodan. Na odlasku rekli su nam da im je
ovo bilo zanimljivo iskustvo, ali da jedva čekaju povratak
doma (kao, uostalom, i naši iz Berlina). Zagreb im se svidio,
Zagrepčanke još više, obišli su i neke muzeje, sve im je bilo
lijepo. Za učenike su rekli da su malo preglasni, ali da su
otvoreni i uvijek spremni pomoći. ●
Nikola Havrle
27
Šegrt
21.12.2012.
» Istina ili puste priče
Piše: Nikola Havrle
U
posljednje vrijeme po medijima kruže razne
teorije o smaku svijeta, a najpoznatijih je
teorija o 21. prosincu 2012. godine. Naime, 2012. prema
majanskom kalendaru dolazi smak svijeta, kraj planeta Zemlje. Nitko točno ne zna što bi se trebalo dogoditi, ali najpoznatiji scenariji su susret planeta Zemlje s planetom
X, ubojite solarne baklje koje će spaliti Zemlju, promjena
magnetskih polova itd.
Teorije o smaku svijeta
Što će nam se dogoditi
Piše: Mladen Jambrović
P
o tko zna koji put najavljuje se smak svijeta. Do
sada se nikada ništa nije dogodilo. Svi ti najavljeni slavni datumi prošli su kao sasvim obični dani. Ajde
barem da je bila neka oluja ili da se dogodilo nešto loše
u bilo kojem dijelu svijeta, ali svaki put do sada sve je bilo
sasvim obično.
Sad se opet priča da će 21. prosinca 2012. godine
biti, ovaj put za ozbiljno, smak svijeta. Evo nekih teorija,
čisto da znamo što nas sve može smaknuti ili kada nas bude smaknjivalo da prepoznamo što je:
a) Zemlja će ući u crnu rupu i sve će jednostavno
nestati
b) toliko ćemo se približiti Suncu da će ono sve spržiti na Zemlji
c)divovski meteor zabit će se u Zemlju i ona će eksplodirati
d) svi vulkani na Zemlji će eruptirati i čestice vulkanskog pepela, kad dođu u dodir s vodom, pretvorit će se u
beton i cijela Zemlja će ostati bez vode, a bez vode nema
života
e) opet će biti veliki potop kao što se jednom davno
već i dogodio samo što je tada stvar spasio neki Noa
f)u tijeku je rat između anđela i demona. Ako demoni pobijede, bog mora i vode Leviathan izaći će na Zemlju i preplavit će ju pa će se umiješati i bog mraka Abonos i
bit će vječni mrak, Lucifer će zavladati Zemljom i sve će biti
pakao
g) gospodin Drago Plečko kaže da će ta najavljena
promjena biti duhovne prirode i da će od 21. 12. 2012. razvoj čovječanstva krenuti u pozitivnom smjeru i da će nastupiti dugi period napretka i mira na Zemlji
Ja sam po prirodi vječiti optimist i želim vjerovati u
ovu zadnju teoriju, dakle, narode, ne uzdajte se u više sile i
raznorazne datume nego prestanite s markiranjem i vratite
se u školu. I Škola i Svemir dat će nam još jednu šansu, na
nama je da je iskoristimo kako najbolje znamo i možemo. ●
28
Planet X
Postoji planet koji kruži oko našeg Sunca svakih 3600
godina. Taj planet naziva se planet X. Svoje ime je dobio po
tome što je nedostižan planet. Prve prave slike planeta X
snimljene su 26. siječnja. 1983. godine. Najnovije snimke
planeta X snimljene su u Japanu 28. veljače. 2008. godine.
Planet X postoji i okružit će naše Sunce najkasnije do kraja
2012. godine. Dolazak planeta X vidjet ćemo kada na nebu
vidimo dva sunca.
21.12.2012.
2012. na našem planetu dogodit će se velike promjene, dolazak planeta X uznemiriti će naš Sunčev sustav.
Također u to vrijeme naša galaksija Mliječni put, naš planet
Zemlja i Sunce bit će u točnom galaktičkom poravnanju što
se događa svakih 25.800 godina.
Zašto su sve teorije o smaku svijeta nemoguće?
1. Solarne baklje: 2012. najkasnije 2013. godine solarna baklja pogodit će Zemljinu atmosferu, ali bit će 50
puta slabija od one koja nas je pogodila 2003. godine, a
2003. smo preživjeli.
2. Promjena magnetnih polova: promjena magnetnih polova je lako moguća, posljednja se dogodila prije 800
tisuća godina, ali ne postoji dokaz da bi promjena polova
uzrokovala izumiranje ljudi.
3. Galaktičko poravnanje: Nema nikakav utjecaj na
Zemlju, to je samo promjena na nebu.
4. Crna rupa: crna rupa na Mliječnoj stazi premala
je da bi utjecala na Mliječnu stazu.
5. Asteroid: u blizini Zemlje nije zabilježen niti jedan
dovoljno velik asteroid koji bi mogao uzrokovati izumiranje
ljudi.
6. Oblak negativne energije progutat će Sunčev sustav: Možda u nastavku Ratova zvijezda...
Zaključak
Smak svijeta dogodit će se, ali ne u tako bliskoj
budućnosti. Sve teorije padaju u vodu. Pravi smak svijeta
moguć je tek za 4 milijarde godina kada Sunce potroši svoje
zalihe vodika i eksplodira. ●
Automobilizam
402 street race - što je to?
Vezana natjecanja uz 402 street race
Piše: Franko Cetinić
402 Burnot
402 Burnout - natjecanje u burnoutu, tj. paljenju
gume. Cilj je što duže paliti gume u mjestu. Dozvoljeno je
zalijevanje motora vodom radi smanjenja radne temperature. Zalijevanje guma nije dozvoljeno, kao ni zalijevanje
podloge bilo kakvim tekućinama. Vrijeme se zaustavlja kada proklizavanje oba kotača ne mjestu prestane ili kada
pukne guma...
S
treet race, najpopularniji i najmasovniji automobilistički oblik natjecanja i zabave, od 2002.
godine stalno je prisutan u Hrvatskoj u najprofesionalnijem obliku pod nazivom:
402 Street race.
Vozači željni dobre zabave i žestokog nadmetanja
sa svojim automobilima natječu se u utrci ubrzanja na
402 metra. Sigurne uvjete osiguravaju organizatori, a to
uključuje organizirani dolazak i boravak hitne medicinske
pomoći, policije i ostalog stručnog osoblja. Natjecanje se
odvija na način da startu pristupaju dva vozila, a pobjednik
je onaj koji je ispravno startao i prvi prošao cilj.
Na utrku prepunu oktana, pristupaju sve punoljetne
osobe s vozačkom dozvolom i adrenalinom u žilama, bez
ikakvih ograničenja na vozilima. Skoro sve je dozvoljeno
i nema zabranjenih dijelova i zahvata. Mjerenja vremena
odvijaju se putem elektroničkih mjernih uređaja s foto ćelijama na startu i cilju.
Prije utrke vozači moraju proći kvalifikacijske utrke.
Sve što se očekuje od natjecatelja jest da se pravovremeno
prijavi sa svojim vozilom te će nakon kvalifikacijskih vožnji
biti raspoređen u jednu od natjecateljskih klasa.
Najpoznatija mjesta gdje se 402 street race održava
su: Rijeka (na stazi Grobnik), Velika Gorica, Varaždin, Osijek
i Zagreb.
Pravila:
▪ vozač mora imati vozačku dozvolu B kategorije
▪ automobil mora biti registriran
▪ vozač mora biti testiran na alkohol
▪ vozač mora zadovoljiti liječnički pregled
Street Style
402 StreetStyle je natjecanje u vizualnom tuningu
automobila, odnosno preradama učinjenim na automobilima. Ocjenjuje je eksterijer, interijer, podvozje i prezentacija samog vozila. Bodovi se zbrajaju i dobiva se ukupan
pobjednik. Na vozilu se ne ocjenjuje u kolikoj je razini nešto promijenjeno od tvorničkog, nego i u kojem je stilu to
slagano te kako to izgleda kao cjelina. ●
29
Šegrt
Od upisa do majstorskog ispita
Strukovno obrazovanje
za obrtništvo
Piše: Filip Radočaj
ništvu sastoje se od općeobrazovnog dijela i stručnog dijela (program naukovanja).
Prema Zakonu o obrtu stručnoteorijski i praktični
dio nastavnog plana i programa određenog zanimanja
smatra se programom naukovanja.
Upisi u programe obrtničkih zanimanja
Ugovor o naukovanju
Učenik koji je završio osmogodišnje opće obrazovanje, može se upisati u bilo koje obrtničko zanimanje.
Prije izbora zanimanja korisno je posavjetovati se sa
stručnjacima s područja profesionalne orijentacije mladeži
i školskim liječnikom o mogućim štetnim posljedicama za
zdravlje kod obavljanja pojedinih zanimanja.
Ugovor o naukovanju zaključuje obrtnik i naučnik,
odnosno njegov roditelj ili staratelj. Sadržaj Ugovora proizlazi iz Odredaba o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva.
Nagrada za naučnike
Popis zanimanja
U skladu s Pravilnikom o vezanim i povlaštenim
obrtima i načinu izdavanja povlastica učenici se školuju za
slijedeća zanimanja:
elektroničar - mehaničar, elektromehaničar, autoelektričar, elektroinstalater, elektromonter, telekomunikacijski monter, automehaničar, autolimar, zlatar, puškar,
urar, precizni mehaničar, automehatroničar.
Ugovor o naukovanju propisuje obvezu isplaćivanja
mjesečne nagrade naučniku i to: u 1. godini naukovanja
10%, u 2. godini 20% i u 3. 25% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske. Nagrada naučniku isplaćuje se za ostvareno radno
vrijeme planirano izvedbenim planom i programom naukovanja za godinu u kojoj se nagrada isplaćuje.
Stipendije
Nastavni planovi i programi za obrtnička zanimanja
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrt-
30
Stipendiju Grada Zagreba dobivaju deficitarna zanimanja: elektroinstalateri.
Od upisa do majstorskog ispita
Radna mapa
Ispit o stručnoj osposobljenosti
Radna mapa je obvezni dokument koji vode nastavnik praktične nastave, naučnik i majstor – stručni učitelj
do kraja naukovanja i koji je uvjet za polaganje pomoćničkog
ispita na kraju školovanja.
Ispit o stručnoj osposobljenosti može se polagati za
jednostavnija zanimanja s liste vezanih obrta za koje je objavljen program polaganja.
Prekvalifikacije u zanimanju u obrtu
Kontrolni ispit
Kontrolni ispit provodi se u drugoj polovici 2. godine naukovanja i priprema je naučnika za polaganje pomoćničkog ispita. Njegova svrha je utvrditi ostvaruju li se
ciljevi i zadaće naukovanja.
Pomoćnički ispit
Nakon završenog naukovanja, naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita. Ispit se prijavljuje u školi za
obrtnička zanimanja. Pomoćnički ispit je državno priznat
ispit, reguliran Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku
i načinu polaganja pomoćničkog ispita, a sastavni je dio
završnog ispita, reguliranog Zakonom o srednjem školstvu
i Pravilnikom o polaganju mature i završnog ispita.
Licenciranje
Za izvođenje praktičnog dijela naukovanja obrtnik
i pravna osoba moraju imati dozvolu (licencu). Dozvolu izdaje Hrvatska obrtnička komora, koja ujedno propisuje i
postupak i način njenog izdavanja.
Majstorski ispit
Majstorska zvanja su vrlo cijenjena u Hrvatskoj i u
Europi, a stječu se polaganjem majstorskog ispita.
Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu
polaganja majstorskog ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02), a mogu se polagati za zvanja s liste
vezanih obrta, čije je programe donio ministar nadležan za
gospodarstvo
Prekvalifikacija je namijenjena odraslim osobama
koje su završile jednu od srednjih strukovnih škola, a žele
promijeniti zanimanje u srodnom strukovnom području.
Uvjet za pristup pomoćničkom ispitu je najmanje jedna godina radnog iskustva u zanimanju za koje se želi polagati
pomoćnički ispit.
Prekvalificirati se može za svako zanimanje s liste
vezanih obrta za koja su objavljeni nastavni planovi i programi.
Način i postupak prekvalifikacije propisan je Pravilnikom o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika, a
završava pomoćničkim ispitom.
Pomoćnički ispit za prekvalifikaciju prijavljuje se u
Hrvatskoj obrtničkoj komori - područnoj obrtničkoj komori,
a polaže se pred njenom ispitnom komisijom.
Nakon položenog ispita izdaje se SVJEDODŽBA.
Polaganjem ovog ispita stječe se srednja stručna
sprema u određenom zanimanje koje se upisuje u radnu
knjižicu. ●
BISERI IZ ✓ “Dubrovačka trilogija” ima PET
MAGAREĆIH dijelova.
KLUPA
✓ Sonet je RIJEČ koja se sastoji od
Bisere
priredio
Branimir
Urošev
14 stihova u 4 strofe.
✓ Poema je misao o umjetnosti.
✓ Epika je pjevanje ili pisanje na
EPSKOM jeziku.
✓ Ja mislim da je jako bolje da se
navijači ispucavaju na stadionima
nego negdje drugdje.
31
Šegrt
Koncerti - glazbeni ukusi
» Glazbeni ukus Luke Spahije
Piše: Josip Prša
Fat Boy Slim na Zrću
Piše: Dino Jurišić
O
ve godine na popularnoj plaži Zrće održalo se
dosta koncerata popularnih svjetskih izvođača.
Koncert po imenu “Big Beach” najavljivan je tri mjeseca u
Hrvatskoj i ostalom dijelu Europe, zbog toga je ove godine
privukao više tisuća ljudi. To je drugi nastup popularnog
britanskog glazbenika i DJ-a u Lijepoj našoj. Nakon relativno kratkog prošlogodišnjeg koncertnog “debija” na stadionu u Umagu, raspametio je desetak tisuća ljudi.
Ja sam iz Novalje, tako da sam uvijek u toku pa sam
sredio karte za društvo i sebe. Prije koncerta u popularnom
turističkom naselju u Gajcu malo smo zaglavili u kafiću.
Oko ponoći smo krenuli. Put od Gajca do Zrća bio je veoma
naporan, išli smo pješice zbog toga što je na Zrću parking
bio zatvoren. Da bi se pripremili za koncert odmah u putu
počeli smo skakati i pjevati.
Dok smo došli do ulaza zbog velike gomile ljudi svi
smo se razdvojili pa nas je tako ostalo po dvoje, a neki i
sami. Oko tri, pola četri zbog skakanja i plesanja bio sam
umoran pa sam krenuo pješice. Hodajući do kuće zbog
umora činilo mi se da hodam satima.
Bilo mi je odllično i iduće godine najavljuje sa da će
“Big Beach” dovesti nekog novog izvođača odnosno DJ-a,
tako da iduće godine obavezno opet dolazim, a ne bi bilo
loše da i vi posjetite Zrće.
Inače, zabava na Zrću već se zahuktala i traje od jutra do mraka, odnosno, uopće ne prestaje. Veliki broj mladih, odlično raspoloženih ljudi uživa svaki dan na Zrću. Zrće
party je destinacija broj jedan. ●
32
Kako bi ti sebe definirao u glazbenom smislu?
Trenutno slušam rock i metal. Ovisi o raspoloženju,
a u duši sam ipak rocker.
Kad si se počeo zanimati se za glazbu?
Imam starijeg brata koji je slusao rock pa sam ja
umjesto dječjih pjesmica i uspavanki još u kinderbetu slušao Euritmix. Sjećam se da sam u trećoj godini bubnjario
po stvarima u kući i izigravao rockera.
Koja te još vrsta glazbe zanima?
Poslije sam prešao na metal, irski rock i ska.
Za ogromnu većinu narodnjačke populacije objasni nam
kakva je razlika između rocka i metala?
Rock govori najviše o lijepim stvarima koje se čovjeku dogode, a metalci su više razočarani u život, u većini
njihovih spotova je neko prestrašeno dijete koje okolina
maltretira.
Što mislis o glazbenom ukusu svojih roditelja?
Mislim da su i oni slušali kvalitetnu glazbu svojega
vremena: Rolling Stonese, Beatlese…
Pet top bandova?
Mudvayne, Godssmack, Disturbed, Slipknot, Volbeat.
Što sluša većina u razredu?
Samo ja i Pavliša ne slušamo “cajke”. Ostali su opsjednuti Cecom i ostatkom narodnjaka. Neki to slušaju potajice jer im odgovara ta vrsta glazbe, neki zbog društva i
dobrih izlazaka, a neki u tom druženju traže zgodne cure.
Jesi li ikad slušao domaće pjevače?
Rijetko, morao sam ih slušat za Novu godinu, a kad
sam biram, biram uvijek nešto strano.
Zasto uvijek nosiš crno?
Crno definitivno nije moj stav u životu jer mislim da
je glupo odjećom privlačiti pozornost.
Zašto imaš dio kose ofarban narančasto?
Radi podrške pankerima u oživljavanju panka. Među
najezdom narodnjaka, mi ostali moramo se držati zajedno i
međusobno pomagati. ●
Patnje mladih šegrta
Vratite nam frizerke!
Piše: Erwin Mujkanović
Hoćemo ženska zanimanja u školi
stvu prosvjete
Kada je neki administrator u Ministar
ja biti zajedno u istoj
i športa sastavljao koja će zaniman
se oprostio sa svojom
školi ili je bio jako star i frustriran što
kada si u pubertetu.
mladošću, ili je zaboravio kako je to
u našoj školi nigdŽeliš se stalno družiti sa curama a cura
je.
Gdje je ljubav?
Piše: Nikola Havrle
J
Šesto dečkiju i desetak cura
ako rano sam počeo shvaćati neke stvari, tako
sam se počeo zanimati i za ljubav. Roditelji su me
dečki. Svega
naučili da cjenim ljubav i da iskreno volim. Prvu simpaImamo preko šesto učenika, skoro svi
manju.Kada zlatarke
tiju imao sam u prvom razredu osnovne škole. Ta cura
je desetak cura i to u zlatarskom zani
trenutku prolomi neki
mi se sviđala šest godina. U tih šest godina nismo se niti
prođu hodnikom obvezno se u tom
divljine),neko se kao
sprijateljili zato što me stalno odbacivala iz društva.
urlik (jedna profesorica to naziva :zov
jica se počnu iz čista
I napokon, prestala mi se sviđati. Zaljubio sam se u
zadere na frenda iz razreda, druga dvo
a, testosteron na uši
Valentinu. Valentina je imala petnaest, a ja trinaest gomira ,,šorati“, nastane cijela pomutnj
na red i optužuju nas
dina. Izašli smo van, poljubili smo se, pitao sam je za
izlazi.I onda dežurni nastavnici zovu
.Pa tko ne bi bio?
vezu i pristala je. U vezi smo bili mjesec dana, a onda
da smo divlji i da se ne znamo ponašati
se sve srušilo kao kula od karata. Tri mjeseca sam patio
za njom, onda sam upoznao drugu curu, s njom sam
Da imamo cure…
također bio samo mjesec dana. Nju sam malo više volio
esorima bilo
pa sam duže patio, oko godinu dana. Tada me moj priDa imamo cure u školi sigurno bi i prof
ilo bi nas sram pred
jatelj Domagoj upoznao s Mateom. Matea je slušala
lakše s nama.Bili bi mirniji i pristojniji.B
ponekad ponašamo.
punk, čudno se oblačila i imala piercing. Izašli smo van,
curama se ponašati onako kako se mi
bne obračune korispoljubio sam je, a ona me zagrlila i nije me puštala. IzlaSvu energiju koju trošimo na međuso
curama.A o drugim
zili smo svaki dan, upoznao sam njenu prijateljicu Rotili bi drukčije: na dokazivanje pred
o se znati kasnije
manu. Škola je počela, Matea i ja smo se prestali nalaučincima da i ne govorimo.Kako ćem
kom rodu kada ih u
ziti. Matea je prekinula sa mnom zato što sam ja bio
u životu znati ponašati prema žens
o upoznali u prirodjako ljubomoran, a ona jako hladna. Pao sam u deprenajvažnijem periodu odrastanja nism
siju, a onda me moj najbolji prijatelj Uroš upoznao s
nim i svakodnevnim situacijama.
su u jednoj
puno cura. Sve su me odbile.
Ja sam prvi razred završio u Puli gdje
ka zanimanja.Bilo nam
Zatim sam upoznao Karlu. Rekla mi je da je zaljubzgradi bila i takozvana muška i žens
na visini…
ljena u mene. Izašli smo van i te večeri mi je rekla da
je super, svi redoviti u školi, zezancija
prije devedemi je lagala i da nisam njen tip dečka. Opet sam u deNeki profesori su nam pričali da su
frizerke , koje su sada
presiji i sve to me tjera da se zapitam:
setih godina u istu ovu zgradu išle i
Gdje je ljubav? ●
u Savskoj ulici.
Moooooooooolimo vas vratite nam
frizerke!!! ●
33
Patnje mladih šegrta
Šegrt
Međutim ima jedan adut koji 100% pomaže ako si zakazao
Kako osvojiti i zadržati curu?
Savjeti za početnike
Piše: Mladen Jambrović
K
ako osvojiti lijepu curu bez puno truda i novaca? Većina misli da je to nemoguće. Ako je cura
donekle lijepa i ima manje od šezdesetak kilograma onda
je obično umišljena i treba ti hrpa novaca da je osvojiš: svakodnevna pića i kave, darovi, izlasci na prava mjesta, moraš
obnoviti i vlastitu odjeću i obuću da budeš cool, jer sve je
uzalud ako ne zadiviš njene frendice. Evo nekih maturantskih štosova za nezrele šegrte.
Najlakši način je da izlaziš van sa dobrom frendicom
koja zna samo dobre stvari o tebi i koja priča samo dobre
stvari o tebi, tako da cijelo njezino društvo ima dobru sliku
o tebi. Obično se u tome društvu nađe i neko stvorenje
koje “dolazi u obzir” (poželjan je predivni bijeli osmjeh koji
se pojavi kada se oči spoje u pogledu) i sljedeći dan se vas
troje nađete na kavi. Preporuča se neki dobar parfem. Ja
koristim Playboy Malibu i skoro svaki put pomogne. Naravno, ako želiš curu impresionirati, prvi započni razgovor. Pazi da se ne hvališ previše jer ćeš ispasti lažljivac. Najbolje
prolaze hobiji. Što više hobija to su ti šanse veće. Također
je bitno uvijek prvi pitati za glazbu, tako da se možeš uskladiti. Na početku bilo koje veze uvijek se isplati imati što više
sličnosti, da ispadne kao da ste stvoreni jedno za drugo.
34
na svim prethodnim savjetima, a to je TUČNJAVA. Ako ti se
posreći da se nađeš u blizini kakve tučnjave, nije poželjno
biti u središtu osim ako nisi zaljubljen do ušiju i braniš prvu
crtu bojišnice, stani obvezno ispred cure da je kao štitiš i
zahvali nebu što te je pogledalo. Cura će se odmah zaljubiti
u tebe jer si njezin veliki spasitelj. Ako i zaradiš koju masnicu…; ljubav boli...
Toliko o tome kako osvojiti curu.
A sada: kako zadržati curu…
Tu ne treba puno pameti. Ako poželiš biti s njom
24 sata na dan, ako između nje i utakmice biraš nju, ako
s njome obilaziš šoping centre i biraš odjeću, ako zoveš
njezine prijateljice da pričaš o njoj, ako… već radiš sve što
ona želi samo nastavi tako. Sretno! ●
Patnje mladih šegrta
Što me kod cura najviše živcira?
“I još kažu da smo plitki i da mislimo
samo na neke stvari…”
Piše: Mladen Jambrović
K
ada zaboravljaju važne stvari i datume, npr:
kada smo prohodali, kada smo se prvi put poljubili, kada mi je rođendan, što mi se prvo svidjelo na njoj.
Vraćanje na moje bolne teme, o čemu se bojim pričati, o čemu ne želim pričati itd.
Ne volim cure kojima je navika laganje i skrivanje
važnih dijelova života. Recimo: kada kaže da ne može van
zato jer joj nije dobro, a onda saznam od jedne prijateljice
da je vani s nekim drugim dečkom ili prijateljima. Šećer na
kraju su glupa opravdanja: da su se već bili dogovorili ili da
joj je naglo postalo bolje, dečko je iznenada došao kod nje
i što će… morala je izaći s njime. Pametan dečko će takvu
curu ostaviti prije nego što ga povrijedi do kraja i otjera u
ludilo.
Neke skrivaju svoje probleme, traume iz prošlosti,
roditeljska s…., probleme iz škole itd., ne žele ništa o tome
govoriti, a na njima se vidi da pate. Mislim da ljudi trebaju pomagati jadni drugima, a pogotovo ako su u vezi. Ne
mogu ni ja biti sretan ako je pored mene nesretne osoba.
Želim joj pomoći, a ona sve skriva.
Neke su dvolične i ne trude se dovoljno zadržati dečka,
jedno govore, a drugo rade. Govore neke stvari, npr: “da
nikad neće dečka ostaviti”, “da će ga voljeti zauvijek”, “da nikad neće prekinuti”, “da će zauvijek biti skupa”,
“da bi umrla bez njega”, “da bi sve napravila za njega”, a
prevare ga s prvim koji joj padne pod ruku.
Neke cure se stalno izderavaju na dečke bez razloga i povoda, samo zato jer joj je došlo, jer je slučajno rekao
krivu riječ. Ili kad čuje od nekoga nešto ružno o dečku i onda se izderava na njega, ne znajući je li to, zapravo, istina ili
laž. I onda kad dozna od dečka i od još jednog frenda da to
nije istina, ne želi se ispričati.
Kada ju svaka mala riječ uzruja, napravi ju živčanom
i ne želi se smiriti dok joj do kraja ne prođe volja za ljutnjom. Ono što me živcira kod cura je kada vuku dečka za
nos, kada cura obeća nešto što ne može napraviti i, baš
kad dođe to vrijeme da iznenadi dečka, onda se povuče i
prekine s njim ili pretvori to nešto u svađu.
Ali najviše me živcira nepoštivanje. Kada cura tretira svojeg dečka kao roba, samo želi da ju dečko mazi, pazi,
ljubi i onda kad dečko to traži zauzvrat, da cura malo njega
ljubi, mazi, pazi, onda odbije. I još kažu da smo mi plitki, da
mislimo samo na seks i na sve što ima veze s tim.
Telefon: sami smo, krene zabava, a nju netko nazove. Razgovor traje i traje, ja čekam… razgovor još traje…
ona se još s nekim dogovara za izlaske, a ja nemam pojma
ni o čemu. Kada ju pitam o čemu se radi, ona neće reći. I
onda se naljuti ako ju ne nazovem navečer i ne poželim joj
laku noć… ●
35
Šegrt
Pogled u svijet Jurice Šaronje
Draga osoba
Č
esto primijetim da mi običan sms od drage osobe stavi osmijeh na lice. Čak nije bitan ni sadržaj
poruke svaki put. Nekad čak i najobičniji ‘bok’ mnogo znači
kad je od prave osobe. S dragom osobom volim provoditi
vrijeme i kad ne radimo ništa posebno. Gledanje dosadnog
filma može biti jako lijepo iskustvo, ako vam je toliko draga
da ste sretni samo zato što ste blizu nje. Možete provesti sate i sate razgovarajući o temama o kojima možete
razgovarati samo s tom osobom. Dijelite privatne misli i
probleme s njom, jer znate da vas razumije i vi razumijete
nju. Kad ste s njom nije vas briga za ostatak svijeta jer ste
sretni. Volim miris njezine kose, i kad joj prstima prolazim
kroz kosu. Volim kad mi se nasmije i volim kad mi leži na
ramenu. Volim je otpratiti do kuće iako znam da ću zbog
toga zakasniti na bus. Volim se brinuti za nju. Volim to što
mi je stalo do nje i to što je njoj stalo do mene. Ne mogu
zamisliti život bez nje.
Penzići
G
ledam svako jutro na stanici hrpu penzića i razmišljam u sebi: pa kud ti ideš svako jutro? Mislim, ono, u penziji si, kaj se uopće imaš dizati tak rano?
Kod doktora sigurno ne ideš svaki dan. Već te godinama
vidim na stanici u jutro. Samo mi zauzimaš mjesto u busu,
a možeš biti doma i spavati cijeli dan jer nemaš nikakve
obaveze. Odeš koji put do dućana i bok. Budi doma i gledaj
telku ak´ već nemreš spavat´. Nabavi si nekakve biljke za
zalijevat u vrtu, ali nemoj mi bit´ u busu svaki dan. Još moraš obavezno i sjesti svaki put, makar ideš samo jednu stanicu. A tek mirisi iz tebe, kao da si dvadeset godina trunuo
na tavanu i skupljao vlagu i plijesan. Daj budi doma i hrani
mačke. Nek´ ti stvari dolaze dostavom, a ne da mi bude
tol´ko penzića u busu.
Slabost
T
eško mi je učiti kod kuće. Ne znam zašto, ali uvijek sve ostavljam za zadnji tren. Sve obavljam što
kasnije mogu. Svaki dan kad bih nešto htio napraviti, sam
36
sebi kažem da ću to napraviti ali mi se teško koncentrirati
na zadatak. Uvijek mi nešto odvuče pozornost. Nekad je to
glad, nekad TV, nekad poziv od drage osobe. Vidim neku
seriju na TV-u pa pomislim u sebi: “Evo, samo da mi serija
završi.” A onda serija prođe i dođe nešto drugo, pa nešto
treće i tako pred kraj dana shvatim da mi je opet prošao
cijeli dan, a da ništa nisam napravio. Onda mi je teško
zaspati jer mi naviru razne loše misli i strahovi. Strah me
što će se dogoditi sutra i hoće li mi se sutra opet ponovit
ovakav bezvezan dan. A ocjene sve lošije i lošije. Sam sebi
govorim: “Ma, sutra ću ja to.” Onda to postane navika i
sve se pretvori u začarani krug iz kojega još nisam izašao.
I ovaj tekst pišem u zadnji tren i to nakon što nisam uspio
zaspati jer me hvata panika zbog toga što postoji šansa da
padnem razred. Ako do toga dođe ne znam kako ću dalje.
Previše bi me to pogodilo. Mislim da psihički ne bih podnio
ponavljanje razreda.
Saft
B
uljim u prazan list papira već petnaestak minuta. Vrtim prazne misli u glavi i razmišljam o riječima koje ću staviti na papir, ali ubrzo shvaćam da nemam ništa u glavi. Nije bitno jer je ručak na stolu. Odlažem
papir i mislim kako ću se dobro najesti te da će mi neka
misao naletjeti, vrijedna stavljanja na papir. Trpam dvije
žlice pire krumpira na tanjur i slušam kako zvučno pljusnu kad upadnu u tanjur. Pored krumpira smještam i dvije
ćufte te sve skupa polijevam saftom. Odlazim u sobu s tanjurom, sjedam na kauč i palim telku. Vrtim programe dok
ne naletim na neku humorističnu seriju i počinjem jesti.
Prvim zalogajem opečem usta i jezik, ispuštam žlicu koja
pada na pod. Osjećam toplinu na vratu koja postaje sve
jača. Skačem s kauča te skidam zaflekanu majicu i njome
brišem saft s opečenog vrata. Psujem već deset minuta
dok bacam majicu u pranje i uzimam novu. Sjedam opet
na kauč i vidim žlicu na podu u lokvi sad već, blago rečeno,
prokletog safta. Uz još psovki i živciranja nabavljam novu
žlicu i uklanjam saft s poda. Ponovno na kauču, ali mi je
serija završila. Nalazim nešto na telki, tek toliko da pojedem u miru. Sad se već saft ohladio. Ma, koga briga za saft,
pojest ću radije jabuku! ●
RODITELJI NA INFORMACIJAMA
Šegrt
Knjižnica
Knjige iz naše knjižnice
» Novi naslovi u školskoj knjižnici
Masaru Emoto: Poruke skrivene u vodi
Piše: Dominika Papić Kukić
Z
nadete li da tijelo novorođenčeta sadrži 90%
vode, a tijelo odraslog čovjeka 70%. Ukupna vodena površina Zemlje je 71%, a kopna je tek preostalih
29%. Čovjek bez hrane može živjeti tjednima, ali bez vode
tek 72 sata. Ovo je i više nego dovoljno informacija da shvatimo koliko je važno da voda oko nas i u nama bude čista
i zdrava.
Japanski znanstvenik Masaru
Emoto kaže da je jednoga dana nasumice otvorio neku knjigu i pročitao
rečenicu: “Ne postoje dva ista kristala vode.” Da bi to provjerio počeo
je smrzavati vodu i fotografirati kristale, najprije vodu iz slavine iz raznih gradova svijeta: ta voda ili nije
stvarala nikakve kristale ili su oni bili
deformirani. Međutim voda iz prirodnih izvora stvarala je uvijek prekrasne
pravilne kristale. Izlagao je vodu različitim vrstama glazbe, nakon npr. Mozarta, Bacha ili Beatlesa (Yesterday) ostajali su prekrasni pravilni kristali, a nakon haevy metala ti isti kristali bili su neprepoznatljivi, iskrivljeni i deformirani. Emoto je išao i korak dalje: nalio je
istu vodu u više epruveta, na svaku epruvetu nalijepio je
neku poruku npr.: “Hvala ti!”, “Lijepa si!”, “Budalo!”, “Učini
to!”... Tjedan dana dolazila su djeca iz škole i govorila vodi
ono što piše na epruveti. Riječi zahvalnosti i ljubavi oblikovale su lijepe i pravilne kristale. Riječi uvrede i naredbe
stvorile su neku neoblikovanu masu, a najružniji oblik imala je voda kojoj se nitko nije obraćao, tj zanemarena voda.
Prirodna izvorska
voda
Hvala
Ljubav
Lijepa si
Voda koja je prošla zračenje iz mikrovalne pećnice
nije imala nikakve kristale, ali nakon molitve voda je ponovo dobila svoje lijepe pravilne oblike. Riječi: “Učinimo to!”
stvaraju dobro oblikovane kristale, a iza riječi: “Učini to!”
gotovo da i nema kristala.
Najljepše i najpravilnije kristale oblikovale su riječi
zahvalnosti i ljubavi i to su riječi koje bi u našem svijetu
trebale biti obrazac ponašanja. Ako naše emocije i naša
svijest mogu mijenjati kvalitetu vode, onda i cijeli naš život
možemo učiniti boljim ako imamo zdravu svijest.
Ovo su samo neke od poruka iz ove zanimljive knjige, koja je u kratkom vremenu postala hit u svijetu, a njezin
autor kaže da je i sam zatečen kako porukama iz vode tako
i popularnošću knige. Knjiga je prevedena na mnoge svjetske jezike. Od ove godine imamo je i mi u našoj knjižnici
(izdanje V.B.Z.-a, 2005.). Ugodno čitanje. ●
38
Piše: Dragica Kvesić
1 – Grupa Autora: Emocionalna pedagogija
2 – Eric Jensen: Poučavanje s mozgom na umu
3 – Grupa autora: Nastavne strategije
4 – Gloria Goldreich:Večera s Anom Karenjinom
5 – Mile Budak: Ratno Roblje
6 – Mile Budak: Bazalo
7 – Viktor Žmegač: Prošlost i budućnost 20. stoljeća
8 – Nives Opačić: Iza riječi Prtinom i Cijelcem
9 – Valeria Vrček: Druga strana potrošačkog raja
10 – Vjenceslav Novak: Tito Dorčić
11 – Oscar Wilde: Slika Doriana Graya
12 – Youcat-katekizam katoličke crkve za mlade
13 – Eduard Osredečki: Novi Suvremeni bonton
14 – Daniel Glattauer: Dobar protiv sjeverca
15 – Alessandro Baricco: Svila
16 – Vlatko Ivandić: Prije nego bura stane
17 – Vlatko Ivandić: Ljubavne priče iz grada kraj mora
18 – Vlatko Ivandić: Atelje pod morem
19 – Vivian Green: Ludilo kraljeva
20 – Carlos Ruiz Zafon: Anđelova igra
21 – Carlos Ruiz Zafon: Sjena vjetra
22 – Guinnessova knjiga rekorda 2011
23 – Irvin D. Yalom: Kad je Nietzsche plakao
24 – Julijana Matanović: Cic i svila
25 – Viktor Žmegač: SMS eseji
26 – Masaru Emoto:Poruke skrivene u vodi
27 – C.S. Lewis: Velika rastava
28 – Miljenko jergović: Freelander
29 – Louis de Wohl: Radosni prosjak
30 – Louis de Wohl:Tiho svjetlo
31 – Neal Ascherson: Crno more
32 – Kader Abdolah: Kuća imama
33 – Irena Vrkljan: Žene i ovaj suludi svijet
34 – Alain de Botton: Dnevnik s Heathrova
35 – Penny Palmano: Da, molim. Svejedno!
36 – John Taylor Gatto: Oružja za masovno poučavanje
37 – Pascal Bruckner: Paradoks ljubavi
38 – Pascal Bruckner: Tiranija kajanja
39 – Terry Eagleton: O zlu
Budalo!
Heavy metal
Jezerska voda
prije molitve
Kristal izvorske
Jezerska voda
vode
nakon iscjeljujuće
molitve
Mozart
Zdravlje
Mobitelom protiv mozga
Koliko je štetno zračenje mobitela
Piše: Luka Obad
Povijest mobitela vrlo je kratka i štetne posljedice zračenja nemoguće je otkriti u tako kratkom periodu. Međutim neka znanstvena istraživanja već upozoravaju, ali o tome se baš i ne
govori u javnim medijima. Zašto? Zato što mediji i novinari žive od reklama.
J
esu li mobiteli opasni? Koliko je štetno njihovo
zračenje za ljude?
Jesu li i koliko štetni odašiljači?
Nitko se od nas ozbiljno nije zapitao. Olakšali su
nam život i učinili ga zabavnijim, tko bi sada razmišljao o
njihovoj eventualnoj štetnosti i posljedicama za nekih deset, petnaest godina. Uostalom, da su toliko štetni već bi o
tome pisalo u novinama.
Povijest mobitela vrlo je kratka i štetne posljedice
zračenja nemoguće je otkriti u tako kratkom perodu. Za
pojavu vidljivih i znanstveno potvrđenih štetnosti potrebna
su desetljeća i tisuće oboljelih. Međutim neka znanstvena
istraživanja već upozoravaju ali o tome se baš i ne govori u
javnim medijima. Zašto? Zato što mediji i novinari žive od
reklama, a industrija mobitela daje veliki udio tom njihovu
kolaču. Tko je lud da reže granu na kojoj sjedi.
da je ta bolest učestalija u korisnika mobitela. Stanice leukemije izložili su mikrovalovima frekvencije od 900 MHz,
zračenju koje koristi većina operatera, i uočili da nakon 24
sata te iste stanice brže propadaju, no nakon 48 sati rak
se počinje agresivno širiti. Zračenje mobitela interferira sa
staničnim biokemijskim signalima te tako aktivira gen koji
potiče napredovanje stanica raka.
Britanski istraživači sa sveučilišta Nottingham nedavno su dokazali da zračenje mobitela posredno oštećuje
DNA, djelujući na mehanizam popravka stanice. Ako taj
mehanizam ne radi kako treba, oštećenja DNA se nakup-
ljaju, u stanici se stvara oštećena masa koja se ponaša vrlo
agresivno kancerogeno.
MOBITELI OŠTEĆUJU SPOLNE STANICE
Grčki znanstvenici sa Sveučilišta u Ateni dokazali
su da mobitelsko zračenje uzrokuje oštećenje spolnih stanica, fragmentaciju DNA i trenutačnu smrt tih stanica. Pokuse su izvodili na vinskoj mušici, koje su u laboratorijskim
uvjetima zračili šest dana, svaki dan po šest minuta. Odumiranje “ozračenih” stanica bilo je deset puta veće nego
u “neozračenoj” skupini. Slične biološke posljedice mogu
se očekivati i kod ljudi koji nose mobitele blizu genitalija.
(Poznato je da su kukci otporniji na djelovanje mikrovalnog
zračenja od čovjeka)
AKUMULIRANO ZRAČENJE
MOBITELI I RAK
Švedskih istraživači pod vodstvom Leifa Salforda sa
Sveučilišta Lund tvrde da izloženost mikrovalnom zračenju
mobilnih telefona oštećuje živčane stanice u mozgu sisavaca. Na štakorima izloženima mobitelskom (mikrovalnom)
zračenju pokazali su da ono oštećuje neurone važne za
pamćenje, kretanje i učenje.
Biolozi sa bolonjskog sveučilišta proučavaju utjecaj
mikrovalova na pojavu leukemije, nakon što se pokazalo
Znanstvenici sa japanskog sveučilišta u Tokiju tvrde da u zatvorenom prostoru, na primjer u sredstvima
javnog prijevoza s većim brojem mobilnih aparata, intenzitet zračenja postaje mnogo veći od dopuštene granice.
Povišeni intenzitet posebno je opasan za djecu i ljude s
pacemakerima. Stoga je britanska vlada još 2000. godine
preporučila da se djeci ograniči upotreba mobitela jer se
njihov mozak još razvija. Sličnih studija ima puno, pametnome je i ovo dosta. ●
39
Šegrt
Zabava
NAGRADNA IGRA
MOZGALICE
Priredila: Valerija Bartolec, dipl.ing.
T
estovi mentalnih sposobnosti su među najkorisnijim i najboljim metodama za predviđanje
uspješnosti u poslu u raznim profesijama, ali samo ako se
pravilno provode.
Psiholozi najčešće mjere verbalne, numeričke, perceptivne, specijalne i opće kognitivne sposobnosti. Kognitivne sposobnosti definiraju intelektualno funkcioniranje.
Odgovor koji se dobije rezultatima ovih ispitivanja govori
koliko se brzo i kvalitetno osoba snalazi u problemskim
situacijama. Uuuh, kako je ovo komplicirano…
Budući da će i mnogi od vas vrlo brzo biti podvrgnuti
ovakvim testiranjima prilikom zapošljavanja, evo nekoliko
zadataka kojima možete provjeriti vaše mentalne sposobnosti, zabaviti se i osvojiti nagradu.
Odgovore predajte na priloženom obrascu u knjižnicu do 17. veljače 2012., a izvlačenje dobitnika bit će 21.
veljače 2012. u 13,20 u knjižnici.
GLAVNA NAGRADA – PORSCHE (u M 1:24)
UTJEŠNE NAGRADE – KNJIŽICE MOZGALICA
3. Autom se u grad ulazi kod točke A.
Koji ulaz na planu grada (1-10) odgovara točki A?
1. Koji automobil (1-11) je pogrešno
parkiran?
4. Koja je perspektiva (1-5) ovog dvorca
pogrešno nacrtana? Paziti na detalje!
2. Ovo je pitanje pravi dragulj!
Treba izdvojiti uljeza!
5. Koji otpornik (A-crveni ili B-plavi)
nedostaje na mjestu strelica?
RUBIN
DIJAMANT
JANTAR
SMARAGD
TOPAZ
40
Zabava
6. Koliko najmanje kocaka je potrebno
da bi se složila ova konstrukcija?
7. Koji broj treba staviti umjesto
upitnika?
9. Koliki napon ima najnovija solarna
ploča?
10. Koji broj treba stajati umjesto
upitnika?
8. Koja riječ ne pripada među ove anagrame (premetaljke)?
a) PENTUN
b) REPIJUT
c) ASTRUN
d) MAZELJ
e) TEKOM
f) NURA
I na kraju ne zaboravite…
Dugogodišnje uzimanje alkohola, nikotina, kofeina
i droga uzrokuje rupe u mozgu i slabi kognitivne funkcije
(primanje, spremanje, ponovno dozivanje i korištenje
spremljenih informacija).
Zbog toga nemojte dopustiti da vam se dogodi sljedeća situacija (ma koliko ona trenutno ugodna bila). ●
BISERI IZ ✓ Vjenceslav Novak u jednom kruMAGAREĆIH gu svojih djela opisuje OKOLICU
KLUPA
Zagreba SVE DO SENJA I VELEBITA.
Bisere
priredio
Branimir
Urošev
✓ Ljudevit Gaj je bio značajna
osoba u ilirskom pokretu. On je
napisao prvu hrvatsku operu “Kip
slobode”.
✓ Čehov: “Tri sestre” – Svim sestrama veliki je san Moskva, a da li
će se taj san ostvariti vidjet ćemo
u – NASTAVKU .
41
Zabava
Šegrt
FRIZURE
Ivan Jelinčić: “Inspirirala me biljarska kugla.”
Andrija Potočki ili Bob Marley iz Selske
i njegova “hobotnica”.
Luka Spahija: “Punk nije mrtav!”
(Frizura se zove: oživljavanje punka)
Josip Miković: “Inspirirala me harmonika.”
(Bože, što bi na ovo rekli pankeri!)
“Ja sam Marko Bočak i ćelav sam odmalena.”
42
Lino Cik: “Nisam ‘emo’, samo puštam kosu.”
Zabava
NADIMCI
Piše: Luka Abramović
Shakespeare, Vedran Horvatić – nadimak je dobio
po kapi na kojoj je pisao “Shakespeare”, koju je nosio u prvom tjednu ove školske godine.
Mujo, Denis Mujić – mislim da je jasno zašto je dobio taj nadimak.
Abram, Luka Abramović – stari kvartovski nadimak
iz djetinstva.
Souhy, Ivan Boromisa – Također stari kvartovski nadimak.
Turčin, Tomislav Turković – Nadimak je dobio po
prezimenu Turković.
Splinter, Mario Ille – Dobio je nadimak jer nas podsjeća na štakora iz crtanog filma “Njinja Kornjače”.
Mix, Mihael Črešnar – Skratili su mu ime Mihael.
Elvis, Josip Matin – Njegova frizura i zulufi jako nas
podsjećaju na Elvisa.
Ćohavi, Stjepan Luk – Nadimak je dobio zato što se
stalno čoha.
Peco, Petar Laprečka – Skratili smo mu ime sa Petar
na Peco.
Veki, Vedran Kišur – Također skraćenica od njegovog imena.
Zagi, Luka Penezić – Njegov smiješan zagorski naglasak nasmijao je profesora iz računalstva i on ga je tako
nazvao.
Žarulja, Vilim Valer – Glava mu je u obliku žarulje. ●
Svaki razred svoje nadimke ima…. 1-h
43
Šegrt

Uskoro novi propisi o mjerama zaštite!

Šegrt 2013 (PDF 8,6 MB) - Elektrostrojarska obrtnička škola

Mr.sc. Elharun Selimović PSIHOLOŠKI PRISTUP KOMPULZIVNOM

Program

Članak u Sensa

tereza kesovija - voljela bih da te nisam srela

DARUJMO ŽIVOT PRVA ŠKOLA U HRVATSKOJ U KOJOJ JE

Kronologija istrazivanja KG DP 05102012

Radni materijal s 10 zanimljivih zadataka

KAKO DO USPEŠNE ŠKOLE? - Педагошки факултет :: Бијељина

Kronologija istrazivanja KG DP 04112013

Sdržaj 1 - 10 - Insertacija.indd