CEI Step by Step, Bosna i Hercegovina, "Obrazovanje za pravično društvo” Centar za obrazovne inicijative Step by Step PROJEKAT „OBRAZOVANJE ZA PRAVIČNO DRUŠTVO“ PLANIRANJE NASTAVNOG PROCESA Priručnik za nastavnike/ce 1 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ SADRŽAJ I. Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 1. Cilj i komponente projekta 2. Unapređenje kvalitete odgojno – obrazovnog procesa u školama 3. Unapređenje nastavničkih kompetencija 4. Pedagoška polazišta projekta „Obrazovanje za pravično društvo“ II. Planiranje u nastavi 1. Zašto je planiranje u nastavi tako važno? 2. Planiranje časa 3. Koraci u planiranju 3.1. Definisanje ciljeva i ishoda učenja i poučavanja 3.2. Metode i aktivnosti 3.3. Praćenje učeničkog razumijevanja u toku časa i ocjenjivanje 4. Ključne kompetencije u okviru projekta „Obrazovanje za pravično društvo“ 5. Obrazaci za planiranje nastavnog časa 2 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ I. Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Projekat „Obrazovanje za pravično društvo - Budućnost počinje sa mnom“, koji se realizuje u periodu juli 2013. – juli 2016. godine, u 18 zajednica na području Bosne i Hercegovine, podržan je od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Fonda otvoreno društvo BiH, a implementira ga Centar za obrazovne inicijative Step by Step u suradnji sa organizacijom za socijalna istraživanja proMENTE. Tokom trogodišnje implementacije, u različite aktivnosti i programe obuke biće uključeno više od 300 nastavnika i 1800 djece različitog uzrasta. Cilj nam je da, u suradnji sa ministarstvima i pedagoškim zavodima, doprinesemo unapređenju kvalitete obrazovnog sistema i podržimo razvoj kompetencija nastavnika i škola da organizuju nastavni proces u skladu sa ciljevima zacrtanim u Okvirnom, kantonalnim i entitetskim zakonima, kao i Strateškim pravcima razvoja obrazovanja u BiH. 1. Cilj i komponente projekta Osnovni cilj projekta „Obrazovanje za pravično društvo - Budućnost počinje sa mnom“ je uticati na promjene u obrazovnom sistemu kako bi on reflektirao viziju društva koje je utemeljeno na principima društvene pravde i jednakopravnosti, društva koje promoviše mir i pomirenje, i ohrabruje svu djecu da sanjaju, imaju viziju i izgrađuju svoju budućnost. U projektu će učestvovati timovi od po 15 nastavnika/ca iz svake škole, direktor/ica i stručni saradnik/ca, kao i predstavnici roditelja i učenika/ca. Projekat se sastoji iz nekoliko komponenti: 1. Unapređenje kvalitete odgojno obrazovnog procesa u školama 2. Unapređenje nastavničkih kompetencija i kontinuirana profesionalna podrška 3. Podrška razvoju ključnih kompetencija kod djece i stvaranje vršnjačkih mreža 4. Tehnička podrška školama 5. Promocija kvalitetnog obrazovanja kroz prezentaciju dječijih produkata, škole i nastavnika 3 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 2. Unapređenje kvalitete odgojno obrazovnog procesa u školama Nastavni proces Vannastavne aktivnosti Školska politika Stvaranje profesionalnih i vršnjačkih mreža i zagovaranje za kvalitetno obrazovanje • Unapređenje učeničkih kompetencija za 21. stoljeće/vijek primjenom savremenih metoda učenja i poučavanja • Primjena efikasnih strategija planiranja i praćenja učeničkih postignuća • Kreiranje nastavnog procesa i aktivnosti koje potiču više razine mišljenja, kritičko mišljenje i kreativnost • Osnaživanje odgojne funkcije škole kroz promociju univerzalnih vrijednosti i osnaživanje djece da učestvuju u izgradnji pravičnijeg društva • Primjena različitih metoda i izvora učenja, kojima se potiče cjelovit razvoj ličnosti, sopstvenog identiteta i uvažavanje bogatstva drugih kultura • Odgovorna primjena informacijsko – komunikacijske tehnologije i različitih medija u svrhu učenja i razvoja • Realizacija istraživanja u školi i lokalnoj zajednici – učenje kroz istraživanje • Razmjena i promocija rezultata i produkata, osjećaj ponosa i postignuća i uzajamno uvažavanje • Samoprocjena i izrada školskih razvojnih planova na temelju procjene uspješnosti i efekata za djecu • Usklađivanje školskih pravilnika i akata sa potrebama savremenog obrazovanja • Akcije i aktivnosti na nivou škole koje promovišu uzajamno uvažavanje i podršku • Formiranje ekspertnih timova za razvoj i podršku nastavnicima • Povezivanje nastavnika i „kritički prijatelji“ • Povezivanje dječijih grupa, porodica i zajednica • Promocija kvalitetnog obrazovanja u lokalnim zajednicama i šire • Kampanje zagovaranja za kvalitetno obrazovanje 4 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 3. Unapređenje nastavničkih kompetencija Ciklus seminara za nastavnike Teme: Obrazovanje za društvenu pravdu Planiranja nastavnog procesa – otvoreni kurukulum Vannastavne aktivnosti i učenje kroz istraživanje Nastavničko vođstvo Kreiranje „otvorenog kurikuluma“ Web stranica kao jedinstveni teorijski i empirijski resurs za nastavnike, koja uključuje metode i strategije poučavanja, nastavne pripreme, teorijski okvir, video materijale, on-line kurseve i druge sadržaje koji pomažu nastavnicima da kontinuirano razvijaju svoje kompetencije. Mentorstvo Kontinuirana profesionalna podrška i stučna pomoć koju će pružiti ekspertni tim nastavnika i saradnika, kao i tim Centra za obrazovne inicijative, svim nastavnicima uključenim u provedbi projekta. Povezivanje nastavnika Uspostavljanje nastavničkih mreža i uzajamnu stručna podrška kroz kolegijalno mentorisanje, reviziju nastavnih priprema i razmjenu ideja za aktivnosti u radu sa djecom. Nastavničko vođstvo Uključivanje i edukacija nastavnika za program nastavničko vođstvo koji nastoji poticati i unaprijediti nastavničke kompetencija za pokretanje promjena u svojim sredinama. Kreiranje priručnika Priručnici i portfolia za djecu, nastavnike i menadžment škole iz svih projektnih oblasti. 5 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 4. Pedagoška polazišta projekta „Obrazovanje za pravično društvo“ „ U suočavanju s mnogim izazovima koji nas čekaju u budućnosti, ljudski rod vidi u obrazovanju nezamenjivo dobro u pokušaju postizanja ideala mira, slobode i društvene pravde.“ Jacques Delores Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ nastoji odražavati viziju osnovnog obrazovanja koje slavi jedinstvenost djeteta i nastoji njegovati dijete u cjelini, obrazovanje koje osnažuje djecu da imaju viziju boljeg i pravednijeg društva i steknu kompetencije potrebne za život u 21. vijeku. Ova vizija svoje uporište nalazi u savremenim pedagoškim teorijama i trendovima, ali i u zakonima koji uređuju i definišu osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini. Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju: „Svrha obrazovanja je da, kroz optimalni umni, tjelesni, moralni i društveni razvitak pojedinca, sukladno njegovim mogućnostima i sposobnostima, doprinese stvaranju društva utemeljenog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvitku koji će osigurati najbolji životni standard za sve građane.“ (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, član 2). Na temelju ove vizije, uloga društva i obrazovanja u Bosni i Hercegovini je da omogući svakom djetetu da razvija sve svoje potencijale kao jedinstvena osoba, i da omogući djetetu da se razvije kao društveno biće kroz život i u saradnji sa drugima. Činjenica da djeca žive u društvu i da su dio istog, te da je njihov lični razvoj determinisan odnosima koje uspostavlja sa drugim ljudima, osnova je za kreiranje kvalitetne pedagoške prakse koja će odražavati demokratske vrijednosti i nastojati kod djece razvijati vještine koje im omogućuju da postanu odgovorni članovi društva, imaju osjećaj empatije i brige za druge, budu otvoreni i nalaze bogatstvo u svojoj i drugim kulturama i kulturnom nasljeđu i prirodi, i aktivno se suprostavljaju nepravdi, nasilju i diksriminaciji. Djeca trebaju naučiti da se kritički odnose prema svijetu oko sebe, zauzmu stav, argumentovano zastupaju svoje mišljenje, imaju izbor i donose odgovorne odluke za sebe i druge. Kvalitetan pedagoški proces temelji se na uvjerenju da briga, odgoj i obrazovanje čine povezanu cjelinu, te da su dobrobit i uključenost svakog djeteta preduvjeti uspješnog učenja. Iako se učenje događa na različite načine i u različitim situacijama, krajnji cilj pedagoškog procesa jeste postavljanje visokih ali dostižnih ciljeva, poticanje znatiželje, istraživanja, kritičkog mišljenja i saradnje, kako bi svako dijete razvilo sposobnost i želju za učenjem do kraja života. U projektu „Obrazovanje za pravično društvo“ polazimo od uvjerenja da je uloga obrazovanja da: promoviše demokratske vrijednosti i principe društvene pravde osigura da je razvoj kompetencija potrebnih za život i izgradnju društva ugrađen u sve aspekte kurikuluma, vannastavnih aktivnosti i cjelokupan život škole kao temeljna vrijednost osigura razvoj funkcionalnih znanja i vještina, koje će djeca učiti kroz djelovanje i sopstveno iskustvo u stvarnim, životnim situacijama zajednički, u partnerstvu sa porodicama i zajednicom, pomaže djeci da razviju sve svoje potencijale 6 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ II. Planiranje u nastavi ”Ne planirati znači planirati neuspjeh.” Benjamin Franklin Planiranje je kreativni proces koji nastavniku daje mogućnost da na sistematičan način promišlja o željenim ciljevima i ishodima za djecu, i načinima na koje će ih ostvariti i pratiti prije nego što uđe u učionicu. Rezultat planiranja je koherentan okvir koji sadrži logičan slijed koraka i zadataka koji će stvoriti uslove za efikasnije učenje i poučavanje. Planovi nisu formalna obaveza na papiru, nego stvarni “projekti“ koje treba provoditi u stvarnom razredu sa stvarnim učenicima, prilagođavajući ih i mijenjajući kako bismo ih prilagodili potrebama svakog djeteta. Planiranje je izvršna funkcija mozga, koja obuhvaća neurološke procese koji su uključeni u definisanje, vrijednovanje i odabir redoslijeda misli i radnji kako bi se postigao željeni cilj. Planiranje je proces razmišljanja i organiziranja aktivnosti potrebnih za postizanje željenog cilja. . Planiranje je proces koji uključuje izbor zadataka i ciljeva te akcija za njihovo ostvarivanje, i zahtjeva odlučivanje, odnosno izbor između alternativnih budućih smjerova djelovanja. 7 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 1. Zašto je planiranje u nastavi tako važno? Planiranje nastave je vitalni dio procesa učenja i poučavanja. Pravilno planiranje odgojno obrazovnog rada će omogućiti nastavnicima da budu dobro organizovani i fokusirani, a učenicima će omogućiti da nauče više, i dostignu utvrđene ciljeve lakše i brže. Dobro pripremljeni nastavnici će biti u mogućnosti da se sa lakoćom nose sa svim nepredvidivim situacijama koje se mogu javiti u toku realizacije časa ili nastavne aktivnosti. Prilikom planiranja nastavnici integriraju zahtjeve postojećeg kurikuluma (NPP-a) sa karakteristikama djece i odjeljenja, njihovim prethodnim znanjem, mogućnostima i interesovanjima, stvarajući što više prilika za kreativnost i istraživanje, osamostaljivanje djece i razvoj generičkih (univerzalnih) kompetencija. Planovi trebaju uvažiti individualne i razvojne karakteristike svakog djeteta, različite stilove učenja i sposobnosti, i biti dovoljno fleksibilni kako bi se mogli mijenjati i prilagođavati po potrebi. Djeca, obitelji i relevantni stručnjaci trebaju na određenom nivou biti uključeni u proces planiranja, praćenja i procjenjivanja, kako bi razvoj i učenje bio sinhronizovan i podržan. Planiranje je ciklični proces, koji zahtijeva stalnu refleksiju, praćenje i propitivanje, i uključuje sistemsko posmatranje i druge strategije formativnog praćenja i procjenjivanja, kako bi se metode, sadržaji i dinamika rada prilagodili razvoju i učenju svakog djeteta. Proces planiranja sigurno spada u najkompleksnije zadatke nastavnika, jer obuhvata sve aspekte nastavnog procesa, i zahtijeva različite vještine i iskustvo. Zbog toga mnogi nastavnici planiraju u timu, kako bi zajednički došli do najboljih ideja koje će onda prilagoditi svojoj učionici i preispitati u praktičnoj realizaciji. 8 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 2. Planiranje časa/teme Kratkoročni plan je detaljan i struktuiran opis onoga što nastavnik/ca namjerava postići u toku jednog ili više časova ili dana, načina na koji će doći do željenih rezultata (ishoda), i načina na koji će provjeriti ostvarene ciljeve i ishode. Plan časa korelira sa obrazovnom filozofijom nastavnika, i pedagoškim uvjerenjima o tome šta je svrha obrazovanja, na koji način djeca uče, kako se znanja i vještine provjeravaju i dr. Planiranje časa/teme: pruža jedinstveni okvir za efikasno poučavanje pomaže nastavniku/ci da bude dobro organizovan daje osjećaj za smjer u odnosu na nastavni plan i program pomaže nastavnicima da sa više samopouzdanja realizuju nastavne aktivnosti daje korisnu osnovu za buduće planiranje pomaže nastavniku/ci da planira poučavanje tako da može odgovoriti potrebama svih učenika Prije samog početka planiranja, nastavnik/ca prvo mora identificirati krajnji cilj učenja i poučavanja za određenu oblast ili tematsku cjelinu. Ciljevima se definiše osnovna svrha izučavanje određene oblasti, i daje odgovor na pitanje „zašto“, koji je smiso i glavni razlog za bavljenje određenom temom. Osnovni cilj ili svrha poučavanja, definiše se onda kroz niz ishoda (ili zadataka) koji nam govore o tome šta mi to želimo da djeca znaju, mogu i u stanju su primjeniti na kraju određenog vremenskog perioda, kako bi taj cilj dosegli. Istovremeno, mora nam biti jasno na koji način ćemo na kraju ali i tokom poučavanja provjeravati da li idemo ka željenom cilju, kako bismo mogli prilagođavati naš plan potrebama djece. Zbog toga ishodi trebaju biti napisani tako da ih je moguće mjeriti i pratiti. Kako bismo dosegli željene ishode, odabiremo niz nastavnih aktivnosti, odnosno metoda i strategija za poučavanje i praćenje, koje najbolje odgovaraju uzrastu djece, postavljenim ciljevima, vremenu koje imamo na raspolaganju, resursima, veličini grupe i sl. Uspješan nastavni plan integriše sledeće tri ključne komponente: 1. Ciljeve i ishode učenja 2. Metode i aktivnosti poučavanja i učenja 3. Strategije za formativno praćenje 1 i ocjenjivanje učeničkih postignuća 1 Formativna procjena se odvija tokom procesa učenja. Opisuje se još i kao „informacija koja se daje onome koji uči s namjerom da se promjeni njegov/njezin način razmišljanja ili ponašanja i s ciljem poboljšanja njegova učenja“. (Shute, 2008.) Formativna procjena znanja provodi se formalnim i neformalnim metodama, a rezultati formativne procjene ne bi se trebali izražavati brojčanom ocjenom niti uzimati u obzir kod sumativne procjene znanja. 9 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 3. Koraci u planiranju Nastavni plan je nastavnikova „mapa“ koja ga vodi kroz proces učenja i poučavanja. Slijedeći koraci će vas voditi kroz proces planiranja ili pripreme nastavnog plana. Svaki korak prati niz pitanja koja imaju za cilj da vam olakšaju formulisanje ishoda, odabir metoda i dr. Koraci u planiranju: 1. Definisanje ciljeva/ishoda učenja i poučavanja 2. Metode i aktivnosti poučavanja i učenja a. Povezivanje novog sa poznatim i uvođenje u temu (faza evokacije) b. Metode sticanja novih znanja i vještina (faza razumijevanja značenja) c. Primjena naučenog u novim situacijama (faza refleksije) 3. Praćenje učeničkog razumijevanja u toku časa i ocjenjivanje 3.1. Definisanje ciljeva i ishoda učenja i poučavanja Prva stvar od koje nastavnik/ca polazi je formulacija ciljeva i ishoda koji se odnosi na nastavnu oblast ili određeni nastavni čas. Kao što smo već naveli, krajnji cilj predstavlja namjenu i svrhu poučavanja. Kako bi se takav cilj postigao, potrebno je planirati korake, odnosno definisati ishode koji govore o tome koja znanja, vještine i uvjerenja su djeci potrebna. Ishode definišemo glagolima koji su završetak sljedeće rečenice: „Na kraju oblasti/teme/časa djeca će (znati, moći, razumjeti)“. Ishodi moraju biti MOKRO – mjerljivi, ostvarivi, konkretni, realistični i ograničeni vremenski. Odgovori na sljedeća pitanja će vam pomoći da odredite svoje ciljeve i ishode za učenje i poučavanje: 10 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Koja je tema/lekcija i koja je krajnja svrha poučavanja tih sadržaja/ te oblasti? Koja znanja, vještine i vrijednosti želim da djeca usvoje i zašto – sa kojim ciljem? Što želim da razumiju i da mogu učiniti na kraju časa? Što želim da trajno upamte na ovom času? Šta su ishodi učenja? Učenička postignuća ili odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasno iskazane kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješnom završetku određene nastavne teme, programa, stepena obrazovanja ili odgojno-obrazovnog ciklusa. Ona, dakle, trebaju jasno iskazivati što učenici trebaju znati i biti u stanju učiniti, ali i način na koji će stečeno znanje, vještine i stavove trebati staviti u funkciju i prezentirati. Odgojno obrazovni ishodi ili učenička postignuća nisu iskazi koji eksplicitno nabrajaju ili opisuju odgojno-obrazovne sadržaje, tj. nastavne teme (kao što je npr. slučaj s nastavnim programima) niti govore što učitelji ili nastavnici u nastavi trebaju raditi. Oni su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost (prepoznati, opisati, analizirati, usporediti, razvrstati, interpretirati, primijeniti itd.) Zašto su učenička postignuća važna? Zato što: Učiteljima i nastavnicima pružaju jasnu i preciznu osnovu za: određivanje sadržaja koje će poučavati, nastavnih strategija i metoda koje će primjenjivati, određivanje aktivnosti koje učenici trebaju izvesti, definiranje zadataka za vrednovanje učeničkog uspjeha i napredovanja, vrednovanje ostvarenosti kurikuluma (NPP-a) koji primjenjuju. Učenicima pružaju: jasnu i konkretnu sliku što će morati znati i umjeti na kraju pojedine teme, cjeline, razreda, odgojno-obrazovnog ciklusa, odnosno školovanja, jasan okvir koji usmjerava njihovo učenje, jasno artikuliranu osnovu za provjeru njihovih postignuća. Roditeljima omogućavaju: stjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu znanja, vještina i vrijednosti će djeca moći steći u školi, uspješno pomaganje i praćenje napredovanja njihovog djeteta i dr. 11 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Preporuke za pisanje učeničkih postignuća/ishoda učenja Da bi učenička postignuća imala prethodno navedene karakteristike, pri njihovom pisanju mogu pomoći sljedeće preporuke: Treba poći od pitanja šta je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području po završetku određene teme, cjeline, ali i odgojno-obrazovnog ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja. Treba početi glagolom koji ukazuje na učeničku aktivnost (aktivni glagoli), pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su previše opšti i nejasni, kao što su npr. glagoli osjetiti, doživjeti, razviti, uvidjeti sl. Učenička postignuća trebaju obuhvatiti sve elemente kompetencije: područje znanja, vještina te vrijednosti i stavova. Predlažemo da se za izbor glagola po pojedinim područjima ishoda koristi Bloom-ova taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva kako biste osigurali da se proces poučavanja ne završava samo na nivou sticanja činjeničnog znanja. Preporuke: učenička postignuća (ishode učenja) uvijek opišite kao mjerljive aktivnosti, učenička postignuća (ishode učenja) zapišite u obliku: “Učenici/ce će …“, izbjegavajte duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi, izbjegavajte preuopštene glagole i nabrajanje onoga što će učenici znati (moći reprodukovati) izbjegavajte komparative bolje ili više jer podrazumijevaju mjerenje prije i poslije učenja Podsjetnik za provjeru definisanih učeničkih postignuća (ishoda učenja): Da li je svaki ishod opisan pomoću jednog aktivnog glagola? Jesu li izbjegnuti neodređeni i pasivni glagoli kao npr. saznati, razviti, biti upoznati, postati svjesni, biti izloženi? Da li su u ishode uključeni različiti nivoi složenosti po uzoru na Bloomovu taksonomiju? Jesu li ishodi učenja mjerljivi i može li se njihova demonstracija opažati? Jesu li svi ishodi učenja povezani s ciljevima i sadržajem? Jesu li uz ishode učenja za određenu oblast izdvojene i ključne (generičke) kompetencije? Glagoli koji vam mogu pomoći pri planiranju – Bloomova taksonomija Kognitivni domen Kognitivni domen uključuje znanje i razvoj intelektualnih sposobnosti. Postoji šest glavnih kategorija koje su navedene u nastavku prema stepenu složenosti. One mogu biti posmatrane i podučavane prema nivou težine tako da sljedeći nivo može biti predstavljen tek kada je prethodni savladan. Zbog toga, kada planirate, razmišljajte o tome da uvijek uključite i ishode koji se odnose na više razine 12 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ mišljenja, a ne samo na prva dva nivoa, jer oni ne vode ka trajnom učenju i izmjeni strukture mišljenja. NIVO GLAGOLI ZA ISHODE UČENJA I POUČAVANJA Prvi nivo. Činjenično ZNANJE: Ishodi koji zahtijevaju prisjećanje i reprodukciju činjenica, podataka i sl. Ključne riječi: definisati, opisati, identifikovati, znati, označiti, poredati, imenovati, prepoznati, reprodukovati, odabrati. Drugi nivo. RAZUMIJEVANJE: Ishodi koji se odnose na sposobnost učenika da prevedu i interpretiraju činjenice i podatke, objasne svojim riječima značenje i sl. Treći nivo. PRIMJENA: Ishodi povezani sa primijenom naučenog u novoj situaciji i koriste za rješavanje stvarnih problema. Četvrti nivo. ANALIZA: Ishodi povezani sa razumijevanjem komponenti određenog koncepta (oblasti, djela...) i njihove međuodnose. Peti nivo. SINTEZA: Ishodi koji su u vezi sa sposobnošću resturuktuiranja elemenata i stvaranja novog produkta ili strukture Šesti nivo. EVALUACIJA: Ishodi koji se odnose na davanje ocjene i krtičkog suda o vrijednosti ideja i materijala u skladu sa jasnim argumentima. Ključne riječi: razlikovati, objasniti značenje, dati primjer, prepričati svojim riječima, parafrazirati, sumirati, prevesti, interpretirati. Ključne riječi: primijeniti, konstruisati, demonstrirati, otkrivati, manipulisati, pripremiti, proizvesti, pokazati, riješiti, koristiti. Ključne riječi: podijeliti na sastavne dijelove, uporediti, uočiti sličnosti i razlike, uvidjeti suprotnosti, napraviti dijagram, rastaviti konstukciju, identifikovati elemente, uočiti veze, napraviti selekciju, odvojiti, izolovati. Ključne riječi: kategorisati, dati pretpostavku, kombinovati, napraviti kompoziciju, kompilaciju, kreirati, modifikovati, organizovati, povezati ideje, planirati, preurediti, rekonstruirati, sažeti Ključne riječi: uporediti vrijednost, argumentovati, zaključiti, uvidjeti suprotnosti, kritikovati, odbraniti, opisati prednosti, evaluirati, donijeti odluku, sastaviti prijedlog, procijeniti Dodatni savjet: Nakon što ste utvrdili ciljeve/ishode učenja za konkretni čas, rangirajte ih prema važnosti i stepenu složenosti. Ovaj korak će vam pomoći da dobro upravljate sa vremenom i postižete više važnih ciljeva učenja istovremeno. Razmotrite sljedeća pitanja: Koji su najvažniji pojmovi, ideje ili vještine koje želim da SVI učenici budu u stanju shvatiti i primijeniti? Zašto su oni važni? Ako ne bude dovoljno vremena, koji ciljevi/ishodi mogu biti izostavljeni? Ne zaboravite da provjerite da li ste uključili ishode koji se odnose na više razine mišljenja, a ne samo na puko poznavanje činjenica i njihovu reprodukciju. 13 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 3.2.Metode i aktivnosti 1. Detaljno osmislite uvodni dio (Faza evokacije – uvođenje u temu) Sada kada ste definisali ciljeve i ishode učenja i utvrdili redoslijed prema važnosti i nivou složenosti, osmislite aktivnosti koje će djeci pomoći da efikasno otpočnu proces učenja, uvedu se u temu i podignu motivaciju za učenje. Kada planiramo trebamo imati u vidu da je struktura odjeljenja heterogena, što znači da učenici mogu imati različita iskustva ili predznanja o pojmu ili temi koju želite obrađivati. To je razlog zbog koga čas trebate započeti sa pitanjima ili aktivnostima koji će vam pomoći da procijenite prethodna znanja i razumijevanja koje djeca imaju, njihova interesovanja za temu, ali i da povežete nove sadržaje sa iskustvom i životnim situacijama koje su djeci već poznate. Ovo je prve faza u procesu učenja i naziva se faza evokacije (prisjećanja). U ovoj fazi dešava se nekoliko značajnih kognitivnih procesa. Prvo, učenici su aktivno angažirani oko prisjećanja svega što znaju o temi, fokusiraju se na sadržaje koje će izučavati, a otvaraju se i nova pitanja koja onda vode učenike u nastavku procesa. Dobar početak za ulazak u novo polje izučavanja daje nastavniku/ci uvid od koje tačke polazi i u kom smjeru da vodi proces. Naime, pitanja koja tada postavljamo poput: Šta (već) znaš, šta bi volio da saznaš i kako ćeš to saznati (kasnije slijedi pitanje – šta si naučio/la), osim što oslikavaju ciklus učenja i mišljenja, pomažu djeci da razvijaju sposobnost samostalnog učenja. Često se događa i to da djeca već puno znaju o onome o čemu smo ih željeli poučavati, pa je to odlična prilika nastavnicima da, koristeći znanja i iskustvo djece, produbljuju izučavanje određene oblasti i vode djecu kroz proces istraživanja i traganja za novim odgovorima i razvoju viših razina mišljenja. Kreativan uvod u temu stimulira interes učenika i potiče ih na razmišljanje. Kako biste potpuno zaokupili pažnju djece, možete koristiti različite pristupe kao što je npr. tehnika „udica“, koja koristi problemski pristup (stvarnu situaciju u kojoj djeca uče nove sadržaje i vještine kako bi riješila stvarni problem koji smo im postavili), anegdote iz svog ili iz života neke poznate osobe, kratki video clip, fotografiju, priču, i sl. Razmislite o sljedećim pitanjima kada planirate uvodni dio časa: • • • Kako ću provjeriti šta učenici već znaju o planiranoj temi, koje vještine imaju? Kako ću saznati šta njih interesuje u ovoj oblasti? Kako da ih uvedem u temu i povežem je sa nečim iz života što oni već poznaju? 14 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ • • Koje metode ili tehnike mogu za to koristiti? Koliko imam vremena i koliko je vremena vrijedno potrošiti na tu aktivnost? 2. Dodir sa novim sadržajima (Faza razumijevanja značenja – uvođenje u novu oblast) Ključni zadatak ove druge faze, faze razumijevanja značenja, je održavati zaokupljenost, interesovanje i zamah postignut u fazi evokacije kako bi djeca savladala nove sadržaje, stekla nova znanja, potrebne vještine i razumjela njihovu svrhu i funkciju. Tokom tog procesa potrebno je pomoći djeci da prate sopstveno razumijevanje i proces učenja. Tako npr. dok čitaju, trebamo ih naučiti da ponovo pročitaju dio teksta koji nisu sasvim razumijeli. Da bi bili dobri „slušači“ trebaju naučiti da postavljaju pitanja ili prave bilješke o onome što su naučili, ali i onome što ih zbunjuje ili što ne razumiju, kako bi kasnije tražili objašnjenje. Osim toga, kad učenici prate svoje razumijevanje, zaokupljeni su primjenom informacija na već postojeće sheme i smisleno povezuju novo sa poznatim. Na taj način učenici grade mostove između poznatog i novog znanja kako bi uspostavili novo razumijevanje. Obrada teme/oblasti Veoma je važno da u fazi koja je prethodila upoznate učenike sa temom, ciljem učenja i aktivnostima koje slijede, jer im to pomaže da budu fokusirani, angažovani i da steknu kontrolu nad procesom učenja. Možete napistati plan na tabli ili usmenim putem upoznati učenike sa planom rada. Djeci je potrebno da znaju i razumiju šta se i zašto (sa kojim ciljem) očekuje od njih, koliko će određena aktivnost trajati, kako će raditi, i šta su pokazatelji uspješno obavljenog zadatka. Osmislite nekoliko različitih načina da im prezentirate nove sadržaje (realna životna iskustva, analogije, očigledne materijale). Nastojte da vaša predavanja ne traju predugo, odnosno da ih podijelite u više koraka, kako biste osigurali vrijeme za vježbu ili demonstraciju nakon svakog novog materijala, i kako biste provjerili da li su djeca razumjela prije nego krenete dalje. Planirajte aktivnosti koje djecu vode ka razvoju kritičkog mišljenja, sposobnosti analize i sinteze, dubljem promišljanju o sadržajima koje uče, kreiranju i davanju sopstvenih ideja i mišljenja, rješavanju problemskih situacija, korištenju različitih izvora i sadržaja, korištenju IKT na odgovoran način i sl., a izbjegavajte prepisivanje tekstova, učenje na pamet, reprodukciju činjenica i druge niže funkcije koje ne vode razvoju dječijih kompetencija. 15 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Osigurajte da djeca steknu potrebne socijalne vještine i da često i efikasno rade u paru, malim i velikim grupama, saslušaju i pomognu jedni drugima. Njegujte duh podrške i uzajamnog učenja, naspram takmičenja i poređenja. Potičite djecu da postavljaju sosptvene ciljeve i „takmiče“ se sama sa sobom. Kada planirate primjere ili aktivnosti, procjenite koliko vremena vam je potrebno za svaku aktivnost. Ostavite vremena za neplanirano produženje prezentacije ili diskusije (jer su često vrijednija), ali takođe budite spremni za brz prelaz sa teme na temu, i odaberite efikasne strategije kako bi ste provjerili da li su vas svi učenici razumjeli (neki signal rukom, kratka diskusija u paru, blic zadatak...). Pitanja koja vam mogu pomoći kod planiranja aktivnosti u ovoj fazi su: Da li sam siguran/na da su razumjeli šta se od njih očekuje i sa kojim ciljem? Da li su postavili svoje ciljeve? Koje ću primjere iz realnih životnih situacijai/ ili materijale koristiti kako bi pomogao/la svim učenicima da razumiju nove sadržaje? Kako ću pobuditi i održati interes učenika za nastavak rada na temi? Koji su ključni koraci u procesu poučavanja – tačke na kojima trebam stati da bi uvidjeo/ la da li su svi razumjeli i dati priliku djeci da vježbaju? Da li planiram aktivnosti koje omogućavaju djeci da istražuju, koriste različite izvore znanja i materijale, rješavaju probleme i samostalno donose zaključke? Da li postavljam dovoljno otvorenih pitanja i pitanja koja potiču mišljenje višeg reda (Šta bi ..kad bi; Obrazloži zašto to misliš; Kako to zaključuješ; Šta pretpostavljaš; Kako možeš provjeriti; Šta je za tebe naj...;Koje pitanje ti se javlja...) Da li sam im omogućio/la da nova znanja stavljaju u funkciju? Šta trebam demonstrirati, prije nego im dam samostalni/grupni zadatak? Da li im dajem priliku da rade u paru, malim i velikim grupama, pomažu jedni drugima i uče jedni od drugih? 3. Primjena naučenog u novim situacijama ( faza refleksije) Upravo u fazi refleksije učenici utvrđuju novo znanje i aktivno restrukturiraju svoje sheme kako bi uklopili nove pojmove u poznatu strukturu. U ovoj fazi učenici postaju svjesni naučenog i to tek onda kada ga sami mogu objasniti i artikulisati, a onda i staviti u neku novu funkciju. Učenje je čin promjene – postati na određeni način drugačiji. Bez obzira na to da li se radi o novim znanjima, promjeni ponašanja ili uvjerenja, učenje je uvijek obilježeno dubinskom i trajnom promjenom. Ta se promjena događa samo onda kada učenici aktivno sudjeluju u procesu usvajanja novih znanja i mogu pojasniti proces promjene koja im se dogodila (šta sam naučio/la, kako to izgleda, kako mogu to znanje primjeniti). U fazi refleksije je potrebno postići nekoliko bitnih ciljeva. Prije svega, od učenika se očekuje da svojim riječima počnu izražavati ideje i informacije sa kojima se susreću. To je neophodno da bi se konstruirala nova shema. Dugoročno učenje i dubinsko razumijevanje je lični proces. Učenici najbolje 16 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ pamte ono što mogu staviti u vlastiti kontekst, izraziti svojim riječima i primjeniti. Aktivnim preformulisanjem saznanja u poznati, lični vokabular, stvara se lični, smisleni kontekst. Isto tako, u ovoj fazi naučeno dobija svrhu i smisao (što je i bio cilj), pa djeca mogu artikulisati šta su naučila, ali ne tako da reprodukuju usvojene činjenice, nego da pokažu (nekim produktom, aktivnošću) da znaju primjeniti stečena znanja i vještine, pojasniti njihovu svrhu, prezentirati drugima, pa i poučiti druge. Drugi cilj ove faze je podsticanje diskusije, žive razmjene ideja između učenika, korištenje argumentacije, procjenjivanja i dr., i time širenja njihovog znanja i vokabulara, kao i omogućivanje da iskuse razne sheme (načine mišljenja i rješavanja problema), dok grade vlastitu. Djeca trebaju osvijestiti tok učenja i proces dolaženja do rješenja i odgovora, jer im to pomaže da steknu sposobnost samostalnog učenja za cijeli život. Ova faza je istovremeno početak novog ciklusa učenja, odnosno uvod u novu evokaciju. Pitanja za fazu refleksije: • Da li su moji učenici/ce mogli svojim riječima objasniti šta su naučili i zašto je to važno? • Da li mogu dati primjer za primjenu ili uraditi aktivnosti (u školi ili kod kuće) kroz koju će pokazati da su u stanju primjeniti naučeno? • Da li mogu procijeniti svoj rad i postignuća u odnosu na postavljene kriterije, kako bi postavili svoje ciljeve za napredovanje, i odredili naredne korake? Refleksija na nastavni plan (plan časa) Planirani čas se dosta često ne realizuje upravo onako kako ste predvidjeli, zbog brojnih okolnosti, ali i zbog toga što iskusni nastavnici kreiraju dovoljno fleksibilan okvir kako bi što bolje reagovali na potrebe djece. Međutim, veoma je važno da odmah nakon časa razmislite (i zapišete) o tome kako je protekao cijeli proces, šta je bilo efikasno i zašto, a šta bi se u narednom periodu moglo uraditi drugačije. Identifikujte uspješnu i manje uspješnu organizaciju cjelokupnog vremena, kao i planirano vrijeme za svaku aktivnosti. Naravno, osnovno mjerilo uspješnosti jesu sama djeca, i njihov napredak. Da bi bio efikasan, plan časa (nastavni plan) ne mora biti detaljno struktuisan dokument koji opisuje svaki mogući scenarij u učionici, niti treba predvidjeti svako pitanje ili odgovor učenika. Umjesto toga, on vam treba pružiti opšti pregled ciljeva/ ishoda učenja koji vas podsjeća na to zašto radite to što radite, koje korake ste planirali i kako ćete provjeravati postignuto. Produktivan čas nije onaj na kojem sve ide tačno onako kako je planirano, već onaj u kojem svi uče jedni od drugih. 17 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 3.3. Praćenje učeničkog razumijevanja u toku časa i ocjenjivanje Sada kada ste objasnili temu i ilustrirali je s različitim primjerima, morate provjeriti učeničko razumijevanja - kako ćete znati da su vas učenici razumjeli? Razmislite o specifičnim pitanjima koja možete postaviti učenicima kako bi ste provjerili stepen razumijevanja, zapišite ih, a zatim ih parafrazirajte, tako da ste spremni postavljati pitanja na različite načine. Zapitajte se: Da li sam djecu upoznao/la sa očekivanjima i kriterijima uspješnosti? Da li sam provjerio/la da li im je to jasno? Da li sam potakla djecu da postavljaju svoje ciljeve za učenje? Koja pitanja ću postaviti učenicima za provjeru razumijevanja? Kroz koje aktivnosti i dječije radove mogu procijeniti koliko su napredovali? Koje sve strategije formativnog (kontinuiranog) praćenja mogu upotrijebiti kako bi djetetu dala smislenu povratnu informaciju i postavila dalje ciljeve za rad? Koja aktivnost će omogućiti učenicima da svako za sebe provjeri da li je postigao neke od planiranih ciljeva lekcije? Da li omogućavam da učenici jedni drugima daju povratne informacije i sugestije? Koje dječije radove treba ostaviti u dječiji portfolio, kako bi se pratio njihov napredak? Da li sam djeci omogućila da sami biraju radove za portfolio i objasne zašto su ga odabrali? Kada planirate lekciju, odlučiti koja vrste pitanja će biti produktivna i poticajna za raspravu, i uspostavite ravnoteži između sadržaja koji želite predstaviti (kako bi ste postigli planirane ciljeve/ishode učenja) i razmijevanja učenika (kako bi ste osigurali da su vas učenici razumijeli). Budite realni kada planirate potrebno vrijeme Nije neuobičajeno da vrijeme predviđeno za realizaciju gradiva „proleti“ i da ne uspijete obuhvatiti važne teme ili pitanja koja su planirana za nastavni čas. Definisati deset ciljeva/ishoda učenja za jedan čas je nerealno, zato se treba odlučiti za dva ili tri ključna koncepta, ideje ili vještine koje želite da učenici nauče ili usvoje. Nastavnici se često nađu u situaciji da moraju prilagođavati svoj plan u toku izvođenja nastave. Popis prioritetnih ciljeva/ishoda učenja će vam pomoći da donositi odluke na licu mjesta i prilagodite svoj plan trenutnim potrebama. Realno planiranje vremena će odražavati vašu fleksibilnost i spremnost da se prilagodite specifičnom razrednom okruženju. Neke od ovih strategija mogu vam pomoći da utvrdite realan vremenski okvir: Kada pripremate plan za realizaciju časa/teme, procijenite koliko vam vremena treba za svaku planiranu aktivnost, a zatim planirajte dodatno vrijeme. 18 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Planirajte vrijeme na kraju časa kako bi ste sumirali ključne ideje i trenutke (šta sam naučio/la). Možete koristiti različite strategije koje štede vrijeme – mini kviz; izlazni papirići sa odgovorima ili komentarima djece o tome šta su razumjeli a šta ne i sl. Planirajte dodatne aktivnosti u slučaju da su neka djeca završila ranije, ili omogućite fleksibilan raspored vremena dajući zadatke koje djeca moraju završiti i one koji su opcionalni. Učite djecu da planiraju svoje vrijeme. Budite fleksibilni - budite spremni prilagoditi svoju plan časa potrebama učenika i fokusirajte se na ono što vam se čini produktivnije i važnije od jednostavnog pridržavanja plana. Investirajte u aktivnosti koje djecu čine samostalnijima, učite ih kako da prate vrijeme, brzo se prebace sa jedne aktivnosti na drugu, efikasno planiraju rad u grupi i sl – to će vam uštedjeti puno vremena, a djecu poučiti nizu važnih vještina i potaći njihovu samostalnost. 19 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 4. Ključne kompetencije u okviru projekta „Obrazovanje za pravično društvo“ Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ ima za cilj da, između ostalog, pomogne nastavnicima u planiranju nastavnog procesa kojim se omogućava da svako dijete stekne različite kompetencije potrebne za ispunjen, funkcionalan i sretan život u savremenom društvu. Ovdje u prvom redu govorimo o generičkim (univerzalnim, prenosivim, ključnim) kompetencijama koje su potrebne svakom pojedincu, i koje su esencijalne za efikasno učešće u cjeloživotnom učenju i životu uopšte (te u bilo kom poslu). Sticanje ovih kompetencija podrazumijeva njihovu efikasnu primjenu, promjenu u ponašanju i djelovanju. Navedene kompetencije svrstane su, u ovom projektu, u šest oblasti, koje još nazivamo kroskurikularnim (međupredmetnim) temama, odnosno temama koje čine sastavni dio svih nastavnih predmeta i oblasti. Navedene oblasti su sljedeće: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Lični razvoj Kultura i interkulturalnost Međuljudski odnosi i komunikacija Ljudska prava, jednakost i nediskriminacija Konflikt i pomirenje Mediji i ICT Unutar svake od oblasti definisane su podteme, odnosno sadržaji i koncepti koji su sastavni dio navedene oblasti, dok se u desnoj koloni nalazi lista odgojno obrazovnih ishoda koji mogu i trebaju biti ugrađeni u različita nastavna područja i predmete. U procesu planiranja, za lekciju ili temu koju obrađujete, potrebno je da označite koje od navedenih oblasti (jednu ili više) ćete integrirati u nastavni proces. U određivanju ishoda poučavanja (znanja, vještine i vrijednosti), dodajte sa liste one koje će biti sastavni dio vaše teme, odnosno lekcije. Planirane aktivnosti i metode koje ćete koristiti trebaju doprinositi razvoju ovih kompetencija. Ova lista nije konačna, niti jedina moguća, pa po želji i potrebi možete unutar šest navedenih oblasti dodati svoje ideje vezane ili za sadržaje izučavanja ili za očekivane ishode za djecu, u zavisnosti od vašeg predmetnog područja. 20 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ OBRAZOVNI ISHODI FUNKCIONALNI I ODGOJNI ISHODI Djeca će: 1. Lični razvoj Lični identitet: faktori koji utiču na sliku o sebi, poznavanje vlastitih snaga i slabosti, potreba, interesovanja, emocija Faktori koji utiču na sliku o sebi, samopouzdanje i samopoštovanje Značaj samostalnog i cjeloživotnog učenja i razvoja Značenje i komponente kritičkog promišljanja Rad u paru, grupi i timu Djeca će: 2. Kultura i interkulturalnost Porodična kultura – razumijevanje vlastite porodične kulture i uvažavanja drugih porodičnih kultura Poznavanje svoje zajednice i njenog prirodnog i kulturnog bogatstva i naslijeđa Upoznavanje bogatstva drugih zajednica i kultura Razumijevanje doprinosa svih kultura za razvoj modernog BH društva Razumijevanje mehanizama koji uređuju funkcionisanje u multikulturalnom društvu – uzajamno povjerenje, poštovanje, saradnja, otvorenost za dijalog i učenje Poznavanje globalnih trendova i pojava važnih za cjelokupno čovječanstvo Održivi razvoj (pravična raspodjela prirodnih resursa, privreda, ekonomija, ekologija na planetarnom nivou). Lična i društvena odgovornost za okolinu i održivi razvoj od lokalne zajednice do globalnog društva 4. Ljudska prava, jednakost i nediskriminacija Steći sposobnost uspostavljanje odnosa i komuniciranja sa ljudima različitih kultura i različitog porijekla Pronalaziti sličnosti i razlike među kulturama Biti otovreni za učenje o drugim kulturama i korištenje različitih kulturnih obrazaca Uočavati i analizirati promjene koje su se dešavale u zajednici i društvu, i koje su uticale na razvoj zajednice Prikupljati podatke i istraživati pojave u društvu, ljude, kulturu, običaje..., koristeći različite izvore i metode Promovisati i zastupati brigu o kulturnom nasljeđu i okolini Poduzimati akcije usmjerene na zaštitu okoline i održivi razvoj Djeca će: 3. Međuljudski odnosi i komunikacija Načini izražavanja sopstvenih misli, stavova i osjećanja; Vrste i načini komunikacije u različitim situacijama, na društveno prihvatljiv način Način interpretacije i analize sadržaja komunikacije kako bi se sagledale druge perspektive Korištenje različitih medija u svrhu komunikacije Sloboda govora, etičnost i zaštita podataka u komunikaciji Razumijevanje osnovnih principa uspješne komunikacije i saradnje sa drugima Razumjeti svoj razvoj i karakteristike i vidjeti sebe kao jedinstvenu ličnost Vidjeti sebe kao dijela porodice i šire zajednice i načine na koji drugi ljudi utiču na razvoj njihovog identiteta Razvijati osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja Poznavati sopstvene stilove i načine učenja i razvoja Koristiti različite strategije za učenje Samostalno donositi, procjenjivati i preuzimati odgovornost za sopstvene odluke Formulisati sopstveni kritički stav koristeći razložnu argumentaciju Postavljati dobra pitanja i propitivati svijet oko sebe Biti sposobna raditi sa drugima (uzajamna pomoć, saradnja, podrška..) Koristiti asertivan govor prilikom izražavanje sopstvenog mišljenja Koristiti tehnike aktivnog slušanja Koristiti „Ja govor“ Uključivati se u dijalog i konstruktivno suprostavljanje mišljenja Biti sposobna argumentovati i debatovati Koristiti strategije pregovaranja i zajedničkog donošenja odluka Djeca će: 21 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Poznavanje ključnih načela deklaracije o Univerzalnim ljudskim pravima, UN Konvencije o pravima djeteta, Konvencije o pravima manjina; Jednakopravnost spolova Poznavanje osnovnih koncepata društvene pravde Razumijevanje međuovisnosti ljudi u zajedničkom poštivanju i zaštiti prava svih članova zajednice i društva Razumijevanje pojava i mehanizama kojima se povređuju ljudska prava (diskriminacija, predrasude, izmi, pojmovi jednakosti i nejednakosti...) Identifikovanje žena i muškaraca, boraca za ljudska prava u svojoj zajednici, državi, u svijetu, i razumijevanje procesa borbe za ljudska prava Razumijevanje uloge i odgovornosti svakog pojedinca za aktivno učešće u rješavanju problema u školi, lokalnoj zajednici i šire Poznavanje principa i procesa demokratskog odlučivanja u BiH kao i različitim društvima Djeca će: 5. Konflikt i pomirenje Razumijevanje da su konflikti/sukobi sastavni dio ljudskog života Poznavanje emocionalnih i fizičkih reakcija u konfliktu Poznavanje načela koja vode ka rješavanju konflikta Razumijevanje faktora koji doprinose razvoju sukoba na međuljudskom, lokalnom i međunarodnom nivou Efekti konflikta/sukoba na međuljudskom, lokalnom i međunarodnom nivou Načini borbe za mir kao zajedničkog bogatsva Primjeniti mehanizme za rješavanje konflikata na konstruktivan način Istražiti i analizirati različite materijale i izvore prije donošenja procjene ili suda o konfliktu Razumjeti uzroke sukoba i konflikata Biti sposobna promijeniti sopstvenog ili tuđe mišljenje Znati kako se suočiti i nositi s promjenama, sukobima i situacijama koje ugrožavaju ličnu sigurnost Zatupati mirno rješavanje problema Djeca će: 6. Mediji i ICT Upoznavanje sa svim dostupnim oblicima informatičke i komunikacije tehnologije i njihovom primjenom u svakodnevnom životu Načini na koji tehnologija utiče na različite sfere života Korištenje tehnologije u svrhu razvoja, učenja i povezivanja Prikupljanje i korištenje podataka korištenjem tehnologije Povezanost medija i tehnologije sa pitanjima, etike, morala, poštovanja prava Medijska pismenost kao način osposobljavanja ljudi za kritičko razumijevanje i korištenje medija Prepoznati i razviti osjećaj za pravdu i nepravdu Zauzeti stav i dati argumente za borbu protiv nepravde i nejednakosti Uključiti se u demokratske procese (pregovaranea, donošenja odluka...) Steći zagovaračke vještine (zastupanje prava) Prepoznavanje situacija u kojima se povređuju ljudska prava Imati empatiju Poduzimati akcija koje promovišu važnost zaštite ljudskih prava te ukazuju na povredu ljudskih prava Prepoznati stereotipe i predrasude u svakodnevnim sitacijama, u međuljudskim raspravama u medijima, tekstu, na slikama, u udžebenicima i sl. Razumjeti svrhu i funkciju medija u društvu Prikupljati, koristiti, porediti i upravljati informacijama dobijenim putem medija i uz pomoć ICT-a Zauzeti kritički stav prema sadržajima iz različitih medija Primati i slati poruke i informacije korištenjem ICT i drugih medija Izraziti svoje ideje i kretivnost koristeći medije i ICT Poznavati i koristiti principe sigurnosti i način zaštite podataka pri korištenju medija Odgovorno koristiti tehnologije 22 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Obrasci za planiranje nastavnog časa U nastavku vam predlažemo dva modela ili obrasca za planiranje. Možete odabrati bilo koji od ponuđenih obrazaca Obrazac za planiranje nastavnog časa 1 Ime i prezime: Razred : Šira tema (nastavna oblast): Integracija sadržaja i razvoj kompetencija iz sljedeće/ih oblasti (označiti): Lični razvoj Kultura i interkulturalnost Međuljudski odnosi i komunikacija Ljudska prava , jednakost i nediskriminacija Konflikt i pomirenje Mediji i ICT Naziv uže teme/lekcije: Trajanje realizacije: Cilj/evi: Krajnja svrha izučavanja teme: Ishodi učenja i poučavanja: Na kraju teme/lekcije, djeca će (znati, moći, razumjeti) Uvodni dio - evokacija Novi sadržaji – razumijevanje značenja Primjena naučenog refleksija Tok/faze u realizaciji teme/lekcije: Aktivnosti i metode 23 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Praćenje i procjenjivanje: Načini provjere razumijevanje i napredovanja djece i indikatori uspješnosti Potrebni resursi: Materijali, tekstovi... Ideje za domaće zadaće i uključivanje roditelja Savjeti za nastavnike koji žele realizovati istu temu Varijacije i dodatne ideje (za nastavak ili narednu temu) Tok časa (detaljan opis aktivnosti, metoda i postignuti rezultati) 1. Evokacija (uvodno povezivanje sa prethodnim znanjima i životnim situacijama, motivacija za učenja i istraživanje ) 2. Razumijevanje značenja (usvajanje novih znanja i vještina kroz istraživanje, zaključivanje, čitanje, propitivanje, saradnju) 3. Refleksija (sposobnost refleksije na naučeno, sposobnost primjene naučenog u novim situacijama, samoprocjena, nova pitanja...) 24 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Obrazac za planiranje nastavnog časa 2 Ime i prezime: Razred : Šira tema (nastavna oblast): Integracija sadržaja i razvoj kompetencija iz sljedeće/ih oblasti (označiti): Lični razvoj Kultura i interkulturalnost Međuljudski odnosi i komunikacija Ljudska prava , jednakost i nediskriminacija Konflikt i pomirenje Mediji i ICT Naziv uže teme/lekcije Cilj/evi: Krajnja svrha izučavanja Ishodi učenja i poučavanja Obrazovni (znanje) Funkcionalni (vještine) Odgojni (stavovi) Na kraju teme/lekcije, djeca će (znati, moći, razumjeti) Ključne aktivnosti i metode korištene tokom realizacije časa/teme u sve tri faze (ERR) Praćenje i procjenjivanje (način procjenjivanja uspješnosti – kako i čime ću pratiti dosezanje ishoda) Potrebni resursi: 25 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ Ideje za domaće zadaće i uključivanje roditelja Savjeti za nastavnike koji žele realizivati istu temu Varijacije i dodatne ideje (za nastavak ili narednu temu) Tok časa (detaljan opis aktivnosti, metoda i postignuti rezultati) 1. Evokacija (uvodno povezivanje sa prethodnim znanjima i životnim situacijama, motivacija za učenja i istraživanje ) 2. Razumijevanje značenja (usvajanje novih znanja i vještina kroz istraživanje, zaključivanje, čitanje, propitivanje, saradnju) 3. Refleksija (sposobnost refleksije na naučeno, sposobnost primjene naučenog u novim situacijama, samoprocjena, nova pitanja...) 26 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“
© Copyright 2024 Paperzz
