Mihael, listić Policijske kapelanije sv. Mihaela

KAPELANIJA SV. MIHAELA ARKANĐELA MUP – SJEDIŠTE I RAVNATELJSTVO POLICIJE
peta nedjelja kroz godinu
4 / 2014.
LISTIĆ
POLICIJSKE KAPELANIJE SV.
MIHAELA ARKANĐELA
MUP – SJEDIŠTE I
RAVNATELJSTVO POLICIJE
iz sadržaja
Meditacija
Pustinja će procvjetati
3
Služba Riječi
Vi ste svjetlost svijeta.
4
Homilija
Svjetlo nam treba
6
Katekizam Katoličke crkve
Sakramenti kršćanske inicijacije: Krštenje
8
Godište IX. (2014.)
Broj 5(167)
Naša tema: Crkva u svijetu
New age i kršćanstvo
10
Najava
Hodočašće u Rim...
12
peta nedjelja kroz godinu
9. veljače 2014.
Kontakt:
O. Stjepan Harjač
VELJAČA
policijski kapelan
tel.: 22 712; 84 048;
Ned. 9.
e-mail: [email protected]
V. NEDJELJA KROZ GODINU
Skolastika; Apotonija. Sunčana
Pon. 10. Alojzije Stepinac, Vjekoslav, Vilim
Vinko Bakula
pomoćnik policijskoga kapelana
Tel.: 88 853; 82 805
e-mail: [email protected]
[email protected]
Uto. 11. Gospa Lurdska; Dan bolesnih
Sri.
12. Eulalija; Melecije, Damjan, Zvonimir
Čet. 13. Katarina Ricci, Blaženka
Pet. 14. Valentin; Zdravko
Sub. 15. Klaudije; Vltomlr; Onezim
2
peta nedjelja kroz godinu
meditacija
Pustinja će procvjetati
K
ako to misliš da ti pričam o Njemu?
Njega se ne može izreći riječima.
Treba ga živjeti i to je dovoljno.
Ponekad mi dođe da vičem
da se izvičem pred svima.
Na ulici, u tramvaju,
posvuda vidim samo ravnodušna lica
i lica puna prijezira.
Tad se tako razbjesnim
da bih ih sve željela zauvijek uništiti.
Ako su oni slika Božja
onda sam ja poganka.
Ipak znam da on postoji
da je u ljudima koji jednostavno žive
a njihov su osmijeh i pogled
u stanju zapaliti zvijezdu
u srcu djeteta,
siromaha i starca.
Sve te zvijezde,
rasute i posijane svijetom,
jednoga će dana
zagrliti svemir.
U plamenu ljubavi i radosti
zasjat će Božje lice
zahvaljujući njima.
U njih imam povjerenja
nastojim ih slijediti.
U njih ja vjerujem.
Pustinja će jednom procvjetati.
Ana, 18 godina (iz knjige Bruno Ferrero, Priče iz pustinje)
3
peta nedjelja kroz godinu
Prvo čitanje: Iz 58, 7-10
čitanja
Otpjevni psalam: 112, 4-8a.9
Sinut će poput zore tvoja svjetlost.
Čitanje Knjige proroka
Izaije.
O
vo govori Gospodin:
“Podijeli kruh svoj s gladnima,
uvedi pod krov svoj beskućnike,
odjeni onog koga vidiš gola
i ne krij se od onog tko je tvoje krvi.
Tad će sinut poput zore tvoja svjetlost
i zdravlje će tvoje brzo procvasti.
Pred tobom će ići tvoja pravda,
a slava Gospodnja bit će ti
zalaznicom.
Vikneš li, Gospodin će ti odgovorit,
kad zavapiš, reći će: ’Evo me!’
Ukloniš li iz svoje sredine jaram,
ispružen prst
i besjedu bezbožnu,
dadeš li kruha gladnome,
nasitiš li potlačenog,
tvoja će svjetlost zasjati u tmini
i tama će tvoja kao podne postati.”
Riječ Gospodnja.
Čestitima sviće ko svjetlost u tami.
estitima sviće ko svjetlost u tami:
milostiv, milosrdan i pravedan
Gospodin.
Dobro je čovjeku koji je milostiv i daje u
zajam,
koji poslove svoje obavlja
pravedno.
Č
******
Dovijeka neće on posrnuti:
u vječnome će spomenu biti
pravednik.
Žalosne se vijesti neće bojati,
stalno je njegovo srce uzdajuć se u
Gospodina.
******
Postojano mu je srce, ničeg se ne boji.
On rasipno dijeli, daje sirotinji:
pravednost njegova ostaje dovijeka,
njegovo će se čelo slavno uzdići.
******
4
čitanja
peta nedjelja kroz godinu
Drugo čitanje: 1Kor 2, 1-5
Evanđelje: Mt 5, 13-16
Navijestih vam svjedočanstvo Krista
raspetoga.
Vi ste svjetlost svijeta.
Čitanje Prve poslanice
svetoga Pavla apostola
Korinćanima
K
ada dođoh k vama, braćo, ne
dođoh s uzvišenom besjedom ili
mudrošću
navješćivati
vam
svjedočanstvo Božje jer ne htjedoh među
vama znati što drugo osim Isusa Krista, i
to raspetoga. I ja priđoh k vama slab, u
strahu i u veliku drhtanju. I besjeda moja i
propovijedanje moje ne bijaše u
uvjerljivim riječima mudrosti, nego u
pokazivanju Duha i snage da se vjera
vaša ne temelji na mudrosti ljudskoj, nego
na snazi Božjoj.
Riječ Gospodnja
5
Čitanje svetoga Evanđelja
po Mateju
U
ono vrijeme: Reče Isus svojim
učenicima:
“Vi ste sol zemlje. Ali ako sol obljutavi,
čime će se ona osoliti? Nije više ni za što
nego da se baci van i da ljudi po njoj
gaze.”
“Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se
sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže
svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na
svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako
neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da
vide vaša dobra djela i slave Oca vašega
koji je na nebesima.”
Riječ Gospodnja
peta nedjelja kroz godinu
homilija
Svjetlo nam treba
K
ršćani ne mogu samo svojim
sposobnostima biti svjetlo svijetu,
već ako dopuste da njih same prosvijetli
Krist, onda oni u svijet unose ne svoje već
Kristovo svjetlo. Božja ljubav treba biti u
ljudskom srcu, ali ona se također treba
očitovati i djelima ljudsko-božanske ljubavi
prema van.
Kada će narodu zasjati svjetlost?
Prorok Izaija govori o pravoj religioznosti.
On u sebi osjeća Božji glas koji ne želi
ušutkati. Izaija javno razobličuje religijski
formalizam povratnika iz progonstva koji
zapostavljaju i zanemaruju rast čovječnosti.
Zbog toga svraća pozornost na potrebne i
potlačene ljude. Prorok je mišljenja kako se
religijski predvodnici naroda ne bi smjeli
upuštati u organizaciju i manifestaciju
religijskih svečanosti, ako one ne potiču na
zbiljsko karitativno djelovanje, jer bi to bila
karikatura zajedništva naroda s Bogom. Na
to bi trebali paziti svi, jer ne može se
očekivati Božji blagoslov ni osobna sreća,
ako se čini nepravda, budući da Stvoritelj
jednakom ljubavlju voli sva svoja stvorenja
te želi da ta sveobuhvatna ljubav bude
prisutna i u narodu. Božanska pedagogija
je postupna. Bog preko proroka najprije
zabranjuje tlačenje, a potom potiče na
pritjecanje u pomoć onima koji su u bližem
rodu ili pripadnicima svog naroda, jer oni
najočitije i najvidljivije vape za pomoć, da bi
se tako u čitavom narodu s vremenom
razvijala i rasla univerzalna-sveobuhvatna i
nesebična ljubav. Ako se u narodu bude
vodila briga za siromašne i stradalnike,
onda se svi mogu nadati kako će za sve
procvasti pravda. U narodu će tada dolaziti
do izražaja istinsko svjetlo života koje će ga
voditi pravom blagostanju i miru. Tada nitko
neće mrmljati tužeći se na Boga kako ih je i
on zaboravio, jer kad u narodu ne bude
“ispruženog prsta”, tj. kad ne bude prijetnje,
prijezira ni tiranije nad bližnjima tada će u
narodu zasjati svjetlost kao u sunčano
podne, govori Bog preko proroka Izaije i
nama danas.
Vjera se temelji na Božjoj snazi
Apostol Pavao je svjestan kako nije
odviše teško u srcima ljudi zapaliti vatru
čovjekoljublja i bogoljublja, ali je zahtjevno i
teško podržavati da to zaživi i donosi
plodove. Tako nakon desetak godina od
svog boravka u Korintu Pavao piše svoju
Prvu poslanicu utemeljenoj zajednici
vjernika zbog toga što njegov naviještaj
evanđelja nije uhvatio dublje krojenje. Za
ovu nedjelju imamo samo ulomak iz kojeg
je razvidno kako Pavao govori da njemu
nije do blještave rječitosti, govorničkog
umijeća ni beskrajnog nadmudrivanja, već
da mu je najviše stalo do “ludosti križa”, do
navještaja ljudsko-božanske raspete ljubavi
koja se u Isusu Kristu dokazala kao put
oslobođenja, očovječenja i spasenja. Pavlu
je bilo poznato kako u svakom lučkom
gradu pa i u Korintu prolaze i odlaze
putnici, trgovci, vojnici te da podzemlje
obavlja svoje poslove. Među takvima
moguće je u naviještanju evanđelja
6
homilija
doživjeti neuspjeh i razočaranje, ali on ima
smionosti i hrabrosti biti ustrajan pa i
pismeno naviješta Isusovu spasonosnu
ulogu koja je potvrđena mukom i smrću na
križu te slavnim uskrsnućem. To je za
Pavla bitno pa zato Korinćanima, uz ostalo,
piše: “Da se vjera vaša ne temelji na
mudrosti ljudskoj nego na sili Božjoj.” To
znači da su povjerovali ne zbog zavodljivog
sjaja propovjednikove (Pavlove) riječi već
zbog djelovanja milosne snage Duha
Božjega, pa trebaju iz tog razloga biti
logičniji te dosljedno i ustrajno rasti u vjeri.
“Sol zemlje” i “svjetlost svijeta”
Ulomak iz Evanđelja po Mateju govori o
veoma važnoj ulozi kršćana u svijetu.
Evanđelist navodi da je Isus za one koji u
njega vjeruju rekao: “Vi ste sol zemlje”, “vi
ste svjetlost svijeta”. Prisjetimo li se kako je
uloga soli u doslovnom smislu popravljati
ukus hrane i očuvati je od kvarenja, onda
nam biva jasno kako Isusove riječi treba
shvatiti u prenesenom, duhovnom
7
peta nedjelja kroz godinu
značenju. Zadaća kršćana je štititi
čovječanstvo od pokvarenosti i truleži.
Kako? Oni trebaju svijetu upozoravati na
zdrava, humana, općevažeća načela etike i
morala koja su nužna za održavanje i
unaprjeđenje “kulture života” i “civilizacije
ljubavi”. Biti “svjetlost svijeta” znači unositi
nadu u beznađe, smisao u besmisao, istinu
u laž. Ako kršćani žele biti dosljedni
Isusovim izjavama, onda ne smiju bježati
od svijeta već trebaju osluškivati: Što taj
svijet traži? Gdje traži? Što pronalazi?, pa
mu kroz to ukazivati i ponuditi svjetlo
ljudsko-božanske čovječnosti. Otkriti i
prihvatiti Božju ljubav po Isusu Kristu znači
i živjeti u svjetlu, znači zračiti tim svjetlom i
drugima. Zato Isus u evanđelju veli: “Neka
svijetli vaša svjetlost pred ljudima”, jer kad
ljudi vide djela kršćana prožeta nesebičnom
i sveobuhvatnom ljubavlju, tada ne slave
dotičnu osobu, već “Oca koji je na
nebesima.”
Ivo Martinić Glas Koncila 6 /.05.
peta nedjelja kroz godinu
vjeronauk
Katekizam Katoličke crkve
Sakramenti kršćanske inicijacije:
Sakrament Krsta
SAKRAMENTI KRŠĆANSKE INICIJACIJE
S
akramentima kršćanske inicijacije, tj.
krštenjem, potvrdom i euharistijom,
postavljaju se temelji cjelokupnoga kršćanskog
života. "Učešće na božanskoj naravi, što je
ljudima darovano milošću Kristovom,
podrazumijeva stanovitu analogiju s početkom,
rastom i održavanjem naravnog života. Posto
su vjernici krštenjem rođeni na novi život,
utvrđeni su u njemu po sakramentu potvrde i
primaju u euharistiji kruh vječnog života. Tako
po sakramentima kršćanske inicijacije primaju
sve više i više bogatstva božanskog života i
napreduju prema savršenstvu ljubavi".
Članak 1.
SAKRAMENT KRSTA
veti krst je temelj cijeloga kršćanskog
života, ulaz u život Duha (vitae
spiritualis ianua) i vrata koja otvaraju pristup
drugim sakramentima. Po krštenju smo
oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao
sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i
pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici
njezina poslanja: "Krštenje je sakrament
preporođenja vodom i riječju".
S
I. Kako se zove ovaj sakrament?
Grčka riječ baptizein- odakle latinski izraz
baptismus - znači "uroniti", "uranjati".
Uranjanje u vodu - što je središnji obred
krštenja - označuje ukop katekumena u smrt
Krista, odakle on ustaje, po uskrsnuću s
Njime, kao novo stvorenje.
U hrvatskom i drugim slavenskim jezicima
riječ krstiti (krst, krštenje) pobliže znači: unijeti
u Krista, učiniti (nekoga) Kristovim.
Ovaj se sakrament također zove i "kupelj
novoga rođenja
i obnavljanja po Duhu
Svetom" jer označuje i ostvaruje ono rođenje
iz vode i Duha bez kojega nitko "ne može ući u
Kraljevstvo Božje".
"Ova se kupelj zove prosvjetljenjem, jer oni
koji prihvaćaju (katehetsku) pouku imaju
prosvijetljen duh". Primivši u krštenju Riječ ,
"Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog
čovjeka", krštenik tako prosvijetljen postaje
"sinom svjetlosti" i sam "svjetlost":
Krštenje je među Božjim darovima najljepši i
najdivniji. Nazivljemo ga darom, milošću,
pomazanjem,
p rosvjet ljenjem,
odjećo m
neraspadljivosti, kupelji preporođenja, pečatom, i
svime onim što je najdragocjenije.
Dar je, jer se podjeljuje onima koji ništa ne donose;
milost, jer se čak daje i onima koji su krivnjom
opterećeni; Krštenje (= uronjavanje), jer se u vodi
pokapa grijeh; pomazanje, jer je sveto i kraljevsko
(takvi su oni koji su pomazani); prosvjetljenje, jer
je ižaravajuće svjetlo; odjeća, jer prekriva našu
sramotu; kupelj, jer nas pere; pečat, jer nas čuva i
znak je Božje ga gospodstva.
II. Krštenje u naumu spasenja
PRALIKOVI KRŠTENJA U STAROM ZAVJETU
U bogoslužju Vazmene noći, pri blagoslovu
krsne vode, Crkva vrši svečan spomen velikih
događaja povijesti spasenja koji su
predoznačili krsno otajstvo:
Bože, tvoja nevidljiva moć čudesno djeluje u
svetim otajstvima. Ti si izabrao vodu da označiš
blagodat krštenja.
Već od postanka svijeta voda, skroman i
divan stvor, vrelo je života i plodnosti. Sveto
pismo promatra kako se nad njom nadvija Duh
Božji:
Bože, tvoj je Duh u počecima svijeta lebdio nad
vodom, da joj dade moć posvećivanja.
8
vjeronauk
U Noinoj korablji, "u kojoj nekolicina, tj.
osam dusa, bi spasena vodom", Crkva je
vidjela prasliku spasenja po krštenju:
Bože, ti si općim potopom označio novo rođenje ,
kad je ista voda potopila grešne i spasila
pravedne.
Ako izvor-voda označuje život , morska
voda je simbol smrti. Stoga voda predoznačuje
i otajstvo križa. Po toj simbolici, krštenje
označuje zajedništvo sa smrću Kristovom.
Osobito prijelaz kroz Crveno more, kao čin
zbiljskog oslobođenja Izraelaca iz egipatskog
ropstva, naviješta ono oslobođenje sto se
ostvaruje krstom:
Bože, ti si Abrahamove sinove oslobodio od
Faraonova ropstva i kroz Crveno more po suhu
proveo, da predoznačiš kršćanski narod.
Napokon, krst je predoznačen i prijelazom
preko Jordana, po kojemu je Narod Božji
primio u posjed zemlju obećanu Abrahamovu
potomstvu, što je slika vječnoga života.
Obećanje te blažene baštine ispunjava se u
Novom savezu.
KRISTOVO KRŠTENJE
Svi pralikovi Staroga saveza nalaze
ispunjenje u Isusu Kristu. On je javno
djelovanje započeo pošto ga je u Jordanu
sveti Ivan Krstitelj krstio. A poslije uskrsnuća
učenicima je povjerio poslanje: "Podjite dakle i
učinite mojim učenicima sve narode, krsteći ih
u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih
čuvati sve što sam vam zapovjedio!" (Mt
28,19-20).
Gospodin se dragovoljno podvrgao Ivanovu
krštenju određenom za grešnike, "da ispuni
svu pravednost". Taj Isusov čin očituje njegovo
"poniženje". Duh koji je pri prvom stvaranju
lebdio nad vodama silazi sada na Krista,
nagovješćujući novo stvaranje, a Otac
obznanjuje Isusa kao svoga "ljubljenog Sina".
Svojim Vazmom Krist je svim ljudima otvorio
izvore krštenja. On je o svojoj muci što će je
podnijeti u Jeruzalemu govorio kao o
9
peta nedjelja kroz godinu
"krštenju" kojim se sam treba krstiti. Krv i voda
koji su provrli iz otvorenog boka raspetog
Isusa praslika su krštenja i euharistije,
sakramenata novog života. Otad je moguće
"roditi se iz vode i Duha" i tako ući
u
Kraljevstvo Božje.
Promotri gdje si kršten, odakle dolazi krštenje: zar ne iz
Kristova križa, iz Kristove smrti? U tome je svekoliko
otajstvo: On je trpio za tebe. U Njemu si otkupljen, u
Njemu si spašen.
KRŠTENJE U CRKVI
Već je na dan Pedesetnice Crkva slavila i
dijelila sveto krštenje. Petar je, naime,
potresenom mnoštvu u svojoj propovijedi
poručio: "Obratite se i svatko od vas neka se
krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste
grijesi, i primit cete dar, Duha Svetoga".
Apostoli i njihovi suradnici dijelit ce krštenje
svakome koji vjeruje u Isusa: Židovima,
bogobojaznima i poganima. Krštenje je tako
uvijek tijesno povezano s vjerom: "Vjeruj u
Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom
tvoj!", izjavljuje sveti Pavao svome tamničaru u
Filipima. Izvještaj nastavlja kako se tamničar
"odmah krstio - on i svi njegovi".
Prema svetom Pavlu, po krštenju vjernik
ulazi u zajedništvo smrti Kristove: s Kristom
biva suukopan i s njime biva suuskrišen:
Ili zar ne znate: koji smo god kršteni u Krista Isusa,
u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo
zajedno s njime ukopani u smrt da kao što je Krist
slavom Očevom bio uskrišen od mrtvih, i mi tako
hodimo u novosti života.
Krštenici su se "Kristom zaodjenuli". I, po
Duhu Svetome, krštenje je kupelj koja čisti,
posvećuje i opravdava.
Krštenje je dakle kupelj vode u kojoj
"nepropadljivo sjeme" Riječi Božje izvodi svoj
životvorni učinak. Sveti Augustin će reci o
krštenju: "Tvarnoj osnovi pridolazi riječ, i
nastaje sakrament".
(KKC1212-1228)
peta nedjelja kroz godinu
crkva u svijetu
New Age i kršćanstvo
P
rije dolaska Kristova Crkva mora
proći kroz posljednju kušnju koja će
uzdrmati vjeru mnogih vjernika.
Progonstvo što prati njezino putovanje na
zemlji otkrit će „otajstvo bezakonja“ pod
oblikom religijske obmane koja će ljudima
nuditi prividno rješenje njihovih problema
po cijenu otpada od istine. Vrhovna
relig ijska
obmana
jest
obman a
Antikristova, to jest obmana jednoga
pseudo-mesijanizma u kojemu čovjek slavi
sam sebe mjesto Boga i njegova Mesije
koji je došao u tijelu (Katekizam Katoličke crkve
675.). Potvrdu gornje rečenice pronalazimo
u cijeloj povijesti Crkve.
U prvim stoljećima susrećemo
gnosticizam, sekte
proistekle iz same
Crkve, te druge sekte koje su djelovale u
judeo-kršćanskom okolišu. Spomenimo
ebi oni te,
ni kol ai te,
si moni a ne ,
barbelognostike itd.
Od srednjeg vijeka nadalje pojavljuju se
razni kršćanski milenaristički, heterodoksni
i heretični pokreti, kao i različiti oblici
okultno-ezoterične duhovnosti kao što su
alkemija, kabala, mit o kralju Arthuru i
svetom gralu, Vjernici ljubavi, učenja
Paracelsusa,
Corneliusa Agripe,
Emanuela Svedenborga i sličnih.
U suvremenom svijetu svjedoci smo
najezde različitih duhovnosti koji svoje
izvorište nalaze u kršćanstvu, istočnim
religijama, ponovnom oživljavanju
poganskih kultova i religija. Otvorena,
agresivna ili prikrivena promidžba tih
duhovnosti plasira se suvremenom
kršćaninu preko medija, vijestima, različitim
oblicima književnih, glazbenih, filmskih ili
“dokumentarno” filmskih uradaka.
Kršćanin, često i nesvjesno postaje
konzumentom, ali i praktikantom određene
vrste duhovnosti shvaćajući to kao zabavu
(primjerice horoskop), “provjerene” vijesti ili
“znanstvene” istine. Posljedica svega je
nesnalaženje vjernika u šumi ponuda,
zanemarivanje znanja o kršćanstvu,
distanciranje od “pokvarene” Crkve. Stoga
i ne čudi tvrdnja velikog teologa Karla
Rahnera koji je govorio da dolazi vrijeme
kad će Europljanin znati o kršćanstvu
jednako malo kao i primjerice o budizmu, a
bit će jednako prihvatljiv govor o
reinkarnaciji i o uskrsnuću.
Pastoralni djelatnici ponekad
zbog
prezaposlenosti ili inercije nisu dovoljno
informirani o toj problematici, tako smo
ponekad suočeni s elementima krive,
nekršćanske duhovnosti i u krilu Katoličke
crkve.
10
crkva u svijetu
Novi religiozni pokreti i sekte
C
rkva katolička uočava navedeni
problem. Šaljući svoje izvješće o
stanju vjerskih sekti, gotovo sve mjesne
crkve registrirale su pojavak i brzo širenje
raznih vrsta religioznih i pseudoreligioznih
pokreta i sekti. Malne svi drže da je taj
fenomen ozbiljan, a neki ga čak vide kao
alarmantan problem (NIKIĆ, Mijo: Obitelj pred
izazovom sekti, Obnovljeni život 6/96). Kao
ilustracija ozbiljnosti problema može
poslužiti podatak da u urbanim sredinama
otprilike 1 % mladih biva izravno
zahvaćeno novim religijskim skupinama.
Utješno je da iste napusti oko tri četvrtina
iniciranih. Prema jednom istraživanju u
Hrvatskoj 15 % katolika vjeruje u
reinkarnaciju. Neke procjene govore da u
Južnoj Americi Katoličku crkvu dnevno
napušta 6.000 vjernika koji pristupaju
raznim sektama, novim vjerskim ili
pseudoreligijskim zajednicama.
Uzroci brzog širenja novih
religioznih pokreta i sekti
Naglo širenje vjerskih sekti počinje u
SAD-u,
po naj prij e u Kali forniji,
sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Zajedničko svim sektama je naviještanje
raja na zemlji. Po nastanku, možemo ih
podijeliti na:
11
peta nedjelja kroz godinu
Sekte zapadnog nadahnuća (židovsko
- kršćanskog) , prepoznatljive po svom
pozivanju na Bibliju, očekivanju skorog
svršetka vremena i po “nadahnjivanju“
Duhom.
Sekte istočnog nadahnuća
(budističkog i hinduističkog, islamskosufijskog), usmjerene na mistično iskustvo
koje će okupljene oko učitelja (gurua),
posjednika obećavajuće spoznaje,
uzdizanjem do kozmičkog Izvora ostvariti
čovjekovo “ja”.
Grupe i smjerovi gnostičkog tipa,
“mističke” grupe, crpe nadahnuće iz gore
spomenutih cjelina, ali ne iz njihovog
službenog naučavanja nego iz prakse koja
se odvijala paralelno uz službeni nauk. Iz
spomenutih cjelina crpe ono što im
odgovara. Svete knjige, tako i Bibliju
tumače na svoj način, jedan od primjera
knjiga R. M. Biggsa Vegeterijanstvo u
Bibliji. Spominju i Krista, ali njihov “Isus”
nije sin Božji, nego Učitelj, Inicirani,
Poticatelj, posebno očitovanje Krističkog
kozmičkog principa, čovjek u kojemu je tri
godine boravio kozmički Krist.
Katolička crkva u Hrvata nije pošteđena
naglog širenja novih religioznih i
pseudoreligioznih pokreta. Procjenjuje se
da u Hrvatskoj danas postoji preko stotinu
različitih kršćanskih (nekatoličkih) vjerskih
zajednica, Crkava, (pseudo)religioznih
udruga, New age pokreta, izdavačkih kuća,
(eklektičko) terapeutskih ustanova,
poduzeća i sljedbi.
V.B.
peta nedjelja kroz godinu
najava
HODOČAŠĆE DJELATNIKA MUP-a RH U
RIM
LORETO – ASIZ – MONTECASSINO – POMPEJI – PADOVA
2. - 8. TRAVNJA 2014.
Srijeda
2. 4. 2014.
Četvrtak
3. 4. 2014.
Petak
4. 4. 2014.
Subota
5. 4. 2014.
Nedjelja
6. 4. 2014.
Ponedjeljak
7. 4. 2014.
Utorak
8. 4. 2014.
Cijena:
3000,00
kuna
ZAGREB
Polazak iz Policijska akademija u 23,00 sati.
Vožnja preko Slovenije, Trsta…
LORETO:
Razgledavanje Svetišta (Nazaretska kuća).
ASIZ:
Razgledavanje: Bazilika i grob sv. Franje (sveta misa), crkva i grob
sv. Klare, crkva Gospe od Anđela ( Porcijunkula).
Dolazak u Rim oko 20,00 sati. Večera. Noćenje.
RIM
Sveta misa.
Razgledavanje: Vatikan – trg, crkva i kupola sv. Petra,
Vatikanski muzeji.
MONTE
CASSINO
Razgledavanje: Benediktinski samostan (sveta misa).
POMPEJI
Razgledavanje: Stari rimski grad.
RIM
Angelus s papom Franjom.
Razgledavanje: Anđeoska tvrđava, Trg Navona, Panteon, crkva sv.
Ignacija, Fontana di Trevi, Španjolski trg, Hrvatska crkva i Zavod sv.
Jeronima (sveta misa).
RIM
Razgledavanje: Katakombe sv. Kalista, Sv. Ivan Lateranski,
Svete stube, Sv. Pavao izvan zidina, Bazilika sv. Marije Velike,
Flavijev amfiteatar – Koloseum, Konstantinov slavoluk,
Sv. Petar u okovima, Rimski forum, Kapitol, Nebeski žrtvenik,
Venecijanski trg.
RIM
Doručak. Polazak prema Padovi…
PADOVA
Razgledavanje: crkva i grob sv. Ante,
Svetište sv. Leopolda Mandića ( sveta misa), grad.
Polazak prema Zagrebu…
U cijenu je uračunato:
Smještaj u hrvatskom hodočasničkom domu Domus Croata u dvokrevetnim sobama.
Prijevoz udobnim autobusom.
Stručno vodstvo tijekom cijelog puta.
Prehrana - doručak, ručak (mali lunch-paket), večera.
Ulaznice – Vatikanski muzeji, katakombe, kupola sv. Petra, Pompeji.
Prijave i informacije
gosp. Luka Norac Kevo, tel.: 091 45 63 866 ( spec. 82 866 )
12