Malo poduzetništvo u velikoj Europi Ovaj projekt financiran je sredstvima Europske unije Malo poduzetništvo u velikoj Europi Small business in a big Europe Projekt provodi Grad Mali Lošinj uz potporu Europske unije www.mspeu.info Ova je publikacija izrađena uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji provodi projekt i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Projekt “Malo poduzetništvo u velikoj Europi” usmjeren je ka povećanju apsorpcijske moći malih i srednjih poduzeća na području Primorsko-goranske županije za povlačenjem sredstava iz EU fondova. Uvod Mala i srednja poduzeća predstavljaju važan dio gospodarstva kako Hrvatske, tako i EU zbog svog doprinosa zapošljavanju, stvaranju društvenog bruto proizvoda i izvoznih aktivnosti. Tako su u 2011. godini mala i srednja poduzeća ostvarila udio od 50,2% u bruto domaćem proizvodu (BDP), 65,5% u zaposlenosti i 42% u ukupnom izvozu Hrvatske. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju mala i srednja poduzeća suočavaju se s velikim promjenama uzrokovanim ulaskom na veliko tržište. Ona su se našla pred brojnim izazovima, ali i velikim prilikama za napredak. Kada se govori o prilikama, prvenstveno se misli na mogućnosti korištenja sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Cilj projekta „Malo poduzetništvo u velikoj Europi“ bio je informirati male i srednje poduzetnike o promjenama u poslovanju nakon pristupanja RH na jedinstveno europsko tržište, upoznati ih sa mogućnostima korištenja financijskih sredstava iz strukturnih fondova, te ih educirati o načinu pripreme projekata za kandidiranje na EU fondove. U ovoj brošuri mogu se pronaći informacije o EU fondovima koji su bili dostupni u pretpristupnom razdoblju, te o fondovima koji su nam na raspolaganju nakon pristupanja Republike Hrvatske u EU. Daje se pregled najvažnijih strateških dokumenata za male i srednje poduzetnike u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj koji služe kao polazište prilikom pripreme projekata za financiranje iz EU fondova, popis potpornih institucija za poduzetnike, te korisni linkovi na kojima se mogu potražiti i sve ostale relevantne informacije. Nadamo se da će brošura koristiti malim i srednjim poduzetnicima kao priručnik prilikom pripreme njihovih projekata. Projektni tim PROJEKT „SMALL BUSINESS IN A BIG EUROPE“ – „MALO PODUZETNIŠTVO U VELIKOJ EUROPI“ Projekt „SMALL BUSINESS IN A BIG EUROPE“ sufinanciran je sredstvima pretpristupnih fondova EU, iz programa IPA INFO 2011. Opći cilj: Povećanje apsorpcijske moći malih i srednjih poduzeća u Primorsko-goranskoj županiji za povlačenje sredstava EU. Rezultati projekta: 1. Povećana razina razumijevanja i svijesti malih i srednjih poduzeća o Europskoj uniji i promjenama koje će se dogoditi nakon ulaska Hrvatske u EU, te smanjena razina euroskepticizma među malim i srednjim poduzetnicima u Primorsko-goranskoj županiji. (1 jednostavno predavanje i 1 dvodnevna radionica u 10 različitih mjesta diljem Primorsko-goranske županije, sve zajedno 20 događanja) 2. Izrađena web stranica projekta i otvoreni facebook i twitter profili gdje MSP mogu dobiti najnovije vijesti i informacije o aktualnim natječajima EU, te postavljati pitanja i dobiti priliku da kontaktiraju i razmjenjuju iskustva s ostalim poduzetnicima. Izrada i slanje biltena, ovisno o količini novih informacija. Barem jedan bilten mjesečno. (www.mspeu.info ) 3. Povećana znanja i vještine malih i srednjih poduzeća o EU prije i nakon pristupanja EU i posljedično povećanje broja projektnih prijava (100 malih i srednjih poduzetnika koji su prisustvovali radionicama o upravljanju projektima i kako prijaviti projekte za EU fondove) 4. Pola sata video materijala s informacijama koje su korisne za male i srednje poduzetnike objavljene na You tube-u (pr. informacije o zakonima i aktima o malim i srednjim poduzećima, institucijama EU važnim za mala i srednja poduzeća, mogućnost financiranja iz pretpristupnih fondova i fondova nakon pristupanja itd., brošura projekta (100 primjeraka). Nositelj projekta: Grad Mali Lošinj (www.mali-losinj.hr) Projektni partneri: • Grad Bakar (www.bakar.hr) • Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. (www.porin.hr) • Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o. (www.pins-skrad.hr) • Kanal RI d.o.o. (www.kanal-ri.hr) Vrijednost projekta: Sveukupna vrijednost projekta je 92.226,77 EUR, od čega se iz IPA INFO 2011 programa financira 83.000,00 EUR, odnosno 90% sveukupne vrijednosti projekta. Trajanje projekta: Implementacija projekta provodi se u periodu od 14 mjeseci, odnosno od 01. veljače 2013. godine do 31. ožujka 2014. godine. U okviru projekta “Malo poduzetništvo u velikoj Europi” održalo se deset dvodnevnih radionica u deset različitih mjesta širom Primorsko-goranske županije. Dvodnevne radionice obuhvaćaju teme: mogućnosti financiranja iz EU fondova, priprema projektnog prijedloga i provedba projekta, izrada logičke matrice, te praktičan rad na razradi projektne ideje. Putem radionica mali i srednji poduzetnici na području Primorsko-goranske županije stekli su osnovna znanja kako pripremiti projekt, pronaći natječaj i prijaviti projekt na odabrani natječaj. Provedbom projekta u deset različitih gradova širom Primorsko-goranske županije: Mali Lošinj, Rijeka, Bakar, Skrad, Krk, Cres, Crikvenica, Opatija, Delnice, Jelenje- omogućilo se sudjelovanje u projektnim aktivnostima malim i srednjim poduzetnicima i iz udaljenih i često zapostavljenih krajeva (Gorski kotar, otoci). Radionice su održali Nataša Mikić Kezele iz Regionalne razvojne agencije PORIN i Danijel Bertović iz Lokalne razvojne agencije PINS. Radionice su za male i srednje poduzetnike bile BESPLATNE. U okviru projekta “Malo poduzetništvo u velikoj Europi” održalo se deset jednodnevnih predavanja u deset različitih mjesta širom Primorsko-goranske županije. Organiziranjem predavanja o EU politikama namijenjenim malim i srednjim poduzetnicima i mogućnostima financiranja iz EU fondova prije i nakon ulaska u EU, nastojalo se pomoći malim i srednjim poduzetnicima na području Primorsko-goranske županije da se informiraju i pripreme za promjene koje su se dogodile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Provedbom projekta u deset različitih gradova širom Primorsko-goranske županije: Mali Lošinj, Rijeka, Bakar, Skrad, Krk, Cres, Crikvenica, Opatija, Delnice, Jelenje - omogućilo se sudjelovanje u projektnim aktivnostima malim i srednjim poduzetnicima i iz udaljenih i često zapostavljenih krajeva (Gorski kotar, otoci). Predavanja su održale Ivka Šimunović iz Grada Malog Lošinja i Eleonora Sokolić iz Grada Bakra. Predavanja su za male i srednje poduzetnike bila BESPLATNA. O EU fondovima ŠTO JE EUROPSKA UNIJA - - regionalna organizacija europskih država kroz koju njene članice ostvaruju određene zajedničke ciljeve (uravnotežen gospodarski i društveni razvoj, razinu zaposlenosti, zaštitu prava građana i sl.) jedinstvena integracija u svijetu, posebna u odnosu na druge međunarodne organizacije • ima više vlastitih institucija, postupaka odlučivanja i sudionika u zajedničkim politikama • širi raspon područja političke odgovornosti • djeluju nadnacionalne strukture i unutarnji procesi Europska komisija dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i garancija s ciljem provedbe projekata ili aktivnosti u odnosu na politike Europske unije. Ove financijske potpore mogu biti dodijeljene u područjima kao što su istraživanje, obrazovanje, zdravstvo, zaštita potrošača, zaštita okoliša, humanitarne pomoći i dr. KAKO SE PRIJAVITI NA EU FINANCIJSKE POTPORE - - sredstva EU dodjeljuju se po zadanim pravilima, dodjeljuju se za aktivnosti koje su povezane s pojedinim politikama Europske unije (za istraživanje, obrazovanje, zaštitu okoliša i potrošača itd.) sredstva se uglavnom dodjeljuju javnim i privatnim organizacijama, a od poduzeća prednost se daje malim i srednjim poduzetnicima - - - - uvjeti za dobivanje sredstava variraju od programa do programa pri čemu se pozivaju kandidati da u određenom roku predlože akciju ili projekt koji odgovara određenim ciljevima i ispunjava potrebne uvjete Europska unija nikada ne financira 100% od iznosa projekta, obavezno je sufinanciranje o čemu treba voditi brigu prilikom pisanja projekta sredstva su predviđena isključivo za pokrivanje troškova projekta i ne smiju generirati profit sredstva se ne odobravaju retroaktivno, odnosno za projekte koji su već završeni Proces prijave na natječaje u sklopu EU fondova i programa poprilično je složen proces i zahtijeva rutinu i dobro poznavanje potrebnih procedura i pravila. Pravila i procedure kvalitetno su objašnjene u uputama za prijavitelje i objavljenoj natječajnoj dokumentaciji. Veliki broj prijava odbacuje se zbog tehničkih i administrativnih pogrešaka pri prijavi. Za poduzetnike je administrativna i tehnička složenost prijave na natječaje EU jedan od ključnih i demotivirajućih čimbenika. Sama projektna ideja mora biti dobro isplanirana i strukturirana, a projekt u konačnici održiv. Moraju postojati i jasno definirani, stručni i kvalificirani upravljački kapaciteti pri provedbi projekta kako bi se projekt i uspješno završio. Treba naglasiti kako u slučaju dobivanja bespovratnih sredstava i sami poduzetnici postaju obveznicima javne nabave, a pravila provedbe javne nabave (npr. hrvatski Zakon o javnoj nabavi, PRAG 2013 Practical Guide to contract procedures for EU external actions - http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/ implementation/practical_guide/index_en.htm ili posebna pravila) mogu varirati, ovisno o tome što definira Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. PROCEDURA PRIJAVE PROJEKATA - nadležno ugovorno tijelo raspiše natječaj i objavi dokumentaciju na referentnim internetskim stranicama i u drugim glasilima - potencijalni prijavitelji pripremaju projektnu prijavu koju šalju u zadanom roku sukladno uvjetima u natječaju - ugovorno tijelo zaprima prijave u skladu s naznačenim rokom - provodi se procjena projektnih prijava - u svakoj fazi procjene, prijavitelje se izvještava o njihovom statusu projektne prijave - po završetku procjene sastavlja se indikativna lista projekata preporučenih za financiranje i rezervna lista - prijavitelji dostavljaju popratnu dokumentaciju te se vrši provjera njihove prihvatljivosti - istovremeno se može raditi “čišćenje proračuna”, odnosno provjera relevantnosti navedenih iznosa i proračunskih stavki - uspješne prijavitelje poziva se na potpis ugovora. KAKVA VRSTA PROJEKATA SE FINANCIRA? - - - - projekti koji doprinose unapređenju europskog gospodarstva i konkurentnosti projekti koji promoviraju i provode inovativne modele proizvodnje i poslovanja projekti koji promiču zaštitu okoliša projekti koji uključuju partnerske institucije iz - najmanje 3 zemlje (2 zemlje članice i 1 zemlja kandidatkinja) projekti koji povezuju istraživačke i znanstvene institucije s privatnim sektorom KOJE SU MOGUĆNOSTI ZA PODUZETNIKE Poduzeća iz Republike Hrvatske imaju pravo sudjelovati na svim natječajima u EU u svojstvu dobavljača, davatelja usluga ili izvođača radova kao i partnera na pozivima za prikupljanje ponuda. Iako su EU fondovi u pretpristupnom razdoblju prvenstveno bili namijenjeni javnom sektoru postojale su mogućnosti financiranja i poslovnog sektora tj. malih i srednjih poduzetnika. Tako je primjerice putem IPARD programa omogućeno financiranje poljoprivrednih gospodarstava kao i pravnih i fizičkih osoba u prehrambenoj industriji. Mogućnosti za poslovni sektor pružaju se i kroz programe Zajednice, od kojih posebno treba naglasiti Program za konkurentnost i inovacije te Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj. Za sudjelovanje malog ili srednjeg poduzeća u projektima financiranim iz EU fondova, potrebno je osmisliti projekt sa specifičnim ciljevima, rezultatima i aktivnostima, različit od uobičajenog djelovanja poduzeća, pronaći odgovarajući natječaj i aplicirati. Tada se poduzetnici nađu u konkurenciji s brojnim drugim poduzećima koja apliciraju na isti natječaj, a sredstva se dodjeljuju na temelju unaprijed utvrđenih kriterija, po transparentnom (i dugotrajnom) postupku ocjenjivanja i ugovaranja. POZITIVNI UČINCI ULASKA RH U EU − bolja perspektiva za razvoj – RH postaje dio najvećeg svjetskog tržišta koje čine 1/3 ukupne svjetske trgovine − snažan poticaj za gospodarstvo – politička i gospodarska stabilnost unutar zajedničkog tržišta, − − − − − − − mogućnost korištenja EU fondova povećanje konkurentnosti – jeftiniji i jednostavniji plasman hrvatskih roba i usluga na zajedničko tržište jamčenje visokih standarda zaštite i socijalne pravednosti radnicima: bolja zaštita prava radnika, osoba s invaliditetom i umirovljenika modernizirana poljoprivreda i ribarstvo uz očuvan okoliš veća mobilnost radnika i mladih – mogućnost studiranja u svim državama članicama pod istim uvjetima kao i ostali studenti, radnici i samozaposlene osobe moći će se zaposliti ili pružati usluge u svakoj državi članici EU, konzularna zaštita Bolja prepoznatljivost države – Hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik trajna sigurnost i stabilnost veći međunarodni utjecaj EU FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE Mogućnosti financiranja iz EU fondova prije ulaska u EU Pretpristupni programi namijenjeni zemljama kandidatima za pristupanje u EU kao pomoć u procesu pregovora s EU vezan uz: - izgradnju administrativnih kapaciteta državne uprave i lokalne i regionalne samouprave za upravljanje fondovima - usklađivanje s pravnom stečevinom EU - poticanje konkurentnosti regija koje zaostaju u razvoju. Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje 2004. godine Hrvatskoj su postali dostupni pretpristupni programi prve generacije: PHARE, ISPA i SAPARD u ukupnom iznosu od 252,00 milijuna eura za razdoblje od 2005. do 2006. godine. Prije njih Hrvatska je koristila program OBNOVA za projekte obnove u ratom razorenim područjima i CARDS za jačanje administrativnih kapaciteta koji su bili dostupni i zemljama bez statusa zemlje kandidatkinje. Za razdoblje od 2007. do 2013. godine Hrvatskoj je bio dostupan program pretpristupne pomoći IPA koji predstavlja jedinstven financijski instrument za financiranje programa između zemalja članica EU i zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja za članstvo. Cilj je pomoći im u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te pripremiti za korištenje Strukturnih fondova – instrumenata kohezijske i poljoprivredne politike. IPA zamjenjuje sve prijašnje programe pomoći zemljama kandidatkinjama /CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD). IPA se sastojala od pet komponenti: I. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija II. Prekogranična suradnja III. Regionalni razvoj a. Promet b. Zaštita okoliša c. Regionalna konkurentnost IV. Ljudski potencijali V. Poljoprivreda i ruralni razvoj Programi Zajednice odnose se na: - provedbu zajedničkih politika EU - povezivanje zemalja članica na promicanju zajedničkih vrijednosti - promicanje konkurentnosti cijele EU kroz programe za istraživanje i razvoj te inovacije Programi Zajednice - predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica (EU) kako bi promicala suradnju među državama članicama u različitim područjima povezanima s politikama Zajednice. Namijenjeni su prvenstveno državama članicama, ali omogućuju i pripremu za pristupanje pa, uz određene uvjete, omogućavaju uključivanje i zemalja kandidatkinja. Programi nisu namijenjeni isključivo državnim institucijama, već im je naglasak na poticanju suradnje gospodarstvenika iz malih i srednjih poduzeća sa državnim institucijama i udrugama civilnog društva radi postizanja ciljeva zajednice. Programi Zajednice koje je koristila Hrvatska u pretpristupnom razdoblju: - - - - - - - - - - - - - - - Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj – FP7 CIP - Okvirni program za konkurentnost i inovacije Program Kultura 2007. - 2013. Marco Polo II – prebacivanje prijevoza tereta s cesta na more i željeznicu Europa za građane MEDIA 2007 program namijenjen produkciji i filmu PROGRESS – program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost Tempus – visoko obrazovanje (modernizacija, suradnja) Erasmus Mundus – visoko obrazovanje (suradnja, mobilnost, razvoj ljudskih resursa) Program za cjeloživotno učenje – LLLP Program „Mladi na djelu“ Aktivnosti zajednice u području zdravstva 2008. - 2013. Fiscalis 2013 – razmjena informacija i stručnog znanja između Poreznih uprava Customs 2013 (carine) – namijenjen je uspostavi suradnje carinskih uprava u EU, glavni korisnici su Ministarstvo financija i carinska uprava, Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu Programi EU zanimljivi malim i srednjim poduzetnicima: - IPA – komponenta II –programi prekogranične suradnje (IPA Slovenija –Hrvatska, Hrvatska-Bosna i Hercegovina, IPA Adriatic…) - IPA – komponenta III c – Regionalna konkurentnost (www.safu.hr) - IPA – komponenta V (IPARD) – mjere 101, 102 i 302 (www.apprrr.hr) - Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti – FP7 (sastoji se od četiri specifična programa: Suradnja, Ljudi, Ideje i Kapaciteti www.een.hr i http://cordis.europa.eu/fp7/ home_en.html ) - Okvirni Program za konkurentnost i inovacije – CIP ( sastoji se od tri potprograma: Program za poduzetništvo i inovacije CIP EIP, Program podrške politikamazaprimjenuinformacijskihikomunikacijskih tehnologija CIP ICT i Inteligentna energija u Europi CIP IEE www.een.hr i http://ec.europa.eu/cip/ ) - Programi cjeloživotnog učenja (LLLP) – Leonardo da Vinci-strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Erasmus za mlade poduzetnike, Grundtvig-obrazovanje odraslih, (http://www.mobilnost.hr/ ) - Eureka- europska mreža za razvijanje suradnje između malih i srednjih poduzeća, sveučilišta i istraživačkih centara koji se bave industrijskom inovacijom (http:// www.bicro.hr/ i http://www.eurekanetwork.org/ ) Mogućnosti financiranja iz EU fondova nakon ulaska u EU Nakon pristupanja u članstvo EU Hrvatskoj su dostupni strukturni fondovi i Kohezijski fond, instrumenti kohezijske politike. Ovi fondovi sudjeluju u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te su glavni instrumenti regionalne politike EU koja ima za cilj smanjiti razlike u razvoju regija i zemalja članica. Dostupna sredstva iz strukturnih i Kohezijskog fonda koja će biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 8 milijardi eura. Programi i prioriteti financiranja utemeljeni su na kohezijskoj politici Europske unije kako bi se postigli ciljevi strategije Europa 2020. - održivi razvoj, pametan rast i rast uključivosti ostvarenjem sljedećih ključnih ciljeva do 2020. godine: • • • • 20% energije dolazi iz obnovljivih izvora energetska učinkovitost povećanja za 20% 3% europskog BDP-a uloženo u znanosti i inovacije stopa zaposlenosti osoba u dobi između 24. i 64. godine 75% • 40% visokoobrazovane populacije između 30. i 34. godine, smanjenje ranog napuštanja školovanja na 10% Osnovni instrumenti financiranja Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) Glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Na temelju financijske pomoći osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti (www.europski-fondovi.eu) Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund-ERDF) Pomaže u smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa. Iz ovog fonda moguće je financirati i ulaganja u proizvodnju prvenstveno za mala i srednja poduzeća s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje. (www. europski-fondovi.eu ) Kohezijski fond (Cohesion fund –CF) Podupire projekte kojima se unapređuje okoliš i prometna infrastruktura koja čini sastavni dio transeuropske mreže. Pravo na sufinanciranje imaju države članice čiji je BDP ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Hrvatska ima pravo na korištenje sredstava iz ovog fonda koji sadrži gotovo 80% svih sredstava koja su na raspolaganju državama članicama. (www.europskifondovi.eu) Europski fond za ribarstvo (European Fishery FundEFR) Podupire Zajedničku ribarstvenu politiku EU i osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture. Moguće je financirati različite aktivnosti kao što su istraživanja tržišta, modernizacija flote i smanjenje ribarskih kapaciteta. (www.europski-fondovi.eu) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development – EAFRD) Program koji je tematski vrlo sličan petoj komponenti IPA-e (IPARD-u) sadrži tri osnovna prioritetna cilja: -jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva -poboljšanje okoliša i krajolika i -poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. U okviru svakog od ovih prioritetnih ciljeva financiraju se određene grupacije projekata i aktivnosti, a države članice mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. (www.europski-fondovi.eu) Navedene tri grupacije dopunjene su horizontalnom potpornom metodom –pristup LEADER. Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujući i lokalnu upravu, nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svojeg kraja, što na kraju treba popratiti izradom i primjenom razvojne strategije. Programi zajednice u razdoblju 2014. - 2020. • Horizon 2020 (Obzor 2020) – nasljeđuje Sedmi okvirni program EU za financiranje istraživanja i inovacija i jačanje sinergije i suradnje između znanstvenog i poslovnog sektora. Predstavlja novi program Europske unije za razdoblje 2014.2020. za istraživanje i inovacije te je dio pogona za stvaranje novog rasta i stvaranje radnih mjesta u Europi. (www.ec.europa.eu) • COSME - program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća. Nasljednik je programa za konkurentnost i inovacije CIP. COSME će ojačati poduzetničku klimu u EU, poticati rast malih i srednjih poduzeća te njihovu konkurentnost, ali i veću zastupljenost malih i srednjih poduzetnika na europskom i globalnom nivou. Obuhvaća aktivnosti poput donošenja i provođenja politika na području poduzetništva te aktivnosti promicanja poduzetništva. Cilj je povećati konkurentnost europskih tvrtki, smanjiti nezaposlenost, stvoriti poticajnu poduzetničku okolinu i razvoj poduzetništva (www.ec.europa.eu, www.europski-fondovi.eu) • Erasmus + – program za obrazovanje, usavršavanje, mlade i sport. Zamjenjuje sedam programa u području obrazovanja (Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig, Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus) (www.mobilnost. hr) • Galileo - podupire upravljanje satelitskim navigacijskim sustavima, • Pericles 2020 – za programe razmjene, podrške i treninga za zaštitu europske zajedničke valuteeura protiv krivotvorenja, • Hercule III-promicanje aktivnosti protiv prijevara, korupcije i drugih ilegalnih aktivnosti koje bi mogle naštetiti financijskim interesima EU, • Fiscus-podupiranje suradnje na području carina i poreza u EU jačanjem stručnosti i izgradnjom IT kapaciteta, • Kreativna Europa 2014. - 2020. objedinjuje dosa dašnje programe Kultura i Media OPERATIVNI PROGRAMI Vlada Republike Hrvatske odredila je operativne programe za financijsko razdoblje Europske unije od 2014. do 2020. godine, koji su preduvjet za povlačenje sredstava iz Unijinih financijskih instrumenata. Vlada Republike Hrvatske odlučila se za tri operativna programa i to iz područja konkurentnosti i kohezije, učinkovitih ljudskih resursa te iz područja tehničke pomoći. Glavninu sredstava iz EU fondova Hrvatska bi prema Vladinu planu trebala dobiti realizacijom projekata iz Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije, a manji dio iz ostala dva programa. Republici Hrvatskoj će u periodu od 2014. do 2020. godine na raspolaganju biti 8,3 milijarde eura iz fondova EU-a. Pregled nadležnih Ministarstva za pripremu i provedbu tematskih ciljeva u razdoblju 2014. - 2020. : POLITIKE I PROGRAMI ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE − − − − − − − − − − − − Europa 2020. Small business act Poduzetništvo 2020. – Akcijski plan Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013. -2020. Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011. -2020. Strategija razvoja turizma RH do 2020. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Program mjera za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog i srednjeg gospodarstva Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta za razdoblje 2012. – 2014. godine Strategija učenja za poduzetništvo 2010. – 2014. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2010. - 2013. POTPORNE INSTITUCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ − Ministarstvo poduzetništva i obrta (www.minpo.hr) − Hrvatska banka za obnovu i razvoj (www.hbor.hr) − Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije – HAMAG INVEST (www.hamag.hr) − Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO d.o.o. (www.bicro.hr) − Hrvatska udruga poslodavaca (www.hup.hr) − Hrvatska gospodarska komora (www.hgk.hr) − Hrvatska obrtnička komora (www.hok.hr) − Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća (www.cepor.hr) − Poduzetnički centri − Poduzetnički inkubatori (www.porin.hr ) − Poslovni i tehnološki parkovi − Poduzetničke zone − Razvojne agencije (www.porin.hr, www.pins-skrad.hr ) − Banke GDJE POTRAŽITI INFORMACIJE O NATJEČAJIMA − Europska komisija u Republici Hrvatskoj http:// ec.europa.eu/index_hr.htm − Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU − − www.mrrfeu.hr Ministarstvo poduzetništva i obrta (www.minpo.hr ) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo – HAMAG (www.hamag.hr ) − Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) www.safu.hr − Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske – www.arr.hr − Strukturni i investicijski fondovi - http://www. strukturnifondovi.hr/ − Hrvatski zavod za zapošljavanje – www.hzz.hr − Agencija za strukovno obrazovanje odraslih – www.asoo.hr − Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – www.apprrr.hr − Europska poduzetnička mreža – www.een.hr − Portal o EU fondovima - www.eu-projekti.info − „Malo poduzetništvo u velikoj Europi“ – www. mspeu.info − EUROPEAID- https://webgate.ec.europa.eu/ europeaid/online-service − TED -europska javna nabava - http://ted.europa.eu − EK-poduzetništvo i industrija - http://ec.europa.eu/ enterprise/contracts-grants PRIMJERI PROJEKATA: SLOHRA GLOBALNET - Promicanje globalne konkurentnosti poduzetnika početnika Trajanje projekta - 01.04.2011. - 30.09.2012. Ukupna vrijednost projekta: 429.295,60 EUR Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Partneri • Istarska razvojna agencija • Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA • RRA Notranjsko-kraške regije • Regionalni razvojni center Koper • Razvojni center Novo mesto • Regionalna razvojna agencija Posavje Projekt SLOHRA GLOBALNET sufinanciran je sredstvima pretpristupnih fondova EU, po programu IPA SlovenijaHrvatska 2007.-2013. Opći cilj: Opći cilj projekta je unaprijediti globalnu kon ku re ntnost poduzetništva u slovensko-hrvatskom pograničju posredstvom unapređenja konkurentnosti poduzetnika početnika. Posebni ciljevi: Posebni cilj projekta je kreirati i implementirati zajednički prekogranični sustav upravljanja i dijeljenja resursa poduzetnika početnika u nepovoljnijem položaju sa svrhom povećanja njihove globalne konkurentnosti na slovenskohrvatskom i drugim EU tržištima, što će se postići ostvarenjem slijedećih potciljeva: • Educirati i informirati ciljne skupine kako povećati konkurentnost uz uvažavanje aktualnih znanstvenih i tehnoloških trendova, • Kreirati zajedničku strategiju plasiranja proizvoda i usluga na tržištu u slovensko-hrvatskom pograničju kao i na EU tržištima, • Promovirati proizvode i usluge ciljnih skupina kao i rezultate projekta, • Postaviti pogranični izvozni konzorcij. Ciljne skupine: 1. poduzetnici početnici (do 5 godina poslovanja), među njima: • Žene poduzetnice – vlasnice ili rukovodeće osoblje neovisno o godinama • Mladi poduzetnici (muške i ženske osobe do 35 godina) Očekuje se uključivanje 100 poduzetnika početnika iz slovensko-hrvatskog pograničja. 2. šira javnost 3. poduzetnici u razvoju srodnih/komplementarnih djelatnosti ciljnim početnicima Glavne aktivnosti u projektu: • Edukacija poduzetnika kako unaprijediti globalnu konkurentnost i izvoz, i to putem individualnog savjetovanja, seminara, te prezentacije dobrih praksi i znanstveno-tehnoloških dostignuća koja se mogu primjeniti kod ciljnih poduzetnika, • Izrada zajedničkog kataloga proizvoda na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku, • Izrada zajedničke strategije izvoza, • Gospodarski forumi, • Umrežavanje poduzetnika s ciljem zajedničkog izvoza (izvozni konzorcij), • Zajednički nastup na sajmu u Londonu, • Izrada investicijske studije za postavljanje poduzetničkog inkubatora za žene početnice u Novom Mestu • Promotivne aktivnosti. Naziv projekta: Zapošljavanje mladih za održivi razvoj Gorskog kotara - YES Darovnica: IPA IVc - Mladi na tržištu rada Nositelj projekta: Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o. Skrad Ukupna vrijednost projekta: 78.203,09 EUR Trajanje projekta: 03.05.2011. do 02.05.2012. godine Partneri: − Lokalna akcijska grupa Gorski kotar − Hrvatski zavod za zapošljavanje – PS Rijeka − ODRAZ - Zagreb Ciljna skupina Nezaposleni mladi u Gorskom kotaru između 15. i 24. godine bez radnog iskustva, s niskim stupnjem kvalifikacija i vještina. Ciljna skupina su nam i nezaposleni mladi do 29. godina fakultetskog obrazovanja, te učenici završnih razreda srednjih škola. Kratki opis projekta Glavni cilj projekta je smanjiti nezaposlenost mladih na brdsko planinskom području Gorskog kotara za 5%. Za postizanje tog cilja kreirati ćemo i provesti trening programe koji će podići sposobnost, vještine i samo motivaciju mladih ljudi za zapošljavanje i samozapošljavanje. Uz provedbu edukacija organizirati ćemo u suradnji s lokalnim gospodarskim subjektima stjecanje prvog radnog iskustva za nezaposlene mlade osobe. Kreirati ćemo plan poticanja zapošljavanje mladih osoba, te uspostaviti suradnju svih sektora društva za rješavanje problema nezaposlenosti mladih osoba u budućnosti. Aktivnosti projekta: 1. Vođenje i promocija projekta 2. Motivacija i uključivanje mladih nezaposlenih osoba u projekt 3. Edukacija mladih nezaposlenih osoba 1. 3.1 Provođenje radionica po srednjim školama za učenike završnih razreda 2. 3.2 Provođenje treninga za nezaposlene mlade osobe 4. Uključivanje educiranih mladih osoba u svijet rada 5. Izrada programa olakšica za lokalne poduzetnike pri zapošljavanju novih djelatnika. Partneri Grad Mali Lošinj Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 90/92) Grad Mali Lošinj postaje jedna od jedinica lokalne samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije. Sjedište Grada Malog Lošinja je u Malom Lošinju, Riva lošinjskih kapetana 7. Dan Grada Malog Lošinja je 11. studeni, koji se svečano slavi kao gradski blagdan. Grad Mali Lošinj obuhvaća područje 14 naselja i to: Belej, Ćunski, Ilovik, Male Srakane, Mali Lošinj, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli Lošinj. Prostor Grada Malog Lošinja obuhvaća površinu od 222 km2 ili 6,20% teritorija Primorsko-goranske županije i po veličini je na petom mjestu od 36 gradova i općina u Županiji. Mali Lošinj je najveće naselje na otoku, smješten je s južne strane lošinjskog zaljeva te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte. Smješten je u uvali Augusta, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. Sa gotovo 6.000 stanovnika, danas je Mali Lošinj najveći otočni grad na Jadranu. Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće kada je na otok Lošinj došlo dvanaest hrvatskih obitelji nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali. Zlatno doba Malog Lošinja bio je konac 19. stoljeća kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu “Malo selo” postalo pomorski gradić. Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom s jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka otočne klime te nastajanjem nove privredne grane, TURIZMA, otvorena je nova stranica u povijesti Malog Lošinja. Danas je Mali Lošinj jedan od glavnih turističkih centara na Jadranu, poznat u svim europskim turističkim krugovima o čemu svjedoče mnogobrojni vjerni gosti, koji ga posjećuju svake godine iznova. Mali Lošinj je dobitnik titule šampiona turizma 2007. godine, a 2009. godine dobitnik je Srebrnog cvijeta Europe. Kontakti: Grad Mali Lošinj Riva lošinjskih kapetana 7 51550 Mali Lošinj Tel.:+385 51 231 056 Fax: +385 51 232 307 e-mail: [email protected] www.mali-losinj.hr Lokalna razvojna agencija PINS PINS je Lokalna razvojna agencija za Gorski kotar, osnovana 1996.godine pod imenom Poduzetnički inkubator Skrad, kao jedna od prvih potpornih institucija u RH. PINS svoje usluge pruža poduzetnicima, ustanovama, udrugama s područja Gorskog kotara i ruralnog područja Primorsko-goranske županije. Sjedište PINS-a je u Skradu na adresi Ivana Gorana Kovačića 3. Lokalna razvojna agencija PINS partner je Ministarstvu poduzetništva i obrta u provođenju poticajnih aktivnosti za male i srednje poduzetnika, i član je grupacije konzultanata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Rijeka. Od 2012.godine uveden je sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008. PINS ima četvero zaposlenih djelatnika s dugogodišnjim radnim iskustvom u pisanju i provedbi razvojnih projekata. Usluge dostupne u PINS-u: · izrada dokumentacije za EU natječaje · izrada poslovnih i investicijskih elaborata · izrada planova razvoja · poslovno savjetovanje · pronalaženje izvora financiranja malog i srednjeg poduzetništva · izrada kreditnih zahtjeva · organiziranje sajmova i nastupa na sajmovima · ispitivanje poduzetničkog potencijala · obrazovanje poduzetnika · terenski obilasci poduzetnika · poslovna povezivanja · poslovna strategija i organizacijski razvoj, financijski i administrativni sustavi · razne administrativne usluge · provedba edukacija · izrada projekata ruralnog i održivog razvitka · knjigovodstvene usluge. Korisnici usluga: · poduzetnici i oni koji to žele postati · jedinice lokalne samouprave · osnovne i srednje škole · zadruge · udruge · nezaposleni. PINS provodi ili sudjeluje na različitim projektima kojima je cilj poticanje, edukacija ili promidžba svih resursa Gorskog kotara. Kontakti: Lokalna razvojna agencija Pins d.o.o. Ivana Gorana Kovačića 3 51311 Skrad Tel. 051 / 820 045; 810 820 Fax. 051 820 046 www.pins-skrad.hr https://www.facebook.com/pages/Lokalna-razvojna-agencija-PINS http://www.erijeka.info/pins/ Regionalna razvojna agencija Porin Regionalna razvojna agencija osnovana je 1996. godine od kada se neprestano razvija kao potporna institucija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a od 2004. godine kao razvojna agencija. Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. predstavlja objedinjene aktivnosti za cjelokupan regionalni razvoj na području Primorsko-goranske županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu potporu u pokretanju i daljnjem razvitku Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim subjektima. Cilj Stvaranje što većeg broja novih poduzetnika i kreiranja novog zapošljavanja uz poticaj novih investicija u regiji. Misija Poticanje regionalnog razvoja. RRA PORIN promiče i realizira projekte regionalnog gospodarskog razvoja i stvara poduzetničku klimu, promovira regionalne potencijale u cilju daljnjeg rasta i razvoja regije i gospodarskih subjekata kroz planiranje i upravljanje održivim razvojem te suradnjom s domaćim i stranim ulagačima. Osnovne odrednice djelovanja RRA PORIN su poticanje i razvoj gospodarskih aktivnosti u cijeloj regiji, a poglavito područja s neiskorištenim prirodnim i potencijalnim resursima, tehnološkog razvoja, porasta konkurentnosti, odnosno poboljšanja prilagođenosti gospodarskih subjekata svjetskom tržištu i povećanja izvoza, poticanja inozemnih ulaganja itd. Ciljna tržišta U sklopu svojeg djelovanja, ciljne skupine prema kojima se provode razne aktivnosti su: · veliki gospodarski sustavi · poduzetnici /mikro, mali, srednji, obrti, clusteri, zadruge, NGO i dr. · općine, gradovi, županije · susjedne regije/regije u širem okruženju · drugi oblici institucijskih potpora · urbane i ruralne sredine u kojima se provode programi i projekti održivog razvoja malog gospodarstva, programi i projekti usmjereni prema mladeži, nezaposlenima i drugim ciljnim skupinama Kontakti: Regionalna razvojna agencija Porin Ciottina 17 b 51000 Rijeka Tel.:+385 51 634 330 Fax: +385 51 634 340 e-mail: [email protected] www.porin.hr Kanal RI Kanal Ri je komercijalna regionalna televizijska kuća čiji je program od 03.prosinca 1999.g., putem 36 kanala UHF-a, moglo pratiti do 250 000 gledatelja s područja grada Rijeke i njegove šire okolice i tijekom 13 godina rada svojim najmodernijim tehničkim rješenjima i profesionalnim kadrovima izrasla u vodeću regionalnu TV postaju u Hrvatskoj čiji program sada može pratiti više od 500 000 gledatelja u regiji D-5. (Primorsko-goranska i Istarska županija). Kanal Ri smješten je u samom središtu grada, u prostoru zgrade nekadašnjeg Municipija (poznate kao i stare Vijećnice). Funkcioniranje TV postaje Kanal Ri, s upravom na čelu, organizirano je kroz rad četiri odjela: odjel programa, odjel pro- dukcije i tehnike, odjel financija i odjel marketinga. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Kanal Ri vidi nove mogućnosti unapređenja svoga programa, s osnovnim ciljem približavanja svojim gledateljima i praćenja svih važnih zbivanja u regiji. Kontakti: Kanal Ri Trg riječke rezolucije 3 51000 Rijeka Tel.:+385 51 353 666 Fax: +385 51 353 620 e-mail: [email protected] www.kanal-ri.hr Grad Bakar Grad Bakar smješten je na sjevernoj strani Bakarskog zaljeva, 14 km istočno od Grada Rijeke, na površini od 12,560 ha. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Bakru živi 8.279 stanovnika, od čega 4.062 muškaraca i 4.217 žena. U sastavu grada Bakra postoji devet naselja i to: Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Ružić selo, Škrljevo i Zlobin. Gospodarski razvoj grada Bakra u posljednjih nekoliko desetljeća je uvelike bio određen prisustvom koksare kao glavnog gospodarskog objekta. Zatvaranjem koksare 1994. godine došlo je do velikih promjena u strukturi gospodarstva grada Bakra pa su ključni gospodarski sektori na području grada Bakra sljedeći: · Prerađivačka industrija, · Prijevoz, skladištenje i veze i · Trgovina na veliko i malo. I nakon zatvaranja koksare prerađivačka industrija je ostala važan faktor u gospodarstvu grada Bakra. Prema podatcima iz 2001. godine, u prerađivačkoj industriji je radilo 559 ili 44% ukupno zaposlenih stanovnika Bakra što je porast od 37% u odnosu na tri godine ranije. Većina prerađivačke industrije je smještena u industrijskoj zoni u Kukuljanovu, u sklopu koje se nalazi i Slobodna zona Kukuljanovo. Vrlo važan čimbenik za gospodarski razvoj grada Bakra predstavlja lučko-pretovarno-skladišna djelatnost u samoj luci Bakar i u lučkim skladištima u industrijskoj zoni. U ukupnom navedenim djelatnostima je zaposleno 241 (19%) stanovnika grada Bakra ili 32% više u odnosu na tri godine ranije.Veći dio navedenih djelatnosti se odnosi na terminal Bakar koji je specijaliziran za prekrcaj rasutih i sipkih te RORO i ostalog generalnog tereta. Važno je napomenuti da je terminal u lošem stanju i da se planira njegova obnova. U sektoru trgovine na veliko i malo 2001 godine je bilo zaposleno 200 ljudi ili 15,7% od ukupnog broja zaposlenih. Važno je napomenuti da je broj zaposlenih u tom sektoru u konstantnom padu. Na području Grada Bakra registrirano je cca 150 obrta i 100-tinjak trgovačkih društava, ne računajući poduzetnike u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. Kontakti: Grad Bakar Primorje 39 51222 Bakar Tel.:+385 51 455 727 Fax: +385 51 455 741 e-mail: [email protected] www.bakar.hr Malo poduzetništvo u velikoj Europi Small business in a big Europe Projekt provodi Grad Mali Lošinj uz potporu Europske unije www.mspeu.info Projekt „Small business in a big Europe“ financiran je iz programa IPA INFO 2011. Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji provodi projekt i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.