www.fmup.gov.ba STOP! Br. 2 l besplatan primjerak l april/travanj 2010. Sedmica globalne sigurnosti u saobra}aju SADR@AJ RIJE^ UREDNIKA 6 Obiljeèna Sedmica globalne sigurnosti u saobra}aju 10 INTERVJU: Himzo Selimovi}, biv{i policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo 12 INICIJATIVE: Prijedlozi za izbor Policajca godine 15 INTERVJU: Zoran Kre{i}, ministar MUP-a HNK 16 SPORT I PRIPADNICI MUP-A POSAVSKOG KANTONA: Nogometni susreti veterana 18 EUPM: Policijske snage i gra|ani Bosne i Hercegovine u zajedni~koj borbi protiv kriminala 24 Jasminka Imamovi}, istraìtelj u Jedinici za profesionalne standarde MUP-a TK 26 Nermina Bunoza, samostalni inspektor u zapadnohercegova~koj policiji IMPRESUM Federalno ministarstvo unutra{njih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Glavni i odgovorni urednik: Admir Katica, Federalno ministarstvo unutra{njih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Senad Musli}, Federalno ministarstvo unutra{njih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Uredni~ki odbor: MUP Unsko-sanski kanton MUP Posavski kanton MUP Tuzlanski kanton MUP Zeni~ko-dobojski kanton MUP Bosansko-podrinjski kanton MUP Srednjobosanski kanton MUP Hercegova~ko-neretvanski kanton MUP Zapadnohercegova~ki kanton MUP Kanton Sarajevo MUP Kanton 10 - Ale [iljdedi} - Josip Dominkovi} - Izudin [ari} - Aldina Ahmi} - [evko Gu{o - Sefir Baru~ija - Sre}ko Bo{njak - Damir ûtura - Irfan Nefi} - Ivica Vrdoljak Kreativni koncept, korektura i redaktura: Rent a PR, [email protected] DTP: Mirza Pedi{a Lektura: Lejla Ma{i} [tampa: Amos-graf Tira`: 9.000 primjeraka Adresa: Mehmeda Spahe 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel.: (00 387 33) 280-020, lokali: 3322, 3314, 3106 i 3107 Faks: (00 387 33) 280-020, lokal 3321 E-mail: [email protected] Vrijeme objavljivanja ovog broja magazina se poklapa sa vremenom kada se u cijelom svijetu obiljeàva Sedmica sigurnosti u saobra}aju u skladu sa Rezolucijom UN-a, broj A/60/5. Na ovaj na~in poku{ava se jo{ jednom podvu}i va`nost bitke protiv ubice savremenog doba koji {irom svijeta odnosi veliki broj ìvota i to posebno mladih ljudi. Pro{le godine smo se priklju~ili ovoj svjetskoj borbi, udruèni sa motociklistima MC "Rajvosa" koji su izvanredno obavili svoj zadatak. Ove godine to radimo sa najmla|ima i tako {aljemo poruku i onim starijima da se isplati smanjiti brzina, ne voziti u pijanom stanju. Po{tovanje saobra}ajnih propisa nije samo doprinos javnom moralu i po{tovanje nametnute obaveze, to je ulog u smanjenje smrtnosti na na{im cestama. To je unapre|enje sigurnosti saobra}aja i kvalitete ìvota. To je spas za mnoge koji ve} sutra mogu biti `rtva u saobra}aju. Ono {to je najva`nije, ovo je i dugoro~na investicija, kako bi barem na{a djeca, kada postanu odrasli, bila manje optere}ena rizicima u saobra}aju. Mislimo da samo na taj na~in, djeluju}u ovdje i sada, ali posebno investiranjem u budu}nost, o{trimo na{a nastojanja koja smo zacrtali u Polaznim osnovama strategije sigurnosti drumskog saobra}aja. Do sada smo spasili najmanje 33 ljudska ìvota. Ove godine planiramo jo{ i vi{e. Druga tema, usko vezana za ovu, jesu ène u policiji. U ovom broju smo posebnu pa`nju posvetili na{im kolegicama, koje ne samo da su neophodan i nuàn element svake moderne policije ve} policiji daju poseban senzibilitet i ~ine je boljom. Pored toga, na{e kolegice su i majke, odgajateljice djece pa, samim tim, predstavljaju primjer svima drugima kako biti koristan ~lan jednog dru{tva. Njihov posao je najva`niji posao na svijetu. Pored tog najzahtjevnijeg posla, one se brinu za na{u sigurnost i pokazuju kako i u tom poslu mogu biti me|u najboljim. Ove dvije teme predstavljaju sr` ovog broja magazina STOP. Tu su i druge aktuelnosti iz rada Federalnog i kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova. Nadam se da }e i ovaj broj na{eg magazina ispuniti va{a o~ekivanja! Admir KATICA 4 Redovan sastanak federalnog sa kantonalnim ministrima unutra{njih poslova Sa sastanka na Vracama: Usagla{en plan opremanja Nabavka aparata za otkrivanje droge u krvi kod voza~a Projekt bi trebao biti realizovan do kraja ove godine * Zlatko Mileti}, direktor Federalne uprave policije, informisao je ministre o stanju sigurnosti u 2009. godini B roj smrtno stadalih na cestama u BiH, prema najnovijim podacima Federalnog ministarstva unutra{njih poslova, smanjen je za oko 20 procenata. Ovu informaciju prezentovao je Kemal Ademovi}, savjetnik ministra Muhidina Ali}a i predsjednik Ekspertnog tima FMUP-a, na redovnom sastanku federalnog i kantonalnih ministara unutra{njih poslova odrànom 26. marta 2010. godine u Sarajevu, u prostorijama Policijske akademije FMUP-a na Vracama. Ademovi} je ovom prilikom kazao da je i broj nesre}a sa te{kim tjelesnim povredama u opadanju, a sve zahvaljuju}i implementaciji Akcionog plana za provo|enje mjera iz dokumenta „Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobra}aja Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013.“. Budu}i da su dosada{nji rezultati sa terena dobri, na jednom od sastanaka Ekspertnog tima FMUP-a, inicirana je nabavka nove visokosofisticirane opreme. Na ovom sastanku prezentovana je ova inicijativa. Ekspertni tim FMUP-a je predloìo nabavku 10 pokretnih radara i 10 aparata koji sluè za otkrivanje droge u krvi, isklju~ivo kod voza~a. Svi ministri su se sloìli s ovom inicijativom, koja je i prihva}ena, a projekt bi trebao biti realizovan do kraja ove godine. - Drago mi je da je danas usagla{en plan opremanja, {to je veoma veliki korak, jer }e policija po prvi put imati mogu}nost da kod voza~a detektuje prisutnost narkoti~kih sredstava u krvi, budu}i da su dosada{nji podaci sa terena iz ove oblasti nula, odnosno nema ih, kazao je Muhidin Ali}, federalni ministar unutra{njih poslova. Tokom sastanka Taib Spahi}, direktor Policijske akademije FMUP-a, prezentovao je rezultate rada Radne grupe za izradu Prijedloga idejnog projekta opravdanosti uvo|enja novog koncepta policijske obuke, za ~in „policajac“. Ova Radna grupa se opredijelila za varijantu 2 + 2 godine, {to bi zna~ilo da se u~enik upisuje u srednju {kolu i nakon dvije godine prelazi na Policijsku akademiju. Zlatko Mileti}, direktor Federalne uprave policije, informisao je ministre o stanju sigurnosti u 2009. godini, osvrnuv{i se i na neke velike akcije koje su pripadnici FUP-a imali u 2009. godini. Na narednom sastanku razgovarat }e se o Bazi podataka saobra}ajnih nesre}a, razmatrat }e se informacija o potrebnim aktivnostima za ispunjavanje obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reìma, kao i informacija o Zakonu o unutra{njim poslovima, te o predstoje}im kampanjama koje imaju za cilj sigurnost svih u~esnika u saobra}aju. A. \. Projekti Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobra}aja 2008.-2013. "Pazi kako vozi{": Izazvala veliku pa`nju i zaintrigirala javnost Projekt spa{avanja ìvota Uzalud je dobra strategija ukoliko postoje problemi u njenoj primjeni * Zasluga prvenstveno pripada kantonalnim ministarstvima unutra{njih poslova PI[E: D Admir KATICA ugogodi{nje analize saobra}ajnih nezgoda pokazivale su stalnu tendenciju njihovog rasta te posebno smrtno stradalih i te{ko povrije|enih u saobra}aju. Svake godine ta tendencija je rasla do zabrinjavaju}ih 10 %. Medijski izvje{taji su obilovali informacijama o te{kim posljedicama saobra}ajnih nezgoda. Federalno i kantonalna ministarstva unutra{njih poslova su odlu~ili zapo~eti odlu~nu borbu protiv ovog "ubice savremenog doba". Tim eksperata je formiran 2007. godine koji je sa~inio prvi bh. strate{ki dokument iz ove oblasti pod nazivom "Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobra}aja 2008.2013.". Ovaj analiti~ki dokument je istraìo pojavu saobra}ajne delinkvencije sa svih aspekata. Postavio je ciljeve za period 2008.2013. godina i to smanjenje saobra}ajnih nezgoda, smrtno stradalih i te{ko povrije|enih za 5% na godi{njem nivou, odnosno za 30% do 2013. godine. Kreirani su akcioni planovi za provo|enje mjera iz ovog dokumenta i u prvih godinu i po primjene ve} se moè re}i da su postignuti zna~ajni rezultati. Broj smrtno stradalih i teško povrije|enih u saobra}aju je smanjen za gotovo 20 %. Dakle ne samo da smo zaustavili spomenutu tendenciju ve} smo postigli i vi{e od toga. Ovi rezultati najvi{e pripadaju onima koji su provodili akcione planove, jer uzalud je dobra strategija ukoliko postoje problemi u njenoj primjeni. Zasluga prvenstveno pripada kantonalnim ministarstvima unutra{njih poslova, koja su predano i istrajno izvr{avala zadatke iz ovog dokumenta. Pored toga, treba spomenuti da smo nabavkom modernih radarskih sistema, formiranjem baze podataka saobra}ajnih nezgoda kao i drugim aktivnostima dali doprinos u ostva- potrebno je sna`nije uklju~enje ministarstava za promet i komunikacije, zdravstva te obrazovanja i nauke. Na nivou dràve bi mogle biti pokrenuti sli~ne aktivnosti s obzirom da je Vije}u ministara Bosne i Hercegovine dostavljen na{ strate{ki dokument. Ministarstva unutra{njih poslova u Federaciji Bosne i Hercegovine }e bez obzira na sve pote{ko}e i dalje raditi na provo|enju mjera iz ovog dokumenta. Spa{avanje ljudskih ìvota }e ostati osnovni cilj. U ovoj godini, planirano je ulaganje od sko- Nagrada za originalnu kampanju Kampanja "Pazi kako vozi{" dobila je 2009. godine prvu nagradu u kategoriji javnih kampanja na presti`nom bh. festivalu No limit. No limit je festival nastao 2003. godine i kao takav je festival koji nagra|uje kreati- vne ideje. Ovaj festival je centralni doga|aj u industriji ogla{avanja u BiH. Kampanju "Pazi kako vozi{" za potrebe Federalnog ministarstva unutra{nih poslova i svih kantonalnih MUP-ova osmislile su Agencije "Boram" i "Kurt&Plasto" iz Sarajeva. rivanju ovakvih rezultata. Ovim aktivnostima koordinira Ekspertni tim Federalnog ministarstva unutra{njih poslova, koji redovno obavje{tava javnost o rezultatima provo|enja ovog dokumenta. Ne treba zaboraviti, mo`da, najoriginalniju javnu kampanju "Pazi kako vozi{", koja je izazvala veliku pa`nju i zaintrigirala javnost kada je u pitanju sigurnost u saobra}aju. Sa na{im aktivnostima na ovom planu }emo nastaviti. Za daljnji napredak na ovom polju ro 2,5 miliona konvertibilnih maraka. Opet }emo provesti, vjerujemo, još originalniju kampanju, obiljeìli smo Sedmicu globalne sigurnosti u saobra}ju a organizovati }emo razli~ite okrugle stolove i konferencije. Planirano je ponovno nabavljanje modernih radarskih sistema koji su se pokazali kao sna`no oru|e u borbi proiv saobra}ajne delinkvencije. Spa{avanje ljudskih ìvota ostaje na{a zajedni~ka misija. 5 6 Obiljeèna Sedmica globalne sigurnosti u saobra}aju U ~etvrtak, 29. aprila 2010., u Vilsonovom {etali{tu odràna je centralna manifestacija ili, bolje re~eno, druènje sa djecom iz osnovnih {kola „Grbavica I“, „Grbavica II“ i „Kova~i}i“ iz Sarajeva. Nasmije{ena lica, dje~ija graja i policijska uniforma kod svih posjetilaca su budili pozitivne osje}aje i posebno sliku da je pred nama bolja i sigurnija budu}nost. Razlog zbog kojeg je druènje organizovano je ukupno nastojanje Federalnog i svih kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova da kroz provo|enje dokumenta „Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobra}aja“ spasi {to je mogu}e ve}i broj ljudskih ìvota i to ne samo u sada{njosti ve} i u budu}nosti. Ovo druènje je organizovano povodom Sedmice globalne sigurnosti u drumskom saobra}aju, koja se {irom svijeta, a na osnovu Rezolucije UN-a, obiljeàva u zadnjoj sedmici mjeseca aprila. “Izuzetno sam sretan da danas ovdje sa vama, djeco, obiljeàvamo Sedmicu globalne sigurnosti u saobra}aju. Vrlo je 7 va`no da vi, kao na{a budu}nost, ve} sada po~injete shva}ati koliko je va`no po{tovati pojedina pravila u saobra}aju i to ni zbog ~ega drugoga, draga djeco, ve} zbog va{e sigurnosti”, rekao je federalni ministar unutra{njih poslova Muhidin Ali}, obra}aju}i se prisutnima, a posebno djeci. “Nadam se, draga djeco, da }e vam ono {to danas bude pokazano biti od koristi te da }ete to prenijeti svojim vr{njacima koji danas nisu ovdje, a da }ete o ovome ispri~ati i onim starijima, {to je najva`nije, svojim roditeljima“, dodao je ministar Ali} tokom obra}anja djeci. Ovaj doga|aj je dio godi{njeg plana i realizovan je od strane Ekspertnog tima za pra}enje i primjenu mjera iz dokumenta „Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobra}aja 2008.-2013.“, a u svom uvodnom obra}anju ~lan ovog Ekspertnog tima Tino Krivi} je poru~io: „Draga djeco, slu{ajte va{e roditelje i va{e nastavnike, ne prelazite cestu osim tamo gdje vidite zebru, ako postoji semafor, sa~ekajte zeleno svjetlo pa pre|ite cestu, ako vozite bicikl, vozite ga onako kako }emo vam mi danas prezentirati. I u svakom drugom slu~aju poku{ajte biti ono {to vi sigurno jeste – najbolja djeca.“ Obra}anje djeci je zavr{eno sa nekoliko prigodnih re~enica direktora Osnovne {kole „Grbavica I“ Omera Begovi}a, koji se zahvalio Federalnom i kantonalnim ministarstvima unutra{njih poslova na organizaciji ovog doga|aja jer je ~injenica da bez saradnje izme|u {kola i policije ne moèmo (nastavak na 8. strani) 8 o~ekivati zna~ajne pomake u oblasti sigurnosti saobra}aja sada niti u budu}nosti. Kroz zabavu i igru, druè}i se sa mo`da najpopularnijim dje~ijim likom, Mirsadom Abdagi}em Kiketom, djeca su pjevala, igrala se, a pri tome i ne{to novo nau~ila na punktovima koji su prire|eni u okviru ove manifestacije. Djeca su u~ila kako sigurno pre}i cestu, kako sigurno voziti bicikl te kako koristiti autosjedalicu, u ~emu su ih pou~avali predstavnici Ekspertnog tima, Policijske akademije i nevladine organizacije „DjeCa“. Uz to, svi su se radovali korisnim Analizu i koordinaciju provo|enja mjera iz Akcionog plana, vr{i Ekspertni tim Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. ^lanovi Ekspertnog tima su: - Kemal Ademovi}, predsjednik Ekspertnog tima, Federalno ministarstvo unutra{njih poslova - @eljko Klisara, ~lan Ekspertnog tima, MUP Kantona Sarajevo - prof. dr. Osman Lindov, ~lan Ekspertnog tima, Fakultet za saobra}aj i komunikacije Sarajevo - Tino Krivi}, ~lan Ekspertnog tima, MUP Kantona 10 Livno - doc. dr. Safet Kapo, ~lan Ekspertnog tima, Federalna uprava policije - Admir Katica, ~lan Ekspertnog tima, Federalno ministarstvo unutra{njih poslova, - Mr. Marko Peji}, ~lan Ekspertnog tima, - Muhamed Ahmi}, stru~no lice, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova 9 poklonima koje su dobili, a radi se o fluorescentnim trakicama koje ne samo da zadovoljavaju estetske kriterije djece ve} su i korisne. Nose}i ih sa sobom djeca }e pove}ati vlastitu sigurnost u saobra}aju jer }e ova mala bi}a biti vidljiva velikim automobilima, kamionima itd. Vi{e puta je nagla{ena ~injenica da su Federalno i kantonalna ministarstva unutra{njih poslova provode}i mjere iz dokumenta „Polazne osnove stategije sigurnosti drumskog saobra}aja 2008.-2013.“ postigli revolucionarne rezultate. Jer, ako imamo na umu da je od 2000. do 2007. godine u na{oj zemlji biljeèn stalni rast broja smrtno stradalih i te{ko povrije|enih u saobra}aju i to za oko zabrinjavaju}ih 10 % svake godine u odnosu na prethodnu godinu te da je navedenim strate{kim dokumentom zacrtano kao cilj smanjenje smrtno stradalih i te{ko povrije|enih za oko 5 % na godi{njem nivou, onda stvarni podaci za posljednjih godinu i po dana raduju i bude nadu da rad u ovoj oblasti isplatio i da imamo veliku korist. Naime, od juna 2008. pa do decembra 2010. godine ne samo da je zaustavljena ovakva tu`na tendencija ve} je broj smrtno stradalih i te{ko povrije|enih smanjen za gotovo 20 %. Ostaje àl zbog ~injenice da ova strategija nije zaìvjela i ne provodi se na nivou dràve Bosne i Hercegovine, {to nam je bio cilj. Pored toga i ne osvr}u}i se za drugima, Federalno i kantonalna ministarstva unutra{njih poslova }e nastaviti borbu protiv ove ubice savremenog doba. Spa{avanje ljudskih ìvota ostaje na{a trajna misija. A. KATICA Intervju 10 Himzo Selimovi}, biv{i policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo Gra|anima omogu}iti uvjete za siguran i ugodan ìvot i rad Dosada{nja iskustva }e nam biti osnova i putokaz prilikom planiranja svih budu}ih aktivnosti, a postignuti rezultati }e sigurno dodatno motivirati sve na{e slu`benike u nastojanjima da problem kriminaliteta na podru~ju Kantona svedu na najmanju mjeru U protekle tri godine slu`benici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo su postigli zna~ajne rezultate u poslovima za{tite li~ne i imovinske sigurnosti gra|ana, kao i odràvanju javnog reda i mira na podru~ju Kantona. Posebno bi se mogla istaknuti postignu}a u borbi protiv narko-kriminala i na spre~avanju zloupotrebe droga, {to je i povod za razgovor sa policijskim komesarom Himzom Selimovi}em, kako u ovom segmentu rada Uprave policije tako i u drugim aktivnostima Uprave policije, te o problemima sa kojima se susre}u slu`benici policije u svom radu. Gospodine Selimovi}, kada se spomene sigurnost, prva asocijacija na taj pojam je policija. Poznato je da sigurnost nije samo zadatak i obaveza Ministarstva unutra{njih poslova, iako ono ima vrlo va`nu i zna~ajnu ulogu. Razli~ita su mi{ljenja o stanju sigurnosti na podru~ju Kantona i kako ga Vi ocjenjujete? - Uprava policije Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo je tokom pro{le, 2009. godine u skladu sa zakonom i svojim nadle`nostima, koordiniranim radom svih organizacionih jedinica, poduzimala aktivnosti prvenstveno na preventivnom, a potom i represivnom djelovanju radi spre~avanja izvr{enja krivi~nih djela, rasvjetljavanja izvr{enih krivi~nih djela i identifikaciji po~inilaca, odràvanja povoljnog stanja javnog reda i mira, sig- Saradnja sa gra|anima - Vrlo je bitno ista}i da saradnja sa gra|anima proteklih godina ide kontinuirano uzlaznom linijom, {to je rezultat profesionalnog rada policije i pove}anja stepena povjerenja gra|ana u policiju. Policijski slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba droga su proteklih godina od gra|ana na{eg kantona zaprimili zna~ajan broj korisnih informacija vezanih za djelokrug rada tog odjeljenja, {to je rezultiralo i odre|enim uspje{nim akcijama i oduzimanjem zna~ajnih koli~ina raznih droga, kao i li{enjem slobode ve}eg broja lica koja su vr{ila ova krivi~na djela. Pored navedenog, policijski slu`benici spomenutog odjeljenja su proteklih godina odràli na stotine stru~nih predavanja iz ove oblasti u~enicima osnovnih i srednjih {kola, studentima, nastavnicima i gra|anima u mjesnim zajednicama radi primarne prevencije zloupotrebe droga. Selimovi}: Zna~ajni rezultati urnosti saobra}aja na putevima, kao i drugih aktivnosti na realizaciji ostalih poslova iz nadle`nosti Ministarstva. Potrebno je ista}i da su postignuti zna~ajni rezultati u oblasti kriminaliteta, gdje je preventivnim radom na{ih slu`benika za~ajno smanjen broj izvr{enih krivi~nih djela i to za 816 ili 9,2% u odnosu na proteklu 2008. godinu. Tako|er rasvijetljenost najteìh krivi~nih djela djela protiv ìvota i tijela je na najvi{em nivou 96,9%, svih devet ubistava je rasvjetljeno i zbog postojanja osnova sumnje da su ih po~inili, nadle`nom tuìla{tvu su dostavljeni slu`beni izvje{taji protiv 13 lica. U oblasti sigurnosti saobra}aja na putevima, zna~ajno je smanjenje broja sabra}ajnih nezgoda sa smrtno stradalim licima, iako je pove}an broj registriranih motornih vozila kao i frekvencija saobra}aja na putevima. Tokom 2009. godine odràvano je povoljno stanje javnog reda i mira, na {to su uticale poja~ane preventivne a i represivne aktivnosti koje su slu`benici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo poduzimali na realizaciji Akcionog plana, “Odràvanje povoljnog stanja javnog reda i mira i preventivnog djelovanja na spre~avanju maloljetni~ke delikvencije na podru~ju Kantona Sarajevo“. “Balkanska ruta” Povod na{em razgovoru je problem zloupotrebe droga i rezultati MUP-a Kantona Sarajevo u borbi protiv ovog oblika kriminala ali i velikog dru{tvenog zla u svje- tskim razmjerama. Kakvi su Va{i pogledi i stavovi u vezi s ovim? - Na{a zemlja, a i Kanton Sarajevo u njoj, ima veoma vaàn geostrate{ki poloàj, jer se nalazi na spoju izme|u Evrope i Male Azije, a poznata je ~injenica da tim geografskim podru~jem vode va`ni putevi koji spajaju Zapadnu Evropu sa zemljama Istoka. Prema podacima kojima raspolaù sve svjetske policijske agencije, naravno i policijske agencije na{e zemlje, ovim podru~jem se proteè jedan krak takozvane “Balkanske rute”, a preko teritorije zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Svi dosada{nji analiti~ki pokazatelji nam govore da je problem zloupotrebe droga u na{em kantonu itekako prisutan, ali da pripadnici policije MUP-a Kantona Sarajevo, u saradnji sa nadle`nim tuìla{tvom, i drugim policijskim agencijama, svojim permanentnim aktivnostima na otkrivanju i li{avanju slobode izvr{ilaca ovih krivi~nih djela, imaju vrlo solidne rezultate u borbi protiv narko-kriminala. Zloupotreba opojnih droga, kao i drugi pojavni oblici kriminala, sa sobom nosi niz opasnosti i to nije samo policijsko-pravosudni problem ve} je to problem {ire dru{tvene zajednice, zbog kojeg veoma te{ko ispa{taju pojedinci-ovisnici o opojnim drogama, kao i ~lanovi njihovih porodica, odnosno sredine u kojoj ìve. To je jedan dio problema i opasnosti koje sa sobom nosi zloupotreba droga, a drugi i mo`da, va`niji od prvog je ~injenica da je narkomanija bolest koja se brzo {iri u dru{tvu, pa svaki ovisnik o drogama nastoji u za~arani krug ovisnosti uvu}i {to ve}i broj svojih poznanika i prijatelja. Tako|er, lica koja vr{e zloupotrebu droga, pored konzumiranja, prodaje i omogu}avanja uìvanja droge drugim licima, skoro po pravilu vr{e veoma {irok spektar drugih, dru{tveno posebno opasnih krivi~nih djela (kra|e, te{ke kra|e, razbojni{tva i dr. krivi~na djela) kako bi priskrbili prijeko potrebni novac za kupovinu droge. Stoga nerijetko dolazi do psihi~kih posljedica kod lica nad kojima se izvr{e neka od ovih krivi~nih djela (otimanje mobitela od djece osnovnog i srednjo{kolskog uzrasta uz prijetnju hladnim oru`jem i sl.), a u ve}ini slu~ajeva dolazi do ozbiljnih problema u porodi~nim zajednicama lica koja zloupotrebljavaju droge, ~ak i do raspada cijelih porodica, {to ima negativan uticaj i za {iru dru{tvenu zajednicu. Pored neupitne opredijeljenosti Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo za odlu- Intervju ~nu i stalnu borbu s ovim problemom, svakako su bitni educiranost, opremljenost i organiziranost policijskih slu`benika koji rade na otkrivanju i rasvjetljavanju krivi~nih djela vezanih za zloupotrebu droga! - MUP Kantona Sarajevo od dana svog osnivanja, a i policijske strukture koje su postojale prije osnivanja ovog ministarstva, ve} dugi niz godina vodi permanentnu borbu protiv ove po{asti, odnosno preduzima zakonom predvi|ene mjere i radnje na otkrivanju izvr{ilaca ovih krivi~nih djela i njihovo privo|enje pravdi. Proteklih godina jedan broj policijskih slu`benika educiran je na presti`nim policijskim akademijama evropskih i svjetskih zemalja i osoposobljeni su da pored vo|enja najsloènijih istraga u vezi sa narko-kriminalom vr{e i edukaciju svojih kolega u ovoj oblasti. U okviru Sektora kriminalisti~ke policije Uprave policije ovog ministarstva, funkcionira Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba droga, koje je specijalizirano odjeljenje za rad po ovoj problematici a, tako|er, i policijski slu`benici u policijskim upravama preduzimaju mjere i radnje prema licima koja vr{e zloupotrebu droga kada su u pitanju krivi~na djela posjedovanja droge i tijesno sara|uju sa policijskim slu`benicima navedenog odjeljenja koji koordiniraju njihovim radom, a veoma ~esto preduzimaju i zajedni~ke akcije na spre~avanju ~injenja i otkrivanju izvr{ilaca ovih krivi~nih djela. Pored toga policijski slu`benici tog specijalizovanog Odjeljenja pruàju svu stru~nu pomo} policijskim slu`benicima drugih organizacionih jedinica Selimovi} i Nefi}: Kontinuitet u radu na spre~avanju i otkrivanju krivi~nih djela Svakako treba naglasiti ~injenicu da policijski slu`benici na{eg ministarstva, pa samim tim i Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba opojnih droga, pored svakodnevne saradnje sa drugim policijskim agencijama, veoma uspje{nu saradnju ostvaruju sa nadle`nim tuìla{tvima te do sada nisu imali nikakvih prepreka koje bi ometale njihov rad, a da se ti~u ovih odnosa.. Permanentan rad Gospodine Selimovi}, krajem pro{le i po~etkom ove godine postignuti su impresivni rezultati u prekidanju lanaca krijum~arenja i rasturanja velike koli~ine razli~itih Odgovorno, profesionalno i transparentno U me|uvremenu ste od Vije}a ministara BiH imenovani za Direktora Agencije za koordinaciju policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, {to je svakako priznanje za postignute rezultate u radu na poziciji policijskog komesara, ali i li~ni i profesionalni izazov s obzirom na va`nost Agencije i funkcije koju }ete obavljati. Ja Vam od srca ~estitam i u ime na{ih ~italaca èlim uspjeh kako na li~nom tako i na profesionalnom planu. Tako|er èlim da Vas zamolim da u jednom od narednih brojeva na{eg magazina razgovaramo o Va{em novom anga`- manu i postignu}ima u radu Agencje. - Zahvaljujem se na ~estitkama i dobrim èljama i koristim priliku da pozdravim pripadnike svih policijskih agencija i zaèlim uspjeh u radu. Tako|er, èlim da se zahvalim svim kolegama i kolegicama sa kojima sam u dosada{njem radu sura|ivao jer su rezultati Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo proizvod na{ih zajedni~kih aktivnosti i napora. [to se ti~e budu}eg razgovora, ja taj poziv prihvatam i nagla{avam da }e moj rad i ubudu}e biti maksimalno odgovoran, profesionalan i transparentan. Uprave policije ovog ministarstva. Policijski slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba opojnih droga svoj su rad organizirali u smjenama, tako da su danono}no angaìrani na cjelokupnom podru~ju Kantona Sarajevo. U svome radu preduzimaju sve mjere i radnje u skladu sa pozitivnom zakonskom legislativom, a zna~ajan doprinos njihovom uspje{nom radu predstavlja njihov profesionalni pristup radnim zadacima i veliki elan koji ih odràva i u situacijama kada moraju raditi i produèno ponekad i po dvije smjene da bi uspje{no okon~ali zapo~eti posao, koriste}i nerijetko u slu`bene svrhe i privatne mobitele i sami snose}i tro{kove njihovog kori{tenja. Bilo bi poèljno u narednom periodu da se za rad slu`benika tog odjeljenja izvr{i nabavka vozila koja nisu uobi~ajena za policijske agencije, a i takva bi se trebala ~e{}e mijenjati. narkoti~kih sredstava, {to je rezultiralo hap{enjem ve}eg broja lica, oduzimanjem vi{e desetaka kilograma narkotika, vi{e komada razli~itog oru`ja, tehni~ke opreme i skupocjenih putni~kih motornih vozila. U ~emu je tajna ovakvih uspjeha? - Ta~no je da su postignuti zaista dobri rezultati i to je ~injenica. Me|utim, treba naglasiti da tu nema „nikakve tajne“, to je rezultat toga {to su permanentnim i koordiniranim radom na spre~avanju vr{enja krivi~nih djela iz oblasti zloupotreba droga i otkrivanju izvr{ilaca tih krivi~nih djela, policijski slu`benici Uprave policije ovog ministarstva rasvijetlili zna~ajan broj spomenutih djela ostvariv{i pritom zavidne radne rezultate. Tom prilikom su nadle`nim tuìla{tvima podnijeli veliki broj izvje{taja o po~injenim krivi~nim djelima, kojima je obuhva}eno vi{e od hiljadu lica, a zna~ajan broj tih 11 (Foto: MUP KS) lica je li{en slobode i vi{e stotina njih je predano nadle`nim tuìocima, nakon ~ega su im odre|ene mjere pritvora. Konkretno, u periodu od 2005.do 2009. godine na{i slu`benici su protiv 2.421 lica nadle`nom tuìla{tvu podnijeli 1.921 su`beni izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu. Tako|er u istom razdoblju zbog po~injenih krivi~nih djela iz oblasti zloupotrebe droga pritvoreno je 450 osoba. U navedenim akcijama policije zaplijenjene su nemale koli~ine droga. U spomenutom periodu policijski slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba opojnih droga su tokom svakodnevnog rada oduzeli veliki broj raznog vatrenog oru`ja (pi{tolji, pu{ke, pu{komitraljezi), municije raznih kalibara, ru~nih bombi, minsko-eksplozivnih sredstava, vi{e desetina hiljada KM i strane valute, kao i veliki broj predmeta pogodnih za pakovanje opojne droge u pakete za dalju prodaju. Oduzeto je i vi{e putni~kih motornih vozila kojima su vr{eni transporti opojne droge na mjesta prodaje. Posebno treba naglasiti, a Vi ste to i pitali, aktivnosti skraja 2009. i po~etka 2010. godine kada su slu`benici Uprave policije ovog ministarstva nastavljaju}i planske aktivnosti na dokumentiranju kriminogenih aktivnosti pojedinaca i organiziranih grupa iz oblasti zloupotreba droga, proveli nekoliko akcija, i tom prilikom je slobode li{eno {est lica, koja su predata nadle`nom tuìocu, a prona|eno je i oduzeto oko 50 kilograma droge heroin. Tako|er, prona|eno je i oduzeto oko 20.000 KM i strane valute te vi{e putni~kih motornih vozila i vi{e komada vatrenog oru`ja sa municijom. U narednom periodu o~ekujem da policijski slu`benici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo osiguraju kontinuitet u spre~avanju i otkrivanju krivi~nih djela iz oblasti zloupotreba droga i narko-kriminala i to }e biti jedan od na{ih prioriteta u budu}nosti. Dosada{nja iskustva }e nam biti osnova i putokaz prilikom planiranja svih budu}ih aktivnosti, a postignuti rezultati }e sigurno dodatno motivirati sve na{e slu`benike u nastojanjima da problem kriminaliteta na podru~ju Kantona svedu na najmanju mjeru i na taj na~in svim gra|anima omogu}e uvjete za siguran i ugodan ìvot i rad. 12 Inicijative Prijedlozi za izbor Policajca godine LUÎ]: Spasio tri ìvota, humanista, omiljen me|u kolegama... "Na{ prijedlog (PS Gora`de), a smatramo da nas podràva 99,99% policajaca MUP-a BPK Gora`de a i ~itave nam BiH je policajac Lu~i} Aleksandar", stoji u pismu policajaca iz Gora`da koji predlaù Aleksandra Lu~i}a, trenutno pripadnik Sudske policije FBiH, raspore|en u Gora`du, a prije toga je bio pripadnik Jedinice za podr{ku MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona. "Taj policajac je jedan od prvih policajaca srpske nacionalnosti koji je do{ao u Gora`de..., uspje{no izvr{ava sve postavljene Lu~i}: Hrabar i spretan (Foto: "Dnevni avaz") zadatke pri tome rizikuju}i i sopstveni ìvot. On je veliki humanista, redovno daruje krv u Kantonalnoj bolnici Gora`de a stanovnik je Vi{egrada. Do sada je u na{em gradu spasio tri ljudska ìvota - dvije ène je spasio iz poàra, pri ~emu je i sam ozlije|en, te spretno sprije~io samoubistvo sugra|anina", isti~e se, izme|u ostalog, u pismu policajaca iz Gora`da, sa molbom da njihovog omiljenog kolegu nagradi federalni ministar unutra{njih poslova, podsje}aju}i da su o ovom sjajnom i hrabrom policajcu pisali svi mediji u BiH. FORTO i GARAPLIJA: "Saobra}ajci" u slu`bi gra|ana Iz Ministarstva unutra{njih poslova Bosansko-podrinjskog kantona njihov prijedlog za najboljeg policajca su pripadnici policije u Policijskoj stanici za kontrolu i regulisanje saobra}aja Gora`de Hajrudin Forto i Husnija Garaplija. "Za jednu od takvih situacija dobili su i pismo zahvalnosti od na{eg sugra|anina, ugostitelja Hameda Turku{i}a", stoji u prijedlogu MUP-a BPK koji je poslao na{ saradnik [evko Gu{o, "kada su ne razmi{ljaju}i kakvoj opasnosti izlaù svoje ìvote, a radi spa{avanja imovine nasilno u{li u Turku{i}ev objekat "Casablanca" u naselju Mravinjac, koji je bio zahva}en poàrom. Kakve je posljedice mogao imati ovaj poàr govori i ~injenica da su se u prostoriji zahva}enoj poàrom nalazile tri velike plinske boce, koje su ovi hrabri policajci uspjeli iznijeti napolje, a nakon {to su obavijestili vatrogasnu jedinicu o poàru i sami pristupili njegovom ga{enju. Hrabrosti i po`rtvovanosti nije nedostajalo Forti pri spa{avanju lica ozlije|enih u te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u naselju Dìndi}i, kao i te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na raskrsnici magistralnog puta M-20 i lokalnog puta Mravinjac - Beri~, a u kojoj su dva lica zadobila te{ke tjelesne povrede, dok ih je pet lak{e povrije|eno. Njihovi ìvoti su spa{eni upravo zahvaljuju}i njegovoj prisebnosti i brzoj reakciji. Naime, odmah pri dolasku na mjesto saobra}ajne nesre}e pristupio je izvla~enju i pruànju prve pomo}i ozlije|enim, nakon ~ega ih je i prevezao do Doma zdravlja u Gora`du. Da dobra djela krase i njegovog kolegu Garapliju, dokaz je i spa{avanje te{ko ozlije|enog voza~a u saobra}ajnoj nesre}i koja se tako|er dogodila na magistralnom putu M-20 u Ulici 31. drinske brigade prilikom slijetanja automobila sa ceste. Tog dana Garaplija nije bio na redovnoj du`nosti, ali je pritekao upomo} izvadiv{i unesre}enog iz vozila te ga je svojim autom prevezao do Hitne slu`be Doma zdravlja u Gora`du". HAMZI] i LUKI]: Uhapsili vi{estrukog ubicu Iz MUP-a Tuzlanskog kantona za Policajca godine predlaù dvojicu policajaca, Selvira Hamzi}a i Darka Luki}a, pripadnike PS Zapad, PU Tuzla. Kako stoji u pismu iz Odsjeka za odnose s javno{}u MUP-a TK, njih dvojica bili su u policijskoj patroli "dana 29. 05. 2008. godine u mjestu Trstje (Lipnica), op}ina Tuzla, i iskazali hrabrost pri intervenciji u visokori- zi~nom li{enju slobode Tomislava Petrovi}a, koji je izvr{io vi{estruko ubistvo, li{iv{i ìvota {est mje{tana navedenog naselja. Policajci Hamzi} i Luki} su na licu mjesta, nakon zapaànja Petrovi}a na lokalnom putu, bez predomi{ljanja, efikasno i brzo reagovali i oduzeli od njega pi{tolj, te istog li{ili slobode, rizikuju}i pri tome svoje ìvote. U sklopu obiljeàvanja Dana policije TK 22. maja 2009. godine, navedenim policajcima PS Zapad, Selviru Hamzi}u i Darki Luki}u, uru~ene su Policijske medalje za hrabrost zbog iskazivanja hrabrosti, prisebnosti i profesionalnosti prilikom izvr{avanja slu`benih poslova i zadataka iz domena MUP-a TK, a naro~ito prilikom riskantnog li{avanja slobode po~inioca vi{estrukog ubistva". MUHIBI]: Ponos grada Konjica i Federalne uprave policije Gra|ani Konjica: Zuhra Omerovi}, Smajil Alibegovi} i Mustafa Kurti} te neformalna grupa gra|ana Konjica (UGNVO), za Policajca godine u FBiH predloìli su Adisa Muhibi}a, policijskog slu`benika Federalne uprave policije: "U okviru rada policije u zajednici posebno se isti~e u radu sa djecom i omladinom u edukaciji o borbi protiv droge, nasilja, korupcije i op}e sigurnosti i svim vrstama edukacije... Odlu~no i profesionalno je sprije~io vi{e inci- denata i uspje{no u~estvovao u njihovom rasvjetljavanju", stoji u pismu Mustafe Kurti}a, a Smajil Alibegovi} u svom pismu dodaje da je Muhibi} omiljen u Konjicu i da je pomogao njemu i njegovoj porodici. Tako|er, Zuhra Omerovi} u svom pismu isti~e da je ponosna {to Muhibi}a ima za kom{iju i dodaje da je on jednom prilikom sprije~io pijanog kom{iju da tu~e majku, smirio ga da ne psuje kako to ne bi slu{ala djeca u njihovoj zgradi. Peticiju podr{ke za izbor Adisa Muhibi}a potpisala je grupa gra|ana iz udruènja UGNVO iz Konjica isti~u}i da je Muhibi} inicijator velikog broja humanitarnih projekata i da je dao ogroman doprinos u svom gradu i {ire. Uz to pismo, poslali su veliki broj impresivnih priznanja i projekata u kojima je u~estvovao Muhibi}. Ovom dodajemo da je Adis Muhibi} za Policajca godine predloìo svog kolegu Murata Karda{a, ~ime je istakao nesebi~nost i potvrdio rije~i hvale svojih sugra|ana. GALI]: Najve}i doprinos u odli~nom radu policije iz Posu{ja Zoran Gali}, policijski komesar u Zapadnohercegova~kom kantonu, predloìo je Boù Gali}a, istraìtelja kaznenih djela u Odsjeku kriminalisti~ke policije PU Posu{je: "U pro{loj godini PU Posu{je, Odsjek kriminalisti~ke policije biljeì najbolju otkrivenost kaznenih djela po nepoznatom po~initelju na podru~ju @upanije, a predloèni ka- ndidat je u ostvarenju ovih rezultata dao najve}i doprinos", stoji u pismu policijskog komesara Zapadnohercegova~kog kantona. Inicijative KARDA[: Sprije~io da se dom sugra|anke pretvori u pepeo Iskreno zadivljeni hrabro{}u, po`rtvovano{}u i profesionalno{}u radnog kolege, policajca Murata Karda{a, èlimo da ga predloìmo kako kandidata za nagradu Policajac godine, stoji u pismu {est policijskih slu`benika, pripadnika Federalne uprave policije. Dana 29. 12. 2009. godine u jutarnjim satima dogodio se poàr u stanu Nusrete Aliba{i} u ulici Pru{~akova broj 5. Kako se isti~e u prijedlogu navedenih i pismu Nusrete Aliba{i} od 4. 1. 2010. godine direktoru Uprave policije, ona je o~ajni~ki molila da im neko pomogne, da se poàr ne bi pro{irio. Bilo je tu jo{ ljudi kao i policajaca na du`nosti. Kako navodi Nusreta, svi su se oglu{ili o njene molbe osim policajca Murata Karda{a, koji je reagovao. Ugasio je poàr koji se po~eo {iriti od instalacija od struje. Ubrzo je stigla vatrogasna ekipa, ali nije bilo potrebe jer je policajac Murat Karda{ ugasio poàr. Nusreta Aliba{i} je u svom pismu zahvalnosti zatraìla da se pohvali policajac Karda{, koji nije gledao kako se njen i dom njene porodice pretvara u pepeo. Kako isti~u njene kolege i Nusreta Aliba{i}, Karda{ za to HUSILOVI]: Spasio ìvot kolegama Ministar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo gospodin @eljko Mijatovi} poslao je svoj prijedlog za izbor Policajca godine, i to mla|eg inspektora Miralema Husilovi}a, pripadnika Policijske uprave Novo Sarajevo: "Imenovani je u toku 2009. godine iskazao naro~ito zalaganje i postigao izvanredne rezultate u izvr{avanju slu`benih poslova i zadataka", stoji u pismu ministra Mijatovi}a, u kojem su nabrojani impresivni rezultati Husilovi}evog rada u 2009. godini. "Naro~ito bismo istakli da je Husilovi} Miralem prilikom li{enja slobode Purkovi} Njego{a, povratnika u vr{enju krivi~nih djela STUPAR: Upornost i temeljitost mladog inspektora Dario Stupar, 31-godi{nji inspektor u Odjelu za op}i kriminalitet SKP-a MUP-a SBK/KSB Travnik, od 2003. godine otkako radi na poslovima suzbijanja kriminaliteta na podru~ju ovog kantona, pokazuje najvi{i stepen profesionalnosti u radu, upornosti i samoinicijativnosti bez obzira na teìnu zadatka, stoji u prijedlogu koji je poslao policijski komesar u SBK Drago Vukoja. "Poseban doprinos Dario Stupar je dao kada su u pitanju najteì oblici kaznenih djela poput eksplozije u trgova~kom centru FIS Vitez, ubojstva Marije Petrovi} u Vitezu, ubojstva Hatidè ]osi} u Gornjem Vakufu-Uskoplju, ubojstva [uta Ilije u Bugojnu, razbojstva sa smrtnim posljedicama nad Fehretom Mujki}em u Travniku, ubojstva Jasmine Zolota u Vitezu, ubojstva Mladena Biljake u Novom Travniku, Karda{: Du`nost policajca nije htio primiti nikakav poklon, rekav{i da je to njegova du`nost kao policajca. otu|enja motornih vozila, iskazao izuzetnu profesionalnost i hrabrost u akciji u kojoj je direktno bio ugroèn ìvot policijskih slu`benika, gdje je zakonitom upotrebom vatrenog oru`ja sprije~io direktnu smrtnu opasnost na sebe i druge policijske slu`benike, a u svrhu postizanja zakonitog cilja", dodaje se u pismu ministra unutra{njih poslova Kantona Sarajevo. ubojstva Sini{e Lovri}a u Gornjem VakufuUskoplju i niza drugih kaznenih djela koji su izazvali ve}u pozornost {ire javnosti. Sva navedena djela su izvr{ena po N.N. izvr{itelju i ista su u velikoj mjeri rije{ena zahvaljuju}i upornosti i temeljitosti predloènog Darija Stupara", stoji u pismu policijskog komesara, u kojem se jo{ navodi da je Dario Stupar uspje{no sara|ivao sa drugim policijskim agencijama, za {ta je pohvaljivan, te da je aktivan i kroz rad u zajednici sa {kolskom omladinom. Primjena Uredbe o mjerama za{tite finansijskih institucija Najve}i problem kladionice U organizaciji Inspektorata za nadzor rada agencija za za{titu ljudi i imovine Federalnog MUP-a, u Sarajevu je 7. aprila odràn sastanak o temi „Primjena Uredbe o mjerama za{tite finansijskih institucija“. Sastanku su prisustvovali inspektori navedenog Inspektorata te inspektori i predstavnici kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova koji obavljaju poslove nadzora nad primjenom mjera za{tite ljudi i imovine u finansijskim institucijama, agencijama i unutra{njim slu`bama za{tite u skladu sa Zakonom o agencijama i unutra{njim slu`bama za za{titu ljudi i imovine i navedene uredbe. Svrha sastanka bio je osvrt na primjenu Uredbe u protekloj godini otkako je Uredba na Sa sastanka u Sarajevu: Pozitivni rezultati inspekcija snazi. Izvr{ena je analiza dosada{nje primjene mjera za{tite ljudi i imovine finansijskih institucija u skladu s Uredbom na temelju dosada{njih iskustava inspekcija. Istaknuto je da se finansijske institucije u velikom broju pridràvaju odredbi ove uredbe, otklanjaju odre|ene nedostatke i prilago|avaju mjere za{tite ljudi i imovine u skladu sa Zakonom i Uredbom, a problemi su izraèni u finansijskim institucijama 2. kategorije, kao {to su kladionice koje u dosada{njem periodu malo ili nimalo poduzimaju mjere za{tite ljudi i imovine u skladu s Uredbom. Takav njihov odnos je rezultirao da su navedeni meta velikog broja razbojni{tava u proteklom periodu te je pred ovim finansijskim institucijama veliki posao kada su u pitanju primjene mjera za{tite ljudi i imovine propisanih u Uredbi. Zaklju~eno je da odre|ene mjere od strane inspekcija Federalnog i kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova daju pozitivne rezultate kada je u pitanju ukupna sigurnost u finansijskim institucijama te su dogovoreni daljnji koraci ka implementaciji ove uredbe kao i zajedni~ki rad u narednom periodu. S. M. 13 MUP Hercegova~ko-neretvanskog kantona 14 Akcija policije na podru~ju Hercegova~ko-neretvanskog kantona Protiv droge odlu~no Vrijedni policijski slu`benici sve svoje napore, sve neprospavane no}i, odsustvo od obitelji, radne vikende i propu{tena druènja sa prijateljima zaborave kada se na|e na~in da se dosko~i kriminalnim grupama U prava policije MUP-a HNK u posljedna tri mjeseca u vi{e navrata inicirala je, direktno izvr{ila ili operativno-tehni~ki asistirala u vi{e ve}ih operativnih akcija koje su izazvale zasluènu pa`nju kako interne tako i stru~ne i op}e javnosti u Bosni i Hercegovini. Naime, nakon vi{emjese~nog i istrajnog operativnog rada do{lo je vrijeme za realizaciju vi{e predmeta koji su do{li nakon pomne obrade u fazu realizacije. Sve svoje vrijeme, strpljenje, stru~nost i predanost na obradi ovih predmeta uloìli su djelatnici Uprave policije Sektora krim policije MUP-a HNK, PU âpljina, PS Stolac, PU Konjic, OKP i PS Prozor Rama te menad`ment i operativni djelatnici CJB Trebinje MUP-a RS. Kriminalce na sud Uz to treba spomenuti svesrdnu stru~nu, operativnu i tehni~ku pomo} Federalne uprave policije te njenih operativaca i menad`menta. Vrijedni policijski slu`benici sve svoje napore, sve neprospavane no}i, odsustvo od obitelji, radne vikende i propu{tena druènja sa prijateljima zaborave kada se na|e na~in da se dosko~i kriminalnim grupama i izvr{i oduzimanje ve}ih koli~ina narkoti~kih sredstava i podnesu izvje{}a nadle`nim tuìteljima, koja }e predmete procesuirati i predati sudu koji }e neke aktere i sive eminencije s ulica poslati u zasluènu izolaciju od civilnog i normalnog svijeta u kojem èlimo odgajati na{u djecu. Tako podsje}amo da je 9. 3. 2010. godine u Stocu slobode li{en M.V., ro|en 1962. godine u Bile}i, gdje je i stalno nastanjen, kod kojeg je u momentu li{enja slobode prona|eno oko 10 kilograma suhe zeljaste tvari koja svojim Ve}e koli~ine droge sklonjene s ulice Sa konferencije u MUP-u HNK nakon uspje{ne akcije izgledom podsje}a na marihuanu. Nakon dobivanja naredbe za vje{ta~enje, oduzeta materija je vje{ta~ena i utvr|eno je da se radi o marihuani te nakon prikupljanja saznanja utvr|eno je da je namjenjena za daljnju prodaju, protiv M.V. podneseno je izvje{}e da se radi o krivi~nom djelu nedozvoljene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga iz ~lanka 238 KZ FBIH. Utvr|eno je da je isti i ranije osu|ivan i to presudom suda BiH u Sarajevu, br. K-78/04 od 7.10. 2004. godine. Zbog kaynenog djela promet opojne droge iz ~lanka 195. stava 2. KZ BiH kaznom zatvora u trajanju od tri godine i {est mjeseci. Isto tako su pripadnici Sektora krim policije u suradnji sa Federalnom upravom policije na podru~ju PU Konjic i PS Jablanica u vi{e navrata, a prema ranije sa~injenim operativnim planovima, otkrili, oduzeli i procesuirali vi{e osoba, od kojih je oduzeto u vi{e navrata 103 grama heroina, zatim 140 grama heroina, te ponovo 66 grama heroina. Podno{enje izvje{}a Kontinuirani rad i ozbiljno hvatanje uko{tac sa problematikom droga i narkoti~kih sredstava rezultiralo je i akcijom na podru~ju PU Konjic, gdje su svoj doprinos dali PU Konjic, OKP, PS Prozor - Rama, Jedinica za podr{ku MUP-a HNK a koja je rezultirala jo{ jednom dobro organiziranom i uspje{nom akcijom na podru~ju Prozora - Rame. Naime, operativnim radom do{lo je do saznanja da se u mjestu Borovnica, op}ina Prozor - Rama, nalazi ve}a koli~ina opojne droge marihuane, te se pristupilo ishodovanju naredbe od strane tuìtelja Nedàda Karali}a i suca za prethodni postupak Elisa Sultani}a pa se pristupilo pretrazi stana i ostalih prostorija Z.S. je po predo~avanju naredbe od strane suda dobrovoljno predao oko 11,5 kilograma marihuane, koja mu je privremeno oduzeta te je protiv dvoje osumni~enih podnijeto izvje{}e o izvr{enju kaznenog djela iz ~lanka 238. st. 1. KZ FBiH, neovla{tena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Ovo su samo neke od zna~ajki djelovanja Sektora kriminalisti~ke policije, koji je ovim konkretnim obradama dao na znanje da }e se sve ozbiljnije uhvatiti uko{tac s ovim te{kim dru{tvenim i socijalnim fenomenom koji ozbiljno ugroàva ve}i dio mla|e populacije. Vi{e obrada ovog ili ve}eg obima je u toku i javnost }e za njih saznati nakon njihove operativne realizacije. S. BO[NJAK Intervju Zoran Kre{i}, ministar MUP-a HNK Koristiti svaku priliku da pobolj{amo poloàj na{ih djelatnika Stanje sigurnosti stabilno Uprava policije zaplijenila veliku koli~inu narkotika Rije{ena sva ubistva S TOP: Gospodine ministre, jeste li zadovoljni sa trenutno raspoloìvim ljudskim i materijalno-tehni~kim potencijalima u Va{em ministarstvu? - Stanje koje sam zatekao preuzimaju}i ovu du`nost zahtijevalo je mnogo truda i zalaganja u iznalaènju na~ina da pobolj{amo op}e uvjete rada, za {to nam je bila potrebna i potpora Vlade koja je, s obzirom na okolnosti u kojima svi radimo, imala dovoljno razumijevanja za na{e prioritetne potrebe. Kao i druga ministarstva, imamo odre|ene probleme i oko kadrova i oko opremanja policije jer i mi teìmo pomla|ivanju kadra sa vi{om stru~nom spremom i visokom stupnju opremljenosti policije kako bi mogla, u svim kriznim situacijama, adekvatno odgovoriti. Me|utim, politika samog zapo{ljavanja kao i nabavka potrebne policijske opreme ide preko Vlade, tako da mi, u svakom slu~aju, nastojimo da na{e potrebe budu sastavni dio programa i aktivnosti Vlade. Imaju}i u vidu da svaki policijski slu`benik mora imati profesionalan, moralan i stru~an pristup u radu, potrebni su im stoga i adekvatni uvjeti rada. Tako smo u proteklom razdoblju uloìli mnogo napora u pobolj{anje materijalno-tehni~kih sredstava i obnovu odre|enih objekata ovog Ministarstva. Izvr{ena je sanacija i rekonstrukcija objekata PS Neum i PS Stolac, a obnovljene su i prostorije za zadràvanje osoba u objektima MUP-a HN`. Zatim je izvr{ena nabavka odre|enih ure|aja potrebnih za za{titu podataka za na{e odjele veze, uredskog namje{taja za vi{e policijskih stanica te nabavke i znatne koli~ine policijske opreme potrebne za obavljanje najsloènijih policijskih zada}a (za{titna odijela, kacige, pancirni prsluci i sl.). U svakom slu~aju, pomno analiziramo na{e potrebe i ciljeve i nastojimo odabrati {to stru~niji i perspektivniji kadar za obavljanje sloènih i zahtjevnih zada}a i nastojimo na jedan sistemati~an na~in iskoristiti ono {to imamo kako bi svaki na{ djelatnik aktivno sudjelovao u provo|enju politike ovog Ministarstva. U pro{loj smo godini, temeljem raspisanog natje~aja, izvr{ili prijem novih 55 policijskih slu`benika koji su s radom u ovom Ministarstvu krenuli od 1. 1. 2010. godine, a trenutno je u tijeku prijem jo{ 22 kadeta koje uskoro {aljemo na Policijsku akademiju Sarajevo. STOP: Kako ocjenjujete trenutno stanje sigurnosti na podru~ju va{e ùpanije? - Mogu slobodno re}i da je trenutno stanje sigurnosti stabilno, a u prilog tome idu bro- Ministar Zoran Kreši} je po zanimanju diplomirani politolog. Svoj radni vijek zapo~eo je 1990. godine, kada je imenovan za zapovjednika uniformirane policije PS Neum, što je obnašao do 1994. godine kada je izabran za na~elnika Op}ine Neum. Izme|u ostalog, u više navrata je izabran za zastupnika u Skupštini ùpanije i Federalnom Parlamentu. Od 2007. godine obnaša du`nost ministra unutarnjih poslova HN@/K. jne aktivnosti i akcije koje smo u proteklom periodu imali na podru~ju na{e ùpanije. U svim tim aktivnostima, poseban akcent je stavljen na spre~avanje proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, prevenciju odre|enih kaznenih djela, kao i Program sigurnosti prometa na cestama HN` 2008.2010. godine. Moram ista}i da je Uprava policije ovog Ministarstva na ~elu sa komesarom policije Amirom Begi}em u posljednje vrijeme zabiljeìla vi{e akcija koje su rezultirale pronalaskom i zapljenom znatne koli~ine te{ke opojne droge, kojom prilikom je li{eno slobode vi{e osoba koje su uz izvje{}e predati nadle`nom tuìteljstvu. U protekloj godini zabiljeèno je 5 KD ubojstva koja su rije{ena a imamo rije{eno i KD ubojstva iz 1996. godine, {to samo govori u prilog potrebi kontinuiranog i profesionalnog rada policije. Stanje sigurnosti tokom 2009. godine a u odnosu na 2008. godinu, karakterizira zna~ajan pad broja teìh kaznenih djela kao i prekr{aja iz oblasti javnog reda i mira. Program sigurnosti prometa kao i brojne na{e aktivnosti u svim segmentima sigurnosti prometa rezultirale su da je protekla, 2009. godina, u odnosu na 2008. godinu, bila znatno povoljnija, odnosno nastavljen je trend pobolj{anja stanja sigurnosti u smislu da imamo znatno manji broj smrtno stradalih kao i ozlije|enih osoba. Sagledavanjem svih ovih pokazatelja, nastojat }emo da u na{em radu nastaviti s trendom pobolj{anja stepena sigurnosti i po pitanju osobne i imovinske sigurnosti na{ih gra|ana. STOP: Sve ono {to je postignuto i {to se èli posti}i, u najve}oj mjeri, zavisi od ljudi koji to provode, odnosno policajaca koji su najdirektnije izloèni svim sigurnosnim izazovima. Za kraj, recite nam jo{, koji su Va{i daljni planovi i ~emu }e se posvetiti posebna pa`nja? Svojim osobnim radom i pona{anjem nastojat }u i dalje profesionalno provoditi politiku ovog Ministarstva te nastaviti s aktivnostima na dono{enju odre|enih zakonskih i podzakonskih akata kojima }emo detaljno regulirati status i ovla{tenja policijskih slu`benika. Koristit }emo svaku priliku da se borimo za {to bolji poloàj svih djelatnika ovog Ministarstva, a tako|er i raditi na boljoj materijalno-tehni~koj opremljenosti policije te nastojati ispuniti sve obveze i zadatke koji nam se na|u na putu podizanja ukupnog stanja sigurnosti na jo{ ve}i nivo. 15 MUP Posavskog kantona 16 Sport i pripadnici MUP-a Posavskog kantona Nogometni susreti veterana Najve}i uspjeh sportskih susreta su "tre}a poluvremena", odnosno druènja nakon odigranih utakmica O d vremena okon~anja rata kada je me|unarodna zajednica na prostorima BiH otpo~ela implementaciju projekta "Rad policije u zajednici", Odjeljenje za odnose sa javno{}u Uprave policije MUP-a je isti projekt prihvatilo s odu{evljenjem obzirom da su jo{ tada u kolektivu bili i policajci sa bogatim iskustvom rada na sektorima. U sklopu implementacije ovog projekta ulazni pokazatelji su nam govorili da bez obzira na na{u brojnost, na terenu moramo imati vi{e slu`benika, bolje poz- Najbolji strijelac u dràvi Prostor Posavine oduvijek je ra|ao talente sporta{e i dobre primjere kako se i u ruralnim sredinama rode i odgoje izvrsni mladi sportisti, kolektivi i udruènja. Me|u istaknutim sporta{ima trebalo bi ista}i i pripadnika MUP-a PK, najboljeg strijelca slu`benim pi{toljem u Bosni Hercegovini Kre{imira Kosi}a. Ro|en je 1973. godine u Vinkovcima, nastanjen u Boku, oènjen i otac dvoje djece. Uposlen je u MUP-u Posavskog kantona od 1995. godine i trenutno je raspore|en u Jedinici za podr{ku na poslovima {efa smjene i instruktora za ga|anje. Do sada se aktivno bavio sportom, a posebno nogometom, nastupaju}i i u Premijer ligi BiH. Obzirom da na podru~ju Posavskog kantona nemamo slu`beno organiziranu strelja~ku sekciju, niko u na{em kolektivu nije mogao pretpostaviti da }e MUP PK iznjedriti iz svojih redova prvaka BiH. Slu- Kre{imir Kosi}: Nagrada "Smith i Wesson" Nogometna ekipa veterana MUP-a PK `beno takmi~enje je organizirano povodom Dana policije FBiH, gdje su nastupili predstavnici svih policijskih agencija FBiH, predstavnici MUP-a RS i svih sigurnosnih slu`bi BiH. S osvojenih 175 krugova, na veliko iznena|enje organizatora i vrsnih strijelaca, ali ne i nas, pobijedio je predstavnik policije za posebne namjene MUP-a PK. Za osvojeno prvo mjesto najbolji strijelac je dobio kao nagradu pi{tolj marke "Smith i Wesson" koji sada krasi ormar uvijek nam dragog i ponajboljeg sporta{a MUP-a Kre{imira Kosi}a. navati situaciju i proaktivno djelovati kako bismo sprije~ili eventualna izvr{enja krivi~nih djela i svih doga|aja koji mogu uticati na osje}aj sigurnosti na na{em prostoru. Zaklju~ak o ovom projektu je glasio da na{i gra|ani zasluùju da smo svi mi, uposlenici MUP-a, policajci u zajednici skupa sa njima, obzirom da na podru~ju Posavskog kantona ìvi 60.000 stanovnika, a nas ima uposleno tek oko 200 djelatnika. Da bismo pove}ali nazo~nost na terenu, Uprava policije oformila je nogometnu ekipu veterana MUP-a, koja je inicirala nogometne susrete sa svim ekipama veterana na podru~ju Posavine, susjedne nam Policijske uprave Vukovarsko-srijemske (RH) i MUP-a TK. Kroz sastav ekipe MUP-a PK pro{ao je veliki broj slu`benika, kako priznatih profesionalaca sporta{a tako i amatera zaljubljenih u sport, spremnih na druènje i suradnju sa zajednicom. Kroz sam sastav su pro{li: selektor Luka Lu{i}, golmani Luka Koba{ i Meho Deli}, te nogometa{i: Marinko Filipovi}, Drago Prgi}, Drago Koba{, Zoran Topi}, Damir Klari}, Filip Mati}, Joso Miki}, Perica Juraki}, Branko Ili}, Pavo @ivkovi}, Anto Peji}, Drago Miki}, Marinko Kljaji}, Pejo Draganovi}, Jozo Or{oli}, Mladen Or{oli}, Goran Bomeli}, Juro Vuci}, Mladen Juri}, Ivo Dòi}, Marijan Miki}, Perica Luka~evi} kao i drugi nogometa{i koji su angaìrani u skladu sa rasporedima slu`be. Najve}i uspjeh ovih sportskih susreta su "tre}a poluvremena", odnosno druènja nakon odigranih utakmica i tom prilikom "protivnici" su se upoznavali, razmijenili kontakte, prezentirali stanje sigurnosti i naravno uspostavili transparentniji odnos izme|u policije i zajednice {to je bitno doprinijelo smanjenju broja smrtno stradalih u prometu kao i boljoj otkrivenosti kaznenih djela u protekloj 2009. godini. J. DOMINKOVI] MUP Unsko-sanskog kantona Rad policije u zajednici u Unsko-sanskom kantonu Saradnja s gra|anima = ve}i stepen sigurnosti U Upravi policije MUP-a USK uvedeno novo radno mjesto - RPZ policajac N a podru~ju Unsko-sanskog kantona ve} ~etvrtu godine djeluje projekt “Rad policije u zajednici” po modelu [vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC). Ostvareni su zapaèni rezultati u strategiji policijskog djelovanja u zajednici, a po uzoru na rad zapadnoevropskih policijskih agencija i uspje{an je nastavak projekta “Implementacija rada policije u zajednici”, koji je EUPM zapo~eo po~etkom 2004. godine. Program obuke Uvo|enjem projekta, sredinom 2007. godine formirana je Radna grupa Federalnog ministarstva unutra{njih poslova, sastavljena od koor- dinatora projekta ispred kantonalnih MUP-ova, s osnovnim zadatkom da koordiniraju i provode implementaciju projekta “Rad policije u zajednici” na podru~ju u nadle`nosti kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova. Na jednom od prvih sastanaka navedene Radne grupe, usvojena je strategija “Rad policije u zajednici” po priru~niku predstavljenom od [vicarske agencije za razvoj i saradnju. Samom strategijom zacrtani su strate{ki ciljevi i osnovni zadaci u pravcu pobolj{anja sposobnosti policije da sprije~i i smanji stopu kriminaliteta, daju}i prioritet problemima koji izazivaju nesigurnost gra|ana i zajednice. Jedan od zacrtanih ciljeva je i unapre|enje saradnje sa zajednicom kroz ve}e povjerenje Iskustva [vicarske U proteklih nekoliko godina [vicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) educirala je najvi{e policijske rukovodioce i tzv. RPZ policajce u organizacionim jedinicama, a organizirala je studijsko putovanje i posjet [vicarskoj za predstavnike bh. policije. Posjeta kolegama u [vicarskoj doprinijela je razmjeni iskustava i pregledu mreè saradnika u okviru rada policije u zajednici u [vicarskoj, veza izme|u policije i drugih subjekata u zajednici, ovla{tenja i odgovornosti RPZ policajaca, te primjera rje{avanja problema u saradnji sa partnerima u zajednici. Prikupljena iskustva bila su dobar temelj primjene rada policije u zajednici na podru~ju Unsko-sanskog kantona, gdje je, izme|u ostalog, izvr{ena obuka policijskih slu`benika za uspje{nu implementaciju navedenog projekta. Formiranjem i radom Konsultativnih grupa za sigurnost u svih osam op}ina USK-a sagledana je sigurnosna problematika, a prvenstveno su indicirani problemi na koje su ukazivali sami gra|ani. gra|ana prema policiji, uklju~uju}i konsultacije i komunikaciju. Po programu SDC, u pro{loj godini na Policijskoj akademiji u Sarajevo odràn je seminar, gdje je izvr{ena obuka deset instruktora iz oblasti “Transakcione analize - komunikologije”. Obu~eni instruktori trenutno izvode obuku za policijske slu`benike MUP-a USK i do sada je ovu obuku uspje{no pro{lo vi{e od polovine policijskih slu`benika USK-a. Po planiranom programu obuke o~ekuje se da }e do polovine ove godine svi policijski slu`benici uspje{no pro}i kurs “Transakcione analize”, za koji su sami polaznici dali najve}u ocjenu kada je u pitanju oblast rje{avanja problema u konfliktnim situacijama. Organizacija Menad`ment SDC: Obuka policajaca za rad u zajednici Gra|ani cijene samo rad Vera âvki} i Dèvad Ze}irevi} su RPZ policajci u Policijskoj stanici Biha}. - U svom radu }u se prvenstveno zalagati za bezbjednost gra|ana i nastojat }u ostvariti {to bolju me|usobnu suradnju i povjerenje gra|ana, a radi preveniranja svih oblika represije i pona{Ze~evi}: Vlastiti primjeri âvki}: Puno povjerenje anja koji stvaraju nesigurnost kod gra|ana. Nadam se da }u vidljivim âvki}, a Dèvad Ze}irevi} dodaje: prisustvom na terenu i uspostavom direktnih - Mi{ljenja sam da svaki gra|anin cijeni na{ kontakata sa gra|anima ste}i puno pov- rad kroz vlastite primjere, odnosno na~in jerenje, {to }e na kraju rezultirati kako uspje- podr{ke koji mu je pruèn kod konkretnog {nijim radom policije tako i pove}anjem ste- problema, dok su globalni sigurnosni problepena ukupne bezbjednosti, kaè Vera mi za svakog pojedinca ipak sporedni. Krajem pro{le godine na sastanku menad`menta MUP-a USK i direktora [vicarske agencije za razvoj i saradnju, dogovorene su promjene u sistematizaciji Uprave policije, te je dogovoreno uvo|enje radnog mjesta RPZ policajca (kvartnog policajca). Na ovaj na~in u ve}im op}inama USK-a kao {to je Biha} (5 RPZ policajaca), Cazin (2), Sanski Most (2) i Velika Kladu{a (1) u probni rad uvedeni su RPZ policajaci ~ija }e obuka i probni rad trajati do kraja marta ove godine. Fadil Bali}, koordinator projekta ispred MUP-a USK za magazin “STOP” je izjavio: - Na podru~ju USK-a su uspje{no realizirani svi zadani ciljevi, a u narednom periodu o~ekujemo da }emo uspje{no realizirati jedan od dogovorenih projekata, odnosno renovirati prijemne prostorije u PS Biha}. Isto tako, o~ekujem uspje{nu primjenu novog priru~nika “Rad policije u zajednici u BiH”, koji }e pomo}i policijskim slu`benicima da uspje{nije rje{avaju sve probleme kada je u pitanju realizacija navedenog projekta. A. [ILJDEDI] 17 EUPM 18 Policijske snage i gra|ani Bosne i Hercegovine u zajedni~koj borbi protiv kriminala [ira borba protiv korupcije se nastavlja Korupcija nije odgovornost isklju~ivo policije. Policija je nju prepoznala kao problem te se otvorila prema javnosti traè}i partnere iz drugih slojeva dru{tva, rekao je Feller Mjeseci intenzivnog rada na osvje{}ivanju javnosti o pitanju borbe protiv korupcije proizveli su konkretne, mjerljive rezultate P o~etkom decembra 2009. godine, Policijska misija Evropske unije (EUPM) i bh. agencije za provo|enje zakona zapo~ele su kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o korupciji u na{em dru{tvu. Pod nazivom Korupcija ti uzima sve, kampanja je kroz brojne projekte, programe i medijska obra}anja skrenula pa`nju na brobu protiv organiziranog kriminala i korupcije te na zna~aj ulaganja zajedni~kih napora u pobolj{anje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. - Borba protiv korupcije je jedan od najva`nijih elemenata za stabilnost i prosperitet na{eg dru{tva. Korupciju je jednostavno definirati, ali je borba protiv (nje) vrlo kompleksna i treba biti sveobuhvatna te je svaki pojedinac odgovoran u borbi protiv korupcije, rekao je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Kre{i} na otvaranju kampanje. “Pokloni” Sa fokusom na korupciju u niìm nivoima dru{tvenog rada, koja ima najve}i utjecaj na pojedinca i njegovu egzistenciju, kroz kampanju je poseban naglasak stavljen upravo na indivi- Kre{i} i Feller: Podr{ka gra|ana Nezadovoljni BiH Gra|anin, u po~etku dotjeran i sretan, a nakon davanja traènog mita gol i o~ajan - sve dok ne nazove Krimolovce i ne prijavi korupciju. Ovim pristupom te doga|ajima i javnim diskusijama na dràvnom i regionalnom nivou, bh. policijske agencije i EUPM su kroz Korupcija ti uzima sve javnosti pruìli iscrpne informacije o ovom fenomenu te stimulirali sposobnost i volju gra|ana da se aktivno uklju~e u postizanje vi{eg nivoa inegriteta u svojoj zajednici. - Svi mi èlimo ìvjeti u dru{tvu koje ne po~iva samo na mogu}nostima nekolicine mo}nika. U takvom dru{tvu je korupcija kao rak. Morate preuzeti inicijativu i shvatiti borbu protiv korupcije ozbiljno. S ovom kampanjom ste to po~eli i to je ne{to {to }e biti zna~ajno, presudno, za ovo dru{tvo jo{ dugi niz godina, rekao je komesar EUPM-a Stefan Feller ([tefan Feler). Jednostavna definicija Ali}: Povjerenje u sistem dualnu odgovornost u borbi protiv ove po{asti i klju~ne kapacitete koji gra|anima stoje na raspolaganju. Stanovni{tvu je skrenuta pa`nja na ra{irenost navike davanja “poklona” koji su se u proteklih nekoliko godina pretvorili u koverte sa znatnim sumama gotovine - doktorima, ~inovnicima i drugim dràvnim slu`benicima ~iji rad gra|ani ve} pla}aju kroz poreze, te je nagla{eno da je i davanje i primanje mita kazneno djelo. Kampanju je, time, bh. javnosti predstavljao Zbog aktuelnosti problema te rada i zalaganja policijskih agencija, kampanja je prominentno propra}ena kroz medije. Brojni TV i radio programi u~estvovali su u preno{enju zna~ajne poruke kampanje javnosti, dav{i prostor policijskim du`nosnicima, tuìocima, novinarima, nevladinim i studentskim organizacijama, kao i predstavnicima Transparency International-a da razgovaraju o utjecaju korupcije na bh. dru{tvo te o raspoloìvim mehanizmima za borbu protiv nje. Zaklju~ci su se sveli na isto uspje{na borba protiv korupcije zahtijeva zajedni~ki napor. - Strategije za borbu protiv korupcije postoje, rekao je Feller tokom gostovanja u emisiji U fokusu Radio-Televizije Republike Srpske, dodaju}i: - A, mi sada moèmo ili sjediti i ~ekati ili uraditi ne{to. Reakcija javnosti je ono {to nam treba da bismo borbu protiv korupcije podigli na vi{i nivo. Gra|ani se moraju vi{e angaìrati. Direktor policije Republike Srpske Uro{ Pena naglasio je da je korupcija apstraktan pojam kojeg se lako da pojednostaviti, objasniv{i da je “korupcija novac gra|ana” i dodav{i da je njena {teta nemjerljiva ne samo vezano za izgubljeni novac ve} i u odnosu na uticaj koji ona ima na ìvotni standard stanovni{tva, kao i na percepciju javnosti kako se protiv ovog problema nemogu}e izboriti. - Korupcija podriva osnovne vrijednosti svakog dru{tva, kao {to je jednakost ljudi pred zakonom, pravednost; ona smanjuje povjerenje gra|ana u sistem i zbog toga je neophodno preduzeti dalje korake na spre~avanju korupcije, istakao je federalni ministar unutra{njih poslova Muhidin Ali}. Zajedni~ka odgovornost Neizbje`na tema razgovora bila je i korupcija u agencijama za provo|enje zakona, koje su se tokom kampanje tako|er osvrnule i na to kako se s ovim problemom nose policijske institucije. Koji su nabolji modeli za borbu protiv korupcije unutar agencija i kako ih u~initi {to efikasnijim - bile su teme brojih okruglih stolova organiziranih {irom BiH. - Mi ne bjeìmo od tog problema. Policija EUPM odlu~no pristupa borbi protiv korupcije u sopstvenim redovima, smanjuju}i mogu}nosti da se ona desi u budu}nosti, ali i identifikuju}i i uklanjaju}i one koji su korumpirani. Policija RS-u je u aprilu 2007. u~inila borbu protiv korupcije prioritetom i samo pro{le godine smo procesuirali 600 policajaca, rekao je Pena. Zamjenik glavnog tuìoca Okru`nog tuìla{tva Isto~no Sarajevo Senaid Ibrahimefendi} pohvalio je policiju kao prvu instituciju koja se bori protiv interne korupcije te naglasio kako bi ostale organizacije trebale slijediti njihov primjer. - Borba protiv korupcije treba biti trajan zadatak svih nas i potrebno je samo postupati po zakonu, naglasio je Ibrahimefendi}. Jer, policija sama ne moè suzbiti korupciju i stalno upiranje prstom u policiju skida odgovornost sa drugih institucija. - Korupcija nije odgovornost isklju~ivo policije. Policija je nju prepoznala kao problem te se otvorila prema javnosti traè}i partnere iz drugih slojeva dru{tva. Javnost mora cijeniti ~injenicu da policija obavlja svoj posao i kad se radi o borbi protiv korupcije u sopstvenim redovima i vanjskim oblicima korupcije i da ostvaruje rezultate, rekao je Feller. Jedan od najistaknutijih zaklju~aka mnogobrojnih diskusija je da cjelokupno dru{tvo treba ~initi vi{e na promociji izvornih vrijed- Pena: Uklanjati korumpirane nosti i time smanjiti prostor za devijantno pona{anje i pojedinaca i institucija. Poziv Krimolovci Mjeseci intenzivnog rada na osvje{}ivanju javnosti o pitanju borbe protiv korupcije proi- Luji}: Poziv savjesnog gra|anina Gra|anin dotjeran i sretan prije i nakon davanja mita zveli su konkretna, mjerljive rezultate. Samo na telefon Krimolovaca stiglo je vi{e od 1.000 poziva unutar dva mjeseca od pokretanja kampanje, {to je pove}anje za 200 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je broj poziva vezan za korupciju sedam puta ve}i. Korisni primljeni pozivi odnosili su se mahom na korupciju, zloupotrebu ovlasti i organizirani kriminal. - Policijski slu`benici SIPA-e su nedavno, zahvaljuju}i samo jednom telefonskom pozivu savjesnog gra|anina, uspje{no rasvijetlili krivi~no djelo trgovine ljudima radi seksualnog iskori{tavanja. Ovaj slu~aj, kao i 1.000 primljenih poziva na telefonskoj liniji Krimolovci, najbolja su ilustracija povjerenja uspostavljenog izme|u gra|ana i policije ali i poruka kriminalcima da ih uvijek neko gleda, rekao je Mirko Luji}, direktor Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA), agencije zaduène za telefonsku liniju Krimolovci. Korupcija ti uzima sve je {esta kampanja koju su zajedni~ki proveli EUPM i bh. policijske agencije. Iako je zvani~no trajala dva mjeseca, kampanja - a samim tim i {ira borba protiv korupcije - se nastavlja. Sanela OSMANOVI], slu`benica za odnose s javno{}u, Policijska misija EU 19 Projekti 20 Lana Zeherovi}, izvr{na direktorica udruènja ”DjeCa” Autosjedalice su jedan od koraka ka ve}oj sigurnosti djece u saobra}aju Naàlost, svijest na{ih gra|ana pa tako i ve}ine roditelja je na toj razini, da onda kada bude nov~ano ka`njen za ne{to {to nije ili jeste u~inio, tek tada po~inje da prihvata neke norme, kaè Zeherovi} P rije dvije godine, grupa od nekoliko mladih bra~nih parova, koji su i mladi roditelji, u Sarajevu su oformili nevladinu organizaciju nazvanu DjeCa, {to je skra}enica od punog naziva DjeCa - Dje~ije Carstvo, udruènje za za{titu i sigurnost djece. - DjeCa je nevladina, neprofitna organizacija posve}ena za{titi i sigurnosti djece u Bosni i Hercegovini. Na{e udruènje osnovano je 28. aprila 2008. godine u Sarajevu na inicijativu grupe roditelja. Na{ cilj je unapre|enje sigurnosti djece u svim aspektima njihovog ìvota, i mi smo jedino udruènje u cijeloj BiH koje se bavi ovom problematikom, kaè Lana Zeherovi}, izvr{na direktorica ovog udruènja. Strate{ka orijentacija udruènja u naredne tri godine, izme|u ostalog, obuhvata sigurnost djece u saobra}aju kroz niz projekata, od kojih je jedan: “AS za Nas”. - AS je skra}enica od autosjedalica (àrgon), a tako|er ozna~ava i prvaka. S obzirom da je ovo na{ prvi projekt, smatrali smo da je ova simbolika odgovoraju}a. Na{a kampanje ne bi bila realizovana bez na{ih supartnera i sponzora, u prvom redu tu ste vi, odnosno Federalno ministarstvo unutra{njih poslova, kantonalni MUP-ovi sa kojima smo organizovali informativne punktove, na kojima smo zajedno sa policijom upozoravali roditelje ~ija se djeca ne voze u atosjedalicama. Tokom tih kontrola roditeljima je dijeljen i edukativni materijal. Tako|er, u saradnji sa kantonalnim MUPovima, odràli smo niz predavanja za pripadnike policije kako bi se i oni upoznali sa va`nosti autodsjedalice. Kada je rije~ o materijalu za kampanju, veliku podr{ku smo dobili od Pampersa, koji su spoznorisali edukativnu bro{uru. Naravno neophodno je spomenuti i na{e kolege iz Hrvatske, udrugu RODA koja je od samog po~etka na{em udruènju pru`- Besplatan pregled autosjedalica Jedna od prepoznatljivih aktivnosti Udruènja DjeCa je svakako i besplatan pregled autosjedalica. - Zaista smo zadovoljni razvojem ove aktivnosti. Do sada smo odràli 11 besplatnih pregleda u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Zenici. Reakcije roditelja su pozitivne, me|utim, mi svakodnevno obavimo po nekoliko besplatnih pregleda u sjedi{tu na{eg udruènja u Sarajevu. Kada se samo sjetim na{ih po~etaka i ~udnih pogleda i svakakvih komentara. I danas, nakon dvije godine, kada roditelji zovu i pitaju za savjet, moje kolege i ja, iz Udruènja vi{e smo nego zadovoljni, kaè Zeherovi}. Zeherovi}: Autosjedalice uvr{etene u ZOBS ala izuzetnu pomo}. Upravo kod njih na{i savjetnici su zavr{ili obuku za kontrolu ispravnosti autosjedalica. Pored bilborda, ostalo je jo{ i snimanje videospota u okviru kampanje pod nazivom: “Autosjedalica od ro|enja”, ~ime bismo zaokruìli na{u kampanju. Svakako i ovim spotom poku{at }emo podi}i svijet kod roditelja o va`nosti potrebe autosjedalica, isti}e Zeherovi}. Kada se krenulo u realizaciju kampanje “AS za Nas”, upotreba autosjedalica nije bila zakonski regulirana. Zahvalju}i ovom udruènju, od prije nekoliko mjeseci upotreba autosjedalica je “uvr{tena” u zakon. - Naàlost, svijest na{ih gra|ana pa tako i ve}ine roditelja je na toj razini, da onda kada bude nov~ano ka`njen za ne{to {to nije ili jeste u~inio, tek tada po~inje da prihvata neke norme. Budu}i da je upotreba autosjedalica bila na dobrovoljnoj bazi i informisanosti roditelja, odlu~ili smo da ne{to moramo poduzeti. Tako smo u decembru 2008. godine uputili zahtjev Parlamentu BiH za izmjenu zakonskih odedbi kojim se reguli{e sigurnost djece u saobra}aju. Pored zahtjeva za izmjenu, upu}enom Zajedni~koj komisiji za ljudska prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku, koja je bila ovla{teni predlaga~, udruènje je dalo i prijedlog izmjena koje su gotovo u potpunosti prihva}ene i implementirane u nove zakonske odredbe iz ove oblasti, uz saglasnost i podr{ku resornog ministarstva. Iza nas su mjeseci i mjeseci borbe, pisanja, prepiski, ubje|ivanja i ostalog. Ipak zahvalju}i mnogim pojedincima i ustanovama, autosjedalice su na{le svoje mjesto u ZOBS-u, kaè Zeherovi}. Prije ne{to vi{e od godinu dana, ta~nije 11. februara 2009. godine u Sarajevu je odràna sve~ana ceremonija potpisivanja Evropske povelje o sigurnosti na cestama. - Evropska povelja o sigurnosti na cestama prvi put je predstavljena javnosti 29. januara 2004. godine u Briselu. Prezentovala ju je Loyola de Palacio, tada{nja predsjednica Evropske komisije i komesar za transport i energiju, kao klju~ni element evropskog akcionog programa za cestovnu sigurnost. Inauguracija Evropske povelje o sigurnosti na cestama obavljena je 6. aprila 2004. godine u Dablinu, kada se obiljeàva Svjetski dan zdravlja i Sedmica cestovne sigurnosti. [irok spektar institucija civilnog dru{tva na evropskom nivou koje su prirodom svog djelovanja uklju~ene u problematiku cestovne sigurnosti dobile su mogu}nost da ujedine svoje napore potpisivanjem ove povelje i preuzimanjem obaveze provo|enja saobra}ajno-preventivnih mjera za koje se procijeni da bi mogle doprinijeti ost- Zahvalnost EUPM-u i FMUP-u - U narednom periodu je planirana daljnja realizacija zapo~etih projekata, a u narednoj godini planiramo se posvetiti i problemima djece sa posebnim potrebama te u okviru na{eg Kreativnog centra ponuditi za na{e male sugra|ane mogu}nost da se druè I zabavljaju zajedno sa svojim vr{njacima. Ove godine }emo zajedno sa pripadnicima policijskih snaga u~estvovati i na Kids Festu, u okviru Dana policije gdje }emo roditelje upoznavati sa va`nosti upotrebe autosjedalica. Za ovo uklju~enje zahvalni smo EUPM-u. I, naravno Federalnom MUP-u, koji nas je podrào i preporu~io, rije~i su Lane Zeherovi}. varenju ciljeva Povelje. Udruènje “DjeCa” svojim potpisom na ovoj povelji se pridruìlo ostalim potpisnicima, kojih je oko 1.000, koji imaju zajedni~ki cilj unapre|enje cestovne sigurnosti u Evropi. Tako|er, moram spomenuti da je na sve~anoj ceremoni bio prisutan i va{ ministar, gospodin Muhidin Ali}. Stalno napominjem da je Federalni MUP na{ stalni partner. Moje veliko zadovoljstvo je bilo kada sam u~estovala kao predstavnik Udruènja DjeCa tokom odràvanja okruglog stola u povodu Sedmice globalne sigurnosti u saobra}aju, u aprilu pro{le godine, a kojeg je organizovao Ekspertni tim FMUP-a. Nadam se da }emo i u budu}nosti imati neki zajedni~ki projekt koji ima za cilj spa{avanje dje~ijih ìvota na cestama, kaè Zeherovi}. A. \OZO Mediji i policija Veldin ûstovi}, urednik ”Slu~ajeva X” na TV-u Hayat Na po~etku je bilo mnogo opasnije, ali i lak{e raditi Dobitnik presti`ne nagrade Tokom ovih nekoliko godina bilo je i mnogo problema, od fizi~kih nasrtaja do o{te}enja kamera Najva`nije je da se ekipa na|e na mjestu doga|aja u pravo vrijeme i da je materijal ekskluzivan, a takve situacije su ~este, kaè ûstovi} S TOP: Gospodine ûstovi}u, iza Vas su ~etiri sezone veoma uspje{nog projekta „Slu~ajevi X“. Moète li nam kazati kako je uop}e do{lo do realizacije jedne ovakve emisije te kako zadràvate kontinuitet u radu? ÛSTOVI]: Ovaj projekt je realiziran kada su mnogi {to su sada u zatvorima bili na slobodi, kada su mnogi bili ìvi, a sada nisu. Tako da je na samom po~etku projekta bilo mnogo opasnije, ali i lak{e raditi. Bilo je mnogo vi{e posla i neprospavanih no}i u po~etku, jer je tada bilo mnogo vi{e i policijskih akcija, a sada su svi pohap{eni, skoro svi. STOP: Budu}i da je ovo emisija u kojoj su, pored policije, „glavni glumci“, da ih tako nazovemo, i gra|ani, da li je bilo nekih neugodnih situacija i da li ste imali tokom ove ~etiri godine problema zbog projekta „Slu~ajevi X“ te da li moète izdvojiti neki zadatak koji }ete dugo pamtiti? ÛSTOVI]: Ne mislim da ti “gra|ani” imaju razloga da meni prave neki problem zbog snimanja, jer sam im najmanji problem kada ih “uhapse”, npr. zbog posjedovanja 150 kg droge ili kada “po~ine” ubistvo ili neko drugo te{ko krivi~no djelo. Naravno da je tokom ovih nekoliko godina bilo i mnogo problema, ûstovi}: Svaka emisija ne{to novo od fizi~kih nasrtaja do o{te}enja kamera, a u toku akcije „Mao~a“, smrzli smo se. STOP: Imaju}i u vidu da ste Vi, kao urednik i voditelj „Slu~ajeva X“, u ovom broju gost STOP-a, moète li nam kazati kakve su komentari gledatelja i da li je Uvijek me|u prvima na mjestu doga|aja: ûstovi} (u sredini) „Veldin ûstovi} je urednik kriminalisti~kog magazina Slu~ajevi X i dokumentarne emisije Jedva sam preìvio. Prepoznatljiv je po inventivnim i originalnim prilozima. Ro|en je 13.07.1980. u Sarajevu, gdje je zavr{io osnovnu {kolu i Srednju zubotehni~ku {kolu. Diplomirani je ùrnalist. Prvo novinarsko iskustvo stekao je na Hayat TV-u, rade}i kao novinar u Redakciji jutarnjeg programa. Dobitnik je presti`ne nagrade na jednom od vode}ih regionalnih festivala kratkog filma “Press vitez” iz Novog Sada, za prilog o ~ovjeku koji pri~a i pjeva unatrag, a koji je prikazan u okviru emisije “Jumpstreet”. Voli putovanja i realizuje priloge avanturisti~kog karaktera. Jedno vrijeme ìvio je u Libiji, gdje je i zavolio ekstremne sportove. Realizovao je priloge o Zra~nim snagama Vojske Federacije... helikopterima, paraglajdingu, padobranskim skokovima, ronila~kim ekspedicijama, ekstremnim motoristima i alpinizmu. Uradio je putopisne reportaè iz Jordana i Egipta, a jedan je od rijetkih novinara koji je u{ao u Centralni zatvor u Sarajevu”, stoji u Veldinovoj biografiji na Hayat TV-u. bilo slu~ajeva kada su gledoci pomogli policiji u nekom slu~aju, a zahvaljuju}i „Slu~ajevima X“? ÛSTOVI]: Gledaoci uglavnom imaju pozitivne kritike i zadovoljni su. Naravno, ima onih koji se zgraàvaju na „Slu~ajeve X“, ali TV Hayat ima raznovrsan program. Odgovor na drugi dio pitanja ne mogu dati jer, kako policija kaè, to su operativni podaci, ali mogu re}i da dosta pomaèmo svim policijskim agencijama kao i tuìla{tvima. STOP: Moète li nam kazati kako izgleda priprema jedne va{e emisije, te kako dolazite na ideju kada je rije~ o rekonstrukcijama. Da li je te{ko prona}i glumce, budu}i da to nisu ljudi koji se profesionalno bave glumom? ÛSTOVI]: [to se ti~e aktuelnosti, najva`nije je da se ekipa na|e na mjestu doga|aja u pravo vrijeme i da je materijal ekskluzivan, a takve situacije su ~este. I gotovo uvijek sam na mjestu doga|aja. Rekosntrukcije: isklju~ivo pravosna`ne slu~ajeve slu`benim putem traìmo od nadle`nih tuìla{tava ili nam oni predloè ili mi sami traìmo odre|eni predmet, a {to se ti~e glumaca, ve} imamo formiranu ekipu ali i tim za realisti~ki prikaz povreda - Jasmina i [ejlu. STOP: [ta gledaoci mogu o~ekivati u novim izdanjima “Slu~ajeva X”? ÛSTOVI]: U svakoj emisiji je ne{to novo. A. \OZO 21 MUP Zeni~ko-dobojskog kantona 22 Drskost kriminalaca u Zeni~ko-dobojskom kantonu u 2009. godini Osamnaest napada na policajce Napada~i na policajce Nikoli}a i Kalo{evca jo{ uvijek borave na slobodi, uvjereni da se, zahvaljuju}i nedopustivo leèrnom odnosu pravosu|a i premalih "ugostiteljskih" kapaciteta kazneno-popravnih institucija, uprkos teìni po~injenih djela, nikada ne}e na}i iza zasluènih re{etaka P olicijski slu`benici Uprave policije Ministarstva unutra{njih poslova Zeni~ko-dobojskog kantona obavljaju}i poslove i zadatke u skladu sa Zakonom o unutra{njim poslovima Zeni~ko-dobojskog kantona, Zakonom o policijskim slu`benicima Zeni~ko-dobojskog kantona i Pravilnikom o na~inu vr{enja poslova i zadataka policije i drugih ovla{tenih slu`benika Ministarstva, neposredno u~estvuju u vr{enju poslova i zadataka za{tite ìvota, li~ne i imovinske sigurnosti gra|ana prilikom odràvanja ili stavljanja pod kontrolu naru{enog javnog reda i mira, spre~avanja vr{enja krivi~nih djela, otkrivanja, pronalaènja i hvatanja njihovih izvr{ilaca te vr{enja poslova kontrole i regulisanja saobra}aja. U skladu sa Zakonom o javnim skupovima i Zakonom o bezbjednosti odràvanja sportskih takmi~enja u Zeni~ko-dobojskom kantonu, policijski slu`benici vr{e osiguranje javnih skupova kulturnog, sportskog, vjerskog, protestnog karaktera i drugih oblika okupljanja gra|ana, stvaraju}i siguran ambijent u~esnicima na javnim skupovima. Frustriraju}e situacije U oblasti kriminaliteta policijski slu`benici Uprave policije Ministarstva unutra{njih poslova Zeni~ko-dobojskog kantona preduzimaju niz mjera i aktivnosti (akcije, racije, pretrage terena i sli~no) radi otkrivanja, pronalaènja i Na{a saradnica Aldina Ahmi}, komesar Fahrudin Be}irovi} i ministar Aziz Brotlija licijskih slu`benika. Od ukupnog broja napada na policijske slu`benike, osam napada je izvr{eno prilikom odràvanja ili stavljanja pod kontrolu naru{enog javnog reda i mira, ~etiri napada prilikom kontrole i regulisanja saobra}aja, po dva napada prilikom zaticanja lica u izvr{enju krivi~nog djela i prilikom poduzimanja ostalih radnji. Napadi su izvr{eni od strane 20 napada~a, od kojih je jedan bilo maloljetno lice. U 16 slu~ajeva napadi su izvr{eni uz upotrebu fizi~ke snage, a u dva slu~aja uz upotrebu odre|enih sredstava. Tom prilikom, jedan policijski slu`benik je zadobio te{ke tjelesne povrede opasne po ìvot, od kojih je naknadno preminuo u Kantonalnoj bolnici u Zenici. Isto tako, 13 policijskih slu`benika je zadobilo lak{e tjelesne povrede. Protiv napada~a podneseno je 18 izvje{taja nadle`nom Napada~i slobodno hodaju ulicama Policijski komesar Fahrudin Be}irovi} je povodom tragi~ne pogibije policijskog slu`benika Amira Avdi}a, o{tro osudio ovaj ~in te pozvao sve nadle`ne organe za gonjenje i sankcionisanje izvr{ilaca krivi~nih djela da krajnje ozbiljno rade na procesuiranju i ka`njavanju ovih napada~a, koji nerijetko slobodno hodaju ulicama i ne prezaju ponoviti ova krivi~na djela, te ukazao na teìnu policijskih zadataka i opasnost kojom su svakodnevno izloèni policijski slu`benici prilikom vr{enja svojih redovnih poslova. hvatanja izvr{ilaca krivi~nih djela te poduzimanju i drugih aktivnosti iz svoje nadle`nosti radi pobolj{anja stanja u oblasti kriminaliteta. Policijski slu`benici prilikom obavljanja svojih redovnih poslova imaju zadatak da {tite ìvote i li~nu sigurnost gra|ana, pri ~emu postaju i sami meta napada. Prilikom izvr{avanja navedenih poslova policijski slu`benici nailaze na razne sloène i frustriraju}e situacije, gdje se od strane prekr{ioca javlja otpor provo|enju Zakona, tako da nisu rijetki slu~ajevi omalovaàvanja, prijetnji, vrije|anja, kao i napada na policijske slu`benike. U 2009. godini na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantona je evidentirano 18 napada na policijske slu`benike. Tako|e su u 2009. godini evidentirana 252 slu~aja omalovaàvanja po- tuìla{tvu o izvr{enim krivi~nim djelima "Napad na slu`benu osobu u vr{enju poslova sigurnosti" iz ~lana 359. KZ FBiH. Cilj nam je i da ukaèmo na op}u situaciju kada je u pitanju rad policijskih slu`benika kao i da ukaèmo na okolnosti koje, s jedne strane, olak{avaju rad policijskih slu`benika, ali ga u nekim segmentima i oteàvaju. Da institucije nadle`ne za krivi~no gonjenje po~inilaca krivi~nih djela, od tuìla{tava do organa nadle`nih za izvr{enje krivi~nih sankcija, svoje zadatke ne izvr{avaju u mjeri u kojoj se to od njih o~ekuje dokaz su, izme|u ostalog, i sve u~estaliji napadi na policijske slu`benike od kojih je jedan, napad na Amira Avdi}a, rezultirao smr}u ovog policijskog slu`benika. Prije toga, nakon {to je na njega naletio (Foto: MUP ZDK) voza~ koji se nije èlio podvrgnuti uobi~ajenoj saobra}ajnoj kontroli, te{ke tjelesne ozljede zadobio je policajac Muhidin Kalo{evac iz Te{nja, a napadu na Kalo{evca prethodio je napad vozilom u pokretu na policajca Vanju Nikoli}a iz Kaknja... Nakon pogibije policajca Avdi}a, njegovom ubici je od strane Kantonalnog tuìla{tva odre|en pritvor te je presudom Kantonalnog suda u Zenici isti osu|en na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina zbog po~injenog te{kog krivi~nog djela protiv sigurnosti saobra}aja i nepruànja pomo}i povrije|enom, dok napada~i na policajce Nikoli}a i Kalo{evca jo{ uvijek borave na slobodi, uvjereni da se, zahvaljuju}i nedopustivo leèrnom odnosu pravosu|a i premalih "ugostiteljskih" kapaciteta kazneno-popravnih institucija, uprkos teìni po~injenih djela, nikada ne}e na}i iza vi{e nego zasluènih re{etaka. Sprije~iti reprizu [to se ti~e policije, ona }e i dalje, kao i do sada, davati sve od sebe da sigurnost gra|ana i njihove imovine bude na najvi{oj razini, uprkos poku{ajima kriminaliziranih pojedinaca i grupa da ih u tom ~asnom nastojanju obeshrabre. Nadamo se da nasrtaji na policajce ne}e doìvjeti svoju reprizu, da }e i institucije, bez ~ije saradnje sa policijom sav trud dru{tva na planu suzbijanja kriminala postaje besmislen, shvatiti da se napad na policijskog slu`benika, osim kao napad na ~ovjeka koji radi svoj posao, mora tretirati i kao napad na jedan od najva`nijih simbola suverenosti na{e dràve. Dugo historijsko iskustvo nas je nau~ilo da policija najva`nije vrijednosti dru{tva i {titi i simbolizira. U tom smislu, nije te{ko doku~iti {ta, s aspekta dru{tva koje se zaklinje u svoju demokrati~nost, zna~i brutalni napad na policajca. Naro~ito kada taj napad ostane, gluho i daleko bilo, neka`njen. A. AHMI] MUP Srednjobosanskog kantona @ene u policiji u Srednjobosanskom kantonu Jedna, ali vrijedna @ ene u policiji uglavnom u toku obavljanja poslova i zadataka moraju uloìti ve}i napor da bi uspjele ili napredovale zbog stava da je to mu{ki posao te su time izloène iscrpljenosti, a pogotovo ako su jo{ supruge i majke. Policijske slu`benice u Ministarstvu unutra{njih poslova Srednjobosanskog kantona raspore|ene su na sve policijske poslove i zadatke, ali trenutno ne obavljaju visoke rukovodne poslove, nego su raspore|ene uglavnom do nivoa inspektora. Kada je rije~ o policajki u SBK trenutno se nalazi samo jedna i to u Jedinici za podr{ku. Rije~ je o Suzani Gazibari}. Zaposlena je od 2001. godine. Do 2003. godine obavljala je poslove i zadatke pozorne i patrolne djelatnosti u Policijskoj stanici Travnik. Nakon dvije godine rada, a po internom oglasu javila se za policajca u Jedinicu za podr{ku, gdje je nakon utvr|enih uvjeta i primljena, gdje se nalazi i danas. Aktivnosti pripadnika Jedinice za podr{ku puno su ve}e i napornije, gdje je potrebno da svaki pripadnik bude fizi~ki spreman na izvr{avanje postavljenih poslova i zadataka. Za ènu-policajca to je ponekad naporno, me|utim, Suzana uz mnogo truda i rada postiè rezultate koji su jednaki kao i kod njenih kolega. S. B. Suzana Gazibari}: Ravnopravna u poslu Psi u slu`bi pomo}i policiji SBK Brè do pronalaska eksplozivnih naprava i narkotika U proteklom periodu na podru~ju Srednjobosanskog kantona zabiljeèno je vi{e slu~ajeva prijava o postavljanju Nadzor stru~nih osoba eksplozivnih naprava i posjedovanje narkoti~kih sredstava. Radi brèg i efikasnijeg pronalaska i identifikacije eksplozivnih naprava i narkoti~kih sredstava, Ministarstvo unutra{njih poslova Srednjobosanskog kantona je po~etkom ove godine nabavilo pse. Za pronalazak droge odabran je pas vrste belgijski ov~ar “malinoa“, koji je koncentrisan na rad i veoma dobro koristi ~ulo njuha radi pronalaska razli~itih opijata i na razli~itim mjestima (zatvoreni i otvoreni prostori). Dobro obu~eni pas je osposobljen za pronalazak droga ili mjesta gdje je bila droga, vrste koje su uobi~ajene na na{em trì{tu. Za pronalazak i indiciranje eksplozivnih sredstava odabran je pas rase “labrador“, koji }e biti kori{ten u traganju za svim vrstama eksplozivnih tvari, a karakteristika je da je u principu, smiren (pasivno indiciranje), za {ta je potreban redovan kontinuitet obuke zbog efikasnosti u radu. Tako|er je planirana nabavka dva psa (patrolni psi) rase njema~ki ov~ar, koji su nervno stabilni i koji po potrebi i na komandu vodi~a napadaju i zaustavljaju lica. U principu, patrolni psi }e izri~ito funkcionisati po naredbi vodi~a zavisno od svrhe i cilja upotrebe. Kontinuitet odràvanja psa }e vr{iti stru~na lica u MUP-u SBK. S.B. 23 MUP Tuzlanskog kantona 24 Jasminka Imamovi}, istraìtelj u Jedinici za profesionalne standarde MUP-a TK @ena - {ef mirovnjaka na Haitiju Za vrijeme boravka u misiji nismo imali velikih problema niti je bilo primjedbi na na{ rad od strane pretpostavljenih, zahvaljuju}i zajedni~kom radu i nesebi~nom zalaganju, isti~e Jasminka P otresne slike koje su obi{le svijet o razornom zemljotresu na Haitiju, ~iji je tromilionski glavni grad Port-au-Prince u potpunosti razoren, nikoga nisu mogle ostaviti ravnodu{nim. Razorena je Nacionalna pala~a, u kojoj je bilo i sjedi{te UN misije na Haitju, ve}i broj osoblja Misije je nestao pod ru{evinama, a poginuo je i {ef Misije UN-a Tuniànin Hedi Anobi. Svi ovi doga|aji povod su za razgovor s inspektorom Jasminkom Imamovi}, istraìteljem u Jedinici za profesionalne standarde Ministarstva unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona, koja je u periodu 2004.-2006. godine bila {ef kontingenta bh. policajaca u misiji UN-a na Haitiju. Usljed veoma sloène politi~ke situacije na Haitiju koja je nastala nakon {to je predsjednik Aristide 2004. godine napustio zemlju i pobjegao u Centralnoafri~ku Republiku, Vije}e sigurnosti Ujedinjenih naroda je u februaru 2004. godine donijelo Rezoluciju broj 1542 o upu}i- vanju Mirovne misije UN-a za stabilizaciju stanja na Haitiju, koja se sastojala od vojnih trupa i civilne policije. Odlazak u nepoznato Nakon apliciranja za odlazak u Misiju UN-a na Haiti, Jasminka je odlu~ila da se u sklopu svojih mogu}nosti pripremi za odlazak u nepoznato. Prvi kontingent bh. policajaca na ~elu sa gospo|om Jasminkom Imamovi} upu}en je na Haiti 4. augusta 2004. godine. U kontingentu su jo{ bili Tomi} Tomislav iz MUP-a TK i Slip~evi} Zvonimir iz MUP-a USK. Ovdje treba ista}i da su pripadnici prvog mirovnog kontigenta iz BiH oti{li bez ikakvih priprema, a s obzirom da se radilo o misiji u kojoj su na{i policajci nosili naoruànje, bili su prepu{teni da sami rje{avaju probleme na koje su nailazili. Jasminka se sje}a puta do Haitija koji je bio veoma dug i naporan. âk su imali i odre|enih problema na aerodromu u Njujorku, s Jasminka sa djecom Haitija Poru{ena ku}a u kojoj je stanovala - [to se ti~e naroda Haitija, on je veoma druèljubiv, iskren, pokazali su puno simpatija i po{tovanja prema ènama u Misiji UN-a. Oni su veoma ponosni na svoju historiju, i posebno isti~u i slave 1804. godinu kada su se oslobodili kolonijalne vladavine. Narod su koji i pored veoma te{kog ìvota, puno problema oko preìvljavanja, cijene svoju tradiciju (plesove i pjesme), te su uvijek spremni na zabavu, {to me se veoma dojmilo. Ostala sam impresionirana gostoprimstvom i ljuba`no{}u naroda te karipske zemlje. Jako su me pogodile slike koje sam vidjela na televiziji poslije razornog zemljot- resa, koji je pogodio Haiti. Suosje}ala sam sa bolom i patnjom kroz koju prolazi taj siroma{ni narod. Gledaju}i televiziju tih dana, ~ula sam izjavu ~ovjeka u ~ijoj sam ku}i stanovala. Potreslo me kada sam vidjela da je ku}a sravnjena sa zemljom i da mu je majka i jo{ nekoliko ~lanova porodice ostalo zatrpano pod ru{evinama. Bilo mi je te{ko s obzirom na to da sam ih sve dobro poznavala, isti~e Jasminka koja je sa svojim kolegama iz Misije, preko Sindikata policije MUP-a TK, odlu~ila prikupiti nov~ana sredstva i uputiti ih kao znak pa`nje nastradalom narodu Haitija. Jasminka Imamovi}: Prepu{teni sami sebi obzirom da su sa sobom nosili naoruànje, kao i da nije bilo najava da dolaze u zra~nu luku, aerodromsko osoblje im je stvaralo probleme s obzirom na to da su bile na snazi mjere borbe protiv terorizma. Ali Jasminka isti~e da su uz pomo} Milo{a Price, predstavnika Ambasade BiH pri UN-u, problem rije{ili i nastavili putovanje na Haiti. - Kada smo do{li na Haiti, bio je august, temperatura je bila 40 stepeni. Vlaga je bila velika. Sve je unaokolo blje{talo, uslovi za privikavanje su bili veoma te{ki. U po~etku je bilo problema, trebalo je organizovati smje{taj za Misiju, prona}i odgovaraju}e kancelarije, kao i opremu za rad, bilo jako te{ko, ali smo se sna{li, kaè Jasminka, dodaju}i: - U novembru 2004. godine na{ kontingent je pro{iren sa devet kolega, od kojih je pet bilo iz MUP-a TK, a radilo se o: Piri} Almiru, [e}erbegovi} Samiru, Suljendi} Velidu, Ibrahimovi} Almiru i Nedi} Jasmini, kao i kolegama iz MUP-a KS, MUP-a ZDK i Federalne uprave policije. U po~etku je radila u Odjeljenju privrednog kriminaliteta, gdje je radila na pruànju pomo}i oko planiranja finansija za potrebe lokalnih policijskih struktura. - S obzirom na to da na Haitiju postoji veliki broj siroti{ta u kojima borave djeca bez roditelja, kao i djeca koju su roditelji napustili, Misija UN-a je formirala Odjeljenje za za{titu djece, koje je imalo zadatak da se bavi za{titom te djece, kao i da im pruì odgovaraju}u pomo} i njegu. Nakon formiranja tog odjeljenja, na moje veliko zadovoljstvo, pre{la sam raditi u njemu. Haiti je vrlo siroma{na zemlja, odnosno veliki broj gra|ana ìvi na rubu egzistencije, porodice imaju veliki broj djece, a roditelji usljed nemogu}nosti izdràvanja i {kolovanja MUP Tuzlanskog kantona Nastaviti sa {kolovanjem MUP TK-a je u nekoliko proteklih godina primio ve}i broj èna sa ~inom mla|eg inspektora i sa ~inom policajca. - Ovakvim postupcima se ru{i mit „da je posao policajca isklju~ivo mu{ki posao“. Zadovoljna sam prijemom èna u policiju, ali je mali broj na rukovode}im mjestima, iako dosta njih svojim radom i rezultatima zasluùju da im se ukaè povjerenje da se oku{aju i kao rukovodioci. Poru~ila bih svojim kolegicama koje rade u policiji, da uz rad obavezno nastave sa {kolovanjem, tj. sticanjem novih znanja. Bilo na planu stru~nog usavr{avanja ili u u~enju stranih jezika, koji im mogu, kao meni, omogu}iti posjete dalekim krajevima svijata, kaè Jasminka. Bh. kontingent na Haitiju djece, svoju djecu ustupaju “ro|acima”, koji se obavezuju da }e se brinuti o njima, da }e ih {kolovati, a da }e oni zauzvrat kod njih obavljati ku}ne poslove. Me|utim, u svom poslu sam nailazila na veliki broj zloupotrebe te djece od strane tih “ro|aka”, koji su ih koristili za obavljanje i najteìh ku}nih poslova, kao i poslova na plantaàma {e}erne trske. A bilo je i slu~ajeva seksualnog zlostavljanja djevoj~ica od strane tih “ro|aka”, kaè Jasminka. Isti~e da su drugi problem predstavljala djeca koja su radila na ulici (prali aute, ~istili obu}u i sl.), te su kao takvi bili lahka meta kriminalcima. S obzirom da glavni grad Port-au-Prince ima oko 3.000.000 stanovnika i da se svakim danom taj broj pove}ava dolaskom stanovni{tva iz unutra{njosti, u potrazi za boljim ìvotom i egzistencijom, postoje dvije kategorije djece: “djeca na ulici”, koji rade i ìve na ulicama glavnog grada, i “djeca ulice”, koja rade na ulici ali spavaju kod roditelja. Prva kategorija (“djeca na ulici”) su ~esto lahka meta kriminalaca koji ih vrbuju za prljave poslove u gradu, a ~esto su i predmet trgovine djecom sa susjednom Dominikanskom Republikom. Jasminka se dobro sje}a dje~aka koji je u{ao u prodavnicu i iz pi{tolja ubio prodava- ~icu za 100 gunda (3 dolara), koje je dobio od nepoznatih ljudi. Jedina èna Do{lo je do reorganizacije UN misije, formirano je Odjeljenje za promociju policijskih slu`benika za doma}e stanovni{tvo. - Formiranjem tog odjeljenja, ja sam pre{la da radim u njemu sa nekolicinom mojih kolega, spram drugih kolega. Ljudi su bili veoma prijatni i u~tivi, niti jednog momenta nisu pokazivali neki gest ili radnju kojom bi me povrijedili, kaè Jasminka, dodaju}i: - Moja uloga {efa kontingenta iz BiH je bila prije svega pra}enje rada kolega na terenu, kontrola izvr{avanja zadataka, rje{avanje njihovih problema u radu i izvje{tavanje o ura|enom pretpostavljenima. S obzirom da je grupa bila razmje{tena na cijelom otoku, bilo je naporno uvezati i koordinirati radom svih timova. Ali smo zajedni~kim radom i zalaganjem uspjeli, tako da za vrijeme boravka u Misiji êstitke pretpostavljenih Sa kolegicama iz Misije UN-a kao i odre|enim brojem policijskih slu`benika sa Haitija. Prvi nam je zadatak bio da raspi{emo konkurs za prijem policijskih slu`benika, na koji se prijavilo oko 30 hiljada kandidata. Ovoliki broj prijavljenih kandidata me nije iznenadio, s obzirom da je pla}a policajca na Haitiju oko 150 dolara, {to je za njihove prilike izuzetno mnogo. Stupanjem u policiju mnogi vide rje{avanje svog statusa, odnosno egzistencije. Jedan od uslova za prijem je bilo i poznavanje francuskog jezika (koji je pored kreolskog) bio jedan od slu`benih jezika na Haitiju. Bila sam jedina èna u komisiji i prilikom obavljanja intervjua sa kandidatima nisam pri-mijetila druga~iji odnos prema meni, policajki, nismo imali velikih problema, niti je bilo primjedbi na na{ rad od strane pretpostavljenih. Ovdje bih èljela ista}i problem koji se pojavio prilikom povratka dvojice kolega koji su Misiju napustili nakon godinu dana. Oni su pri povratku sa Haitija zakasnili na avion u Majamiju. Ponovo su imali problema oko li~nog naoruànja, tako da su u Majamiju morali ostati tri dana. Bilo je potrebno uloìti puno napora da se iskoordiniraju aktivnosti sa {tabom Misije na osiguranju odre|enih dokumenata i procedura, da bi kolege nastavile put ku}i. Radilo se naporno, ali se i taj problem rije{io na obostrano zadovoljstvo. Izudin [ARI] 25 MUP Zapadnohercegova~kog kantona 26 Nermina Bunoza, samostalni inspektor u zapadnohercegova~koj policiji Nermina Bunoza: Novi san u Ljubu{kom Rat i opsada Sarajeva san smrskali u komadi}e Ranjena prilikom odlaska na posao Ve}a zastupljenost èna u policiji potrebna je i samim policijskim agencijama, kaè Bunoza PI[E: Damir ÛTURA P rocjene su demografa da u ukupnom stanovni{tvu FBiH ène ~ine natpolovi~nu ve}inu. Unato~ tome te unato~ jednakosti mu{karaca i èna pred zakonom, kao i u cijeloj zemlji i u Zapadnohercegova~koj ùpaniji èna malo ima u policiji. Tako danas od 270 policijskih slu`benika u MUP-u @ZH deset je èna, {to ~ini tek ne{to vi{e od 3 odsto. Jedna od njih je ro|ena Sarajka, Nermina Bunoza, ~ija ìvotna pri~a sadrì sve traume koje su obiljeìle noviju povijest na{e zemlje. Do dna i natrag Nermina potje~e iz sarajevske obitelji Cviki}. Maturirala je 1977. godine u Gimnaziji “Pero Kosori}”, gdje je progla{ena u~enikom generacije nakon ~ega je dobila posao u Skup{tini SRBiH. Nakon zavr{enog pripravni~kog staà upisala je Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu, a 1981. godine udala se za Antu Bunozu, podrijetlom iz Ljubu{kog, s kojim ima dva sina - Daniela, ro|enog 1983., i Darku, ro|enog 1990. godine. Tada{nji Nerminin ìvot predstavljao je ispunjenje sna - ona i mu` imali su dvoje male djece, dobra zaposlenja i vlastiti stan u centru Sarajeva. Rat i opsada Sarajeva taj su san smrskali na komadi}e. Nakon {to je, prilikom odlaska na posao, ranjena od riko{ea metka sredinom travnja 1992. godine, Nermina je s obitelji napustila Sarajevo ponijev{i sa sobom tek putnu torbu, a njen stan ubrzo je izgorio od pogotka granate. - Imala sam sve i sve sam izgubila. Uvidjela sam koliko je zlo ~ovjek sposoban nanijeti drugom ~ovjeku, ali sam upoznala i divne ljude kojima nikada ne}u mo}i dovoljno zahvaliti zbog njihove nesebi~nosti, govori Nermina dok nam prepri~ava kako su njoj i njenoj obitelj pomagali susjedi iz Grljevi}a, pokraj Ljubu{kog, gdje su se naselili nakon bijega iz Sarajeva. U travnju 1998. godine, kao pripadnica manjinskog naroda, Nermina se zaposlila u MUP-u @ZH gdje je obavljala razli~ite poslove kao policijskih slu`benik, izme|u ostalog, vi{e godina je radila u kriminalisti~koj policiji, te bila ~lan Tima za borbu protiv trgovine ljudima i prisilne prostitucije. Pove}ati funkcionalnost policije Pogled u budu}nost Iskustva iz Tima za borbu protiv trgovine ljudima i prisilne prostitucije osnaùju Nerminino uvjerenje da je neophodno pove}ati udjel èna u policiji. - @ene koje su `rtve seksualnog ili fizi~kog nasilja puno lak{e }e otvoriti du{u drugoj èni nego mu{karcu, a bez svjedo~enja `rtve ovakva kaznena djela su te{ko dokaziva ili nedokaziva. Imaju}i to u vidu podzastupljenost èna u policiji ne samo da je nepravedna, ve} je i nefunkcionalna za samu policiju, smatra Nermina. Danas, Nermina ima ~in samostalni inspektor, {efica je Odsjeka za pravne i analiti~ke poslove i koordinaciju u Upravi policije MUPa @ZH, ve} drugi mandat ~lan je Javnog àlbenog ureda, a uklju~ena je i u Nacionalni program “Mreà èna policijskih slu`benika“. Razmi{ljaju}i o budu}nosti, kaè: - Policija je uvijek bila, i vjerojatno }e uvijek i biti, primarno mu{ko zanimanje. Me|utim, ve}a zastupljenost èna u policiji potrebna je i samim policijskim agencijama. Stoga ne smatram nemogu}im da za 10-15 godina udio èna u policijskim redovima naraste i do 10 posto. MUP Kantona Sarajevo Interesovanje i divljenje djece Na{e policajke na{ ponos Z a{tita li~ne i imovinske sigurnosti kao i o~uvanje javnog reda i mira na prostorima BiH, ve} duì niz godina zadatak je i policajki, pripadnica ljep{eg spola. Za rad u organima sigurnosti, djevojkama i ènama potrebno je vi{e odricanja nego mu{karcima. Prvenstveno je potrebno voljeti i vjerovati u vrijednosti za koje se nasebi~no zalaù. @ena policajac, odabirom posla sigurnosti, ne prestaje biti majka, djevojka, supruga ili ne~ija sestra, ali je sigurno da jednim dijelom postaje ~vr{}a, odlu~nija i pravednija. Da bi radila na poslovima sigurnosti, policajka mora pro}i obuke i zadovoljiti visoke standarde fizi~ke sposobnosti, vje{tinu samoodbrane i psiholo{ke stabilnosti. U policijskom poslu, ne prave se razlike izme|u mu{karca i ène, {to i jeste jedan od osnova demokratskog dru{tva. Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo upo{ljava veliki broj èna policajaca, inspektora, istraìtelja i ostalih policijskih profila. Jedna od ~lanica snaga sigurnosti je slu`benica policije Amra Fukelj, koja broji 12 godina radnog staà, a trenutno radi na poslovima istraìtelja u kriminalisti~koj policiji na referatu nasilja u porodici. Ovi poslovi zahtijevaju izraèn afinitet, stru~nost, profesionalnost, a nadasve humanost i strpljenje u razgovoru sa `rtvama nasilja. Na{u Amru krase sve nabrojane sposobnosti i vrline, pa i rezultati ne izostaju. Da je rije~ o zaista sposobnoj policajki potvr|uje i njen anga`man u kontigentima policijskih snaga Ujedinenih nacija u Isto~nom Timoru i Liberiji, gdje je obavljala poslove deùrnog operativnog radnika, te vodila glavnu bazu podataka za pripadnike policije zemalja u kojima se nalazila. Svojim u~e{}em u navedenim misijama, dala je veliki doprinos u uspostavljanju mira na navedenim podru~jima, za {to je i nagra|ivana zahvalnicama od strane pretpostavljenih oficira Policijske misije UN-a. Kao ènski pripadnik policijskog kontigenta iz BiH, iznalazila je rje{enja u svim te{kim i nimalo ugodnim situacijama u poslu koji je obavljala, zajedno sa kolegama policajcima iz 28 zemalja svijeta. Sa pravom se moè re}i, da za obavljanje policijskih posl- Koliko su djeca ponosna na svoje majkepolicajke, govori pri~a u jednom razredu sarajevske {kole u kojoj je u~enica-k}erka jedne na{e koleginice. Naime, u~iteljica je sa u~enicima razgovarala o zanimanjima i poslovima kojm se bave njihovi roditelji. Amirov otac je bio rudar, Zoranov je bravar, Esmin je voza~, Senadov je ljekar, Danijelin je nastavnik i tako su se nabrajala razli~ita zanimanja. Kada su djeca govorila ~ime se bave njihove majke pominjana su mnoga zanimanja od prodava~ice, kroja~ice, doma}ice, slu`benice, medicinske sestre i jo{ mnogo drugih. Kada je Amina rekla da je njena mama policajka, sva su se djeca okrenula prema njoj i s interesovanjem i divljenjem je pogledala. Ona se se ponosno osmjehnula i rekla da }e i ona kada poraste raditi isti posao, isto su poèljele i neke njene drugarice.. ova, nije vaàn spol, ve} vjera u pravednost i objektivnost u svim segmentima ovog posla. Ovakvu ili sli~nu pri~u mogli bismo ispri~ati o jo{ mnogo na{ih koleginica policajki o Saneli, Jasmini, Roksandi, Borani, Ameli, Anisi, Sandri, Suadi i svim ostalim za koje moèmo re}i da su na{ ponos. Sanja TRNKA Ured za pritu`be javnosti Federalnog MUP-a Novi-stari sastav Malba{i}, Ristovi}eva i Krivi} opravdali ukazano povjerenje i dobro obavljali svoj posao, a {to je vidljivo i iz reakcija gra|ana K omisija za imenovanje Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH na sjednici odrànoj 23. februara 2010. godine, i Komisija za izbor i imenovanje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odrànoj 11. marta 2010. godine, izvr{ile su odabir predsjednika i ~lanova Ureda za pritu`be javnosti u Federalnom ministarstvu unutra{njih poslova. U skladu s ovim, federalni ministar unutra{njih poslova Muhidin Ali} izvr{io je imenovanje predsjednika i ~lanova Ureda za pritu`be javnosti, a u skladu sa ~lanom 50. stav 3. Zakona o unutra{njim poslovima. Za predsjenika Ureda za pritu`be javnosti Federalnog ministarstva unutra{njih poslova imenovan je Domin Malba{i}, predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, koji je i u prvom mandatu obna{ao funkciju predsjednika ovog ureda. Za ~lanove Ureda ponovo su imenovani Gordana Ristovi}-Muslija, kao predstavnik javnosti, ina~e dopisnik Federalne TV iz Zenice, dok je za drugog ~lana - predstavnika Federalnog ministarstva unutra{njih poslova imenovan Malik Krivi}, dràvni slu`benik ovog ministarstva. Podsjetimo, ministar Muhidin Ali} dostavio je komisijama za izbor i imenovanja prijedlog Krivi}, Ali}, Malba{i} i Ristovi}eva kandidata za odabir predsjednika i ~lanova Ureda za pritu`be javnosti, i to po tri kandidata za svaku poziciju. Radna grupa je konstatovala da su ~lanovi Ureda za pritu`be javnosti, u sastavu koji su prije dvije godine komisije za izbor i imenovanje predloìle federalnom ministru unutra{njih poslova, sa svojim stru~nim sposobnostima opravdali ukazano povjerenje i dobro obavljali svoj posao, a {to je vidljivo i iz reakcija gra|ana. Nakon izvr{enog pregleda biografija svih kanditata, Radna grupa se prilikom odabira kanditata rukovodila i ~injenicom da su dosada{nji ~lanovi Ureda za svoj rad pozitivno ocijenjeni. Napominjemo da je Ured za pritu`be javnosti oformljen odlukom ministra Ali}a po~etkom 2008. godine. A. \. 27 MUP Bosansko-podrinjskog kantona 28 êtiri nove pozicije za gora`danske policajce I kroz rad u zajednici do povjerenja gra|ana M inistarstvo unutra{njih poslova Bosansko-podrinjskog kantona zapo~elo je s implementacijom strategije “Rad policije u zajednici” i pokrenulo je inicijativu za izmjenu Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, gdje su predvi|ene ~etiri nove pozicije za policajce u zajednici. U organizaciji [vicarske agencije za razvoj i saradnju, policijski slu`benici koji su odre|eni za rad u zajednici pro{li su prvi ciklus edukacije i zapo~eli su rad na terenu. Prevashodni zadatak ovih policijskih slu`benika bit }e saradnja sa gra|anima radi izgradnje povjerenja u rad policije, uo~avanje i pravovremeno reagovanje na uo~ene probleme lokalne zajednice, upoznavanje lokalne zajednice sa raznim oblicima kriminaliteta, rad na pobolj{avanju kvaliteta me|uljudskih odnosa, provo|enje edukacije djece, mladih, roditelja o razli~itim oblicima dru{tvenih poreme}aja (droga, nasilje..) i drugi poslovi potrebni za unapre|enje kvaliteta ìvota lokalne zajednice. Samo prisustvo kontakt-policajca na odre|enom rejonu u kome radi na saradni~kom odnosu sa gra|anima radi uo~avanja i rje{avanja problema na tom podru~ja stvara osje}aj sigurnosti kod gra|ana samim saz- Stalna edukacija: Pripadnici MUP-a BPK sa djecom nanjem da je policija u blizini. Bez obzira na ~injenicu da se gra|ani u svakom momentu mogu osloniti na za{titu policije, s druge strane moraju biti svjesni da je i njihov doprinos u ovom procesu veoma bitan i da trebaju po- (Foto: Sead Muratspahi}) magati i podràvati policiju i druge institucije u njihovom radu. Rad policije u zajednici koncipiran je kao servis gra|ana, gdje se izuzetno cijeni li~ni odnos policijskih slu`benika i gra|ana. [.G. MUP Kantona 10 Neobi~an problem na cesti Livno - Kupres Konji izazvali veliki broj nezgoda N a podru~ju Livanjske ùpanije tijekom zimskih mjeseci se dogodilo 212 prometnih nezgoda u kojima je jedna osoba smrtno stradala, {est osoba su zadobile teè tjelesne ozljede i 38 osoba lak{e tjelesne ozljede. Prometna policija na ovom podru~ju se neumorno bori sa svim problemima, provodi preventivne i represivne akcije, edukativna predavanja raznim ciljanim skupinama te redovito na gotovo svim lokalnim radijskim postajama upozoravaju i savjetuju sve sudionike u prometu. Me|utim, jedan od problema u sigurnom odvijanju cestovnog prometa na ovom podru~ju, na magistralnom putu Livno - Kupres, su konji. “Gospodari” livanjske visoravni Kruzi, podno planine Cincar, turisti~ka su atrakcija, jedinstvena u Evropi, i uvr{teni su u tu- ”Gospodari” livanjske visoravni risti~koj prezentaciji @upanije zbog kojih sve vi{e i vi{e turista dolazi u Livno. Svake godine u zimskim mjesecima brojno stanje poludivljih, plahih ~etverono`nih ljepotana se smanjuje kako radi pu{~anog zrna krivolovaca tako i stradavanjem pod kota~ima automobila u velikom broju u posljednjem periodu. Oni se u zimskim mjesecima s visoravni spu{taju do kolnika, na prijevoj Borova glava, kako bi lizali sol i pijesak koju slu`be za odràvanje cesta posipaju po kolniku. Liù}i sol po asfaltu konji se ra{ire po cijelom kolniku te tako zaustavljaju promet. Kada se to doga|a danju, kada je vidljivost normalna, konji su atrakcija koju voza~i slikaju op~injeni njihovom ljepotom i snagom. Me|utim, u sumrak i u no}nim satima konji na cesti ~esto bivaju uzrokom prometnih nezgoda bez obzira na prometne znakove i upozorenja, jer ih je te{ko uo~iti. I. V. Vicevi Zaustavi policajac voza~a BMW-a i odmah mu saop}i: - Prebrzo ste vozili, morate da platite kaznu od 100 KM. Voza~ po~e moliti: - Moè li manje? @urim na posao. Ne}u vi{e… Policajac }e na to: - Hajd’, dobro. Smanjit }emo upola. Platit }e{ minimalnu kaznu, 50 KM! Voza~, vidjev{i da policajac popu{ta i misle}i da moè pro}i bez kazne, kaè: - Sa~ekajte malo da pozovem mobilnim Va{eg {efa, pa }e on rije{iti problem oko kazne. Po{to voza~ na telefonu dobi saop}enje da je {ef nedostupan, policajac mu kaè: - Gospodine, pali ste u ovom “kvizu”. Iskoristili ste pomo} prijatelja i pola-pola, a publike nema, ostalo Vam je samo da platite kaznu. Ali sada, puni iznos. Kviz Klo{ar [eta klo{ar èljezni~kom stanicom, vidje policajca i odlu~i se na{aliti na njegov ra~un. Pri|e policajcu i upita ga: - Gospodine, znate li kakva je razlika izme|u Vas i ovog voza? Policajac ga gleda i {uti. - Ovaj voz ima dva razreda, a Vi samo jedan, kaè klo{ar i po~ne se smijuljiti. Na to }e policajac: - Znate li kakva je razlika izme|u Vas i ovog voza? Klo{ar: - Ne znam. Policajac: - Ovaj voz ide IZ, a Vi }e te U stanicu! 29 30 Nelegalno oru`je predstavlja najvidljiviji izraz organizovanog kriminala Zavr{en Nacrt zakona o oru`ju i municiji N akon niza nemilih doga|aja koji su se desili u ovoj godini na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, me|u kojima su te{ka ubistva u Sarajevu, Tuzli, [irokom Brijegu, ponovo se otvorilo pitanje nelegalnog kori{tenja vatrenog oru`ja. Naàlost, ova problematika ne bi bila ovako izraèna da postoji zakon o oru`ju i municiji na nivou BiH. Iako je ure|en Nacrt zakona o oru`ju i municiji BiH, ovaj prijedlog nije pro{ao parlamentarnu proceduru. Sve bi bilo donekle lak{e kada bi postojao ovaj zakon na federalnom nivou, jer iako svi kantoni imaju svoj zakon o nabavljanju, no{enju i drànju oru`ja, ipak postoje problemi. Naime, u Kantonu Sarajevo nelegalno no{enje oru`ja je krivi~no djelo, dok je u Zeni~ko-dobojskom kantonu to prekr{aj. Me|utim, najve}i problem je {to se nelegalno oru`je koristi kao sredstvo izvr{enja u krivi~nim djelima kao {to su ubistva, poku{aji ubistava, razbojni{tva i sli~no. Nelegalno oru`je, na neki na~in, predstavlja najvidljiviji izraz organizovanog kriminala. I to onoga koji ubija i koji kod gra|ana proizvodi osje}aj nesigurnosti. Radionica u Mostaru: Predsjednik Radne grupe prezentira Zakon bh. parlamentarcima Stoga je u oktobru 2009. godine, rje{enjem federalnog ministra unutra{njih poslova Muhidina Ali}a, formirana Radna grupa za izradu Nacrta zakona o oru`ju i municiji. ^lanovi ove radne grupe su predstavnici Federalnog i svih kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova. Nakon vi{emjese~nog rada zavr{en je Nacrt ovog zakona koji }e svojom sadrìnom odgovoriti sigurnosnim izazovima koji stoje pred na{im dru{tvom i isto tako biti uskla|eni sa standardima Evropske unije. Naime, osnovna ideja ovog zakona je da on po svojoj funkciji bude antikriminalan i da uti~e kako na pojavu organizovanog kriminala tako i na pojave upotrebe vatrenog oru`ja kao sredstva za izvr{enje razli~itih krivi~nih djela. U tom smislu ovaj zakon }e bitno uticati na sigurnost gra|ana. S druge strane, on je uskla|en sa direktivama Evropske unije koje propisuju osnovne principe na kojima se treba izgraditi zakonska regulativa u ovoj oblasti u svim zemljama Evropske unije. Na taj na~in ovaj zakon }e predstavljati jedan od bitnih uvjeta u ukupnom procesu priklju~ivanju na{e zemlje Evropskoj uniji. S obzirom da je ustavna nadle`nost iz ove oblasti na kantonima, Federalno ministarstvo unutra{njih poslova je putem Vlade FBiH pokrenulo proceduru za eventualno preno{enje nadle`nosti na nivo Federacije BiH, a ukoliko to ne bude ostvareno, ovaj }e zakon biti potpuno harmoniziran na cijelom podru~ju Federacije BiH. A. KATICA IN MEMORIAM 31 JOZO LEUTAR (1953.-1999.) Dana 28. marta 2010. godine navr{ilo se 11 godina od pogibije Joze Leutara, zamjenika ministra Federalnog ministarstva unutra{njih poslova. Toga dana 1999. godine, zamjenik ministra podlegao je u bolnici od te{kih povreda, koje je zadobio 16. marta 1999. godine, kada je te{ko povrije|en u eksploziji eksplozivne naprave, podmetnute pod slu`beni automobil Joze Leutara. Jozo Leutar je ro|en 23. 9. 1953. Osnovnu {kolu zavr{io je u Tomislavgradu. Srednju policijsku {kolu zavr{io je u Sarajevu, Fakultet kriminalisti~kih nauka zavr{io je u Zagrebu, a Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu. Iza njega su ostali majka, supruga i sin. Cijeli ìvot radio je u policiji: najprije kao prometni policajac, potom u slu`bi tada{nje dràvne sigurnosti, a kasnije sve do 1992. u policiji grada Sarajeva obavljao je poslove na~elnika krim-slu`be. Od 1992. bio je zamjenik na~elnika PU Travnik i zapovjednik brigade HVO-a. VINKO (MARKA) [AMARLI] (1964.-1992.) Dana 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva poginuo je Vinko [amarli}. Vinko je ro|en 8. marta 1964. godine u Ckvici kod Zavidovi}a. Osnovnu {kolu je zavr{io u Zavidovi}ima, a potom dolazi u Sarajevo, gdje poha|a Srednju policijsku {kolu. Po zavr{etku {kole prvo se zapo{ljava kao policajac, da bi 1985. godine do{ao u Specijalnu jedinicu, gdje postaje komandir borbene jedinice sa ~inom kapetana. Paralelno s ovim aktivnostima Vinko [amrli} bio je istaknuti dùdista JK “@eljezni~ar”. Osvojio je brojne medalje te je postao reprezentativac BiH. Radi se o jednoj od istinskih legendi grada Sarajeva i dràve BiH. Osim {to se radilo o izuzetnom sportisti i neustra{ivom borcu, Vinka [amarli}a svi, a posebno oni koji su ga osobno poznavali, pamte kao izuzetnog ~ovjeka. O tome najbolje svjedo~i sljede}a pri~a. Naime, Vinko [amarli} bio je istaknuti ~lan Dùdo kluba “@eljezni~ar” iz Sarajeva. Sa po~etkom agresije na BiH on je ve} imao osvojenu olimpijsku normu, {to je zna~ilo da je ispunj- avao osnovnu predispoziciju za odlazak na Olimpijske igre koje su se 1992. godine odràvale u Barseloni. âk je imao i suglasnost vojnih vlasti da se umjesto borbi na prvim linijama odbrane Sarajeva moè posvetiti pri- ANTE GAKI] (1960.- 2009.) Vi{i inspektor Ante Gaki} (49) iz Blizanaca, op}ina îtluk, tragi~no je preminuo prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka u okviru Ureda komesara policije, Odsjeka za edukaciju MUP-a Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Prije obavljanja odgovornih poslova u Odsjeku za edukaciju na mjestu inspektora za vatreno oru`je, Ante Gaki} je bio jedan od boljih svestranijih pripadnika Jedinice za podr{ku, na du`nosti zamjenika komandira. Nakon toga prelazi u Odsjek za edukaciju, radno mjesto na kome ga je i zatekla smrt - upravo krenuo na kvalifikacijsko bojevo ga|anje PS Neum. “Bio je omiljen me|u svojim kolegama u organizacionim jedinicama gdje je radio, u sredini gdje je ìvio, me|u onima koji su ga poznavali. Svoje zadatke i radne obaveze je uredno i besprijekorno izvr{avao te je takvim odnosom odavao sliku profesionalca, sluè}i za primjer drugima, posebno izgradnju zajedni~ke policije HNK. Tvojom smr}u mi, tvoje radne kolege, izgubili smo savjesnog radnika a rodbina oca i supruga, {to je u ovom trenutku za sve nedoknadiv gubitak. Hvala ti za sve {to si za ovo kratko vrijeme ìvljenja u~inio”, re~eno je na sahrani dragog kolege. premama za Olimpijske igre. Unato~ svemu on se odlu~io ostati sa svojim suborcima iz Specijalne jedinice MUP-a BiH - Odred “Bosna”. Borili su se na najkriti~nijim mjestima, a ne bez razloga su jo{ od prvih dana osvojili simpatije svih gra|ana ulijevaju}i im sigurnost i nadu u pobjedu. U jednoj od bitki, upravo dan prije odlaska na{e ekipe na Olimpijske igre u Barseloni poginuo je Vinko [amarli}. Bio je to drugi specijalac koji je, nakon pogibije Ozrenka Mandi}a Buce, poloìo svoj ìvot u odbrani Sarajeva. Za Vinka [amarli}a njegovi prijatelji kaù da je “duhom i tijelom, sposobno{}u i hrabro{}u, dobrotom i odano{}u bio primjer bosanskog specijalca.” Posthumno je odlikovan i “Zlatnom policijskom zvijezdom”, “Medaljom za hrabrost” i “Ordenom zlatnog grba sa ma~evima”. Sahranjen je na groblju „Lav“ u Sarajevu. U sje}anje na njega jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime, a svake godine u spomen na njega u Sarajevu se odràva Memorijalni internacionalni dùdo-turnir.