Zašto su vodozemci u Hrvatskoj ugroženi?

Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Zašto su vodozemci u Hrvatskoj ugroženi?
Fauna
Autor : Andreja Luci?
Objavljeno : 19.5.2012.
U Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, što našu
zemlju svrstava u sam vrh europskih zemalja po bioraznolikosti vodozemaca. Skupinu
vodozemaca dijelimo na repaše – to su vodozemci s repom, kao što su npr. daždevnjaci,
vodenjaci i neobi?na vrsta podzemnih voda - ?ovje?ja ribica, bezrepce – vodozemce bez repa
(žabe) te beznošce, koji poprili?no sli?e zmijama (više o njima doznaj ovdje).
Vodozemci su izuzetno važni ?lanovi ekosustava i važna karika u hranidbenim lancima. Naime,
vodozemci se hrane malim beskralješnjacima, uglavnom kukcima, a ujedno predstavljaju važan
izvor hrane za ve?e kralješnjake (npr. zmije, ptice i sisavce). Na nekim staništima vodozemci
mogu dominirati svojim brojem i gusto?om i predstavljati glavni izvor hrane ve?im
kralješnjacima. Ukoliko vodozemci nestanu, dolazi do narušavanje prirodne ravnoteže
ekosustava i velikih promjena u sastavu hranidbenih lanaca.
Život i preživljavanje dviju meksi?kih žaba imenom Pancho i Toro na duhovit na?in opisuju
crtani filmovi koje su obožavale generacije djece u 70-im i 80-im godinama prošlog stolje?a, a
sigurno ?eš se i ti nasmijati pogledaš li crti? koji smo izdvojili.
Vodozemci imaju i brojne neposredne koristi za ?ovjeka. Na primjer, oni se vrlo ?esto hrane
kukcima koji su prijenosnici bolesti (kao što su komarci malari?ari) i tako spre?avaju širenje
bolesti. Ljeti ti sigurno ?esto dodijavaju komarci, ali vjerojatno ne možeš ni zamisliti koliko bi
komaraca bilo da nema žaba koje ih sustavno jedu. Za ?ovjeka je jednako važna i proizvodnja
razli?itih tvari i lijekova koji se dobivaju iz kožnih žlijezda vodozemaca. Žabe su tako?er važne
kao pokusni modeli u istraživanjima koja su dovela do spoznaja važnih za ?ovjeka. Tako je oko
10% Nobelovih nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljeno istraživanjima u kojima su se
koristile žabe.
Page 1 / 3
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
S obzirom da vodozemci imaju kožu kroz koju dišu i propuštaju vodu, oni su vrlo osjetljivi na
zaga?enja u okolišu i predstavljaju prve pokazatelje tog zaga?enja. U svijetu je zadnjih
desetlje?a zabilježeno opadanje populacija vodozemaca, a sli?no je i u Hrvatskoj, iako je stanje
kod nas još uvijek puno bolje u odnosu na ve?inu europskih država. Na stranicama udruge
„Hyla“ možeš provjeriti koje vrste vodozemaca u Hrvatskoj su ugrožene.
Razlozi ugroženosti vodozemaca u svijetu, pa i u Hrvatskoj, su brojni. Na prvom mjestu je
uništavanje staništa kr?enjem i isušivanjem zbog ?ega ona postaju nepogodna za život
vodozemaca. Takvim zahvatima se staništa ujedno i prostorno odvajaju što onemogu?ava
normalno kretanje populacija vodozemaca izme?u staništa (što je posebno važno tijekom
ciklusa razmnožavanja). Iako vodozemci jesu kopnene životinje, njihov život je vezan uz vodu,
prvenstveno radi razmnožavanja.
Kao što je ve? spomenuto, vodozemci su vrlo osjetljivi na zaga?enje okoliša pa stoga razne
kemijske tvari koje ljudi namjerno ili nenamjerno ispuštaju u okoliš, kao što su pesticidi, umjetna
gnojiva i razne druge kemikalije, mogu izazvati smrt, bolest, smanjenu uspješnost u
razmnožavanju ili poreme?aje rasta u vodozemaca. Uslijed zaga?enja se u populacijama
vodozemaca sve ?eš?e bilježi pojava jedinki s raznim promjenama na tijelu kao što je višak ili
manjak udova, a zabilježene su i promjene u ciklusima razmnožavanja. Na cikluse
razmnožavanja utje?u i brojne klimatske promjene za koje si sigurno ?ula/?uo, kao što su npr.
kisele kiše i globalno zagrijavanje.
Vjerojatno znaš da se vodozemci razmnožavaju u prolje?e kada bare i kanali odzvanjaju
žabljim kreketanjem. Kako to uistinu zvu?i poslušaj ovdje. Sigurno se sje?aš pri?e iz škole o
neobi?nom ciklusu razmnožavanja žaba. Da te podsjetimo, žabe se pare u vodi pri ?emu ženke
Page 2 / 3
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
ispuštaju jaja koja se u vodi oplode sjemenom mužjaka, oplo?ena jaja se lijepe uz raslinje u
vodi i ?ine mrijest. Iz oplo?enih jaja razviju se li?inke – punoglavci koji žive u vodi i preobrazbom
se pretvaraju u male žabe, prave kopnene životinje. Razmnožavanje sme?e mo?varne žabe
(latinski Rana arvalis) tijekom kojeg mužjaci poprime plavu boju pogledaj u videu.
Cijeli ciklus preobrazbe žabe možeš pogledati ovdje, a preobrazbu daždevnjaka ovdje. Uslijed
zaga?enja i klimatskih promjena (prvenstveno promjena temperature i vlage) ti složeni ciklusi
razmnožavanja i preobrazbe se mijenjaju, što tako?er dovodi do opadanja brojnosti populacija.
Tijekom proljetnog razdoblja žabe prilikom odlaska na mrijestlišta vrlo ?esto stradavaju na
cestama. Stoga su u Hrvatskoj pokrenute brojne akcije udruga i u?enika tijekom kojih su
postavljani znakovi upozorenja na cestama kojima u?estalo prolaze žabe ili pak volonteri
prenose žabe preko ceste i tako spre?avaju da one budu pregažene. Takva je akcija prvi put
provedena još 1999. godine u organizaciji udruge „Hyla“ i „Ekološkog društva Koprivnica“, a
kako izgleda spašavanje žaba pogledaj ovdje. Provjeri u udrugama u svojem mjestu stanovanja
provode li se sli?ne akcije kojima se možeš pridružiti i tako doprinijeti zaštiti vodozemaca.
U zadnje vrijeme tako?er je otkriven niz bolesti koje su poharale ?itave populacije vodozemaca,
a njihovi uzro?nici, kao i u ljudi, mogu biti virusi, bakterije ili gljivice. U nekim dijelovima svijeta
se velik broj vodozemaca koristi u prehrani stanovništva, ili se vodozemci prodaju kao ku?ni
ljubimci i pokusne životinje. Ako se pretjera s izlovom, to tako?er pridonosi opadanju njihove
brojnosti.
Na pojedina se pak podru?ja namjerno ili slu?ajno unose vrste vodozemaca kojima to nije
prirodno podru?je rasprostranjenosti pa te vrste postaju suparnici doma?im vrstima u
iskorištavanju hrane, skrovišta i mrijestilišta i na taj na?in ih potiskuju sa staništa. Te
novounešene vrste koje su strane na odre?enom podru?ju i potiskuju doma?e vrste nazivamo
invazivnim vrstama zato što osvajaju (invadiraju) teritorije doma?ih vrsta.
Vodozemce ugrožava i pove?ana razina UV-B zra?enja koja se posljednjih desetlje?a bilježi u
atmosferi. Poja?ano UV-B zra?enje šteti vodozemcima koji imaju izrazito tanku kožu osjetljivu
na isušivanje pa može dovesti do njihove smrtnosti ili raznih poreme?aja u organizmu
(smanjena otpornost, usporeni rast i sl.).
Gotovo nikada samo jedan od navedenih razloga ne ugrožava populacije vodozemaca ve? u
pravilu dolazi do zajedni?kog djelovanja barem nekoliko od navedenih ?initelja, što onda
pogubno djeluje na preživljavanje vodozemaca.
Sve vrste vodozemaca u Hrvatskoj nalaze se u nekoj od kategorija zaštite što je odre?eno
Pravilnikom o proglašavanju svojti zašti?enim i strogo zašti?enim (podatke o tome možeš
prona?i u Narodnim novinama br. 99 iz 2009. godine), a to?an popis vrsta nalazi se u prilozima
koji su na dnu navedene stranice.
Dan 28. travnja 2009. godine proglašen je danom zaštite žaba kako bi se potaknula i osvijestila
javnost o tim životinjama bez kojih ne bi bilo ni opstanka ljudi na Zemlji.
Page 3 / 3

Download Report