Prevent and combat violence against children, young people and women and to protect victims and groups at risk [ AT ] bosnian-croatian-serbian ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- SK Information RO Pack for Children AND YOUNG PEOPLE ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Daphne Project JUST/2009/DAP3/AG/1235 This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein. IMPRINT Copyright SUNIA GEEL project consortium © 2013 Daphne Project JUST/2009/DAP3/AG/1235 Project workstream 3 SUNIA GEEL – Prevent and combat violence against children, young people and women and to protect victims and groups at risk For further informations please visit: www.suniageel.eu Project- Coordinator Exchange House National Travellers Service Great Strand Street 61 Dublin 1, Ireland www.exchangehouse.ie [email protected] WS3 INFORMATIVNI MATERIJAL ZA MALOLJETNIKE Daphne III Project JUST/2009/DAP3/AG/1235 Sunia Geel projekt Sunia Geel je pojam iz jezika Traveller, Cant i znaci priblino pazi na sebe. Zato ovaj pojam vrlo dobro odgovara imenu projekta i ciljevima koje si je postavio- doprijeti do zlostavljenih familija i podrati ih. Cilj projekta Sunia Geel je suprotstaviti se rasprostranjenosti i negativnom ucinku obiteljskog nasilja. U sklopu projekta se za ene, djecu i maloljetnike odravaju informativne manifestacije i rad na pojanjavanju pojma nasilje. Treba se stvarati pozitivan pristup i proirivanje perspektive djelovanja unutar marginalnih grupa. Znanje o efektivnim intervencijama na podrucju obiteljskog nasilja kod migranata i pripadnika etnickih manjina kao i pomocnika, treba kroz projekt biti proireno. Ovo znanje ce biti proslijedeno na daljnje pomocnike u formi treninga i dokumentacije nastale u toku projekta. Partnerske organizacije u projektu su utvrdile ciljne grupe koje bi se trebale projektom dosegnuti: irska Traveller, sinti i roma familije kao i muslimani u Evropi. Ciljevi projekta su: 1. Proirivanje znanja i kompetencija pomocnika u radu s zlostavljanim migrantima i pripadnicima etnickih manjina. Do sada su posebne potrebe ugroenih bile jako malo ili nikako uzete u obzir. 2. senzibilacija drutva i Communities u pogledu tematike obiteljskog nasilja. 3. pomoc rtvama nasilja- migrantima i pripadnicima etnickih manjina postavljanjem terapijskih i savjetodavnih ponuda. Projekt usmjerava svoj glavni cilj ovlatenju ena, djece i maloljetnika pri donoenju informiranih odluka. 4. razvijanje znanja i raspoloivih postupaka koji se mogu promjenjivati u radu s ugroenim osobama iz marginalnih grupa. Razvijene strategije u projektu mogu biti od pomoci i u drugim kulturalnim kontekstima. Misli na to, to je vano! Ti ima pravo na sigurnost Ti nisi sam Jako je vano da govori s nekim u koga ima povjerenja, tvoj miljenik Nasilje nije nikad tvoja krivica Ti ne mora zaustiviti nasilje Za nasilje je uvijek odgovoran nasilni pocinitelj/ica Obiteljsko nasilje nije nikad opravdano, to je zlodjelo ta je obiteljsko nasilje? svatko ce jedanput biti glasan... svatko ce biti jedanput bijesan .. svaka familija ima svoje razloge obiteljsko nasilje je drugacije. Time se misli, da netko nekoga drugoga pokuava kontrolirati, time da ga ozlijedi ili zastrai kucno nasilje moe se dogoditi u svakoj familiji u svakoj kuci i svakoj dravi u svakoj dravi ovoga svijeta tko te moe zatititi? ti sam Yourself Relations veza prijatelji i Friends and prijateljice community drutvo Society vrste nasilja fizicko nasilje udaranje, guranje, amaranje, gaenje, batine, tucnjava, davljenje, grebanje, prenje, cupanje kose, zakljucavanje, ozljede noem, udaranje raznim predmetima sve do ubojstva; smrti. seksualno nasilje dosadivanje, uznemiravanje, nametanje, primoravanje i prisiljavanje na vaginalni, oralni ili analni seks, pornografsko snimanje, gledanje porno filmova, seksualne radnje s drugim osobama; silovanje. Svaka seksualna aktivnost koju ti neces ili na koju ce biti prisiljen, je nasilje. Seksualni napadi su pogreni i naravno i u jednoj vezi kanjivi! psihicko nasilje ponaanje bez potivanja, psovanje, vrijedanje, prijetnja, vikanje, ignoriranje, poniavanje, omaloavanje, proglaavanje ludim ili glupim, razlicite zabrane, ismijavanje pred prijateljima, familijom ili u javnosti, teroriziranje kroz npr. neprestane telefonske pozive, uhodenje, kontroliranje, slanje prijetecih pisama, nedoputanje spavanja, nasilni pocinitelj prijeti djeci, familiji ili prijateljima, unitava vama drage stvari, muci kucne ivotinje , prijeti samoubojstvom, socijalno nasilje zabrana kontakta s familijom, sretati prijatelje, izlaziti; odredivanje i kontroliranje kada i gdje se smijete sresti s drugima, zakljucavanje telefona, prislukivanje telefonskih razgovora, pijuniranje, pracenje, ... ekonomsko nasilje oduzimanje novca ili oduzimanje i prodaja skupocjenih stvari, potkradanje, odredivanje koliko smijete troit, odlucivanje ta se smije kupiti, zabrana vaeg osobnog konta, alje vas na posao i oduzima novac, ne doputa vam raditi de ne bi imali vlastiti novac,... Misli na to:ti nisi nikad kriv za nasilje! Ne vjeruj da si nasilje zasluio. Ne srami se ako si zlostavljan i ne uti o nasilnickim aktivnostima tvojega prijatelja/oca/brata/ujaka. On sam snosi odgovornost za to!1 1 http://www.frauenhaeuser-wien.at/hilfe.htm TA JE NEUGODNO/RANJIVO/PRIJETECE? radni list Molimovas da na sljedecem radnom listu procijenite da li bi ste vi sa uvijek, ponekad ili nikad opisali ponaanje kao NEUGODNO/RANJIVO/PRIJETECE. Molimo da takoder razmislite i o razlozima za va odgovor. uvijek | ponekad | nikad 1. komentari o vanjtini, tjelesnom izgledu ili odjeci 2. povremeni dodir tijela, npr. grljenje, tapanje 3. prijatelj/prijateljica kontrolira mobitel 4. neumjestan komentar o homoseksualcima i lezbejkama 5. roditelji odlucuju tko ce biti prijatelj/prijatelica 6. vicevi seksualnog sadraja 7. zvidanje za nekim 8. Stalking (neprestano pracenje i kontroliranje od strane drugoga) 9. buljenje u tijelo druge osobe 10. prijetnja iskljucenja iz familije (da nismo vie clan familije ako neto odredeno uradimo) 11. poziv na zajednicke izlazke 12. zastraivanje (npr. ako me napusti onda ce vidjeti dokle ce stici) 13. nepristojni telefonski pozivi 14. odredivanje sa strane (npr. odredivati druenje s prijateljima, odredivati kolovanje) 15. upotreba pogrdnih rijeci kao kurva, budala, upak itd. 16. ako neko mora posmatrati nasilje u familiji 11. aranje / grafiti o enama i homoseksualcima Moj osobni sigurnosni plan ako se plaim, mislim na ako se plaim, mogu ici kod mojega miljenika _____________________________________________________________ ako se osjecam loe ili me uhvati strah, mogu s ovim miljenikom razgovarati ______________________________________________________________ to su sigurni izlazi iz moje kuce ______________________________________________________________ u slucaju nude ja mogu ______________________________________________________________ Tko smije ta? ..gladiti me po glavi ...poljubiti me ...zagrliti me ...staviti mi ruku na rame ...nagaziti mi na goljenicu ..me udariti ...drati moju ruku ..dodirnuti moje koljeno ...dodirivati moju stranjicu ...nasloniti se na mene ...vikati na mene ...cekati moja leda ...pokazati neto tajnovito ...kakljati me po tabanima Weitergehende Information im Internet Die genannten Institutionen, Einrichtungen, Vereine stellen lediglich eine Aus-wahl ohne Anspruch auf Vollständigkeit dar.2 &Z/YlG YAlsYAu Cou ncil of Eu rope: s t op GYlG I uAÐUtwGY domes t ic Violence Pers pect ives www.coe.int /st opviolence www.blackwomencent er. org Informat ion u nd Peregrina: Bildu ngs -, Hilfes t ellu ng für Opfer von Berat u ngs - u nd Ps ychot error Therapiezent ru m für Immigrant innen www.s t alking.at www.peregrina.at AÖF Verein Au t onome Ös t erreichis che Frau enhäu s er ServiceIns t it u tfür Plat t form gegen die G ewaltin Ihr offizieller Amt s helfer für Ös t erreich G ericht liche Medizin, der Familie www.help.gv.at Medizinis che U nivers it ät www.plat t formgegendiegewalt Inns bru ck .at www.gericht s medizin.at www.aoef.at Das Net zwerk ös t erreichis cher Frau enu nd Mädchenberat u ngs s t ellen (FMBS) www.net zwerkfrau enberat u ng.at 2 Bu ndes minis t eriu m für G es u ndheit Die Kinder- u nd Ju gendAnwalt s chaft Int ervent ions s t elle für Bet roffene von Frau enhandel IBF www.bmg.gv.at www.kija.at Bu ndes kanzleramt Bu ndes minis t eriu m für Frau en u nd öffent lichen Frau enges u ndheit s zent ru m Kriminalpolizei Online G raz www.lefoe.at Schleicher, B.(2011): G es u ndheit liche Vers orgu ng gewalt bet roffener Frau en, S. 99 ff Plat t form gegen Zwangs heirat www.gegen-zwangs heirat .at Bu ndes minis t eriu m für Wirt s chaft , Familie u nd Ju gend www.bmwfj.gv.at www.kinderrecht e.gv.at Ös t erreichis che Plat t form gegen G enit alVers t ümmelu ng www.s t opfgm.net Ps ychos oziale u nd ju ris t is che Whit e Ribbon Au s t ria Verein von Prozes s - begleit u ng bei G ewalt Männern zu Prävent ion von männlicher Diens tAbt eilu ng II/ 4: www.fgz.co.at G ewalt prävent ion u nd Frau ens pezifis che Legis t ik www.kripo-online.at gegen Kinder u nd Ju gendliche G ewalt www.prozes s begleit u ng.co.at www.whit eribbon.at www.frau en.bka.gv.at Bu ndes minis t eriu m für Inneres www.bmi.gv.at Bu ndes minis t eriu m für Ju s t iz www.bmj.gv.at Hot line gegen G ewalt www.eu line.net Männer gegen MännerG ewalt Trau ma Informat ions Zent ru m www.gewalt berat u ng.org www.t rau ma-informat ions zent ru m.de G ewaltgegen Frau en Die Bedeu t u ng des G es u ndheit s wes ens OrientExpres s : WAVE- Women agains t Berat u ngs -, Bildu ngs - u nd violence Eu rope Ku lt u rinit iat ive für work.org Frau enwww.orient expres s www.wave-net www.gewalt gegenfrau en.at -wien.com WHO Mu lt i-cou nt ry St u dy on Women's Healt h and Domes t ic Violence agains t Women www.who.int / gender/ violence/ who_mu lt icou nt ry_s t u dy/ s u mmary_report / en/ index.ht ml Wiener Int ervent ions s t elle gegen G ewalt in der Familie www.int ervent ions s t elle-wien.at World Healt h Organis at ion www.who.int / en Bu ndes minis t eriu m für Arbeit , Soziales u nd Kons u ment ens chu t z www.bmas k.at Homepage der ös t erreichis chen Frau ennot ru fewww.frau enn ot ru fe.at Ös t erreichis che G es ells chaftfür G ynäkologie u nd G ebu rt s hilfe www.oeggg.at Weis s er Ring Ös t erreich www.weis s er-ring.at Slube za pomoc rtvama od nasilja Sljedece institucije, ustanove i organizacije nude predstavnicima zdravstvenih profesija mogucnost suradnje i dogovora o svim problemima nastalim u vezi s zlostavljanjem ena i djevojcica kao i izrucenje kontaktnih adresa rtava nasilja. Svi upiti su besplatni i povjerljivi. U saveznim pokrajinama postoje razlicite slube kojima se strucni djelatnici zdravstva i rtve mogu obratiti. Izabrane su sljedece kategorije: 1. policijske postaje 2. ambulanta za rtve nasilja/klinicko-forenzicna ambulanta/sudskomedicinski instituti 3. Telefon za ene rtve nasilja (Frauenhelpline) 4. Poziv u pomoc za ene (Frauennotruf) 5. centri za zatitu protiv nasilja /intervenciona sluba za zatitu od nasilja u familiji 6. domovi za ene 7. savjetovalita za rtve seksualnog nasilja 8. Mrea austrijskih ena i savjetovalita za djevojcice 9. zdravstvene ustanove za ene 10. ustanove za migrante 11. savjetovalite za mukarce/savjetovalite za nasilje 12 policijske postaje policijske postaje raspolau sa oko 300 specijalno obucenih slubenika za prevenciju nasilja u familiji. S njima mogu ugroene osobe kao i strucni slubenici zdravstva stupiti u kontakt direktno, preko komandne centrale. ambulanta za rtve nasilja/klinicko-forenzicna ambulanta/sudskomedicinski instituti Kod ovih instituta i ambulanti se radi o istranim slubama za rtve fizickog nasilja, zlouporabljenu ili zlostavljanu djecu. Specijalno obuceni lijecnici nude rtvama sudskomedicinski pregled s podrobnom dokumentacijom ozljeda, a po potrebi i osiguranje tragova nasilja i strucno miljenje. Po elji slijedi i uputstvo o daljnjem zbrinjavanju rtve kao i posredovanje odgovarajucih ponuda. Savjetodavne organizacije za pomoc rtvama nasilja Telefon za ene rtve nasilja (Frauenhelpline, Tel.: 0800 222 555) Savezno rasprostranjena sluba Frauenhelpline podrazumijeva se kao mjesto prvog kontakta za sve, od strane mukarca, zlostavljane ene. Teme su nasilje u familiji, odnosno brak i zajednicki ivot, pracenje (Stalking), prisilno vjencanje, silovanje, seksualna zloupotreba, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i slicno. Savjetovalite je profesionalna organizacija koja 24 sata nudi savjetovanje i informacije usmjerene iskljucivo potrebama rtava nasilja. Usluga je besplatna i dravno rasprostranjena a po potrebi i na maternjem jeziku (arapski, turski BKS). Poziv u pomoc za ene (Frauennotruf) U Austriji postoji pet slubi za poziv u pomoc (Frauennotruf) usmjerenih savjetovanju seksualno zlostavljanih ena i djevojcica. Ovih pet, diljem Austrije rasprosranjeni autonomni pozivi u pomoc su Udruenje ena protiv silovanja (Verein Frauen gegen VerGEWALTigung Insbruck), udruenje TARA (Graz), Poziv u pomoc (Frauennotruf) Salzburg, Savjetovalite za hitne slucajeve silovanih ena i djevojcica (Notruf Beratung für vergewaltigte Frauen und Mädchen (Bec) i Samostalni centar za ene/poziv u pomoc (Autonome Frauenzentrum/Notruf) Linz. Kontaktni podaci su navedeni u doticnim republikama. Centar za zatitu od nasilja/Intervenciona sluba protiv nasilja u familiji Regionalne intervencione slube obavljaju kriznu intervenciju i nude kratkorocno savjetovanje rtvama (enama i mukarcima) kucnog nasilja. Nakon poduzimanja policijskih mjera (npr. udaljavanje nasilnog pocinitelja) bit ce od strane sigurnosnih 13 organa automatski obavijetena zaduena intervenciona sluba, koja onda uspostavlja to urniji kontakt sa rtvom. Od strane intervencione slube bit ce ponudeno psihosocijalno savjetovanje i pravna podrka. Osim toga, ovoj slubi se mogu obratiti I pojedinacne osobe ili druge institucije koje trae savjet. Savjetovanje se odvija u pravilu u jednoj kucnoj atmosferi, u prostorijama intervencionog centra ili nekog drugog zaticenog mjesta. Savjetovanje je uvijek besplatno. Intervencione slube su osnovane kao nadopuna austrijskom Zakonu o zatiti od nasilja. U svakoj pokrajini postoji jedna ili vie intervencionih slubi. Domovi za ene Domovi za ene rtve nasilja i njihovu djecu nude 24 sata stacionarnu zatitu i sigurnost. Mogucnost bijega u enski dom postoji takoder u slucaju da je rtva ugroena unatoc poduzimanju policijskih mjera i sudske odluke. Adrese domova su anonimne. Stupanje u kontakt odvija se telefonski. Savjetnica dogovara sa enom mjesto sastanka i dolazi po nju. Djelatnice doma nude savjetovanje i pomoc. Smjetaj podlijee placanju naknade za koritenje, koja ce u slucaju minimalnih prihoda biti preuzeta (kontaktne adrese navedene u dodatku). Savjetodavne slube za rtve seksualnog nasilja Savjetodavne slube za rtve seksualnog nasilja su dostupne svima i nude psihosocijalnu pomoc i savjetovanje. Ponuda je usmjerena na djecu, maloljetnike, ene i mukarce koji su postali rtvom seksualnog nasilja, kao i na clanove obitelji, osobe od povjerenja, odrasle osobe i profesionalne pomocnike (kontaktne adrese u dodatku). Mrea austrijskih savjetodavnih slubi za ene i djevojcice (Netzwerk österreichischer Frauen- und Mädchenberatungsstellen) Mrea austrijskih savjetodavnih slubi za ene i djevojcice (FMBS) je udruenje od 50 savjetodavnih slubi za ene i djevojcice iz svih devet saveznih pokrajina. Slube nude besplatne informacije, savjetovanje, kriznu intervenciju, specificnu psihoterapiju za ene, medicinsko strucno savjetovanje, psihosocijalnu i pravnu pratnju za vrijeme procesa. Zdravstvene ustanove za ene U Austriji postoji sedam zdravstvenih centara za ene. One ukazuju na, za ene specificne zdravstvene probleme i nedostatke u zbrinjavanju (npr. zdravstvene posljedice od nasilja). Svojim manifestacijama, savjetovanjem, psihoterapijom, projektima i zastupanjem interesa doprinose poboljanju zdravstvenog stanja ena. 14 Slube za migrante Ponuda obuhvaca individualnu i grupnu terapiju, telefonsku i osobnu kriznu intervenciju u razlicitim jezicima. U teite djelovanje se ubraja izmedu ostaloga i podrka kod psihosocijalnih kriza kao to su odvajanje, rastava, nasilje u familiji, familijarni i problemi s partnerom kao i generacijski konflikti. Savjetovalite za mukarce/savjetovalite za sprecavanje nasilja U savjetodavnim ustanovama za sprecavanje nasilja mogu mukarci i maloljetnici koristiti ponude kojima ce se traiti izmjene i rjeenja u stvaranju odnosa kao i ophodenje s konfliktima i problemima u razvoju na osobnom polju, u partnerstvu i familiji. Sva pitanja i razgovori bit ce povjerljivi. Osim toga nude pojedine savjetodavne slube i programe za pocinitelje nasilja. 15 korisni telefonski brojevi Polizeinotruf Tel. 133 In jedem Bundesland erreichbar Landespolizeikommando Tirol Innrain 34 6020 Innsbruck Tel. 059133-70 Gerichtliche Medizin Innsbruck Institut für Gerichtliche Medizin der Medizinischen Universität Innsbruck 6020 Innsbruck, Müllerstraße 44 Tel. 0512-9003-70600 [email protected] www.gerichtsmedizin.at Verein Frauen gegen VerGEWALTigung 6020 Innsbruck, Sonnenburgstraße 5 Tel. 0512-574416 [email protected] www.frauen-gegen-vergewaltigung.at Autonomes Tiroler Frauenhaus Stadtbüro 6020 Innsbruck, Mitterweg 25a Tel. 0512-342112 / 0512-272303 [email protected] www.tirolerfrauenhaus.at B.A.S.I.S Zentrum für Frauen im Außerfern 6600 Reutte, Planseestraße 6 Tel. 05672-72604 [email protected] www.basis-beratung.net/kontakt.html Netzwerk österreichischer Frauen- und Mädchenberatungsstellen (FMBS) 6020 Innsbruck, Innrain 100/99 Tel. 0512-562865 [email protected] www.netzwerk-frauenberatung.at Frauenzentrum Osttirol 9900 Lienz, Schweizergasse 26 Tel. 04852-67193 [email protected] www.frauenzentrumosttirol.at Polizeiinformation Tel. 059133 In jedem Bundesland erreichbar Gewaltschutzzentrum Tirol 6020 Innsbruck, Museumstraße 27/3 Tel. 0512-571313 [email protected] www.gewaltschutzzentrum-tirol.at Universitätsklinik Frauenambulanz Univ. Klinik für med. Psychologie und Psychotherapie; Frauenambulanz 6020 Innsbruck, Schöpfstraße 23a Tel. 0512-504 26117 Frauenhaus und Beratungszentrum der Initiative Frauen helfen Frauen, Innsbruck 6020 Innsbruck, Museumstraße 10 Tel. 0512-580977 [email protected] www.fhf-tirol.at Manns-Bilder Männerzentrum Innsbruck 6020 Innsbruck, Anichstraße 11 Tel. 0512-576644 [email protected] www.mannsbilder.at Schwerpunkt: u.a. Männer-Gewalt im sozialen Nahraum 16 Projekt SUNIA GEEL Informacije na temu nasilje Nasilni pocinitelji se koriste upotrebom fizicke i psihicke sile da bi ostvarili svoje interese i preuzeli moc i kontrolu nad enom i djecom. Pri tome upotrebljaju razlicite forme nasilja: fizicko nasilje udaranje, guranje, amaranje, gaenje, batine, tucnjava, davljenje, grebanje, prenje, cupanje kose, zakljucavanje, ozljede noem, udaranje raznim predmetima sve do ubojstva; smrti. seksualno nasilje dosadivanje, uznemiravanje, nametanje, primoravanje i prisiljavanje na vaginalni, oralni ili analni seks, pornografsko snimanje, gledanje porno filmova, seksualne radnje s drugim osobama; silovanje. Svaka seksualna aktivnost koju ti nece i na koju ce biti prisiljen, je nasilje. Seksualni napadi su pogreni i naravno i u jednoj vezi takoder kanjivi! psihicko nasilje ponaanje bez potivanja, psovanje, vrijedanje, prijetnja, vikanje, ignoriranje, poniavanje, omaloavanje, proglaavanje ludim ili glupim, razlicite zabrane, ismijavanje pred prijateljima, familijom ili u javnosti, teroriziranje kroz npr. neprestane telefonske pozive, uhodenje, kontroliranje, slanje prijetecih pisama, nedoputanje spavanja, nasilni pocinitelj prijeti djeci, familiji ili prijateljima, unitava vama drage stvari, muci kucne ivotinje , prijeti samoubojstvom, socijalno nasilje zabrana kontakta s familijom, sretati prijatelje, izlaziti; odredivanje i kontroliranje kada i gdje se smijete sresti s drugima, zakljucavanje telefona, prislukivanje telefonskih razgovora, pijuniranje, pracenje, ... ekonomsko nasilje oduzimanje novca ili oduzimanje i prodaja skupocjenih stvari, potkradanje, odredivanje koliko smijete troiti, odlucivanje ta se smije kupiti, zabrana vaeg osobnog konta, alje vas na posao i oduzima vam novac, ne doputa vam raditi de ne bi imali vlastiti novac,... strategijama nasilnih pocinitelja pripadaju npr: ljubavne izjave poslije zlostavljanja, "pomirenje" kroz seksualne aktivnosti, psihicko ucjenjivanje, prijetnja samoubojstvom, obecanja da ce se promijeniti, apeliranje na vau svijest i saaljenje. Sve ove strategije oteavaju prepoznavanje tete koju nasilje napravi i stvaranje zakljucaka Misli na to: Ti nikad nisi kriv za nasilje! Nemoj vjerovati da si nasilje zasluio. Ne srami se ako si zlostavljan i ne uti o nasilnickim aktivnostima tvojega prijatelja/ oca/brata/ujaka. On sam snosi odgovornost za ucinjeno nasilje!1 1 http://www.frauenhaeuser-wien.at/hilfe.htm RE IN MULTI K TU R E L L UL VE DE ANUP INTERNATIONAL Exchange House National Travellers Service Great Strand Street 61 Dublin 1, Ireland www.exchangehouse.ie [email protected] IEIE – International Education Information Exchange Hölderlinplatz 2A 70193 Stuttgart, Germany www.ieie.de, [email protected] Verein Multikulturell Bruneckerstraße 2 d, 3. Stock 6020 Innsbruck, Austria www.migration.cc [email protected] ANUP- International Bd. Nicolae Titulescu, nr. 163, sector 1, Bucuresti , cod 011137, Romania www.updalles.ro [email protected] Prolepsis Institute of Preventive Medicine Environmental & Occupational Health 7 Fragoklisias Street, 151 25, Marousi Athens Greece www.prolepsis.gr , [email protected]