KAPELANIJA SV. MIHAELA ARKANĐELA MUP – SJEDIŠTE I RAVNATELJSTVO POLICIJE peta nedjelja kroz godinu 4 / 2014. LISTIĆ POLICIJSKE KAPELANIJE SV. MIHAELA ARKANĐELA MUP – SJEDIŠTE I RAVNATELJSTVO POLICIJE iz sadržaja Meditacija Pustinja će procvjetati 3 Služba Riječi Vi ste svjetlost svijeta. 4 Homilija Svjetlo nam treba 6 Katekizam Katoličke crkve Sakramenti kršćanske inicijacije: Krštenje 8 Godište IX. (2014.) Broj 5(167) Naša tema: Crkva u svijetu New age i kršćanstvo 10 Najava Hodočašće u Rim... 12 peta nedjelja kroz godinu 9. veljače 2014. Kontakt: O. Stjepan Harjač VELJAČA policijski kapelan tel.: 22 712; 84 048; Ned. 9. e-mail: [email protected] V. NEDJELJA KROZ GODINU Skolastika; Apotonija. Sunčana Pon. 10. Alojzije Stepinac, Vjekoslav, Vilim Vinko Bakula pomoćnik policijskoga kapelana Tel.: 88 853; 82 805 e-mail: [email protected] [email protected] Uto. 11. Gospa Lurdska; Dan bolesnih Sri. 12. Eulalija; Melecije, Damjan, Zvonimir Čet. 13. Katarina Ricci, Blaženka Pet. 14. Valentin; Zdravko Sub. 15. Klaudije; Vltomlr; Onezim 2 peta nedjelja kroz godinu meditacija Pustinja će procvjetati K ako to misliš da ti pričam o Njemu? Njega se ne može izreći riječima. Treba ga živjeti i to je dovoljno. Ponekad mi dođe da vičem da se izvičem pred svima. Na ulici, u tramvaju, posvuda vidim samo ravnodušna lica i lica puna prijezira. Tad se tako razbjesnim da bih ih sve željela zauvijek uništiti. Ako su oni slika Božja onda sam ja poganka. Ipak znam da on postoji da je u ljudima koji jednostavno žive a njihov su osmijeh i pogled u stanju zapaliti zvijezdu u srcu djeteta, siromaha i starca. Sve te zvijezde, rasute i posijane svijetom, jednoga će dana zagrliti svemir. U plamenu ljubavi i radosti zasjat će Božje lice zahvaljujući njima. U njih imam povjerenja nastojim ih slijediti. U njih ja vjerujem. Pustinja će jednom procvjetati. Ana, 18 godina (iz knjige Bruno Ferrero, Priče iz pustinje) 3 peta nedjelja kroz godinu Prvo čitanje: Iz 58, 7-10 čitanja Otpjevni psalam: 112, 4-8a.9 Sinut će poput zore tvoja svjetlost. Čitanje Knjige proroka Izaije. O vo govori Gospodin: “Podijeli kruh svoj s gladnima, uvedi pod krov svoj beskućnike, odjeni onog koga vidiš gola i ne krij se od onog tko je tvoje krvi. Tad će sinut poput zore tvoja svjetlost i zdravlje će tvoje brzo procvasti. Pred tobom će ići tvoja pravda, a slava Gospodnja bit će ti zalaznicom. Vikneš li, Gospodin će ti odgovorit, kad zavapiš, reći će: ’Evo me!’ Ukloniš li iz svoje sredine jaram, ispružen prst i besjedu bezbožnu, dadeš li kruha gladnome, nasitiš li potlačenog, tvoja će svjetlost zasjati u tmini i tama će tvoja kao podne postati.” Riječ Gospodnja. Čestitima sviće ko svjetlost u tami. estitima sviće ko svjetlost u tami: milostiv, milosrdan i pravedan Gospodin. Dobro je čovjeku koji je milostiv i daje u zajam, koji poslove svoje obavlja pravedno. Č ****** Dovijeka neće on posrnuti: u vječnome će spomenu biti pravednik. Žalosne se vijesti neće bojati, stalno je njegovo srce uzdajuć se u Gospodina. ****** Postojano mu je srce, ničeg se ne boji. On rasipno dijeli, daje sirotinji: pravednost njegova ostaje dovijeka, njegovo će se čelo slavno uzdići. ****** 4 čitanja peta nedjelja kroz godinu Drugo čitanje: 1Kor 2, 1-5 Evanđelje: Mt 5, 13-16 Navijestih vam svjedočanstvo Krista raspetoga. Vi ste svjetlost svijeta. Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima K ada dođoh k vama, braćo, ne dođoh s uzvišenom besjedom ili mudrošću navješćivati vam svjedočanstvo Božje jer ne htjedoh među vama znati što drugo osim Isusa Krista, i to raspetoga. I ja priđoh k vama slab, u strahu i u veliku drhtanju. I besjeda moja i propovijedanje moje ne bijaše u uvjerljivim riječima mudrosti, nego u pokazivanju Duha i snage da se vjera vaša ne temelji na mudrosti ljudskoj, nego na snazi Božjoj. Riječ Gospodnja 5 Čitanje svetoga Evanđelja po Mateju U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: “Vi ste sol zemlje. Ali ako sol obljutavi, čime će se ona osoliti? Nije više ni za što nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze.” “Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima.” Riječ Gospodnja peta nedjelja kroz godinu homilija Svjetlo nam treba K ršćani ne mogu samo svojim sposobnostima biti svjetlo svijetu, već ako dopuste da njih same prosvijetli Krist, onda oni u svijet unose ne svoje već Kristovo svjetlo. Božja ljubav treba biti u ljudskom srcu, ali ona se također treba očitovati i djelima ljudsko-božanske ljubavi prema van. Kada će narodu zasjati svjetlost? Prorok Izaija govori o pravoj religioznosti. On u sebi osjeća Božji glas koji ne želi ušutkati. Izaija javno razobličuje religijski formalizam povratnika iz progonstva koji zapostavljaju i zanemaruju rast čovječnosti. Zbog toga svraća pozornost na potrebne i potlačene ljude. Prorok je mišljenja kako se religijski predvodnici naroda ne bi smjeli upuštati u organizaciju i manifestaciju religijskih svečanosti, ako one ne potiču na zbiljsko karitativno djelovanje, jer bi to bila karikatura zajedništva naroda s Bogom. Na to bi trebali paziti svi, jer ne može se očekivati Božji blagoslov ni osobna sreća, ako se čini nepravda, budući da Stvoritelj jednakom ljubavlju voli sva svoja stvorenja te želi da ta sveobuhvatna ljubav bude prisutna i u narodu. Božanska pedagogija je postupna. Bog preko proroka najprije zabranjuje tlačenje, a potom potiče na pritjecanje u pomoć onima koji su u bližem rodu ili pripadnicima svog naroda, jer oni najočitije i najvidljivije vape za pomoć, da bi se tako u čitavom narodu s vremenom razvijala i rasla univerzalna-sveobuhvatna i nesebična ljubav. Ako se u narodu bude vodila briga za siromašne i stradalnike, onda se svi mogu nadati kako će za sve procvasti pravda. U narodu će tada dolaziti do izražaja istinsko svjetlo života koje će ga voditi pravom blagostanju i miru. Tada nitko neće mrmljati tužeći se na Boga kako ih je i on zaboravio, jer kad u narodu ne bude “ispruženog prsta”, tj. kad ne bude prijetnje, prijezira ni tiranije nad bližnjima tada će u narodu zasjati svjetlost kao u sunčano podne, govori Bog preko proroka Izaije i nama danas. Vjera se temelji na Božjoj snazi Apostol Pavao je svjestan kako nije odviše teško u srcima ljudi zapaliti vatru čovjekoljublja i bogoljublja, ali je zahtjevno i teško podržavati da to zaživi i donosi plodove. Tako nakon desetak godina od svog boravka u Korintu Pavao piše svoju Prvu poslanicu utemeljenoj zajednici vjernika zbog toga što njegov naviještaj evanđelja nije uhvatio dublje krojenje. Za ovu nedjelju imamo samo ulomak iz kojeg je razvidno kako Pavao govori da njemu nije do blještave rječitosti, govorničkog umijeća ni beskrajnog nadmudrivanja, već da mu je najviše stalo do “ludosti križa”, do navještaja ljudsko-božanske raspete ljubavi koja se u Isusu Kristu dokazala kao put oslobođenja, očovječenja i spasenja. Pavlu je bilo poznato kako u svakom lučkom gradu pa i u Korintu prolaze i odlaze putnici, trgovci, vojnici te da podzemlje obavlja svoje poslove. Među takvima moguće je u naviještanju evanđelja 6 homilija doživjeti neuspjeh i razočaranje, ali on ima smionosti i hrabrosti biti ustrajan pa i pismeno naviješta Isusovu spasonosnu ulogu koja je potvrđena mukom i smrću na križu te slavnim uskrsnućem. To je za Pavla bitno pa zato Korinćanima, uz ostalo, piše: “Da se vjera vaša ne temelji na mudrosti ljudskoj nego na sili Božjoj.” To znači da su povjerovali ne zbog zavodljivog sjaja propovjednikove (Pavlove) riječi već zbog djelovanja milosne snage Duha Božjega, pa trebaju iz tog razloga biti logičniji te dosljedno i ustrajno rasti u vjeri. “Sol zemlje” i “svjetlost svijeta” Ulomak iz Evanđelja po Mateju govori o veoma važnoj ulozi kršćana u svijetu. Evanđelist navodi da je Isus za one koji u njega vjeruju rekao: “Vi ste sol zemlje”, “vi ste svjetlost svijeta”. Prisjetimo li se kako je uloga soli u doslovnom smislu popravljati ukus hrane i očuvati je od kvarenja, onda nam biva jasno kako Isusove riječi treba shvatiti u prenesenom, duhovnom 7 peta nedjelja kroz godinu značenju. Zadaća kršćana je štititi čovječanstvo od pokvarenosti i truleži. Kako? Oni trebaju svijetu upozoravati na zdrava, humana, općevažeća načela etike i morala koja su nužna za održavanje i unaprjeđenje “kulture života” i “civilizacije ljubavi”. Biti “svjetlost svijeta” znači unositi nadu u beznađe, smisao u besmisao, istinu u laž. Ako kršćani žele biti dosljedni Isusovim izjavama, onda ne smiju bježati od svijeta već trebaju osluškivati: Što taj svijet traži? Gdje traži? Što pronalazi?, pa mu kroz to ukazivati i ponuditi svjetlo ljudsko-božanske čovječnosti. Otkriti i prihvatiti Božju ljubav po Isusu Kristu znači i živjeti u svjetlu, znači zračiti tim svjetlom i drugima. Zato Isus u evanđelju veli: “Neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima”, jer kad ljudi vide djela kršćana prožeta nesebičnom i sveobuhvatnom ljubavlju, tada ne slave dotičnu osobu, već “Oca koji je na nebesima.” Ivo Martinić Glas Koncila 6 /.05. peta nedjelja kroz godinu vjeronauk Katekizam Katoličke crkve Sakramenti kršćanske inicijacije: Sakrament Krsta SAKRAMENTI KRŠĆANSKE INICIJACIJE S akramentima kršćanske inicijacije, tj. krštenjem, potvrdom i euharistijom, postavljaju se temelji cjelokupnoga kršćanskog života. "Učešće na božanskoj naravi, što je ljudima darovano milošću Kristovom, podrazumijeva stanovitu analogiju s početkom, rastom i održavanjem naravnog života. Posto su vjernici krštenjem rođeni na novi život, utvrđeni su u njemu po sakramentu potvrde i primaju u euharistiji kruh vječnog života. Tako po sakramentima kršćanske inicijacije primaju sve više i više bogatstva božanskog života i napreduju prema savršenstvu ljubavi". Članak 1. SAKRAMENT KRSTA veti krst je temelj cijeloga kršćanskog života, ulaz u život Duha (vitae spiritualis ianua) i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja: "Krštenje je sakrament preporođenja vodom i riječju". S I. Kako se zove ovaj sakrament? Grčka riječ baptizein- odakle latinski izraz baptismus - znači "uroniti", "uranjati". Uranjanje u vodu - što je središnji obred krštenja - označuje ukop katekumena u smrt Krista, odakle on ustaje, po uskrsnuću s Njime, kao novo stvorenje. U hrvatskom i drugim slavenskim jezicima riječ krstiti (krst, krštenje) pobliže znači: unijeti u Krista, učiniti (nekoga) Kristovim. Ovaj se sakrament također zove i "kupelj novoga rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom" jer označuje i ostvaruje ono rođenje iz vode i Duha bez kojega nitko "ne može ući u Kraljevstvo Božje". "Ova se kupelj zove prosvjetljenjem, jer oni koji prihvaćaju (katehetsku) pouku imaju prosvijetljen duh". Primivši u krštenju Riječ , "Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka", krštenik tako prosvijetljen postaje "sinom svjetlosti" i sam "svjetlost": Krštenje je među Božjim darovima najljepši i najdivniji. Nazivljemo ga darom, milošću, pomazanjem, p rosvjet ljenjem, odjećo m neraspadljivosti, kupelji preporođenja, pečatom, i svime onim što je najdragocjenije. Dar je, jer se podjeljuje onima koji ništa ne donose; milost, jer se čak daje i onima koji su krivnjom opterećeni; Krštenje (= uronjavanje), jer se u vodi pokapa grijeh; pomazanje, jer je sveto i kraljevsko (takvi su oni koji su pomazani); prosvjetljenje, jer je ižaravajuće svjetlo; odjeća, jer prekriva našu sramotu; kupelj, jer nas pere; pečat, jer nas čuva i znak je Božje ga gospodstva. II. Krštenje u naumu spasenja PRALIKOVI KRŠTENJA U STAROM ZAVJETU U bogoslužju Vazmene noći, pri blagoslovu krsne vode, Crkva vrši svečan spomen velikih događaja povijesti spasenja koji su predoznačili krsno otajstvo: Bože, tvoja nevidljiva moć čudesno djeluje u svetim otajstvima. Ti si izabrao vodu da označiš blagodat krštenja. Već od postanka svijeta voda, skroman i divan stvor, vrelo je života i plodnosti. Sveto pismo promatra kako se nad njom nadvija Duh Božji: Bože, tvoj je Duh u počecima svijeta lebdio nad vodom, da joj dade moć posvećivanja. 8 vjeronauk U Noinoj korablji, "u kojoj nekolicina, tj. osam dusa, bi spasena vodom", Crkva je vidjela prasliku spasenja po krštenju: Bože, ti si općim potopom označio novo rođenje , kad je ista voda potopila grešne i spasila pravedne. Ako izvor-voda označuje život , morska voda je simbol smrti. Stoga voda predoznačuje i otajstvo križa. Po toj simbolici, krštenje označuje zajedništvo sa smrću Kristovom. Osobito prijelaz kroz Crveno more, kao čin zbiljskog oslobođenja Izraelaca iz egipatskog ropstva, naviješta ono oslobođenje sto se ostvaruje krstom: Bože, ti si Abrahamove sinove oslobodio od Faraonova ropstva i kroz Crveno more po suhu proveo, da predoznačiš kršćanski narod. Napokon, krst je predoznačen i prijelazom preko Jordana, po kojemu je Narod Božji primio u posjed zemlju obećanu Abrahamovu potomstvu, što je slika vječnoga života. Obećanje te blažene baštine ispunjava se u Novom savezu. KRISTOVO KRŠTENJE Svi pralikovi Staroga saveza nalaze ispunjenje u Isusu Kristu. On je javno djelovanje započeo pošto ga je u Jordanu sveti Ivan Krstitelj krstio. A poslije uskrsnuća učenicima je povjerio poslanje: "Podjite dakle i učinite mojim učenicima sve narode, krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" (Mt 28,19-20). Gospodin se dragovoljno podvrgao Ivanovu krštenju određenom za grešnike, "da ispuni svu pravednost". Taj Isusov čin očituje njegovo "poniženje". Duh koji je pri prvom stvaranju lebdio nad vodama silazi sada na Krista, nagovješćujući novo stvaranje, a Otac obznanjuje Isusa kao svoga "ljubljenog Sina". Svojim Vazmom Krist je svim ljudima otvorio izvore krštenja. On je o svojoj muci što će je podnijeti u Jeruzalemu govorio kao o 9 peta nedjelja kroz godinu "krštenju" kojim se sam treba krstiti. Krv i voda koji su provrli iz otvorenog boka raspetog Isusa praslika su krštenja i euharistije, sakramenata novog života. Otad je moguće "roditi se iz vode i Duha" i tako ući u Kraljevstvo Božje. Promotri gdje si kršten, odakle dolazi krštenje: zar ne iz Kristova križa, iz Kristove smrti? U tome je svekoliko otajstvo: On je trpio za tebe. U Njemu si otkupljen, u Njemu si spašen. KRŠTENJE U CRKVI Već je na dan Pedesetnice Crkva slavila i dijelila sveto krštenje. Petar je, naime, potresenom mnoštvu u svojoj propovijedi poručio: "Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi, i primit cete dar, Duha Svetoga". Apostoli i njihovi suradnici dijelit ce krštenje svakome koji vjeruje u Isusa: Židovima, bogobojaznima i poganima. Krštenje je tako uvijek tijesno povezano s vjerom: "Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj!", izjavljuje sveti Pavao svome tamničaru u Filipima. Izvještaj nastavlja kako se tamničar "odmah krstio - on i svi njegovi". Prema svetom Pavlu, po krštenju vjernik ulazi u zajedništvo smrti Kristove: s Kristom biva suukopan i s njime biva suuskrišen: Ili zar ne znate: koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo zajedno s njime ukopani u smrt da kao što je Krist slavom Očevom bio uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života. Krštenici su se "Kristom zaodjenuli". I, po Duhu Svetome, krštenje je kupelj koja čisti, posvećuje i opravdava. Krštenje je dakle kupelj vode u kojoj "nepropadljivo sjeme" Riječi Božje izvodi svoj životvorni učinak. Sveti Augustin će reci o krštenju: "Tvarnoj osnovi pridolazi riječ, i nastaje sakrament". (KKC1212-1228) peta nedjelja kroz godinu crkva u svijetu New Age i kršćanstvo P rije dolaska Kristova Crkva mora proći kroz posljednju kušnju koja će uzdrmati vjeru mnogih vjernika. Progonstvo što prati njezino putovanje na zemlji otkrit će „otajstvo bezakonja“ pod oblikom religijske obmane koja će ljudima nuditi prividno rješenje njihovih problema po cijenu otpada od istine. Vrhovna relig ijska obmana jest obman a Antikristova, to jest obmana jednoga pseudo-mesijanizma u kojemu čovjek slavi sam sebe mjesto Boga i njegova Mesije koji je došao u tijelu (Katekizam Katoličke crkve 675.). Potvrdu gornje rečenice pronalazimo u cijeloj povijesti Crkve. U prvim stoljećima susrećemo gnosticizam, sekte proistekle iz same Crkve, te druge sekte koje su djelovale u judeo-kršćanskom okolišu. Spomenimo ebi oni te, ni kol ai te, si moni a ne , barbelognostike itd. Od srednjeg vijeka nadalje pojavljuju se razni kršćanski milenaristički, heterodoksni i heretični pokreti, kao i različiti oblici okultno-ezoterične duhovnosti kao što su alkemija, kabala, mit o kralju Arthuru i svetom gralu, Vjernici ljubavi, učenja Paracelsusa, Corneliusa Agripe, Emanuela Svedenborga i sličnih. U suvremenom svijetu svjedoci smo najezde različitih duhovnosti koji svoje izvorište nalaze u kršćanstvu, istočnim religijama, ponovnom oživljavanju poganskih kultova i religija. Otvorena, agresivna ili prikrivena promidžba tih duhovnosti plasira se suvremenom kršćaninu preko medija, vijestima, različitim oblicima književnih, glazbenih, filmskih ili “dokumentarno” filmskih uradaka. Kršćanin, često i nesvjesno postaje konzumentom, ali i praktikantom određene vrste duhovnosti shvaćajući to kao zabavu (primjerice horoskop), “provjerene” vijesti ili “znanstvene” istine. Posljedica svega je nesnalaženje vjernika u šumi ponuda, zanemarivanje znanja o kršćanstvu, distanciranje od “pokvarene” Crkve. Stoga i ne čudi tvrdnja velikog teologa Karla Rahnera koji je govorio da dolazi vrijeme kad će Europljanin znati o kršćanstvu jednako malo kao i primjerice o budizmu, a bit će jednako prihvatljiv govor o reinkarnaciji i o uskrsnuću. Pastoralni djelatnici ponekad zbog prezaposlenosti ili inercije nisu dovoljno informirani o toj problematici, tako smo ponekad suočeni s elementima krive, nekršćanske duhovnosti i u krilu Katoličke crkve. 10 crkva u svijetu Novi religiozni pokreti i sekte C rkva katolička uočava navedeni problem. Šaljući svoje izvješće o stanju vjerskih sekti, gotovo sve mjesne crkve registrirale su pojavak i brzo širenje raznih vrsta religioznih i pseudoreligioznih pokreta i sekti. Malne svi drže da je taj fenomen ozbiljan, a neki ga čak vide kao alarmantan problem (NIKIĆ, Mijo: Obitelj pred izazovom sekti, Obnovljeni život 6/96). Kao ilustracija ozbiljnosti problema može poslužiti podatak da u urbanim sredinama otprilike 1 % mladih biva izravno zahvaćeno novim religijskim skupinama. Utješno je da iste napusti oko tri četvrtina iniciranih. Prema jednom istraživanju u Hrvatskoj 15 % katolika vjeruje u reinkarnaciju. Neke procjene govore da u Južnoj Americi Katoličku crkvu dnevno napušta 6.000 vjernika koji pristupaju raznim sektama, novim vjerskim ili pseudoreligijskim zajednicama. Uzroci brzog širenja novih religioznih pokreta i sekti Naglo širenje vjerskih sekti počinje u SAD-u, po naj prij e u Kali forniji, sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zajedničko svim sektama je naviještanje raja na zemlji. Po nastanku, možemo ih podijeliti na: 11 peta nedjelja kroz godinu Sekte zapadnog nadahnuća (židovsko - kršćanskog) , prepoznatljive po svom pozivanju na Bibliju, očekivanju skorog svršetka vremena i po “nadahnjivanju“ Duhom. Sekte istočnog nadahnuća (budističkog i hinduističkog, islamskosufijskog), usmjerene na mistično iskustvo koje će okupljene oko učitelja (gurua), posjednika obećavajuće spoznaje, uzdizanjem do kozmičkog Izvora ostvariti čovjekovo “ja”. Grupe i smjerovi gnostičkog tipa, “mističke” grupe, crpe nadahnuće iz gore spomenutih cjelina, ali ne iz njihovog službenog naučavanja nego iz prakse koja se odvijala paralelno uz službeni nauk. Iz spomenutih cjelina crpe ono što im odgovara. Svete knjige, tako i Bibliju tumače na svoj način, jedan od primjera knjiga R. M. Biggsa Vegeterijanstvo u Bibliji. Spominju i Krista, ali njihov “Isus” nije sin Božji, nego Učitelj, Inicirani, Poticatelj, posebno očitovanje Krističkog kozmičkog principa, čovjek u kojemu je tri godine boravio kozmički Krist. Katolička crkva u Hrvata nije pošteđena naglog širenja novih religioznih i pseudoreligioznih pokreta. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas postoji preko stotinu različitih kršćanskih (nekatoličkih) vjerskih zajednica, Crkava, (pseudo)religioznih udruga, New age pokreta, izdavačkih kuća, (eklektičko) terapeutskih ustanova, poduzeća i sljedbi. V.B. peta nedjelja kroz godinu najava HODOČAŠĆE DJELATNIKA MUP-a RH U RIM LORETO – ASIZ – MONTECASSINO – POMPEJI – PADOVA 2. - 8. TRAVNJA 2014. Srijeda 2. 4. 2014. Četvrtak 3. 4. 2014. Petak 4. 4. 2014. Subota 5. 4. 2014. Nedjelja 6. 4. 2014. Ponedjeljak 7. 4. 2014. Utorak 8. 4. 2014. Cijena: 3000,00 kuna ZAGREB Polazak iz Policijska akademija u 23,00 sati. Vožnja preko Slovenije, Trsta… LORETO: Razgledavanje Svetišta (Nazaretska kuća). ASIZ: Razgledavanje: Bazilika i grob sv. Franje (sveta misa), crkva i grob sv. Klare, crkva Gospe od Anđela ( Porcijunkula). Dolazak u Rim oko 20,00 sati. Večera. Noćenje. RIM Sveta misa. Razgledavanje: Vatikan – trg, crkva i kupola sv. Petra, Vatikanski muzeji. MONTE CASSINO Razgledavanje: Benediktinski samostan (sveta misa). POMPEJI Razgledavanje: Stari rimski grad. RIM Angelus s papom Franjom. Razgledavanje: Anđeoska tvrđava, Trg Navona, Panteon, crkva sv. Ignacija, Fontana di Trevi, Španjolski trg, Hrvatska crkva i Zavod sv. Jeronima (sveta misa). RIM Razgledavanje: Katakombe sv. Kalista, Sv. Ivan Lateranski, Svete stube, Sv. Pavao izvan zidina, Bazilika sv. Marije Velike, Flavijev amfiteatar – Koloseum, Konstantinov slavoluk, Sv. Petar u okovima, Rimski forum, Kapitol, Nebeski žrtvenik, Venecijanski trg. RIM Doručak. Polazak prema Padovi… PADOVA Razgledavanje: crkva i grob sv. Ante, Svetište sv. Leopolda Mandića ( sveta misa), grad. Polazak prema Zagrebu… U cijenu je uračunato: Smještaj u hrvatskom hodočasničkom domu Domus Croata u dvokrevetnim sobama. Prijevoz udobnim autobusom. Stručno vodstvo tijekom cijelog puta. Prehrana - doručak, ručak (mali lunch-paket), večera. Ulaznice – Vatikanski muzeji, katakombe, kupola sv. Petra, Pompeji. Prijave i informacije gosp. Luka Norac Kevo, tel.: 091 45 63 866 ( spec. 82 866 ) 12