Izvori Godišnjak učenika i učitelja OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Zdenci, 2012./2013. Izvori Sadržaj Dragi čitatelji „Izvora“, Impresum….................................1 Uvodnik naše ravnateljice.........2 Naša škola i mi ………...............3 Što smo sve radili…………........5 Dječji tjedan ……………………13 Dani sjećanja …………...............23 kroz riječi i slike spremljene u Vašem školskom časopisu zarobit ćemo školsku godinu 2012./2013. samo za Vas. Spremit ćemo je kao dragu Opasnosti oko nas ......................28 uspomenu, a Vi je Proslave ………...........................31 povremeno izvlačite iz Natjecanja i smotre ...................37 zaborava, obrišite sa nje Biseri ……………….....................39 prašinu i prisjetite se svojih Umjetničke stranice ....................40 prijatelja i dogodovština, učitelja i učenja i poneke dobre knjige... IZ V O R I Vaša urednica Godišnjak učenika i učitelja Osnovne škole ''Ivan Goran Kovačić'', Zdenci; svibanj 2013. Nakladnik: Osnovna škola ''Ivan Goran Kovačić'', Zdenci Uredništvo: Novinarska skupina OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Glavna urednica: Marija Cvek Suradnice: Maja Biro, Paula Božić, Mirjana Dadić Fotografija: Željka Vremić, Klaudija Nekić, Danijela Mikić, Josip Adamec, Mirjana Buneta-Knežević   Grafička obrada: Marija Cvek Tisak: Danijela Mikić Zahvaljujemo svim učiteljima OŠ „I. G. Kovačić“ Zdenci na suradnji i nabavi materijala!     1 Izvori Uvodnik naše ravnateljice Dragi učenici, Pred vama je još jedan broj našeg časopisa „Izvor“. On je vaših ruku djelo i na njega smo svi ponosni. U njemu ćete pronaći sva događanja tijekom godine, sva putovanja, terenske nastave, obilježavanja važnih datuma... i pregršt vaših radova, fotografija, slika... Jedna od većih novina ove školske godine je elektronički upis učenika osmih razreda u srednje škole. Vjerujem da ćemo zajedno dobro odraditi upise te da će svaki učenik upisati željenu školu. Svima vama , dragi učenici, želim lijepe i sunčane ljetne praznike, a u rujnu željno očekujemo vaš smijeh u školskim prostorima! Vaša ravnateljica 2 Izvori Broj učenika: RAZREDNA NASTAVA Matična škola MATIČNA ŠKOLA ZDENCI 1.- 4. razreda: 71 učenik (34 djevojčica) 5.- 8. razreda: 141 učenik (63 djevojčica) Ukupno: 212 učenika 97 djevojčica 1. razred – Ivana Pavelić i Marija Čunko (zamjena) 2. razred – Biljana Tramošljanin 3. razred – Maja Biro 4. razred – Đurđica HalerKnežević Područna škola Crnac 1.- 4. razreda: 29 učenika (16 djevojčica) Područna škola Veliki Rastovac 1.- 4. razreda: 27 učenika (14 djevojčica) Sveukupno: 268 učenika (127 djevojčica) u 17 razrednih odjeljenja PŠ CRNAC 1. i 3. razred – Jadranka Jurković 2. razred - Tanja Grabić 4. razred- Ivana Balog PŠ VELIKI RASTOVAC 3.-4. razred - Katica Šteger 1.-2. razred - Vidica Vida velečasni Josip Marić, vjeronauk PREDMETNA NASTAVA Paula Božić, hrvatski jezik Mirjana Dadić, hrvatski jezik Matija Rister, glazbena kultura Vedrana Filipović Marinić, likovna kultura Zrinka Habuda Ličinić, engleski jezik Josipa Ivančić Dević, engleski jezik Alexandra Milinković matematika, fizika Silvija Bušljeta, matematika Ljiljana Pavlović, priroda, biologija, kemija Ivan Kovač, Ksenija Jakobek, zamjena, tehnička kultura Matko Andrić, povijest Marinko Nekić, geografija Josip Adamec, tjelesno-zdravstvena kultura Danijela Mikić, informatika Klaudija Nekić, vjeronauk Zdenka Kyselicová, slovački jezik 3 RAVNATELJICA I STRUČNE SURADNICE Izvori Mirjana Buneta – Knežević, ravnateljica Željka Vremić, pedagoginja Eva Turza Mitrović, Marija Cvek, zamjena, knjižničarka Ove godine smo se oprostili od nama dragih učitelja: Marije Adamec, učiteljice hrvatskog jezika i Miroslava Božića, učitelja povijesti i geografije ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKO OSOBLJE Stjepan Ament, tajnik Vidica Kovačević, računopolagatelj Dragica Karšaj, kuharica Katica Špoljarić, spremačica Irenka Kušar, spremačica Dubravka Čiš, spremačica Milan Šporčić, domar Nevenka Mazok, spremačica (PŠ Veliki Rastovac) Barbara Bošnjak, spremačica (PŠ Crnac ) 4 Izvori I ovu školsku godinu započeli smo brigom o zdravlju... Jer, što je važnije od zdravlja? HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN 2012. U ponedjeljak 10. rujna 2012. godine učenici naše škole su zajedno sa svojim nastavnicima na prigodan način obilježili Hrvatski olimpijski dan. I ove godine zaputili smo se u Veliki Rastovac na igralište nogometnog kluba „Munja“. Obučeni u bijele majice učenici su uživali u sunčanom danu te su sudjelovali u različitim sportskim aktivnostima kao što su natjecanje u krosu, potezanje konopa, skakanje u vrećama i vođenje lopte. U krosu su se natjecali dječaci i djevojčice 5. i 6. razreda, te dječaci i djevojčice 7. i 8. razreda. Prva tri mjesta nagradili smo prigodnim diplomama. U krosu su nam se pridružili i odmjerili snage učenici 1. do 4. razreda PŠ Veliki Rastovac. 5 Izvori Živo je bilo i izvan borilačkih terena. A i navijačkog žara nije nedostajalo. I u PŠ Crnac Hrvatski je olimpijski dan obilježen kroz razna natjecanja na satu tjelesne i zdravstvene kulture, razgovorom o važnosti bavljenja sportom za naše zdravlje na satu razrednog odjela, stvaralačkim pisanjem i govornom vježbom o Olimpijskim igrama na satu hrvatskog jezika i likovnim radovima na satu likovne kulture. Poveznica svih sudionika bila je majica bijele boje kao simbol mira, sporta i prijateljstva. Važno je kretati se i brinuti o zdravlju, jer; u zdravu tijelu – zdrav duh! 6 Izvori Hrvatski olimpijski dan 10. je rujna jedan od najvažnijih datuma u športskoj povijesti Republike Hrvatske. Tog je dana osnovan Hrvatski olimpijski odbor. Dražen Petrović, Goran Ivanišević, Toni Kukoč, Davor Šuker, Zvonimir Boban neki su od športaša po kojima je Hrvatska postala poznata. Ratnih '90.-tih godina Hrvatska je započela jedno novo športsko razdoblje osnovavši Hrvatski olimpijski odbor. Od tada naši su športaši ponosno počeli predstavljati svoju domovinu pod okriljem svoje zastave. Za tako malu tek novorođenu zemlju u samim smo početcima već počeli postizati velike uspjehe. Prva je medalja bila ona Gorana Ivaniševića u Barceloni 1992. godine. Te je godine također naša košarkaška reprezentacija odigrala nevjerojatnu utakmicu protiv američke dream-team reprezentacije. U Atlanti četiri godine kasnije vaterpolisti osvajaju svoju prvu medalju, a rukometaši se penju na najviše postolje. Veliki su to uspjesi. Danas su s nama neki novi klinci u koje polažemo svoja velika nadanja. Blanka Vlašić, Sandra Perković, vaterpolisti, rukometaši nove su naše snage. Više san nije osvajanje zlatne medalje. Taj je san već odavno odsanjan. Na svakim novim Olimpijskim igrama postižemo nove zlatne uspjehe. Velika im hvala na tome. Mala smo zemlja, ali s velikim srcem i željom. Ponosan sam na sve njih i nadam se da ćemo i dalje ostati ustrajni u svojim uspjesima. Matej Mađaš, 8.a raz. 7 Izvori Nismo bili samo u školi. Znanje smo sakupljali i na izletima, u prirodi, terenskoj nastavi... Pozdrav jeseni Učenici razredne nastave su svoj pozdrav jeseni pretočili u druženje, skupljanje jesenskog lišća za ježevu kućicu, igre i učenje u prirodi. I vratili se okrunjeni jesenjim krunama i znanjem. Posjet Višnjici Posjetili smo i Višnjicu. 8 Izvori Sprijateljili smo se sa konjima. Raznježili se zbog Bambija. Uživali smo u ljepoti eko-vrta i naužili se mirisa kadifa, cinija, kalopera, dragoljuba… …posjetili izložbu, vozili se vlakićem i igrali na igralištu... Poslije tako napornog rada trebao nam je i dobar ručak. Bilo je jako lijepo! 9 Izvori Terenska nastava – Virovitica Dana 21.studenog 2012.godine učenici 3.razreda matične škole te područnih škola Veliki Rastovac i Crnac posjetili su Virovitičko - podravsku županiju. S radom županije i župana upoznala ih je pročelnica Ureda župana Melita Sirovica. Pogledali smo i dva kratka filma s najljepšim znamenitostima, ustanovama, spomenicima i mjestima naše županije, te na poklon dobili olovku i blok za pisanje. Okrijepili smo se i sokom. Zatim smo krenuli u daljnji obilazak i došli do Crkve sv. Roka. Crkva nosi naziv po svetom Roku, koji je ujedno i zaštitnik Virovitice. Župnik crkve pokazao nam je i franjevački samostan, točnije prostorije u kojima se nalaze razni predmeti iz prošlosti, biblioteka, slike, kipovi itd. Posjetili smo i Gradski muzej, u kojem se nalazi arheološka, etnografska i kulturnopovijesna građa te likovna zbirka. 10 Izvori U Gradskoj knjižnici također smo svašta naučili. Vidjeli smo kako slijepe i slabovidne osobe mogu čitati, da se u knjižnici može služiti računalima, čuli smo pravila za posuđivanje i vraćanje knjiga, a i oduševili se njezinom prostranošću i opremljenošću mnoštvom zanimljivih knjiga. Naša zadnja stanica bila je tvornica namještaja Tvin. Prošetali smo tvornicom kako bismo vidjeli na koji se način dolazi do različitih vrsta namještaja. Vidjeli smo kako se obrađuje drvo, reže i lakira te na kraju slaže u određeni komad namještaja. Ovim oblikom nastave učenici su proširili svoja znanja o Virovitičkopodravskoj županiji, vidjeli zanimljivosti Virovitice i kući došli puni dojmova. Učiteljica: Maja Biro 11 Izvori Pozdrav proljeću… A kad je stiglo proljeće pohitali smo mu u susret. Učenici 1. i 3. razreda PŠ Crnac sa učiteljicom jadrankom Jurković Terenska nastava Slavonski Brod: Dani Ivane Brlić - Mažuranić Učenici trećeg i četvrtog razreda MŠ Zdenci,učenici trećeg i četvrtog razreda PŠ Veliki Rastovac i učenici četvrtog razreda PŠ Crnac bili su 18.travnja 2013.g. u Slavonskom Brodu. Učenici su upoznali stradanje grada u Domovinskom ratu, stvaralaštvo i likove Ivane Brlić - Mažuranić, prisustvovali kazališnoj predstavi „Čudnovate zgode šegrta Hlapića, obišli staru utvrdu iz 18.st.,posjetili samostan i crkvu Presvetog Trojstva i vidjeli sobu gdje je stanovao i stvarao Dragutin Tadijanović za vrijeme školovanja u Slavonskom Brodu. Terenska nastava uspješno se realizirala na opće zadovoljstvo učenika i učiteljica. Učiteljice: Đurđica Haler –Knežević Maja Biro Vidica Vida Marija Čunko 12 Izvori DJEČJI TJEDAN Dječji tjedan obilježava se od 1. listopada do 7. listopada. Cilj ovog tjedna je organizirati i provesti odgojno – obrazovne aktivnosti tematski vezane za pojmove dječjih prava, prijateljstva, obitelji, druženja i zajedništva. Mnoge aktivnosti proveli smo na satima hrvatskog i likovnog jezika te na satu razrednika i tako osvijestili djecu te nešto novoga i naučili. Najzanimljivija aktivnost bila je oslikavanje prostora ispred škole. Pogledajte u nastavku što smo sve radili. Uz želju da im Dječji tjedan bude vedar i veseo dječja pravobraniteljica Mila Jelavić upućuje nekoliko poruka: Nemojte šutjeti o svojim problemima! Obratite se za pomoć najbližim odraslima, jer imate pravo na zaštitu. Tražite informacije! Djeca imaju pravo tražiti odgovore na pitanja koja su im važna, a odrasli su im dužni odgovoriti. Naučite jasno iznijeti svoje mišljenje i zauzmite se za zaštitu svojih i tuđih prava! Učiteljica: Maja Biro 13 Izvori Dani… Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje učenici PŠ Crnac zajedno s roditeljima i učiteljicama obilježili su 10. 10. 2012. kroz različite aktivnosti. Na radionicama smo naučili mijesiti kruh i praviti kolače. Prodavali smo krušne proizvode u sklopu projekta „Naša knjižnica“ i učili kulturu ponašanja i ophođenja sa kupcima i odraslima, a mnogo od toga može koristiti i kad se družimo sa prijateljima. A kad nas zemlja obdari bogatstvom svojih plodova možemo se radovati uz pjesmu i ples, ali se i prisjetiti zahvaliti za ono što nam je dano. 14 Izvori Dani jabuke tako fine i korisne za zdravlje pa su učenici 1., 3. i 4. razreda PŠ Crnac 19.10.2012. obilježili su Dan jabuka kroz igru, učenje, slikanje i ples. Jabuke se mogu jesti, piti, sušiti, a uz njihovu pomoć možemo i računati. Jabuka na dan, doktor iz kuće van! “Bilo da je samo trenutačni znak pažnje i dobrodošlice ili trajan simbol ljubavi, prijateljstva, blagoslova, snage i zdrave prehrane, jabuka je tu uz nas, htjeli mi to ili ne. I zato o jabuci samo s ljubavlju!” J. Popović - Poje 15 Izvori Svjetski dan voda 22. 03. smo se prisjetili koliko nam je voda važna. Vesela i tužna voda Bez vode nitko ne može živjeti. Voda je piće koje živim bićima daje život. Tužna voda je prljava jer svi u nju bacaju smeće, a ona je onda usamljena. Vesela voda je bistra i ljudima produžuje život. Ljudima, životinjama i biljkama je voda potrebna za život zbog zdravlja, kuhanja, čišćenja i cvijeća. Anja Bošnjak 3. razred Vesela i tužna voda Voda je prozirna bez boje, mirisa i okusa. Ljudi ne mogu živjeti bez vode. Vesela voda je pitka jer je okoliš čist, lijepa zato jer je krase ribe i vitka jer ne zagađuje okoliš. Tužna voda je žalosna jer je nitko neće piti i prljava zato jer je neki ljudi zagađuju. Ljudi, životinje i biljke ne mogu živjeti bez vode. Voda je važna za sve ljude. Benjamin Š. 3. razred Petostih Voda Pitka, bistra Voda Pjeva, veseli, priča Slana, sveta Voda mora biti čista. Pada, smrzava se, isparava Izvor Voda najbolje gasi žeđ. Ivana P. Tekućina Karlo Kamenar 16 Izvori Međunarodni dan dječje knjige 2. travnja je rođendan ponajboljeg pisca knjiga za djecu, Hansa Christiana Andersena, njemu u čast taj se dan obilježava dječjom knjigom u cijelom svijetu. Nekoliko mudrih izreka o knjizi: „Dobri prijatelji, dobre knjige i čista savjest: to je idealan život.“ Mark Twain "Knjige koje zaslužuju da ih pročitate jednom, zaslužuju da budu pročitane dva puta; a najvažnije od svega, vrhunska djela književnosti vrijedi pročitati tisuću puta." John Morley „Knjiga je vrjednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita.“ Egipatski zapis 17 Izvori Dan planete Zemlje Zemljice draga, moja si nada, Ti si ljepša od svih sada. Kad sunce svane ti se budiš, kad sunce zađe ti polako usneš. Vanesa Biro Planet Zemlja je naš dom gdje svatko živi po svom. Na njoj je dobra klima bilo ljeto ili zima. Voda je bogatstvo njeno pa nam je lijepo sve zeleno. Ima ona područja sivih, ali tamo nitko ne živi. Petar Čiš 22. 04. obilježili smo Dan planete Zemlje, učeći kako je sačuvati za nas i za buduće naraštaje. Najbolje to ocrtavaju EKO PORUKE: Čistite i štedite vode jer ima malo pitke vode. Mislav i Ana Čuvajte tlo, brinite se o njemu i zalijevajte ga. Treba paziti i smanjiti onečišćenje. Ines i Denis Biljke služe za hranu i lijek. Čuvajte ih tako da ih ne berete, ne čupate i da ih više sadite i zalijevate. Ivana i Nikola K. Ima mnogo ugroženih vrsta životinja kojima prijeti izumiranje, a to je zbog vas ljudi! Da bismo očuvali planet i životinje na njima treba prestati loviti ugrožene vrste. Petar i Mihael Bez zraka ne bi bilo života. Zato nemojte uništavati šume koje nam daju kisik. Ispuštanjem raznih plinova iz automobila, autobusa, tvornica, kuća štetimo i zagađujemo zrak. Vanesa i Benjamin 18 Izvori Dan sunca… 3. svibnja smo proslavili Svjetski dan sunca … … a 9. svibnja Majčin dan Našim dragim majkama pravili smo čestitke, crtali im portrete i pisali zahvale: Za mene je majka dobri anđeo. Prema majci osjećam dobrotu i brižnost. Majka me usrećuje poljupcem i zagrljajem. Majko hvala što mi pomažeš u svemu. Zahvalna sam što si mi majka. Ines Mikić, 3. razred Za mene je majka milost. Prema majci osjećam ljubav. Usrećuje me kada mi nešto pomaže. Zahvalan sam joj na dobroti koju mi pruža. Denis Kari, 3. razred 19 Izvori Posjetili su nas… Dana 29. listopada 2012. godine Putujuće kazalište stiglo je i u našu matičnu školu te područne škole Crnac i Veliki Rastovac. Izveli su nam predstavu “Koza i vuk“. Priča je to o prijateljstvu, nastala kao nastavak poznate bajke o vuku i sedam kozlića, poučna, s pjevanjem i glazbom. Predstava je interaktivnog karaktera pa su se djeca imala priliku popeti na pozornicu i pokazati glumcima svoje pjevačke vještine što su učinili vrlo rado. Djecu su uživala u ugodnoj atmosferi i veselju što se dalo zaključiti po glasnom smijehu. Veselimo se ponovnom druženju u našoj školi. I ponovo su nas posjetili 4.ožujka 2013.godine . 20 Izvori A da bismo ih bolje upoznali, nešto malo o našim prijateljima: Putujuće kazalište djeluje od 1999. godine kao Umjetnička organizacija, pod umjetničkim vodstvom glumice i lutkarice Zorice Petnjarić - Kalić. Ovo putujuće kazalište jedno je od 4 profesionalna kazališta u Osijeku. Proteklih 13 godina načinom rada kazalište se profiliralo kao lutkarsko putujuće kazalište za djecu i odrasle. Bez vlastitog prostora i svakodnevno na kotačima, realiziralo je mnogobrojna gostovanja kako u Osijeku i osječko - baranjskoj županiji, tako i u drugim županijama RH. Za nas su priredili predstavu pod nazivom “Priče iz žabljeg svijeta” koja je oduševila učenike razredne nastave. Zahvaljujemo glumcima koji nam već dugo godina dolaze u posjetu i uveseljavaju nam dane! Učiteljica: Maja Biro 21 Izvori Sjetili smo se i nekih tužnih i važnih datuma… Obilježavanje Dana sjećanja na Vukovar Povodom obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar u holu škole održana je prezentacija učenika 8. razreda. U samome programu sudjelovali su i učenici 7. razreda. Prezentacijom je bila prikazana povijest samoga grada, s osobitim naglaskom na događanja '90.-ih godina. Njome su ujedno učenicima i djelatnicima škole bile prikazane i fotografije s terenske nastave u Vukovar 6. studenoga ove godine koji je bio u sklopu samog obilježavanja tog događaja. U petak, 16. studenog, predstavnici učenika 5.- 8. razreda su zapalili lampione ispred crkve Sv. Mihaela u znak sjećanja na žrtve stradavanja. Terenska nastava u Vukovaru Dana 6. studenoga učenici su 7. i 8. razreda sa svojim razrednicima (Josip Adamec, Paula Božić, Josipa Ivančić Dević i Mirjana Dadić) i učiteljem povijesti (Matko Andrić) posjetili Vukovar, grad koji je postao simbolom herojstva u Domovinskome ratu. Kroz ovaj jednodnevni posjet donesen je prikaz događanja na ovim prostorima 1991. godine, kako bi učenici što bolje upoznali povijest Domovinskoga rata. Učenici i nastavnici uz pratnju vodiča obišli su samu baroknu jezgru grada, Vukovarsku bolnicu, Memorijalno groblje i Ovčaru odajući počast svim poginulim braniteljima i civilima u Bitci za Vukovar. 22 Izvori Istina o Domovinskom ratu U projektu promicanje istine o Domovinskom ratu u školama, članovi Podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije, general bojnici Josip i Mirko Horvatin gostovali su dana 19. 04. 2013. godine u Osnovnoj školi "Ivan Goran Kovačić" u Zdencima na poziv Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Duga Međa te u dogovoru s ravnateljicom škole Mirjanom Buneta Knežević. Predavanje pod nazivom "Istina o domovinskom ratu" namijenjeno je učenicima 8. razreda, a održao ga je general bojnik Josip Horvatin koji je bio učenik naše škole. Predavanje je bilo nadasve poučno i zanimljivo, a trajalo je dva školska sata. Na kraju su učenici mogli postavljati pitanja vezana uz domovinski rat te su prigodnim poklonima (majicama, torbom za laptop te knjigom) nagrađeni Karlo Kovačević, Stjepan Sudarić, Gabriel Bačić, Tomislav Čiš, Ivana Holjenko te Manuela Kolar. 23 Izvori Vukovar 20. je stoljeće posebno poznato svima nama po mnogim ratnim sukobima, nemirima, strahotama i razaranjima. Na svu žalost i moja je domovina osjetila tugu i bol koju donosi rat. Ovdje vam govorim o Vukovaru, gradu koji je podnio jedno od najvećih razaranja tijekom Domovinskoga rata. Vukovar je grad na istoku Hrvatske i leži na rijekama Dunavu i Vuki. To je grad koji postao najvećom žrtvom velikosrpske agresije. Da se on nije odupirao tako snažno, tko zna u čijim bismo rukama mi danas bili. Neprijatelj nije imao milosti. Razarao je sve pred sobom, ali onih hrabrih 1800 vojnika nije uspio tako lako slomiti. Daleko je nadmoćnija vojska napadala ove snažne ljude, ali nije imala lijeka za tu hrabrost i domoljublje. Prije nekoliko sam dana i ja posjetio ovaj veliki grad. Saznao sam mnogo toga o tromjesečnoj obrani, posebno o jadnim ljudima koji su se skrivali u podrumima svojih domova. Ne mogu si ipak predočiti sliku Vukovara u tim vremenima jer nisam bio dio toga tada, ali sam prema riječima svjedoka saznao što se to zbivalo u Vukovaru tih ratnih godina. Posjet me ovome gradu nije ostavio ravnodušnim, odnosno nitko ne će ostati ravnodušan kada posjeti Ovčaru, Vukovarsku bolnicu ili Memorijalno groblje. Mnogi su ljudi ostavili svoje živote za ovaj grad i domovinu Hrvatsku, a među njima Siniša Glavašević i Blago Zadro. Sada, kada znam više o ovome „Gradu heroju“, ponosan sam na naše branitelje koji su svojim životima platili slobodu naše domovine. Iako sam tužan zbog toga, s ponosom im zahvaljujem na tome. Bila im vječna hvala i slava. Mateo Radosavljević, 8.b 24 Izvori 27. siječnja - Dan sjećanja na holokaust Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj je dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj. Učenici i djelatnici naše škole 1. školski sat 28. siječnja posvetili su sjećanju na žrtve holokausta. Učitelj povijesti Matko Andrić održao je prigodno predavanje koje su učenici i učitelji pratili s velikim zanimanjem te zaključili da se ova tragedija nikada ne smije zaboraviti niti ponoviti. Vječna vatra u spomen žrtvama holokausta ispred memorijalnog centra Yad Vashem u Jeruzalemu Jedna od žrtava koncentracijskih logora bila je Ana Frank, 15-godišnja židovska djevojčica. Ona se, zajedno s obitelji, dvije godine skrivala u Nizozemskoj prije nego su ih nacisti pronašli. Tijekom toga razdoblja vodila je dnevnik koji je kasnije objavljen. 25 Izvori Rat je najveće svjetsko zlo Od početka čovječanstva čovjek, zbog svoje oholosti, želi vladati i upravljati cijelim svijetom. Pri tom pothvatu on prezire i ponižava sve oko sebe, smatrajući se nekim posebnim bićem. Otkada je Bog stvorio čovjeka, takvih je ljudi bilo mnogo. Ovi su sebični ljudi uspostavljali svoju vladavinu ubijajući svoju braću. Tako je započela priča o ratovanju, toj nemilosrdnoj igri za moć. Rat prati svijet od njegova postanka. Iako je isprva ta borba za prevlast bila vidljiva samo u životinjskom svijetu, danas je to druga priča. "Ljudi s razumom" pokreću sve češće ovaj stroj za ubijanje i istrebljenje. Prvo ću spomenuti Prvi svjetski rat u kojemu je izgubljeno oko 20 milijuna ljudskih života. Predviđali su da će to biti rat kojim bi okončala sva ratovanja u budućnosti. Bila je to kriva procjena jer će dvadesetak godina kasnije na pozornici nastupiti Drugi svjetski rat. Tada su velike skupine ljudi bile predvođene vođama kojima nije ni do čega stalo osim do ubijanja i osvajanja. Ljudi su bili ponižavani zbog boje kože, vjere ili nacionalnosti. Ovaj je rat odnio još 20 milijuna ljudskih života, a možda i više. Ovako je izgledala svjetska pozornica u 20. stoljeću da bi se krajem stoljeća na prostorima moje domovine Hrvatske zbio rat koji će ostati zapamćen po svojoj okrutnosti. Ljudi su bili proganjani i ubijani, samo zato što su bili druge narodnosti i vjere. Puno je nedužnih života bilo izgubljeno. Gledajući na povijest ljudske civilizacije, pitam se gdje leži uzrok ratova. Zasigurno u čovjekovoj prirodi, u njegovoj sebičnosti i oholosti. Nadam se, za dobrobit budućih generacija, da će čovjek shvatiti da na taj način sam sebe uništava. Mateo Radosavljević, 8. b 26 Izvori Opasnosti oko nas... Naučili smo puno i o opasnostima koje vrebaju na nas i sve to zabilježili na školskom panou: … ali i kako se hraniti zdravo! 27 Izvori MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI U Mjesecu borbe protiv ovisnosti (15.studeni do 15. prosinac) u OŠ Ivan Goran Kovačić Zdenci održane su radionice na temu prevencije ovisnosti. Vjeroučiteljica Klaudija Nekić i pedagoginja škole Željka Vremić održale su radionice s učenicima 7. razreda pod nazivom „Zamke suvremenih ovisnosti“. S učenicima 5. razreda pedagoginja i učiteljica prirode, biologije i kemije Ljiljana Pavlović održale su radionicu „Prevencija ovisnosti“. A s učenicima ostalih razreda održane su radionice o prevenciji ovisnosti na satovima razrednika. Dana 22.11.2012. djelatnici Policijske postaje Orahovica Josip Radinković i Stjepan Egert ukazali su učenicima 8. razreda na opasnosti koje donose sredstva ovisnosti. U sklopu predavanja učenicima je pokazano nekoliko fotografija tragičnih posljedica ovisnosti, a policajci su ispričali i nekoliko događaja vezanih uz ovisnike. VAŽNO!!! RECI NE OVISNOSTI 28 Izvori Uoči Božićnih blagdana podsjetili smo se još jedne opasnosti koja prijeti upravo najmlađima – pirotehničkih sredstava. Oprezno s pirotehničkim sredstvima! Djelatnici policijske postaje iz Orahovice posjetili su vrtić u Zdencima kako bi djecu upozorili na opasnosti koje vrebaju pri rukovanju s petardama i sličnim eksplozivnim napravama. Upozorili su da petarde nisu igračke te da treba obratiti pozornost na najmlađe koji nisu svjesni opasnosti i ozljeda koje donose. Zaželjeli su im sretan Božić i Novu godinu te ih darivali jabukama i narančama. 29 Izvori Posjetio nas je i Sveti Nikola, a mi smo mu zahvalili najbolje što smo znali – onim što smo naučili u školi našom igrom i radošću, našom pjesmom, našim igrokazima i recitacijama… Dragi Sveti Nikola, dođi nam i dogodine! Bit ćemo dobri i nestrpljivo te čekamo! na 30 Izvori Božiću u susret... Učenici 1. i 3. razreda područne škole Crnac preplavljeni božićnim duhom, u radionici izrade božićnih ukrasa, stvarali su svoje snježne kugle. Cilj nam je bio od naizgled nepotrebnih i nespojivih stvari napraviti nešto svojim rukama, a ne to kupiti. Tako nam je za izradu ovih kugli trebala manja staklenka za zimnicu, jedna figurica, malo šljokica, malo vode i pištolj za silikonsko lijepljenje. Božićna priredba Dana 20. prosinca 2012. s početkom u 17.00. sati održana je tradicionalna božićna priredba u našoj školi. Učenici su se predstavili recitacijama, igrokazima, pjesmom i plesom te svima zaželjeli sretan Božić i uspješnu Novu godinu. Prikupljeni prihod od božićnih čestitki koje su izradili učenici namijenjen je projektu „Naša knjižnica“. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su doprinijeli našem projektu. 31 Izvori Kolaž s Božićne priredbe Sretan Božić svakome!!! 32 Izvori Družili smo se i za vrijeme praznika.... Za vrijeme zimskih praznika u našoj školi organizirane su razne zanimljive radionice. Za svakog se pronašlo po nešto… Kuhalo se razne slastice… …a zadnju riječ je imao vrlo stručan žiri: Za one koji vole dobru glazbu, ili venecijanske maske, ili škrinjice pune nakita, ili šport … Sve u svemu – lijepo su se zabavili i učenici i učitelji. 33 Izvori Maškare... Kad se udruži školsko gradivo s veselim običajima i učenje postaje smijeh, pjesma i ples. PŠ Crnac Narodni ples i običaji, maske i zimske šale – karneval ili maškare – svejedno, samo neka je veselo i neka se stari običaji našeg sela sačuvaju i za slijedeće generacije. 34 Izvori Maškare… Zdenci Poslije vesele povorke u šetnji ulicama, došao je na red i izbor za najljepšu masku i tu smo se proslavili. 35 Izvori Uskrs Pripremali smo se za najveći kršćanski praznik. Uskrs Bio je dan prije Uskrsa. Bojao sam jaja. Napravio sam gnijezdo. U gnijezdo sam stavio travu. Drugi dan bio je Uskrs. Ujutro sam otrčao kod darova. Isus je na Uskrs uskrsnuo. Išao sam u crkvu. Kada sam došao kući, jeo sam šunku. Došli su mi gosti. Od njih sam dobio darove. Jako volim Uskrs. Benjamin Burcar 2. raz. Uskrs u mome domu Uskrs je u proljeće. Njegovi simboli su zec i pisanice. Uskrs je najveći kršćanski blagdan. U mome domu se obilježava zajedničkim doručkom. Mi djeca, pravimo gnijezda. Odlazimo na svetu misu. Kad dođemo iz crkve pomolimo se i doručkujemo hranu koju je svećenik posvetio. Cijeli dan se družimo s prijateljima i rodbinom. Tako se u mome domu obilježava Uskrs. Mislav Premužić 3. razred; crtež Monika Kiris Uskrs u mome domu U proljeće se slavi najveći blagdan u godini. Taj blagdan zove se Uskrs. Za Uskrs bojimo pisanice. Moja obitelj doručkuje šunku, pisanice i majonezu. Moj brat i ja tuckamo se jajima. Pobjednik je onaj čije jaje ostane neoštećeno. Taj dan svima čestitamo Uskrs. Za Uskrs se prisjećamo kako je Isus velik i koliko nas voli. Volim Uskrs jer je cijela obitelj na okupu i lijepo se družimo. Karlo Kamenar 3. razred 36 Izvori Uskrs u mome domu Uskrs je najveći blagdan jer je Isus uskrsnuo tada. Moja obitelj i ja volimo Uskrs i radujemo mu se. Prije Uskrsa se pripremamo. Brat i ja bojimo pisanice i pravimo gnijezda. Pisanice budu šarenih boja. Mama i tata kuhaju šunku i prave salatu. Na uskrsno jutro brzo žurimo prema gnijezdu da vidimo darove što nam je donio zeko. Tako moja obitelj i ja slavimo Uskrs. Vanesa Biro 3. razred 37 Izvori Dan škole! Učenici i djelatnici OŠ Ivan Goran Kovačić Zdenci obilježili su 21.3. 2013.godine Dan škole. U PŠ Crnac okupili su se svi učenici razredne nastave te sudjelovali u priredbi te radionicama. U matičnoj školi su učenici predmetne nastave sudjelovali u radionicama, sportskim natjecanjima 38 Izvori i školskoj priredbi… Učenici su pjesmom, recitalom i igrokazom te sviranjem prigodno i svečano obilježili Dan škole. 39 Izvori Natjecanja… Tijekom nastavne 2012./2013. godine učenici i učenice naše škole sudjelovali su na brojnim školskim natjecanjima, a na županijskim su sudjelovali sljedeći učenici i njihovi mentori: Matematika Domagoj Premužić, 6.b mentorica Alexandra Milinković LiDraNo Viktorija Bosak, 8.a mentorica Mirjana Dadić Vjeronauk Rocco Nekić,6.b Jelena Žigić, 6.a Tamara Prka, 7.b Marija Halgaš, 7.b mentorica Klaudija Nekić LIK (radovi poslani na Državno natjecanje) Valentina Škopec, 8.a Gabriel Bačić, 8.b mentorica Vedrana Filipović-Marinić Županijsko natjecanje iz biologije Ivana Plišo, 7.a Nives Ćosić, 8.b mentorica: Ljiljana Pavlović Županijsko natjecanje iz kemije Tamara Prka, 7.b Marija Knežević, 7.b mentorica: Ljiljana Pavlović Likovni natječaj „Ljepote mog zavičaja“ Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije Iva Knežević, 1. razred MŠ Zdenci - 3. mjesto mentorica: Ivana Pavelić Likovni natječaj „Moj kućni ljubimac“ Mihaela Timek, 2.razred MŠ Zdenci - 3. mjesto mentorica: Biljana Tramošljanin 40 Izvori Županijski kros u Slatini- 3. mjesto Našu školu predstavljala je muška ekipa u sastavu: Zvonimir Špoljarić, 7.b Goran Strapać, 7.b Matej Mađaš, 8.a Matija Kiris, 8.b Pavo Sušec, 8.b mentor: Josip Adamec ZAVRŠNICA ŽUPANIJE U MALOM NOGOMETU - 4.mjesto Učenici koji su predstavljali našu školu: David Pavoković, 5. razred Renato Horvat, 5. razred Slaven Mimić, 5. razred Zvonimir Kovačić, 5. razred Domagoj Premužić, 6. razred Toni Vukalović, 6. razred Filip Bošnjak, 6. razred Matija Bošnjak, 6. razred Josip Semeš, 6. razred mentori : Josip Adamec i Danijel Jurlina 41 Izvori Biseri iz naše ravnice… Priredio: Marinko Nekić 1. NAJVEĆA SLOVENSKA LUKA JE GRAD BRAČ. 2. NAJVEĆI DIO ŠPANJOLSKE ZAUZIMA VISORAVAN UGARSKA. 3. NAJVEĆA SLOVENSKA LUKA JE GRAD BRATISLAVA. 4. RAVNOPRAVNI NARODI U BIH SU BOŠNJACI, PRAVOSLAVCI I KRŠĆANI. 5. U MAĐARSKOJ STRANI TURISTI NAJVIŠE POSJEĆUJU LJUBLJANU. 6. BIH SASTOJI SE OD DVA DIJELA. TO SU CRNA GORA I PODGORICA. 7. GLAVNI GRAD GRČKE JE PULA. 8. DESTRUKCIJSKO DJELOVANJE VALOVA NA OBALAMA ZOVE SE AMBROZIJA 9. POD ZAŠTITOM UNESCO-A NALAZI SE PLITVIČKA JEZERA U ŠIBENIKU. 10. PREMA NAČINU POSTANKA NAJBROJNIJA JEZERA U EUROPI SU PLITVIČKA JEZERA 11. POBOLJŠANJE SVOJSTAVA OBRADIVOG TLA PROVOĐENJEM MJERA ISUŠIVANJA, ODVODNJAVANJA, NATAPANJA I SLIČNO NAZIVA SE DERATIZACIJA. 12. NAJBROJNIJA NACIONALNA MANJINA U HRVATSKOJ SU HRVATI 13. MJEŠANAC CRNE I ŽUTE RASE ZOVE SE JUNIOR. 14. NAJVEĆA EUROPSKA RIJEKA JE SREDOZEMNO MORE 15. PREMA DOBNOM SASTAVU U INDIJI PREVLADAVA SIROMAŠNO STANOVNIŠTVO. Ako Vam nešto od navedenog nije smiješno – PROVJERITE SVOJE ZNANJE!!!! … ili se jednostavno skoncentrirajte… 42 Izvori Umjetnički kutak Ja želim biti... Ja još ne znam što bih htio biti. Sviđa mi se: pjevanje, vojništvo, šumarija i majstorije. Kod pjevanja mi je lijepo jer mogu smišljati i pjevati pjesme. Vojništvo mi je lijepo jer mogu vježbati i pomagati ljudima. Ja volim prirodu i želio bih biti šumar. A majstorije su mi drage jer volim popravljati. Mislav Premužić, 3. raz. kolaž Renata Horvat, 2. raz. PŠ Crnac Želim biti... Želim biti automehaničar, zato što mi je taj posao zanimljiv. Taj posao mi se sviđa zato što svaki dan vidim novi auto. Automehaničar ima razne alate. Automehaničar liječi aute, kao što liječnik liječi ljude. Odabrao sam to zanimanje i zato što mi je djed automehaničar pa me može naučiti popravljati aute. Karlo Kamenar, 3. raz. Moj doživljaj s jesenskog dana Jako volim jesen jer tada počinje škola i sunce nije jako pa se mogu igrati duže u prirodi. Jučer smo pozdravili jesen tako što smo imali nastavu u prirodi. Meni se takva nastava sviđa jer volim učiti uz igru i slušati kako ptice pjevaju. Htio bih češće imati takvu nastavu. Benjamin Škorvaga, 3. raz. tempera David Holeš, 2. raz. PŠ Crnac 43 Izvori Priča jednog zrna Brm, brm… čuje se po njivama i dvorištima. Nitko danas ne može bez traktora. Nitko nema vremena ni za koga. Nekada su naši stari sve radili ručno i konjima. Orali bi i kopali. Pšenicu bi kosili ili želi kosicom. U vrijeme žetve njivama bi se čula pjesma, a ne brujanje kombajna. I kukuruz bi se brao rukom. U vrijeme naših djedova i pradjedova sve se je prevozilo kolima i konjima. Naši djedovi i bake puno su radili, ali su bili sretniji nego mi danas. Uvijek je bio težak put od zrna do kruha. Ivan Bartolić, 3. raz. rekompozicija Ines Prša i Paulina Kuric, 4. raz Proljeće Napokon je došlo proljeće. S proljećem došli su topli sunčani dani. Često zapuše vjetar blag. U gustoj, zelenoj travi žute se jaglaci. Niču bijeli, žuti i ljubičasti šafrani, a pored njih visibabe bijele. Voćnjaci su u ružičastom cvatu. Svojim mirisom privlače kukce. Ljudi uživaju na toplom suncu. Sretni su što je zimi kraj. Djeca žure iz škole kući da što prije napišu zadaću, kako bi se mogli igrati i uživati na suncu. Rode su se vratile u svoja gnijezda. Male lastavice veselo lete nebom. Igraju se u zraku. Mogla bih ih gledati cijeli dan. Volim proljeće. Proljeće je jako lijepo zato što se vraćaju ptice iz toplih krajeva i cvijeće cvate i miriše. Monika Kiris, 4. raz. PŠ Veliki Rastovac kolaž Laura Vida, 4. raz. 44 Izvori Moje dobro djelo Jednog dana kada sam imala vjeronauk velečasni je u školu donio neke kutijice. Poslije nam je rekao da ćemo u te kutijice stavljati novce, a novci će ići siromašnima i bolesnima. Moramo svaki dan u Korizmi staviti po jednu kovanicu. Ja stavljam svaki dan i već sam puno nakupila. Kada završi Korizma kutijice ćemo donijeti u crkvu. Taj novac će pomoći onima koji su bolesni, koji su jako siromašni i onima koji nemaju novac za kruh. Nadam se da će ono što sam skupila izmamiti osmijeh na lice i zagrijati nečije srce. Monika Kiris, 4 raz. PŠ Veliki Rastovac Guska Jedna se guska bojala kiše i svaki dan čitala što o vremenu piše. Trčala po novine baš svaki dan, a onda joj dosadilo i kupila je kišobran. Sad ne čita više što o vremenu piše s kišobranom i po suncu šeta jer ako i padne kiša nikakva šteta. Lucia Mičan, 4 raz. Zdenci akvarel Elena Šipoš, 4. raz. PŠ Veliki Rastovac 45 Izvori Zima u mom selu Ja volim zimu jer se mogu igrati. Kada napada puno snijega pred vrata, ja taj snijeg očistim. A nekad seku zovem da ju sanjkam. Sestra, ja , nećak i ostali prijatelji se grudamo, pravimo snjegovića,. Veselimo se zimi i veselimo se zimskim radostima. Dorotea Straka, 3. raz. tempera Monika Kiris, 4. raz. PŠ Veliki Rastovac Stiže nam proljeće Snijeg je prestao padati. Bliži nam se proljeće. Proljetnice su se probudile. Lastavice su došle. Potoci i rijeke se odmrzavaju. Vidjela sam jednu rodu kako pije iz rijeke. Sunce grije svaku šumu i svaku travku. Cvijeće je sjajno kao sunce, pčele i bumbari su na njima. Počela je padati kiša, oblaci su se počeli siviti, ali bilo je kasno. Proljeće je stiglo i maknulo sve sive oblake i razvedrilo nebo. Ja jako volim proljeće jer je toplo. Izabela Meinger, 3. raz. kolaž Karolina Kiš, 4. raz. Moj djed Moj djed mi je pričao o svojem djetinjstvu kad je bio mali. Pričao mi je da su sve radili ručno. pričao mi je da su igrali razne igre – nogomet, skrivača, raznim predmetima, kuruzovinom. Kad je odrastao želio je postati šumar. I želja mu se ostvarila. Petar Obad, 3.raz. rekompozicija Nikola Mariančević i Marko Čiš, 4. raz. Moja maska Ja sam klaun. Moj će kostim biti šaren. Imat ću na kostimu cvijeće. Imat ću crven nos. Moja će maska imati crvenu kosu. Moja će maska imati bijelo lice. Ja ću imati različite cipele. Ja ću zabavljati ljude. Ena Čapo, 3. raz. maske Lea Holeši i Vanesa Đurđević, 2. raz. PŠ Veliki Rastovac 46 Izvori Gledala sam zvijezde Noć je tiha, nježna, puna zvijezda, a ja koračam u neizvjesnost sama. Oko mene samo tišina, a iznad mene… zvijezde. Tražim se u snovima, prvom sumraku, u zvijezdama na nebu, među ljudima što nekamo žure. Tražim se u prolaznosti vremena. A čemu to vodi? Sama sam. Svoju tugu dijelim sa zvijezdama i tišinom. Misli mi nekamo lutaju, a vrijeme kao da je stalo. Ništa se bitno ne događa. Čini mi se da mi život neku igru sprema. Što će biti sutra, to nitko ne zna. Budućnost je životna tema. Ako se vrati sumrak i pita me gdje sam ostavila osmjeh, reći ću mu u dalekim, sjajnim zvijezdama. Noć me grli zvucima zaborava dok sjedim na hladnoj klupi i razmišljam. O zvijezdo moja, pokaži mi mjesto gdje nema suza. Sanjam da sam s tobom i da nam srce kao jedno kuca. Vjetar je utihnuo. Zvijezda je pala. Vidjela sam je. Nestala je s jednim uzdahom i ugasila se u beskraju tame. I sve je opet isto kao da se ništa nije dogodilo. Čuje se samo žuborenje vode u potoku i stidljiva pjesma kukaca u travi. Ja još uvijek promatram nebo i bezbroj svjetlucavih zvijezda. …A gdje je moja zvijezda?... Viktorija Bosak 8.a razred Halugica Jedne je večeri ribar Frane dugo držao Halugicu u svome naručju. Govorio joj je o majci kraljici i da će jednog dana doći po nju i odvesti je u svoje kraljevstvo. Pričao je o tome do kasno u noć. Halugica ga je pozorno slušala i upijala svaku njegovu riječ. Te je noći sanjala svoju majku i daleko kraljevstvo. Svakog je dana čekala uz more misleći da će ugledati lađu koja će doći po nju i odvesti je. Bio je Frane već u podmaklim godinama. Ubrzo se teško razbolio i preminuo. Halugica je ostala sama. I dalje je zamišljala trenutak dolaska njezine majke. Svake je večeri gledala prema morskoj pučini, ali lađe nije bilo na vidiku. 47 Izvori Iznenada ju jedne večeri zabljesne neobična svjetlost. Na pučini se pojavi lađa. Bila je sva od zlata, jarboli joj od svile, a sa svake strane mogla su se vidjeti vesla koja su pokretala lađu. Halugica se na trenutak uplaši, ali ju ubrzo obuzme neobična smirenost. Nešto prijateljsko bilo je u toj lađi. Kako se lađa približavala prema njoj, ugleda prekrasno biće kako joj maše. Halugica opčinjena samim prizorom ne mogaše se pomaknuti. Ubrzo lađa pristane uz obalu, a s nje siđe žena s krunom na glavi i sva njezina pratnja. Pristupi joj i reče: „Halugice moja, dijete moje. Toliko sam te tražila i napokon te nađoh. Ja sam tvoja majka Luna.“ Te je večeri kraljica ostala na obali i Halugica joj je pričala o svome djetinjstvu i ribaru Frani. Kraljica ju je pozorno slušala i ispričala priču o zloj vještici koja ju je iz osvete oduzela kraljici. Prošlo je četrnaest godina od toga dana. Kraljica ju je tražila po čitavome svijetu. Iduće jutro krenule su na put u daleko kraljevstvo. Napokon je osjećala da nekamo pripada. Pronašla je svoju obitelj. Napuštajući ribarevu kuću, javi se u njoj osjećaj tuge što ribar više nije s njom. Majka joj obeća da će svake godine moći dolaziti na ribarev grob. To ju obraduje. Od tada je Halugica sretno živjela sa svojoj majkom u dalekom kraljevstvu čuvajući uspomenu na vremena kada je živjela u malenoj kućici na obali mora. Matija Bošnjak, 6. b Hrvatska je riječ koju naučih od majke Riječ… Što je riječ? Nekome samo skup slova na običnome papiru, a nekome sve na svijetu. Hrvatska…. To nije samo obična riječ. Ona je puno više. Hrvatska je moj dom, moja sloboda, moj mir… Ona je najljepša pjesma kojom me je majka uspavljivala. S njom se ponosim i ona me čini živom. To je moja druga majka, moja snaga, moje sve. Riječ je to koja je Bogom dana. Vanesa Todorović, 8. b 48 Izvori Ljepote mojeg zavičaja Jednog su se jutra sunčeve zrake uspjele probiti kroz tamne zastore moje sobe. Blještavilo zraka prekinulo je moj san. Ustala sam i krenula prema prozoru. Razmaknuvši zastore, pogled mi je privuklo polje ukrašeno šarenim proljetnicama i procvjetao voćnjak. Brzo sam se obukla i izašla van. Blažen je miris lebdio zrakom. Zujanje marljivih pčelica i cvrkut ptica dopirao je do moga uha. U daljini se ravnica budila uz zvuk traktora. Sve je bilo ukrašeno veselim bojama i zvukovima. Zaista su divne boje godišnjih doba u mome zavičaju. U proljeće je sve šareno, ljeti u bojama zlata, u jeseni crvenkastožuto, a u zimi bijelo. Ljeti našu Slavoniju krase predivna zlatna polja. A kad nam jesen dođe u kraj, onda se svijetla pozornice polako gase. Svi se poslovi dovršavaju. Beru se plodovi koji su nekoć ukrašavali polja. S vremenom ravnica postaje pustom. Zvukovi polako iščezavaju. Nema više cvrkuta ptica i zujanja pčelica. Zavičaj tone u san jer je pred vratima bijela i uspavana zima. Samo se u zraku još osjeti tuga za minulim vremenom. Slavonija je lice naše Hrvatske. Sva sreća, veselje i rajska ljepota nalazi se na ravnicama mojih predaka. Martina Plišo, 6. a crtež: Mihaela Timek, 2. razred Moj vrt U mome vrtu ima svega, od pčelica i meda pa do mirisnoga cvijeća. U vrtu cvrkuću ptice i zuje malene pčelice. Šareno cvijeće mirisima svojim liječi i nosi mnogo sreće. Mali marljivi mravi grade mravinjak i gledaju ljepotu vrta. Krtice su prokopale nove tunele u zemlji i radosno kliču u želji da se ništa ne promijeni u vrtu. Mirjam Milković, 6. b 49 Izvori Mogu sve što hoću! Mogu postići sve što hoću. Dozvati kišu s neba, ako treba. Mogu ostvariti sve što želim, samo to iskreno zaželim. Pričala mi je jednom baka stara, da je htjela biti pjevačica slavna. Ona je to htjela, u sebe vjerovala i svoje snove je ostvarila. Želim biti informatičar pravi i popraviti onaj kompjutor stari. Ostvarit ću svoje sne prije ili kasnije. Poručujem svima! Što želiš, upitaj se jednom. Slijedi životni put i ostvari snove, samo to iskreno u srcu poželi. Toni Vukalović, 6. a 50 Izvori Jesen je boja, miris, pjesma… Sasvim tiho, gotovo neprimjetno stigla nam je jesen i polako ušla u nas. Sve je lišće promijenilo boju i pokrilo zelenu travu pretvorivši je u šareni, veseli sag. Plodovi su zamirisali cijelim naseljem. Ptičice se polako pozdravljaju sa žutim stablima i kreću u jatu u toplije krajeve. Životinje se spremaju za dugi zimski san… Vrijedni ljudi beru plodove, neki čak i zapjevaju pa tako umorni uđu u tople kuće i pojedu nešto. Dok prevladavaju mirisi sočnih plodova, žene i djeca grabe lišće duginih boja – crveno, žuto, narančasto… Dok jesen ulazi u naše selo, mi gotovo nismo ni svjesni da je tu dok ne pretvori sve u svoje živahne boje. To godišnje doba u tebi probudi neku toplinu koju osjećaš u prirodi. Kad samo zagrizeš crvenu jabuku ili žutu krušku, osjetiš da je jesen tu. Osjetiš da je sve to ona donijela kao da ti se udvara. Svi smo mi doživjeli jesen u bilo kojem pogledu. Kada vidiš sve te boje oko sebe i osjetiš razne mirise, znaš da je jesen došla i da će skoro tri mjeseca biti i proživjeti što proživiš i ti. Jesen se jednostavno voli. Svatko ima razlog zašto i zbog čega. Kada samo zapuhne njen vjetar, čuješ ga i padneš još dublje u nju jer je sve oko tebe ona. Što god čuješ, vidiš ili osjetiš… Jesen je najljepše godišnje doba. Toliko ti mnogo da da toga nisi ni svjestan. Volim njene boje, volim njen miris i oku jer: „Ja volim jesen!“ Ivana Plišo, 7.a raz. Nepoznat netko donio je jesen Kad će doći? Tko će je donijeti? Svi je već čekamo. Svi smo spremni za njen dolazak. Maštala sam o nečem velikom, tajanstvenom. Jesen… Jednog dana netko nepoznat prosuo ju je. To se odmah primijetilo. Jesen nas je ove godine iznenadila. Došla je ranije nego inače. Jučer je još nije bilo, a danas je već tu. Prošla je dalek put , a zatim je kod nas stala na mali odmor. Sa sobom je donijela pustoš i tmurne dane. Sunce se krije iza oblaka. Po koji put stidljivim sjajem obasja prirodu. Padaju kiše koje šarenom lišću nanose tugu i bol. Lišće dršće od studeni, a vjetar se naljutio i sada sve jače puše. Posljednji listići padaju na blatnjavu zemlju i tu završava njihov životni put. No iako su već mrtvi, vjetar se i dalje igra s njima. Žurno čovjek prođe pustom ulicom. Zagrnut kaputom i s kišobranom iznad glave promatra jesen u izlogu. Nije sve ružno u tom godišnjem dobu. Nitko kao jesen ne može donijeti toliko lijepih boja, nitko ih ne slaže s tolikim ukusom. Jesen je moja najbolja slikarica na svijetu. Sve je to jesen. S jedne strane volim jesen, a s druge ne. Jesen mi dovodi zimu koja me štipka za obraze. Osjećam da mi jesen otima i briše sjećanje na ljeto i tople dane. Pa tko je zapravo donio jesen? Marina Halgaš, 7.b 51 Izvori Moja prijateljica Imam prijateljicu koja me tješi kada sam tužna, nasmije bez obzira što bilo. Mi smo kao sestre. Istina da se ponekad posvađamo, ali i to na kraju završi smijehom. Oči su joj bistre i smeđe, kosa svilena i lepršava, a nos prćast. Usta su joj sitna na njenom duguljastom i blagom licu. Voli se rolati i voziti bicikl. Šaljiva je i vesela. Nosi traperice i trenirke, a voli se i našminkati. Njoj mogu povjeriti sve svoje tajne. Jako je dobra učenica. Visoka je i vitka. Ima sestru Teu i brata Antonija. Živimo u istom selu. Igramo se i zabavljamo. Najveći joj je san otići u Ameriku. Najdraži joj je predmet vjeronauk; a najgori tjelesni. One Direction su joj najdraža grupa. Uvijek je nasmijana, vedra i zaigrana. U njenom se društvu osjećam ugodno. Nema dečka, ali bi ga htjela imati baš kao i ja. Mi jesmo različite, ali to nikada neće utjecati na naše prijateljstvo jer koliko se god mi razlikovale, naše će prijateljstvo trajati zauvijek. Matea Plišo, 5.b Prijateljica Patricija Ona ide u 5.a razred. Uvijek je nasmijana i radosna kao maleno dijete. Ima dugu, svijetlosmeđu kosu koja joj nježno pada niz lijepo, anđeosko lice. Plave oči su joj uvijek nasmijane. Niska je. Zabavna je i uvijek se smije kao da ne zna za tugu. Ako sam tužna, ona sve učini da me razveseli. Dok to ne uspije, ne odustaje. Tvrdoglava je. Zajedno sjedimo u trošnom autobusu. Stalno se smijemo i razgovaramo o raznim i često čudnim temama. Dijelimo tajne i stječemo nova, zanimljiva prijateljstva. Govorimo da se nikada nećemo jako posvađati. Što zamislimo to i učinimo. Imam li teških problema, ona je tu i pomogne mi ih riješiti. Ako me netko zadirkuje, spremna je posvađati se i obraniti me. Svaki školski odmor se sretnemo i pitamo jedna drugu: „Kako ti je bilo na nastavi?“ ili „Koju si ocjenu dobila?“ dobijemo li lošu ocjenu, jedna drugu tješimo. Voli ići u školu. Najdraži joj je predmet vjeronauk. Najdraži slatkiš - ukusna čokolada. Obožava slušati veselu glazbu. Uz glazbu zajedno plešemo, pjevamo i kada nam se pogledi susretnu, počnemo se smijati. Najdraža nam je hrana pizza, a piće coca-cola. Volimo se zajedno šetati. Uvijek ima neku novu šalu za mene, šali se i na svoj račun. Ne ljuti se bez razloga. Nekad je prava svađalica, a nekada je toliko mirna da se ni ne zna da je tu. Bez nje bi mi bilo dosadno jer je ona najveselija i najtvrdoglavija prijateljica koju imam. To je moja Patricija. Nadam se da ćemo, kad odrastemo i svaka krene svojim putem, i dalje održavati svoje prijateljstvo jer je prijateljstvo čvršće od hridi i veće od morskih dubina. Tina Babić, 5.b 52 Izvori Prijateljstvo nisu riječi nego značenje Prijatelj… Kada čuješ tu riječ, srce ti zaigra veselo, a oči ti se ispune ljubavlju i poštovanjem jer je prijatelj osoba bez koje dan nije dan. Prijatelj je sunce, a sunce tvori dan u kojem se rađa sreća, tuga, bol, ali i hrana za tvoju dušu. Ustajanje u ranu zoru. Iščekujem sunce radosno, osjetim njegovu toplinu koja me zaslijepi i ponese nekamo visoko iznad oblaka blizu prijatelja. Svakog jutra gledajući u sunce, razmišljam da me tamo negdje daleko pravi prijatelj čuje. Želim osjećati isto što i ona i kao da mi sunce svakog jutra ispuni tu želju. Kad jednom ponovo pogledam u oči prijateljici, osjetit ću sve ono što je proživjela bez mene. Kada netko kaže nešto loše o njoj, moja se duša raspada na komadiće jer je povrijeđena. Jako sam vezana za nju, ona mi je sve. Ona je moj slap što pušta posljednju kap niz liticu. Ona je moj leptir što krasi nebo svojim nebesko plavim krilima. Učinila je da iz mog života nestane tuga i probudi se radost. Ona je jedina pronašla moj iskreni osmjeh ispunjen ljubavlju. Moja nada nikada neće nestati jer ima razloga postojati. Moja vjera nikada neće umrijeti dok moja prijateljica čuva mene noću i danju. Ona je moj anđeo čuvar koji mi je podario najljepše snove. Noću je moje utočište, mjesec visoko na nebu, a danju sunce koje mi daje nadu za nastavak života. Prijateljica je tu negdje, osjećam je. Ona je moja zvijezda na nebu. Prijateljstvo nisu riječi nego značenje. Riječi kažeš, a značenje ostane u srcu, duši i nikada ne izlazi iz misli. Doći će i taj dan kada ćemo opet biti zajedno. Ona zna moje misli i moje osjećaje. Tamara Prka, 7.b Moj razred Jeste li čuli za 7.a? pun je različitih osoba. Na primjer: Ivana šuti i kad treba i kad ne treba, nije uvijek za šalu, ali se uvijek smije. Dijana, pak priča puno. Tvrdoglava je i uporna. Predsjednica naša prava. Valter za školu ne mari, već po hodniku cure bari i često glumi frajera. Željka je zaboravna cura. Dobro što glavu ne zaboravi ponijeti. Marko je zeznut lik. Brz je, spontan i često prepisuje zadaće. Anita, manekenka naša, njoj je revija školski hodnik, a i šminkati se ona voli. Mateo se cura boji. Bježi od njih poput miša. Tena, odvjetnica 7.a, brani samo razred naš. Snalažljiva je i uvijek dobije što želi. Zvonimir je pravi provokator, a ne zna ni voziti traktor. Lijen je kao trut. Denis je tu i tamo malo dobar, malo zao. Uvijek je u nekim problemima i na pogrješnom mjestu. Josip N. problematičan tip. Ima više nesreća u 53 Izvori sreći, nego sreće u nesreći. Andrea je nepredvidiva. Malo voli Tonija, malo Florijana, a malo Slavena. Josip P. sve oko sebe zafrkava, a kad je u pitanju on, duri se i ljuti. Marija je slatka, iskrena i draga. Uvijek nasmije nekog iznenada. Franjo je svemoguć. Spava na satu, a oči mu otvorene. Doris je direktna i jaka. Kad se tuče, tuđa kosa strada. Eto, to je 7.a i nitko ga nikad neće moći promijeniti osim nas samih. Ivana Plišo, 7.a Moj razred Je li moj razred humorističan? To ćemo otkriti. O razredu bih mogla napisati cijelu „Bibliju“. Marko Bošnjak – naš prvi vinogradar u razredu. Ima dovoljno kolaca za sve nas. Nadimak mu je farmer, ali ja još uvijek nisam otkrila zašto. Goran Strapač – isti kao i Marko. Gdje su problemi u razredu tu je i on. Popravljanje ocjena mu nije jača strana. Goran bez frizure kao jež bez bodlji. Davor Štirnić: Ah, on… kako ga razrednik zove Štigljić. Glavni je brbljavac u razredu. Pod nastavom stalno priča neke gluposti na koje se mi uvijek smijemo iako ne bismo trebali. Pod odmorom na ploči igra x i o sam sa sobom i tako, naravno, on uvijek pobjeđuje. Zvonimir Špoljarić – često mu se smijemo i zabavljamo s njim. Nikad ne ostajemo dužni jedni drugima u nekim stvarima kao npr. sakrivanje pernica i dr. Glavni nadimak Zvone. Tamara Prka - kako ona kaže, ja sam njezin kalkulator i računalo. Ako smo u svađi, ne izdržimo pet minuta bez razgovora i durenja jedna na drugu. Postoje naši dani smijeha pa tada prije sata upozorimo nastavnike da nam ne zamjere jer i taj dan mora proći. Do prije mjesec dana nije imala niti jedan nadimak, a sada ih je skupila pet. Marija Knežević ima jako bujnu maštu. Stalno nešto priča i kako ja to kažem „blebeće“. Vrlo je pametna iako je plava. Svojim razgovorom sve oraspoloži. Lana Vremić: Lana Banana, a što drugo o njoj reći i ona ima svojih pet humorističnih minuta. Filip Lebo: papiga, papiga. Ono što ti njemu kažeš, on će to ponoviti i tako tebi vratiti na istu foru. Mihael Ćurak: otkad ide na karate više mu nitko ne prilazi i nitko mu se ne nalazi na putu. Sada ima malih ljubavnih problema, ali valjda će i to proći. 54 Izvori Andrijana Semeš: Andry…Uvijek je za razgovor. Ona i Gabrijela su u svom svijetu. Trudi se oko učenja, što se i vidi. Gabrijela Mikolić: Gaby, Gaby… nešto se tu ozbiljno događa kod nje, a možda je riječ o ljubavi. Pisanje šaljivih pjesmica ide joj kao da je najbolji pjesnik. Jelica Kostovski: ona kao da i ne postoji u razredu. Cijeli dan u školi provede sjedeći i slušajući druge. Kad je Davor nanervira, a to bude često, dok ne dobije svoje, Jelica ne odustaje. Natalija Zbačnik: ista stvar kao i kod Jelice. Ona samo sa njom razgovara i ni sa kim drugim. Davor Jusufović: naš Suhi. Ma faca je u razredu, iako je došao tek u šestom, dobro se uklopio. Često izvodi smiješne grimase. Mario Pancer: pa ne znam baš o njemu. Vrlo je sličan drugim dečkima u razredu. Pancer se stalno smije, osim ako je pred pločom. Vanesa Holeš: nadimak je dobila po svom stilu. Oblači se kao Alka Profesionalka, pa tako glasi njezin nadimak. Vrlo dobra i nije škrta. Njezin smijeh potiče i druge da budu veseli i da se smiju. Kod kuće ima mali zoo – od malih kanarinaca do velikih životinja. Valentina Kovačić: Tina naša. Uvijek mi pod biologijom nešto priča, a ja je skoro nikada ništa ne čujem jer je jako tiha. Ma to je zabavno dijete. Luka Vida: glavna su tema razgovora neki klubovi poznati nogometaši. Poznat po nadimku Vidica ili Lukica, to je inače od milja. I na kraju što reći o sebi? Mislim da sam i ja zanimljiva. Trudim se biti bolji primjer drugima. Opisujući sve u razredu, čini mi se da smo svi zabavni na svoj način. Marina Halgaš, 7.b 55 Izvori Obradovala sam majku Bilo je proljeće. Mama je naporno radila u vrtu. Sadila je mrkvu i salatu i dala proljeću sve što je željelo. Imala je jako puno posla i u kući, a pošto sam dobila još jednu seku, nije joj bilo lako. Pomislila sam kako joj mogu pomoći. Uzela sam stvar u svoje ruke. Krenula od kuhinje, a zatim u sobu gdje sam pospremila krevete i obrisala prašinu. Kada sam završila s poslom, bila sam umorna, ali i jako sretna što sam učinila dobro djelo svojoj majci koja je također bila jako umorna. Pošto sam imala još vremena, odlučila sam joj napraviti hladnu limunadu. Kada je došla u kuću, iznenadila se, bila je ponosna na mene. Bio je to jedan od mojih najljepših dana u životu. Zahvalila sam joj na svemu što je učinila za mene. Tada sam shvatila da me nitko neće nikad voljeti kao što me voli moja majka. Trudit ću se tu ljubav zadržati i utkati je čvrsto u moj život. Matea Plišo, 5.b 56 Izvori Intervju sa nastavnicom Mirjanom Dadić Izvori: Što ste u djetinjstvu htjeli biti kad odrastete? Htjela sam biti profesionalna sportašica. Želja mi je bila igrati rukomet. Izvori: Zašto ste se odlučili biti baš nastavnica hrvatskog jezika? Zato što sam uzor za svoje sadašnje zanimanje vidjela u svojoj učiteljici hrvatskog jezika. Htjela sam prenijeti svo znanje koje ja imam na nekog drugog. Izvori: Koliko ste godina išli u školu? Osam godina osnovne škole, četiri godine srednje i četiri godine fakulteta. Dakle, ukupno šesnaest godina. Izvori: Što radite u slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme plešem u KUD-u i pjevam u crkvi. Izvori: Volite li crtati? Antitalent za crtanje, znam jedino nacrtati „čiča Glišu“ Izvori: Bavite li se sportom? Ne bavim se sportom. Izvori: Kada bi vam netko ponudio da se profesionalno bavite rukometom, pod kojim uvjetima biste to prihvatili? Ne bih prihvatila nikakve uvjete, sada se više ne želim baviti snovima i željama iz djetinjstva. Izvori: Koliko ste knjiga pročitali? Puno, ne znam im broja. Izvori: Koliko je stranica imala najveća knjiga koju ste pročitali i kako se zove? Oko 850 str., Ana Karenjina. Izvori: Od svih pročitanih knjiga navedite bar tri vama najdraže. Madame Bovary, zbirka poezije Sergeja Jesenjina, Gospoda Glembajevi, Ne dao Bog većeg zla,… Izvori: Je li vam se svidjela naša škola? Naravno, sviđaju mi se ljudi, općenito, u ovoj školi i smještaj same škole. Izvori: Kakvo mišljenje imate o učenicima? Današnje generacije su internetski potkovane, za razliku od moje generacije. Mi smo voljeli čitati, a današnje generacije ne. Izvori: U kojim ste školama radili dosad? Čačinci, Okučani, Orahovica, Mikleuš, Nova Bukovica i Zdenci. 57 Izvori Izvori: U kojoj vam je školi bilo najzabavnije raditi i zašto? U svim školama je bilo zabavno raditi jer je ekipa bila dobra. Sve to ovisi o tebi samom, kako ćeš odraditi svoj posao i kakav ćeš pristup imati prema drugim ljudima. Izvori: Koliko jezika znate? Znam engleski, njemački i malo francuskog. Izvori: Koji vam je jezik najzanimljiviji? Ruski mi je zanimljiv iako ga nisam učila. Izvori: Sjećate li se osnovne škole i društva u razredu? Sjećam se i dan danas se često vidim sa svojim društvom iz osnovne škole. Izvori: Navedite par najluđih stvari koje ste napravili. Razlila sam se s bicikla par puta na povratku iz škole, ošišala se na 1 cm. Izvori: Koja vam je najdraža boja? Zelena i žuta. Izvori: Koliko dugo plešete u KUD-u? Plešem sedam godina. Izvori: Uz koju pjesmu vam je najdraže plesati? Uz pjesmu „Sad kada došla si“ Izvori: Koji vam je najdraži predmet, osim hrvatskog? Povijest. Izvori: Koji vam je predmet bio najdosadniji u osnovnoj školi, a koji u srednjoj? Najdosadniji u osnovnoj školi – fizika u 7. razredu, a u srednjoj biologija. Izvori: Kako se zvala najstroža učiteljica koja vam je predavala, zašto baš ona (po čemu se isticala od ostalih)? Stjepan Štimac – povijest i geografija. Nismo smjeli žvakati žvaku ili jesti bombon, ali mi je način održavanja nastave kod njega bio interesantan jer sve si mogao naučiti na satu, ako si ga htio slušati. Izvori: Jeste li zadovoljni svojim zanimanjem i sada, ili biste radili sad nešto drugo? Jesam, zadovoljna sam, iako su se vremena znatno promijenila. Ne bih htjela raditi ništa drugo osim ovoga. Intervju priredile i provele: Viktorija Bosak, 8.a Valentina Škopec, 8.a Sekcija „Mladi novinari“ 58 Izvori Na kraju staze duge osam godina Kako se bliži kraj osmoga razreda, hvata me nostalgija za prošlim vremenima. Ne znam je li to strah od rastanka s prijateljima, s kojima sam osam godina sjedila u učeničkim klupama, ili strah od nepoznate budućnosti. Ne prođe ni dan, a da se ne prisjetim događaja iz prošlosti. Iako smo se poznavali prije škole, sjećam se kako sam bila uzbuđena kad sam krenula u prvi razred sa svojim prijateljima. Tek tada je ono postalo pravo prijateljstvo. Kako su godine prolazile, postali smo nerazdvojni poput braće i sestara. Sjećam se zajedničkih učenja, pripremanja za ispite i školske priredbe. Razgovarali smo o budućnosti, odnosno o tome što želimo biti kad odrastemo. Kao iz vedra neba i taj je trenutak došao. Moramo odlučiti o koraku dalje. Najviše me boli što ćemo se rastati, što ne ćemo svaki školski sat biti zajedno. Ali znam, iako fizički ne ćemo biti zajedno, duhom ćemo i dalje biti nerazdvojni. Uz pomoć današnje tehnologije možda će nam se činiti kao da se ništa nije promijenilo. Na kraju ove avanture zahvaljujem dragome Bogu što mi je dao najbolje prijatelje i molim Ga da mi da još novih, ali i čuva stare. Sutra već krećem odlučno prema novim izazovima. Valentina Škopec, 8. a Sretno našim osmašima! 59 Izvori Lipanj, 2013. 60