* н. »- 'ч^чрцРЈ \ т. .Ji ."•"-"
Taksa plamena u gotovoi
§ UMARS Kl
LIST
(REVUE FORESTIERE)
SADRŽAJ (SOMMAIRE):
Prof. ing. A. K a u d e r s : Prilog povjesti hrvatskog šumarstva
(Contribution ä l'histoire de l'economie forestiere en Croatie)
— Ing. Ivo Horvat: O tehničkim svojstvima američkog jasena
(Qualites techniques du bois de frene blanc) — Ing. O.
P i š k o r i ć : Ponovo o jednom od naših najaktuelnijih problema
(Un de nos problemes le plus ardents) — Ing. M. M a t i j a š e v i ć :
Gospodarsko-političke mjere za obranu šuma (Protection de
forets du point de vue politico-ecönomique) — Ing. J. Dra- .
k u l i ć : Život šumskih radnika u hrastovim šumskim manipulacijama (La vie des ouvriers forestiers) — Saopćenja (Bulletins)
— Lične vijesti (Nutations) — Iz administracije (Actes administratifs) — Iz Društva (Affaires de Г Union) — Književnost
(Literature) — Oglasi — Naredbe (Ordonnanees)
BR. 4-5.
TRAVANJ-SVIBANJ
U R E D N I K ING. P E T A R
1940.
PRPIĆ
/
^O0O0O0OQO©GOOOO0OOWOOOO0OOO000O0OO00©©00OOOOO©O000O
,0
ŠUMARSKI LIST
IZDAJE HRVATSKO Š U M A R S K O D R U Š t V O
'--..'••-'
Ureduje redakclonj odbor
\J
r-. - *
. Glavni i odgovorni jirednik: ing. .Petar Prpić
- -
ŠUMARSKI LIST
IZLAZI SVAKOG PRVOG U MJESECU NA 2—4 ŠTAMPANA ARKA
Članovi REDpVNI, IZVANRED7U 1 POMAGAČI g , S . D . đoMvaiu ga besplatno nakon
podmirenja članskog godišnjeg tloprlnosa^od TOO Din.
POMLADAK (studenti) plaćaju godišnje 50 Din.
Članovi UTEMELJITELJI, DOBROTVORI i VELIKI DOBROTVORI dobivaju ga
nakon jednokratnog doprinosa od 2.000 odnosno 6.000 odnosno 50.000 Din.
Pretplata za nečlanove iznosi godišnje 100 Din.
ČLANARINA I PRETPLATA se šalju na ček H. Š. D. 31.704 ili na adresu Hrvatskog
šumarskog društva, Zagreb, Vukotinovićeva ulica 2:
UREDNIŠTVO i UPRAVA nalazi se u Šumarskom domu, Zagreb, Vukotinovićeva
ulica 2. Telefon 64-73.
'
• •' .
ZA OGLASE PLAĆA SE:
ZA STALNE oglase (inserate) kao i za Jražbene oglase:
Vi stranica SO0 (i etstotina) Din — '/4 stranice 1.5 (stosedamdesefpet) Din.
'/a stranice 300 (tristotine) Din — Vs
stranice 90 (devedeset) Din.
Kod trokratnog oglašlvanja daje se 1-0%, kod šesterokratnog 20%, kod dvanaesterokratnog 40% popusta. Porez na oglase kao I tabele zaračunava se posebno.
.
.•*".•••••
UPRAVA.
j . 4 - •-'"• -
"• • '-'••'
®©
:
'•--:-•: •'-'- •-•'
GOSPODI SARADNICIMA
80
0
0
o
o
o
o
o
Da bi se uređivanje »Šumarskog Lista« moglo provesti što lakše I brže, upravljamo
ovu mojbu gospodi suradnicima;
ČLANCI neka obraduju što savremenlje teme, u prvom redu praktična pitanja.
Teorijski radovi dobro su nam došli. Svakom originalnom članku neka se po mogućnosti
priloži kratak resume u francuskom jeziku. —• Za svaki prevod treba pribaviti dozvolu
autora. — Dobro su nam došle sitne vijesti ч> svim važnijim pitanjima 1 događajima u vezi
sa šumarstvom. — RUKOPISI neka su pisani što čitljivije. Pisati treba samo na neparnim
stranicama. S desno ivice svake stranice treba ostaviti prazan prostor pđ tjrl prsta slrlne.
Rečenice treba da su kratke i jasne. Rukopisi se štampaju latinicom I onim jezikom, kojim
sn napisani, ukoliko autor izrlčno -ne traži promjenu. .— SLIKE, u prvom redu dobri po­
zitivi na gjatkom papiru, neka ne budu ulljcpljene u tekst već zasebno. Ako se šalju negativi,
treba ih zapakovatl u čvrste kutije. — CRTEŽI neka budu Izvedeni isključivo tušem na
bijelom risaćem papiru. Mjerilo na kartama treba označiti samo olovkom. — HONORARI za
originalne članke 30 Din,- za prevode 15 Din, za preštampavanje Dlh 10 po štampano! stranici. :
— SEPARATNI OTISCI moraju se zasebno naručiti. Trošak snosi pisac. — Ogtese, lične 1!
društvene vijesti treba slati Upravi, a ue Uredništvu.
UREDNIŠTVO.
§
REVUE FQKESTIERE
POUR LES AFFAIRES FORESTIERES, DE L'INDUSTRIE ET DU
COMMERCE DES BOIS.
Redigee par le Comite de Redaction
Redacteur en chef: tag. Petar Prpić
Edition de Г Union Forestifere croate 2, Rue Vukotinović Zagreb, Yougoslavie. — Parait chaque mois. Conditions de i'abonnement pour fetranger
Din 120 par an. — Resumes en langue francaise.
5GGGOOGOOOOG0OO00Ö0OOOOOOO0OOO0OOOO00'
K ÜJA4ÄRSKJ JJST
GOD. 64.
TRAVANJ-SVIBANJ
i94o.
PROGLAS
PRETSJEDNIKA DRUŠTVA ČLANOVIMA
Gospodo kolege!
Obnovljeno i pomlađeno hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo za­
počinje nakon prekida od dva decenija usljed reorganizacije jugoslovenskog šumarskog udruženja radom pod imenom hrvatskog šumarskog
društva. Imajući u vidu kontinuitet rada društva u novim promjenjenim
prilikama smatram dužnošću svoje prve misli obratiti našim pokojnicima
i u dubokom pietetu pokloniti se sjenama naših stručnih velikana, koji su
kao pokretači i nosioci šumarskih ideja sa mnogo borbe, energije i poleta
utirali staze našem narodnom šumarstvu i stvorili neprolazne vrijednote
za naše mlađe generacije na polju šumarstva. Naše društvo će im odati
najbolje dužnu poštu i zahvalnost ako njegovi članovi u velikoj ljubavi za
šumu, šumarstvo i svoju domovinu budu išli u svom radu njihovim stopama.
Obrazovanjem banovine Hrvatske i prenošenjem nadležnosti šumar­
skih poslova na banovinu Hrvatsku pokazala se neminovna potreba
stvaranja samostalnog šumarskog društva, gdje će se raspravljati
i rješavati svi naši specifični šumarski problemi. Nama šumarima povjerio
je naš narod na upravu i čuvanje svoje veliko narodno dobro, svoje šume,
a time u vezi i zadatak, da te šume kvalitativno i kvantitativno pobolj­
šamo i poboljšane predamo idućoj generaciji. Život šume je složen, šumsko
gospodarstvo vezano je za duga vremenska razdoblja i izloženo raznim
utjecajima pa stoga i radovi u šumskom gospodarstvu zahtjevaju mnogo
pažnje. Život našeg seljačkog naroda vezan je trajno za opstanak šuma.
Šumarski odjel Banske Vlasti kao vrhovna šumarska instancija u banovini
uočio je sve šumarske probleme, koji su došli novim stanjem do izražaja
i sada su u proučavanju reforme, koje bi se imale u organizaciji šumarskih
poslova i šumarske službe provesti na polju šumarstva. Sa dosadanjom
šumarskom politikom će se prekinuti i uvesti novi pravac racionalnog i
planskog rada uzimajući u obzir u prvom redu potrebe seljačkog naroda
kao organizirane cjeline.
201
•
Naše društvo dužno je, da svojim inicijativnim i savjetodavnim ra­
dom pomaže našem vrhovnom šumarskom forumu kod rješavanja naj­
važnijih šumarskih pitanja.
Da društvo uzmogne izvršiti postavljeni zadatak potrebno je, da naši
društveni redovi budu čvrsto organizovani i međusobno povezani u
složnom radu. Početak našeg društvenog rada pada u doba krutog mate­
rijalizma, kada većina smatra šumu samo objektom obogaćivanja te kada
je šumar ostao jedini na braniku šume. Šume se uništavaju, ideali su pro­
pali a vlast mora posizati za najtežim mjerama, da se šume održe. U
vrijeme toga destruktivnog rada na braniku naših šuma moraju se naći svi
šumari te pomoći svojim radom na suzbijanju tog velikog zla. Apeliram
stoga na gospodu profesore šumarskog fakulteta kao i na sve ostale čla­
nove društva, da rade na propagandi šumarstva među našim narodom i
da šumarskom prosvjetom podižu u narodu ljubav za šumu. Molim sve
starije, mlade kao i one najmlađe društvene članove, da savjesno izvrše
svoje članske dužnosti i da pristupe radu u društvu sa ljubavlju za naše
stručno glasilo koje će biti ogledalo našeg društvenog rada i naše vrijed­
nosti. Naš šumarski dom neka postane stalno sastajalište, gdje ćemo
izmjeniti naše misli i naše nazore o šumarskim poslovima i neka bude
žarište svih šumarskih ideja uz poticaj za đalnji rad.
Veseliti će nas sve, ako se budu Srbi i Slovenci interesirali za
naš stručni rad, pa im stoga rado stavljamo na dispoziciju stupce našeg
šumarskog lista, dok još nemaju osnovanog svoga društva i svoga
stručnog glasila.
Sa mnogo volje i odlučnosti započeli smo društveni rad i dosadanje
poteškoće sretno prebrodili. Moja je vruća želja, da nam đalnji rad bude
uspješan i da nam služi na sreću i blagostanje našega naroda i na ponos
naše šumarske struke.
U Zagrebu, mjeseca svibnja 1940.
Pretsjednik:
Ing. Ante Ab r am ov ić, v. r.
202
PORUKA
UREDNIŠTVA
Ima jedna pustinjska biljka zove se Jerihonska ruža (Anastatica
hierochuntica), koja kad ostane bez vlage, a ona za dugo i dugo vremena
prestane prividno da živi, a čim opet dođe do vlage, oživi kao da ništa nije
ni bilo. Tako je i Hrvatsko šumarsko društvo bilo silom prilika zamrlo, ali
nije umrlo i čim je pirnuo dašak slobode probudilo se je na novi život.
A kakav će mu biti program budućeg rada? Na to odgovara cl. 1.
Pravila Hrvatskog šumarskog društva koji veli: Hrvatsko slavonsko šu­
marsko društvo obnavlja svoj rad pod imenom Hrvatsko šumarsko
društvo. Eto gotovog programa i za rad društva i za rad njegovog glasila
Šumarskog lista. Naši predšasnici ispunili su i ako malobrojniji od nas
odlično svoju zadaću i treba samo da se ugledamo u njih i nastavimo
radom tamo, gdje su oni prestali.
Živimo u ozbiljnim i opasnim vremenima, pa je potrebno, da svaki
pojedinac izvrši do kraja svoju dužnost, ako želimo, da se kao narod odr­
žimo. To vrijedi naročito za nas šumare, koji već sada bijemo bitku za
sam opstanak šume. a vrijedi to i za članove Hrvatskog šumarskog
društva. Kakvi budu članovi, takvo će biti društvo, kakvi budu suradnici
takav će biti i Šumarski list.
Pošto društvo nije kadro izdavati posebno reprezentativno glasilo
za strogo stručne i naučne radove a posebno za informativne članke i po­
pularizaciju šumarstva, donašati će Šumarski list članke svih triju vrsti a
naročitu će pažnju posvetiti po želji velikog broja članova pitanjima prak­
tičnog šumarstva naravno pod uvjetom, ako uredništvo bude takovih čla­
naka iz dnevne prakse u dovoljnoj mjeri dobivalo. Društveno glasilo nije
stvar, koja se tiče samo urednika nego i svakog pojedinog člana i samo
u slučaju, ako svaki član bude vršio svoju dužnost, biti će i Šumarski list
na doličnoj visini.
Uredništvo se nada, da će kod svih članova naići na izdašnu potporu,
pa moli naročito dosadanje vrsne suradnike Šumarskog lista, da ga podupru
svojim radom a uvjereno je, da će ga i mlađi članovi izdašno pomoći, jer
će time dokazati da imaju pravo utjecati na odluke društva. Nitko se
nije pametan rodio, pa ni prvi radovi ne moraju i ne mogu biti savršeni;
glavno je dobra volja, marljivost i savjesnost, ostalo će samo po sebi
doći tako, da kad se mi stari maknemo, uzmognu mlađi spremni i sa uspje­
hom da preuzmu naš posao.
Šumarski list će nastojati, da kao prilog listu na posebnom otisku
donaša sva važnija rješenja, pravilnike i normativne naredbe, koje se budu
ticale šumarstva pa će ih članovi moći, kad ih se nakupi dovoljan broj,
posebno uvezati za svoju porabu. Bez poznavanja naredaba ne mogu se
203
predmeti valjano rješavati. Isto tako donašati će Šumarski list tržne cijene
pojedinih sortimenata drva kao i uspjehe licitacija kod pojedinih ureda i
ustanova. Radi toga je potrebno, da nam gospođa članovi redovito šalju
makar i kratke notice o svim događajima i promjenama u svom kraju, koje
se tiču šumarstva. Honorari za članke ostaju isti kao i do sada. Ona gg.
suradnici koji su svoje članke poslali dosadanjem uredniku g. Dr. A. Levakoviću neka pismeno zatraže od njega, da članke preda sadanjem ured­
niku ing. P. Prpiću, u koliko žele, da članci budu u listu objelodanjeni.
Borimo se sada u početku sa velikim poteškoćama, za to i izlazi list
ovaj puta kao dvobroj a u buduće, kad se društvene prilike srede, izlaziti
će redovito. Članovima Hrvatskog šumarskog društva, koji prema pravi­
lima imaju na to pravo, slati će se list redovito i besplatno a drugim licima
poslati će se prvi broj na ogled. U koliko žele da se pretplate, neka izvole
poslati pretplatu priloženim čekom. Pretplata za cijelu goditui iznaša
100.— din.
Društvo mogu članovi izdašno pomoći i na drugi način. Od god. 1921
do 1939 iznašao je prihod Jugoslavenskog šumarskog udruženja (člana­
rina, pretplata, oglasi, i t. d.) ukupno 1,706.174 din. dok je trošak za šu­
marski list (tisak, urednik, pisci, dio uprave) iznašao 2,603.459 din, prema
tomu je šumarski list bio pasivan za 897.284 din ili ponrečno godišnje za
47.225.— din. Ovaj manjak kao i ostali znatni izdaci udruženja podmiri­
vani su iz prihoda društvenog doma.
Jedan od uzroka, da je Šumarski list bio tako pasivan bio je u tomu,
što list nije imao skoro nikakvih oglasa, koji bi trebali biti glavni prihod
svakog lista. Na pr. godine 1938 iznašao je cjelokupni prihod od oglasa
4.911 din. a godine 1939-2.356 din. dakle malo više nego ništa. Radi toga
se apelira na gg. članove, da nastoje sakupiti što više oglasa za list od
raznih ureda, šumoposjednika, industrijalaca, trgovaca drvom ili oružjem
i t. d. Na taj način doći će društvo do novčanih sredstava potrebnih za
svoj rad a sam list će postati zanimljivim i potrebnim i poslovnim ljudima.
Samo složnim radom svih članova društva dignuti ćemo društvo i
list na onu visinu, na kojoj treba da bude.
Dakle, svi na posao!
Za uredništvo:
ing. Petar
P rpić.
204
Prof. Ing. A. KAUDERS
(Zagreb):
PRILOG POVJESTI HRVATSKOG
ŠUMARSTVA
(CONTRIBUTION Ä L'HISTOIRE DE L'ECONOMIE FORESTIERE
EN CROATIE)
Povjest šumarstva odnosno povjest šumarskog gospodarstva svake
kulturne zemlje pokazuje postepeni razvitak. U tom razvitku ističu se u
glavnom tri razdoblja.
Prvo je razdoblje neurednog uživanja šume i šumskih proizvoda —
šume se krče i pretvaraju u poljoprivredno tlo. One su smetnja kulturnom
razvitku, te se vatrom i sjekirom uništavaju, da dadu potrebni prostor
nastanbama, kao i prostor za uzgoj kulturnog bilja i pašnjaka.
U drugom se razdoblju vodi već više pažnje i računa o šumama.
Iskorišćavanje i sječa vezana je na neke propise. Opažen je naime nagli
nestanak šuma, a očitovala se i opasnost, bude li se bez reda i nesmetano
šuma iskorišćavala, da će šume i nestati. U ovom razdoblju nema još
propisa glede obnove šuma odnosno propisa o pošumljavanju sječina.
U trećem razdoblju očituje se sve veća potražnja i potreba na drvu,
ali i sve veće odmicanje šume u planinske krajeve. Strah pred nestankom
šume dao je poticaj ostvarenju potrajnosti. Sjeći se smije samo toliko, ko­
liko prirašćuje. Prema tome je ostvarenje zamisli o potrajnom gospo­
darstvu, kako kaže E b e r s 1 , »prvorazredno kulturno djelo«.
F. U n g e r u raspravi »Der Waldstand Dalmatiens einst und jetzt«,2
kao i P o p a r i ć u raspravi »Dalmatinske šume u historiji«,3 a isto tako
G r u b i ć - N o v a k u raspravi »Le Förets, leur epanouissement, leur
declin et leur restauration« 4 daju nam iscrpive podatke o povjesti šumar­
stva u Dalmaciji.
U spomenutim raspravama navedena je mnogobrojna literatura, te
će ove rasprave i u njima navedena literatura biti od velike koristi sva­
komu, koji će se posvetiti izučavanju povjesti šumarstva primorskih kra­
jeva banovine Hrvatske.
U našoj raspravi »Prilog istoriji šumarstva Istre i Krka«5 kao i u
raspravici »Historique du reboisement du Karst littoral Croate« spome­
nuli smo, da je u nekim našim primorskim statutima bilo ustanova i pro­
pisa u pogledu čuvanja šuma.
S obzirom na ustanove o čuvanju šuma u statutima naših primorskih
krajeva možemo tvrditi, da su vlasti zaista vodile brigu o šumama i da
su te vlasti već za rana strogim odredbama zabranjivale nepovlasne sječe
i vodile prema ondašnjim prilikama ispravnu šumarsku politiku.
1
E b e r s : Forstpolitische Aufgaben der Gegenwart. 1936.
Sitzungsberichte der Mathem.-Naturwissenschaftlichen Klasse der kaiserlichen
Akademie, Wien (Band I Abthei-Jahrg. 1864. Heft I—V).
3
B. P o p a r ;ić: Glasnik Matice dalmatinske, Godina I, Knjiga 1. 1902. Zadar.
4
U g r e n o v i ć, Le Karst Yougoslave, 1928. Zagreb.
a
U g r e n o v i ć : »Pola stoljeća šumarstva». Zagreb 1926.
2
205
Mnoge odredbe u statutima kazuju nam, kako ćemo vidjeti, da su
naši primorski krajevi već dosta rano došli u drugo razdoblje spomenutog
razvitka šumskog gospodarstva. Ali čini se, da se je malo tko držao
izdanih odredaba, a dokaz tome daju nam nepregledne kraške pustoši i
to ne samo u zaleđu naših primorskih krajeva, već i u najbližoj okolini
gradova i naselja na obalama Jadrana.
U ovoj rspravi prikazat ćemo sam postanak statuta i iznijeti usta­
nove iz nekih statuta, koje se tiču šumarstva odnosno vođenja šumarske
politike tadanjih vlasti.
Kad se je u V. vijeku svršio proces raspadanja ogromnog i divno
izgrađenog organizma rimske imperije u mediteranskoj oblasti, našli su
se pojedini dijelovi njegovi, jednako u središtu kao i na bližoj i daljoj
periferiji, pred novim uslovima života. I ako su veze, koje su ih vezivale
uz Rim, već i ranije bivale slabije, tako da su u stvari bile u glavnom
fiskalnog karaktera i imale su služiti da se iz provincija namaknu finansijska sredstva za caput orbis, ipak je bio u cijelom carstvu puls rimski
i po njemu su morale pojedine zemlje udešavati svoj život. A kad su
sve te veze prekidane, valjalo je da svaki dio potraži u sebi i u svojoj
bližoj okolini uslove svog opstanka.
Među tim provincijama zauzima svakako Dalmacija — i po svom
položaju i po kulturnoj, strateškoj i geopolitičkoj važnosti — jedno od
najvidnijih mjesta. Već u kasnom carstvu bila je ona jedna osobito pri­
vlačna točka, o kojoj su državnici i vojskovođe vodili ozbiljna računa,
a na njenom tlu odigrava se tako reći it posljednje poglavlje imperije. A
kad je carstvo propalo, pruža nam ta pokrajina u svom razvoju jednu
nadasve zanimljivu sliku, kojoj inače ne možemo lako naći poredbe.
Kad je ime rimsko bilo konačno lišeno u očima barbara svakog
straha i poštovanja, učestale su provale različitih naroda još i više nego
je to ranije bilo. Dalmacija je postala najprije dijelom istočno-gotske kra­
ljevine Teodora Velikog, a malo zatim utjelovio ju je Justinijan bizant­
skom carstvu, pošto je unilštio državu Teodorikovu. Ali i to bijaše kratkog
vijeka, jer krajem VI. stoljeća počinju u ove krajeve sudbonosne provale
Slavena, a Hrvati se na prekretnici VI. i VII. stoljeća javljaju u Dalma­
ciji, da se onda u njoj stalno nasele. Kako Hrvati nisu bili u mogućnosti
da osvoje utvrđene gradove, u koje se je bilo sklonulo i koje je branilo
staro stanovništvo, naselili su se oni na otvorenim mjestima van gradova,
dok se je u gradovima održao romanski živalj odnosno ostaci ranijeg pu­
čanstva uopće. Pored gradova, starosjedioci naselili su još i otoke, tako
da u Dalmaciji imamo poslije dolaska Hrvata dva etnička elementa jedan
pored drugog: Romane u gradovima i na otocima, a Hrvate van gradova
u otvorenim mjestima. Ali još je zanimljivija činjenica, da su se na dalma­
tinskom teritoriju obrazovala u to vrijeme i dva državopravna odnosno
administrativna tijela: jedno je bila država Hrvata, a drugo je bila tema
(provincija) bizantinske, imperije, koja je nosila ime Dalmacije. (Themom
nazivala se u bizantinskoj imperiji! jedna administrativna jedinica). Ta
bizantinska provincija sastojala se — prema navodima cara Konstantina
Porfirogeneta — iz gradova Zadra, Trogira, Splita, Dubrovnika i Kotora
i osim toga iz nekih otoka i nije dakako imala među sobom teritorijalnog
kontinuiteta. Na taj je način i posve razumljivo, da ona i nije bila za život
sposobna, tako da je postojala više de jure nego de facto, a u stvari su
206
gradovi bili prepušteni sami sebi i svojoj sudbini, te su bili silom prilika
prinuždeni da se o sebi staraju i da sami sobom upravljaju. Okruženi ele­
mentom, s kojim su stajali u odnosu punom uzajamnog nepovjerenja i
neprijateljstva, stisnuti u vrlo uzane granice gradskog teritorija, oni su
tek pomalo dolazili do iskustva, da su oni neizbježivo upućeni ekonomskim'
pa i socijalnim prilikama da sarađuju i da uđu u simbiozu, koja je morala
i po jedne i po druge biti blagotvorna. Ali ma kakovi da su bili kasniji
udesi tih gradova, jedno su oni sačuvali: tradiciju o svojoj samostalnosti,
a jednako i želju da ne budu te nezavisnosti olako lišeni.
U nauci se mnogo sporilo o tom, odakle potječe i kojeg je podrijetla
organizacija, u okviru koje su dalmatinski gradovi provodili tu autono­
miju. Većina naših historika i pravnih historika bilo je mišljenja, da su
je oni naslijedili odnosno sačuvali još iz vremena rimskih i da je na tom
osnovu onda u srednjem vijeku ona dalje izgrađivana prema potrebama i
prilikama svog vremena. Drugi — tu se naročito isticao Dr. Ivan S t r o h a 1 — tvrdili su, da je u vrtlogu seobe naroda propalo sve, što je rimsko:
i pučanstvo i kultura i civilizacija, sve je to bilo uništeno od novih došljaka,
Slavena, tako da je cijela organizacija dalmatinskog grada u srednjem
vijeku posve nova tvorevina, nastala jedino iz elemenata tog doba. Sre­
dište te nove sredovječne organizacije u gradu da je bio biskup. On je bio
vrhovni glavar grada i najviša vlast u njemu.
Izgleda da je bliže istini mišljenje, da je sredovječna organizacija u
dalmatinskim gradovima nastala slijevanjem triju komponenata odnosno
triju organizacionih jedinica različitog porijetla i to: 1. rimsko-municipalni
elemenat, 2. općina kršćanska, koja se u gradovima obrazovala po pri­
manju kršćanstva, a još u rimsko vrijeme, 3. udruženje građana, koje se
razvilo iz potreba, gledanja i shvaćanja srednjeg vijeka, a koje je poznato
pod imenom komune.0 Od tih triju komponenata najslabija je bila prva,
te se rimsko-municipalni elemenat u izvorima javlja više kao neka tra­
dicija bez naročite praktičke važnosti. Važna je bila kao organizacija,
osobito u ranije doba, općina kršćana u dalmatinskim gradovima, jer je
ona u stvari bila i jedina, koja se dobro sačuvala i neokrnjeno izašla iz
velike kataklizme, koja je snašla tadanji svijet. Ta ecclesia bila je dakle
vrlo podobna da primi u ruke upravljanje građana, koji sü i onako bili
kršćani. Ali iz te dvije komponente ne bismo nikako mogli do kraja pro­
tumačiti mnogo pojava u organizaciji gradova, kad ne bismo uzeli u
obzir još i treću i najvažniju, a to je komuna građana. Ta su udruženja
u srednjem vijeku bila vrlo uobičajena, imala su sasvim privatni karakter
i u njih bi stupali pojedinci, da bi uzajamnom pomoći bolje obranili i oču­
vali svoje interese. Članovi takve komune bili su materijalnim i moralnim
interesima usko međusobno povezani, bio je to neki Schutz- und Trutzbündniss uz solidarnost sviju članova komune. Takva komuna osnivala bi
se i među građanima jednog grada, te su oni dijelili zajednički dobro i
zlo, sreću i nesreću. Komuna je u organizaciji grada igrala značajnu ulogu
i ona je sve više potiskivala ona druga dva elementa gradske organizacije,
baš zato jer je bila čisto sredovječnog podrijetla i najviše akomodirana
njegovim prilikama.
e
Dr. Marko K o s t r e n č i ć :
skom«. R. I. A. 1930.
»Sloboda dalmatinskih gradova po tipu trogir­
207
U takvim okolnostima i iz tih elemenata obrazovao se jedan poseban
tip gradske autonomije i gradske uprave, koji se je i po postanku i po
sadržaju donekle odvajao od tipova gradova u drugim zemljama.
Gradovi su, dakako, nastojali da te svoje slobode i pravno utvrde i
da im budu one u običajnom obliku zajamčene. Tako su Trogirani već g.
1107. uspjeli da od kralja Kolomana dobiju privilegij, koji je doista postao
prototip i magna Charta za slobode svih dalmatinskih gradova. Privilegij
isto u glavnom sadržaja postizavali bi onda i drugi gradovi, a potvrđivali
bi ih i poslije kraljevi do u kasni srednji vijek.
Ta privilegija zajamčivala su gradovima njihovu punu autonomiju,
t. j . pravo da si sami stvaraju norme, po kojima će živjeti, zatim samo­
upravu i na kraju autodokiju t. j . pravo da sami postavljaju sebi suce, koji
će im suditi. Osim toga im je bila dana i velika sloboda u crkvenom
pogledu, jer je svaki grad ilmao svoga biskupa, koga su građani sebi bi­
rali. Prema tome su ti gradovi imali maksimum prava, sto si ga možemo
zamisliti. Podložnost prema kralju ocrtavala se u tome, što je on imao
dobivati jednu trećinu prihoda, što ga je odbacivala gradska luka. Te
široke slobode dalmatinskih gradova gledala su dakako da u vlastitu ko­
rist prikrate okolišna gospoda i knezovi, ali im je bila ogorčena protiv­
nica i Venecija, koja ih je ubrzo dokidala, kad je koji od tih gradova došao
u njenu vlast. Tako možemo tim širokim slobodama po tipu trogirskom
suprotstaviti slobode gradske po običaju mletačkom, a koje su bile daleko,
uže i beznačajnije.
Među tim tradicionalnim slobodama stoji dakako na prvom mjestu
pravo da si grad sam za cijelu svoju oblast donosi norme svake ruke,
kojima se ima svaki, koji tu živi, pokoravati. Onu dakle vlast, koju mi
danas u državi zovemo zakonodavnom i koja je najviši izraz državnog
suvereniteta, tu je vlast tada imao dalmatinski grad.
U ranom srednjem vijeku ne možemo dakako očekivati kakvu življu
djelatnost u pogledu donošenja pravnih norma u gradovima. Ne smijemo
zaboraviti, da 7. i 8. stoljeće predstavljaju doba, kad je duhovna kultura
u Evropi dostigla svoju najnižu razvojnu točku, tako da je tada i pisme­
nost na jadnom stepenu. U to vrijeme nije bilo ni pisanih zakonika niti
su se nove norme bilo kako popisivale. Živjelo se po običajnom pravu i
očito po rimskom vulgarnom pravu. Ali kad se je na Zapadu inicijativom
Karla Velikog kultura opet počela da budi na novi život, nije to moglo
na dugo da ostane bez posljedica i u ovim krajevima. Drugom polovicom
IX. stoljeća nalazimo ovdje već pisanih pravnih dokumenata, ali je još
dosta vremena prošlo, dok su se pravna pravila počela sistematski popi­
sivati. Pojedinačnih zapisa norma, koji su se i do današnjeg dana sačuvali,
imamo doduše već rano, ali redovnom popisivanju prava i stvorenih pra­
vila pristupalo se kod nas u dalmatinskim gradovima ne prije XIII. i u
tom pravcu su se oni ugledali u susjednu Italiju, gdje je u tom vrijeme
popisivanje gradskih prava bilo u punom jeku.
Svaki grad želio je da ima propisana svoja prava, koja vrijede za
sam grad i njegov distrikt, pa bi u tu svrhu dozivao i strane stručnjake da
mu taj posao što valjanije svrše. Kao kopneni tako bi postupali i otočki
gradovi i onda je takov statut vrijedio za sam grad i za cijeli teritorij
otoka.
208
Izgleda da je po vremenu prvi nastao i statut otoka Korčule, čiji naj­
stariju dio potječe iz g. 1214. Kako rekosmo, ne uzimamo tu u obzir one
pojedinačne norme, koje su već i mnogo ranije donašane i popisivane.
Statut grada Splita izrađen je g. 1240. za vrijeme gradskog načelnika
Gargana, koji je pozvan iz Ankone u cilju da sredi pravne i finansijske
prilike u gradu. Dubrovnik si je dao statut g. 1272., Trogir g. 1322. itd.
Pojam statuta obuhvatao je upravo samo konačnu kodifikaciju, a
kasnije promjene i dodaci, koji su se vremenom ukazali kao nužni, nosili
su općenito ime reformacija, tako da se je pravni život u gradovima
upravljao po statutu i kasnijim reformacijama. Ti su statuti bili cijeli mali
kodeksi prava, koji su sadržavali na j različiti je pravne materije. U prvom
redu nalazimo ustavne norme grada, dakle ona osnovna pravila, koja su
određivala, na koji način se gradom vlada i upravlja. Znatan dio otpada
na kazneno pravo i kazneni proces, a zatim na građansko pravo i gra­
đanski proces, a naročita je pažnja posvećena finansijskoim pravu, dakle
pitanju prihoda i rashoda gradskih. U nekim statutima — tako u dubro­
vačkom — lijepo i razrađeno trgovačko i pomorsko pravo. Nužda i isku­
stvo naučili su gradove, da se imaju starati i o svojoj ekonomskoj poli­
tici, te da — imajući u vidu vlastite interese — moraju primjereno regulisati izvoz i uvoz robe. Osim svega toga, ima još mnoštvo najrazličitijih
propisa gospodarske i policijske prirode.
Među brigama, koje su imale te općine, bila je jedna od važnijih i
briga za očuvanje i iskorišćavanje šuma, jer je drvo bilo s obzirom na
razvijeno brodarstvo od velike važnosti. U slijedećem prikazati ćemo,
koje i kakove mjere su te općine poduzimale u tom predmetu i kako su
normirale gospodarenje sa šumom, kakovu su vodile izvoznu politiku glede
te važne sirovine i kako su morale često voditi tešku borbu protiv onih,-,
koji su ne misleći na buduća pokoljenja željeli da zadovolje svoje mo­
mentane potrebe.
Zanimljiva je odredba u statutu Splita o čuvanju Marjana,7 u kojoj
se kaže: »Quod nullus debeat seccare ligna in monte Serande...« t. j .
da nitko nesmije sjeći drva u planini Serande (Marjan), te koji drugačije
uradi, ima da plati kaznu od četiri libre, od čega pripada polovina
općini, a druga tužitelju. I kapetani kurije, koji su postavljeni od mjeseca
do mjeseca za čuvanje grada, dužni su da šalju svaki dan dva čovjeka
od gradske straže da čuvaju spomenuti Marjan. Isto je zabranjena tu
i paša.
Dalje se kaže u jednoj reformaciji,8 da se imaju izabrati dva plemića,
koji će paziti da na Marjanu ne pase stoka i da se ne siječe drvo. Plaća
je ovim izabranim plemićima bila 22 libre na godinu, a kazna za slučaj
da prekršitelja ne prijave bila je za svaki pojedini slučaj 25 libra. Ali
odmah u članu 46 dozvoljava se paša goveda, konja i magaraca i to od
dana Svih svetih do dana sv. Jurja.
U statutu grada Trogira 9 određuju se kazne za sječu drva na gori
Perokov. U toj se odredbi kaže: »Jubemus, quod nullas audeat nec pre7
»Statuta ct Leges Civitatis Spalati«, editio Hanel. Mon. historico iuridlca Slavorum meridionaliurn. Vol. Ц 1878 i IV pag. 175.
8
Ibid. Reform, čl. 45 pag. 276.
9
Stat. Trag. II 32.
209
sumat incidere nec rumpere ligna sen fraschas in montanea Perocharem
versus Tragurium...« U hrvatskom prijevodu glasi ova odredba: »Zapo­
vijedamo, da se nitko ne usudi niti pomisliti da siječe ili uništava drveće
ili grane na gori Perokov nasuprot Trogira, kako se pruža čitava planina
Krban iznad mlina. I tko protivno uradi, ima da plati za kaznu za svaki
prestupak pet malih libra, od kojih polovina pripada općini, a druga po­
lovina prijavitelju, ako će se po njegovoj prijavi saznati istina.«
U istom statutu10 nailazimo i na odredbu glede zabrane sječe drva
na otoku Čiovo, u kojoj se kaže: »ako se nađe drva ili granja u kojoj
barci, ima se ona sažgati. Nose li se drva ili granja na kojoj tovarnoj
životinji, ima se ta zaplijeniti u korist općine, a pored toga ima prekršitelj
da plati kaznu od 25 libra. Dopušteno je ipak sjeći trnje i brnistru i granje
za popravak solana. A zakupnik mlinskih prihoda može da dade sjeći
drvo potrebno za mlinsko kolo. Isto nije dopušteno sabirati travu na tom
otoku za hranu konjima i magarcima«. U istoj se odredbi dalje kaže:
»tko nosi sa otoka suho drvo, ima se to drvo spaliti.«
Vrlo je stroga odredba,11 koja govori »De pena illorum, qui vineas
vel arbores succiderint...« t. j . o kazni za one, koji posijeku vinograd ili
drveće. Odredba glasi: »Naređujemo, ako koji slobodan čovjek posiječe
lozu ili tuđe drvo, da plati za kaznu općini 20 malih libra svaki put i za
svako drvo i voćku posječenu ili iščupanu. Vlasniku dotičnog drveta
ima štetočinac platiti 40 malih soldi; a u koliko osuđeni ne plati navedenu
kaznu, da se šiba po gradu od jednih vrata do drugih i da stalno bude
beščastan. Ako je štetočinac rob, da ga se šiba i žigoše, a ako ga njegov
gospodar ne bi htio dati na šibanje i žigosanje, ima da sam nadoknadi
štetu i da plati kaznu općini. U koliko se slobodnjak ili rob po drugi put
zateče u sličnom prestupku i ne bi platio kaznu po ovom statutu općini
odnosno onom koji je pretrpio štetu, ima da mu se odsiječe ruka«.
Sličnu kaznu određuje i statut grada Skradina12 i to za štetu uči­
njenu sječom drveća i loze. Prekršitelj imao je platiti kaznu od 20 libra,
od kojih polovina pripada knezu, a druga polovina općini, a osim toga
ima štetočinac nadoknaditi štetu; ako nema odakle platiti, ruka će mu
se odsjeci (.. .et si non habet unde solvere, manus ei truncabitur).
U jednoj reformaciji trogirskog statuta 13 govori se ii o štetama uči­
njenim po životinjama (»De animalibus damnificamtibus«) i određuju se
kazne za štete, koje počine popašom životinje. U drugoj jednoj reforma­
ciji istog statuta 14 i to pod naslovom »Que animalia pasculare possint in
insula Bue« zabranjuje se načelno paša na otoku Čiovo sa motivacijom,
da je otok koristan Trogiru za izvjesne slučajeve. (Misli se očito na su­
kobe i ratne zaplete.)
Znatan broj odredaba glede zabrane sječe nailazimo u statutu grada
Korčule. U odredbi pod naslovom »De furantibus lignamen« odlučeno je:
»Ako tko posiječe neko drvo prikladno za građu ili sitno drvo (gorivo) i:
10
11
12
13
14
Ibid.
Stat.
Stat.
Stat.
Ibid.
Reform. I 86.
Trag. II 31.
Seard. I 27.
Trag. Reform. I 88.
Reform. II 48.
210
natovari koji brod ili barku, vlasnik ima da plati općini 25 pepera, a svaki
od mornara po 2 perpere, ako je sječeno bez dozvole«. U istoj se reformaciji dalje kaže, da trgovcu propada čitav teret, a onaj, koji prijavi,
dobije trećinu globe.«
O zabrani! sječe govori i odredba »De lignamine non incedendo«,1*
kojom je odredbom određeno, da »ako stranac hoće posjeći neko drvo za
gradu na otoku, vlada mu ne može dati dozvolu bez odobrenja punog
vijeća pod kaznu od 10 perpera za svakog od sudaca (vjećnika); i ako bi
bio bio zamjenik, neka padne pod istu kaznu; ako bi pak netko htio ku­
piti, može vlada zajedno sa vjećniciima, koji će biti u gradu, prodati i dati
dozvolu za prodaju; ako bi pak neki tražili drva za gorivo, može vlada
dati dozvolu koliko uz plaću (pristojbu) toliko bez plaće (pristojbe); i
onaj, koji ima dozvolu, da siječe drva za gorivo, ako bi posjekao velika
drva prikladna za građu, da plati bez oprosta (bezuvjetno) 25 perpera, koji
denari pripadaju općini, i da gubi! svoj tovar drva.«
U daljnjoj jednoj reformacijf7 pod naslovom »Forensium expoliandorum lignamina incidentnim« kaže se, da svaki stanovnik otoka može
oduzeti sjekire i pile strancima, koji sijeku drva na otoku bez pečata
(žiga) općine.
Glede sječe bora i ostalog drveća na otoku govori i reformacija18
pod naslovom »Forenses non possint incidere tedas vel lignamina«. U
hrvatskom prijevodu glasi ta odredba: »Isto tako primljeno je, da se
nijedan stranac, koji nije stanovnik Korčule, ne usudi sjeći borove ili
drveće na otoku uz kaznu od 25 perpera, koji pripadaju po polovini
općini. I ako bi koji Korčulanac sjekao sa istima (et si quis Curzulanus
inciideret cum ipsis ...) ili bio njihov dionik ili se slagao ili dao pomoć,
savjet ili zaštitu, neka plati navedenu kaznu, osim ako posiječe i izveze
sa dozvolom vlasti (nisi inciderit et extraxerit cum licentia regiminis . . . )
ili dacara na propisan način o davanju (doznaki) drveća; izuzet je ipak
bor, kojeg ne može nitko uz nikakav uvjet (... excepta tarnen teda, qui!
modo aliquo per aliquos extrahi non possit de insula in poena predicta)
izvesti sa otoka uz navedenu kaznu.« Kako se vidi, bilo je sasvim zabra­
njeno izvesti bor sa otoka t. j . niti u slučaju da je za počinjenu štetu
odnosno nepovlasnu sječu plaćena određena kazna. Ali se čini, da je
sječa borovih stabala preotela mah na otoku, jer u statutu na strani 235
čitamo, da pučko vijeće protestira, što se daje dozvola za sječu bora
(in tanta copia, quod consumitur insula cum damno dictae nostre insulae
et eius artis de navigiisfabricandis et similiter de carbonibus non extrahendis«) u tolikoj mjeri, da se pustoši otok na štetu njegova obrta i nje­
gove brodogradnje, jednako da se ne izvozi drvni! ugalj.
Slične odredbe glede zabrane sječe spominju se i u statutu grada
Dubrovnika. U odredbi19 pod naslovom »De hiis qui incidunt arbores«
15
Statute et leges civitatis et insulae Gurzulae (1214—1558) editio Hanel, Zagreb
1879. u Monumenta 'Historico-'Iuridica Slavorum Merid. Vol. I 112.
16
Ibid. 110.
17
Stat. Ourz. Reform. 93.
18
Ibid. Reform. 63.
19
Stat. Rag. VI 11.
211
određeno je, da ako netko siječe drvo bez dozvole vlasnika, neka se
kazni sa 12 perpera, od koje kazne pripada polovina općini, a druga po­
lovina vlasniku drveta i to u slučaju ako je to vlasnik sam prijavio. Ako
pak ovog proganja sam knez (comes) po svojoj dužnosti bez tužbe vla­
snika, čitava ta kazna pripada općini.
U odredbi, koja govorit o štetama učinjenim u vinogradima, na
drveću i plodovima, određuje se, da ovakovu štetu imaju da prijave
onil »qui habitant in contrata ubi dapmim factum fuerit«, koji stanjuju u
onom kraju, u kojem je učinjena šteta.
Spomenuti moramo, da i u statutu grada Hvara 20 nailazimo na
odredbu, koja u prijevodu glasi: »Pored ostalog zabranjuje se pod glo­
bom sjeći tuda drva.« Nadalje u istom statutu 21 određeno, da »svaka
osoba, koja posiječe neko drvo bez volje vlasnika, ima da plati za štetu
svaki put 5 malih libra, od koje kazne pripada općini polovica, a druga
polovica tužitelju, a osim toga štetočinac je obvezan nadoknaditi čitavu
štetu vlasniku, kako će se činiti! gospodinu knezu i sucima da je pravo.«
U statutima Novoga Orada i to u čl. 12 str. 140 sadržana je odredba,
koja glasi: »U Zagorju da nima nijedan drv sići pod penu dukat dvanajst
prez dopušćenja gospodskoga aliti njegova oficijala«. Grad Vrbnik na
otoku Krku imao je u svojim statutima 22 slijedeću odredbu » . . . da nemože nijedan človik sići lesa suha ni sirova v ložih v sitnih pod penu
libar pet«.
U urbaru grada Grobnika23 nailazimo na slijedeću odredbu: »Prepoveda se podložnikom grobničkim pod strašnu penu sići u gori zvan
onoga drivlja koje je potrebno za njihove vlašće kuće«. Isto tako vidimo
u statutu veprinačkom24 odredbu slijedećeg sadržaja: »Ki bi zvane lozi do
proseki sekal sirovo, plaća soldini 16. Ki bi v presekah sirovo sekal plaća
2 libre.« Dalje opet u istom statutu 25 »Ki bi v lučkom gaju sekal, plaća
jednu marku.«
Glede zabrane loženja vatre nailazimo odredbu u statutu grada
Korčule i to pod naslovom »Zapinorum non comburendorum«.20 U ovoj
se odredbi kaže: »Isto tako tkogod zapali vatru u borovima na otoku,
od koje bi! nastala šteta, neka plati u ime kazne 25 perpera i potpunu
štetu općini, i svatko tko može da prijavi (dobije) treći dio od globe«. U
vezi ove odredbe nailazimo odmah u narednoj reformaciji27 odredbu, ko­
jom se zabranjuje sječa borovine za dobijanje vađenje smole, doklegod
se vidi! more (Ubicunque mare respicit) i to uz kaznu od 25 perpera i
svatko može prijaviti i dobiti treći dio.
20
21
22
23
24
25
28
27
Stat.
Stat.
Stat.
Unb.
Stat.
Ibid.
Stat.
Ibid.
Les. Aggianta cap. 41.
Les. III 1.
Vrb. 34.
grada Grobnika 1642. str. 197.
Veprinački 21 str. 124.
22, str. 214.
Curz. Reform. 85.
Reform. 85.
212
Napose bilo je zabranjeno loženje vatre u blizini maslina, te u sta­
tutu grada Budve 28 nailazimo na slijedeću odredbu: »Tko zapali vatru
izvan maslina, a vatra zahvati masline, mora da zove pomoć. Ako to
ne učini, plaća kaznu od 2 dinara«.
U istom statutu20 pod naslovom »De tagliar arbori« određeno je,
da onaj tko posječe maslinu tuđu ili je zapali, plaća perpera 50 il otštetu.
Polovica kazne pripada sudu, a druga polovica općini.
Kada smo već spomenuli odredbu glede čuvanja uljika, moramo
istaknuti, da u našim statutima imamo odredbe i glede uzgoja uljika. U
statutu grada Splita30 kaže se: »Dva službenika imaju prijaviti one, koji
ne bi obrađivali ulji'ke, il to barem šest četvornih stopa maslinika na
svako vreteno (vreteno je mjera za površinu) i tko tu količinu ne bi uzgo­
jio, plaća 40 soldina za svaki vreten i ipak ima da uzgaja«.
Glede krčenja šume odnosno pretvorbe šume u drugu vrst kulture
imamo u statutima nekoliko odredaba. Navlastito u statutu grada Kor­
čule31 spomenuto je pod naslovom »De locis, ubi fieri non potest las, nee
ignis ponil«. Ovom se odredbom određuju granice, gdje se ne dopušta
krčiti i paliti šuma, a označena je i granica tog teritorija i to počev od
»punte Razan do Gherdam lucam, kotara Blato i od Strethia luča do
Privale«. (Razan, danas rt pod nazivom Ražnić na otoku Korčuli, a
Strethia luča, neka luka na Korčuli danas se ime izgubilo).
U drugoj jednoj reformaciji32 istog statuta čitamo opet pod naslo­
vom »Non faciendi passicam in Priuala,« da je zabranjeno sjeći gaj čineći
krčevinu na Privali pod globom od 25 perpera. Dalje u narednoj refor­
maciji33 pod naslovom »Passicarum in Scoleo magno« govori se i na­
ređuje slijedeće: »Isto tako neka budu krčevine na Velikom Školju po
uviđavnosti vlade« ili drugim riječima, samo dozvolom vlasti može se
šuma na Velikom Školju krčiti.
Ali u jednoj reformaciji34 vidimo, da je bilo dozvoljeno krčenje,
ako su krč&vine pretvorene u oranice, te se u toj reformaciji među inim
kaže: » . . . da nitko ne može sjeći šumu, da se učini od nje oranica na
nekom zemljištu unutar otoka Korčule, ne bude li dao najmanje peti dio
vlasniku zemlje, uz kaznu od 50 perpera po polovini općini i tužitelju.«
Poljički statut 35 iz godine 1444. ima u članku 56 ustanovu pod na­
slovom »Od gaev i kotarev«, iz koje se vidi, da su Poljičanil čuvali svoje
gajeve i to ne samo od svojih susjeda već i! samih vlasnika šuma. U
članku 56 c rečenog statuta određeno je, da je nove gajeve zabranjeno
podići. I kaže se: »Nitko i nijedno selo ne može uzgojiti! novu šumu niti:
28
Stat. Buduae 182.
Ibid. Cap. 33.
30
Stat. Spai Stat. Nova Cap. 2 str. 324.
31
Stat. Curz. Reform. 178.
32
Stat. Curz. Reform. 65.
33
Ibid. Reform. 66.
34
Ibid. Reform. 55.
36
»Statut Polpeki« uredio V. Jagić Mon. Hist. lurid. Slav. Merid. Svez. IV
Zagreb 1890.
29
213
;
pošumiti, ako to već nije bio starii gaj; to može učiniti! jedino uz dozvolu
kneza«. U članu 13 napomenuto je, da prokuratori! imaju prijaviti, ako
»tko učini novi gaj« bez dozvole kneza. M a t u ć 3 6 prevodi »ohne Bewil­
ligung des Knez der Poljice einen neuen Wald anlegt«.
Poljičani bavili su se u velikoj mjeri! stočarstvom, te stoku i! mliječne
proizvode prodavali! u bližnjem gradu Splitu. Prema tome čuvali su
pašnjake i odredbama statuta branili! uzgojiti! šumu na ovim pašnjacima.
U pogledu čuvanja šuma imamo u statutu grada Trogira 37 odredbu
pod naslovom »De custodibus elligendis super custodia olivarum insulae
Bue«. U ovoj se odredbi kaže »Zahtijevamo da trogirski! knez sa svojim
senatom odredi postaviti jednog ili dva čovjeka, quii iurent denunciare
omnes illos quos ipsi vel alter ipsorum scriverint incidisse sen infrigiisse
quocunque modo de olivis sen de olivestriis vel rovers ...« koji! da se
zakunu, da će prijaviti sve one, za koje ili jedan od njih sazna, da sijeku
ili da lome ma na koji bilo način masline ili mastrinke ili! hrastove; bez
povrede statuta da može svatko posjeći drvo za jaram ili napravu za
mlaćenje žita. I navedena dva čovjeka moraju pomagati kod popravka uli
presvođenja Ciovskog mosta.
Nadalje u statutu grada Kastva nailazimo na ustanovu, kojom je
određeno čuvanje šuma ii zabrana puštanja stoke na pašu. U spomenutom
statutu (40. str. 188) navedeno je »Jošće, imenova suca od leta imata
oblast i jesu dužni na svako leto braniti u Loze (po svoj prilici ime šum­
skog predjela) toga lesa seči ni živinu p a s t i . . . ni tim lesom zasekati«.
Isti! statut 57. str. 193. 'drugom jednom odredbom naređuje slijedeće:
»Jošće je zakon za tog dvornika, koga oficij izbere: ima prisećil da hoće
pravo čuvati lese i! berguda«.
U nekim našim statutima ima ustanova, kojima se regulira izvoz
drva. Tako vidimo u statutu grada Korčule odredbu38 koja glasi: »Lignamina extrahi non possint sine expressa licentia consiilii,« t. j . drvo se ne
može izvesti bez naročite dozvole vijeća... nijedan stranac, koji ne
stanuje na Korčuli!, ne može sjeći ni izvesti! drvo ili koju god vrst drveta
bez naročite dozvole velikog vijeća Korčule uz kaznu od 25 perpera za
svakog vlasnika barke i mornare. Osim toga gubitkom barke i robe, koju
bi na njoj vozili. I ako se sazna, da je kojil Korčulanac pružio pomoć, dao
savjet ili zaštitu, neka odmah bude kažnjen sa kaznom od 50 dukata.
Polovina te globe pripada tužitelju, a druga polovina općini. Dalje se u
ovoj reformacijii spominje i slijedeće: »Et regimen, quod pro tempore
merit,« imaju se u svakom selu odrediti četvorica, koji će paziti i prijavljvatil ovakove slučajeve.
Da se zaštiti! šuma od devastacije i zabrani izvoz drveta, zamolili
su građani Korčule,39 da se zabrani svaki izvoz drva iz Korčule po stran­
cima i stranim brodovima, pošto od izvoza drva i drvne robe sa otoka
38
37
38
38
Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und Herzegovina (XII—1912).
Stat. Trag. I 75.
Stat. Curz. Reform. 200.
Stat. Сш-z. Litterae 22 str. 177.
214
Korčule živil najveći dio siromašnih ljudi. U originalu glasi! ova molba:
»Item, perche de trar legni et ligname de isola Curzula ne vive grandissima parte de poveri homenil de quello luogo ...«
O zabrani izvoza bora nailazimo u statutu istoga grada odredbu iz
godine 1492.,40 u kojoj se kaže medu ostalim ».. .bor koji raste na ovom
otoku, iz kojeg se dobiva smola, a od ovog smolarenja žive i uzdržavaju
se gotovo svi stanovnici ovog otoka, a donosi korist svima osobito onima,
koji grade brodove, a također od gradnje brodova mnogi žive il uzdrža­
vaju se; izvaža se na stranu, prodaje strancima i trgovcima i izvozi! u
strane zemlje; također i došljaci! i tudinci sijeku tu borovinu i izvažaju
van otoka, što je očevidno zabranjeno po prejasnom duždevskom go­
spodstvu mletačkom i po zakonima kao i po riješenjima.«
U ovoj se kneževoj odluci naređuje dalje, da došljaci i stranci! uopće
nesmilju izvoziti bor i! da istima domaći ljudi u tu svrhu nesmiju dati
pomoć. Dalje se određuje, da dok postoji pristojba za sječu borovine,
može se sječa vršiti kao do sada, a od 10. siječnja 1494., kada odredba
o plaćanju daće (pristojbe) gubi snagu, zabranjuje se građanima kao i
stanovnicima Korčule svaka sječa bora.
U jednoj odredbi iz godine 1512.41 ponovno se zabranjuje iizvoz drva
sa Korčule.
O zabrani izvoza drva i uglja na tržište čitamo u jednoj odluci42
slijedeće: »Knez korčulanski čuvši molbu plemenitih i svih građana i pu­
čana, da se ne bi dopuštao izvoz borovine i drugog drveća kao i paljenje
uglja, kao i da se zabrani na otoku paliti šuma (ne metter fuoco per la
insula per esboscar per causa de minima utilita de semenasion, perche
tutte queste cose seranno concesse et tolerade, ormai li poveri homeni
cittadini et populari non poteranno piu viver ne essercitar l'arte sua) da
se ne podmeće vatra u svrhu krčenja šume s razloga vrlo male koristi
sjetve, jer sve ove stvari! bile su dopuštene, alil sada siromašni ljudi, gra­
đani! i pučani neće moći živjeti i vršiti svoj zanat. Zato nijedan građanin
ili stanovnik predgrađa ne smije sjeći! borovinu pod kaznu od 25 perpera.
Ali stanovnici otoka mogu sjeći za osvjetljenje barka« (misli se na riba­
renje pomoću luči.)
U reformaciji! pod naslovom »Lignamina opta pro aedfficiis extrahi
possint soluto datio««43 određuje se, da je slobodno prema snazi ove reformacije svakom strancu, koji hoće da uzme drva koju god hoće koli­
činu u Babinoj i svagdje po otoku, bez kazne i globe u koliko plati dacarima (solvent datiariis), koji budu za to vrijeme i to za svaku barku
nosivosti od sto sektara ili! modia soli jedan d u k a t . . . to se razumijeva i
za drvo, koje je prikladno za građu i koje se izvozi izvan otoka. Na
drvo pak suho, koje ne vrijedi nego za ogrijev, izuzev bor, koji; uopće
ne potpada pod ovu daću, treba platiti, ako se doprema prodaje radi! na
Ibid.
Stat.
Ibid.
Stat.
Litterae. 60 str. 213.
Curz. 78. str. 237.
Litt. 91. str. 252.
Curz. 199. str. 129.
215
trg, polovinu dukata za svaku barku. Ako tko hoće tako sjeći, mora do­
biti od dacara buletin, gdje mu se to dopušta, inače plaća globu za kon­
traband (kriumčarenje).
Ali odmah u slijedećem članu44 kaže se, da od sada unaprijed nije­
dan stranac, koji ne stanuje na Korčuli, ni na kakav način ne može sjeći
i izvoziti drvo sa otoka Korčule bez naročite dozvole velikog vijeća
korčulanskog.
Zanimljiv je odgovor45 dužda mletačkog na molbu građana Korčule,
koji mole, da im Venecija dozvoli dopremiti drvo iz Venecije u Korčulu,
a kojil odgovor glasi: »Pod točkom šest pak gdje mole, da se udostojimo
osobitom milosti dopustiti, da mogu kroz četiri ili pet godina iz Venecije
dopremiti drvenu gradu u vrjcdnosti od 50 dukata godišnje za gradnju i
ukras grada Korčule odgovaramo, da im želimo udovoljiti u svim mo­
gućnostima, ali prema postojećim našim zakonima ne možemo udovoljiti
njihovim željama.«
U statutu grada Splita vidimo odredbu,4" kojom je određeno, da se
drvo sa otoka Šolte, koje se izvaža u svrhu prodaje, ima dopremati na
trg u Split. Po reformaciji 4 istog statuta vrijedi isto za ugalj i vapno.
Glede uvoznine određeno je, da se plaća pristojba od desetine vrijedno­
sti tovara.
Kako se iz propisa navedenih statuta il reformacija vidi, bili su gra­
dovi i naselja na obalama Jadrana okruženi šumom. Ali je već onda kao
i kasnije pa i danas bilo borbe za očuvanje tih šuma. Mnoge su odredbe
izdane, kazne za prekršaje bile su često drakonske, ali unatoč svega toga
šuma je nestalo. Ne želimo se sada upuštati u daljnja razmatranja i kon­
statacije, gdje imamo tražiti razloge ovoj našoj nesreći. Jedno je jasno,
da ovoj našoj nesreći nisu bili uvijek krivi stranci.
RESUMĆ
L'auteur expose quelquel donnees historiques laissant voir les mesures des cites
d&lmatiniennes medievales prises en vue d'unc protection effieace des forets.
^
44
45
46
Stat. Cuirz. 200. str. 130.
Ibid. Litt. IV 144.
Stat. Spal. VI. 19 str. 216.
216
Ing. IVO HORVAT,
sueuč. asistent
(Zagreb):
O TEHNIČKIM SVOJSTVIMA AMERIČKOG
JASENA
(FRAXINUS AMERICANA L., F. ALBA MARSHALL)1
(QUALITES TECHNIQUES DU BOIS DE FRENE BLANC)
I. Uvod. Fraxinus americana predstavnik je američkih vrsta ja­
sena, koji se umjetno uzgaja i u Evropi!. Po prvi put je uzgojen početkom
osamnaestoga stoljeća (Hickel str. 236). U početku je saden kao parkovno
drvo, no kasnije, kada su upoznate njegove biološke osobine i uzgojne
prednosti pred običnim jasenom, osnovane su mnoge sastojine američkog
jasena.
U našoj stručnoj literaturi prvi spominje američki jasen Ćordašić
(Šum. List 1894, str. 476). Ističe njegovu otpornost protiv povodnja i
studeni. Kozarac (Š. L. 1898, str. 451—453) piše o uspjehu uzgajanja ame­
ričkog jasena u Bavarskoj te naglašava njegove uzgojne prednosti! i
odličan kvalitet njegovog drveta. Preporuča sadnju američkog jasena u
krajevima Posavine, koji su stalno izloženi poplavi! a gdje ne uspijeva
obični jasen. Prvenstveno dakle u barama i dolovima kraj rijeke Save.
Prof. dr. Petračić prikazujući američki jasen, govori! o njegovim uzgoj­
nim prednostima pred običnim jasenom (Petračić str. 255). Uzgojne pred­
nosti američkog jasena mogu se prema posljednjem prikazu sabrati u
ovim tačkama:
a) sjeme posijano s proljeća klije još üste godine;
b) lista neko 14 dana kasnije od običnog jasena te zato trpi manje
od kasnih proljetnih mrazeva;
c) traži! isto stanište kao i obični jasen ali se zadovoljava il sa nešto
lošijim tlom, koje mora bitu svježe i humozno; podnaša pjeskovito ili
pjeskovitoilovasto, a i čretasto no ne prehladno tlo;
d) za vrijeme trajanja vegetacijske periode podnaša poplavu mnogo
bolje od običnog jasena.
Kod nas je tek u najnovije vrijeme uzgojen američki jasen na ve­
ćim površinama većinom po barama i dolovima uz rijeku Savu. Mlade
kulture američkog jasena uzgojene su sadnjom biljaka. O uspjehu tih
kultura nema nažalost detaljnijih podataka.
II. Tehnička svojstva. O tehničkim svojstvima u Evropi uzgojenog
američkog jasena podijeljena su mišljenja. Schwappach navodi da je
drvo američkog jasena po svojim tehničkim svojstvim bolje od evropske
jasenovine. (Schwappach str. 336). Janka je protivnog mišljenja i tvrdii
da je američka jasenovina po svojim tehničkim svojstvima lošija od
evropske jasenovine. (Janka str. 36). Beauverie tek spominje, da su neki
autori mišljenja, da je američka jasenovina po svojim tehničkim svoj­
stvima bolja od obične jasenovine. (Beauverie str. 115).
1
Ova radnja izrađena je u Zavodu za Uporabu Šuma na Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu, (pretstojniik: prof. dr. A. Ugrenović).
217
0 tehničkim svojstvima kod nas uzgojenog američkog jasena nema
do sada nikakovih podataka. Istraživanja u tome smjeru nisu vršena i
tehnička vrijednost kod nas uzgojenog američkog jasena nije poznata.
Tek su u toku 1939 godine, na traženje Brodske Imovne Općine2 u labo­
ratoriju za istraživanje tehničkih svojstava drveta Zavoda za Uporabu
Šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu istražena dva
probna trupčića američkog jasena. Mii ovdje iznosimo rezultate tih
istraživanja.
Istraživanja su mogla biti vršena samo djelomično. Razloga je
tome više. Za istraživanje svih tehničkih svojstava drveta potrebno je
više materijala nego što je za ovu radnju bilo stavljeno na raspoloženje.
Zavod bil za rad u punome opsegu trebao mnogo više materijalnih sred­
stava nego što ih ima danas. Pošto je za poznavanje tehničkih svojstava
drveta potrebno izvršiti velik broj istraživanja, trebalo bi Zavodu do­
dijeliti više mladih stručnih snaga, koje bi saradivale oko istraživanja
tehničkih svojstava naših domaćih vrsta drveta. I nauka i praksa imale
bi od takovog planskog rada neprocjenjive koristi.
Ovdje izneseni rezultati tek su čedan pokušaj i ne mogu se sma­
trati konačnim ni samo istraživanje završenim. To iz razloga, jer su
mogla biti istražena samo dva trupčića američkog i jedan trupči'ć običnog
jasena što potječu od stabala sa istoga staništa no koja pokazuju znatne
lazlike u starosti i brzini prirašćivanja. U svemu je istraženo 79 proba
američkog i 116 proba običnog jasena. Ukoliko nam ubuduće bude stav­
ljen na raspoloženje obilniji i! komparabilniji materijal, moći će se istra­
živanja izvršiti u većem i potpunijem opsegu.
Izričem ovdje svoju zahvalnost gosp. prof. dr. Ugrenoviću, pred­
stojniku Zavoda za Uporabu Šuma, na čiji sam poticaj izradio ovu
radnju i koji me je u toku izrade svojim savjetom pomagao. Sabiranje
podataka u terenu kao i izrađivanje proba i ispitivanja u laboratoriju
vršena su prema instrukciji Zavoda za Uporabu Šuma.
U ovoj su radnji prikazani tek rezultati prethodnih istraživanja
kojima je bila predmetom: širina goda, učešće kasnoga drveta, specifična
težina, linearno (radijalno, tangencijalno i longitudinalno) i volumno utezanje, čvrstoća pritiska, čvrstoća udarca i statička tvrdoća.
1) Područje. Istraženi materijal potječe sa teritorija Brodske
Imovne Općine, šumske uprave Rajevo Selo. Probno stablo američkog
jasena izvađeno je iz jedne mlade, umjetno uzgojene sastojine iz šumskog
predjela Brčke Bare. Probno stablo običnog jasena izvađeno je iz su­
sjedne gospodarske jedinice Desićevo. Tlo šumskih predjela Desićevo i
Brčke Bare najednako je, duboka crnična ilovača sa nešto pijeska. De­
sićevo je sve do godine 1930 bilo poplavno područje, dok su Brčke Bare
još i danas stalno svake godine u dva maha oko 15—60 dana pod vodom.
2
Brodska .Imovna Općina shvatila je važnost poznavanja tehničkih svojstava
drveta, te je Zavodu za uporabu šuma ne samo stavila na raspoloženje materijal za
istraživanje, već je i doznačila pomoć od Din 3000.—. Kad bi se za ovim primjerom
povele druge imovne općine i ostali šumoposjednici, moglo bi se pristupiti intenziv­
nome radu na istraživanju tehničkih svojstava drveta Banovine Hrvatske.
218
2) Materijal. Obični jasen potječe iz mješovite sastojine hrasta,
i jasena sa utrešenim grabom i topolom. Omjer smjese te mješovite sa­
stojine je ovaj: hrast 0,2, brest 0,2, jasen 0.4, grab 0.1 11 topola 0.1. Sastojina je osnovana prirodnim načinom, sjemenom, jednodobna je i stara
84 godine. Promjer probnoga stabla iz koga je uzet trupčić, iznosi u 1.30
m iznad zemlje 44 cm. Ukupna visina stabla 29 m, dužina čilstoga debla
13 m. Stablo je u sastojini imalo dominantan položaj. Probni trupčić od
50 cm dužine ispiljen je iz polovine tehničke dužine debla t. j . u 7.20 m
iznad zemlje.
Probno stablo američkog jasena potječe iz čilste, umjetno iz sje­
mena podignute, jednodobne, 12 god. stare sastojine. Promjer u 1.30 m
iznad zemlje iznosio je 13 cm. Stablo je bio visoko 11.5 m. Iz toga
probnoga stabla ispiljena su dva probna trupčića dužine 50 cm. Prvi
trupčić ispiljen je u visini od 0.58 m, drugi 2.0 m iznad zemlje. Stablo je
imalo dominantan položaj u sastojini. Oba probna stabla oborena su u
zimskoj kampanji sječe 1938/39.
3) Izrađivanje proba. Iz trupčića ispiljene su u smjeru najvećeg i
najmanjeg promjera piljenice debljine do 8 cm. Sa jednoga kraja tih piljenica otpiljene su okomito na smjer vlakanaca daščice debljine 4 cm.
Iz tih daščica izrađene su probe za istraživanje linearnog i volumnog
utezanja te specifične težine. Preostali dio piljenica i segmenata oprezno
je u prostorijama Zavoda sušen do stanja prosušenosti. Sušenje je tra­
jalo oko 10 mjeseci. Nakon dovršenog sušenja ispiljene su i izrađene
iz piljenica i segmenata probe za istraživanje čvrstoće udarca, čvrstoće
pritiska, statičke tvrdoće, specifične težine i stepena vlage. Sve probe
ispiljene su u uzdužnom smjeru i tačno po žici i imale su formu prizme
kvadratičnoga presjeka tako da su linije godova i sržni trakovi tekli
paralelno sa po dvije nasuprotne stranice čeonog presjeka probe, čela i
bokovi probe naročitom su mašinom fino polirani, tako da je oblik probe
bio geometrijski pravilna prizma. Sve probe, koje su sadržavale bilo
kakovu grešku, ili nepravilnost, izručene se iz istraživanja.
4) Istraživanja i rezultati.
a) G o d o v i i k a s n o d r v o . Za svaku probu utvrđena je pro­
sječna širina goda i prosječni procenat zone kasnog drveta. Na čeonoj
poliranoj strani probe mjerenjem je utvrđena ukupna širina cijeloga niza
godova, njihov broj u tome nizu i! otuda izračunata prosječna širina godav
za svaku probu. Iz tih prosječnih širina godova proba izračunata je pro­
sječna širina godina za svaki trupčić. Prosječni procenat zone kasnoga
drveta utvrđen je mjerenjem zona kasnoga drveta i odatle izračunat
prosječni postotak zone kasnoga drveta za svaku probu. Iz tih podataka
izračunat je procenat zone kasnoga drveta za svako istraživanje. Mje­
renja širine goda il zone kasnog drveta vršena su mjernom lupom sa
točnošću O'l mm.
Rezultati ovih istraživanja izneseni su u tabeli 1). Prosječna širina
goda istražene američke jasenovine iznosi 7,56 mm, a obične jasenovine
2,17 mm. Procenat zone kasnoga drveta američke jasenovine iznosi
72.8%, a obične jasenovine 54,2%. Iz tih rezultata možemo zaključiti,
da je š i r i n a g o d a i u č e š ć e k a s n o g d r v e t a k o d a m e ­
ričke j a s e n o v i n e veća nego kod obične jasenovine.
219
Tabela 1
es
ts
o
bc
A
ä
Vrsta
S3
a
>o
a>
'CD*
O
Specifična
li
m/m
prosušeno
apsolutno salio
CS
O
СЗ
03
.2,1
a f
Pi
težina
oo
li
* 'i
•з- S
g/cm
%
оЗ
.S
'S
sa
3
Fraxinas excelsior
217
54-2
0-574 0694
Praxinas americana
7-56
72-8
0-610
0677
0-731
0-644 0-721
0-44
0-68
0-91
0-48
ti
0-802 0-620 0-733 0-838
0-765
Podaci po Ko'lmann-u
Fraxinus excelsior
Fraxinus americana
0-64
072
0-94
068
To je razumljivo već iz same starosti stabala, iz kojih su izvađene probe.
Za buduća komparativna istraživanja trebaće materijal iz stabala na
jednake starosti za obje vrsti no naravno sa istoga staništa. Da bi se
mogli uporediti naši podaci, izneseni su u tabeli br. 1 i podaci po
Kollmann-u.
b) S p e c i f i č n a t e ž i n a . Specifična težina ustanovljena je na
probama za utezanje to jest na malim prizmama veličine 3 X 3 X 2 cm.
Specifična težina utvrđena je u apsolutno suhom stanju po obrascu:
gdje je To i Vo težina i volumen probe u apsolutno suhom stanju. Spe­
cifična težina određivana je u prosušenom stanju proba, dakle za stepen
vlage za američki jasen v = 0,11 — 0,145 — 0,19 te za obični jasen
v = 0,11 — 0,135 — 0,16 po obrascu:
gdje su Tp i Vp težina i volumen probe u prosušenom stanju. Težina
probe ustanovljena je Sartorius vagom za tehnološka mjerenja sa
tačnošću od 0.1 g. Zbog posvemašnje geometrijske pravilnosti proba
volumen je utvrđen stereometrijski sa tačnošću od 0.01 cm3. Specifična
težina izračunata je na 31 probi američkog i na 35 proba običnog jasena.
Rezultati izneseni u tabeli! br. 1 srednjaci su iz tih mjerenja. U ta­
beli br. 1 prikazana je donja i gornja granica specifične težine za istra­
ženi materijal. Specifična težina američke jasenovine iznosi u apsolutno
suhom stanju 0,677, g/cm3, u prosušenom stanju 0,721 g/cm3. Specifična
težina obične jasenovine iznosi u apsolutno suhom stanju 0,694 g/cm3, u
220
prosušenom stanju 0,733 g/cm3. I z t i h j e r e z u l t a t a v i d l j i v o ,
da je s p e c i f i č n a t e ž i n a a m e r i č k o g j a s e n a
nešto
m a n j a od s p e c i f i č n e t e ž i n e o b i č n o g j a s e n a .
c) U t e z a n j e. Iz daščica otpiljenih sa vrha piljenica izrađene su
probe prizmatskog oblika veličine 3 X 3 X 2 cm, na kojima je istraženo
linearno i volumno utezanje. Ove probe navlažene su postepeno toliko
da je stepen vlage tih proba bio znatno iznad točke zasičenosti vlakanaca vlagom. Mjerenje dimenzija u radijalnom, tangencijalnom i longitu­
dinalnom smjeru izvršeno je mikrometrom sa točnošću od 0.01 mm
uvijek točno u simetralama dotičnih presjeka. Volumen proba utvrđen je
zbog posvemašnje geometrijske pravilnosti proba stereometrijski sa
točnošću od 0,01 cm3. Stepen vlage u vlažnom stanju probe ustanovljen
je na osnovu težina probe u vlažnom i apsolutno suhom stanju po obrascu
T — T0
To
100
gdje je Tv i Ta težina vlažne i apsolutno suhe probe. Stepen vlage u
navlaženom stanju kretao se u granicama od 65 do 82%. Sušenje proba
SI. 1) Lom američkog jasena
vršeno je u šusioniku kod temperature od 95—105° C. Linearno utezanje
utvrđeno je po ovim obrascima:
«, = ^ = 1 - 1 0 0 ;
ar==*-ZS.l00-,
а=^±-Ш
gdje « г , <*r, at znači procenat linearnog utezanja u longitudinalnom, ra­
dijalnom i tangencijalnom smjeru, L, R, T dimenzije u rečenim smjero­
vima u vlažnom stanju, a 1, r, t u apsolutno suhom stanju.
Volumno utezanje može se izračunati iz linearnog utezanja ili utvr­
diti neposrednim volumetriranjem proba u vlažnom i apsolutno suhom
stanju.
221
Tabela 2
Fraxinas amerroana
'S"
'a
Oznaka
probe
°i
a
a
t
r
м
F raxinus excelsior
a
V
Oznaka
probe
a
i
a
a
V
11
0,38
7,13
9,81
18,38
11
0,18
4,90
9,70
13,40
21
0,38
3,80
9,80
12,15
12
0,01
6,20
10,70
16,40
3
31
0,72
4,76
8,76
13,47
21
0,17
4,60
9,30
12,80
4
41
0,34
4,83
8,48
12,68
22
0,01
6,50
10,00
15,50
5
51
0,39
4„31
8,03
10,40
31
0,14
4,70
9,20
13,60
6
61
0,92
4,01
6,52
10,40
32
0,30
6,10
10,40
16,00
7
81
0,01
4,83
9,52
13,50
41
0,48
4,70
10,00
14,50
11
0,67
4,40
8,34
13,43
42
0,13
6,20
10,90
20,87
2
8
I
a
7o
%
1
t
r
; ,
II
9
21
0,20
5,40
10,18
15,20
10
31
0,70
4,92
9,63
15,17
11
41
0,64
5,00
9,73
14,85
12
51
0,19
4,95
9,36
13,96
13
61
0,40
4,65
8,18
12,76
14
71
0,52
4,61
8,86
13,30
15
81
0,62
5,20
11,42
15,93
Sred vrijednost:
0,47
4,85
9,11
13,70
0,17
5,48
10,02
15,38
Kollmanu
0,30
4,90
7,90
13,50
0,20
5,00
8,00
13,60
Iz poznatih linearnih utezanja izračuna se volumeno utezanje po
obrascu
100 — a
100 — a . 100 — a,
a = 100 1 —
100
100
100
ako tu jednadžbu iizračunamo, dobijemo
a- a
a, • a,
a • a,
a- a • a,
i
t
r
t i
r
l
t
r
i
ar ~\a100
100
l
l
~ Ш Г "i"
1002
Zbog posve malog iznosa mogu se zadnja četiri člana izostaviti. Prema
tome, volumno je utezanje jednako zbroju linearnih utezanja
a = a4 -4- cc -f- a,
Neposredno volumetriranjem proba dobije se volumno utezanje po
obrascu
V — Г„
100
a =
+
gdje nam je vv i ^о volumen probe u vlažnom i apsolutno suhom stanju.
Volumno utezanje američkog i običnog jasena utvrđeno je neposrednim
mjerenjem volumena.
222
Rezultati izneseni su u tabeli 2. Utezanje za američku jasenovinu
iznosi tangencijalno 9,11%, radijalno 4,85%, longitudinalno 0,47%, dok
je volumno utezanje 13,70%. Obična jasnovina uteže se tangencijalno
10,02%, radijalno 5,48%, longitudinalno 0,17% te volumno 15,38%. Za
upoređenje doneseni su u istoj tabeli procenti utezanja za obični jasen
po Kollmann-u, te američki jasen po američkim istraživačima (Kollmann
str. 766). I z d o b i v e n i h r e z u l t a t a v i d i m o d a j e l i ­
nearno i volumno utezanje američkog jasena manje
od u t e z a n j a o b i č n o g j a s e n a .
d) Č v r s t o ć a u d a r c a . Iz piljenice i segmenata izrađene su
prizmatske probe veličine 2 X 2 X 30 cm. Istraživanje čvrstoće udarca
odnosno radnje loma izvršeno je na klatnjači (Pendelhammer) od 10 kgm.
Razmak potporišta iznosio je 24 cm. Smjer udarca klatna bio je tangen-
Sl. 2) LOTO običnog jasena
cijalan na godove. Neposredno na skali klatnjače očitana je radnja loma
u kgm. Specifična radnja loma ili radnja po jedinici površine presjeka
probe dobijena je po obrascu
gdje R znači ukupnu utrošenu radnju loma u kgm, »a« i »b« dimenzije
presjeka probe.
Rezultati izneseni su u tabeli br. 3 i 4 posebno za američki a po­
sebno za obični jasen. Specifična radnja loma iznosi za američku jase­
novinu 2,074 kgm/cm2, a za običnu jasenovinu 0,773 kgm/cm2. K a k o s e
iz t i h p o d a t a k a r a z b i r e č v r s t o ć a u d a r c a o d n o s n o
r a d n j a l o m a za a m e r i č k u j a s e n o v i n u v e ć a je od
č v r s t o ć e u d a r c a o b i č n e j a s e n o v i n e . Dakle američka jasenovina nešto je žilavija od obične jasenovine. To potvrđuju i podaci
literature (Kollmann str. 766), ali i po samoj strukturi loma može se
zaključiti da je drvo američkog jasena žilavije od običnog jasena (si. 1 i
223
воорЈД^
f° J 9
03
a
O C O t - I O O O M O J O O N I O ^ O O S O O t - M r t O O O l O K J n i O O
o
10CD10lC30lOCOCDCDCDl>l>-I>C~OOCDt010CDCDaO[~OOOOCiGOOO
00
CS
CD
c < i i O c ^ O i o » o o o i o o o » o i o o o o m o c o o o » o t o i o i o o Q O
rtlOffi050N!Offit>OCOM-*H!DtOOOtOt-a>0500NOO)
cococNcococococococo-^-^-^-^-^cococococo-^coiOiOiOto^
CO
ffiioajrt^oiTHOMOMcoootoOrtOitooooomooO'*»
CM
J«
o
&
C
Sao
9fn909J9}đO
•BJ03J
•*
т4
Bj[OTraBaifj
c3
o
5
ПЗ
a
a
вГарвЈ
=3
£
bo
J*
'09dg
o
a:
h
O l O M l D ^ T H a r i H f M O O O D O X C O O O i O O t - N O ^ C D ^ O U W
l O C D l f l l f l C D C D O O O O O ^ ^ O J t - O l ^ W l O c q i > ^ © CDO^CS a o O O )
© O " o " © Ö O O r-l" © " г н © " © " © O " O " Ö © " © © " © " TH © O " © O " O ©
CO
©
o
a
вГирвд
CD
- ^ CD H CN C- *Ф C-- тн. CO CM H O O t ^ W O O O ^ C O l > © i-4^>qC5 C O ^ C q i q a O
СМСММСМСЛЈСМСМТЈГСО
^сосмгосо"^см^смс4^^смгосо"со"со"со
co"
c D O O i o o o o ^ c - M O X c - a i o x H C D a o o t - ^ w a o i o o - ^ t - c o
^ О л г < o t - 0 ) O r t O 0 0 N N c o H i o oo i q • * H a ) t o o q o ^ t i j i q
t-^ i > oo" t > r > t - ^ o d o f oo © o d o d o d oo" o d t » i > oo" OO" C-^ OO" I > o d © " o s o d o d
©
CO
a
n O O N N O O i a o ! O N l 0
l>
00
IO
he
o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o
o o o
O J O D C O M O O O l O C O W l O l O ^ ^ N ^ I D Q O r H O O i n O l O I O l O Q l O
fflCBoartHTiico^ast-cot-iicOHOOJHCSit-waHOioo
©
HTHCMTHCNC^CMCMCMC<]C<1CMCMC<1CNCMCMCMCMCMCMCN(>1COCOCOCO
CM
q f f l i a B q « o B q a j H » a » q o q o N H H e j c o c ; a o q » c B N
CO т £ c o " i o ^ с о " - ^ 10 CD - Ф С М I C - * * ^ т £ CM c o CM" c6 - # ^ см c o со"см CM ^ £
T-HT—1 I-H r H T—1 T — I H r - l i — l r - I H H r t H t H r I r I H H H H r < т Н * - 1 ч — I T I H
IO
co"
o t D c o c o N ^ o i o o o w c o i o r ' O m o c c i n f M ^ T H i o m c o i o m
NCOC4NO>r^«IOlO«01MOiCMHGOl^^CDC0010JOOCOHC]
CDCDCOCDCDCDt-[>[>C-D-0Ot~t^O0CDCDCDCOCDt~CDaO0O00aO0O
ö © o © ö ö o © o o © ~ © © ö © o o " © o " © © © © " © © " o o
CM
CO
l O O O T f t O t D O ' J H O O O O - i l l l O H O ^ l O O l O l O O l t - n O f f i
aOlOOt^lO^COOOXCOOOCDOOC^lOCOHm^^CD^tDOOJ»
iqcqcoiocDCDcDi>[>cDL~[>[>cDi>cDcDcDcDCDi>cDc~i>aoc~i>
IO
©
CD
©
eq c ^ c q K ^ - r H co i q i q i q ^ c q o q o q i q o
©^©CDCM^COOOCDCMCOCO^T-ITH
10 i r f e d o d o *-* c M i ^ c ^ f ^ c d ^ c D C M ^ o d r ^ c o r H C O T ^ ^ a d c ^ o d u d - ^
lD-^-^CO-tf^lOCOlOCDC^r-CO^CD^-^IOlO^CDIOCDCDr^CDCD
CD
tOtDICliOPJCSllN^NOINOJMTtlHCOOO^NOCICOtDmoOCMrt
-Ф * ^ c o c o с ^ г - ^ i q c ^ i q © i > t ^ - ^ c q o o c q c q i q l q i o C D i q oo i n c o CD CD
00
Ђ}05[
B5]o;iBjg
od
c3
M
at
'Д
a.
BOOJSJAf)
C3
0 1 t l l O O t - l » O ^ M M O O O N l t l »
o
>
8fa909I9}do
9ŽB[A
C3
_P
^s
tradg^g
«*•
>N
1-1
o"
s
cj
M
00
•K»
o'ödddodöddooddodöddo'do'o'oood
ВЈ9ЛЈр
SonsB5[
S5
eo§9ofi
тзроЗ
"s
Qqcud
"3
•a
foajj
CD"
И
CM
i H C M C i 3 - ^ l Q C I C - C O Q O r - I W M ^ 1 0 C D I > Q O O J O T - l W « - ^ K : ! D O
"5
В}9Ллр
}S
>A
'fj
J O ; S [ 9 0 X 9
s n ii i x 1 1 д
—
u o s ii f
j u o i q o
03
•?
HD
o
32
224
2). Da li razlog toj većoj žilavosti leži samo u tome što je istražena ame­
rička jasenovina mlada od obične jasenovme trebaće rasvijetliti daljnjim
istraživanjima.
Po Monnin-ovom obrascu
b
—
dtn
f2
P
izračunata je i unesena je u tabelu 3 i 4 ii dinamička kota loma, koja je
jednaka omjeru specifične radnje loma (r) i kvadrata specifične težine
rirosušenog drveta (§)• Prema klasifikaciji Monnin-a po veličini dina­
mičke kote obe vrste jasenovine spadale bi u žilavo drvo sposobno za
gradu avionskih dijelova i ostalu gradu, gdje se svojstvo žilavosti na­
ročito traži. Ipak su ovdje potrebna daljnja istraživanja veće količine
materijala.
i
• •
• • •
•
•
i
Pr<7,r/nt/x е.хт/.ггог
•
I
On y/cm3
Of,
••
•
•
••
os»
љ^
Л* ••
—ц
• ___
* W # 9 S / ЈОЛЗЛГ/с..
-\ ?' -.-•-
i
toe
01»
».«
ori
an
t/so jlcm*
0бг
Џ06
SI. 3) i 4) Zavisnost specifične radnje loma od specifične težine
Iz podataka svakog pojedinog mjerenja izrađen je diagram (si. 3
i 4) da bi se utvrdila zavisnost radnje loma o veličini specifične težine.
Iz diagrama možemo jasno zaključiti za običnu jasenovinu, da se speci­
fična radnja loma povećava sa povećanjem specifične težine. Drugim
riječima, specifična radnja loma za običnu jasenovinu to je veća, što
teže je drvo. Naprotiv za američku jasenovinu zbog velike disperzije
istraženog svojstva i malog broja proba nije mogao biti utvrđen taj
odnos.
e) Č v r s t o ć a p r i t i s k a . Nakon izvršenog istraživanja čvr­
stoće udarca ispiljene su iz razlomljenih proba posve blizu mjestu loma
1) prizmatske probe veličine 2 X 2 X 3 cm, na kojima je utvrđena speci­
fična težina i! stepen vlage proba, 2) prizmatske probe veličine 2 X 2 X 6»
226
cm il na njima je istražena čvrstoća pritiska. Probe pod 2) istraživane su
u mašini za ispitivanje čvrstoće pritiska od 4.000 kg. Svaka proba bila
je opterećena do gornje granice opterećenja odnosno do momenta kad
su vlakanca pod pritiskom počela popuštati i deformisati se (si. 5).
Utrošena sila P očitana je na manometru mašine. Čvrstoća pritiska izra­
čunata je iz kvocijenta sile P 1 površine poprečnog presjeka a X b oko­
mito na smjer sile po poznatom obrascu,
P=
lS<J
[kg/Cm2]
gdje »p« znači čvrstoću pritiska u kg/cm2, a P utrošenu silu u kg.
Na osnovu čvrstoće pritiska i specifične težine u prosušenom stanju
izračunata je statitička kota po Jankinom obrascu
i s( —
—
p
100 t p
gdje je statička kota omjer čvrstoće pritiska i stostruke specifične te­
žine prosušenog drveta.
SI. 5) Deformacije uslijed pritiska kod običnog i američkog jasena
U tabeli 3 i 4 izneseni su rezultati istraživanja čvrstoće pritiska
posebno za obični jasen, posebno za američki jasen. Na osnovu tih po­
dataka izrađeni! su diagrami (si. 6 i 7). Iz diagrama je vidljivo, da
čvrstoća pritiska i američke i obične jasenovine raste sa specifičnom
težinom. Ako isporedimo rezultate o čvrstoći pritiska američkog i
običnog jasena kod nas uzgojenog sa podacima po Kollmannu, v i d i m o
da je č v r s t o ć a p r i t i s k a o b i č n o g j a s e n a k o d
nas
u z g o j e n o g 587 kg/cm2, d a k l e v e ć a o d o n e p o K o l i ­
m a n n - u (480 kg/cm2). Č v r s t o ć a p r i t i s k a a m e r i č k o g j a ­
s e n a k o d n a s u z g o j e n o g i z n o s i 443 kg/cm2, v e ć a j e o d
o n e p o p o d a c i m a K o l l m a n n - a (430 kg/cm2).
Iz statičke kote koju smo obračunali možemo zaključiti da drvo
našega običnog jasena, prema klasifikaciji Monnin-a, po svojoj tehničkoj
vrijednosti i upotrebljivosti spada u I klasu, a našega američkog jasena
u II klasu.
227
f) T v r d o ć a. Na prizmatskim probama 2 X 2 X 3 cm utvrđena
je tvrdoća utiskivanjem čelične kugle promjera 11.11 m/m (SKF kugla)
2 mm duboko u površinu drveta. (Huber str. 254, Pallay str. 126). Broj
tvrdoće izračunan je po obrascu:
Г =
[kg/cm*
d*:
gdje je P potrebna sila a d2W4 projekcija površine ulupka na površini
probe (d = promjer ulupka).
frcurimts cwoeric.
'i
$
frnjcinus ejcca/szor
• •
s
х
Ow
* s ,'^/- «
• •
nit
•
• •
• • / <**
>
вио
c
/" '
•
,> •
OM
ik
^
#>
y*
c,2
DM
seo fkm?
f
•
' • * "
•
•
Одг
Ode
tfyo
ff/cma
Oj*
SI. 6) i 7) Zavisnost čvrstoće pritiska od specifične težine
Rezultati istraživanja tvrdoće izneseni su u tabeli 3 ii 4. Na osnovu
tih podataka izrađeni su diagrami (si. 8 i 9), iz kojih se može zaključiti,
da tvrdoća američke i obične jasenovine raste sa specifičnom težinom.
Tvrdoća
obične
jasenovine
v e ć a je od
tvrdoće
američke jasenovine.
Tvrdoća američke jasenovine iznosi: 632 kg/cm2, a obične jase­
novine 690 kg/cm2. Kollmann navodi za tvrdoću obične jasenovine 650
kg/cm2 ali nema podataka o tvrdoći američke jasenovine.
5) Zaključak. Na osnovu dosadanjih istraživanja i! poredenja teh­
ničkih svojstava drveta američke i obične jasenovine, sa područja Brod-'
ske Imovne Općine, mogu se povući! ovi zaključci:
1) Američka jasenoviha nešto je speciifički lakša od obične jase­
novine (tab. 1).
2) Linearno i volumno utezanje američke jasenovine manje je od
utezanja obične jasenovine (tab. 2).
228
3) Čvrstoća udarca američke jasenovine veća je od čvrstoće
udarca obične jasenovine (tab. 3 i 4).
4) Čvrstoća pritiska američke jasenovine manja je od čvrstoće pri­
tiska obične jasenovine (tab. 3 i 4).
5) Tvrdoća američke jasenovine manja je od tvrdoće obične ja­
senovine. (tab. 3 i 4).
6) Čvrstoća udarca i pritiska te tvrdoća raste sa povećanjem spe­
cifične težine za obje vrste drveta. Taj se odnos nije mogao utvrditi za
čvrstoću udarca američke jasenovine (si. 2).
ßrajumts americ.
1
frajtiaus
ежв/siar
0
•
/
«X
—
y''
•
y >
У
'••',y
У y
,
/
"x
•
S
'
m
' >y
*
"»
•
V
У
•
\
/'
*
/
i
**
• /
У
f
•
•
""
°*°
""
<*
— ><"'
Ott
066
P?o у/ста3
Oft
SI. 8) i 9) Zavisnost tvrdoće od specifične težine
Američka jasenovina po svojim tehničkim svojstvima približno je
najednaka običnoj jasenovini. Njena je prednost, da je specifično lakša,
da se manje uteže i da je žilavija od obične jasenovine. Naprotiv, po
čvrstoći pritiska i tvrdoći američka jasenovina zaostaje za običnom
jasenovinom.
RESUME
L'auteur a fait ses recherohes, dans l'Institut de la technologic mecanique du
bois. (Directeur: Prof. dr. A. Ugrenović). L'objet de ses recherohes comparatives
etaient: l'epaisseur des couches annuelles, pourcentage du bois d'ete, poids specif ique,
retractibilite radiale, taingentielle, axiale et volumetrique, compression axiale, resi­
lience (choc) et durete du bois de Fraxinus americana et de Fraxinus excelsior. Le
bois du frene blanc (Fraxinus americana) d'apres sa faible retractibilite et sa resilience
est meilleur que le bois du frene commun (Fraxinus excelsior). Par contre, la com­
pression axiale et la durete du bois de frene blanc sont plus faibles que Celles du
frene commun.
229
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
LITERATURA:
B e a u v e r i e : Le Bois, fasc. II. Paris 1905.
C o r d a š i ć : Nešto o onih vrstih amer. drveća kojih gojitba toli i u nas korisna
bila. Šum. List 1894.
H i c k e l : Dendrologie forestiere, Paris 1932.
H u b e r : Prüfung der Hölzer auf Kugeldruckhärte, Holz als Roh- u. Werkstoff,
Heft 7, Berlin 1938.
J a n k a : Die Härte des Holzes, Wien 1915.
K o l l m a n n : Technologie des Holzes, Berlin 1936.
K o z a r a e : Amerikanski jasen, Šum. List 1898.
M o nm i ti: Essais physiques, statistiques et dynamiques des bois. Bull, de la
section techn. de rAeronautique, Militaire, fasc. 29 i 30, Paris 1919.
P a l l a y : Über die Holzhärteprüfung, Holz als Roh- u. Werkstoff, I, Heft 4,
Berlin 1938.
P e t r a č i ć : Uzgajanje šuma I dio, Zagreb 1925.
S c h w a p i p a c h: Ergebnisse der Anbauversuche mit japanischen und einigen
amerikanischen Holzarten in Preussen, Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen,
Jg. 28, Heft 6.
U g r e n o v i ć : Tehnologija drveta, Zagreb 1932.
U g r e n o v i ć: Instrukcija za istraživanje tehničkih svojstava drveta, Zagreb
(u rukopisu).
Ing. O. PIŠKORIĆ
(Višegrad):
PONOVO O JEDNOM OD NAŠIH NAJAKTUELNIJIH PROBLEMA*
(UN DE NOS PROBLEMES LE PLUS ARDENTS)
»Nama je da izvučemo meso, a kosti da ostavimo« rekao je, prema
nalazu u arhivu tajnih sjednica bečkog krunskog vijeća, god. 1876 ta­
danji ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske grof Andrassy u razgo­
vorima oko okupacije Bosne. Govorilo se o bosanskom prirodnom blagu:
rudama il drvu. Jedino to može biti razlog, što svojedobna austrijska vla­
davina nije odmah izlučila šume potrebne za podmirenje potreba mjesnog
stanovništva na drvu i paši od šuma, koje se mogu slobodno za prodaju
sjeći, jer je baš u mnogim merematskiim1 šumama posječeno u korist
državne blagajne mnogo milijuna m3 drveta. »Oglodane kosti«, to su da­
našnje slike bosanskih šuma. Iako to ne vrijedi! stopostotno, ali svakako
u takvom razmjeru, da problem servituta u drž. šumama Bosne zavređuje
pažnju ne samo stručne nego i šire javnosti, jer su bez njene pomoći sami
šumari preslabi ili bi napredak bio prespor.
* Članak je stigao ovamo u julu prošle godine. Uredn.
Prema raspisu Direkcije d r i . šuma u Sarajevu br. 7389/38. ima se ukratko
servitutni odnos bosansko-hercegovačkog seljaka na drvarenju i pašarenju u drž.
šumama nazivati »merema'tom«.
1
230
No uza svu hotimičnu tendenciju uništavanja prirodnog blaga
eksploatator šumu ne bii mogao uništiti, makar na sječini ostao samo i po
koji sjemenjak. Prirodno pomlađivanje sigurno je u 80% slučajeva, pa
iako ono nije uvijek rentabilno, jer može do pošumljenja proći il koji de­
cenij, ali neće ostatil golo tlo. Pomlađivanje, a potom i podizanje nove
šume sprečava domaći čovjek pomoću svoje stoke, sjekire il vatre. Po­
moću stoke čini on to neposrednom pašom. U koliko pri tom i ne dolazi
do odgrizanja biljaka (ovca na pr.), to ipak u prvoj godini takovoj biljčici
mnogo škodi i najmanja povreda nježne stabljike ili korjena. Zatim do­
lazi kresanje lista za zimsku krmu ili sječa stabala za brst pupova u rano
proljeće. Sa gledišta seljaka takav je postupak posve i razumljiv.
Uzmimo, da jedna šuma radi paše trpi na prirastu godišnje 50.000 dinara
štete, dok protuvrijednost paše iznosil seljaku (selu) najviše 10.000 dinara
godišnje. Ali zar seljak za to maril, kada mu inače izmiče lična i nepo­
sredna korist, koja je pored toga možda i jedini izvor gotovog novca.
S pašom se međutim bore i drugi šumari.
Sječa državne šume za prodaju, za »šverc« drugi je negativan či­
nilac. Eto samo na području Višegradske uprave prijavljena šumska
šteta godišnje predstavlja masu prirasta od preko 500 ha srednjeg bo­
niteta! A masa neprijavljenih šteta predstavlja vjerojatno daljnjih 200 ha.
Pa ni mnogobrojne zapljene izrađenog drveta, koje se u svrhu prodaje
prevozi! na skupna mjesta (da se omogući prilaz većem broju kupaca i
razbije komplot), nisu donijele očekivani rezultat tako da stovarišta
pokazuju stalno i po koju stotinu m3 zaplijenjene građe! Sječa drveta u
državnoj šumi ni s 10%, ne može se kvalificirati kao sječa iz nužde. Ona
bi se mogla svesti na minimum sa kaznama, koje bi se neposredno iza
sječe provodile (na pr. uvođenjem zasebnih žandarskih patrola, koje bi
šumokradicu zatečenog na činu odmah uapsile i sprovele nadležnoj vlasti
na hitno kažnjavanje sa što većim zatvorom).
Kada se udruži i paša i sjekira, tada šuma dobije izgled, za koji je
najbolji izraz ing. Pavla V u j i ć a »otrcana šuma« (vidi si. 1). Otrcanost
šuma pojačavaju i uzurpacije. Danas (prema Uredbi MS br. 472/36 i
Uredbi MS br. 559/38) uzurpacije državnog zemljišta u Bosni i Hercego­
vini zapravo predstavljaju zaseban pravni oblik posjeda zemljišta, u ko­
liko je uzurpiranje izvršeno prije 1. I. 1938. god. Uzurpacije su svakako
specifikum Bosne i Hercegovine kao produkt naročitog odnosa u zem­
ljišnom posjedu između države i ostalih vlasnika, kao produkt kvalitete
dotične zemlje, broja žitelja i njihovih osobina. Pored manjine privatnog
zemljišta (kako je to naglasio i ing. B. O b r a d o v i ć , vidi zapisnik odborske sjednice JŠU-a odštampan u »Šumarskom Listu« br. 4—5 iz 1939.
god.), koje je često pritiješteno »carevinom« (naziv za državno zemlji­
šte, koji se još i danas može čuti), odlučan je i porast žiteljstva. Žiteljstvo
Bosne, barem brdskih krajeva, u kroničnoj je gladi. I tu glad misle
izbjeći prisvojenjem »slobodnog« t. j . državnog zemljišta (»slobodno«
zato, jer ga nitko od suseljana nije ogradio ili ne pretendira na nj), uzur­
piranjem nekad neobraslih, a nekad i šumom obraslih površina. Mnogo
puta momentano zauzeće državnog zemljišta ima svrhu samo da ga
rezervira za sebe, jer su vrlo rijetki slučajevi — u mojoj praksi niti 1%
— da bi zemljište već zauzeto po jednom seljaku uzurpirao drugi seljak.
Nepobitna je činjenica, da 80% uzurpiranja ima svoj dublji uzrok u ne-
231
stašici zemlje kao jedine hraniteljice. Kada se radi o relativnom šum­
skom tlu, tada je to za
narodno gospodarstvo svakako jedan plus, pa
tako možemo i shvatiti1, zašto na pr. poljoprivrednici (agronomi) ne gle­
daju uzurpanta tako prijekim okom kao šumari, kojima je zapalo u dio,
da se trgaju s narodom oko njegove vlastite haljine . . .
Današnji put bosanskog šumarstva zapravo je bespuće, lutanje, ali
koje udaljuje od cilja t. j . od maksimalnog iskorišćenja svih prirodnih
blagodati najbolje realiziranih u šumi. Dok lutamo bespućem trošeći svoje
sile u jalovoj borbi protiv činjenica i diktata života, navlačimo na sebe
prokletstvo budućih pokoljenja, jer ne znamo ili: ne ćemo da krčimo put,
kojim će se služiti mnoga pokoljenja . . .
SI. 1. Š. u. Višegrad. Šuma Varda sa sjecištima zbog negativnog djelovanja stoke:
nepošumljcnim ni nakon 14 godina. (Foto lug. Isajev 1939. god.)
Pašu, sječu, uzurpacije, krade mogle bil suzbiti samo drakonske
mjere. Te pak drakonske mjere stvarale bi svjesne protivnike šumarstva.
Mjesto toga ima jedan drugi! put, koji bi mogao da vodi napretku.
Taj
2
put je pred nekoliko
godina
iznesen
u
»Šumarskom
listu«,
a
nedavno
ponovo naglašen.3 Sve je to zapravo premalo kao j rasprava na go­
dišnjoj skupštini podružnice JŠU u Sarajevu 1937. god., jer time nije
problem ni malo krenut s mrtve točke, kao što nije donio nikakvih re­
zultata ni rad pojedinaca unutar njihove službene dužnosti.
2
»Šumarski list« iz 1936. god. br. 8. u raspravama Ing. S i p a n o v i c a , Omanovića i Piškorića.
3
»Zaštitnik«, organ Društva za zaštitu životinja i raslinja, Beograd 1938. god.,
sv. V—VI u člancima Ing. A. R u ž i c a (str. 6. i 49.). Nadalje se je na ovogodišnjem
(1939. god.) proljetnom zasijedanju poljoprivredne komore Drinske banovine tražila,
prema novinskim izvještajima, likvidacija uzurpacija u Bosni i Hercegovini i istakla:
232
U bosanskoj šumi treba riješiti problem t. zv. mera i baltalika. Mi
bismo to radije nazvali riješenjem drvarenja iipašarenja bosansko-hercegovačkog seljaka u državnim šumama, jer prvi nas naziv veže s pro­
šlošću, a taj će se problem valjano riješiti ne na osnovu historijskih
prava nego na osnovu potreba današnjice.
Što znači riješiti taj problem? Znači izdvojiti od »državnih« šuma
šume potrebne za drvarenje (i pašarenje) domaćeg življa. Kako? Na koji
način? Što će posluje biti? pitaju se mnogi. Zemljišne zajednice u Hrvat­
skoj, općinske šume u Srbiji ulijevaju malo nade, da će biti bolje nego
danas, govore skeptici. Ali zar da ne izvučemo pouku iz dosadanjih pri­
mjera (iz velike ovlasti ovlaštenika zem. zajednica, iz pomanjkanja pro­
pisa za izdvojenje općinskih šuma Srbiji) i ne pokušamo ići novim
putem? Zar se neodlučnošću štogod stvara? Tapkanjem na mjestu ne ide
se naprijed, a željeni cilj je sve dalje il dalje, jer svaki tapaj zadaje izvje­
stan umor i neraspoloženje za dalji rad. Taj korak naprijed jest izdva­
janje površina za domaće potrebe i; ograničavanje državnog slobodnog
posjeda s vidnim znacima. Današnje je korišćenje državnih šuma u Bosni
i Hercegovini oštećivanje drugih građana, jer dok prvi crpu samo koristi,
drugi snose troškove bez ikakve naknade. Podmirenje »stvarnih potreba«
prema ševalskom zakonu o pravu drvarenja" u stvari je preferiranje eko­
nomski! jačih, jer ovi imaju mogućnosti da podižu više građevina nego
ekonomski slabiji. I s tim treba prestati kao i s trgovanjem sa uzurpira­
nim zemljištima (naravski bez gruntovnice), bez obzira da li se time
izbijaju lične koristi ili politički kapitali.
Dakle, u pravilu individualna dioba. Individualna dioba prema
kućnom broju, broju obitelji, kako je navedeno u ranijoj raspravi, bez
obzira na posjed vlastitog zemljišta i to prosječno 5 ha uračunavši i sve
uzurpacije. Možda bi to gdjegod moglo ostati i kolektivnim vlasništvom,
ali tada ga treba osposobiti za život pomoću valjanog zakona, kako sam
to ii ranije naveo. 5
Koje koristi donosi izdvajanje?
1) Likvidaciju unutarnje kolonizacije po Uredbi MS br. 472/36.
(Uredba sa zakonskom snagom o dodeljivanju državnog šumskog zemlji­
šta i likvidaciji uzurpacija u ranijoj Bosni! i Hercegovini« — «Službene
novine« br. 147. od 30. VI. 1936. god.) zajedno sal svim ili barem velikom
većinom uzurpacija. U odstupljenom dijelu treba ostaviti nadijeljeniku
slobodu, da sposobna zemljišta upotrijebi za poljoprivredu ili voćarstvo,
dok preostali dio, kako to u spomenutoj raspravi navodi i Ing. Š p a n a v i ć, treba da privede šumskoj kulturi. Seljak će od golijeti podići
šikaru, a od šikare šumu (vidi si. 2). Stoji i to, da bi mnoga šuma postala
golijet, ali ako se onemogući prodaja drvcta iz nadijeljenih šuma,
potreba donošenja uredbe, koja tri omogućila individualnu diobu šikara seljacima u
cilju gajenja šuma za opskrbu seljaka/ drvom. Dakle jedan javni glas, doduše ne za
potpuno riješenje problema, ali kojim bi se barem mnoge hiljade ha šikara aktivirale
t. j . privele prdoukciji ogrijevnog i sitnog građevnog drveta, dobro upotrebivog u
s elj ačkom go sp odarstvu.
4
Već navedeni' »Šumarski list« str. 400.
5
Navedeni »Šumarski list« str. 409.
233
tada bi i to bilil samo sporadični slučajevi Prigovor, da seljak ne čuva
sada ni svoje šume, nije na mjestu. Sadanja njegova šuma, pa imao u njoj
i svega samo nekoliko stabala, zapreka je, da se ne može koristiti drvom
iiz državne
šume (i to građevnim, jer ogrev i! ne smatra nekim merematom),e a u novoj situaciji sjetio bi se, da se može uzdati samo u svoju snagu.
2. Praktički bi se provedba izdvajanja svela na ograničavanje pre­
ostalog državnog posjeda, te bil se ovaj posao mogao izvršiti u razmjerno
kratkom vremenu. Samu naime individualnu diobu (formiranje zajed­
ničkih šuma) trebalo bi vršiti odvojeno od općeg izdvajanja, kako bi
državni posjed što brže došao do svojih stalnih granica, koje bi se do­
duše kasnije eventualno mogle i ispravljati. Izdvajanjem bi državni posjed
SI. 2. Š. u. Višegrad. »Kraljevo brdo« kod Riidog: desno od ograde dobrovoljačka
zemlja Miličić Jose, koji je podizanjem ograde i isključenjem paše iz sitne šikare, -kao
što je vidimo lijevo od ograde, u roku od 12 godina podigao lijep hrastov gaj.
Foto Ing. Isajev 1939. god.
pao na četvrtinu ili čak i na petinu spram sadanjeg, dobio bi zaokruženu
grničnu liniju i time bi se ubrzali taksacioni radovi. Osim toga otpala bi
potreba postavljanja novih sila u upravu državnih šuma kroz izvjesno
vrjeme u povećanom broju, a sadanje osoblje moglo bi svoje sile upo­
trijebiti u konstruktivan rad umjesto sadanje jalove defenzivne obrane.
Bilans uprave državnih šuma bio bil mnogo povoljniji, Dubioze s naslova
6
Riješenje Direkcije drž. šuma u Sarajevu br. 12.412/36. glasi: »Šumske uprave
imaju se načelno držati principa, da onaj, koji ima vlastitu šumu, ne može imati pravo
servituta, jer je svaki šumovlasnik po zakonu o 'šumama dužan šumu, gdje ona po­
stoji, da održava i u njoj da vodi ipotrajno gospodarenje.«
234
šumskih šteta i uzurpacija smanjile bi se na deseti ili još i manji dio, a
zar i to nije aktiva?7
3. Dok se korist pod t. 2) može označili kao korist vlasnika šume,
izdvajanje bi donijelo i koristi od općeg značenja. Ta opća korist je poja­
čani prirast. Velika većina čuvala bi i njegovala dobivene gajeve, jer bi
bili uvjereni da ih za sebe čuvaju. O tome ima lijepih primjera u višegradskoj upravi (si. 2), gdje ima lijepih privatnih gajeva podignutih
iz
šikara na vlastitoj, dobrovoljačkoj, pa i na uzurrpiranoj zemlji.8 Prirast
izdvojenih gajeva služio bi za pokriće vlastitih potreba, a državne šume
mogle bi proizvoditi drvo za izvoz (aktivirati državni saldo u međuna­
rodnoj trgovini) ili za posebne vrste upotrebe kao na pr. za pogon mo­
tora preko super-goriva.9 To dalje znači, da bi mjesni žitelj imao i di­
rektne koristi u državnoj šumi! nalazeći zaradu u njoj, koja
je već danas
neophodno potrebna, a kamo li ne u skoroj budućnosti.10
7
Za višegradsku upravu drž. šuma (s nominalno oko 43.000 !ha zemljišta, od
kojeg se danas može uzeti oko 25.000 ha za šume, 10.000 ha za šikare, 4.500 ha za krš
i golijeti, dok ostatak otpada na uzurpirana zemljišta ili pašnjake, također za seoske
potrebe) može se postaviti ovakav račun u slučaju provedbe segregacije:
A)
a)
voljava,
mjesečnu
Za Upravu drž. šuma (šumski erar) godišnja dobit iznosi:
Mjesto sadanjih 10 čuvara šuma, a koji broj nikako ne zado­
bilo bi ih dosta 8. Dakle 4 čovjeka manje, što uz prosječnu
plaću od 1.100 din. iznosi
b) 90% šumske štete otpada na merematske
prema tome ušteda dubioznih potraživanja iznosi
dijelove
90.000 din.
c) Postigao bi se pojačani prirast (bolje čuvanje od stoke) za
najmanje 1 m 3 /ha ili za ncsegregiranu1 (površinu, koja bi po aproksima­
tivnom računu imzosila oko 1O.000 ha, svega 10.000 m 3 ; uzmimo vrijed­
nost po m3 samo s 12 din. (veliko učešće bukovine), to bi vrijednost
prirasta iznosila
d) Nepotrebnost povećanja današnjeg
ušteda barem jedne stručne sile ili godišnje
stručnog
80.000 din.
šume, pa
osoblja,
120.000 din.
dakle
20.000 din.
e) Dubiozna potraživanja po troškovima prijava za uzurpacije drž.
zemljišta najmanje s
10.000 din.
Svega godišnje
320.000 din.
To znači po ha 32 dm. a koji iznos predstavlja čist prihod šumskog erara u
slučaju segregacije. Država pak kao imperijum imala bi koristi i od poreza sa segregiranog dijela, te pojačanog prirasta, što bi predstavljalo daljnjih ЗОО.ООО dinara, dakle
u svemu preko 600.000 dinara ne računajući ovamo vrijednost sadanjeg drvarenja i
pašaremja, koja po računima lug. Španovića u inspekcijonoj relaciji za 1935. god. višegradske uprave iznosi oko 1,400.000 dinara.
8
Analogna pojava kao i u Lici (Ing. A. P e r u š i ć «Oko kreiranja ličke imovne
općine«, »Šumarski list« br. 6. iz 1939. god. str. 278.).
9
»Metalurgija« Beograd 1939. god. br. 2. u raspravi M. O b r a d o v i c a : »Pro­
blem goriva i maziva i mogućnost njihovog rešenja kod nas«.
10
Dr. O. F r a n g e s : »Problem relativne prenapučenosti u Jugoslaviji« u
»Arhivu Ministarstva poljoprivrede« god. V. sv. XI. — 1938. god.
235
Nije mi namjera sada detaljnije zalaziti u ovaj problem, jer imam
namjeru samo da upozorim na ovaj akutan problem naše šumarske po­
litike kao i na bolji! oblik vlasnostil izdvojene i podijeljene zemlje.
To je
zadružni oblik vlasništva u duhu ideja dra Milana I v š i ć a,11 kojeg se
bitnost sastoji u tome, da otac kao glava porodice nema prava slobodno
raspolagati! sa zemljišnom imovinom, već ima njome samo 12
da upravlja.
To je konačno primljeno već i kod t. zv. kmetskih zemljišta.
RESUME
L'auteur pienđs parti pour un partage des forets domaniales em Bosni*. Ce
partage se devrait faire entre l'Etat d'un et entre les paysans, pris individuellement,
d'autre part. Ce n'est que de cette maniere qu'on pourrait, d'apres l'auteur, sauver
nos forets bosniaque'S d'une complete devastation.
11
O seljačkom pitanju uopće Dr. M. I v š i ć od 1935. do 1938. god. izdao je ove
knjige: »Diljem sela«, »Seljačka politika«, »Društveni život na selu« i »Gospodarski rad
na selu«. 0 seljačkom nasljednom pravu pak napose: »Temelji seljačkog zakonika«
(Zagreb, 1933. god.), te »Koje se zakonodavne mjere mogu preporučiti za održanje
nedjeljivosti seljačkog posjeda« (Zagreb 1937. god.).
12
U »Zakonu o bivšim kmetskim selištima i stečenim beglucima« (»Službene
novine« for. 122. od 30. V. 1928. god.) član 27. propisuje: »Raspolaganje s nekretninama,
koje su po propisima prvog dijela ovog zakona prenesene na nove vlasnike, ogra­
ničeno je zabranom otuđenja ispod najmanje površine. Nadalje se za ove nekretnine,
te za stambene i gospodarske zgrade na njima propisuje posebni nasljedni red i usta­
novljuje pravo prvokupa i otkupa.«
236
Ing. MARIJAN MATIJAŠEVIĆ
(Kosinj):
GOSPODARSKO-POLITIČKE MJERE
ZA OBRANU ŠUMA
(PROTECTION DES FORETS DU POINT DE VUE
POLITICO-ECONOMIQUE)
Najbolnije putanje našeg šumskog gospodarstva jesu pustošenja
šuma koja su posljednjih godina zauzela zastrašujuće dimenzije. Zahva­
ljujući samo žalosnoj činjenici, da nemamo statistike, pa prema tome
nii približan uvid u opadanje šumovitosti i porast golijeti ii. besplodnih
krševa, postoji još relativno optimističko uvjerenje, da smo zemlja vrlo
šumovita.
Kada bismo bili u stanju, da odredimo sve one površine, preko kojih
je prešlo pustošenje, kada bismo mogli brojkama utvrditi porast krčevina
i izračunati sve gubitke narodnog gospodarstva, koji! su odatle nastali,
dakle kada bismo imali kakovu takovu (ali ipak točnu) statistiku, vidjeli
bismo, kuda vodi nemar za naše najveće narodno dobro.
U posljednje vrijeme javljaju se glasovi i u dnevnoj štampi, da su
šume u opasnosti i da ih treba spašavati. Osnivaju se društva i odbori; za
pošumljavanja, izdaju se propagandni letači, ali sve je to još samo djelo­
mična akcija, više osjećajna nego planska i zato ne očekujmo mnogo
od nje.
Kod rješavanja problema obrane šuma od pustošenja (devastacije)
logično se namiču pitanja, koji su mu uzroci, koje su to ekonomske i
društvene komponente, koje dovode neku širu ili užu zajednicu do toga,
da sama uniištuje svoje dobro. Ne ulazeći u analizu tih osnovnih kompo­
nenata, možemo sprečavati i u nekom vremenskom odsjeku možda sa­
svim spriječiti pustošenje i šumske štete uopće strogom primjenom
šumsko-redarstvenih propisa i izvršenjem njihovih kaznenih sankcija
predviđenih u zakonu o šumama, ali tim nije i! neće biti otklonjena trajno
opasnost od pustošenja. Jer čim popusti stroga primjena šumsko-redar­
stvenih propisa, pritisak žiteljstva na šumu pojavit će se u povećanom
opsegu, iz čega se može zaključiti, da se je ono odricalo pojedinih svojih
potreba i njihovo neudovoljenje samo kumuliralo.
Šumsko-redarstveni propisi i njihove kaznene sankcije određuju
pojedine ljudske čine kao šumske prestupe i dakako kaznu za njih ne
ispitujući im uzroke, a problematika je gospodarsko-političke obrane u
pronalaženju svrsishodnih mjera, koje bi onemogućile i samu intervenciju
prestupa. Dok su dakle šumsko-redarstvenil propisi! pravo, koje hoće da
sa svojim kaznenim sankcijama usmjeri ljudske čine u određenom pravcu,
dotle gospodarsko-političke mjere treba da stvore objektivnu mogućnost
za njihovo izvođenje; one treba da stvore stanje, u kojemu neće biti ni
moguć ni nuždan prestupak.
Da bi! se mogle pronaći takove mjere za obranu šuma, moramo biti
na čistu sa uzrocima, radi kojih nastaju pustošenja. Te uzroke možemo
svrstati u tri grupe: a) ekonomska, b) politička i političko-demagoška,
c) kulturno-socijalna.
237
Ekonomska grupa uzroka. Uzroci ove grupe najdalekosežniji su i
najkomplikovaniji, jer njihovo odstranjenje predstavlja dugi put, preko
kojeg mora prijeći neka zajednica, da izmijeni svoju društvenu i eko­
nomsku strukturu; oni su posljedica opće ekonomske nesređenosti i po­
stojat će tako dugo, dok se ne izmijene ekonomski odnosi. Baš zato, još
dugo nećemo moći sa zadovoljstvom konstatirati, da nam šume nijesu u
opasnosti od pustošenja.
Pišući već jednom zgodom o potrebi industrijalizacije (Vidi: Šumar­
ski List br. 3-1939: O potrebi industrijalizacije i mentalitetnim predispo­
zicijama za industrijalizaciju) pokazao sam brojčano ekonomsku struk­
turu naše zemlje, koja je hilperagrarna, što će reći, da je previše
pučanstva zaposleno u agraru i da je sama zemlja kao objekat rada
preopterećena ljudstvom. Struktura pak naše poljoprivrede maloposjednička je i radi toga nije u mogućnosti ni da prehrani same zemljoradnike,
a kamo li da uspješno konkurira poljoprivredi kapitalističkog oblika
(Kanada), koja je jeftinija i produktivnija.
Cijene svjetskog tržišta ne mogu osigurati rentabilitet našoj poljo­
privredi, a slaba urbanizacija i! industrijalizacija ne pogoduju razvoju
drugih zanimanja, koja bi je odteretila od suviška poljoprivrednika. Radi
prezasićenosti poljoprivrede radnom snagom kod nas postoji akutna
nezaposlenost (jer je rad neproduktivan) i ako ona prividno ne daje tako
strašnu sliku kao nezaposlenost u industrijskim zemljama. To dolazi
otuda, što se nezaposleni iz svih zanimanja spašavaju u selu — otuda su
i došli — i u njemu više vegetiraju nego žive.
Stanovnici šumskih (u sinonimu: pasivnih) krajeva, gdje se pusto­
šenja u glavnom i dešavaju, siromašni su poljoprivrednici i stočari sa
relativno visokom populacionom stopom. Poljoprivreda i stočarstvo ne
mogu uzdržavati tolik broj ljudi, kolik u njima traži životno uzdržavanje,
makar da je njihov životni standard minimalan. Kraj nemogućnosti uzdr­
žavanja golog života, ipak i ti stanovnici moraju podmirivati svoje državljanske dužnosti (plaćati poreze, uzdržavati škole, popravljati putove itd.)
i svoje kulturne potrebe, koje su premašile mogućnost kućnog zadovo­
ljenja (recimo: građansko odijelo), a za njihovo namirenje potreban je
novac. Novac ne mogu naći u stočarstvu iz više razloga (radi ekstenzivnosti stočarstva, slabe organizacije potrošnje, niske cijene stočarskih
produkata i t. d.), a poljoprivrednih produkata u ovita krajevima ni nema
za prodaju.
Posljednja ekonomska kriza (koja još nije prošla) lišila je rada i
zarade i naše radnike, koji su — iseljeni u industrijske zemlje — pred­
stavljali jak izvor novčanih dohodaka baš u ovim krajevima. Unutarnja
sezonska migracija za zaradom ne može podmiriti novčanu potrebu i
tako je taj naš svijet, pritišnjen bijedom i svojim potrebama, morao —
htio ne htio — udarati na šumu, da nade u njoj ono, što nije našao nigdje
drugdje, a to je novac.
Prirodno je, da svaka razumna jedinica nastoji zadovoljiti svoje
potrebe u što potpunijem obimu, tim više, ako su one egzistencione. Što
u takovom slučaju vrijede šumsko-redarstveni propisi i njihove kaznene
sankcije, kad je njihovo izvršenje moguće u glavnom samo nad osobom
prestupnika i to zatvorom, jer mu je imovina u većini slučajeva vanredno
238
malena. Da takove kazne ne mogu postići svoje svrhe, to je izvan svake
diskusije.
Problematika obrane šuma od pustošenja, koje nastaje po sili! eko­
nomskih uzroka, sastoji se u tom, da se paralizuje konstantni pritisak
pučanstva na šumu. Mogućnost paralizovanja naći ćemo u nekim gospo­
darskim i gospodarsko-političkim mjerama, koje može provesti samo za­
jednica odnosno banovina, a te su:
1. p r o v e s t i k o l o n i z a c i j u pučanstva pasivnih krajeva u
druge krajeve, gdje postoje uvjetil za trajno naseljenje;
2. voditi smišljeno i planski industrijsku politiku i provoditi i n d u s t r i j a l i z a c i ju, kako bi se poljoprivreda općenito odteretila od
suviška pučanstva, a napose ona u pasivnim krajevima i kako bi se što
prije izmijenila gospodarska i društvena struktura banovine;
3. i n t e z i v i r a t i ekstenzivnu poljoprivredu računajući s time,
da se i u njoj samoj može stvoriti relativna raznolikost zanimanja, a da
ni ne govorimo o uraznoličavanju kultura;
4. i n t e n z i v i r a t i s t o č a r s t v o uvođenjem plemenite stoke,
melioracijom pašnjaka i suvata, te r a c i o n a l i z i r a t i ga podizanjem
mljekara i klaonica il t. d.
Ekonomski uzroci neće se moćil tako jednostavno ukloniti, ali treba
nastojati, da se što prije i pravilnije uklone.
Politička i političko-dernagoška grupa uzroka. Ovaj kompleks
uzroka pustošenju šuma podijeljen je u dvije podgrupe, od kojih svaka
ima svoje posebno značenje.
U političke uzroke pustošenja (obešumljenja) dolaze sve one mjere,
koje neka zajednica odnosno vlast njezina poduzima, da bil pustošenjem
ili devastacijom* pojedinih svojih teritorijalnih dijelova proizvela drugu
važniju društvenu svrhu. Može se desiti, da se neki šumski kompleksi
posijeku radi stabilizacije same vlasti u početku njezina nastajanja
(vlasti, koje nastaju iza revolucija) ili da se šumski kapital transformira
u drugu vrstu kapitala (industrijalizacija kapitalno siromašnih zemalja)
ili da se uravnoteži državni budget i t. d. Sve su to djela, koja preduzima
sama vlast u općenite svrhe i taj kompleks uzroka ulazi u okvir državne
ekonomske politike. Pa ipak i u takovim slučajevima treba jako oprezno
postupati, jer se greške počinjene nad šumom teško ispravljaju.
Političko-demagoški uzroci ne idu za općim svrhama društvenim,
već naprotiv služe pojedincima ili klikama za njihove vlastite interese.
Primitivni ljudi i nestručnjaci! smatraju šumu nečim, što se ne da potro­
šiti!, izmjeriti ii nadzirati. I što prema tome znači! za samu šumu, ako
netko u njoj posiječe više, nego što treba ili ako se iz tih ogromnih re­
zervi nekome naplate njegove zasluge?
Možda je iz takovog shvaćanja il nastalo ono političko koncesionilranje pojedinih partijskih ljudi, koji su po tom istom shvaćanju i tražili!
koncesije baš u šumi. Jer kad nestane šume, sagnjilii panjevi slabi su
svjedoci o ispravnosti ili neispravnosti postupka s njome.
* Pustošenje ili devastacija upotrebljava se u ovom članku kao terminus technfccus za svako prekomjerno iskorišćavanje šuma, koje može (posredno ili neposredno
da dovede do obešumljenja (deboissement).
239
Takovi politički koncesioneri bavili su se preradom i trgovinom
drveta kupujući stanovite sječine, da bi legalnom kupnjom maskirali
možda gros ostalog drveta, koje bi kupovali od bespravnih šumskih šteta,
Moglo bi se reći, da ima i takovih pilana, koje prerade daleko više
bespravno stečenog drveta, nego li drveta kupljenog od šumovlasnika.
I tu je onaj ekonomski momenat, koji smo čas prije razmatrali, došao
do svog punog značenja, jer je siromašni prestupnik našao tržište za
svoje ukradeno drvo il ako stvarno nikad niije dobivao onaj ekvivalenat,
koji bi dobio u legalnoj razmjeni. Konačno, zar može prestupnik tražiti
puni ekvivalenat za svoj rad i trud? on je sretan, da se što prije, bilo uz
koje uvjete, riješi ukradena drveta, a i kupac je napose zadovoljan sa
jeftinom sirovinom. Takovo iskorišćavanje šuma nije imalo onaj pravi
efekat gospodarski, jer je bijeda ostajala bijedom, a šume je pomalo
nestajalo.
Od političkih koncesiönera dolazili su posredno ili neposredno i po­
ticaji na pustošenja sa praznim parolama, da i sirotinja ima pravo na
život, kao da su baš onil jedini pozvani, da tu opću ljudsku parolu pro­
pagiraju na račun narodne imovine. Kraj toga su i zaštićivali pretjerana
iskorišćavanja šuma i svojim ih uspješnim političkim intervencijama pro­
širivali do spoznaje, da je takav način iskorišćavanja šuma jedini mogući
način življenja u pojedinim krajevima.
Jedan politički odbor, primjerice, toliko se zaboravio, da je korteširao za čuvenih petomajskih izbora za svoga kandidata il letačima, u ko­
jima se iznose njegove uspješne intervencije za opraštanje kazni radi
šumskih prestupaka. Šuma je postala objekt dnevne politike, a štete u
njoj zamijenile su poznate i skupe predizborne paprikaše, koje su ranije
plaćali kandidati svojim glasačima. I što je mogao čovjek šumar učiniti
protiv takovog, recimo, trgovca, politikanta i koncesiönera? Što je u
atmosferi intervencija za šumske štete, u atmosferi amnestija (ne poli­
tičkih, nego šumoštetnih) mogao napraviti za obranu povjerenog mu na­
rodnog dobra? Mogao je pisati! tužbe i žalbe (da mu bude olovka kraća,
kako se to tehnički običavalo reći) da konačno bude prebačen preko
palube, ostane li u svom poslu tvrdokoran.
Na jednoj strani nepozvani politikanti sa svojim neumjesnim inter­
vencijama, a na drugoj strani politički koncesioneri načinili su podesnu
dispoziciju za nerazumno uništavanje šuma, rješavajući tako na svoj
način ekonomska pitanja pojedinih krajeva, dakako u svoju korist. I
danas, kada nastojimo zapriječiti ovu ekonomsku anomaliju, moramo
šumu osloboditi od dnevne vulgarne politike i onemogućiti kupovanje
il svako trgovanje sa neispravno stečenim drvetom. Kada se govori o
nestajanju šuma, uvijek i uvijek se upire prstom na bijednog prestupnika,
dok bi se pri radikalnom liječenju šumskih šteta trebalo stvarno udariti
po džepu kupce krivo stečenog drveta, jer je korijen svih šteta u činje­
nici, da se ono može prodati i unovčiti.
Uzroci političko-demagoški posljedica su bolesnog stanja neke sre­
dine u jednom višem etičkom smislu i njihovo je uklanjanje u vezi sa
općim društvenim ozdravljenjem i fiksiranjem novih društvenih vred­
nota. Jedno je jasno: Šume su opće narodno dobro i nitko nema prava
da se s njima koristi više, nego što dopuštaju interesi cjeline. Ne smije
biti tih usluga ni zasluga bilo za koga, bilo za što, radi kojih bi netko
240
imao pravo da se narodnom imovinom bogatu. Dosadašnje političke kon­
cesije rezultat su krivog poimanja o vrijednosti i društvene funkcije neke
jedinice. Jer kad čovjek nešto istinsku stvara Mil radi za društvo, on to
radi na liniji svoje unutarnje stvaralačke potrebe i sva su velika ljudska
djela stvorena zato, što su morala biti stvorena, a ne zato, što su autori
njihovi! očekivali društvene beneficije.
I političke panike, koje nastaju na prelomima društvenih sistema ili
u vrijeme ratova, od velikog su značenja za devastaciju šuma. To su
abnormalna masovna raspoloženja, kada masa izgubi orijentaciju o svom
daljnjem opstanku u vremenu i prostoru i kada mahnitajući razara sve,
što joj stoji na raspoloženju. I ako se rijetko dešavaju, spominjem ih radi
potpunosti i radi činjenice, da su i njihovom postanku krivi neodgovorni
elementi.
Kulturno-socijalna grupa uzroka proističe ne samo iz ekonomskih
podataka nekih društvenih cjelina ilil krajeva, nego također ii iz kulturnih
i društvenih odnošaja, a iz njih ponajviše. Pa i ako su ovi uzroci u kraj­
njoj konzekvenciji povukli svoje korijenje iz ekonomskih podataka, nisu
isključivo samo njihova posljedica i rješavanje njihovo nije ovisno o
općoj ekonomskoj stabilizaciji cijele države. Oni! su više manje poslje­
dica mentalitetnih osebina, općeg stupnja kulture i obrazovanosti kao i
običaja i! navika ii društvene konzervativnosti. Oni dakle nisu posljedica
momentanih ili sadašnjih ekonomskih i društvenih odnosa, nego su uvje­
tovani i povjesnim udesom pojedinih krajeva.
Kulturni! il ekonomski razvoj sredine ovisan je u historijskom svom
nastajanju o lokalitetu krajeva t. j . o njihovoj konfiguraciji, prohodnosti,
prirodnoj zatvorenosti, o komunikacijama, pitomosti ili! surovosti! prirode
kao i o načinu i mogućnosti zadovoljavanja životnih potreba. Sve su to
činioci, koji mogu negativno utjecati na društveni razvoj sredina i formi-'
rati mentalitet, ako ne negativan, ali! često inertan.
Kulturno-socijalni uzroci pustošenja šuma nesumnjivo su produkt ne­
obrazovanosti i primitivizma i njihovo odstranjenje predstavlja ujedno i
kulturno pridizanje pojedinih dijelova našeg naroda.
Slaba obrazovanost dolazi od slabih prosvjetnih prilika ili nedo­
statka škola, a javlja se u društvenom pogledu kao nedostatak svijesti o
zajedničkim dobrima i potrebama. Otuda i neshvaćanje vrijednosti i po­
trebe čuvanja općih dobara, kao što su šume.
Nema ni onog idealnog poimanja o sudioništvovanju u zajedničkim
dobrima, ni brige za unapređenje i čuvanje istih, kao da društvo ne nadživljava pojedince. Neobrazovanost u društvenom smislu javlja se dakle
kao nehaj za sve, što nije direktno u individualno-interesnoj sferi primi­
tivnog pojedinca. Pa i neobrazovani pojedinac predstavlja uvijek opasnost
za šumu, jednostavno zato, što u šumi; ili u stablu ne gleda životnu orga­
nizaciju ili živi organizam, koji također postavlja zahtjeve za svoju
egzistenciju.
Lako je zaključiti, kako neobrazovan čovjek, neimajući dovoljno
jasne predodžbe o drvetu i šumi! i! o njihovim životnim zahtjevima i vri­
jednostima, može naškoditi pojedinim stablima (kresanjem, nasijecanjem,
köranjem il t. d.) ili cijelim sastojinama (požar, sakupljanje lilstinca) ni ne
sluteći, da svojim radom zaista pravi štetu.
241
Zato je neophodno potrebno podizati škole il širiitil prosvjetu, jer
neobrazovanost ne samo da je narodna šteta, nego i narodna sramota.
Ne treba napose naglašavati potrebu prosvjećivanja, ali se mora upo­
zoriti s time u vezi, da će uz prosvjećivanje trebatil povesti zgodnu i
smišljenu propagandu, ne samo plakatima nego il knjigama i živom
riječju.
Korisno bi možda bilo, kad bi Banska vlast ili Šumarsko Udruženje
(ako ima novaca) raspisalo natječaj za lako i lijepo beletristilčko štivo,
koje bi u formi zabavnoj tretiralo stanovite šumarske probleme. Ovakav
način poučavanja je neposredniji i lakši. Takove »beletrističko-šumarske«
knjige trebalo bi onda na banovinski teret štampati i rasturiti ih medu
narod.
Da se kome ne bi činilo ovo smiješnim, upozorujem na činjenicu,
da su i druge države mnoge svoje probleme rješavale uz traženu saradnju književnika, koji su svojim djelima popularizirali pojedina nasto­
janja svojih vlada. I kod nas bi trebala postojati uža saradnja književ­
nika sa općim nastojanjem oko podiizanja našeg naroda i rješavanja
tolikih važnih problema naše banovine Hrvatske, pa dakle i problema
očuvanja šuma.
Treba nastojati, da se i u školske udžbenike unese što više gradiva
iz oblasti šumarstva na zgodan način, da se ne proširi samo spoznaja o
vrijednosti šume, nego da se čovjek oplemeni i u odnosu spram nje.
Primitivizam neke sredine ocrtava se također i u načinu zadovo­
ljavanja najnužnijih potreba (stanovanja i ishrane) i u ekonomisanju sa
dobrima.
Ima cijelih krajeva naše banovine, gdje su kućice izgrađene iz
drveta od temelja do krova, u čemu se vidi! il negospodarstvenost i pri­
mitivizam zadovoljenja ljudske potrebe u pogledu odmora i udobnosti.
Kraj obilja (na žalost) kamena graditi kuće od drveta znači prilično skupi
luksuz, jer se kamen ne da unovčiti, dok je drvo velika vrijednost. Ne­
sumnjivo je, da je kamen bolji građevni materijal za te svrhe, jer drvo
relativno brzo propada u otvorenom dodiru sa izmjenom vlage zraka,
ako nije naročito konzervirano. Za konzerviranje pak treba novaca I
stručnog znanja, što naš siromašni seljak nema. Radi toga drvene kućice
brzo propadaju, a radi! svojstava drveta, da se uteže, vitla i puca, one
ne služe u punom smislu svrsi, kojoj su namijenjene, to jest da pruže
topao i siguran zaklon svojim stanovnicima.
Daleko više građevnog drveta potroši se u građevne svrhe radi
toga, što se kuće i pokrivaju drvetorn, tako zvanom krovnom daskom ilJ
sindrom (šimlom). Krov od krovnih dasaka nije dugotrajan i lako jje
upaljiv, a ipak je nevjerojatno skup.**
** Napravimo li uporedbu troškova pokrivanja krova crijepom i pokrivanja sa
šimlom prema shemi » G r a đ e v n o g рт is to j b em i k a« i aiz pretpostavku, da je
cijena crijepa 30 para na gradilištu, to dobivamo slijedeću sliku računa po četvornom
metru:
242
Skupoća šimle očituje se u tome, što je za njezinu izradbu potrebno
zdravo i cjepivo drvo boljih dimenzija, pravno i bez kvrga, dakle baš
ono, koje je tehnički najbolje. Kako se pak u šumi! ne može po vanjskim
znacima sa sigurnošću utvrditi, koje je stablo cjepivo, a koje nije, to je
potrebno takovo stablo pronaći nasijecanjem ili špananjem stabala. Baš u
tom ranjavanju šume predstavlja šimla i njezina izrada jedno teško pita­
nje i skupo podmirivanje građevnih potreba. Jer dok je na jednoj strani
ta šimla kratkotrajna, na drugoj strani ona predstavlja stanoviti kvantum
upropaštenih stabala, pa i cijelih sastojina.
Ima ljudi, koji se bave isključivo izradom i prodajom šimle, bilo
da zakonskim ili nezakonskim putem dolaze do stabala (šimlari). I jedan
i drugi put je štetan. Razumljivo je samo po sebi, da će šimlar za svoj
posao (pogotovo ako je nezakonit) tražiti baš ono stablo, koje će datil
najveći efekat, dakle on će nemilosrdnim nasijecanjem morati ozlijediti
stanoviti broj stabala, da dođe do cjepivog. Ranjena stabla propadaju ii
u tome treba također tražiti uzrok nestajanju šuma. Razumije se, da će
šumovlasnik nastojati da što prije iskoristi ozlijeđena stabla (dok se
trulež ne proširi cijelim stablom) i tako će posjeći više nego mu dopu­
štaju šumskouzgojni obziri. Tako onda nastaju prorijeđene sastojine, u
kojima elementarne nepogode mogu uništiti i uslove za daljnje opstojanje šume.
No i kod zakonskog sticanja stabala za šimlu nije ništa bolje jer
i ono ima samo prividan oblik zakonitosti. Šimlar, koji. je nakanio kupiti
stabla za cijepanje, prošeće se prethodno po šumi i nasijecanjem usta­
novi ona, koja će mu najbolje odgovarati. Poslije stanovitog vremena,
kada rana malo zastari, kupuje ih kod šumarskih ureda kao propadajuća.
Ta žalosna činjenica, da za jedno cjepivo stablo treba ozlijediti i uništiti
nekoliko elitnih, prisiljava šumsko-gospodarsku politiku na efikasne
mjere. Ne znam 'kako savjesno čuvanje šume i najstroži postupak protiv
takovog vandalizma gotovo je bez svake svrhe.
Moramo imati još na umu, da radi raspadanja kućnih zadruga po­
treba za drvom u ove svrhe konstantno raste. Broj seoskih kućanstava
stalno raste, a ova imaju potrebu za građevnim materijalom za izgradnju
novih kuća i gospodarskih zgrada.
Za dvostruko pokrivanje krova sa 1 m.
dugom, 10—13 cm. širokom šimlom sa
presegom od 20 cm. potrebno je:
tesara 0,7 ä 50 Din . . . = 3,50 Din.
šimle kom. 22 ä 5,50 Dim . = 11,00 »
čavala ,
0,75 »
Za dvostruko pokrivanje orijepom na suho
položenim potrebno je:
zidara
0,05 ä 50
Din = 2,50 Din.
kravara
0,04 ä 50
» = 2,00 »
težaka
0,07 ä 30
» = 2,10 »
crijepa
36
ä 0,30 i» = 2,10 »
15,25 Din.
17.40 Din.
U računu razumijeva se cijena šimle na gradilištu sa troškom izrade, podvoza
i šumske takse.
Iz uporedbe izlazi, da je crijepni krov malo ili nimalo skuplji od drvenog. Uzme
li se, da crijepni krov traje dvostruko više od drvenog, to je otplatna renta investicije
za crijepni krov dvaputa manja ili izlazi, da je drveni krov dvaputa skuplji od
crijepnog.
243
Još je jedan slučaj neobično važan, u kome se pokazujemo jako
negospodarstvenima i rastrošnima, a to je upotreba otvorenog ognjišta.
Otvoreno ognjište znak je kulturne zaostalosti, jer ono kraj nesrazmjerno
velikog potroška ogrijeva, daje malen efekat i kod kuhanja il kod zagrijevanja prostorija. Ovo nije samo šumarski problem, nego je i problem
narodnog zdravlja i higijene čitavih krajeva, pa bi kod njegovog rješa­
vanja glavni obol trebao pridonijeti »Odio za narodno zdravlje« bano­
vine Hrvatske.
Uočivši činjenice, da se u građevne i ogrijevne svrhe troši neracio­
nalno mnogo drveta ii da su te činjenice od značenja za postojanje šuma,
kako smo to naročito podvukli kod pripremanja šimle, moramo pronaći
gospodarske mjere, koje će ograničiti prekomjernu potražnju drveta.
Treba stvoriti mogućnosti ljudima ovih krajeva, da grade kuće od ka­
mena ili opeke, a krov od crijepa ili drugog umjetnog pokrivačkog ma­
terijala (eternit), a u svojim kućama da otvoreno ognjište zamijene
štednjacima i pećima.
Troškovi, koje će morati i zajednica podnijeti, da se bijednom dijelu
pučanstva omogući izgradnja zdravih i dobrih kuća, ne će samo šumu
očuvati od prekomjernog iskorišćavanja, nego će i podići opći kulturni
niveau naroda. To će dakle biti kulturni trošak u pravom smislu te riječi.
I šumsko gospodarstvo ima svoj kulturni trošak, a to je trošak podi­
zanja šuma i pošumljavanja golijeti i krševa. U te svrhe ima šumsko
gospodarstvo posebni fond»F o n d z a p o š u m l j a v a n j e « , u koji se
uplaćuje 6%-nii prinos od svake šumske prodaje. Novci toga fonda troše
se dakako za pošumljavanje nastalih krševa i golijeti. Posao pošumlja­
vanja po dosadašnjim iskustvima vrlo je težak,' a uspjesi su mu relativni
No dok se na jednoj strani provode skupa pošumljavanja, na drugoj strani
uslijed neracionalne upotrebe šuma nastaju novi krševi. I tako se napori
oko pošumljavanja pričinjaju kao nošenje vode u rešetu.
Bilo bi možda bolje, da se i novci toga fonda troše za intenzivaciju
čuvanja sadašnjih šuma, a pošumljavanje da odgodimo na ono vrijeme,
kada budemo za sadašnje šume sigurni, da neće biti više pustošerie. Ovo
mišljenje ne smije se tako shvatiti, kao da ono negira tako značajan po­
sao u šumskom gospodarstvu, kao što je pošumljavanje. Ipak stojimo na
stanovištu, da pošumljavanje nema prave svrhe tako dugo, dok postoje
pustošenja.
Predložio bio, da se iz »Fonda za pošumljavanje« ili iz bilo kakovih
drugih kredita nabavi stanovita količina štednjaka i po prihvatljivoj cijeni
razdijeli medu narod krajeva, gdje ih nema; da se inicijativom vlasti
podignu industrije građevnog materijala u onim krajevima, gdje ih nema,
a postoje raspoložive sirovine ili da se kod svake šumske uprave ili ko­
tarske oblasti ili druge javne ustanove osnuju skladišta crijepa i drugih
umjetnih pokrivačkih sredstava i da se daju po umjerenoj cijeni. Nemo­
gućnost upotrebe crijepa u ovim krajevima dolazi odtud, što je skup
prevoz toga materijala iz udaljenih krajeva, gdje postoje ciglane. Trošak
prevoza može se naplatiti iz »Fonda za pošumljavanje«, u koliko ne bi
zajednica mogla rizikovati trošak prevoza javnim saobraćajnim sred­
stvima. Kad bi se osnovali takovi depoti, treba zkonom zabraniti pokri­
vanje zgrada šimlom i svaka će daljnja njezina produkcija prestati, a po
tom i ono ranjavanje i uništavanje čitavih šumskih sastojina.
244
Ovi preventivni troškovi za čuvanje postojećih šuma bit će daleko
manji od troškova podizanja i uzgajanja novih, a oni ujedno daju garan­
ciju za normalni! kontinuitet šumskog gospodarstva. Jer renesansu šu­
marstva mali narodu slabih kapitala ne mogu stvoriti
Posebno je potrebno istaknuti, da grupa kulturno-socijalnih uzroka
stoji gotovo samostalno i neovisno o drugim grupama, koje su manje
više općeg karaktera, te se baš u njenoj domeni može najviše učiniti na
očuvanju šuma. Tu je moguć onaj sitan rad svakog pojedinca. Pridizati
malog čovjeka zadaća je svakog intelektualca, a šumara napose, jer je
on s njim u stalnoj i tijesnoj vezi, a pridižući ga najbolje će poslužiti i
svome narodu i struci, kojoj je posvetio sav svoj život.
Završavajući! razmatranja o gospodarsko-političkim mjerama za
očuvanje šuma moram naglasiti, da ona nisu obuhvatila sve uzroke pu­
stošenja u detalje kao ni sve gospodarske mjere za obranu. Uzroci pu­
stošenja grupirani su radi lakšeg pregleda i specijalizacije mjera za svaku
grupu posebno. Konačno ni intencija ovih razmatranja nije ta, da pruže
zaokruženu i definitivnu formulu za rješavanje jednog tako važnog pro­
blema, kao što je čuvanje šuma, nego da se on stavi na tapet javnih
razgovora i da se pokaže put, kako bi se od propagandnih plakata došlo
jednom i do d j e 1 a čuvanja.
RfiSUMĆ
L'auteur expose ses vues d'apres lesquelles la protection la plus efficace de nos
forets ne consJste pas dans les mesures de defense et des sanctions mais plutot dans
ште reforme de nos systemes economiques.
Ing. JOVAN DRAKULIĆ
(Zagreb):
ŽIVOT ŠUMSKIH RADNIKA U HRASTOVIM
ŠUMSKIM MANIPULACIJAMA
(LA VIE DES OUVR1ERS FORESTIERS)
Drvo je sirovina koja ima raznoliku il važnu ulogu u materijalnom
životu. Prema svrsi kojoj je drvo namenjeno, ono mora da pretrpi niz
promena, bilo fizičke, bilo hemiske prirode. Da se od iskonskog stabla
u šumi! dobije građevni materijal, pokućstvo, hartija, svilene čarape, ili
bilo koja druga drvena roba, mora se utrošiti mnogo rada. Na strugarama
i drugim postrojenjima za preradu drveta mašine su odnele već davno
pobedu nad radnom snagom čovekovom. Međutim, za radove u šumi
snaga čovekovih mišića ostala je i dalje kao glavna pokretačka sila. Još
za dugo će ručna pila il sikira biti! glavna oruđa za obaranje drveća i pre­
radu u šumii.
Hrast se seče u pravilu zimi. Nastankom jeseni dovode se radnici
u šumu, da svojom snagom obore stabla i tako učine prvi il najteži korak
na putu, kojim prolazi drvo do konačne upotrebe. O samom radu šum­
skih radnika bulo je dosta reci i! zato ću se ovde ograničiti na prikaz ži­
votnih uslova pod kojima se radi.
245
Radničke partije. Za izradu hrastovine poznati su šumski radnici
iz Gorskog Kotara i Slovenije. U potrazi za hlebom napuštaju svoje kuće
il u partijama rade po hrastovim šumama. To su isprobani i vesti radnici
sa svojim oruđem, podešenim njihovim navikama i načinu rada. Radne
partije se obrazuju još pre polaska na rad. Gledaju da su svi medu so­
bom podjednakih snaga i vrednoće. Između sebe biraju vođu partijekasatora. To je najtrezvenijil i najsposobniji radnik u partiji, koji rukovodi
radom i vodi brigu o svim potrebama svojih drugova. Kasator pogađa
posao, odgovara poslodavcu za rad svoje partije; prima predujam, pot­
pisuje obračun; a u svojoj partiji prednjači radom i vrednočom. U partiji
ima oko 10 radnika i jedan dečko-kuvar. Ovako velik broj ljudi je po­
treban, jer se obrađuju komadi velikih dimenzija i težine. Za okretanje
ponekih trupaca potrebna je ćela partija.
Šumski radnici pred kolibom. (Fol Ing. Drakulić)
Stan. Radnički stan je u stvari! najprimitivnija koliba i! to jedna ko­
liba za ćelu partiju. Koliba je izgrađena od tankih oblica Ш polutaka, po­
bijenih u zemlju jedna do druge; i trupac može svojom debljinom da
posluži kao stranica kolibe. Umesto krova služi prebačeni terni papir
preko ukrštenih pritki na dve vode; na sredini krova je otvor za dim.
Koliba je dugačka i! široka podjednako, oko 6 metara, visoka je u sredini
oko 2 metra, a po strani oko 1 metar. Nameštaj u kolibi! sastoji se iz četiri
ležišta i to dva na jednoj, a druga dva na drugoj strani. Na sredini ko­
libe, između ležišta, ostavljen je prostor za vatru, koja se nikada ne gasi.
Na jednoj strani je pored ležišta il prostor za ostavu životnih namirnica,
dok je na drugoj strani prostor za obedovanje — obično između ležišta,
koja posluže kao klupe. Ležišta su grubo prideljanim daskama oivičene
niske pregrade ispunjene slamom. Posle izvesnog vremena upotrebe
slama se usitni kao pleva.
Radnici spavaju po dvojica ili trojica u jednoj pregradi i to oba
reda okrenutim nogama ka vatri, koja gori ćelu noć. Na ovakvoj prašini
od slame i pri zimskom vremenu, ne može bitu ni govora da radnici spa­
vaju svučenu, a još manje presvučeni. Skinu obuću i tim su pripremljeni
246
za spavanje. Kao pokrivači služi1 im istanjena ćebad, najlošijeg kvaliteta,
koja svoju ulogu čuvara toplote ne vrši najbolje. Sem ovako opremljenih
kreveta u kolibi se nalazi i sto za kuvarske potrebe; to- je kolut debla na
stubu pobijenom u zemlji. Poslednji primerak pokućstva bio bil sto za
obedovanje — to je ili kratak panj, malo izdubljen za dno kotla, ili su to
tri kolca, unakrst pobijena u zemlji, sa razmaknutim gornjim krajevima
za dno kotla. Nalepljeni papir na stranicama kolibe služi kao zaštita od
vetra; u ovu svrhu može da se upotrebi i kukuruzna šaša, ako je ima
u blizini.
Ishrana. O ishrani se ne može mnogo reći. Hrana je jednolika i cilj
je da se napuni stomak i tako održi! radna sposobnost. Radničke
»prohteve« na hrani zadovoljava uveliko kukuruz; prvo za to što je
jeftin, a drugo — zamenjuje hieb. Pasulj je druga glavna namirnica šum­
skih radnika. Potrebe na masti zadovoljavaju se presnom slaninom. Za
šumske radnike nije teško kuvati, ali je teško podneti istu hranu po
nekoliko meseci.
Kuhinjski pribor je isto tako oskudan kao i spavaći: kotao, lonac i
tava; tava je posvuda sa podugom drškom. U kotlu se priprema palenta,
žganci, kulja — tri razna imena za istu parenu kukuruznu kašu. Za vreme
kuvanja kotao je obešen o krovne pritke, dovoljno dugom drvenom ku­
kom. U loncu se priprema tradicionalni »fažol« — pasulj; dok se u tavi
prže kockasti komadu presne slanine •— čvarci. Čvarci se jedu sa žganjeima, a dobivena mast ovim načinom upotrebljava se bilo kao začm za
pasulj, bilo za rede skuvanu kukuruznu kašu. Za vreme kuvanja lonac i
tava se stavljaju na žar. U ovim smenama u hrani, između kaše i pasulja,
učestvuje ponekad meso i krompir. Strogo se vodi računa, da se istog
dana ne susretne pasulj sa nekim jelom od mesa, a dvaput dnevno hieb
— to se uopšte ne događa. Ishrana se vodi po najstrožim principima
štednje. Kod izbora namirnica glavna je pažnja posvećena njenoj jefti­
noći, a da se kod toga ne vodi računa o željama i ukusu pojedinaca. Samo
zakidanjem na hrani i prekomernim radom dolaze šumski radnici do
hleba za svoje porodice.
Radno vreme. Radno vreme je obično od zore pa do mraka. Dnevni
odmor je vreme potrebno za doručak i vreme potrebno za ručak. Do­
gađa se, da pokušavaju da rade i noću, po mesečini, ali ovo treba naj­
odlučnije zabraniti, jer je to ubistvo za ljude, dnevnim radom premo­
rene, a ni sam rad ne može da bude čist i precizan. Izrađuje se u akord,
a njihove imovne prilike ih gone, da se i noću muče. Šumski radnici se
strogo pridržavaju one bibliske: šest dana r a d i . . . Samo što je u ovom
slučaju pokretač na rad niska cena akordne jedinice, a od izrađene kubature zavisi život njihovih porodica. Prema dnevnom radnom vremenu
i prema iscrpenosti mišica morao bi svaki! treći dan postati onaj »sedmi«.
Šumski radnici prema stečenom iskustvu izvrše podelu rada tako, da se
prvih dana u nedelji! obori dovoljan broj stabala za izradu tokom ćele
nedelje; subota, kao poslednji dan rada u nedelji, ostavljena je za pre­
daju izrađene robe. Nedeljom je odmor i prikupljanje snage za sledeću
sedmicu.
Nagrada. Drvena roba, pre no što dođe na drvno tržište, prolazi
kroz tri faze poslova: izrađivanje u šumi, izvoz i prerada na strugarama
ili drugim postrojenjima. Najveći! trudbenici na ovom putu oplemenjivanja
247
hrastovine, počev od dubećeg stabla pa do gotove robe jesu šumski
radnici. Mogu se po teškoći rada meriti sa ciglarskim i sličnim radni­
cima, a po životnim, uslovima rada nemaju takmaca. Ma da je težak -ad
pod još težim uslovima, ma da je za rad u šumi potrebno izvesno znanje
i praksa — znači stručnost — ipak su šumski radnici slabo nagrađeni.
Ako se za izradu kubnog metra oblog drveta plaća oko 20 dinara (1939
god.) onda jedan radnik može da zaradi 30 do 40 dinara dnevno; samo
što radno vreme nije 8 ili 10 časova, već od zore pa do mraka. Od te
zarade treba da se hrani, odeva, nabavlja alat, da plati porez i osiguranje.
Događa se ponekad, da im je rad opterećen i jednim sramnim dankom —
gramzivi neljudi varaju ih na merama pri preuzimanju izrađene robe.
Izdatak na šumsko radništvo neznatan je prema dobiti koja se
postiže preradom. Ako bi se cena kubnom metru izrade povisila, to ne bi
osetno delovalo na konačni ishod poslovanja; kako bi se reklo kaplja
vode iz pune čaše. Žurbom radničke partije — da što više kubnih me­
tara izrade i tim povećaju svoju dnevnicu — pričini se veća šteta sopstveniku upropašćivanjem drveta, nego što bi iznosilo povišenje nagrade
za akordnu jedinicu i tim bi se smanjilo hitanje radnika za kubaturom.
Čest je prigovor, da su radnici za iskorišćavanje hrastovine sezonski i
da se za relativno kratko vreme ne mogu organizovati bolje prilike sta­
novanja i ishrane. Taj prigovor nema opravdanja po prirodi samog iskorišćavanja hrastovine, jer se hrast seče samo preko zime i to su za isko­
rišćavanje hrastovine jedinu radnici. Drugi je prigovor: da postoji velika
ponuda radne snage i da konkurencija samih radnika smanjuje nagradu
za akordnu jednicu. Ovo je istina. Ali ovo iskorišćavati niti je moralno,
a još manje socijalno. Konkurencija radne snage postoji, ali postoji i
minimum potreba za život jedne porodice, koji treba da je regulator
visine nadnica. Smanjivati nadnicu ispod ovog minimuma znači smanji­
vati standard života, koji i; ovako graniči sa gladovanjem.
Zaključak. Iznoseći prilike pod kojima se radi u hrastovim šum­
skim manipulacijama namera mi je, da ukazem na nedovoljno staranje
za šumske radnike. Oni su navikli tako da žive samo zato, što ne bi
ostalo ništa od zarade za hieb njihovim porodicama, ako bi pokušali, da
se bolje hrane i da poboljšaju prilike stanovanja i odevanja. Ručak sa
radnicima u kolibi pored vatre kao promena izaziva kod posetioca raspo­
loženje. Ali bi to raspoloženje brzo splasnulo pod uticajem teškog fizičkog
rada i jednolike ishrane. Ovaj kratki dodir sa primitivnošću je uzrok
ciničkom uverenju, da su radnici »navikli« na takav život. Međutim rad­
nici ne dele to mišljenje. Radne snage ima na pretek i to je razlog, da je
život šumskih radnika ostao isti, kao što je bio pre nekoliko decenija; jer
se pri organizaciji šumskog poslovanja računa sa konkurencijom radne
snage već prema oveštalom pravilu: što je više radne snage u toliko je
jeftinija. Pri tom se ne uzima u obzir da radnici! imaju svojih potreba, da
imaju obaveza prema porodici, ne uzima se u obzir, da rade odvojeni od
svog ognjišta podnoseći prljavštinu, podnoseći zimu, oskudno odeveni,
oskudno i jednoliko hranjeni.
Šumski radnici nisu u mogućnosti da otkazu posao, ako im se po­
nudi manja nagrada nego što ulože u rad snage i alata, jer oskudica i
potrebe njihovih porodica nagone ih, da svesno pristanu na iskorišća­
vanje svoje radne snage. Konkurencija radne snage i nemogućnost šum-
248
skih radnika da odlučuju, da lil da prihvate posao za ponuđenu nagradu
ili ne, iskorišćuju se pri! organizovanju poslova oko seče neke šume,
nudeći nagradu za rad, koja odgovara sebičnim računima onoga, koji tu
šumu seče. Stirn treba prekinuti i nagrada se mora odrediti računajući
vrednost rada i vodeći računa o uslovima, pod kojima se radi, bez obzira
koliko je radnika na raspoloženju.
Poduzetnička dobit pri iskorišćavanju hrastovme retko se spušta
do onih računskih 20%. Velika poduzetnička dobit opravdava se rizikom
uloženog kapitala u šumska preduzeća. Međutim ovaj rizik baš nije to­
liko velik, kako se želi nametnuti, jer šuma više ne pretstavlja zagonetku
i nešto nepoznato. Uverenje, da je rizično ulagati kapital u šumska
preduzeća pripada prošlom veku, kada je bilo malo stručnjaka, slab
saobraćaj, pa slaba i trgovina. Sada se to uverenje vcštački održava i
poduzetnička dobit bi se mogla mirne duše opteretiti za onoliko, koliko
je potrebno da šumski radnici dobiju nagradu prema svom radu i prema
prilikama pod kojima rade.
RESUME. La vie des ouvriers for es tiers dans une foret de chene exploitante.
SAOPĆENJA
SASTAV GOSPODARSKIH OSNOVA ZA NEBANOVINSKE ŠUME
Navodno Banska Vlast banovine Hrvatske radi na novoj naredbi za uređenje
šuma iimovnih općina, koju će kasnije protegnuti na sve ostale šume pod naročitim
javnim nadzorom kao i na privatne šume. Uzimam si slobodu da iznesem u tom pogledu
svoje nemjerodavno gledište, te da istodobno podsjetim na slijedeće poznate mi radove:
1) Ing. R. K o l i b a š , Tridesetgodišnjica hrvatskog Naputka za sastav šumskogospodarstvenih osnova, Šumarski list 1933, str. 641.
2) Ing. A. P a n o v , Uređenje nedržavnih šuma u Jugoslaviji, Jugoslavenska šuma
1938, str. 273.
3) Ing. D o k a J o v a n o v i ć , O uređivanju šuma u kraljevini Jugoslaviji, Jugo­
slavenska šuma 1939, str. 181.
Kao sva navedena gg. uz mnoge poznate mi stručnjake i ja se slažem s time,
da je jedan od najvažnijih, a ujedno i najhitnijih zadataka našega šumarstva svakako
uređenje šuma. Kako još uvijek kod nekojih kolega vlada mišljenje, da su naredba i
naputak iz 1903. godine i suviše jednostavni, slobodan sam pozvati se na činjenicu
spomenutu u navedenom članku g. ing. Kolibaša, da je u roku prvih trideset godina,
otkako su naredba i naputak bili na snazi, od sveukupnog broja zemljišnih zajednica
(1650) bilo uređeno njih ca 100 ili ca 6%.
Buduća naredba za sastav gospodarskih osnova trebala bi biti vrlo liberalno
shvaćeni okvir, koji bi sa dovoljno obzira obuhvatio sve one šume, za koje ne postoje
još nikakvi pismeni podaci.. Tek kad se nakon jednog dli dva decenija uspije većinu
šumskih objekata uokviriti sa prvom makar kako ekstenzivnom osnovom, neka se na
temelju stečenog iskustva sastavi nova naredba za sastav gospodarskih osnova sa više
zahtjeva odnosno detalja.
249
Zamišljam si buduću naredbu i naputak tako jednostavnima i prema tome jefti­
nima, kao da sastavljamo — recimo — savjesnu statistiku. To bi bilo olakšano činje­
nicom, da danas gospodarske osnove sastavljaju i izvršuju isključivo šumarski inženjeri.
Potrebno je utvrditi mede posjeda u terenu, nacrt u najviše slučajeva u mjerilu
1:10.000, kod manjih posjeda u mjerilu 1:5.000, površinu u hektarima sa jednom deci­
malom, brojenje stabala u debljinskim s tepenima od 10—10 om, prema vrstama razlučeno, bilo za cijele sastojine (odsjeke, odjeljenja ili kako se već bude nazvala naj­
manja jedinica u šumi), bilo pomoću primjernih ploha za sve one sastojine, koje u
prvom deceniju ne dolaze na sječu. Svako suvišno opisivanje u tekstu pojedine sasto­
jine trebalo bi da otpadne, a na mjesto toga trebalo bi popratiti osnovu tipičnim foto­
grafijama uz opći opis šume. Dobro bi bilo odustati od utvrđivanja starosti, ako se
pokažu poteškoće radi heterogenih naših prilika, barem za prvi decenij, te odustati od
skrižaljaka dobnih razreda, koje se temelje na starosti.
Općom porabnom osnovom trebalo bi utvrditi visinu užitaka jedino sveukupno
za decenij ne praveći razlike između glavnog i međuužitka, barem za prvi decenij,
te time sastavljaču svakogodišnjeg drvosječnog predloga ostaviti mogućnost da se
prilagodi konkretnim prilikama drvnog tržišta, izvoza, eventualnih elementarnih nepo­
goda itd., koje se prilike ne dadu predvidjeti unaprijed, a ipak su od presudne važnosti.
Tokom trajanja osnove od deset godina sve izvršene sječe po količini, te u
svakoj sastojini za sebe trebalo bi točno evidentirati odmah svake godine.
Posebna porabna osnova ne bi bila pomagalo, nego umjetna zapreka gospoda­
renju, naime u koliko se njom želi odgovoriti na sva tri pitanja: kada, gdje i koliko
se ima sjeći. Zadatak sastavljanja gospodarske osnove treba biti ograničen na inventariziranje zasebno po sastojinama, dok glede etata treba utvrditi jedino, »koliko« će
se sjeći u cijeloj gospodarskoj jedinici, za koju se sastavlja osnova, te bi dakle na
svaku godinu imala da otpadne otprilike jedna desetina (jer osnova traje deset godina).
Odakle sastavljaču gospodarske osnove odvažnost, da u godini sastavljanja go­
spodarske osnove propiše za 10 godina unaprijed, da se ima te i te godine, u toj i toj
sastojini posjeći toliko i toliko. Ovakvim odredbama ne mogu da vidim drugog razloga
osim možda tradicije.
Pristaše posebne porabne osnove možda će reći, da se od nje može i odstupiti,
ako se to dovoljno obrazloži. Time se očito misli, da treba samostalno da misli svaki,
koji izvršuje odredbe gospodarske osnove. Držim, da će većina voditelja sječe iz
komoditeta mnogi propis gospodarske osnove rade izvršiti nego opravdavati promjenu
i, da tako kažem, buniti se protiv autoriteta, makar novo-nastalo stanje zahtijeva, da
se izvjesni propis gospodarske osnove ne izvrši. Trpjeti će posljedice ta ista šuma,
za koju smo svu ovu osnovu radili ulažući u to i truda i vremena, a onda jednom od
naših neopreznih mjera, kao što je sastavljanje posebne porabne osnove, riskirali
potpun nspjeh.
Pogrešno bi bilo pridavati gospodarskoj osnovi onu važnost, koje ona nema.
Kada su šume u opasnosti, onda je pogrešno misliti, da će gospodarska osnova donijeti
spas. Isto tako kao što u detalje izrađena osnova može šumi dobro doći, isto tolika
je vjerojatnost, da ovakva osnova upropasti šumu, ako se ne uzmu u obzir nove kon­
kretne prilike, koje nastanu tokom trajanja gospodarske osnove.
Naglasio sam gore, da svaku osnovu sastavlja šumarski inženjer, pa prema tome
predviđam, da će se eventualne omaške iz neznanja svesti na najmanju mjeru, pogo­
tovo jer svaku osnovu ispituje Banska Vlast, a da o hotimičnim nepravilnostima upravo
i ne govorim.
Doklegod se posjed šume ne bude primjereno rentirao, dotle će oni posjednici
šuma, koji o rentabilitetu naročito vode računa, nastojati da posijeku svoje sastojine,
250
te da relativne šume pretvore u bolju vrst kulture, a ostale da prepuste sudbini. Onim
ali časom, kad proizvodi šuma porastu toliko u vrijednosti, da po odbitku troškova za
porez, upravu ltd. mogu da daju i odgovarajuću rentu, onim časom prestati će uni­
štavanje šuma i' nikakve iznimne mjere više ne će biti potrebne da se šume očuvaju.
Tu je dakle srž problema.
Poznat mi je slučaj u požeškom srezu, da su seljaci svoje zemljišne zajednice
opkopali za kola neprolaznim jarcima, te na ulazu izgradili vrata sa ključem.
Znam, da sa par kratkih 'riječi nisam mogao dovoljno obrazložiti potrebu što
jednostavnijeg naputka i naredbe za sastav gospodarskih osnova za nebanovinskc
šume, no držim da je od veće važnosti, ako se već prije donošenja istih upozori barem
na nekoje važnije momente, nego ako se nakon nekoliko godina makar kako opsežnom
i uspjelom studijom dokazuje štetnost loše, ali već izvršene mjere.
Ing. Drago Kajfež, Zagreb
LIČNE VIJESTI
PROMJENE U SLUŽBI.
Premješteni su:
Ing. V l a d i m i r Ž e g a r a c , šum. pristav 8. grupe šum. uprave Vranovina
k šum. upravi u Valjevu;
Ing. S t j e p a n B e r t i ć, šum. pristav 8. grupe ođ Direkcije šuma u Novom
Sadu za upravitelja šumske uprave u Moroviću;
Ing. D r a g u t i n A n d r a š i ć, šum. pristav 8. grupe od šum. uprave u Bileći
za upravitelja šum. uprave u Fojnici;
Ing. V l a d i m i r M a j s t o r o v i č, vršioc dužnosti šumar, upravitelja 4. grupe
2. stepena od ravnatelj, šuma gradiške imovne općine u .Novoj Gradiški u istom svojstvu
ravnateljstvu šuma I, banske imovne općine u Glini;
Ing. M i l a n R o s a n d i ć , šum. nadzornik 4. grupe II. stepena od ravnatelj,
banovin. šuma u Vinkovcima, za vršioca dužnosti šumar, ravnatelja banov, šuma na
Sušaku;
Ing. S t j e p a n Š k o p a c, šum. nadzornik 5. grupe od ravnat. banovinskih šuma
na Sušaku za v. d. ravnatelja ravnateljstvu šuma gradiške imovne općine u Novoj
Gradiški;
Ing. S l a v k o Z a s t a v n i k o v i ć , šum. nadzornik 4. grupe 2. stepena od
ravnatelj, banovinskih šuma u Mostaru u istom svojstvu ispostavi banske vlasti odsjek
za šumarstvo u Splitu;
Ing. M i l a n R a d i š e v i ć , šumarski nadz. 5. grupe od sres. načelstva u Osijeku
ravnateljstvu banovinskih šuma u Vinkovcima;
Ing. M i s o P a j c, šum. viši pristav 6. grupe od šum. uprave brod. imov. općine
u Slavonskom Brodu sreskom načelstvu u Osijeku;
Ing. E d u a r d Š o 1 i ć, šum. viši pristav 7. grupe od šum. uprave u Kosinju za
upravitelja šumske uprave na Udbini;
Ing. N i k o l a Š e p i ć, šum. viši pristav 7. grupe od šum. uprave u Krasnu, za
upravitelja šum. uprave na Mljetu;
Ing. S t j e p a n I v k o v i ć , šum. vježbenik od šum. uprave na Mljetu k ravna­
teljstvu banovinskih šuma na Sušaku;
251
Ing. V l a d i m i r Š t e t i ć, šum. pristav 8. grupe od šumarske uprave gradiškeimovine općine u Banovoj Jarugi, za upravitelja šumske uprave II. banske imovne
općine u Dubici;
Ing. F r a n j o P e t e k , šum. vježbenik od šum. uprave otoč. imovne općine u
Perušiću u istom svojstvu šum. upravi gradiške imovne općine u Novskoj;
Ing. J o v a n R a d o s a v l j e v i ć , šum. pristav 8. grupe od ravnateljstva bano­
vinskih šuma na Sušaku za upravitelja šum. uprave u Drežnici;
Ing. N i k o l a M i h a j l o v i ć , šum. vježbenik od šum. uprave križevačke imovne
općine u Garešnici, šum. upravi ogulinske imovne općine u Brinju;
Ing. [ G u s t a v Š t i g l m a j e r , šum. vježbenik od šum. uprave ogul. imovne
općine u Brinju u istom svojstvu šum. upravi križevačke imovne općine u Garešnici;
Ing. J o s i p Š a f a r , sres. šumar 7. grupe od sreskog načelstva Delnice u istom'
svojstvu sreskom načelstvu u Crikvenicu;
Ing. B r a n k o M i l a s , sreski šumar 7. grupe od sreskog načelstva u Crikvenici
u istom svojstvu sres. načelstvu u Delnice.
Unapređeni su:
B o z o P e ć a r i ć, pomoćni knjigovođa 9. grupe kod Min. šuma za računarskog
pristava 7. grupe i po potrebi službe premješten banskoj Vlasti odjelu za šumarstvo
U Zagrebu;
D r a g o Mil i n k o v i ć, podšumar II. razr. 9. grupa kod sreskog načelstva na
Sušaku za podšumara II. razreda 8. grupe i po potrebi službe premješten Ravnateljstvu
banovinskih šuma u Zagrebu;
V a l e n t i ć ing. P e t a r , za šumarskog nadzornika IV. grupe 2. stepena kod
Banske Vlasti odjela za šumarstvo u Zagrebu;
Š e r b e t i ć ing. A d o l f , za šum. ravnatelja IV. grupe kod ravnateljstva bano­
vinskih šuma u Mostaru.
Umirovljeni su:
Ing. I v a n M a r u z z i , šumarski savjetnik 3. grupe 2. stepena i ravnatelj ravna­
teljstva banovinskih šuma na Sušaku.
Na službi se zahvalio:
Ing. V i k t o r Š u b a t , šum. vježbenik kod ravnateljstva banovinskih šuma na
Sušaku.
Premješteni su:
Ing. M a r i j a n J u r č i ć, za šum. pristava 8. grupe banov. šum. manipulacije u
Koštaj. Majuru, za upravitelja iste manipulacije;
M a t e B u t e r i n , nadničar odjela ,za šumarstvo banske Vlasti u Zagrebu, za
manipulativnog vježbenika kod istog odjela;
Ing. A n t e D e a k o v i ć , za manipulativnog vježbenika 10. grupe kod Odjela za
šumarstvo Banske Vlasti u Zagrebu;
Ing. I v a n K a t a v i ć za podšumara III. klase 10. grupe kod Šum. uprave u
Vitezu;
O s k a r C i m e r , za podšumara III. razreda 10. grupe kod Šumske uprave u
Busovači;
Ing. I v a n K r a l j i č k o v i ć , za šum. vježbenika kod sreskog načelstva u '
Sisku;
252
Ing. A n t e S p r e č k i ć , za šum. vježbenika kod ravnateljstva banovinskih šuma
u Mostaru;
M i l a n M a t e k a l o , za rač. vježbenika kod ravnateljstva šuma u Mostaru;
Ing. F a z l i j a A l i k a l f i ć , za šum. vježbenika kod ravnateljstva šuma u
^Mostaru;
Ing. K r e š i m i r R e i c h b e r g e r, za šumarskog pristava 8. grupe kod Šumske
uprave u Novoj Kapeli;
S t j e p a n J a k o v a c, za podšumara III. razreda 10. grupe kod banske vlasti
odjela za šumarstvo u Zagrebu;
Ing. O s k a r K o s t e l i ć , viši savjetnik 4. grupe od Direkcije šuma u Čačku,
ravnateljstvu banovinskih šuma u Mostaru, za šum. nadzornika;
Ing. M i r k o Š p i r a n e c , šum. pristav 8. grupe od šumar, odsjeka kr. banske
uprave u Skoplju, za sreskog šumara sreskom načelstvu u Pisarovini;
Ing. J a k o v S u č i ć , šum. iviši pristav 7. grupe od ravnateljstva banov, šuma u
Vinkovcima, za upravitelja šumske uprave u Dervemti;
Z v o n i m i r V l a h o , podšumar II. razreda 9. grupe od sreskog načelstva na
Sušaku u istom svojstvu šumskoj upravi u Fojnici;
Ing. S t j e p a n K u š a n , šum. savjetnik 4. grupe 2. stepena od šum. odsjeka kr.
banske uprave na Cetinju, odjelu za šumarstvo ban. vlasti u Zagrebu za šumarskog
nadzornika u istom svojstvu;
Ing. Đ u r o V a s i l j e v i ć , šum. viši pristav 7. grupe od šumske uprave u Bu­
gojnu, šum. upravi u Bosanskoj Krupi;
Ing. A d o l f Š e r b e t i ć, šum. savjetnik V. grupe Direkcije šuma Sarajevo za
šumarskog ravnatelja IV. grupe k ravnateljstvu u Mostaru;
Dr. I v o Č v o r i š č e c , šum. savjetnik IV. grupe I. stepena od Direkcije šuma
u Sarajevu k Odjelu za šumarstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu;
Ing. R u d o l f K r p a n , viši šum. pristav 7. grupe od Direkcije šuma Banjaluka
Odjelu za šumarstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu;
Ing. J o s i p B e n i ć, viši šum. pristav 7. grupe od Direkcije šuma u Čačku
k ravnateljstvu banovinskih šuma u Vinkovcima;
Ing. S t j e p a n M i h a 1 i ć, sreski šum. činovnik 7. grupe od Sreskog načelstva u
Delnicama za sreskog šumara kod sreskog načelstva u Petrinji;
Ing. I v a n N o g i ć , šum. vježbenik od ravnateljstva banovinskih šuma u Zagrebu
iu istom svojstvu Odjelu za šumarstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu.
IZ ADMINISTRACIJE
ISPITNA KOMISIJA.
Na osnovu propisa glave IL, člana 2., toč. 1. Uredbe o banovini Hrvatskoj od
26. kolovoza 1939. i člana 8. Pravilnika o polaganju državnog stručnog ispita činov­
ničkih pripravnika šumarske struke sa fakultetskom spremom od 22. srpnja 1933. Ban
•banovine Hrvatske imenovao je za godinu 1940. ovo ispitno povjerenstvo:
Za predsjednika:
Ing. Perušić Andriju, šumarskog savjetnika;
za zamjenika predsjednika:
Ing. Lončar Iliju, šumarskog savjetnika;
253
za članove ispitivače:
Ing. Katića Krešimira, šumarskog nadzornika;
» Ostojić Petra, šumarskog nadzornika;
» Bestal Vilima, šumarskog nadzornika;
» Brnjas Dragutina, šumarskog savjetnika;
za zamjenike članova ispitivača:
Ing. Škrljca Petra, šumarskog savjetnika;
» Perca Zvonimira, šumarskog nadzornika;
» Horvat Augusta, šumarskog pristava;
» Hranilović Danu, šumarskog savjetnika;
za perovođu:
Ing. Badovinac Zvonimira, šumarskog pristava;
za zamjenika perovođe:
Ing. Bosiljević Vladimira, šumarskog pristava.
Ban: Dr. Šubašić v. r.
IZ DRUŠTVA
ZAPISNIK
konstituirajuce skupštine Hrvatskog šumarskog društva održane dne 17. ožujka 1940.
godine u prostorijama Zanatlijskog doma, Mažuranićev trg 13 u Zagrebu.
Konstituirajuća skupština Hrvatskog šumarskog društva sazvana je na inicijativu
akcionog odbcra, koji je izabran na sastanku 60-torice zagrebačkih šumara dne 5. ve­
ljače 1940.
Akcioni odbor imao je dužnost da izvrši sve potrebne predradnje za osnutak
Hrvatskog Šumarskog Društva i reorganizaciju Jugoslovenskog šumarskog udruženja.
Objavljeni dnevni red skupštine je slijedeći:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
—
—
—
—
—
—
Otvorenje skupštine,
izvještaj akcionog odbora,
rasprava o nacrtu pravila Hrvatskog šumarskog društva,
izbor upravnog i nadzornog odbora H. Š. D.
rasprava o reorganizaciji Jugoslov. šumarskog udruženja,
eventualije.
i.
I. Otvorenje skupštine.
Skupštinu je otvorio i sakupljene šumare pozdravio, nešto iza 9 sati, u koliko
je skupština bila zakazana, pretsjednik akcionog odbora g. ing. B o g o s l a v K o s o ­
vi ć ovim pozdravnim govorom:
Poštovana gospodo drugovi!
Kako Vam je poznato, postojalo je kroz 40 godina prije prošlog svjetskog rata u:
Hrvatskoj Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, koje je svojim stručnim i kulturnim
radom polučilo kroz tih' 40 godina zamjerne uspjehe.
254
Međutim na svršetku toga rata, dakle ravnđ prije 20 godina dogodilo se je, da je
to jedno cd najstarijih hrvatskih društava moralo silom prilika obustaviti svoj uspješni
rad. Tko je to skrivio nećemo sada ispitivati, nego ćemo radije taj nemili događaj"
predati zaboravi. Sada kad su uslijed polučenog sporazuma između dva bratska naroda,
između Srba i Hrvata, nastale nove, nadajmo se, za cijelu našu milu državu povoljnije
prilike, pokazala se je potreba da o toj promjeni i šumari povedu brigu, a naročito da
uskrise svoje staro Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo i nastave njegovim radom
pod imenom Hrvatsko šumarsko društvo.
U tu svrhu obrazovan je ovdje u Zagrebu akcioni icdbor, koji je u gornju svrhu
sve pripremio i Vas pozvao, da njegove prcdloge upoznate i o njima odlučite.
Kao pretsjednik tog odbora ja Vani u njegovo im: zahvaljujem na brojnom odzivu
i srdačno Vas pozdravljam sa: Dobro nam došli!
Završivši pozdravni govor, koji je bio toplo pozdravljen, predaje riječ g. ing.
A n t i A b r a m o v i ć u, da podnese izvještaj akcionog odbora o dosadanjem radu toga
odbora.
ü. A b r a m o v i ć prije svoga izvještaja predlaže, da skupština izabere dvojicu
skupštinskih zapisničara te predlaže gg. Ing. F e r d i n a n d a H r ž e n j a k a i I v a n a
N o g i ć a, a za ovjerovitelje zapisnika gg. Ing. M i h o v i l a M a r k i ć a i Ing. A u g u ­
s t a H o r v a t a.
Skupština prijedlog usvaja.
II. Izvještaj akcionog odbora.
G. Ing. A n t e A b r a m o v i ć u ime akcionog odbora iznosi historijat akcije za
osnutak Hrvatskog šumarskog društva kronološkim redom. Inicijativu za osnutak
Hrvatskog šumarskog društva i reorganizaciju Jugoslovenskog šumarskog udruženja u
Save;; šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije dali su zagrebački šumari. Ponajprije
su se oba pitanja pretresala u razgovorima, vodenim sad u većim, sad u manjim sku­
pinama. Kad je utvrđena identičnost pogleda, došlo je 20. studena 1939. do većeg sa­
stanka 24-orice zagrebačkih šumara u prostorijama Matice Hrvatskih Obrtnika. Na
tom sastanku prisutni su odlučili:
1) da hrvatski šumari uskrise i nastave rad bivšeg Hrv. slav. šum. društva pod
novim imenom Hrvatsko šumarsko društvo;
2) da se Jugoslovensko šumarsko udruženje reorganizira na izvanrednoj glavnoj
skupštini Jugoslovenskog šumarskog udruženja, na kojoj će se izglasati promjena pra­
vila, koja će omogućiti stvaranje i rad Hrv. šum. društvu t. i. najbrži povrat njegove
imovine, koju je svojedobno u Jugoslov. šum. udruženju unijelo Hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo. Da se uzmogne reorganizirati J. Š. U. i da se osnuje H. Š. D. koje
će stupiti u posjed imovine bivšeg Hrv. slav. šum. društva zaključeno je, da se obave
slijedeće pripremne radnje:
a) da se povede akcija za saziv izvanredne glavne skupštine Jugoslov. šumarskog
udruženja u Zagrebu,
b) da se zamoli g. Dr. P e t r a č i ć a da unutar J. Š. Udruženja produži razgo­
vore oko mirnog i svrsishodmog riješenja cijelog pitanja reorganizacije Jugoslovenskog
šumarskog udruženja.
Pitanje reorganizacije već je ranije bilo pokrenuto na V. sjednici J. Š. U. od
8. listopada 1939., a pokrenula ga je Beogradska podružnica J. Š. U. kao potrebu reforme
organizacije jugoslovenskih šumara obzirom na promjenjene političke prilike. Upravni
odbor J. Š. U. riješio je da to pitanje raspravi predsjedništvo .1. Š. U. i izradi pred­
radnje, te da za slijedeću skupštinu izradi konkretan prijedlog;
255
c) poželjno je, da se ti razgovori ubrzaju i da se završe u roku od 14 dana, kako
bi prijedlog predsjedništva o zamišljenoj reorganizaciji J. Š. U. bio spreman za
skupštinu;
d) da se izvanredna godišnja skupština ima sazvati u svakom slučaju u Zagrebu;
e) na dnevnom redu te skupštine imade biti promjena pravila Jugoslovenskog
šumarskog udruženja;
f) stilizaciju prijedloga za promjenu pravila moli se da izvrše gg. Dr. P e t r a - ,
č i ć i ng. P r e m u ž i ć A.
Nakon utvrđenja ovih smjernica rada pristupilo se njihovom izvršenju. Da se
omogući saziv izvanredne godišnje skupštine, koja se mogla održati tek na pismeno
podneseni zahtjev najmanje pedesetorice punopravnih članova J. Š. U. (čl. 37 pravila
J. Š. U.), ovi su zahtjevi pismeno formulirani i sabrani potpisi nd 97 kolega šumara.
Tako je bio sabran dovoljan broj potpisa za saziv1 izvanredne skupštine Jugoslovenskog
šumarskog udruženja, jer je akcija posvuda nailazila na jednodušno mišljenje i odobra­
vanje. Dne 12. prosinca 1939. god. predan je J. Š. U. zahtjev 97 članova da se hitno
sazove izvanredna godišnja skupština J. Š. U. u Zagrebu.
Čekalo se duže vremena da J. Š. U. izvrši mandat, koji mu je povjeren.
Koncem siječnja 1940. sastali su se na dogovor odbornici Jugoslovenskog šumar­
skog udruženja, koji stanuju u Zagrebu i pozvavši još nekolicinu kolega, raspravili su
nacrte pravila za Savez šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije i Hrvatskog šumar­
skog društva, koje su izradila gg. Ing. Vladimir Bosiljević, Ing. Ivo Godek i Ing. Matija
Gjaić i dali ih umnožiti i razaslati svima šumarima.
Iza toga održan je ponovni širi sastanak i to 5. veljače 1940. u prostorijama Ju­
goslovenskog šumarskog doma, Vukotinovićeva ul. 2 u Zagrebu. Tom je sastanku pri­
sustvovalo oko! 60 šumara iz Zagreba i iz bliže okolice.
Na sastanku je podnio referat Ing. V l a d i m i r B o s i l j e v i ć o sadašnjem
stanju pokrenutih akcija, stanju u .1. Š. U. i najvažnijem pitanju imovine J. Š. U. i
povratku te imovine Hrvatskom šumarskom društvu, te je na tom sastanku izabran i
akcioni odbor icd 8 lica. U taj odbor izabrana su slijedeća gg.: Ing. K o s o v i ć B o g o s 1 a v, Ing. P r p i ć P e t a r , Ing. A b r a m o v i ć A n t e , Ing. K a t i ć K r e š i m i r ,
Ing. K a j f e ž D r a g o , Ing. B o s i l j e v i ć V l a d i m i r , Ing. G o d e k I v o i Ing
A n t o1 j a k Rudolf.
Na tome sastanku raspravljeni su nacrti pravila Hrvatskog šumarskog društva
i Saveza šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije koje su sastavili gg. Ing. V l a d i ­
m i r B o s i l j e v i ć , 'Ing. M a t i j a G j a i ć i Ing. I v a n G o d e k , pa su nacrti
pravila H. Š. D. i Saveza Š. D., koji su već bili za sastanak dogotovljeni i umnoženi,
prihvaćeni u načelu. Stalo se na stanovište, da se osnuje H. Š. D. za područje banovine
Hrvatske, a Jugoslovensko šumarsko udruženje da se reorganizira u Savez Šumarskih
društava Kraljevine Jugoslavije, te bi na taj način bio sačuvan kontinuitet rada, koji je
za pitanje prenosa imovine od presudnog značaja. Na tom sastanku jednoglasno je
zaključeno: 1) Hrv. slav. šum. društvo, koje je god. 1920. prestalo postojati, obnavlja
se ;pod imenom Hrvatsko šumarsko društvo. 2) Zahtjeva se bezodvlačni saziv izvan­
redne skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja radi promjene pravila i reorgani­
zacije J. Š. U. u smislu zahtjeva pismeno podnesenog dne 12. XII. 1939. god. 3) Prihva­
ćaju se u načelu pravila Hrv. šum. društva i Saveza šum. društava koja su izradili
gg. Ing. B o s i l j e v i ć , G o d e k i G j a i ć zajednički time, da se na primljene nacrte
podnesu primjetbe akcionom odboru do 15. II. o. g. 4) Izabire se odbor od 8 lica, koji
će kan akcioni odbor izvršiti sve pripreme i razraditi primljene primjetbe na nacrt pra­
vila, te donijeti definitivni tekst pravila na skupštinu.
256
Zadaća Akcionog odbora bila je konačna redakcija pravila Hrvatskog šumarskog
«društva i Saveza šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije, po predloženom nacrtu
trojice i po primljenim priimjetbama, koje su pismeno dali gg. Ing. P e r u š i ć A n d r i j a ,
P r p i ć P e t a r , N e i d h a r đ t Nikola, Č e o v i ć Ivan, K r i š k o v i ć Lam­
b e r t , S t i v i č e v i ć N i k o l a i drugi.
Akcioni odbor je izvršio definitivnu redakciju pravila za Hrvatsko šumarsko
društvo i Savez šumarskih društava, te je dao tiskati svoj nacrt pravila H. Š. D. i razaslati ga svima šumarima u banovini Hrvatskoj radi možebitnih ispravaka do skup­
štine i za raspravu na skupštini.
Na odborskoj sjednici Jugosl. šum. udruženja dne 25. II. prisustvovali su i svi člamovi Akcionog odbora te iznijeli svoje zahtjeve za saziv izvanredne skupštine J. Š. U.
t. j . da se skupština ima održati najdalje do konca ožujka u smislu čl. 37 društvenih
iPravila. Kako su na toj sjednici J. Š. U. održanoj 25. II. 1940. bili prisutni pretstavnici
podružnica J. Š. U. iz Beograda, Sarajeva, Banjaluke i Ljubljane, bili su tako i oni
upoznati sa željama i zaključcima hrvatskih šumara, koje je Akcioni odbor tražio.
Svi članovi i podružnice J. Š. U. bili su prema tome pravovremeno upućeni kakovo je
stanovište hrvatskih šumara. Posebno je Akcioni odbor obavijestio i Ing. L e n a r č i ć a ,
pretsjednika Jugoslov. šum. udruženja o traženju vanredne skupštine u tome roku.
Na sjednicama Akcionog odbora izabrani su povjerenici Hrvatskog šumarskog
društva za pojedina veća šumarska sjedišta t. j . Novu Gradišku, Mostar, Vinkovce,
Sušak, Bjelovar, Split i Ogulin. Rad ovih povjerenika sastojao se u tome, da održavaju
vezu između Akcionog odbora i kolega u pokrajini, te da provedu akciju za ciljeve
Hrvatskog šumarskog društva.
Na 5. sastanku Akcionog odbora utvrđen je dnevni red konstituirajuće skupštine
H. Š. D. i odlučeno da će se skupština održati dne 17. :Ш. u dvorani Doma zanatlija
na Mažuranićevom trgu 13. Skupština za konstituiranje H. Š. D. je propisno prijav­
ljena redarstvenim vlastima. Akcioni odbor je sve šumare banovine Hrvatske tjedan
dana prije skupštine ponovno obavijestio posebnom dopisnicom o održanju i dnevnom
redu konstituirajuće skupštine.
U smislu pravila Jugoslov. šumarskog udruženja poslani su upravnom odboru
J. Š. U. prijedlozi sa zahtjevom za promjenu dnevnog reda izvanredne glavne go­
dišnje skupštine J. Š. U. naime, da toč. 3. »Promjena pravila« J. Š. U. dođe na dnevni
red prije toč. 2.: »Izvještaja Upravnog odbora J. Š. U. o radu od 2. oktobra 1938. do
dana održanja skupštine, te podijeljenja razriješnice upravnom i nadzornom odboru.«
G. Ing. A n t e A t o r a m o v i ć u nastavku izlaže ideje, koje su vodile cio pokret
za osnivanje Hrvatskog šumarskog društva. Težište je bilo u tome da se J. Š. U.
reorganizira tako, da se J. Š. U. pretvori u Savez šumarskih društava, a šumari sa
područja banovine Hrvatske da osnuju Hrvatsko šumarsko društvo kao zasebno staleško društvo, koje će primiti cijelu imovinu, koju je u Jugoslovensko šumarsko udru­
ženje unijelo Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo. Jugoslovensko šumarsko udruženje
ima dakle vratiti šumarski dom, sa muzejem i cijelim inventarom Hrv. šum. društvu,
da ono može kao nasljednik Hrv. slav. šum. društva nastaviti random,. Misli, koje su
pak pokretale osnivanje Hrv. šum. društva, bile su slijedeće: Uredbom o banovini
Hrvatskoj od 26. VIII. 1939. osnovana je banovina Hrvatska sa svojim određenim
teritorijem i vlašću. U nadležnost banovine Hrvatske u smislu st. 1. čl. 2. Uredbe o
banovini Hrvatskoj i kasnije Uredbe Kralj, namjesništva o prenosu poslova Ministar­
stva šuma i rudnika na banovinu Hrvatsku, preneseni su svi šumarski poslovi sa Mi­
nistarstva šuma i radnika na Otsjek za šumarstvo banovinske Vlasti banovine Hrvatske.
Oni su preneseni u cijelosti. Tako je prešla na šumarski otsjek i briga oko zaštite i
unapređivanja šuma na tome području. Šumarski otsjek ima prema tome svestranu
-zadaću. On provodi reorganizaciju svih snaga da može tu zadaću s uspjehom izvršiti.
257
Rad šumarskog otsjefca je u vez; s time vrlo opsežan i težak, te mnogostruk. Potrebno
je stvoriti jedno šumarsko društvo, koje će se brinuti za sve šumarske poslove, unutar
banovine Hrvatske. U području šumarstva treba još mnogo toga urediti i reorganizirati,
jer je to prelazim stanje. Danas nitko ne štedi šume, po njoj udaraju političari, razni
špekulanti, a i seljaci često iz neznanja, a i koristi. Šumarski otsjek treba da nađe
potporanj i savjetodavaca u svim problemima. Već i stoga razloga je nama u banovini
Hrvatskoj potrebno vlastito šumarsko društvo radi specijalnih naših problema. Imamo
urediti naše submediteranske šume, zemljišne zajednice, imovne općine i t. d. Jasno
iz svega toga izlazi, da je Hrvatsko šumarsko društvo potrebno kao samostalno tijelo,
a ne samo dakle iz političkih motiva. Iz svih gore pobrojanih razloga ipredlažu hrvatski
šumari osnutak Hrv. šum .društva.
Godine 1920. prestalo je s radom Hrv. slav. šum. društvo. Ono je unijelo svu
svoju imovinu u novo stvoreno Jugoslov. šumarsko udruženje, pa je tako stvoren
materijalni temelj da može J. Š. U. egzistirati. Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo
dalo je u Jugosl. šum. udruženju svoj dom i svoje najbolje ljude, dakle i materijalne
i moralne sile. Ti ljudi bili su na visini kulturnog čovjeka i pokazali su i u novim
prilikama i okolini volju za koristan rad i saradnju. I kasnije svi Hrvati članovi J. Š. U.
vršili su svoju zadaću savjesno i borili se za jugoslovensku ideju. Ali se pod tim
imenom dosta i pretrpjelo. Da se te loše uspomene izbjegnu, osnivamo Hrvatsko
šumarsko društvo. Ne kani se kidati sa Srbima i Slovencima već i nadalje sarađivati. Kanimo izdavati Šumarski list. Do sređenja njihovih društvenih prilika i
osnutka teritorijalnih šumarskih društava, stoji maše novo društvo na pomoći svima
šumarima u državi Naše društvo će svojim radom pouzdano i dokazati želju za za­
jedničkom saradnjom. Svrha Hrvatskog šumarskog Društva obilježena je ukratko čl. 2.
nacrta pravila, gdje se kaže: »Svrha je društva čuvati, unapređivati i zastupati inte­
rese šumarstva i šumske privrede u banovini Hrvatskoj. Pored toga kao pretstavnik
šumarskog staleža banovine Hrvatske ima društvo naročitu svrhu, da zastupa i štiti
interese svojih članova, unapređuje njihovo materijalno stanje i socijalni položaj.«
Svi su članovi u društvu ravnopravni. Hrvatsko šumarsko društvo je dakle i stručno
i staleško. Staleški interesi se moraju tretirati kao najvažniji. Na koncu svog izlaganja
g. Ing. Abramović posvećuje nekoliko riječi i sjeća se seniora šum. generacija. Oni su
pridonijeli mnogo i u moralnom, a naročito u materijalnom pogledu, i zapravo omo­
gućili, da možemo danas egzistirati. Prikazuje osnutak bivšeg Hrv. slav. šum. društva.
Osnovano je bilo 14. listopada 1876. U kratkom vremenu postojanja učinjen je ogromni
napredak i postignuti veliki rezultati. Zagreb je uslijed takovog rada postao središtem
šumarstva. Izrazuje nadu da će i sadanje Hrv. šumarsko društvo poći stopama tih
starijih šumarskih generacija i time završava svoj' izvještaj.
III. Rasprava o nacrtu pravila Hrvatskog šumarskog društva.
Nkon prelaza na ovu točku dnevnoga reda predaje predsjedatelj ponovno riječ
g. Ing. A b r a m o v i ć u. Da se pojednostavi pretres pravila Hrv. šum. društva i sva­
kom dade dovoljno vremena za proučavanje i mogućnost primjedaba na pravila, raza­
slani su štampani nacrti pravila svima šumarima na području banovine Hrvatske kao
prilog uz popratni dopis i pristupnicu. Prema tome su svi učesnici današnje skupštine
upoznati već sa definitivnim tekstom nacrta pravila, kako ih je u konačnoj redakciji
prihvatio Akcioni odbor, pa stoga predlaže:
1) da skupštini odobri nacrt pravila u načelu;
2) da se nakon toga pređe na diskusiju po pojedinim članovima.
Ovaj prijedlog skupština prima jednoglasno. Pretsjednik zatim konstatuje, da sir
prema tome pravila Hrvatskog šumarskog društva primljena u načelu. Prelazi se na
diskusiju u pojedinostima. Kod diskusije pojedine točke odn. člana u pravilima primaju
se pojedini članovi kako slijedi:
258
Cl. 1. bez promjene.
Cl. 2. gosp. J o š o v a c predlaže ispravak čl. 2. kako slijedi: »Svrha je društva:
čuvati, unapređivati i zastupati interese šumarstva, šumarske i lovne privrede u bano­
vini Hrvatskoj.« (Nastavak neprornjenjen). Skupština tako dopunjen član 2. jednoglasno
prihvaća.
Gosp. Ing. M a r č i ć predlaže da se u slijedećim članovima na odgovarajućim
mjestima nadopune pravila analogno čl. 2. t. j . da se dodaju i riječi »lovstva«. Ovaj
se prijedlog prima. U nastavku skupštine se primaju čl. 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12,
13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20' i 21. Kod čitanja čl. 22. primjećuje g. Ing. Grünwald da
bi bilo možda zgodno navesti da će upravni odbor izraditi pravilnik o dužnostima
pojedinih odbornika, jer iz prakse zna, da je dolazilo do nesuglasica između pojedinih
odbornika u tom pogledu. Skupština taj predlog ne usvaja te se čl. 22. odobrava bez
izmjene. U nastavku prima se čl. 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36 i 37
bez ikakovih promjena. Predsjedatelj zatim izjavljuje, da su pravila prihvaćena i u
pojedinostima.
Dobiva riječ g. B o s i l j e v i ć koji u vezi sa prihvaćenim pravilima iznosi slije­
deći prijedlog:
Glavna skupština daje upravnom odboru Hrvatskog šumarskog društva ovla­
štenje, da može po potrebi ili na traženje vlasti, koja je nadležna da odobrava dru­
štvena pravila, izvršiti u prihvaćenim pravilima H. Š. D. konačnu redakciju time da
popravi jezične i pravopisne ili eventualne druge manje griješke ili nejasnoće, kojs
bi se prije odobrenja pravila pokazale.
Prijedlog se prima jednoglasno.
Prije prelaza na slijedeću točku dnevnog reda moli riječ g. Ing. K o 1 i b a š.
Predlaže skupštini da se dade priznanje svemu dosadanjem radu Akcionog odbora, a
posebno g. Ing. Abramoviću. Skupština prima jednoglasno. Ing. A b r a m o v i ć se za­
hvaljuje, ali uz napomenu da je isticanje njegove osobe suvišno, jer su svi radili i
doprinijeli jednako.
Iza toga ponovno moli riječ g. Ing. A b r a m o v i ć i čita dopis šumara iz Splita,
koji su uputili skupštini:
»Split, dne 8. III. 1940.
Ugl. skupštini Hrvatskog šumarskog društva, Zagreb.
Slobodna Hrvatska se izgrađuje. Šumari Dalmatinske Hrvatske hoće da dopri­
nesu svoj udio u njenom izgrađivanju.
Danas kad se sastaju svi hrvatski šumari i hoće da osnuju svoje davno željeno
samostalno stručno šumarsko društvo, da bi tako nastavili sa svjetlim tradicijama hrvat­
skih šumarskih veterana Kozarca i Kesterčaneka i dr., šumari iz dalmatinske Hrvatske
pozdravljaju ovu sjajnu akciju svojih kolega i jednodušno je usvajaju, želeći, da ovo
naše Hrvatsko šumarsko društvo uspije i procvjeta, te tako doprinese svoj udio za
ostvarenje zadovoljne i konstruktivne Hrvatske.
Ovom prigodom podvlačimo potrebu što užeg, srdačnijeg i češćeg kontakta između
šumara dalmatinske i banske Hrvatske, da se tako isprave griješke i zablude prošlosti.«
Slijede potpisi 6 splitskih šumara.
Skupština sa odobravanjem uzima na znanje taj dopis.
G. K o s o v i ć kaže da je time točka 3. dnevnoga reda iscrpena i prelazi na:
IV. Izbor upravnog i nadzornog odbora Hrvatskog šumarskog društva.
Predaje riječ g. Ing. A b r a m o v i ć u koji kaže: Akcioni odbor predlaže da se
izabere kandidacioni odbor, u koji će po mogućnosti unići predstavnici sviju šumara
Hrvatske, i koji će nakon savjetovanja predložiti listu članova upravnog i nadzornog
odbora. G. K o s o v i ć predlaže slijedeći kandidacioni odbor prema predlogu Akcionog.
odbora:
259
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
Asančaić Ivan, priv. vlast, šumar, Đakovo;
Fischer Makso, imovne općine, Vinkovci;
Godek Ivan, banska vlast, Zagreb;
Jozić Josip, imov. općina, Bjelovar;
Matković Petar, ban. vlast, Split;
Pre mužić Andrija, ravn. banov, šuma, Zagreb;
Prpić Petar, penzion., Zagreb;
Rosandić Milan, ravn. ban. šuma, Sušak;
Bulut Dane, ravnat. ban. šuma, Mostar.
U kandidacioni odbor nastojalo se da uđu predstavnici iz svih dijelova banovine
Hrvatske, te šumari privatnika, banovine, imovnih općima i dr.
Skupština jednoglasno odobrava izbor kandidacionog odbora i izabrani kandi•dacioni odbor povlači se na vijećanje. Za vrijeme dok kandidacioni odbor zasebno
vijeća g. Ing. Antoljak R. i g. Ing. Bosiljević VI. popisuju prisutne, da se ustanovi
koliki broj prisustvuje skupštini. G. Kosović prekida skupštinu na 15 minuta i najavljuje
odmor.
Nakon odmora g. Ing. K o s o v i ć otvara nastavak skupštine. Konstatovano je,
da je na skupštini bilo prisutno 240 prijavljenih članova.
Kako kandidacioni odbor još vijeća, moli za riječ g. Ing. A b r a m o v i ć . Iznosi
neke napomene članstvu za sutrašnju izvanrednu skupštinu Jugoslov. šum. udruženja.
Ponavlja stanovište, koje će zauzeti Hrvatsko šumarsko društvo, da naime J. Š. U.
nastavi život pod novim imenom Savez šumarskih društava. U tome je smislu izrađen
po akcionom odboru nacrt pravila za Savez šumarskih društava. Litografirani nacrt tih
pravila biti će razdijeljen učesnicima na skupštini. Moli članove da za sutrašnju skup­
štinu Jugoslov. šumarskog udruženja prouče nacrt tih pravila i da glasaju za ista.
Upozorava sakupljene, da samo punopravni članovi JŠU. imaju na toj skupštini pravo
glasa, a takovim se smatraju oni članovi, koji su uplatili članarinu za god. 1939. Danas
je dana svakomu prilika za upoznavanje tih pravila kao i onog što Hrv. šumarsko
društvo traži i hoće, pa moli sakupljene da na sutrašnjoj skupštini glasuju za predlog,
koji će podnijeti Hrvatsko šumarsko društvo o povratku imovine.
Iznosi zatim činjenicu, da je predalo pristupnice i pristupilo u Hrv. šum. društvo
341 član, a malo prije je ustanovljeno da ovoj konstituirajučoj skupštini prisustvuje
osobno 240 članova. Uslijed velikog broja prisutnih, dvorana u kojoj se održava skup­
ština pokazala se premalena, pa u vezi s time, moli g. Ing. P r e m u ž i ć a A n t u kao
tajnika Jugoslov. šum. udruženja da po mogućnosti nađe drugu veću prostoriju. Gosp.
Ing. Premužić obećava, da će u tome nastojati u koliko to uspije obzirom na nedjelju.
Potom objavljuje g. Ing. Premužić, da je za sutrašnju skupštinu Jugoslov. šum. udru­
ženja u svakom slučaju sastanak pred domom Zanatlija, Mažuranićev trg 13, gdje će
se doznati i učesnici biti obaviješteni u slučaju da se skupština održava drugdje. Gosp.
A b r a m o v i ć naglašava, da je želja akcionog odbora, da se učesnici skupštine Hrvat­
skog šumarskog društva nađu uveče na sastanku u prostorijama Matice hrvatskih obrt­
nika, Ilica 47 i to radi kontakta i međusobnog upoznavanja.
Gosp. Ing. A b r a m o v i ć predlaže skupštini da dade priznanje starijim gene­
racijama hrvatskih šumama, time, da se g. Ing. Kosovića Bogoslava, bivšeg pretsjednika Hrvatskog slavonskog šumarskog društva, izabere počasnim pretsjednikom danas
osnovanog Hrvatskog šumarskog društva. Skupština prima izneseni prijedlog jedno­
glasno i s oduševljenjem.
Nakon što je kandidacioni odbor završio radom, dobiva riječ g. Ing. Petar Prpić,
koji kao izvjestilac kandidacionog odbora kaže da je kandidacioni odbor sastavio listu
260
upravnog i nadzornog odbora polazeći sa stanovišta, da u tom odbore budu zastupane
sve pokrajine u banovini Hrvatskoj i predstavnici sviju šumarskih institucija.
U ime kandidacionog odbora prelaze slijedeću listu:
log.
Počasni pretsjednik:
»
Pretsjednik:
»
Potpretsjednik:
»
»
»
Tajnik:
»
Blagajnik:
Urednik Šumarskog Lista: »
Ing.
Odbornici:
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
»
Ing.
Zamjenici:
»
»
»
»
»
Upravni odbor:
Bogoslav Kosović;
Ante A'bramović, Zagreb;
Petar Prpić, Zagreb;
Čedo Koludrović, Split;
Vladimir Bosiljević, Zagreb;
Oskar Dremil, Zagreb;
Ante Levaković, Zagreb.
Mihovil Markić, Zagreb;
Krešimir Katić, Zagreb;
Dane Bukt, Mostar;
Makso Fischer, Karlovac;
Milan Rosandić, Vinkovci;
Stjepan Škoipac, N. Gradiška;
Ilija Lončar, Zagreb;
Rasim Bećiragić, Ravna Gora;
Ivan Asančaić, Đakovo;
Josip Jozić, Bjelovar;
Ivan Godek, Zagreb;
Petar Matković, Split.
Rudolf Antoljak, Zagreb;
Zvonimir Badovinac, Zagreb;
Drago Kajfež, Zagreb;
Mirko Medaković, Zagreb;
Bozo Petraeić, Vinkovci;
Petar Valentić, Zagreb.
Nadzorni odbor:
Ing. Mihovil Pećina, Zagreb;
» Vilim Piršić, Vinkovci;
Milan Drnić, Zagreb.
Zamjenici nadzor, odbora: Ing. Mihovil Mujdrica, Vinkovci;
» Halid Muftić, Zagreb.
Predloženu listu prima skupština jednoglasno aklamacijom.
Izabrani pretsjednik g. Ing. A n t e A b r a m o v i ć preuzima pretsjedništvo i
ponajprije zahvaljuje na povjerenju, koje mu je dano izborom za pretsjednika. Ističe
svijesnost da je povjerena dužnost teška i odgovorna. Stanje šumarstva u banovini
Hrvatskoj je vanredno teško. U teškom položaju nailazi se pitanje sačuvanja šuma,
njihova uređenje i niz drugih problema. Neurednim, sječama se okrnjuje naša nacionalna
imovina sve više i više. Hrvatsko šumarsko društvo stavilo si je u svoj program rada
i zadatak da raspravi te probleme i da ih pomogne rješavati, pa stoga na radu odbora
leži vrlo velika odgovornost. Svakako će novi odbor nastojati da opravda povjerenje, .
koje mu je iskazano, te će nastojati da učini sve, što je u interesu šumarske struke
i da podigne ugled struke, koji ono kao važna grana nacionalne privrede i zaslužuje.
Akcioni odbor je za ovu skupštinu izradio nekoliko prijedloga, te ih čita i pred­
laže skupštini radi odobrenja.
1.) Konstituirajuća skupština stavlja u dužnost izabranom odboru, da odmah ,
pošalje nadležnoj vlasti na odobrenje nova pravila društva.
261
Čim pravila Hrvatskog šumarskog društva budu odobrena ima se u smislu čl. 16.
i 17. društvenih pravila sazvati redovna glavna godišnja skupština Hrvatskog šumar­
skog društva, koja će se održati u Zagrebu. — P r i j e d l o g s e p r i m a .
2.) U smislu čl. 11. društvenih pravila zaključuje se slijedeće: Kod upisa u Hrv.
šum. društvo plaća se upisnina u iznosu od Din. 20.—.
Redovna godišnja članarina iznosi 100.— Dinara godišnje. — P r i m a s e .
3.) Društveno glasilo jest Šumarski List, koji će kao stručni i staleški organ
šumara banovine Hrvatske izlaziti u Zagrebu, te će tokom godine 1940. zadržati dosadanje ime i isti vanjski oblik.
Upravni odbor je dužan brinuti se da List donosi što više članaka iz dnevne
šumarske prakse i da List što više približi dnevnim događajima i stvarnim potrebama
šumara i šumarske službe na terenu. — P r i m a s e .
U vezi sa ovim prijedlogom izvještava pretsjednik, da ga je dosađanji urednik
Dr. Levaković zamolio da se ne postavlja njegova kandidacija za izbor urednika Šu­
marskog Lista, radi velike preopterećenosti i iscrpljenosti uslijed posla. Kandidacionom
odboru nije bila poznata ova odluka Dr. Levakovića. Stoga predlaže da se odluka o
izboru urednika Šumarskog Lista prepusti Upravnom odboru. — P r i m a s e .
4.) Skupština odobrava dosadanje izdatke Akcionog odbora, koji su učinjeni za
štamparije proglasa, nacrta pravila, poziva na skupštinu, poštarine, biljega i t. d., te
stavlja u dužnost Upravnom odboru, da te račune isplati iz društvenih sredstava. —
P r i m a se.
5.) Da se Hrv. šum. društvu omogući rad i daljnje izlaženje Šumarskog Lista,
odobravaju se Upravnom odiboru do dana redovite glavne godišnje skupštine potrebni
krediti za rad time, da utrošena svota ne može prekoračiti prošlogodišnji proračun
dosadanjeg Jugoslovenskog šumarskog udruženja u istom vremenskom razdoblju. —
P r i m a se.
Konačno pretsjednik g. Ante A i b r a m o v i ć predlaže skupštini slijedeći prijedlog:
Konstituirajuća skupština Hrvatskog šumarskog društva jednoglasno zaključuje,
da se pošalje posebna delegacija banu banovine Hrvatske Dr. Šubašiću, vođi hrvatskog
naroda Dr. Mačeku i odjelnom predstojniku za šumarstvo Ing. Frkoviću, koja će ih u
ime Hrvatskog šumarskog društva pozdraviti, razložiti potrebe šumarstva i šumarske
struke i zamoliti saradnju kod uređivanja problema šumarstva u banovini Hrvatskoj.
Skupština prima ovaj prijedlog.
Odobrenjem ovih prijedloga i izborom Upravnog odbora točka 4. dnevnog reda
skupštine je završena pa se prelazi na:
V. Eventualije.
G j a i ć moli za riječ i iznosi: Za prijašnjih prilika desilo se da su mnogi stariji
kolege radili uslijed nemogućnosti postavljenja po nekolko godina kao dnevničari i
volonteri, a drugi su redovito i na vrijeme postavljani za činovnike i tako napredovali.
U vezi s time predlaže da se pošalje rezolucija banskoj Vlasti, da se takovim kole­
gama priznaju te godine za službu i penziju, kako bi se izjednačili s prvima i nepravda
tako popravila. — P r i m a s e j e d n o g l a s n o .
U vezi s time g. K o s o v i ć predlaže da se Hrvatsko šumarsko društvo zauzme
za to, da se kod postavljenja i premještenja šum. činovnika uzimlje kod nadležnih
vlasti u obzir i prilike pojedinaca, a naročito, ako takovi ne mogu radi bolesti vršiti
vanjsku službu. Neka se poradi na tome, da se takovi kolege namjeste za računarske
i slične činovnike u ravnateljstvima, kako je to i ranije bilo. — P r i j e d l o g s e
prima.
262
Q. P e t r a k : kolega Abramović apelirao je na nas da sutra na skupštini Jugoslovenskog šumarskog udruženja glasujemo za prijedloge, koje će iznijeti Hrvatsko
šumarsko društvo na toj skupštini. Među tim prijedlozima postoji jedan o prenosu
Šumarskog doma u Vukotinovićevoj ulici 2 ponovno u posjed Hrvatskog šumarskog
društva. Traži tekst toga prijedloga. Pretsjednik mu daje tekst i kaže, da je prijedlog
već 'Upućen pismeno Jugoslov. šumarskom udruženju.
U vezi sa traženjem g. Ing. P e t r a k a pretsjednik kaže da će sutrašnjoj skup­
štini Jugoslov. šumarskog udruženja Hrvatsko šumarsko društvo podnijeti slijedeće
prijedloge:
1) Tekst pravila za Savez šumarskih društava, kako je izrađen po Akcionom
odboru.
2) Prijedlog o povratku Šumarskog doma sa nepokretnim i pokretnim inventarom
Hrvatskom šumarskom društvu.
3) Glede razdijeljenja ostale imovine izbor posebnog odbora za podjelu imovine,
da imovinu, stečenu od 1921. god. do danas u zajedničkom radu pravedno razdijeli.
U ime Hrvatskog šumarskog društva predložit će u taj odbor gg. Ing. Andriju Premužića, Ing. Petra Prpića i Ing. Mihovila Pećinu. Ta će se podjela izvršiti sa pretstavnicima ostalih podružnica J. S.U. Skupština prima ovo izlaganje jednoglasno.
Gosp. Ing. K o s o v i ć B. zahvaljuje po tom na izboru za počasnog pretsjednika
Hrvatskog šumarskog društva i kao dobni pretsjednik akcionog odbora na velikom
odazivu članstva za upis u Hrvatsko šumarsko društvo i prisustvovanje na ovoj skup­
štini. Naglašava, da Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo nije god. 1920. prestalo
postojati, jer dotadanji postupci nisu bili zakoniti i smatra da je to društvo samo spa­
valo 'do današnjeg dana.
G. A b r a m o v i ć zahvaljuje izaslaniku redarstvenih vlasti g. Dr. Mašeri na
prisustvovanju na skupštini.
G. P e t r a k postavlja pitanje kako će se riješiti pitanje zaklada, muzeja i ostale
vrijednosti, koje su u posjedu Jugoslov. šumarskog udruženja.
G. A b r a m o v i ć daje objašnjenje, da će Hrvatsko šumarsko društvo podnijeti
zahtjev, da se Šumarski dom preda Hrvatskom šumarskom društvu odmah u posjed sa
svim inventarom i knjižnicom, a raspodjelu i pitanje zaklada će riješiti likvidacioni
odbor.
Kako se više nitko ne javlja za riječ, pretsjednik Ing. Abramović Ante zaklju­
čuje skupštinu1 zahvaljujući na brojnom posjetu. Apelira na učesnike da jednako brojno
posjete i sutrašnju važnu skupštinu Jugoslovenskog šumarskog udruženja.
Zaključeno i potpisano:
Zagreb, 17. ožujka 1940.
Zapisničari:
Ovjerovitelji zapisnika:
Ing. Ferdo Hrženjak v. r.
Ing. Ivan Nogić v. r.
Ing. August Horvat v. r.
Ing. Mihovil Markić v. r.
Predsjednik:
Tajnik:
Ing. Ante Abramović v. r.
Ing. Vladimir Bosiljević v. r.
263
Br. 54/40.
ZAPISNIK
I. sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva, održane dne 21. travnja1940. god. u Šumarskom domu u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva, Vukotinovićeva ul. br. 2 u Zagrebu.
Prisutni: Pretsjednik Ing. A n t e A b r a m o v i ć ; potpretsjednik Ing. Č e d o m i 1
K o 1 u d r o v i ć; tajnik Ing. V l a d i m i r B o s i l j e v i ć ; blagajnik g. O s k a r D r em i 1, te odbornici gg. inženjeri: I v a n As a n č a i ć, R a si i m B e ć i r a g i ć , I v a n
O o d e k , J o s i p J o z i ć, K r e š i m i r K a t i ć, I l i j a L o n č a r , M i h o v i l M a rk i ć, P e t a r M a t k o v i ć, M i l a n R o s a n d i ć, S t j e p a n Š k o p a c.
Ispričali su se radi otsutnosti: Ing. P e t a r P r p i ć , Ing. D a n e B u l u t , Ing.
M a k s o F i s c h e r i Dr. A n t u n L e v a k o v i ć .
1.
2.
3.
4.
5.
Dnevni red:
— Primanje članova.
— Saziv glavne skupštine.
— Rasprava o proračunu.
— Rasprava o imovini Hrvatskog šumarskog društva.
—• Eventualija.
Pretsjednik u zakazano vrijeme otvara sjednicu, te prije prelaza na dnevni red
pozdravlja sve prisutne i ističe svoju radost, što se ova prva sjednica održava u pro­
storijama Šumarskog doma u Zagrebu.
Zatim ukratko izvještava o radu oko organizacije društva od dana skupštine do
danas, te iznosi najvažnije momente, koji su u međuvremenu uslijedili, a to su: 1.) odo­
brenje društvenih pravila po Banskoj Vlasti, č.'me je društvo stupilo u život i 2.) odluka
Sreskog suda kao zemljišno-knjižnoga suda u Zagrebu broj 3490/40, kojom je vlasništvo
Šumarskog doma u Zagrebu u gruntovnici preneseno na Hrvatsko šumarsko društvo.
Time smo postali vlasnici Šumarskog doma, ranijeg vlasništva Hrvatsko-slavonskog
šumarskog društva.
Obrazloživši: rad uprave, koji je bio u vezi sa gore spomenutim, napose se
osvrće na dužnosti i djelokrug rada upravnog odbora u budućnosti. Društvena pravila
određuju smjernice našega rada, a rad će se kretati u tom pravcu da se udovolji po­
trebama šum. struke i željama članstva, te da se ostvare ciljevi društva. Napose mo­
ramo preuzeti na sebe brigu o zaštiti interesa članova društva. Preuzevši na sebe sve
te obaveze, mi smo si svjesni odgovornosti i dužnosti, koje nas u našem budućem
radu čekaju, ali ćemo naše poslove vršiti sa ljubavi prema struci i prema narodu.
Pošto smo sada obnovili i reorganizirali sav društveni rad prema jednodušnoj želji
sviju hrvatskih šumara, čije su oči danas uprte u Hrvatsko šumarsko društvo, moli sve
članove, a napose odbornike, da izvrše svoje dužnosti, kako se to očekuje. Najtoplije
pozdravlja sve prisutne i nakon toga prelazi na prvu točku dnevnoga reda:
I. Primanje članova.
Tajnik Ing. V l a d i m i r B o s i l j e v i ć izvještava, da su se za članove H. Š. D.
prijavili pristupnicama 356 šumara, a osim toga nekolicina su poslali upite radi obja­
šnjenja, da li mogu biti redoviti članovi društva.
Prelazi se po tome na čitanje pristupnica, pri čemu se razvila diskusija o tuma­
čenju čl. 5. društvenih pravila, tko može biti redoviti član društva.
Gosp. A s a n č a i ć smatra da odmah prestaje biti članom društva lice, koje
bude premješteno sa područja banovine Hrvatske.
Gosp. B o s i l j e v i ć , da se briše iz članstva onaj koji odseli sa područja bano­
vine Hrvatske i izjavi da prestaje biti članom H. Š. D
264
Qosp. K a t i ć predlaže, da se redoviti član nakon odlaska sa područja 'banovine
Hrvatske prevede među izvanredne članove.
Nakon kraće diskusije prima se prijedlog g. Katića.
Kao redoviti članovi Hrvatskog šumarskog društva primaju se slijedeća gg.:
1 Ing. Abramović Ante, šum. savjetnik Ban. Vlasti, Zagreb;
2 Agić Oskar, šum. nadsavj. u p., Vinkovci;
3 Ing. Alić Josip, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma., Sušak;
4 » Alikalfić Fazlija, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma, Mostar;
5 » Ambrinae Josip, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Zagreb;
6 » Anderka Julio, šum. savjetnik u p., Vinkovci;
7 Dr. Ing. Anić Milan, asistent sveučilišta, Zagreb;
8 Ing. Antoljak Rudolf, šum. vježbenik, Ban. Vlasti, Zagreb;
9
» Arnautoviić Ferid, šum. vježbenik, šum. uprava, Bugojno;
10 » Asančaić Ivan, šum. savjetnik, Bisk. vlast., Đakovo;
11 » Babić Vladimir, šum. vježbenik, Sresko načelstvo, Zagreb;
12 » Bakranin Juraj, šum. pristav, šum. uprava, Otočac;
13 » Badovinac Zvonko, šum. pristav, ravn. š., Zagreb;
14 » Balaić Mijo, viši šum. pristav, šum. uprava, Krasm>;
15 » Bastjančić Ivica, šum. pristav, ravn. šuma, Vinkovci;
16 » Bećiragić Rasim, šum. nadzornik, šum. uprava, Ravna Gora;
17 » Belecki Nikola, viši šum. pristav, Makarska;
18 » Belašković Dragan, šum. pristav, sresko načelstvo, Podravska Slatina;
19 » Bcltram Vladislav, šum. viši pristav, šum. uprava, Vrbanja;
20 » Benić Emil, šum. savjetnik, K. I. O., Bjelovar;
21 » Beraković Stevo, šum. vježbenik, šum. uprava, Otočac;
22 » Berleković Stjepan, šum. nadzornik, Velika, SI. Požega;
23 » Bestal Vilim, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Zagreb;
24 » Bevelakva Stjepan, sreski šumar, sresko načelstvo', Dugoselo;
25 n Bićanić Branko, šum. upravitelj, šum. uprava, Mrkopalj;
26 » Bikčević Tomo, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma, Zagreb;
27 » Bilić Dragutin, šum. vježbenik, ravn. b. š., Tomislav-grad;
28 y> Biondić Josip, šum. tehn. inspektor u p., Jastrebarsko;
29 » Bjegović Tomo, šum. savjetnik, ravn. b. š., Zagreb;
30 » Bosiljević Vladimir, šum. pristav, ravn. b. š., Zagreb;
31 » Brajdić Ferdo, šum. nadzornik, ravn. b. š., Zagreb;
32 » Bratuž Ernest, šum. savjetnik, sresko načelstvo, Šibenik;
33 » Briksi Stjepan, sreski šumar, sresko načelstvo, Varaždin;
34 » Brkljačić Nikola, šum. pristav, šum. uprava, Sv. Ivan Žabno;
35 i» Brnjas Dragutin, š. savjetnik, ravn. b. š., Zagreb;
36 » Brosig Ljudevit, nadšumar u p., Zagreb;
37 » Bucalić Janko, šum. nadzornik, ravn. š. I. 0., Nova Gradiška;
38 » Budiselić Mijo, viši šum. savjetnik, šum. uprava, Sv. Ivan Žabno;
39 » Bula Konstantin, šum. vježbenik, Durdenovac;
40 » iBulut Dane, šum. savjetnik, Mostar;
41 » Cenić Ante, viši šum. pristav, Vinkovci;
42 » Cestar Stjepan, viši šum. pristav, Koprivnica;
43 » Chylak Roman, uprav. šum. uprave, Zavalje;
44 » Crnadak Milan, šum. savjetnik, ravn. b. š., Vinkovci;
45 »» Cšikos Stjepan, šum. nadsavj. u p., Zagreb;
46 » Čuvaj Josip, šum. pristav, ravn. b. š., Vinkovci;
47 » Čeović Ivo, šum. savjetnik, Ban. Vlast, Zagreb;
265
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
»
»
»
»
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
i>
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
Čmelik Vilim, načel. Odel. š. Min. šuma i ruda u ip., Zagreb;
Čolović Ilija, šum. vježbenik, Split;
Cop Vjekoslav, upravitelj šum. uprave, Livno;
Delač Slavko, Sum. nadzornik, ravn. b. š., Zagreb;
Demokidov Emanuel, š. v. pristav, Čazma;
Dereta Bogdan, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb;
Dorčić Dragomir, šum. vježbenik, ravn. b. š., Sušak;
Dražlić Jure, šum. madsavjetnik u p., Zagreb;
Dremil Oskar, šum. savjetnik u p., Zagreb;
Dropučić Stjepan, šum. pristav, Našice;
Du'bravčić Vjenceslav, šu'm. nadzornik, Pitomaca;
Duić Ante, sreski šum. referent, sresko načelstvo, Delnice;
Dukčević Martin, sreski šum. referent, Vel. Gorica;
Dumendžič Adolf, šum. viši savjetnik u p., Zagreb;
Djikić Salih, šum. viši pristav, ravn. b. š., Mostar;
Emrović Borivoj, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb;
Fašaić Vid, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb;
Ferić Ilija, šum. nadzornik, Petrinja;
Fey Josip, šum. savjetnik, Ban. Vlast, Zagreb;
Ficko Dragutin, nadšumar šum. upave, Trnava;
Filipan Franjo, viši šum. pristav, Podr. Slatina;
Filipović Vladimir, šum. vježbenik, ravn. b. š., Vinkovci;
Fischer Maks, sreski šumar, sresko načelstvo, Karlovac;
Foreyt Edo, šum. pristav, Pitomaca;
Francišković Stjepan, viši šum. pristav, ravn. b. š., Zagreb;
Franješ Eugen, šum. viši pristav, ravn. K. I. O., Bjelovar;
Frković Ivica, odjelni pretstojnik š., Zagreb;
Giperborejski Boris, viši šum. pristav, sresko načelstvo, Imotsko;
Gjaić Matija, tajnik šum. fakulteta, Zagreb;
Gjurković Matija, šum. nadzornik, ravn. š. I. 0., Nova Gradiška;
Godek Ivo, šum. pristav, Banska Vlast, Zagreb;
Grahovac Petar, šum. nadzornik, sresko načelstvo, Zagreb;
Grahli Ljubomir, upravitelj šum. upr., Ivanska;
Gregačević Mirko, š. vježbenik, šum. upr., Vrhovine;
Grohovac Zrinjko, sreski šumar, Krapina;
Grünwald Josip, insp. Min. šuma i rudnika, Zagreb;
Hanzl Dragutin, gradski šum. referent, SI. Požega;
Haramija Viktor, šum. nadzornik, Banska Vlast, Split;
Heim Johan, šum. vježbenik, šum. upr., Oriovac;
Helebrant Adolf, šum. savjetnik u p., Zagreb;
Helman Matija, šum. viši pristav, I. O. Dur., Bjelovar;
Herjavec Dragutin, šum. pristav, Banska Vlast, Zagreb;
Herman Josip, sreski šumar, Virovitica;
Hladiš Ivan, šum. inžinjer, Ivanska;
Horvat August, sreski šumar, Sušak;
Horvat Ivo, asistent sveučilišta, Zagreb;
Horvat Stjepan, šum. vježbenik, ravn. b. š., Sušak;
Hradil Dragutin, šum. nadsavj. u p., Zagreb;
Hranilović Dane, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb;
Hranilović Makso, sres. šumar, Đakovo;
Hrgović Nikola, šum. vježbenik, Petrinja;
266
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
Hrska Ivo, šum. pristav, šum. upr., Novigrad Podrav.;
Hruška Bernard, šum. vježbenik, Kutjevo;
Hrženjak Ferdinand, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb;
Hržić Gustav, šum. savjetnik, Sušak;
Huterer Julije, šum. vježbenik, Travnik;
Hvala Rajko, upravitelj šum. uprave, Vojni Križ;
Ileković Mat'ja, šum. vježbenik, Grubišno Polje;
Ilić Nikola, šum. savjetnik, Banska Vlast, Zagreb;
Ivančan Cvjetko, šum. viši pristav, Dur. I. O., Bjelovar;
Jančik Jaromir, šum. vježbenik, ravn. b. š., Mostar;
Jankavić Ilija, sreski šumar, SI. Požega;
Janković Franjo, šum. vježbenik, ravn. ban. š., Vinkovci;
Janković Mirko, šum. pristav, šum. uprava, Nova Raca;
Jasić Dušan, ravnatelj šuma Brod. I. 0., Vinkovci;
Jedlovski Dušan, šum. vježbenik, Split;
Jelača Vladimir, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma, Sušak;
Jelenčić Vladislav, šum. viši pristav, Otok;
Jelenić Ivo, šum. viši pristav, St. Mikanovci;
Jellmann Bela, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb;
Jcuić Božidar, sreski šumar, Livno;
Jerbić Ivan, viši šum. savjetnik u p., Zagreb;
Jerbić Marijan, sreski šumar, Daruvar;
Jerbić Zdravo, šum. savjetnik I. O., Nova Gradiška;
Ježić Miroslav, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Mostar;
Jindra Branko, šum. vježbenik, SI. Požega;
Jošovec Adolf, šum. savjetnik, Sušine-Đurđenovac;
Jozić Josip, šum. nadzornik, šum. uprava, Bjelovar K. I. 0.;
Jnrčić Marijan, šum. pristav, šum. manipuL, Majur, Kostajnica;
Jurković Fabijan, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Sušak;
Juvančić Ivan, šef šum. Gutmann S. H., Belišće;
Kajfež Drago, priv. činovnik šum. uprave, Zagreb, Medulićeva 32;
Kajganović Mirko, šum. vježbenik, ravn. šuma, Sušak;
Kapić Mustafa, šum. nadzornik, ravn. šuma, Nova Gradiška;
Kariolić Stanko, šum. nadzornik, ravn. šuma, Sušak;
Katić Krešimir, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb;
Kauders Alfons, šum. savjetnik, Zagreb;
Kelez Marin, šum. savjetnik, Ravn. ban. šuma, Sušak;
Keiner Hugo, šum. Kaptolski, Varaždinske Toplice;
Kercškenji Velimir, šum. nadsavj. u p., Zagreb;
Kirij Konstantin, šum. vježbenik, Glina;
Knez Antun, šum. upravitelj, Kloštar Ivanić;
Koch Miroslav, šum. vježbenik, Ravn. šuma, Sušak;
Kodžić Nikola, sreski šumar, Karlovac;
Kohut Ladislav, šum. viši pristav, Senj;
Kolibaš Rudolf, viši šum. inspektor u p., Zagreb;
Koludrović čedomil, šum. nadzornik, Split;
Kopf Stjepan, šum. nadzornik, Vinkovci;
Koprić Andrija, šum. savj. Ban. Vlasti Zagreb;
Korica Vladimir, šum. manipularija, Medurić;
Korošec Mijo, šum. nadzornik, Ravn. šuma I. O. K., Bjelovar;
Kosović Bogoslav, pomoć. min. u p., Zagreb;
267
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
» Kosović Juraj, šum. vježbenik, sresfeo načelstvo, Gospić;
» Kostenac Ivo, sreski šumar, Vukovar;
» Košćak Franjo, uprav. šum. uprave, Prozor;
» Kosti ć Srdan, v. d. uprav. šum. uprave, Hrv. Dubica;
» Košutić Stevan, šum. vježbenik, Karlovac;
» Kotarski Mijo, šum. vježbenik, Vrbovsko;
» Kovačević Pero, sreski šumar, Jastrebarsko;
» Kovačević Roko, šumarski nadzornik, Zagreb;
» Kovačević Stevo, šum. vježbenik, Banska Vlast, Split;
» Kovačić Borislav, šum. nadzornik, Krivi Put;
» Kral Franjo, šum. vježbenik, Nova Gradiška;
» Kreč Franjo, šum. vježbenik, sresko načelstvo, Virovitica;
» Krišković Lambert, viši šum. savjetnik u P-, Zagreb;
» Kršćanović Ivan, šum. vježbenik, ravn. šuma I. O., Ogulin;
» Kučić Vilim, ovi. šum. inž., Skrad;
» Kundrat Emil, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb;
» Kutleša Stjepan, šum. viši pristav, šum. upr., Travnik;
» Kvaternik Ante, šum. pristav, Ogulin;
» Lakić Ivan, šum. vježbenik, Ravn. šuma, Zagreb;
» Lapaine Dušan, uprav. šum. uprave, Novi Vinodol;
» Leustek Albin, šumar grad. šuma, Zagreb;
Dr. Ing. Levaković Ante, sveuč. profesor, Zagreb;
Ing. Loger Lavoslav, šum. viši pristav, Vinkovci;
» Lončar Ilija, šum. savjetnik, Ravn. šuma, Zagreb;
!» Lončarević Stjepan, šum. vježbenik, v. d. upr. šuma, Lipovljani;
» Loparić Nikola, šum. pristav, Konjic;
» Lovrić Ante, šum. viši pristav, Vranovina;
» Lovrić Lavoslav, upravitelj šum. uprave, Fužine;
» Lovrić Ninoslav, šum. pristav, Ravn. ban. šuma, Zagreb;
» Lucarić Tomo, šum. vježbenik, Vinkovci;
» Lukačić Petar, šum. vježbenik, Karlovac;
» Lulić Stjepan, kotarski šumar, Ivanec;
» Macoratti Otmar, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Mostar;
» Maček Stjepan, šum. vježbenik, Banska Vlast, Zagreb;
i» Madiraca Humbert, viši šum. pristav, Banska Vlast, Zagreb;
» Mađarević Srećko, šum. inspektor u p., Zagreb;
» Mahovlić Josip, šum. viši pristav, Pletemica;
» Majnarić Marijan, šum. savjetnik, Zagreb;
» Maljko Sergi'j, šum. pristav, Ravn. šuma, Mostar;
» Manz Edoard, šum. inžinjer, ravn. ban. šuma, Sušak;
» Marčić Josip, šum. savjetnik, Split;
» Marinković Branimir, šum. vježbenik, Split;
» Markić Mihovil, šum. savjetnik, Banska Vlast, Zagreb;
» Maruzzi Ivan, ravnatelj šuma u p., Sušak;
•» Masa Robert, šum. vježbenik, Zagreb;
» Matijašević Marijan, šum. pristav, Kosinj;
» Matijašić Vladimir, šum. viši pristav, Vrhovine;
» Matizović Dragutin, šum. ravnatelj u p., Zagreb;
» Matković Petar, šum. vježbenik, Split;
» Matolnik Ivan, viši šum. savjetnik, Zagreb;
» Mazanek Josip, šum. vježbenik, Vinkovci;
268
201
202
203
204
205
206
207
208
20°
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
»
»
»
Medaković Mirko, šum. savjetnik, Banska Vlast, Zagreb;
Mihalić Stjepan, sreski šum. referent, Delnice;
Mihić Josip, kot. šumar, Koprivnica;
»
»
»
»
»
»
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
'»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
Milinković Ivan, upravitelj šuma, Plitvički Leskovac;
Mott Rafael, šum. pristav, Vinkovci;
Mrzljak Mladen, šum. vježbenik K. I. O., Bjelovar;
Muck Valter, šum. nadzornik, Otočac;
Muftić Haiid, šum. viši pristav, Banska Vlast, Zagreb;
Mujdrica Mihajlo, šum. nadzornik, Vinkovci;
Mužinić Milan, inspektor šuma, Split;
Müller Đuro ml., šum. vježbenik, Bjelovar;
Müller Rihard ml., šum. vježbenik, Bjelovar;
Neuhold Rihard, sreski šumar, Čabar;
Navračić Ivan, šumi pristav, Direkcija šuma Đurđev. I. O., Bjelovar;
Navratil Ivo, viši šum. pristav, Jastrebarsko;
Dr. Neidhardt Nikola, izvanredni sveuč. prof., Zagreb;
Nikšić Stapan, šum. nadzornik, Gospić;
Nogić Ivan, šum. vježbenik, Ravn. šuma, Zagreb;
Novak Aleksander, šum. viši pristav, Glina;
Novaković Mladen, šum. vježbenik, Mostar;
Novoselec Franjo, sreski šumar, Čakovac;
Ogloblin Juraj, šum. vježbenik, Otočac;
Oraš Igo, šum. nadzornik, Split;
Oreščanin Dušan, šum. pristav, Garešnica;
Ostojić Petar, šum. savjetnik Ban. Vlasti, Zagreb;
Padjen Ivan, šum. nadzornik, Nova Gradiška;
Pajc Miso, upravitelj šum. uprave, Slav. Brod;
Pauković Antun, upravitelj šum. uprave, Donji Lapac;
Pavičić Stipe, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Sušak;
Pećina Mihovil, šum. savjetnik, ravn. ban. šuma, Zagreb;
Peičić Viktor, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb;
Pere Zvonimir, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb;
Peroković Ivo, šum. viši pristav, Zagreb;
Peršić Nikola, sreski šumar, Bjelovar;
Perušić Andrija, šum. savjetnik, Zagreb;
Petek Franjo, v. d. uprav. šum. uprave, Perušić;
Dr. Petračić Andrija, sveue. profesor, Zagreb;
Petračić Božidar, šum. pristav, Vinkovci;
Petrak Juraj, šum. savjetnik, Zagreb;
Petrović Petar Pecija, šum. savjetnik, Zagreb;
Pichler Milan, šum. nadzornik, Zagreb;
Pičman Dragutin, šum. savj., Karlovac;
Piršić Vilim, ravnatelj ban. šuma, Vinkovci;
Piškorić Oskar, sreski šumar, Vrbovsko;
Plavšić Stevan, šum. pristav, šum. upriava, Trnjani;
Plesa Vinko, šum. nadzornik, Senj;
Pleško Bartol, šum. nadsavjetnik u p., Krapina;
Polak Velimir, šum. nadzornik, Karlovac;
Premužić Andrija, šum. savjetnik, ravnatelj, Zagreb;
Prokopljević Nenad, sreski šumar, Podr. Slatina;
269
» Protoklitov Nikolaj, ovi. šum. inž., Beliišće;
» Prpić Petar, direktor šuma u m., Zagreb;
» Prpić Stjepan, šum. savjetnik u p., Glina;
» Prvanov Ivan, šum. vježbenik, Nova Gradiška;
» Psom Josip, sreski šum. referent, Pisarovina;
» Radetić Ivan, šum. vježbenik, ravn. šuma, Sušak;
» Radimir Dragutin, ravnatelj šuma, Mostar;
» Radišević Josip, šum. pristav, Delnice;
» Rađošević Vjenceslav, ravnatelj šuma 1. 0. K., Bjelovar;
» Reiherzer Krešimir, šum. vježbenik, šum. uprava, Nova Kapela;
» Renko Stanislav, šum. vježibenik, Sušak;
» Res-,Koritić Ante, šum. savjetnik u p., Zagreb;
» Res-Koritić Vladimir, šum. nadzornik, Vinkovci;
» Rilke Ljudevit, šum. vježbenik, Nova Gradiška;
» Rohr Petar, šum. nadsavjetnik, Našice;
» Rosandić Mirne, šum. nadzornik, Vinkovci;
» Rožić Adolf, šum. vježbenik, Durđev. I. 0., Bjelovar;
» Rosić Ante, šum. vježbenik, Split;
» Rupčić Nikola, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Zagreb;
» Riichter Kamilo, šum. vježbenik, šum. uprava, Rajić;
» Rukavina Branko, ovi. šum. inž., Pakrac;
» Runje Hinko, šum. nadzornik, Durđev. I. O., Bjelovar;
» Ružičić Antun, sreski šumar, Našice;
» Saćer Ivan, šum. činovnik u m., Gor. Stubica;
y> Salom Mordo, šum. pristav, šum. uprava, Travnik;
» Samide Ivan, upravitelj veleposj., Valpovo;
» Seidel Oskar, šum. nadzornik, K. I. 0., Bjelovar;
» Serdar Stjepan, šum. savjetnik, Sušak;
» Sgurić Mihajlo, gradski šumar, Križevci;
» Sedmak Antun, šum. inž., Ravn. ban. šuma, Zagreb;
» Seleković Ivan, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci;
» Severinski Vladimir, šum. vježbenik, šum. uprava, Virovitica;
» Smilaj Ivan, šum. savjetnik, Vinkovci;
» Slović Zvonimir, šum. nadzornik, Nova Gradiška;
» Srbljinović Zvonko, šum. vježbenik, Majur;
» Sprečkić Ante, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Mostar;
» Stepančić Franjo, šum. viši pristav, sresko načelstvo, Korčula;
» Štiglmajer Gustav, uprav. šum. uprave, Brinje;
» Stivičević Nikola, viši šum. savjetnik u p., Zagreb;
» Stjepanović Ljubomir, viši šum. pristav, Sokolovac;
» Strapajević Đuro, šum. savjetnik, Ravn. šuma, Zagreb;
» Strepački Vjekoslav, šum. viši savjetnik, Brod. I. O., Vinkovci;
» Suičić Jakob, šum. viši pristav, Ravn. ban. šuma, Vinkovci;
» Sulimanović Drago, ovi. šum. inžinjer, Levanjska Varoš;
» Supek Vlado, sreski šumar, Derventa;
» Safar Josip, sreski šumar, Fužine;
» Šandrovčan Mijo, šum. vježbenik, Pitomaca;
» Šarić Porin, šum. pristav, šum. uprava, Karlobag;
» Šavor Ivan, viši šum. pristav, Đurđevac;
» Šimatić Nikola, šum. vježbenik, Rab;
» Sinka Pavle, šum. vježbenik, Vinkovci;
270
303
304
305
306
307
308
309
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
234
325
326
327
328
329
330
331
332
333
334
335
336
337
338
339
340
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
i»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
Škopac Stjepan, šum. nadzornik, Nova Gradiška;
Dr. Škorić Vladimir, sveuč. profesor, Zagreb;
Škrgatić Želimir, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Sušak;
Škrljac Petar, šum. savjetnik, Zagreb;
Šmit Josip, šum. nadzornik, Nova Gradiška;
Šnajder Luka, ravn. šuma Đurđev. I. O., Bjelovar;
Šokčević Đuro, šum. nadzornik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci;
Šolaja Milan, šum. viši pristav, Karlovac;
Šolz Svetozar, šum,, inspektor u p., Zagreb;
Šooš Đuro, sreski šumar, Križevci;
Špoljarić Vladimir, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci;
Štajduhar Franjo, šum. vježbenik, šum. uprava, Travnik;
Štefović Josip, šum. savjetnik u p., Križevci;
Štetić Vladimir, šum. pristav, šum. uprava, Banova Jaruga;
Štraser Rudolf, šum. vježbenik, Vranovina;
šuibat Antun, šum. vježbenik, Karlovac;
šustić Josiip, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb;
Šustar Franjo, sreski šumar, Donja Stubica;
Šusteršić Oton, uiprav. šuma, Travnik;
Švaganović Ivan, šum. vježbenik, Đakovo;
Tomac Marijan, sreski šumar, Ilok;
Toimičić Božidar, sreski šumar, Kutjevo;
Tonković Dragan, šum. uprava, Kosinj;
Tranger Teodor, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci;
Turkalj Zlatko, ravnatelj šuma, Ogulin;
Turković Karlo, šum. vježbenik, Vinkovci;
Uroić Josip, šum. nadzornik, Bjelovar;
Vajda Dr. Zlatko, šum. nadzornik, Ogulin;
Valentić Ernest, šum. nadzornik, šum. uprava, Vinkovci;
Valentić Pero, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb;
Veselinović Bogoljub, šum. vježbenik, Vrginmost;
Vidmar Vilko, šum. savjetnik, Nova Gradiška;
Vilček Emanuel, šum. vježbenik, Vinkovci;
Vučetić Špiro, šum., Dubrovnik;
Vučetić Vladimir, šum. vježbenik, Karlovac;
Dr. Vučković Vaso, šum. savjetnik u p., Zagreb;
Vuković Josip, sreski šum. vježbenik, Kutina;
Weiller Adolf, sreski šumar, Kutina;
Weiner Milan, šum. savjetnik u p., Rutina;
Weinsenzel Eduard, šum. viši pristav K. I. O., Bjelovar;
Wundszam Aleksander, ovi. inž. šum., Zagreb;
Zaluški Josip, sreski šumar, Hvar;
Zastavniković Bogdan, šum. nadzornik, šum. uprava, Sv. Rok;
Zgorelec Pavle, šum. vježbenik, Zagreb;
Zeželić Josip, uprav. ban. šuma, Draganec;
Ziromski Nikola, šum, pristav, Otočac;
2ukina Ivica, šum. upravitelj, Modruš;
2užek Josip, šum. nadzornik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci;
Butković Matej, uprav, šuma Brod. I. O., Pakrac.
271
Kao izvanredni članovi primljena su slijedeća gg.:
Dr. Josip Baien, sveuč. prof., Zemun;
Ing. Ante Pavlić, šum. savjetnik, Novi Sad;
Klumper Pavao, nadšumar, Slatinski Drenovac;
Spilfogel Viktor, šum. upravitelj Krndije d.d., Našice.
Pročitani su i stigli dopisi kojima se traži objašnjenje za stupanje u članstvo.
Na dopis g. N o s a l a odgovorit će se i poslati mu pravila i pristupnicu.
G. P a n o v u će se javiti, da za sada ne može biti redovnim članom H. Š. D.,
premda je zavičajan u banovini Hrvatskoj, jer ne službuje na njenom području.
Pročitan je dopis g. Dr. B a 1 e n a, te ga se prima kao izvanrednog člana.
Prelazi se zatim na raspravu o utemeljiteljima u smislu 51. 8 društvenih pravila.
Na prijedlog g. K a t i ć a zaključuje se utemeljiteljima sa područja banovine
Hrvatske poslati dopis i priložiti društvena pravila da dadu svoju izjavu u smislu 51. 8
tih pravila.
Dosadanji članovi utemeljitelji gg. S v e t o z a r Š o 1 c i M i l a n
Weiner
poslali su pristupnice za primitak među redovite članove. Zaključuje se njima poslati
dopis, da izjave, da li žele ubuduće biti redoviti članovi, ili će ostati u društvu kao
utemeljitelji.
Gosp. G o d e k predlaže, da se studentima, bivšim članovima pomagačima J. Š.
U. pošalje također dopis radi izjave da li žele biti članovi u H. Š. D. kao članovi
pomlatka. P r i m a s e .
Raspravlja se zatim o članarini i upisnini, koje su određene na skupštini. Nakon
kraće diskusije zaključeno je, da će se od sviju članova ubirati upisnina bez obzira na
ranije članstvo.
Nakon kraće diskusije zaključuje se svima članovima H. Š. D. poslati okružnicu
u kojoj će ih se obavijestiti o slijedećem:
1) da su pravila H. Š. D. odobrena, 2) da su primljeni u članstvo H. Š. D.,
3) pozvati ih na uplatu upisnine i članarine i priložiti čekovnu uplatnicu, 4) pozvati
članove na saradnju u smislu 61. 9. toč. e) pravila, 5) pozivati ih da sarađuju u Šumar­
skom Listu i da upisuju nove članove u društvo, 6) besplatno priložiti svakome po jedan
primjerak društvenih pravila.
Prelazi se na slijedeću točku dnevnog reda:
II. Saziv glavne skupštine.
Pretsjednik čita zaključak skupštine, da se nakon odobrenja društvenih pravila
ima sazvati redovita glavna skupština, koja će se održati u Zagrebu. Zadatak te skup­
štine jest: donijeti proračun.
Sazivanje glavne skupštine u uskoj je vezi sa toč. 3. dnevnog reda današnje
sjednice. Proračun se mora na sjednici raspraviti, a to danas nije moguće, jer neznamo
kolikim ćemo prihodima raspolagati. Pitanje povratka imovine Hrvatskom šumarskom
društvu je u vezi sa odobrenjem: pravila Saveza Šumarskih društava Kraljevine Jugo­
slavije, koja određuje raspodjelu imovine bivšeg Jugoslavenskog šumarskog udruženja.
Pošto su ta pravila poslana tek prije 2 dana na odobrenje, to predlaže da se odluka o
sazivu glavne skupštine donese nakon odobrenja pravila Saveza.
Gosp. K a t i ć predlaže, da se odluka o sazivu glavne skupštine prepusti pred­
sjedništvu. P r i m a s e j e d n o g l a s n o .
III. Rasprava o proračunu.
G. blagajnik izvještava da se proračun danas ne može u detaljima raspraviti, jer
pitanje imovine i prihoda nije riješeno. Izvještava da je sa tajnikom izradio prijedlog
unišlih prihoda dosadašnjeg J. Š. U. tokom posljednje tri godine, a isto tako i učinjenih
272
izdataka, što će svakako vrlo dobro poslužiti kod sastava proračuna i za H. Š. D., jer
će i H. Š. D. preuzeti gotovo svu imovinu, koja je ranijei bila u posjedu J. Š. U. Svima
odbornicima na današnjoj sjednici razdijeljen je nacrt proračuna primitaka i izdataka
H. Š. D. za 1940. i 1941. godinu, koji je sastavljen na temelju prihoda, koje društvo može
očekivati.
Zaključeno je u vezi sa toč. 2. dnevnoga reda, da se slijedeća sjednica upravnog
odbora održi prije same glavne skupštine, na kojoj će biti u detalje raspravljen pro­
račun. Predloženi proračuni prihoda u visini od 289.000.— Dinara i isto toliki izdatak
za 1941. godinu prihvaća se u načelu kao osnovica, na temelju koje će se na idućoj
sjednici raspraviti proračun i u detaljima.
Do glavne skupštine Društvo će raditi prema odobrenju proračuna, koji je na
konstituirajućoj skupštini prihvaćen.
IV. Rasprava o imovini.
Pretsjednik ponajprije ukratko govori o imovini Hrvatsko slavonskog šumarskog
društva, koja je prije 20 godina predana u posjed Jugoslavenskom šumarskom udru­
ženju, kada su sva šumarska društva prešla u Jugosl. šumarsko udruženje i unijela u
udruženje svoju imovinu. Od prihoda te imovine, zapravo imovine Hrvatsko slavonskog
šumarskog društva, živjelo je Jugoslovensko šumarsko udruženje, jer je taj prihod
Šumarskog doma iznosio 250.000 Dinara godišnje. Sada nakon reorganizacije J. Š. U.
i osnivanja H. Š. D. ima se po zaključku skupštine J. Š. U. predati H. Š. D. sva nje­
gova ranija imovina. Ovo predavanje imovine natrag u vlasništvo i posjed Hrv. šum.
društvu predviđeno je pravilima Saveza šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije.
Zato je za H. Š. D. važno, da pravila toga Saveza budu čim prije odobrena. Pretsjednik
napominje, da su ta pravila poslana nadležnoj vlast: na odobrenje pred 2 dana, dakle
gotovo mjesec dana nakon održanja skupštine. Predsjednik zatim iznosi historijat naše
borbe za vraćanjem te imovine, te zakulisnu borbu prije skupštine i na skupštini Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Akcioni odbor je 8 dana prije skupštine poslao pi­
smeni prijedlog, da se na skupštini raspravi pitanje povratka imovine Hrvatskom šumar­
skom društvu. Kao pretsjednik Hrvatskog šumarskog društva zatražio je riječ na
skupštini i u vezi točke 2. dnevnog reda htio predložiti da se Šumarski Dom ima odmah
predati u vlasništvo i posjed H. Š. Društvu t. j . prije podjele ostale imovine, jer je
pitanje Doma potpuno neprijeporna stvar. Tom prilikom doživio je neugodnost na toj
skupštini, jer mu je predsjedatelj rekao da pričeka sa prijedlogom, i da će mu dati
riječ pod toč. 3 dnevnog reda. Kada je pred toč. 3. tražio riječ, rečeno mu je da će taj
prijedlog moći raspraviti nakon slijedeće točke dnevnog reda. Tako je stvar odga­
đana do zadnje točke dnevnog reda, kada je pretsjedatelj, ne dozvoljavajući više ni­
kome riječ, zaključio skupštinu izjavom, da je dnevni red iscrpljen. Nakon zaključka
skupštine prisutni izaslanik redarstva nije dozvolio nikomu više da govori i naredio je,
da se dvorana ima isprazniti.
Raspravljalo se zatim, u opširnoj diskusiji o koracima, koji će se poduzeti, u
slučaju da pravila Saveza ne budu odobrena. Trebalo je naime razmotriti i tu moguć­
nost, jer su se na skupštini J. Š. U. jasno vidjele tendencije koje su vodile podružnice
toga društva, kada osim Slovenaca na tu skupštinu nije došao pretstavnik ni jedne
druge podružnice, i sve podružnice su se pismeno ogradile od rada i zaključaka skup­
štine. Naročito spominje žučnu kampanju i dopise, koju je protiv osnivanja i intencija
H. Š. Društva vodila banjalučka podružnica J. Š. U.
Najveći dio prihoda H. Š. Društva predviđa se iz imovine H. Š. D., naročito od
Šumarskog Doma. Kod izdavanja Doma u zakup sastavlja se svake godine novi ugovor.
Za godinu 1940/41. poslalo je J. Š. U. potpisani ugovor Rektoratu sveučilišta pred
nekoliko dana, dakle kada je vlasništvo doma upravo prešlo u ruke H. Š. Društva. Stoga
273
pretsjednik predlaže, da se odmah rektoratu pošalje dopis, kojim će se obrazložiti, da
je vlasnik Šumarskog Doma H. Š. Društvo, priložiti gruntovni izvadak i zamoliti, da
se ugovor o zakupu sklopi sa zakonitim vlasnikom t. j . Hrvatskim Šumarskim Društvom,
a ne sa Jugoslov. šumarskim udruženjem.
Nakon diskusije u kojoj sudjeluje g. Markić sa napomenom, da se takav dopis
uputi i Banovini, jer Rektorat mora tražiti odobrenje banske ivlasti, da taj ugovor sklopi,
i izjavom g. Katića da H. Š. D. ne može i neće priznati nikakovu dispoziciju imovine
H. Š. D. po Jugosl. Šum. Udruženju, p r i m a s e p r i j e d l o g g. A b r a m o v i ć a
jednoglasno.
Stavlja se u dužnost tajniku da odmah zatraži gruntovni izvadak i otpremi dopis
Rektoratu.
V. Eventualija.
Pretsjednik daje riječ tajniku da dade izvještaj o tekućim poslovima u društvu.
Tajnik g. Bosiljević izvještava slijedeće:
Prema zaključku glavne skupštine posjetila je delegacija upravnog odbora bana
g. Dra Šubašića i pozdravila ga u ime Šumarskog Društva. G. Ban je sa puno razumije­
vanja saslušao delegaciju i izjavio da će Hrv. Šum. Društvo uživati punu potporu i
njegovu i banske Vlasti, a ujedno je obećao, da će proučiti! aktuelne probleme šumarstva
i lovstva, pošto je i sam Goranin, pa razumije važnost šume i potrebnu zaštitu šuma
kao narodnog dobra. Ista delegacija posjetila je i odjelnog pretstojnika Ing. Frkovića i
zamolila ga za saradnju šumarskog odjela banske Vlasti sa Hrvatskim Šumarskim
Društvom. Gosp. pretstojnik obećao je najizdašniju potporu banske Vlasti i izjavio želju
da H. Š. D. pomaže u radu banskoj Vlasti korisnim prijedlozima i inicijativom, pa će
sve akcije društva naići na punu njegovu pomoć. Odjelni pretstojnik zaželio je H. Š. D.,
Kojemu je i sam član, najuspješniji rad,. Delegacija je posjetila i pozdravila pretstojiiika odjela za pravosuđe g. Žilica. Predsjednik nadopunjuje izvještaj, da je prema
zaključku skupštine imala posebna delegacija posjetiti i predsjednika Dr. Mačeka, što
će uslijediti čim za to bude zgodna prilika, i kada pretsjednik bude mogao primiti tu
delegaciju.
Tajnik zatim izvještava da je Šumarski odjel banske Vlasti dodijelio Društvu
pripomoć od 7.500.— Din., koja je svota već primljena u društvenoj blagajni. Zaključuje
se banskoj Vlasti poslati pismenu zahvalu za ovu pripomoć.
Izvješćuje zatim o toku radova od dana skupštine do odobrenja društvenih pra­
vila. Skupština je ovlastila upravu, da može u prihvaćenim pravilima vršiti neke manje
i nebitne izmjene, ako nadležna vlast, koja odobrava pravila, to zatraži. Pretsjedništvo
se je poslužilo ovim ovlaštenjem, te je po zahtjevu redarstvenog ravnateljstva nado­
punilo čl. 16 društvenih pravila slijedećom stavkom: »Skupština je sposobna pravo­
valjano i punovažno zaključivati, ako je na zakazani dan i sat prisutno barem 50 redo­
vitih članova. Ako nije prisutno barem 50 redovitih članova, skupština će se održati
istoga dana sat kasnije bez obzira na broj prisutnih članova«. Odbor prima na znanje
ovu nadopunu i jednoglasno je odobrava.
Nadalje tajnik izvještava da su nova pravila društva odštampana i uvezana u
mehki uvez. Štampano je 600 komada pravila sa troškom od 600 Dinara t. j . jedan
dinar po komadu. Ovaj izdatak se odobrava, te se zaključuje svakome članu poslati po
jedan primjerak pravila besplatno.
Za rad društva nabavljene su najnužnije knjige za tajništvo i blagajnu kao i
štampilje. Nabavka se odobrava time, da se nabavi i ostali materijal koji je za redovno
odvijanje poslova potreban.
274
Kod poštanske štedionice otvoren je čekovni račun, položen potreban depozit
i naručeno 2000 kom. čekova. Čekovni račun jie odobren na naslov: »Hrvatsko Šumar­
sko Društvo Zagreb« te ima broj 31704. U z i m a s e n a z n a n j e , time da se u ras­
pisu obavijeste članovi, da sve uplate za naše društvo vrše ovim čekom.
Kao član bivšeg Akcionog odbora za osnivanje Hrvatskog šumarskog društva
izvješćuje tajnik, da je akcioni odbor stupanjem H. Š. Društva u život prestao radom,
te da je cjelokupna arhiva toga odbora pohranjena medu društvenim spisima u posebnom
omotu pod br. 11/1940. god. urudžbenog zapisnika. Napose su predani Hrvatskom Šu­
marskom Društvu i pohranjeni svi projekti i nacrti pravila za H. Š. D. kao i za Savez
šumarskih društava, sa primljenim prijedlozima i opaskama, koje su stigle od članova.
Ovi nacrti i primjetbe uloženi su u arhiv Hrvatskog šumarskog društva pod br. 10 i 13
urudžbenog zapisnika od god, 1940.
Nakon primljenog izvještaja tajnika, pretsjednik izvješćuje da je na konstituirajučoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva izabran urednikom Šumarskog Lista g.
Dr. Levaković, koji međutim radi bolesti i preopterečenosti neće moći preuzeti daljnje
uređivanje lista, te je uputio pretsjedniku pismo, koje pretsjednik čita. Pretsjednik iz­
javljuje da je nakon obavljenog izbora novog odbora već na skupštini Hrvatskog'
šumarskog društva saopćio, da je razgovarao sa g. Dr. Levakovićem, koji je izjavio,
da neće moći preuzeti uredništvo. Skupština je donijela zaključak da povjerava uprav­
nom odboru, da po svome nahođenju izabere novog urednika.
Po pitanju uređivanja Šumarskog Lista i o izboru pogodne osobe za uredništvo,
vođena je opširna rasprava, u kojoj učestvuju svi prisutni.
G. A t o r a m o v i č predlaže za urednika M i h o v i l a M a r k i č a.
G. Markić izjavljuje, da bi se sa osobitom voljom i veseljem primio toga odgo­
vornog položaja, ali je svojim službenim poslom silno opterećen i da mu to niti uz
najbolju volju nikako nije moguće. Sa svoje strane predlaže za urednika gosp. P e t r a
P r p i ć a.
Zaključeno je, nakon duge diskusije, da se uredništvo Šumarskog lista povjerava
g. P e t r u P r p i ć u, direktoru šuma u miru.
Pretsjednik zatim izlaže odnos dosadanjeg izdavača J. Š. Udruženja prema
listu, te pred odbor iznosi sadanju situaciju, da bi se donijeli potrebni zaključci o Šum.
Listu, t. j . da li će Jugoslov. šumarsko udruženje izdati još jedan broj, koji bi ujedno
bio posljednji u njihovoj redakciji. U taj broj bi u glavnom unišli zapisnici sjednica i
skupštine J. Š. U., ili da List odmah izađe u redakciji H. Š. D.
Nakon diskusije zaključuje se po prijedlogu pretsjednika list odmah preuzeti kao
glasilo Hrvatskog šumarskog društva i slijedeći broj izdati kao dvobroj za travanj i
svibanj. List će se besplatno slati samo članovima Hrvatskog šumarskog društva.
Blagajnik g. D r e m i 1 moli upravu da zauzme gledište u pogledu isplate novca
u vezi sa prijedlogom ing. Bosiljevića u Jugoslov. šum. udruženju.
G. B o s i l j e v i ć obavještava, da je uprava J. Š. U. stajala na stanovištu da
može obavljati sve poslove, pa i nadalje izdavati Šumarski List, a to nije niti pravilno,
niti shodno, jer je skupština © tome donijela zaključak. Čita svoj prijedlog koji je stavio
na sjednici J. Š. U. kao odbornik toga udruženja dne 18. III. o. g. a koji glasi: »Pošto
.1. Š. U. nema za 1940. god. budžeta, nego samo po odboru donesene dvanajstine, i to
satno do 31. III. 1940., to se poslije 31. III. iz blagajne J. S.U. neće moći odobriti nikakovi
veći izdaci, pa niti izdavati Šumarski List, niti vršiti bilo kakove isplate. Ukoliko se
bez proračuna i bez odbora budu činili bilo kakovi izdaci iz blagajne J. Š. U., takova
isplata se ne može odobriti, te je osobno odgovoran svaki pojedinac, koji takav nalog
za isplatu izda, i ta isplata pada na njegov teret, kao i na teret blagajnika, koji tu
isplatu izvrši.
275
Po ovom predmetu povela se opsežna rasprava, jer su članovi već bili obavije­
šteni o značenju ovog pitanja za H. Š. D.
G. A b r a m o v i ć drži, da bi J. Š. U. moglo nadalje vršiti isplate, ali samo kao
pripremni odbor za Savez šumarskih društava, kakovim je na skupštini Saveza izabran.
G. K a t i ć predlaže, da H. Š. D. posudi potrebni novac tome odboru, ali kao
pripremnom odboru za Savez šumarskih društava i da mu se u tome smislu pošalje
dopis.
G. R o s a n d i ć predlaže da se sav novac potreban za pripremu Saveza šu­
marskih društava isplati iz blagajne H. Š. D.
Z a k l j u č e n o j e, da se upravni odbor H. Š. Društva saglasuje sa prijedlogom
g. Bosiljevića. Da se omogući normalan rad pripremnom odboru za Savez šumarskih
društava, uputit će se pripremnom odboru dopis, kojim će biti obaviješteni o stanovištu
H. Š. D. i da će H. Š. D. iz svojih sredstava staviti na raspoloženje potrebni novac za
rad pripremnom odboru. U tu svrhu odobrava se isplata potrebnog novca iz društvene
blagajne.
G. Š k o p a c iznosi prijedlog da bi se sjednice odbora držale radnim danom
popodne, jer bi možda to bilo zgodnije mnogim članovima.
G. B o s i l j e v i ć izvještava kakova je praksa postojala do sada i kako je
Ministarstvo šuma izdalo riješenie, kojim je članovima uprave Šumarskog društva
odobrava dopust od 3 dana za put i prisustvovanje na sjednicama.
Po prijedlogu tajnika zaključuje se poslati molbu banskoj Vlasti, da bi se odobrio
potrebni dopust članovima Uprave H. Š. D. kod prisustvovanja sjednicama uprave, koje
se vrijeme neće računati u godišnji odmor.
G. J o z i ć J. predlaže da Hrvatsko šumarsko društvo pošalje pretstavku, kojom
će se zatražiti da se sve osoblje na službi kod krajiških imovnih općina prevede na
banovinski budžet.
G. P r e d s j e d n i k objašnjava dosadanja nastojanja u tome pravcu, a napose
zašto ta odredba nije uništila kao amandman finansijskog zakona, kako je to prvotno
bilo zamišljeno. Stalo se naime na stanovište, da nakon prenosa poslova na banovinu,
može Ban donijeti odluke, koje su ranije morale ulaziti u finan. zakon kao amandmani.
G. M a r k i ć podupire prijedlog g. Jozića i traži, 1) da se u istoj predstavci za­
traži novčana pripomoć imovnim općinama u iznosu od 5,000.000.— dinara iz obrtnog
kapitala banovine Hrvatske i 2) da se dadu poreska olakšanja imovnim općinama t. j .
da im se oproste dopunski porezi i da se za izvjesni procenat snizi zemljarina. Efekat
ovog sniženja iznosio bi opet oko 5,000.000.— Dinara i time bi Imovne općine bile za
prvo vrijeme pomognute. G. Markić misli da u slijedećoj budžetskoj godini sve osoblje
imovnih općina pređe na drž. budžet, a imovne općine bi u banovinski budžet dopri­
nosile tangentu, koju bi bile u stanju plaćati.
G. K a t i ć navodi da se u jednakim poteškoćama nalaze i zemljišne zajednice,
te da bi se i za njili morao sniziti porez i zemljarina.
G. M a r k i ć se slaže sa g. Katićem, ali napominje da se imovne općine nalaze
u mnogo težem položaju od zemljišnih zajednica, jer imovnim općinama upravlja dr­
žavna vlast, a tu skupu upravu plaćaju imovne općine.
Z a k l j u č a k : g. Markić će načiniti iscrpan elaborat u smislu gore navedenom,
koji će službenim putem biti poslan pretstojniku Šumarskog odjela i g. Banu.
G. J o z i ć zatim predlaže, da se pošalje predstavka, kojom će se zatražiti
ispravak grešaka i nepravdi, nanesenih velikom broju šumarskih činovnika pri postav­
ljanju i unapređenju u službi. U debati sudjeluju svi prisutni.
276
G. R o s a n d i ć : službenicima treba dati onu grupu, koju bi kod redovnog na­
predovanja imali, da nisu bili zapostavljeni.
ü. A b r a m o v i ć resumira diskusiju po ovom predmetu kao zaključak sjednice:
da se za sve šumarske činovnike zavede status i ranglista po godinama službe i da se
dosada učinjene nepravde isprave. U pitanju pak činovništva kod imovnih općina, da
se čim prije prevedu na banovinski budžet i unaprede ipo zakonu, jer su imovne općine
Sada pasivne, pa se činovnike teško unapređuje.
Raspravlja se predlog g. Gjaića, koji je iznesen na konstituirajućoj skupštini, da
se dnevničarima i volonterima priznaju njihove godine službovanja za službu i penziju.
Prima se time, da se u tome smislu pošalje predstavka nadležnoj vlasti kao sugestija
kod donošenja izmjena zakona o činovnicima.
G. K o s o v i ć je na skupštini predložio, da se kod postavljanja i premještenja
činovnika uzme u obzir i prilike službenika, pa da ih se po njihovom pristanku postavlja
za računarske činovnike, kako je to i ranije bilo.
G. M a r k i ć podupire ovaj prijedlog i navodi da je ranije takav protustavnik
(šef računovodstva) zamjenjivao i direktora kod imovnih općina.
Z a k l j u č e n o je poraditi na tome da se za šefa računovodstva postavljaju
šumari kada polože računarski ispit.
G. A b r a m o v i ć iznosi da je nedavno održan sastanak turističkih ustanova,
pa su na sastanak pozvani pretstavnici raznih društava, a šumari nisu pozvani.
G. G o d e k iznosi da su u primorskim mjestima eliminirani iz turističkih od­
bora svi šumari.
G. M a t k o v i ć kaže da je isti slučaj i u Splitu, gdje u turističkom odboru ne
sudjeluju nigdje šumari.
Z a k l j u č e n o j e, da se lično intervenira u Odjelu za turizam kod banske Vlasti,
da se u turističke odbore uzimaju i šumari.
G. M a t k o v i ć izjavljuje da šumari u Splitu žele osnovati klub šumara, te bi
bilo potrebno da se izradi poslovnik za klubove.
P r e t s j e d n i k pozdravlja ovu namisao osnivanja kluba šumara i predlaže, da
kolege u Splitu prema svojoj potrebi sastave nacrt za pravilnik, pa da ga predlože
odboru radi iznošenja na skupštini. P r i m a s e .
Čita se molba gđice L j u b i c e J o z i c, da je H. Š. D. preuzme kao svoju na­
mještenicu, jer u šumarskom udruženju radi već preko 17 godina.
Z a k l j u č u j e s e gdjicu Jozić preuzeti kao namještenicu društva uz dosadanju
nagradu, time da se sa njome učini ugovor po zakonu o radnjama.
G. M a r k i ć pokreće pitanje šum. šteta, te se o tome povela opsežna diskusija.
G. A b r a m o v i ć ističe istovjetnost pogleda i rada u tome smislu u šumarskom
odboru Gospodarske Sloge, pa kako naša društvena pravila predviđaju saradnju sa
svima srodnim društvima, to će na idućoj sjednici podnijeti opširniji izvještaj a radu
Gospodarske Sloge i o saradnji šum. odbora sa ostalim stručnim odborima Gospodarske
Sloge. Iznosi ukratko da šumarski odbor Gospodarske Sloge postoji već nekoliko go­
dina, i raspravlja šumarske probleme u zajedničkoj saradnji i sa nestručnjacima. Šum­
ske štete bile su više puta raspravljane, te je i sam podnio na zadnjoj sjednici referat
o šumskim štetama. Tom prilikom odlučeno je da se podnese predstavka Dr. Mačeku,
da izda apel na sva društva radi čuvanja šuma.
Iznosi zat'm da je velika briga banske Vlasti suzbiti štete i navodi što je do
sada učinjeno u tome smislu. Odjel za unutarnje poslove izdao je riješenje da upravne
vlasti odmah presuđuju prijavnice za šumske štete. Direkcija željeznica izdala je raspis,
da se nikakovo drvo ne može tovariti u vagone bez propisane izvoznice. U radu je
277
nova naredba o izvoznicama za drvo. pa će valjda za par dana biti proglašena. Po­
oštren je Zakon o šumama protiv trgovca, koji kupuju kradeno drvo i donesene Uredbe
o visokim kaznama za trgovce i za pilane. Predlažu se mjere, da bi se presuđene
otštete ubirale i utjerivale na isti način kao porez.
G. B e ć i r a g i ć u vezi sa štetama nadopunjuje, da bi kod novih odredaba o
kaznama pilanara trebalo isposlovati, da pilana u slučaju kazne, mora svoju kaznu
zabrane rada izdržati, pa onemogućiti da vlasnik ovu kaznu izbjegne prodajom pilane,
ili prenosom na drugo lice.
G. J o z i ć primjećuje, da će ubiranje šumske štete biti silno oteščano radi za­
kona o zaštiti zemljoradnika.
G. K o l u d r o v i ć iznosi prilike u Dalmaciji, gdje se na pr. u području Unske
pruge vrši sječa borova. Šumokvarac iskoristi jedan neznatan dio, a sve drugo ostavlja
u šumi. Klub iz Splita poslat će Hrvatskom Šumarskom Društvu obrazloženu predstavku
o šumskim štetama u Dalmaciji, koja će se ovdje predati nadležnim vlastima kao
predstavka Šumarskog društva.
Pošto pravila društva predviđaju formiranje radnih odsjeka, koji će raspraviti
svaki problem napose, to se pokreće pitanje izbora ovakovog radnog odsjeka za šum.
štete i za ostale probleme. Predsjednik izvješćuje, da bi bilo potrebno osnovati nekoliko
takovih odsjeka, pa predlaže, da se ti odbori formiraju odmah poslije glavne skupštine.
P r i m a se.
G. G o d e k navodi da na šumarskim problemima danas radi više društava i
ustanova kao Hrvatsko Šumarsko Društvo, Gospodarska Sloga, Banska Vlast i t. d., pa
bi trebalo sve odbore i ustanove povezati i sastaviti zajednički program za rad kod
donošenja novog šumskog zakonodavstva.
G. M a r k i ć predlaže, da se Odjelu za prosvjetu pošalje predstavka, da se u
dječje čitanke za pučke škole stave štiva o šumi i o čuvanju šume. P r i m a s e .
Tajnik predlaže da se dosadanji kuće pazitelj u Šumarskom Domu, M a r k o
P i l j e k , koji službuje već 28 godina na tome mjestu, i bio je namještenik još kod
Hrvatskog slavonskog šumarskog društva, preuzme u istom svojstvu i uz istu nagradu.
Zaključuje se preuzeti ga uz dosadanju nagradu t. j . trosobni stan besplatno i
200.— Din. mjesečno, time da se sa njime načini ugovor o njegovim dužnostima i
pravima.
Tajnik stavlja slijedeći predlog: Kada članovi uprave H. Š. D. prisustvuju sjedni­
cama, primat će u ime naknade putnih troškova svotu koja je jednaka И vozne karte
II. razreda za brzi vlak od mjesta službovanja i natrag bez obzira da li na toj pruzi
saobraćaju brzi vlakovi ili ne. Ova svota ima se svakom učesniku isplatiti odmah nakon
sjednice.
Prijedlog se prima time, da se privatnicima, koji nemaju popusta na željeznicama,
plati cijela karta.
Tajnik g. B o s i l j e v i ć : da bi se podigao interes za Šumarski List kod šire
šumarske javnosti i da se List što više približi praktičnim potrebama predlažem: 1) da
se banskoj Vlasti pošalje molba, kojom će se zamoliti Šumarski odjel da pošalje
okružnicu na sve šum. urede na području banovine Hrvatske, i pozove ih, da u Šu­
marskom Listu, kao stručnom i staleškom glasilu, oglašavaju sve dražbe drva i sve
prodaje ili kupnje; 2) da se umoli Šumarski odjel da putem Šumarskog Lista objavijujo
sva važnija normativna riješenja, naredbe i pravilnike za šumarsku službu, kako bi
t'me List postao ujedno i neslužbeni organ Šumarskog odjela banske Vlasti; 3) da se
u šumarskom Listu objelodanjuju uspjesi održanih dražba, te da se od banske Vlasti
zamoli, da te podatke redovito dostavlja uredništvu.
278
Prijedlog se prima, te se z a k l j u č u j e u Šumarskom Listu štampati norma­
tivna riješenja i naredbe Šumarskog Odjela te uspjehe održanih prodaja drvnog mate­
rijala. Stavlja se u dužnost tajniku da ovu molbu odmah sastavi i pošalje banskoj
vlasti sa molbom za preporuku.
G. Š k o p a c predlaže da se medu članovima poradi na tome da se svi šumari
što češće sastaju u društvenim prostorijama radi međusobnog upoznavanja.
Zaključuje se objaviti proglas u tome smislu u Šumarskom Listu.
Pošto je dnevni red iscrpen, pretsjednik zaključuje sjednicu.
Zaključeno i potpisano!
Pretsjednik:
Ing. Ante Abramović
Tajnik:
Ing. Vladimir Bosiljević
UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG
UDRUŽENJA U MJESECU SIJEČNJU GOD. 1940.
Alić Josip, Sušak Din. 100.— za god. 1939/11. i 1940/1.; Anić -Milan, Zagreb Din.
33.— za Vi god. 1940; Atijas Jakob, Travnik Din. 100.— za god. 1939; Bikčević Tomo,
Zagreb Din. 20.— za upisninu; Bećiragić Rasim, Ravna Gora Din. 100.— za god. 1940;
Brosig Ljudevit, Zagreb Din. 10O.— za god. 1940; Bratuž Ernest, Šibenik Din. 100.— za
god. 1938; Chylak Poman, Zavalje Din. 50.— za I. plg. 1938; Demokidov Emanuel,
Čazna D. 100.— za g. 1940: Duić Ante, Delnice D. 50— za 1. polg. 1940; Fischer Makso,
Karlovac Din. 100.— za god. 1940; Ficko Dragutin, Đakovo Din. 100.— za god. 1939;
Fantony Rajmund, Zagreb Din. 10O.— za god. 1940; Gjaić Matija, Zagreb Din. 100.—
za god. 1940; Hanika Miroslav, Lekenik Din. 100.— za god. 1939; Helman Matija, Bje­
lovar Din. ГОО.— za god. 1939; Hrska Ivan, Novigrad Din. 10O.— za god. 1939; Ivančau
Cvjetko, Bjelovar Din. 50.— za II. polg. 1939; Jedlovski Dušan, Split Din. 100.— za god.
1940; Jovičić Dorde, Travnik Din. 100.— za god. 1939; Juvančić Ivan, Belišće Din.
100.— za god. 1939; Jasarevski Pavle, Niš Din. 100.— za god. 1935; Jurčić Marijan,
Majur Din. 200.— za god. 1939 i 1940; Kajfež Drago, Zagreb Din. 100.— za god. 1940;
Kundrat Emil, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Krišković Lambert, Zagreb Din. 10O.—
za god. 1940; Mahovlić Josip, Pleternica Din. 10O.— za god. 1939; Mujdrica Mihovil,
Majur Din. 100.— za god. 1940; Marčić Josip, Split Din. 100.— za god. 1940; Marinković
Branimir, Split Din. 10O.— za god. 1940; Manz Eduard, Sušak Din. 50.— za II. polg.
1939; Müller Đuro st., Virovitica Din. 100.— za god. 1940; Navrati! Ivo, Jastrebarsko
Din. 1O0.— za god. 1939; Nedok Čedomil, Niš Din. 100.— za god. 1940; Netković Nikola,
Niš Din. 25.— za god. 1938; Nikolajevski Stefan,n Ivanjica Din. 100.— za god. 1940;
Oklobdžija Čedomil, Din. 50.— za I. polg. 1938; Pavlić Ante, Zagreb Din. 100.— za god.
1940; Pleško Bartol, Krapina Din. 100.— za god. 1939; Piškorić Oskar, Vrbovsko Din.
30.— za Vi 1940; Popović Шја, Travnik Din. 100.— za god. 1939; Protoklitov Nikolai,
Belišće Din. 100.— za god. 1940; Plavšić Stevo, Trnjani Din. 100.— za god. 1939;
Pičman Dragutin, Karlovac Din. 100.— za god. 1941; Radimir Dragutin, Mostar Din.
100.— za god. 1940; Sulimanović Dragutin, Levanjska Varoš Din. 100.— za god. 1939;
Stjepanović Ljubomir Din. 100.— za god. 1939; Šimatić Nikola, Rab Din. 100.— za god.
1940; Šustić Josjp, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Šusteršić Janko, Lokve Din. 100.—
za god. 1940; Ton Josip, Orahovica Din. 10O.— za god. 1940; Turk Zdravko, Čabar
Din. 100.— za god. 1940; Vejvoda Franjo, Voćin Din. 100.— za god. 1939; Zaluški Josip,
Hvar Din. 100.— za god. 1939.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Beograd: Dr. Balen
Josip, Zemun Din. 79.— za god. 1940; Bajin Ivan, Apatin Din. 100.— za god. 1939;
279
Braljinac Mihajlo, Beograd Din. 100.— za god. 1939; Balkovski Aleksander, Doroslovo
Din. 1О0._ za god. 1940; Đorđević Risto, Šabac Din. 100.— za god. 1940; Jovanovifr
Slavko, Kneževo Din. 100.— za god. 1940; Levi Marko, Beograd Din. 100.— za god.
1939; Trumić Danilo, Beograd Din. 50.— za II. polg. 1938; Vasić dr. MHivoj, Beograd
Din. 100.— za god. 1940.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Ljubljana: Jelinčić
Leopold, Litija Din. 100.— za god. 1940; Kraut Igo, Novo Mesto Din. 200.— za god.
1939 i 1940; Kane Stanislav, Ljubljana Din. 100.— za god. 1939; Lazarini Franc, Boh.
Bistrica Din. 100.— za god. 1940; Pleško Franc, Ljubljana Din. 100.— za god. 1938;
Rus Alojzije, Bled Din. 100,— za god. 1940; Rudež Marko, Dolenjsiko Din. 100.— za
god. 1940; Sevnik Franjo, Ljubljana Din. 200.— za god. 1939 1940; Tavčar Karl, Lju­
bljana Din. 100.— za god. 1938.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Skoplje: Nikolić Dimitrije, Uroševac Din. 100.— za god. 1933; špiranac Mirko, Skoplje Din. 100.— za
god. 1940.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Sarajevo: Batalo Mi­
lan, Tuzla Din. 50.— za I. polg. 1937; Balabajev Leonid, Čačak Din. 50.— za II. polg.
1939; Bujić Zivko, Šipovo Din. 100.— za god. 1938; Čaić Rudolf, Tuzla Din. 100.— za
god. 1935; Čubelić Slavko, Tuzla Din. 70.— za % 1936; Dubravić Hilmije, Brčko Din.
50.— za I. polg. 1939; Fitce Karlo, Zenica Din. 100.— za god. 1939; Gompić Pero,
Vlasenica Din. 100.— za god. 1939; Klemenčić Ivan, Oštrelj Din. 100.— za god. 1940;
Mulabcćirović Hasan, Tuzla Dim, 100.— za god. 1936; Mihaliček Nikola, Zavidovići
Din. 100.— za god. 1940; Studijanov Nikolaj, Čačak Din. 100.— za god. 1940; Stanimirović Jovan, Sarajevo Din. 450.— od 1936 do 1940; Sehank Johan, Zvornik Din. 100.—
za god. 1939; Tonković Đuro, Tuzla Din. 50.— za I. polg. 1939.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Banjaluka: Kovačić
Mladen, Banjaluka Din. 100.— za god. 1939; Majnarić Stjepan, Teslić Din. 100.— za
god. 1939; Perkučin Isidor, Dvor Din. 100.— za god. 1939; Špoljarić Vladimir, Banjaluka
Din. 100.— za god. 1939.
UPLATA ČLANARINE ČLANOVA POMAGAČA U MJESECU SIJEČNJU 1940. GOD.
Aljmašac Marki, Breg Din. 50.— za god. 1940; Švaganović Ivan, Đakovo Din.
50.— za god. 1939; Čolić Dušan, Beograd Din. 50.— za god. 1939; Kasumović Branimir,
Aleksinac Din. 50.— za god. 1939; Fukarek Pavle, Sarajevo Din. 150.— za god. 1940 i
dalje; Kraljić Branko, Alibunar Din. 50.— za god. 1940i; Gregačević Mirko, Vrhovine
Din. 50.— za god. 1939; Kovačević Stevo, Garešnica Din. 25.— za I. polg. 1940; Čulumović Petar, Zagreb Din. 25.— za I. polg. 1940.
UPLATA ZA PRETPLATU ŠUMARSKOG LISTA U MJESECU SIJEČNJU GOD. 1940.
Direkcija šuma brodske imovne općine u Vinkovcima Din. 300.— za У> god. 1940
za Šum. uprave i Direkciju; Kmetijska zbornica, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940;
Knjižara Pelikan, Beograd Din. 100.— za god. 1940; Dohodarstveni ured kneza Odelskalhija, Ilok Din. 100'.— za god. 1940; Direkcija šuma križevačke imovine općine,
Bjelovar Din. 10O.— za god. 1940; Gozdna uprava, Bled Din. 100.— za god. 1940; Rav­
nateljstvo verskih zaklada, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940; Direkcija šuma, Nova
Gradiška Din. 100.— za god. 1940; Jugoslov. destilacija drva d. d., Teslić Din. 100.—
za god. 1940.
UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG
UDRUŽENJA U MJESECU VELJAČI GOD. 1940.
Abramović Ante, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Bosiljević Vladimir, Zagreb
Din. 50.— za 1. polg. 1940; Benić Emil, Bjelovar Din. 100.— za god. 1940; Bcćiragić
280
Rasim, Ravna Gora Din. 100.— za god. 1941; Bula M. Konstantin, Đurđemovac Din. 50.—
za I. polg. 1940; Car Zvonko, Rujevac Din. 50.— za I. polg. 1940; Cestar Stjepan, Kupinovac Din. 50.— za II. polg. 1940; Chyilak Roman, Zavalje Din. 50.— za II. polg. 1938;
Cešljar Ljuboraiir, Mostar Din. 50.— za I. polg. 1940; Danda Eduard, Slav. Brod Din.
100.— za god. 1940; Dereta Bogdan, Zagreb Din. 20.— za god. 1937 i 30.— za Vi god.
1939; Frković Ivica, Zagreb Din. 100.— za god. 1940i; Fašaić Vid, Zagreb Din. 75.—
za %. 1939; Grahovac Petar, Zagreb Din. 100.— za god. 1938; Gordov Aleksander,
Mostar Din. 100.— za god. 1939; Giperborejski Boris, Imotski Din. 50.— za I. polg.
1940; Horvat Stjepan, Sušak Din. 100,— za god. 1940; Horvat August, Sušak Din. 500.—
za god. 1936 do 1940; Jasić Dušan, Vinkovci Din. 50.— za II. polg. 1939; Jerbić Zdravko,
Nova Gradiška Din. 100.— za god. 1940; Jellman Bela, Zagreb Din, 100.— za god. 1940;
Ježić Miroslav, Mostar Din. 150.— za god. 1938/11. i 1939; Kariolie Stanko, Sušak Din.
100.— za god. 1939; Kovačević Roko, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Krebelj Petar,
Bilje Dira. 100.— za god. 1939; Kučić Vilim, Skrad Din. 200.— za god. 1939 i 1940;
Kluinipier Pavao. Slat. Drenovac Din. 120.— za god. 1939; Lulić Stjepan, Ivanec Din.
100.— za god. 1939; Lončar Ilija, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Levaković Ante,
Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Maljko Sergije, Mostar Din. 100.— za god. 1940;
Muck Valter, Otočac Din. 100.— za god. 1940; Netković Nikola, Niš Dira. 25.— za 3/3
1938; Oklobdžija Čedomil, Majur, Din. 50.— za II. polg. 1938; Ogloblin Juraj, Otočac
Dira. 50.— za I. polg. 1940; Obradović Borislav, Ljubinje Din. 100.— za god. 1940;
Oreščanin Dušan, Garešniea Din. 100.— za god. 1939; Pećina Mihovil, Zagreb Din.
100.— za god. 1939; Piršić Vilim, Vinkovci Din. 100.— za god. 19401; Radošević Milan,
Osijek Din. 150.— za 1939 i L/1940; Šavor Ivan, Đurđevac Din. 100.— za god. 1938;
Špoljarić Zvonimir, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Tonković Juraj, Sušak Din. 100.—
za god. 1937; Vučetić Spiro, Dubrovnik Din. 100.— za god. 1940.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Beograd: Asaj Franjo,
Bezdan Din. 100.— za god. 1940; M-irković Dragoljub, Zemun Din. 100.— za god. 1940;
Nikolić Borislav, Beograd Din. 100.— za god. 1940; Petrović Dragoljub, Beograd Din.
100.— za god. 1940; Trumić Danilo, Srem. Mitrovica Din. 50.— za I. polg. 1939.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Ljubljana: Auersperg
Karl, Soteska Din. 100.— za god. 1940; Božić Cvjetlko, Ljubljana Din. 100.— za god.
1940: Lenarčić Milan, Ribnica Din 100.— za god. 1940; Munich Franjo, Ljubljana Din.
50.— za II. polg. 1936; Neugebauer Emanuel, Soteska Din. 100.— za god. 1940; Palme
Josip, Ig Din. 100.— za god. 1939; Skoupil Karol, Koeevje Din. 100.— za god. 1940;
Štiglic Franjo, Kočevje Din. 100.— za god. 1940; Scheithauer Robert, Župelevec Din.
100.— za god. 1940; Šusteršić Mirko, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Banjaluka: Bilić Pavao, Banjaluka Din. 200'.— za god. 1938 i 1939; Kovačević Dušan, Banjaluka Din. 50.—
za I. polg. 1939; Polterov Vasilije, Bos. Petrovac Din. 100.— za god. 1939.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Sarajevo: Andić Vlado,
Visoko Din. 100.— za god. 1939; Mihajlović Miodrag, Nemila Dim. 100.— za god. 1939;
Markunović Josip, Sarajevo Din. 100.— za god. 1940.
Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Skoplje: Džolić Košta,
Kavadar Din. 50.— za I. polg. 1940; Lozinski Viktor, Gostivar Din. 30.— ä conto duga
za god. 1934; Šimić Petar, Kavadar Din. 50.— za I. polg. 1940; Urumović Stanko, Valjevo Din. 100.— za god. 1936.
UPLATA ČLANARINE ČLANOVA POMAGAČA U MJESECU VELJAČI GOD. 1940.
Hang Antun, Srem. Karlovci Din. 50.— za god. 1939; Hribernik Erih, Zagreb Din.
50.— za god. 1939; Knebl Franjo, Sisak Din. 70.— za god. 1940 i upisninu; Mirth Karlo,
Zagreb Din. 25.— za I. polg. 1940; Osterman Joža, Kranj Din. 50.— za god. 1940;
Prelesnik Heliodor, Kotor Din. 50.— za god. 1940; Popović Ivan, Seleuš Din. 25.— za
281
I. polg. 1940; Radić Petar, Trebinje Din. 50.— za god. 1939; Sgerm Franjo, Sarajevo
Din. 50.— za god. 1939; Tomić Jovan, Zagreb Din. 100.— za god. 1939 i 1940; Vanjković
Srećko, Zagreb Din. 50— za II. polg. 1939 i I. polg. 1940.
UPLATA PRETPLATE ZA ŠUMARSKI LIST U VELJAČI GOD. 1940.
Zavod za agrikulturnu kemiju, Zagreb Din. 98.50 za god. 1939; Državno dobro
Belje, Kneževo Din. 100.— za god. 1940; Gojmerac Milan, Kotor Varoš Din. 100.— za
god. 1940; Uprava Graščine, Boštanj Din. 100.— za god. 1940; Kranjska industrijska
družba, Jesenice Din. 100.— za god. 1940; Petrović M. Slobodan, Ilidža Din. 1O0.— za
god. 1940; Sresko načelstvo, Jastrebarsko Din. 100.— za god. 1940.
UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG
UDRUŽENJA U MJESECU OŽUJKU 1940. GOD.
Asančaić Ivan, Đakovo Din. 100.— za god. 1939; Anić Milan, Zagreb Din. 57.—
za god. 1940; Bićanić Branko, Mrkopalj Din. 200.— za god. 1938 i 1939; Belašković
Drago, Podr. Slatina Din. 50.— za II. polg. 1939; Brixi Stjepan, Varaždin Din. 50.—
za II. polg. 1939; Bakranin Juraj, Otočac Din. 100.— za god. 1939; Bastjančić Ivica,
Vinkovci Din. 100.— za god. 1939; Benić Roko, Banjaluka Din. 75.— za god. 1939;
Berleković Stjepan, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Bucalić Janko, Nova Gradiška
Din. 100.— za god. 1939; Biondić Josip, Jastrebarsko Din. 200 — za god. 1938 i 1939;
Car Zvonko, Rujevac Din. 50.— za I. polg. 1940; Cestar Stjepan, Koprivnica Din. 50.—
za I. polg. 1940; Crnadak Milan, Vinkovci Din. 100.— za god. 1939; Dereta Borislav,
Golubac Din. 100.— za god. 1938; Dorčić Dragomir, Sušak Din. 120.— za god. 1939!
Drnić Milan, Podsused Din. 108.— za 1938/39: Dukčević Martin, Vel. Gorica Din. 500,za god. 1935—1939; Denisov Gabriel, Drežnik Grad Din. 200— za god. 1938 i 1939;
Franješ Eugen, Bjelovar Din. 50.— za II. polg. 1939; Filipan Franjo, Zagreb Din, 300.—
za god. 1937—1939; Grahovac Petar, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Gjikić Salih,
Mostar Din. 100.— za god. 1939; Horvat Ivo, Zagreb Din. 100— za god. 1939; Hradil
Dragutin, Zagreb Din. 75.— za tri četvrtine 1939; Hrska Ivan, Novigrad Din. 100.— za
god. 1939;
(Nastavit će se.)
KNJIŽEVNOST
Dr. K. HUECK, DER WALD, BERLIN
U ovoj knjizi, koja je izdana kao I dio opsežnog djela »Pflanzenwelt der deutschen
Heimat und der angrenzender Gebiete«, prikazane su najprije osnovne klimatske i
edafske karakteristike šumskih područja u Njemačkoj, zatim važniji elementi njemačke
šumske flore. Poslije toga prikazan je pregledno sastav njemačkih šuma, tj. opisane
su glavne biljno-sociološke karakteristike tamošnjih bukovih, hrastovih, borovih, smrckovih i jelovih šuma. U tekstu, koji zaprema 224 str. velikog formata, nalaze se 94
razna grafikona i slike. Tekstu je dodano 128 koloriranih tabla raznog bilja.
Pretežan dio Njemačke nalazi se u području klime, koja čini prelaz između
oceanske i kontinentalne klime. Nutarnji dijelovi pokazuju izrazitiju kontinentalnu klimu.
Razlike u godišnjim temperaturama rastu od Z prema I. Na granici Nizozemske srednja
januarska temperatura iznosi 0,5°, a temperatura najtoplijeg mjeseca 16,7°. Ti podaci
iznose za Berlin — 1,2° i 17,6°, Posen —1,7° i 18,6° C. Klima u Ijemačkoj znatno je
podvrgnuta promjenama, koje uslovljuje položaj i visina gorja.
U područje s j e v e r n o - a t l a n s k e klime (juli 16—17,5°, januar —1° C, obo­
rine preko 800 mm, a njihov maksimum u augustu) spada obala Sjevernog Mora i za­
padni dio Baltičkog Mora do Rügena. Klima b a l t i č k o g p o d r u č j a (januar — 3
282
do —5°C). veg. perioda u južnom dijelu ca 150 dana, oborine 600—700 mm) obuhvata
obalu Baltika, brežuljka Pommerna i veći dio Istočne Prusije. Južnu granicu ovog
područja označuje Scorzonera purpurea, koja ondje ima svoju sjevernu granicu ra­
sprostranjeni a. S u b s a r m a t s k o p o d r u č j e klime (oborine 400—.500 mm, maksi­
mum oborina u julu, zime hladne) obuhvata nutrašnje dijelove Sjeveroistočne Njemačke.
Ovdje raste pretežno bor. Tamošnja razmjerno suha i topla klima najbolje prija boru.
U području brežuljaka i nižeg gorja, gdje oborine iznose 600—1200 mm, česte su vrištine
i tresetišta. U s r e d n j e m i j u ž n o m njemačkom planinskom dijelu nalazi se
područje četinjara. Ono se stere iznad 500 m, pa sve do gornje granice šume. U tome
području iznose oborine oko 2000 mm. U području R h e i n e iznosi julska temperatura
18—19", a januarska + 1 " C . Proljeće je obično dugačko. Oborine iznose do 700 mm. U
području B o d e n s e e uspijeva vinova loza još na 580 m.
U području sjeverno-atlanske i baltičke klime čine podlogu podzolasta tla. Ti­
pično podzolirano tlo ima sloj ispiranja do 0,5 m debljine. U njemu je obično dobro
razvijen mjestanac. Na podzoliranim tlima čini biljnu zadrugu uglavnom Calluna, a
osim nje rastu ondje Empetrum i Erica, te od trava Molinia, Nardus, Festuca. Na
takvim tlima redovno su dobro razvijeni treseti. Šuma uglavnom nema. Šume se po­
javljuju na crnom podzoliranom tlu. Na takvom slabijem tlu rastu borove šume s pri­
mjesom breze, a istočno od rijeke Oder raste čista bukva. U zapadnom dijelu podzolastog područja prevladavaju hrastove šume. Smeđe zemljane podloge imaju tanji sloj
ispiranja. Glina, fosforna kiselina i željezo zadržavaju se u gornjim slojevima. To su radi
toga odlična šumska tla. Na njima dobro rastu listače i bor.
Zemlje crnice nalaze se u Njemačkoj oko Magdeburga, u dolini rijeke Saal. One
su radi slabijeg ispiranja veoma plodne. Za ljetne suše isprane soli vraćaju se ishlapom
vlage prema površini. Na tim1 tlima odlično raste hrast i brijest. Humozno-vapnenasta
tia južnog i srednjeg njemačkog vapnenastog gorja, tz. rendzine, obrasla su uglavnom
bukvom. U poplavnim područjima rastu hrast, brijest, jasen i joha.
Važniji elementi njemačke flore.
U Njemačkoj nema vrsta koje ne rastu i drugdje u susjednim zemljama. Tek u
Alpama ima vrsta koje su ograničene na pojedine planinske masive. Jednoličnost nje­
mačke flore tumači se geološkim razvitkom od ledenog doba pa ovamo. U ledeno doba
bila je Sjeverna Njemačka pod ledom. Alpe su bile pokrite glečerima. Flora je tada
bila skučena na minimum. Kopnjenjem leda stvarala se mogućnost za uspijevanje poje­
dinih vrsta, koje su se ovamo proširivale iz susjednih krajeva. Obzirom na to čine
danas njemačku floru vrste različitog porijekla. Ondje pridolaze atlanski, mediteranski
i kaspijski elementi, a najobilniji su srednjoevropski elementi.
S r e d n j o e v r o p s k i e l e m e n t i . Od ovih vrsta najznačajniji su: hrast,
bukva, grab, lipa, smreka, bor, javor i jela. S njima dolaze: Allium ursinum, Polygonatum
multiflorum, Lilium martagon, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata,
Hepatica triloba, Dentaria bulbifera, Pulmonaria officinalis i dr.
Za ledenog doba bile su gotovo sve srednjoevropske vrste iz Njemačke nestale.
Tek najotpornije vrste, naročito one koje su danas rasprostranjenje u sjevernom dijelu
Srednje Evrope,, jnogle su se onđe održati. Nestankom leda useljavale su se pojedine
vrste na njemačko tlo. Tako su neke došle ovamo iz toplijih predjela Francuske, a
druge sa jugoistoka i juga Evrope. Dokazano je da se bukva u Jugoistočnu Njemačku
doselila sa zapada. Bor, koji je sam po sebi kontinentalac, doselio se u Njemačku sa
istoka.
U grupi srednjoevropskog bilja, koje dolazi u planinskoj oblasti, značajna je
Astrantia major. Ova vrsta dolazi u Srednjoj Evropi, i to u položajima iznad 300 do
1000 m. Medu planinske vrste spadaju: Picea excelsa, Asplenium septentrionale, Poly-
283
gonatum verticilatum, Limaria rediviva, Aruncus Silvester, Trollius europaeus, Sambucus racemosa, Senecio Fuchsii, Listera cordata i dr. U koliko ove vrste dolaze u
nizini, rastu u sjevernom dijelu Njemačke.
U Njemačkoj raste oko 160 alpinskih vrsta. Nalaze se u posve visokim polo­
žajima. Tek u sjevernijim krajevima dolaze u nižim predjelima. Medu alpinske vrste
spadaju: Plantago montana i P. alpina, Gnaphalium supinum, Linaria alpina, Gentiana
nivalis, Geum reptans, Potentilla aurea, Сагех firma i dr.
A t l a n s k i e l e m e n t i . Ovi su elementi prodrli u Njemačku iz područja atlanske klime. Medu njima najvažniji su: Myrica gale, Genista anglica, Ulex europ., Erica
tetralix, Teucrium scorodonia, Digitalis purpurea, Lonicera periclymenum i dr. Medu
značajne mediteransko-atlanske vrste spadaju: Castanea sativa, Tamus communis, Ilex
aquifolium, Daphne laureola, Primula acaulis i dr.
N o r d i j s k i e l e m e n t i . Glavne nordijske elemente sačinjavaju četinjave i
brezove šume, te stanovnici tresetišta. Arktičke vrste nalaze se s onu stranu granice
šume. Od njih rastu u Njemačkoj: Betula nana, Vaccinium oxycoccus, Rubus chamaemorus, Сагех rigida, C. capitata, Salix Lapponum, Empetrum nigrum. Linnaea borealis
i dr. Ove vrste uspijevaju na mjestima s malom srednjom godišnjom temperaturom
(juli 10° C). One rastu na visovima sredogorja i u Alpama. Arktički elementi su relikti
iz ledenog doba. Medu nordijske elemente spadaju i elementi prostrane sjeveroevropske
zone četinjara, a to su: Asplenium septentrionale, Majanthemum bifolium, Listera cor­
data, Cornus suecica, Pirola uniflora, Ledum palustre, Lysimachia thyrsiflora i dr.
Jugoistočni
( a r a l o - k a s p i j s k i ) e l e m e n t i . Ove vrste potječu iz
zemalja oko Crnoga Mora, te oko Kaspijskog i Aralskog Jezera. To su vrste stepa i
pustinja, a zovu se i sarmatske, odnosno političke vrste. Podnose velike suše i visoku
temperaturu. U južnoruskim stepama rastu one gdje oborine ne dosižu 400 mm, gdje
je zračna vlaga vrlo mala, a temperatura dosegne i do 45° C. Ondje je ishlap vrlo velik
(na Kaspijskom Jezeru 24-iput veći od množine oborina)1. Od ovih vrsta rastu u Nje­
mačkoj : Iris graminea, Silene viscosa, Adonis vernalis, Ranunculus illyricus, Prunus
fruticosa, Peucedanum oreoselinum, Stachys recta, Aster amelus i dr. Javljaju se, u Nje­
mačkoj samo u krajevima gdje su oborine najmanje (donji tok rijeke Saal, Oder i dr.).
Od ove skupine bilja rastu neke vrste i u području Mediterana. Među pontičkomediteranskim vrstama značajnije su: Štipa pennata i S. capillata, Eryngium campestre,
Peucedanum cervaria, Stachys germanica, Tunica prolifera i dr.
M e d i t e r a n s k i e l e m e n t i . U Mediteranu kiše prevladavaju zimi. Ovdje
su značajne ljetne suše. Godišnje diferencije u temperaturi su velike. Radi velikih razlika
u periodicitetu sredozemske klime tvori bilje značajne životne forme (gomolji i luko­
vice, vazdazeleno lišće, mnoštvo korova i džbunja). Od mediteranskih elemenata, koji
prodiru u Njemačku, dolaze u obzir: Acer monspessulanum, Artemisia camphorata,
Colutea arborescens, Buxus sempervirens, Ceterach officinarum, Papaver hybridum,
Scilla autumnalis i dr. Većina njih nalazi se u području Rheine. Rastu uglavnom na
toplijim pećinastim padinama.
Općenito o njemačkim šumama.
Šume u Njemačkoj zapremaju oko У* teritorija. Utjecajem čovjeka iskonski ka­
rakter ondje je dosta izmijenjen. Krčenje šuma bilo je intenzivno sve od rimskih vre­
mena pa do početka XII stoljeća. Dq 18 stoljeća bile su u osobitoj cijeni bukove i hra­
stove šume zbog žirenja. Kulturom krumpira i stajskim timarenjem gube ove vrste
važnost za hranu stoke. Intenzivnije iskorišćivanje tehničkog drva počinje istom u
pačetku 19 stoljeća. Nastojanje oko produkcije što veće količine tehničkog drva dovodi
do pretvaranja lisnatih šuma u četinjave. Od 6905 imena mjesta u Njemačkoj, koja
su dobila naziv po drveću, ima ih 6115, koja nose ime po listačama, a samo 790 koja
284
se zovu po četinjačama. Qod. 1913 zapremale su u Njemačkoj listače 4,25 mil. ha, a
četinjače 9,96 mil. ha. Od listača zauzima bukva 48%, a hrast 25%. Najviše šuma ima
Pruska i Bavarska. Visina granice drveća dosta je različita. Tako u Harzu prestaju
sklopljene šume kod 1000 m, a pojedina stabla kod 1080 m. U Schwarzwaldu nema
sklopljenih šuma iznad 1300 m. U Bavarskim Alpama prestaje šuma na 1650 m, a u
Centralnim Alpama na 2400 m.
Bukove šume.
Visinska gornja granica bukve u Harzu iznosi 650 m, a pojedince raste bukva i kod
800 m. U Erz-gorju iznosi ta granica 650 m. U Riesen-gorju gornja je granica bukve
kod 950 m, a pojedinačno raste bukva i kod 1150. U Sjev. Alpama čini ona sastojine
do 1300 m, a u obliku grma uspinje se i do 1700 m. U Centralnim1 Alpama gornja gra­
nica joj je niža radi kontinentalne klime. Južna granica bukve teče Sjevernom Španjol­
skom, izostavljajući Ebro uvalu. Nema je u donjem dijelu Rhone. Na Apeninima teče
u uskom pojasu sve do sjevernog dijela Sicilije. Na Balkanskom Poluotoku stere se do
Korintskog zatona. Južna joj je granica tamo, gdje je julska izoterma 24°, a januarska
8° C. Po D r u d e - u ta se granica podudara sa sjevernom granicom masline. U južnim
oblastima svoga rasprostranjenja ona je drvo visokog gorja. U Kantabarskom Gorju
raste do 490 m, u južnim Alpama do 950 m, u Sjevernim Apeninima do 1050 m, a u
Sjevernoj Grčkoj do 1300 m. Istočna granica teče Karpatima, pa kroz Poljsku prema
istočnoj Prusiji. Bukva raste u čitavoj Engleskoj i Wallesu; u Škotskoj i Irskoj nije
autohtona. Raste samo na najjužnijem dijelu Švedske i Norveške. Sjeverno od linije,
izvan koje perioda smrzavanja traje više od 4 mjeseca, ne raste bukva. U Skandinaviji
uspinje se do 190 m.
S bukvom rastu često u primjesi grab, brijest, javor i hrast.
U Njemačkoj tvori grab čiste sastojine u Zapadnoj Prusiji i djelomično u 1st.
Prusiji. Inače je primiješan. Radi manje osjetljivosti na studen prodire istočnije nego
bukva. Optimalno uspijeva u 1st. Prusiji i Litvi. U Alpama se uspinje i do 820 m. Po
W i l l k o m m u za uspijevanje graba potrebna je srednja godišnja temperatura od
bar 6°C.
U Njemačkoj rastu dvije lipe: velelisna i malolisna lipa. Malolisna lipa je znatno
raširenija. Ona se nalazi posvuda u Njemačkoj. U Skandinaviji dolazi do 65,5° s. š.,
a u Sjev. Rusiji i Finskoj do 62,41° s. š. Raste u mediteranskom dijelu Francuske i Sjev.
Španjolskoj. Ima je u Sjev. i Srednjoj Italiji, te Sjev. Balkanu. U Harzu se penje do
600 m, u Sjev. Alpama do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1500 m. Velelisna lipa
raste većinom u francuskoj Juri i u Južnoj Njemačkoj. Obilno je ima u Austriji i u
Švajcarskoj. Inače u velikom dijelu Sjev. Njemačke ona ne raste. U Saskoj, u Kolbitzu,
zaštićena je lipova sastojina, u kojoj imade stabala do 3 m opsega.
Javor mliječ je vrlo čest u Njemačkoj. Prostire se na sjever u Norveškoj do 61°,
u Švedskoj do 63° s. š. Na istok se prostire do Urala i Kavkaza. Južna mu je granica
gorje Krima, Balkanskog Poluotoka i Gornje Italije, a zapadna granica Južna Fran­
cuska. U gorjima Njemačke penje se do ca 800 m, u Sjev. Alpama do 1000 m, u Cen­
tralnim Alpama do 1620 m.
Gorski javor je stanovnik montanske bukove šume. Sjeverna mu granica teče
znatno južnije, nego granica mliječa. Na zapad se stere do Pirineja. U nje­
mačkom gorju raste do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1380 m. Uspinje se, dakle,
više nego mliječ. U Njemačkoj uspijeva optimalno sjeverno od Alpa.
Maklen raste u dolini rijeka Mosel i Nahe.
Divlja kruška je česta u Srednjoj i Južnoj Njemačkoj, u lisnatim šumama. U
Alpama raste do 900 m visine. Divlja jabuka je u Njemačkoj znatno rjeđa od divlje
kruške. U Sjevernoj Njemačkoj nema je uopće. Sporadično se susreće posvuda u čitavoj
285
Evropi. U Norveškoj stere se sve do polarnih krajeva. Sremza raste u Njemačkoj u
vlažnim lisnatim šumama. Nije osjetljiva na poplave; pripada evropsko-sibirskim ele­
mentima; rasprostranjena je od Škotske i Zapadne Francuske preko Sibirije do Sahalina
i Kamčatke. Naraste do 15 m visine. Divlja trešnja stere se od Atlanskog oceana do
Zapadne Sibirije i od Mediterana do Srednje Švedske. Njen areal leži znatno južnije
od areala sremze. U Njemačkoj se uspinje do 100 m, a u Alpama i do 1500 m. Rašeljka
se uspješno uzgaja u područjuElsassa, Gornjeg Badena, Pfalza, te u dolini Dunava.
Pripada zadruzi hrastove šume.
Jarebika je eurosibirski elemenat. Ona je rasprostranjena od Nordkapa do Juž.
Italije, te od Islanda i Britanskog otočja do Zapadnog Sibira i Male Azije. U njemačkom
gorju uspinje se do 1500 m, a u Bavarskim Alpama do I860 m. Sorbus suecica je vrlo
značajna za bukove šume u Sjevernoj Njemačkoj, gdje naraste 10—17 m visoko.
Česta je u Švedskoj, te uopće u području obala Istočnog mora.
Tisa je danas ograničena uglavnom na Srednju i Južnu Njemačku. Ubraja se u
drveće koje izumire. Još u prethistorijsko doba iskorišćavano je njeno drvo za prav­
ljenje lukova, a sve do konca srednjeg vijeka rabljeno je ono za prsne oklope.
Od grmlja koje se najobičnije susreće u bukovim šumama ističu se: lijeska (u
njemačkom gorju penje se do 1200 m, u Tatrama do 1250 u Centralnim Alpama do
1800 m), likovac (eurosibirski elemenat; u njemačkom gorju raste do 800 m, a u Ba­
varskim Alpama do 1900 m), svib, crvena bazga (nordijski elemenat, koji se danas
stere od Zapadne Evrope preko Sibirije do Japana i Sahalina; u njemačkoj uglavnom
izvan oblasti butove), kurika, bršljan (atlansko-rnediteranski elemenat). Od Lonicera rastu
u Njemačkoj: L. xylosteum (euroazijski elemenat), L. nigra (u montanskoj bukovoj i
smrekovoj šumi), L. alpigena (raste samo u najjužnijem dijelu Njemačke), L. coerulea
(u Alpama), L. caprifolium i L. periclyimenum.
Prizemno bilje razvija se u bukovoj šumi uglavnom u rano proljeće, tj. prije
listanja bukve. Predproljetnice su većinom geofiti. Trajni njihovi organi nalaze se u
zemlji u obliku gomolja i lukovica. Od predproljetnica najčešće su u bukovim šumama:
Galantus nivalis, Leucojum vernum, Corydalis cava i C. solida, Allium ursinum, Ane­
mone neimorosa, Hepatica triloba, Helleborus niger, Arum maculatum, Pulmonaria offi­
cinalis, Asarum europaeum, Vinca minor, Primula acaulis i dr.
U doba listanja bukve nalaze se u bukovoj šumi: Oxalis acetosella, Asperula
odorata, Convalaria majalis, Polygonatum multiflorum, Paris quadrifolia, Lathyrus vernus, Dentaria bulbifera, Cephalantera alba, Plantantera bifolia, Neottia nidus avis, Mercurilis perennis i dr.
Među najvažnije ljetno i jesenje bilje u bukovoj šumi spadaju: Circaea lut.>
Stachys silv., Aegopodium podagraria, Impatiens noli tangere, I. parviflora, Geranium
silvaticum, G. phaeum, Valeriana officinalis, Lilium martagon, Digitalis ambigua, D.
lutea, Sanicula europaea, Phyteuina spicatum, Pirola minor, P. rotundifolia, Nephrodium
filix mas, Athyrium filix femina, Scolopendrium vulgare itd.
Hrastove šume.
Ovdje su opisane glavne karakteristike hrastovih šuma u sjeverozapadnoj nje­
mačkoj nizini, hrastovih šuma u Schlesswig-Hollsteinu, nizinskih šuma na aluvijskom
nanosu, hrastovih šuma u Zapadnoj i Južnoj Njemačkoj, te hrastovih šuma u Spessartu.
U Spessartu je ostavljena u Geiersbergu hrastova sastojina velika 10,5 ha kao rezervat.
Nalazi se na visini od 500 m. U njoj imade окгт 500 hrastova starih 200—600 godina.
Prosječno stablo debelo je 70 cm i sadrži 5,9 m3 drva. Najjači hrast sadrži oko 22 m s ,
a debeo je 1,4 m. Ondje je ostavljen i još jedam rezervat velik 8,3 ha, u kom su
stabla stara 400—500 godina.
U području hrastovih šuma najčešći su u Njemačkoj lužnjak i kitnjak. Lužnjak
je atlansko i kontinentalno drvo, a kitnjak (i bukva) atlansko drvo. Lužnjak raste u
286
Srednjoj Evropi; njegov areal obuhvata Sjevernu Španjolsku, Englesku, Istočnu i Južnu
Skandinaviju, te Rusiju istočno odatle do Urala. On raste u Maloj Aziji, odakle se
prostire do Kaspijskog Jezera. U Harzu raste lužnjak do 490 m, u Sudetima do 600 m,
u Schwarzwaldu do 700 m.
Kitnjak se uspinje u Schwarzwaldu do 975 m, a u Južnom Tirolu do 1100 m.
U području hrastovih šuma rastu primješano breza, brijest, grab, joha, te rjeđe
lipa. Od grmlja tu rastu: lijeska, trušljika, svib, kurika, trepetljika, hudika i dr.
Prvi vijesnici proljeća u hrastovim šumama jesu: Leucojum vernum i Galantus
nivalis. U nizinskim hrastovim šumama česte su: Circaea lutetiana, Listera ovata, Alliaria officinalis, Galium aparine, Cuscuta eur., Potentilla alba, Melampyrum nemorosum,
Geranium Robertianum i dr.
Borove šume.
Bor zaprema u Njemačkoj skoro polovicu (45%) šumske površine. Glavno ra­
sprostranjene nalazi mu se u Sjeveroistočnoj Njemačkoj. Važniji tipovi borovih šuma
jesu: Cladonia tip, Calluna tip, Vaccinium tip, Myrtillus tip, Anthoxantum tip i Oxalis
tip. Najlošije borove šume nalaze se u šumama Cladonia-tipa. Tu bor raste sporo i ne
daje građevnog drva. Taj tip nalazi se na suhim diluvijalnim tlima Sjev. Njemačke, te
pjeskuljama. Tlo je siromašno. Ono je pokrito debljim slojem lišaja. Od prizemnog bilja
tu rastu: Festuca ovina i F. rubra, Weingaertneria canescens, Arctostaphylos uva ursi,
Dianthus arenarius i Cladonia-vrste.
Calluna tip razvija se na oskudnom tlu, ali u kraju sa više vlage. Za njegov
razvitak potrebna je minimalna vlaga od 600 mm godišnje. Ovdje bor uspijeva nešto
bolje nego u prvom slučaju (Gladonia tip). Stabla izrastu do 16 tn visine. Potstojnog
grmlja nema. Calluna čini kolonije; ona je do 40 cm visoka. Osim, nje tu rastu: Melam­
pyrum pratense, Lycopodium clavatum, Solidago virgaurea, te brojni lišaji i mahovi
(Cladonia, Dicranum, Hypnum).
Na Vaccinium — tipu bor brže raste i proizvodi više drvne mase. Tu je borovica
česta kaoi grm, a osim nje rastu u većoj mjeri: Calluna i Vaccinium vitis ideae. Lišaja
ima manje, a mahovi su češći.
Myrtilus tip odlikuje se malim brojem vrsta. Borova stabla u ovom tipu izrastu
vrlo1 visoko (preko 40 m). Stabla su pravna, a krošnje počinju tek u gornjoj trećini
debla. Tu se javlja bukva i hrast, a od grmlja rastu ovdje: Juniperus, Rosa sp., Cra­
taegus sp., Lonicera xylosteum i dr. Od niskog rašća česti su: Linnaea borealis, Pirola
minor i P. cloranta, Ramischia secunda, Monotropa hypopytis, Lycopodim anotinum,
Melampyrum pratense, Majanthemum bifolium, Pteridium aqu., Luzula pilosa, Aira
flexuosa, Cladonia sp. i dr.
U Antoxanthum-tipu bor odlično uspijeva. Tu nema sirovog humusa. Osim bora
ovdje raste bukva, hrast, breza i grab, a potstojno borovica. Od niskog rašća najčešći
su: Lathyrus mont, Potentilla alba, Linaria vulg., Euphorbia ciparissias, Hypericum
perforatum, Peucedanum orcoselinum i dr. U najbolje tipove spada i Oxalis tip.
Obični bor se stere u Evropi do 70° s. š. Značajno je da na sjevernoj svojoj
granici u Skandinaviji i Finskoj nije kržljav, nego da tvori stabla, oko 15 m visine i do
70 cm debljine. Potiskuje se više na sjever od smreke. Najistočnije nalazište bora jest
južna padina Verhojangs-gorja u Istočnoj Sibiriji (150° i. d.). Južna granica njegovog
areala teče južnim Uralom, izostavlja stepsku rusku zonu, obuhvata Karpate, te prolazi
nestalnom linijom kroz Hrvatsku, Ligurske Apenine, alpska jezera, Cevennes i Istočne
Pirineje. U Španiji mu je jugozapadna granica, i to u Siera Nevadi, na 37°. Izolirano
raste na Krimu i u Maloj Aziji.
U Harzu se uspinje obični bor do 550 m, u Juri do 700 m, u Schwarzwaldu do
1000 m, u Bavarskim Alpama do 1600 m, u Wallisu do 2000 m a u Puschlavu do 2200 m.
Na Kavkazu ga ima i do 2740 m.
287
U Njemačkoj bor dobro uspijeva na pješčanim tlima, ukoliko je u njima sadržano
više od 10% finog pijeska. Tamo gdje se bukva javlja kao- ipotstojna sastojina u borovoj
šumi nađeno je da ima najmanje 20% fine zemlje.
U Njemačkoj se razlikuju ove klimatske rase bora: istočno-prusko-baltičko-poljski
bor (uska krošnja, deblo punodrvno), sjeverno-njemački bor (krošnja oširoka), zapadno­
njemački bor (krošnja veotma široka), planinski bor (iznad 500 m).
Smrekove i jelove šume.
Smrekove šume pokrivaju jednu petinu njemačkih šuma. Prije je smreka bila
ograničena na više položaje, a u srednjim položajima dolazila je u smjesi sa bukvom,
javorom i jelom. Prošlog stoljeća ona je znatno proširena u srednjim i nizinskim polo­
žajima. U smrekoviim šumama raste razmjerno malo biljnih vrsta. Uzrok je u nepo­
voljnim odnosima između tla i svijetla. U Njemačkoj raste smreka u krajevima gdje
su oborine iznad 600 mm. U Alpama uspinje se ona do 2000 m, a u Sudetima do 1400 m.
Donja granica u Vogezima i u Schwarzwaldu je ca 800—900 rn, a u Harzu 500 m. Sje­
vernije odatle donja granica iščezava.
U smrekovim i jelovim šumama dolaze Vaccinium myrtillus, V. vitis ideae, Oxalis.
acetosella, Majanthemum bifolium, Polygonatum verticilatum, Prenanthes purpurea, Di­
gitalis purpurea, Senecio Fuchsii, S. nemorensis, Petasites albus, Aruncus Silvester, Sol­
danella montana, Listera cordata, Pirola uniflora, Lycopodium annotinum, L. selago,
Asplenium trichomannes i dr.
Jela je u Njemačkoj manje rasprostranjena. Uspijeva tamo gdje je srednja go­
dišnja temperatura 5° i gdje period bez mraza traje oko 130 dana. Gornja granica
jele u Alpama iznosi oko 1720 im. U Sudetima oko 1100 m. Donja granica u Pirinejima
iznosi 1360 m, u Vogezima 500—600 m, u Švicarskoj oko 700 m.
Smrekove i jelove šume u vezi s prizemnim rašeem, kcje u njima raste, prika­
zao je autor kao jednu zasebnu cjelinu. Međutim novija je: biljno-sociološka nauka
utvrdila, da se tu radi o dvije zasebne životne zajednice. Jela u tome pogledu pripada u
sklop zadruge bukove šume, a prirodna smrekova šuma čini posebnu, tipičnim prizem­
nim biljem okarakteriziranu zajednicu.
Knjiga daje informativan prikaz o kvalitetu i građi njemačkih šuma. Posebna
pažnja obraćena je opisu prizemne flore, koja raste u šumama važnijeg drveća. Vri­
jednost djela bila bi još veća, da je u njem pobliže prikazana povezanost, odnosno
vegetacijsko značenje pojedinih prizemnih vrsta u životu dotične šume kao biljne
zajednice.
Dr. M. Anić.
OGLASI
PRODAJA HRASTOVIH STABALA PL. OPĆINE TUROPOLJE.
Plemenita općina Turopolje prodala je firmi Filipa Deutscha sinovi 2.160 hra­
stovih stabala u šumi Jesenje, gospodarska jedinica Turopoljski lug za svotu od
1,010.000 dinara. Ukupna drvna masa ovih stabala iznosi 3.069 m3, od koje otpada na
građevno drvo 2.151 m3 i na ogrijevno drvo 9183. Šuma je udaljena 4 km od stanice.
Ovom prodajom postignute su na panju ove cijene:
za hrastove trupce I. k.
866 din. po 1 m3
za hrastove trupce II. k.
502 din. po 1 m3
za hrastove trupce III. k.
309 din. po 1 m s
za hrastove pragove 2,60 m
35 din. po komadu
za hrastove pragove 2,50 m
31 din. po komadu
za hrastove pragove 2,30 m
26 din. po komadu
za hrastovo ogrijevno drvo
53 din. po 1 m3
288
"
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja
BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE
Broj: 18447-1-3-1940
Zagreb, dne 23. veljače 1940.
Predmet: Saradnja žandarmerije u suzbijanju šumskih šteta.
1)
2)
3)
4)
Redarstvenom ravnateljstvu Zagreb i Split
Predstojništvu gradskih redarstva Svima
Sreskim načelstvima Svima
Sreskoj ispostavi Svima
Za sve.
Savski žandarmerijski puk u Zagrebu izdao je svojim komandirima četa pod
J. B. broj 1589 od 19. lipnja 1934. raspis koji glasi:
»U posljednje vrijeme vrše se razne šumske štete i šumske krade u većem
obimu, pa je za zaštitu potrebna čuvarima šuma efikasnija pomoć žandarmerije. Kako
žandarmerija kao organ upravnih vlasti vrši dužnost šumske policije, to naređujem:
1) Da se žandarmi u redovnoj službi angažiraju što intenzivnije u akciji oko
suzbijanja šumskih krivica i da čuvarima šuma izlaze što više u susret i pomažu ih pri
suzbijanju onih šumskih krivica, kod kojih je žandarmerija dužna da postupa po
zvaničnoj dužnosti ne čekajući predhodno odobrenje sreskog načelnika.
2) Da se u slučajevima neposrednoga traženja usluge žandarmerije od strane
šumskih organa ili njihove nadzorne vlasti u poslovima, koji ne spadaju u redovnu
dužnost žandarmerije, ne postupa bez predhodnog odobrenja nadležnoga sreskoga na­
čelnika, koji će predhodno procijeniti umjesnost i zakonski osnov intervencije.
3) Da starješine u svakoj prilici podstiču žandarme na što intenzivniju službu
oko spriječavanja šumskih šteta i da ih u tome kontroliraju, pa da za svaki nered ili
labavost u ovoj službi sa odgovornim postupaju najstrože po nadležnosti.«
Međutim sve se unatoč toga množe šumske štete i šumske krade pa se ukazala,
potreba još tijesriije saradnje organa šumskih uprava i organa žandarmerije. U tu
svrhu smatra ova Banska Vlast neophodnim, da se služba žandarmerijskih organa u
pogledu suzbijanja šumskih krivica, iznesena u navedenom raspisu, što točnije odredi,
pa se stoga nakon pribavljenoga mišljenja u tom predmetu od žandanmerijske brigade
banovine Hrvatske izdaju slijedeće upute:
Na temelju čl. 16 a u vezi čl. 15 i 21 Zakona o žandarmeriji, te §-a 43 Zatona
o šumama žandarmerija mora posredovati po svojoj redovitoj dužnosti i na neposredan
poziv šum. organa, kada je u pitanju osobna i imovna sigurnost, narušaj javnoga reda
i mira, opća nesreća kao na primjer požar šume i t. d. Žndarmerija je dužna da ure­
duje po zvaničnoj dužnosti, čim sazna za djelo, pa bilo ono istupno po Zakonu o
šumama ili prestupno iz krivičnoga zakonika. I u slučaju saznanja o namjeravanoj
bespravnoj sječi državne ili samoupravne šume žandarmerija je dužna uredovati ne
čekajući nalog upravnih vlasti.
Isto tako žandarmerija je dužna da intervenira u svakom konkretnom slučaju
izvršene ili neposredno predstojeće šumske krivice, pa bilo da su za ovu žandarmi
sami saznali bilo da su obaviješteni od šumskih organa ili na koji drugi način.
Za sve ove slučajeve ne pripada žandarmima nikakva naknada, jer taj rad
spada u redovnu službu žandarma u njihovim rajonima.
Samo u slučaju, kada šumski organi preduzimaju intervencije radi ranije uči­
njenih šumskih krivica ili se organizira akcija za spriječavanje neodređenih još nepokušanih šumskih krivica onda je za saradnju žandarmerije pri ovome potrebno tra­
žiti odobrenje nadležne upravne vlasti i naknadu troškova žandarma.
Kod šuma imovnih općina žandarmerija ne može preduzimati nikakovo uredo­
vanje bez naređenja nadležne vlasti, jer kod ovih šuma ima vrlo mnogo privatno-
1
Hrvatsko šumarsko društvo
pravnih sporova pa žandarma nisu u mogućnosti donijeti pravilnu odluku, kako imaju
postupati u svakom pojedinom slučaju.
U svakom slučaju intervencije žandarma u smislu predhodnoga stava žandar­
mima hi pripadala naknada po čl. 24 tablice IV pod II Pravilnika o paušalu za službena
putovanja u žandarmeriji. Isto tako žandarmima pripada» naknade, kada vrše službu
po traženju raznih privatnih osoba ili preduzeća u šumskim stvarima, a po prethod­
nom nalogu upravne vlasti. Ove troškove snosi ona osoba, koja je asistenciju žan­
darma zatražila.
U svima sluejevima, koji su gore navedem, osim kada se rad žandarma pre­
uzima po nalogu nadležne vlasti, žandarmerija ovu službu vrši usputno t. j . uz drugu
redovnu službu, a samo u iznimnim slučajevima teže prirode ovu službu vrši i kao
specijalnu službu. Ne mogu se određivati specijalne žandarmerijske patrole, koje bi
imale zadaću, da čuvaju isključivo šume, jer su zato u prvom redu pozvani organi
šumskih uprava.
Poziva se naslov, da se iznesenih uputa pridržava i u pojedinim slučajevima
traženja žandarimerijske asistencije prema njima striktno postupa. Vodeći računa o
tom, da asistencija žandarmerije bude pravodobno osigurana.
Za Bana
Šef odsjeka za redarstvo
Jauk v. r.
Broj: 18447-1-3-1940.
BANSKOJ VLASTI BANOVINE HRVATSKE
Odjelu za šumarstvo
u ZAGREBU.
Na znanje. —
Posve je razumljivo, da su za čuvanje šuma, spriječavanje i suzbijanje šumskih
šteta i šumskih krađa prvenstveno pozvani da ureduju sami čuvari šuma, čiji broj
treba da šumske uprave prema potrebama pojedinoga kraja povećaju, a intervenciju
žandarmerije zatraže samo u opravdanim slučajevima tamo, gdje uredovanje šumskih
organa nema ili očigledno ne bi imalo uspjeha.
Za Bana
Šef redarstvenog odsjeka:
M. P.
Jauk v. r.
BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE
Odjel za šumarstvo u Zagrebu
Broj: 3352-V-1940.
Predmet: Prekomjerno iskorištavanje 1 individualna
dioba šuma zem. zajednica.
Zagreb, dne 4. ožujka 1940.
1) Sreskom načelstvu 1—99
sa šumskim ispostavama Fužine i Kutjevo,
2) Gradskim poglavarstvima 1—25
Naslovu se stavlja do znanja i radi odnosnog postupka slijedeće:
Banska Vlast je saznala, da se šire vijesti, prema kojima će šume zem. zajed­
nica preuzeti u posjed i vlasništvo Banovina Hrvatska, i da će se ovlaštenicima oduzeti
pravo uživanja godišnjih prihoda.
2
Zakoni, pravilnici, normativna
rješenja
Pošto su na osnovu ovakovih vijesti nekoje zemljišne zajednice pokrenule
pitanje prekomjernog iskorištavanja ili iindivMualne diobe svojih šuma, a u nekojim
zem. zajednicama ovlaštenici prave ogromne šumske štete, uslijed čega su neki
šumski predjeli potpuno uništeni, poziva se naslov, da običajnim putem obavijesti
ovlaštenike svih zem. zajednica, da su navedene vijesti skroz proizvoljne — neisti­
nite — neosnovane, jer nemaju nikakvog pravnog temelja, i da ih Banska Vlast naj­
odlučnije opovrgava.
U koliko naslov nade za potrebno, sazvat će izvanrednu Glavnu skupštinu
ovlaštenika pojedinih zemljišnih zajednica, u kojoj će sreski načelnik, odnosno iza­
slanik vlasti pročitati ovaj raspis i protumačiti, da ovakve vijesti šire lica, kojima je
cilj da izazovu zabunu i nezadovoljstvo u širokim slojevima naroda i da na taj način
krše ugled i autoritet Banske Vlasti.
Podjedno treba ovlaštenicima zemljišnih zajednica Istaknuti, da se kod Banske
Vlasti najpomnije proučava pitanje, kako bi se što jeftinije i u što kraćem roku izvr­
šili svi terenski i kancelarijski radovi za sastav gospodarskih osnova i programa za
šume onih zemljišnih zajednica, ikoje zbog malenih prihoda svojeg šumskog gospo­
darstva ne mogu snašati troškove za sastav navedenih uređajnih elaborata. Isto tako
se proučava i pitanje za umanjenje osnovnog i oprost dopunskog poreza, naročito za
šume na kršu i apsolutnom šumskom zemljištu.
Ova pitanja proučava Banska Vlast sa svrhom, da šume kao neprocjenjivo na­
rodno dobro, te jedini izvor privrede i zarade u pojedinim, naročito pasivnim kraje­
vima, odbacuju u buduće što veći čisti prihod гг korist zemljišnih zajednica, njezinih
članova i opće narodne privrede.
Protiv lica, koja zlobnom namjerom šire ovakve neistinite vijesti, postupit će
naslov strogo po zakonu.
Primitak ovog raspisa potvrditi aktom i ujedno izvijestiti na koji su način
ovlaštenici zemljišnih zajednica obavješteni o sadržaju raspisa.
Odjelni predstojnik:
Frković
BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE
Odjel za šumarstvo V.
Broj: 17.596-V-1939.
Zagreb, dne 15. ožujka 1940.
Predmet: Sastav uređajnih elaborata za šume zemljišnih
zajednica po sreskim šumarskim referentima.
ZAGREBAČKOJ INZiNJERSKOJ KOMORI
ZAGREB.
U vezi tamošnje predstavke upućene Ministarstvu šuma i rudnika pod brojem
41/1939. i R. 8/1939. od 18. siječnja 1939. god. po kojoj je Komora mišljenja, da izradu
privrednih planova odnosno uređajnih elaborata za šume zemljišnih zajednica mogu
obavljati samo ovlašćeni šumarski inžinjeri a ne i sreski šumarski referenti, dostav­
ljaju se Komori mišljenje i stanovište ove Banske Vlasti pošto se to pitanje tiče prema
novom pravnom stanju i Banske Vlasti banovine Hrvatske.
3
Hrvatsko šumarsko društvo
Šume zemljišnih zajednica nalaze se pod upravom banske vlasti budući zem­
ljišne zajednice doprinašaju banovini godišnju tangentu za upravljanje sa tim šumama..
U ime banovine sa tim šumama upravljaju sreski šumarski referenti na osnovu pro­
pisa §§ 56, 131, 132 i 182 Zaik. o šumama i čl. 3, 24, 25 i 28 Pravilnika o uređenju
šumarske službe kod općih upravnih vlasti. Prema tome sve radove koje obavljaju
sreski šumarski referenti vršeći stručnu upravu nad šumama zemljišnih zajednica
rade po službenoj dužnosti kao banovinski činovnici. Sreski šumarski referenti koji
vode stručnu upravu nad šumama zemljišnih zajednica dužni su po postojećim za­
konskim propisima po službenoj dužnosti da sastavljaju između ostalog drvosječne i
ogojne prijedloge kao i uređajne elaborate za zemljišne zajednice, ako im zemljišne'
zajednice povjere sastav uređajnih elaborata za njihove šume i ako im to Banska
Vlast odobri.
Pošto zemljišne zajednice stoje pod osobitim javnim nadzorom po zakonu o
šumama, a osim toga i pod upravom Banske Vlasti a stručnu upravu nad zemljišnim
zajednicama vrše sreski šumarski referenti u ime Banske Vlasti Banovine Hrvatske
to se na sreske šumarske referente prigodom sastava privrednog plana za šumu neke
zemljišne zajednice ne mogu primjeniiti propisi § 16 Zaikona o ovlašćenim šumarskim
inžinjerima, već se u tom slučaju na iste protežu odredbe § 17 pomenutog zakona o
ovlašćenil inžinjerima, pošto oni te radove vrše u ovom slučaju kao banovinski stručni
organi po službenoj dužnosti, odnosno pozivu, ako im to Banska Vlast kako je rečeno,
predhodno odobri.
U interesu je banovine da zemljišne zajednice dođu čim prije do dobrih ure­
đajnih elaborata za svoje šume i ništa ne stoji na putu, da i ovlašćeni šumarski inžinjeri sastavljaju privredne planove za šume zemljišne zajednice, jer zemljišne za­
jednice nisu ni jednim zakonskim propisom prisiljene, da sastav uređajnih elaborata
za svoje šume moraju isključivo povjeravati sreskim šumarskim referentima.
Prema tome zemljišne zajednice mogu povjeriti sastav uređajnih elaborata za
svoje šume i ovlašćenSm šumarskim inžinjerima, u koliko to pravovaljano zaključi
njihov upravni odbor. Ne samo sastav privrednih planova već i stručnu upravu mogu
zemljišne zajednice na osnovu postojećih zakonskih propisa povjeriti, ako donesu
pravovaljanu odluku, ovlašćenim šumarskim inžinjerima.
Primjedba Komore, da su sreski šumarski referenti toliko poslom okupirani, da
oni uz svoj redoviti posao ne mogu sastavljati istodobno i uređajne elaborate, nije
opravdana, jer Banska Vlast vodi o tome računa, pa ako je neki sreski šumarski
referent toliko okupiran s redovitim poslom tako, da u stanovitom roku ne bi mogao
sastaviti privredni plan, to mu Banska Vlast neće dati ni dozvolu za sastav tog pri­
vrednog plana za zemljišnu zajednicu.
Iz napred navedenih razloga ova Banska Vlast ne nalazi za potrebno, da po
ovom predmetu donaša bilo kakvu novu odluku o sastavu privrednih planova za
zemljišne zajednice po sreskim šumarskim referentima jer ni jednim zakonskim pro­
pisom nije određeno da samo sreski šumarski referenti mogu sastavljati privredne
planove za šume z. z., a isto tako nije to pravo dano samo ovlašćenim inžinjerima..
Oidj eIni pređstojnik:
u z. Abramović v. r.
4
INDUSTRIJA
ORUŽJA
BOROVNIK I VRBANie
ZAGREB, J u r l š i ć e v a 9 R o d G l a v n e p o š t e
Telefon 24-5-67
Preporuča svoj cij. gg. lovcima svojo prvorazredno paške, pištolje i sva lovački pribor.
PREUZIMAMO sve u puSkarski zanat zasijecajuće popravke oružja te izvrsujemo sve
najsavjesnije. — Izradjnjeino lovačke puške po specijalnim narudžbama — Prodajemo uajBoliđnju lovačku municiju. — Dajemo savjete i informacije u pogledu lovačkog oružja.
P r e u z i m a m o prepariranje raznih životinja
Š u m s k a industrija
Filipat Đeutscha Sinovi
VrHovčeva ulica 1
ZAGREB
Telefon broj 30-47
Parna pilana u Turopolju.
Export najfinije hrastovine.
— Na skladištu ima velike količine potpuno euhe hrastove
gradje svih dimenzija
Utemeljeno godine 1860.
,
Utemeljeno godine 1860.
^OP1?TKffKTO901'Hr?rt?P9f*y*'**O09^^
K R N D I j A
gospodarska ' šumarska industrija d. d.
u Zagrebu
POOOÜOCIOOOOOOOOOOOOOCOaCOOOOOOOCOI
Uprava gospodarstva i šumarstva
NAŠICE, SLAVONIJA
Proizvodi I eksportira svekolike
gospodarske i šumske proizvode

08. Digitalizacija audio signala.pdf

Priopćenje

pdf - Šumarski list

Unutarnje boje - pdf

pametno rešenje

Izvještaj o radu za 2013.g.

Uredjenje bujica i vododerina u Hrvatskoj i Slavoniji

biskupijske šume - SUNČANE ŠUME doo

Otvoreno pismo Hrvatskoj javnosti U Hrvatskim šumama

Javni bilježnik, a tko je to? - Hrvatska javnobilježnička komora

Perfektno definisan Novi ormar volta: sada sa 30 % više

Pregled asortimana

Dan javnih bilježnika