Uvodnik
Sadržaj
Poštovani profesori, studenti i svi koji nas rado čitate!
GOSPODARSTVO
Uvodnik
4
gospodarstva
Pojmovnik
4
15
Atlantic grupa
16
Gospodarske vijesti 5
Podravka
18
Intervju s
predsjednikom
Josipovićem
CCB
20
Brodogradilište
kraljevica
21
10
Facebook:
najveća poslovna
mreža 21.st
22
11
Zaštita inovacije:
Patentiranje
24
Online shopping
26
Macroeconomics
outlook
Ekonomska
učinkovitost
gradova
6
Profil zemlje:
Slovenija
12
Porez na banke
14
Za spas hrvatskog
FAKULTET
HGSS
28
Quantum
30
40
S ponosom Vam predstavljamo 81. izdanje studentskog poslovnog lista Manager. Zahvaljujemo svim sponzorima i fakultetu što su nam omogućili još jedno izdanje vašeg omiljenog studentskog lista. Od sada ćete nas moći pratiti na
novoj interaktivnoj Internet stranici.
Kroz godine rada na studentskim projektima na fakultetu ( a
i izvan njega) naučite osnovna pravila funkcioniranja odreAna LAKIĆ
đene grupe ljudi. Osim što uvijek postoji netko tko zabušaglavna urednica
va, ako je većina pozitivno orijentirana ka napretku, uspijeh
neće izostati. Stoga, gradeći mišljenje o gospodarskoj situaciji u zemlji kroz kontinuirano obrazovanje i stjecanje novih spoznaja ne mogu se ne zapitati što mi to radimo?
Znači ako primijenim naučeno, ako se svi navodno trudimo da nam zemlja izađe iz krize kako nam se može dogoditi negativan rast od dva posto? Zar je moguće da se borimo s Kirgistanom za posljednje mjesto?
Uvodnik
31
Sport i faks
Vijesti s faxa
31
Vodič za brucoše
32
Ropstvo na
studentski način
41
34
Henkel
42
Posljedice varanja
na ispitu
36
HSA
43
Aiesec
44
Korištenje opojnih
sredstava
37
38
Sajam stipendija i
Virtualni dan karijera i
znanja
46
47
ZFF
57
ZABA Referada
58
Najva filma
o Marku Z.
59
Sve vas pozivamo da se aktivirate i doživite više od studiranja u jednoj od studenskih
udruga te tako obogatite svoje studenske dane. Ako već sada osjećate studentski aktivizam i imate dara za pisanu riječ, pridružite nam se u stvaranju novog Managera!
Vremeplov
u Zagrebu
59
Kolege ekonomisti, dobro došli!
Tehno kutak
60
IW Zagreb
IW Barcelona
LOUNGE
Uvodnik
Najava koncerta
Lady Gage
47
Kreativnost
48
IMAX kina
49
Kina
50
Akrobatski
rock'n'roll
Baba
61
Izgubljena mjesta 53
52
Apolon
61
Mad Men
54
Seks i faks
62
Na mladima
svijet ostaje
56
IMPRESSUM
S poštovanjem,
Ana Lakić,
glavna urednica
Jurčević Maja,
Lepušić Goran,
Najjar Diana,
Smoljo Anita,
Glavna urednica
Ana Lakić
[email protected]
Zamjenik glavne urednice
Tomislav Štulec
[email protected]
Urednici rubrika
Gospodarstvo – Almir Hrnjić
[email protected]
Njavro Lovro,
Jeličić Ivica,
Miklin Josipa
www.manager–magazine.com
Ekonomski fakultet
Kabinet 407
Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb
Fotograf:
Juraj Stipetić
telefon:01/2383223
fax: 01/2335633 (s naznakom "za Manager ")
Suradnici:
AIESEC: Rahela Nenadić
Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu od svibnja 1995. godine.Tekstovi objavljeni u listu
stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.
Marketing i prodaja oglasa:
[email protected]
Fakultet – Kristina Jurković
[email protected]
Grafički dizajn i prijelom
Maja Kukolja
Lounge – Ana Kvesić
[email protected]
Novinari:
Rasonja Tomislav,
Deskar Škrbić Milan,
Bobanović Ana,
Katić Mihovil,
Vulin Lucija,
Reić Antun,
Osvrćući se na riječi Katarine Ott iz Instituta za javne financije: 'Još jednom se postavlja ključno pitanje: može li se hrvatskim vladama vjerovati i hoćemo li doživjeti trenutak da nas se otvoreno suoči s konkretnim, nažalost tragičnim činjenicama. A te činjenice su: krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor'.
S tim mračnim statistikama Ekonomski fakultet u Zagrebu upisuje još jednu generaciju mladih ekonomista. Polažući svu vjeru u njih da izvedu Hrvatsku na bolji put želimo
im sve najbolje u ovoj akademskoj godini i u daljnjem školovanju.
Penić Maja,
Jurčević Maja,
Handzir Andrej,
Mikulčić Mateja,
Maja Sokolić,
Jambreković Ivana,
Suša Dalia,
Izdavač
Hrvatska studentska asocijacija
Tisak
STEGA TISAK d.o.o.
"member of SPINE
network "
manager 81/15 | 10/2010
3
GOSPODARSTVO
Almir HRNJIĆ
Urednik rubrike
gospodarstvo
Poštovani kolege,
profesori i svi koji
nas rado čitate,
U prvom broju u novoj akademskoj godini pripremili smo
mnoštvo zanimljivih
vijesti iz Hrvatske i
svijeta. Dotaknuli
smo se svih važnih
gospodarskih tema u
posljednje vrijeme, popratili smo i u kojem smjeru ide ekonomija nakon recesije.
Prije svega ponosni smo što je predsjednik Hrvatske odlučio podijeliti s nama
svoja razmišljanja o svojoj mladosti, o
Hrvatskoj i Europskoj uniji. U Lucijinom
članku pročitajte ukratko o Sloveniji. Ana
se dotaknula makroekonomije i objasnila
u kojem smjeru idu makroekonomski pokazatelji. Tomislav je istražio sve o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja i o nji-
hovim sjajnim spašavanjima. Također smo
se dotaknuli i aktualne teme preuzimanje
Droge Kolinske od strane Atlantic grupe
te analize te grupacije. Naši novinari za
vas su napisali još mnogo zanimljivih članaka, te se nadamo da će te biti zadovoljni prvim brojem u novoj akademskoj
godini, kao i novim urednikom rubrike.
Uživajte u stranicama gospodarstva
Almir HRNJIĆ
Urednik rubrike gospodarstvo
FOREX
Najveće tržište na svijetu sa ogromnom količinom
kolajućeg novca.
The Foreign Exchange market ili FOREX ILI
FX je najveće financijsko tržište na svijetu,
sa ogromnim obujmom trgovine i niti jedno drugo tržište se ne može usporediti sa
forexom. Na ovom tržištu trguje se novcem, tj. obavlja se kupoprodaja valuta. Valute se kupuju ili prodaju preko specijaliziranih brokera. Forex je „over the counter“
tržište i obavlja se elektronski i to 24 sata
dnevno. Širenjem informatičke tehnologi-
Forex je „over the
counter“ tržište i obavlja
se elektronski i to 24
sata dnevno.
je i otvaranjem tržišta, Forex je postao dostupan svima koji imaju viška kapitala. Forex naime samo izgleda kao sigurna investicija ali mnogi su naučili da sigurne investicije nema, samo mali broj sudionika
bilježi pozitivan rezultat.
4
manager 81/15 | 10/2010
CROBEX
Crobex je službeni indeks Zagrebačke burze d.d. Počeo se objavljivati 1. rujna 1997.
godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna vrijednost 1.000. Crobex je
indeks vagan na osnovi 'free float' tržišne
kapitalizacije, pri čemu je težina pojedine
dionice ograničena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje sačinjavaju Crobex nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena.
GOSPODARSTVO
Gospodarske vijesti
Federico Ghizzoni novi
izvršni direktor Un
iCredita
Odbor direktora jedne od
najvećih talijanskih banaka
UniCredit imenovao je Federica Ghizzon
ija novim izvršnim direkt
oro
m,
nakon odlaska Alessandra Profuma.
Vjećalo se na sastanku u
glavnom gradu Poljske i odluka je bila jedno
glasna. Ghizzoni je jedan
od četiri pomoćnika
izvršnog direktora i čelnik
odjela za srednju i istočn
u Europu a na novu
dužnost dolazi nakon što
je ostavku podnio bivši izv
ršni direktor Alessandro
Profumo.
Spašavanje Anglo Irish
Bank Irce će ko
štati 29,3 milijarde eura
Anglo Irish Bank nedavn
o je objavio da bi trošak
restrukturiranja mogao do
od oko 25 milijardi eura.
segnuti iznos
Danas je taj iznos nešto
porastao.
Proračunski rashodi EU
u 2009. premašili
112 milijardi eura
Ukupni proračunski rasho
di Europske unije u prošlo
j godini iznosili su nešto
na tih sredstava izdvojen
više od 112 milijardi eura,
a je za poticanje gospoda
većirskog rasta i zapošljavan
i razvoj.
ja, za poljoprivredu te ist
raživanje
Tonemo još dublje?
Stručnjaci bonitetne kuć
e Dun & Bradstreet upozo
ravaju kako Vlada rebala
niji trošak, te da je time
nsom nije smanjila niti
propustila šansu stvoriti
jedan važbolju investicijsku klimu
datno povećati javni i van
.
Procjenjuju da će Hrvats
jski dug. Što se tiče reg
ka još doije, Slovenija ostaje na
slijede je Italija DB3a, Ma
prvom mjestu s rejtingo
đarska DB4a, Albanija DB
m DB2c, a
4a, Makedonija DB4b, Srb
promijenio samo Vijetnam
ija DB4d i BIH DB6a. Re
u s DB4d na DB5a, a u svi
jting se
m ostalim zemljama rejtin
Ekonomska situacija u drž
g je ostao isti.
avi i dalje je neizvjesna.
Vlada je revidirala prorač
ko sada deficit iznosi 4,2
unski plan za 2010. godin
posto BDP-a, što je više
u te taod planiranih 2,5 posto.
Hrvatska - zemlja s najvi
šim porezima
Istraživanje u koje je bil
o uključeno 86 država po
kazalo je da Hrvatska im
nja u svijetu kada se u ob
a najviše kombinirane sto
zir uzmu stope poreza na
pe davadohodak i socijalnih davan
od 100 tisuća američkih
ja za zaposlenike s priho
dolara godišnje. Prema tim
dima
parametrima stopa kombin
si 53,3 posto, objavio je
iranih davanja u Hrvatskoj
KPMG Internationala u ist
izn
oraživanju o pregledu sto
davanja. Istraživanje Ind
pa poreza na dohodak i
ividual Income Tax and So
soc
ija
lni
h
cial Security Rate Survey
stope poreza na dohoda
2010 najviše se koncentrir
k.
alo na
Pesimizam u Hrvatskoj
'Još jednom se postavlja
ključno pitanje: može li
se hrvatskim vladama vje
tak da nas se otvoreno suo
rovati i hoćemo li doživjet
či s konkretnim, nažalost
i trenutragičnim činjenicama. A
kurentno gospodarstvo i
te činjenice su: krajnje ne
preveliki javni sektor'.
konKljučni je to dio novog osv
rta Katarina Ott iz Instit
uta za javne financije koj
ce ekonomske i fiskalne
a je kritizirala Vladine "Sm
politike za razdoblje 2011
jerni-13
.", predstavljene prošli tje
lo optimizma da će nam
dan koje ne ulijevaju nit
2011. biti bolja.
i ma-
Almir HRNJIĆ
manager 81/15 | 10/2010
5
GOSPODARSTVO
Intervju s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem
„Mi jesmo ponosni na našu tradiciju, na našu kulturu, ali
isto tako moramo biti svjesni da postoje i druga bogata
iskustva i naše uklapanje u jedan takav kulturni, znanstveni
i obrazovni prostor.„
Privatni život
Do sada ste ostvarili zavidan uspjeh u
tri vrlo zahtjevna područja - znanosti,
umjetnosti i politici. Što Vam je u karijeri predstavljalo najveću motivaciju i
tko Vam je bio najveća podrška u postizanju takvih rezultata?
Ako gledamo karijeru kao slijed obrazovanja i zaposlenja od mladih dana pa do danas, moram reći da mi je najveću motivaciju uvijek predstavljala želja da saznam
nešto novo, da se na neki način izgradim.
A kada je riječ o podršci, u mladim danima
to su mi bili roditelji, a nešto kasnije, posebno u političkoj karijeri moja obitelj,
supruga.
Mladima se često postavlja pitanje što
žele postati i raditi u životu. Kada su
Vama postavili to pitanje u školskim
danima ,koji je bio Vaš najčešći odgovor? Jeste li kao svi mladi, pogotovo u
pubertetu, prolazili kroz različite faze,
npr. odijevanja, glazbe, filozofije i
slično?
Čovjek kada je mlad želi puno toga raditi
pa sam tako i ja imao vrlo različitih ambicija – od toga da budem fizičar, znanstvenik, nogometaš pa glazbenik, a na kraju
sam završio kao pravnik. A sada i kao političar, o čemu kao mlad nisam ni razmišljao.
Da, prolazio sam kroz različite faze u mladim danima. Počevši od interesa koji je varirao od kemijskih pokusa, fizike pa do
elektrotehnike. Tako sam s prijateljima sla-
Predsjednik Josipović i novinar Mangera Deskar Škrbić
gao tranzistore, zujalice i slične stvari, a
jednom sam prilikom nakon lemljenja ostavio upaljenu lemilicu i otišao na more, srećom nije bilo nikakvih posljedica. Kao dijete građanske obitelji, roditelji su me potaknuli da se upišem u glazbenu školu, ali
se prva prava ljubav prema umjetnosti pojavila otprilike u 17. i 18. godini, kada se
pojavila određena strast prema glazbi i tada sam počeo intentzivno posjećivati različite koncerte. Uživao sam u glazbi i odlučio da želim postati skladatelj ili dirigent. Jedno su me vrijeme zanimale psihologija i književnost, a čak sam napisao i
par kraćih tekstova, ali kao što vidite to
baš i nije za mene.
Studentski dani su jedno od najljepših, ali i najvažnijih
razdoblja u životu mladog čovjeka jer se u tom periodu
izgrađujemo kao osobe, definiramo svoja stajališta,
donosimo odluke o svojoj budućnosti, ali isto tako
imamo vremena biti mladi i uživati u životu.
6
manager 81/15 | 10/2010
Pitate me za stil odijevanja i mladalačke
faze... Naravno, imao sam fazu kada sam
nosio traperice i „beatlesicu“, a jedan od
nadimaka mi je bio princ Valliant. Na prvoj
godini fakulteta sam otišao na svoju prvu
vojnu vježbu na Slunj, gdje su me ošišali i
od tada imam otprilike frizuru kao i danas
samo je prije, naravno, bila druge boje.
Hrvatska
Možete li čitatelje ukratko podsjetiti
koja su temeljna načela i ciljevi Vašeg
programa PravDA i koliko ste ih uspješno ostvarili u prvih 8 mjeseci svog
mandata?
Zašto sam baš pravdu ponudio kao okosnicu svog predizbornog programa? Naime,
vidio sam da je Hrvatska od osamostaljenja, u koje je ušla s velikim očekivanjima,
budući da je projekt neovisne Hrvatske bio
plebiscitaran. S puno entuzijazma se ušlo
u novu državu, sa željom da Hrvatska bude
jedna moderna država ljudskih prava, sloboda i prosperiteta, međutim rezultat je
GOSPODARSTVO
bio, na žalost, nešto drugo. Posebno su
pretvorba i privatizacija generirale nepravde, i to ne samo stoga što su neki za vrijeme rata koristeći svoju političku moć stekli nešto što im ne pripada, nego je u tom
razdoblju uništen veliki broj radnih mjesta
i mnogi su ljudi doslovce otišli na bojište i
vratili se na burzu. To je, rekao bih, primarna nepravda koja se dogodila, na samom početku izgradnje vlastite države.
Nakon toga, prirodno je da je takva situacija generirala poremećaj u moralnom i vrijednosnom sustavu u državi i to je, zapravo, udaljilo Hrvatsku od europske tradicije
na koju smo se htjeli nadovezati. Na tradiciju jedne zapadne demokracije, gdje vidim kult rada kao jednu okosnicu, socijalnu pravednost i sigurnost kao drugu okosnicu, a jednake šanse za svakoga kao treću. Dakle, činilo mi se, i čini mi se i danas
da tu ne stojimo dobro i smatram da se na
tome može raditi i s pozicije predsjednika.
Međutim, zapravo sam na jednu dulju stazu optimist. Ipak se polako preokreće vrijednosni sustav. Isto tako, želio sam u
svom mandatu ispunjavajući te uvjete pravednosti i u socijalnoj sferi, obrazovnoj i u
ostalim sferama društva, približiti Hrvatsku tradiciji zapada i Europske unije, što
mi je primarni zadatak u vanjskoj politici.
To je, naravno, usko povezano sa stanjem
u regiji i tu sam možda i najvidljivije pomake učinio. Osobito sam radio, zajedno s
premijerkom Kosor, na odnosima sa Slovenijom, ali i ostalim susjedima BiH, Srbijom
i Crnom Gorom, tako da mislim da je u ovih
osam mjeseci ipak vidljiv neki pomak i ja
sam zadovoljan i želim da se još više radi,
gdje tražim i suradnju vlade, ali i oporbe.
Tu mislim i na unutarnje probleme poput
korupcije i na ono, što je izvan formalne
nadležnosti predsjednika, to je jačanje Hrvatske kao socijalne države – ekonomsku i
socijalnu sigurnost.
Na početku ste mandata u nekoliko situacija dolazili u otvoreni sukob s
predsjednicom Vlade RH, gospođom Kosor. Kakva je Vaša suradnja danas?
Točno je, već od prvog dana mog mandata
izložen sam napadima iz krugova bliskih
Vladi. Prebrojavalo se, primjerice, koliko je
bilo zastava na mojoj inauguraciji. Bili su
to, zapravo, prilično besmisleni sukobi. Vje-
rojatno je to bio pokušaj djela vladajuće
političke scene da na početku pokaže tko je
gazda u državi. Međutim, smatram da sam
se uspješno izborio za onu poziciju koju
predsjednik republike po Ustavu ima i mislim da sada nema sporova te vrste, što je
dobro. Poštujem poziciju vlade i njene
ustavne ovlasti, i budući da dolazim s lijeve
strane političkog spektra, mislim da su te
vrste „dječjih bolesti“ kohabitacije preboljene. Može se reći kako sada prilično dobro
surađujemo na pitanjima gdje imamo zajedničke kompetencije prema Ustavu, ali i u širem smislu, gdje god postoje širi državni interesi. Rekao bih da je suradnja sada vrlo
korektna i nemam ozbiljnijih primjedbi.
O premijerki Kosor: Može
se reći kako sada prilično
dobro surađujemo na
pitanjima gdje imamo
zajedničke kompetencije
prema Ustavu, ali i u širem
smislu, gdje god postoje
širi državni interesi. Rekao
bih da je suradnja sada
vrlo korektna i nemam
ozbiljnijih primjedbi.
U svojem ste obraćanju javnosti jasno
dali do znanja kako niste zadovoljni rebalansom proračuna iz kolovoza. Može
li se zaključiti da je vladajuća koalicija
ponovno stavila interese stranaka na
parlamentarnim izborima ispred gospodarskog rasta i blagostanja stanovnika
Hrvatske?
Istaknuo sam da rebalans nije uzrok krize,
nego posljedica lošeg gospodarskog stanja. U situaciji kada su neki željeli da uštedjeti na način da se režu plaće javnom sektoru, bio sam protiv. Smatram da bi takav
potez samo štetio Hrvatskoj budući da bi
pala kupovna moć stanovništva, porastao
bi društveni pesimizam i mislim da bismo
kroz sukobe koji bi sasvim sigurno bili generirani na političkoj sceni ugrozili i ekonomsku i političku stabilnost.
Međutim, dosta prigovaram proračunu da
je neambiciozan kada je riječ o razvojnim
aspektima, pogotovo ulaganjima u istraživanje i razvoj, obrazovanje, modernizaciju
i sl. Jer istraživanja diljem svijeta pokazuju da je za konkurentnost države manje
bitna cijena radne snage ( s tim da je u
proračunu ona usmjerena prema javnom
sektoru, a ne gospodarstvu), od efikasnosti, pravne sigurnosti, odsustva korupcije,
motivirajućeg radnog morala. Dakle, postoji mnogo faktora koji ne ovise o proračunu, a osigurali bi Hrvatskoj veću konkurentnost, prosperitet i blagostanje građana. Također, siguran sam da postoji mnogo prostora za uštede, a da se ne dira u
plaće ili socijalna prava građana, pogotovo u trenutačnoj gospodarskoj situaciji
Kao jedan od najvećih problema trenutačne ekonomske politike vidim odnos države
prema vlastitoj imovini. Mislim na to kako
se vode javna poduzeća, ali i nekretnine i
ostale velike površine koje su neiskorištene, a imaju potencijala i mislim da ih se
što prije treba osposobiti i staviti u upotrebu. Kraj krize se još ne nazire i ona će
trajati to dulje što budemo manje spremni
na reforme o kojima sam govorio.
Sigurno da politički interesi stranaka pa i
vladajuće koalicije imaju utjecaja na rebalans, ali volio bih da sve stranke razumiju
da su reforme interes Hrvatske i da ih treba što prije provesi.
Smatrate li da je borba s korupcijom u
Republici Hrvatskoj i dalje potaknuta
većinom pritiscima iz EU ili je nastalo
političko ozračje u kojem je sadašnja
vlast odlučila napokon riješiti taj veliki
politički i društveni problem? Očekujete li da će istraga pokazati da je bivši
premijer Sanader direktno involviran u
aferu Hypo banka?
Sigurno da je očekivanje EU da se u Hrvatskoj rasčisti korupcija donekle u nas pomoglo borbi protiv korupcije. Ali ništa to
ne bi pomoglo da u državi ne sazrijeva opća volja u narodu i politička volja na vlamanager 81/15 | 10/2010
7
GOSPODARSTVO
sti. Mislim da situacija koju imamo sada, u
kojoj su optuženi pojedini visoki politički
dužnosnici, pokazuje da je i u najvišoj politici sazrijela svijest da je korupcija ozbiljan problem koji treba napokon riješiti.
Ne mogu ocjenjivati je li netko involviran
u neku aferu. To je stvar Državnog odvjetništva i policije, a i podsjetit ću da je zbog
određenih javnih istupa visokih državnih
dužnosnika, u kojima se prejudicirala krivnja, Hrvatska nedavno osuđena pred Europskim sudom za ljudska prava.
Regija
Uložili ste puno truda i vremena u uspostavljanje doborsusjedskih odnosa u
regiji, što je stručna i šira javnost pozitivno ocjenila. Da li je izjava predsjednika Tadića, u kojoj naziva Oluju zločinom, ponovno destabilizirala odnose
između Hrvatske i Srbije?
Vi polazite od konstatacije da je puno truda uloženo, što je stručna javnost pozitivno ocjenila, što je točno, ali meni je najveća satisfakcija reakcija „običnog“ čovjeka
na ulici na projekte koje sam vodio u Srbiji
i BiH. I zaista mislim da svima koji u tome
sudjeluju, od kolega iz susjednih zemalja
pa i onih u medijima, stručnim krugovima,
među gospodarstvenicima i ostalima koji
potiču dobrosusjedske odnose, treba zahvaliti i čestitati. Jer je pitanje dobrih odnosa sa susjedima vrhunsko sigurnosno i
gospodarsko pitanje. Svjestan sam da je
ovo tek početak i da je ostalo još mnogo
problema koje moramo riješiti, ali mora postojati spremnost da radimo na dobrobit
hrvatskih građana, ali i cijele regije, tako
što ćemo uspostavljat dobre odnose.
8
manager 81/15 | 10/2010
Izdvajate izjavu predsjednika Tadića, s kojom se naravno ne slažem. U Domovinskom
je ratu bilo zločina, o čemu su i hrvatski
sudovi presudili, ali je Oluja kao takva jedna na međunarodnom pravu zasnovana,
oslobodilačka akcija i tu je za nas potpuno
jasna situacija. Jasno je da ono što zovemo mikropovijest, tj. kako pojedinci doživljavaju određene situacije ne može biti
ista. Naravno da hrvatski građani srpske
nacionalnosti, koji su u tim ratnim događanjima napustili svoje domove drukčije
vide cijelu situaciju, međutim Hrvatska bez
Oluje ne bi ostvarila svoje legitimne interese i mislim da ćemo uskoro naći neki zajednički nazivnik, koji će biti prihvatljiv i
jednoj i drugoj strani. Međutim, da li je
akcija bila legitimna i utemeljena na pravu, nije stvar rasprave, nego je to povijesna činjenica.
Dakle, rekao bih da se
hrvatska politika počela
„pomlađivati“ i siguran
sam da će se takav trend
nastaviti jer ima stvarno
izvrsnih, ambicioznih
mladih ljudi pred kojima
stoji još cijeli život.
Kada ste se susreli s predsjednikom Tadićem u Beogradu, sigurno ste se dotakli i pitanja Kosova. Ulaskom u EU Hrvatska će postati svojevrsni politički lider za zemlje bivše Jugoslavije i, kao
takva, imati ulogu pripremiti nove zemlje kandidatkinje iz regije za početak
pregovora. Što Hrvatska može učiniti
po pitanju Kosova, koje je jedno od
ključnih prepreka putu Srbije u EU?
Hrvatska je priznala Kosovo i time je vrlo
jasno izrazila svoje stanovište i moje se
mišljenje tu ne razlikuje od onoga što je
hrvatska politika već napravila u tom pravcu. Međutim, isto tako mislim da je prevladavajući stav i kod mene i kod drugih kreatora vanjske politike da Hrvatska ne treba
biti u „prvim redovima“ raščiščavanja tog
pitanja zato što i sa Srbijom i s Kosovom
želimo dobre odnose, a i objektivno gleda-
jući mi ne možemo odlučujuće doprinijeti
tome da se riješi problem Kosova. Po tome
mi slijedimo EU i SAD u viziji kako riješiti
taj problem, ali s obzirom na naše ambicije da se uspostave dobri odnosi s većinom
zemalja u regiji, ponavljam, ne moramo biti prvi koji će rješavati to pitanje. Ukoliko
bi u jednom trenutku obje strane želile da
Hrvatska participira na ovaj ili onaj način,
ja ne bih imao ništa protiv.
EU
Često se postavlja pitanje koje će pozitivne, a koje negativne promjene izazvati ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Možete li navesti nekoliko prednosti i
nedostatka pridruživanja Hrvatske toj
ekonomskoj (i političkoj) integraciji?
Prednost je strateška i dugoročna, jer oni
narodi koji ostanu izvan budućeg ili sadašnjeg velikog europskog tržišta, nemaju nikakve šanse opstati u ekonomskom smislu.
Vrlo je teško zamisliti da bi naša mala ekonomija opstala izvan zajedničkog europskog tržišta. Drugo što vidim kao prednost
je uklapanje Hrvatske u kulturni i znanstveni europski prostor. Mi jesmo ponosni
na našu tradiciju, na našu kulturu, ali isto
tako moramo biti svjesni da postoje i druga bogata iskustva i naše uklapanje u jedan takav kulturni, znanstveni i obrazovni
prostor. To znači jačanje naše kulture i
znanosti, ali i budućnosti, jer svijet ulazi u
doba kada će obrazovanje, znanost i kultura postati ključne poluge razvoja. Nadalje,
GOSPODARSTVO
mislim da će prednost Europe biti i otvoreno tržište rada. Pri tome ćemo, naravno,
morati biti oprezni da racionalno izaberemo one poluge i one mehanizme koji će
osigurati da se ne dogodi efekt „ispražnjenja“ Hrvatske. Naravno da će neki ljudi
otići, ali isto tako moramo stvoriti uvjete
da privučemo stručnjake iz Europe i da osiguramo kvalitetne radne i životne uvjete
da se naši mladi, nakon završenog studija
u Europi, s novim znanjima i iskustvom
vrate u Hrvatsku i pomognu njezinoj daljnoj izgradnji.
Kada je riječ o nedostacima, ja bih radije
govorio o opasnostima. Prva najveća opasnost je ta da bi uskoro, ako ne ojačamo
svoju ekonomiju, mogli biti „pojedeni“ na
tom velikom europskom tržištu. Dakle, ako
naše gospodarstvo ne bude konkurentno i
ako na kraju strada u smislu propradanja
velikog broja poduzeća, neće biti dobro.
Ili, dođe li do velikih preuzimanja poduzeća, što ne mora nužno biti loše, međutim,
interes svake zemlje trebao bi biti da samostalno izgradi snažno i konkurentno
gospodarstvo. Kao drugu opasnost bih naveo opasnost od gubitka nacionalnog
identiteta, ne samo hrvatskog, već i nacionalnog identiteta svih manjina koje žive
u našoj zemlji. Mi smo mali narod, kojemu
je stanovništvo realno u opadanju i postoji opasnost da se „izgubimo“ na toj mapi
Europe: da naše vrijednosti, kultura i povijest ne budu prepoznati; ali sam siguran
da ćemo takvu opasnost izbjeći jer imamo
dovoljno jaku kulturu i izgrađenu nacionalnu svijest kod građana, koja nam dopušta da budemo i europejci i Hrvati.
Očekujete li da bi Hrvatska, kao članica
Europske unije, mogla slijediti primjer
Slovenije i time bilateralne probleme s
nekom od zemalja regije pokušala rješiti blokiranjem pregovora?
Ne, mislim da bi Hrvatska napravila strašnu grešku kada bi svojim susjedima nametnula ograničenja kako bi rješila neka otvorena bilateralna pitanja. To ne bi bilo dobro jer su i sami mehanizmi odlučivanja u
Europskoj uniji promijenjeni i Hrvatska zasigurno neće biti vodeća zemlja EU i naš
će prosperitet snažno ovisiti o sposobnosti
da surađujemo sa starim i novi članicama,
da artikuliramo zajednički interes malih
zemalja u Europskoj uniji, prema tome jedno takvo drzničko ponašanje bi samo ugrozilo sudbinu Hrvatske kao vodeće zemlje u
regiji. Upravo zbog toga inzistiram da se ti
problemi što prije riješe.
Kada uđe u Europsku uniju, Hrvatska ima
priliku biti partner zemljama članicama i
svojevrsni „ambasador“ Europe u regiji, te
svojim iskustvima pomoći tim zemljama da
se što uspješnije prilagode i pridruže Europskoj uniji. A zbog svoje povijesti Hrvat-
U Domovinskom je ratu
bilo zločina, o čemu su i
hrvatski sudovi presudili,
ali je Oluja kao takva
jedna na međunarodnom
pravu zasnovana,
oslobodilačka akcija i tu je
za nas potpuno jasna
situacija.
ska to može biti, bez obzira na članstvo u
NATO-u, i prema onim zemljama koje zovemo nesvrstanim. Ne iskoristiti takvu poziciju zaista bi bio veliki propust.
Poruka mladima
Većinom političkih stranka u Hrvatskoj
i dalje upravljaju stari, pomalo već
istrošeni, politički akteri koji većinom
potječu iz istih političkih (i ideoloških) krugova. Što bi mlade, uspješne
ljude danas moglo privući politici i ka-
da (da li) će oni dobiti priliku modernizirati, reformirati i europeizirati hrvatsku politiku?
Kada je riječ o političkim strankama i borbi u političkoj areni, nema dekreta kojim
se može netko nametnuti samo kao mlad,
već je to stvar demokratske borbe. Možemo vidjeti da su se u zadnje vrijeme isprofilirali mladi lideri prilično snažnih stranaka, poput gospodina Milanovića u SDP-u ili
gospodina Kosora u HSLS-u. Oni su relativno mladi ljudi, a nitko ih nije nikakvim dekretom nametnuo već je njihov dolazak na
čelne funkcije u svojim strankama rezultat
jedne demokratke borbe. Pa i u samom vrhu HDZ-a postoje mladi ljudi, koji su isto
tako izabrani na unutarstranačkim izborima. Mladima su u politiku posebno vrata
otvorili posljednji lokalni izbori pa tako
možete naići na vrlo mlade gradonačelnike, načelnike općina, članove različitih odbora i slično. Dakle, rekao bih da se hrvatska politika počela „pomlađivati“ i siguran
sam da će se takav trend nastaviti jer ima
stvarno izvrsnih, ambicioznih mladih ljudi
pred kojima stoji još cijeli život.
Za kraj, što biste poručili našim studentima da ih motivirate da postignu
vrhunske rezultate u svojem području?
Koji bi ih moto trebao voditi kroz studentske dane?
Studentski dani su jedno od najljepših, ali
i najvažnijih razdoblja u životu mladog čovjeka jer se u tom periodu izgrađujemo kao
osobe, definiramo svoja stajališta, donosimo odluke o svojoj budućnosti, ali isto tako imamo vremena biti mladi i uživati u životu. Mladima bih poručio da uče, ne samo
u onom klasičnom smislu, već da se uče
toleranciji i da uživaju u različitostima jer
je to ono što život čini posebnim.
Naravno, zabavljajete se, posjećujte koncerte i kazališta, putujte, a najvažnije, steknite prijatelje jer je najčešći slučaj da su
ljudi s kojima ste se družili tijekom studija, ili se čak i zaljubili, oni s kojima ćete
provesti i ostatak života u dobrom
druženju.
intervju vodio:
Milan DESKAR ŠKRBIĆ
manager 81/15 | 10/2010
9
GOSPODARSTVO
MACROECONOMICS OUTLOOK
Prognoze za 2011.godinu
Makroekonomija predstavlja bitan segmenat ukupne slike jedne ekonomije.
Zato su makroekonomska predviđanja
od iznimne važnosti za stabilnost
ekonomije.
Prognoze za svijet
Šestog rujna u Hypo Alpe Adria banci je
predstavljen Makroekonomski outlook za
2011. i 2012 godinu. Na konferenciji su
iznešene prognoze za Europsku uniju i Hrvatsku. Gost na predstavljanju makroekonomskih prognoza bio je Peter Dixon, glavni ekonomist Commerzbanke. Naglasio je
da je EMU nastao kao politička konstrukcija te da su joj države mogle pristupiti bez
obzira na stabilnost svojih javnih financija. Njemačka suzdržanost u pomoći Grčkoj
nagovijestila je da u EMU postoje ozbiljnija politička neslaganja. Prošlogodišnji rast
globalnog BDP-a bio najsporiji od završetka Drugoga svjetskog rata. Očekuje se da
bi ove godine globalni BDP mogao porasti
za 4,6 posto, većim dijelom zahvaljujući
gospodarstvu Azije. Volumen trgovine u
Aziji u posljednje dvije godine rastao je
mnogo brže od svjetskog prosjeka. Prema
prognozama Petera Dixona najveći javni
dug imat će SAD, gotovo 6 bilijuna dolara,
a Japan 3,7 bilijuna dolara. Prema Uredu
za proračun američkog Kongresa ove godine deficit SAD-a mogao bi biti većo od
1.300 milijardi dolara. što je nešto manje
Rast izvoza, odnosno
turističkih usluga,
utjecao je na malo bolju
sliku pada domaćega
gospodarstva.
10
manager 81/15 | 10/2010
Ako zbog političkih izbora ponovno izostane temeljita
fiskalna konsolidacija, javni dug bi mogao narasti iznad
60 posto BDP-a, a to je granica koja snažno narušava
povjerenje investitora.
nego prošle godine, ali i dalje je veliki manjak. Dixon predviđa u sljedećih godinu
dana slabljenje eura prema dolaru na razinu od 1,2 dolara za euro. Švicarski franak i
dalje će biti jak u odnosu na euro i trebao
bi se stabilizirati na razini od 1,3 franka za
euro do kraja godine.
Prognoze za Hrvatsku
Voditelj Odjela ekonomskih istraživanja
Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić na
predstavljanju publikacije "Macroeconomic
Outlook 2011 - 2012" iznio je prognoze za
Hrvatsku. Istaknuo je da će BDP do kraja
godine pasti oko 1,8 posto, a blagi rast od
1,6 posto očekuje nas u 2011. Za 2012.
predviđa poboljšanje BDP-a za 1,9 posto.
Rast izvoza, odnosno turističkih usluga,
utjecao je na malo bolju sliku pada domaćega gospodarstva. Hrvatski je oporavak
slabiji nego onaj istočnoeuropskih zemalja, prije svega zbog stagnacije domaće industrijske proizvodnje ili tek mogućeg malog rasta, a koja istodobno u zemljama
istočne regije ima dvoznamenkast rast.
Stojić napominje da se zemlje jugoistočne
Europe zbog svoje nekonkurentnosti najsporije oporavljaju. . Sljedeće nas godine
očekuje i vanjska zaduženost viša od 110
posto BDP-a, ponajviše zbog zaduživanja
države radi zakašnjele fiskalne prilagodbe,
nešto slabije kune, viših troškova vraćanja
starih dugova i pada BDP-a. Inflacija je
trenutačno niska i za ovu godinu će u prosjeku iznositi 1.1 posto, što je ujedno i
najniža inflacija u posljednih deset godina. U sljedećoj godini predviđa se daljnji
rast nezaposlenosti a smanjenje se očekuje u 2012. Rast nezaposlenosti negativo
utječe na domaću potražnju. I u ovoj godini nastavljen je pad osobne potrošnje i investicija, koje su pale za čak 10 posto, a
visoka razina troškova kapitala nepovoljno
djeluje na hrvatsku konkurentnost u međunarodnoj robnoj razmjeni. Stojić procjenjuje da bi fiskalni deficit u 2010. mogao
dosegnuti gotovo 7 posto BDP-a, te ostati
na toj razini i u idućoj godini. U 2011. bi
vanjski dug mogao narasti iznad 110 posto
BDP-a, pri čemu glavni analitičar Hypo Alpe-Adria-Banke ne očekuje da bi HNB mogao dodatno pomagati državu otpuštanjem
likvidnosti prije nego se uvjeri da će novi
krediti pozitivno utjecati na gospodarstvo.
Ako zbog političkih izbora ponovno izostane temeljita fiskalna konsolidacija, javni
dug bi mogao narasti iznad 60 posto
BDP-a, a to je granica koja snažno narušava povjerenje investitora.
Ana BOBANOVIĆ
GOSPODARSTVO
EKONOMSKA UČINKOVITOST GRADOVA
Razvoj gradova uvjet za uspješno gospodarstvo
Konkurentnost privrede bilo koje države
gotovo je nemoguće ostvariti bez efikasnosti na najnižim administrativnim razinama. Regionalna politika i konkurentnost postale su sintagme koje se gotovo svakodnevno koriste u raspravama o
instrumentima i ciljevima ekonomske
politike u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj. U Europskoj uniji se, uz agrarnu,
najveća sredstva izdvajaju upravo za regionalnu politiku, kojom se želi postići
profitabilnost i konkurentnost na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ideja
Ideja takvog pristupa je prilično jasna –
ako neka država osigura produktivnost
gospodarstva na najnižoj administrativnoj
razini, ona će s vremenom moći postići efikasnost cjelokupnog gospodarstva. Efikasno gospodarstvo, koje podrazumijeva visoku profitabilnost ulaganja i proizvodnost
rada, izvoznu usmjerenost te snažan i poticajan institucionalni okvir, bit će konkurentno na svjetskom tržištu. World Economic Forum na globalnoj razini mjeri međunarodnu konkurentnost zemalja koristeći
metode anketiranja kompanija, pripadnika
znanstvene zajednice, građana, zaposlenih
u javnom sektoru, analizom izvještaja različitih organizacija civilnog društva i sl.
Na temelju rezultata tih istraživanja svake
se godine objavljuje publikacija The Global
Competitiveness Report, koja prikazuje pojedinačne i ukupne rezultate i rangove pojedinih zemalja svijeta. To izvješće, uz Doing Business koje objavljuje Svjetska banka, služi kao određeni benchmark investi-
Ekonomska efikasnost je
osnovni preduvjet
konkurentnosti, bez koje
nema izvozne
uspješnosti, te gospodarskog rasta i razvoja.
Efikasno gospodarstvo,
koje podrazumijeva
visoku profitabilnost
ulaganja i proizvodnost
rada, izvoznu usmjerenost
te snažan i poticajan
institucionalni okvir, bit
će konkurentno na
svjetskom tržištu.
torima i vladama budući da prikazuje kvalitetu institucija, poslovno okružje, prisutnost korupcije, financijsku i makroekonomsku stabilnost.
Nedostaci
Međutim, takvi pokazatelji imaju određene
manjkavosti. Prvo, oni se odnose na konkurentnost zemalja, a ne pojedinih sektora ili administrativnih razina, što onemogućuje detaljniju analizu. Drugo, cjelokupno se istraživanje temelji na individualnoj percepciji ispitanika, što može utjecati na objektivnost i egzaktnost ukupnih rezultata. U ekonometrijskim analizama i
makroekonomskim istraživanjima takvi se
podaci nazivaju mekim varijablama i njihova se interpretacija mora uzeti s većom
dozom opreza. Alternativu takvom pristupu i potencijalnu dopunu Indeksu konkurentnosti ponudilo je poduzeće Razvojni
forum Zagreb. Rezultati istraživanja temelje se na pokazateljima uspješnosti poslovanja poduzetnika, kao pokretača rasta, u
svim gradovima Hrvatske. Metodologija
istraživanja, kako stoji u objašnjenju, utemeljena je na izvornim statističkim podacima i ekonometrijskim modelima, što pridonosi objektivizaciji i povećanju egzaktnosti rezultata. Ekonomska efikasnost je
osnovni preduvjet konkurentnosti, bez koje nema izvozne uspješnosti, te gospodarskog rasta i razvoja. Nositelji gospodarskog rasta i razvoja u svim suvremenim
ekonomijama su gradovi, koji i u Hrvatskoj
čine preko 90% ukupnog gospodarstva.
Konkurentnost privrede bilo koje države
gotovo je nemoguće ostvariti bez efikasnosti na najnižim administrativnim razinama, koju predstavljaju upravo gradovi.
Zaključno
Zaključno, ukoliko Hrvatska želi napredovati na ljestvici konkurentnosti, kreatori
ekonomske politike moraju kao prioritet
postaviti regionalnu politiku. Takva bi politika, za početak, trebala rezultirati decentralizacijom, edukacijom lokalnih uprava, smanjivanjem utjecaja politike na razvojne potencijale gradova, čvršćim institucionalnim okvirom te poticanjem stvaranja snažnih gradskih konglomerata koji bi
svoju aktivnost usmjerili na proizvode s visokom dodanom vrijednošću.
Milan DESKAR-ŠKRBIĆ
Mihovil KATIĆ
manager 81/15 | 10/2010
11
GOSPODARSTVO
PROFIL ZEMLJE: SLOVENIJA
Susjedi u Europi
Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom,
na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Općenito o Sloveniji
Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u
6.stoljeću. Oko 1000. godine napisani su
Brižinski spomeniki , prvi pisani dokument
na slovenskom. U 14.stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25.
lipnja 1991. godine. Teritorijalno ustrojstvo Slovenije je podijeljeno na općine,
koje prema Ustavu Republike Slovenije je
samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća
područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Slovenski šef države je
predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i
njegov kabinet ministara. Parlament ima
dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno.
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slove-
Ljubljana
Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među
tranzicijskim zemljama, sa starom rudarskom,
industrijskom i obrtničkom tradicijom.
nija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%,
Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi. Prema tom istom popisu stanovništva
iz 2002. 57, 8% stanovnika Slovenije se
izjasnilo kao pripadnicima rimokatoličke
vjeroispovijesti. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1.svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.
Gospodarstvo
U turizmu su značajna
primorska ljetovališta,
skijaška središta i
toplice.
12
manager 81/15 | 10/2010
Od svog osamostaljenja Slovenija se razvija kao zemlja uređene gospodarske politike. Ona se koristi iskustvima i uputama EU
i njezinih članica kako bi razvila institucije zakonodavne i izvršne vlasti te danas
ima sve institucije za skladan razvitak vlastitog gospodarstva. Kao i svaka europska
razvijena država i Slovenija je u tranzicijskom razdoblju približavanja EU imala poteškoća u organiziranju svih potrebnih instrumenata koje omogućuju razvoj vlastitog tržišta prilagođujući ga uvjetima globalnih tokova roba i kapitala, jer je ograničenost slovenskog tržišta značajna poteškoća u stvaranju svih primjerenih tržiš-
nih instrumenata. Tranzicijske reforme u
Sloveniji još uvijek nisu završene. Glavni
zaostaci su na području poduzetničkog
sektora, nebankarskog i financijskog sektora te na području politike konkurentnosti. Slovenija je u članstvo EU ušla s jasnim ciljevima realizacije vlastitih interesa na jačanju vanjskopolitičke prepoznatljivosti i značaja te rasta gospodarstva i
podizanja standarda. Prema izvješćima
analitičara, Slovenija vrlo dobro primjenjuje i prati suvremenu harmonizaciju i provedu zakonskih odredbi EU. Često se i druge
tranzicijske zemlje koriste primjerima slovenskog zakonodavstva koje se izravno odnosi na gospodarsku politiku. Slovenija
ima visoko razvijeno gospodarstvo te je
BDP per capita za 2008. godinu iznosio
27.490,00 $. Nalazi se na drugom mjestu,
iza Cipra, među novim članicama EU te
iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka
inflacija je 2008.iznosila 5.7% što je bilo
više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine. Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s razli-
GOSPODARSTVO
čitim izazovima. Veliki dio ekonomije je
ostalo u rukama države, a direktna strana
ulaganja su među najmanjima u EU. U međunarodnim investicijama Slovenija zaostaje za deset zemalja koje su u 2004. ušle u EU jer utjecajni slovenski ekonomisti
zagovaraju tezu da bi se stranim ulaganjima Slovenija izložila upravljanju strateških
resursa od strane inozemnih investitora.
Porezi su relativno visoki, tržište rada je
nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će
se strana ulaganja povećati. Slovenija je
vodeća među novim članicama EU i prva je
nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007. Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje
među tranzicijskim zemljama , sa starom
rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U
turizmu su značajna primorska ljetovališta,
skijaška središta i toplice.
Odnosi Slovenije i Hrvatske
Slovenski izvoz je u Hrvatsku zadnjih godina imao stalnu tendenciju rasta, isto tako
rastao je i hrvatski izvoz u Sloveniju. Gospodarski odnosi između Hrvatske i Slovenije tradicionalno su vrlo dobro su razvijeni
budući da su trgovački i proizvodni procesi u obje zemlje imali komplementarne povezanosti. Od osamostaljenja dviju država
intenzivnija su nastojanja slovenskih tvrtki za što učinkovitiju povezanosti svojih
gospodarskih subjekata s hrvatskim tržištem. Uz bolje organiziran institucionalni
angažman poticaja izvoza omogućio bi se
potencijal nekoliko industrijskih grana koje imaju izvoznu perspektivu, kao što su:
prehrambena, drvna, tekstila i kožna industrija. Dugogodišnji neriješeni problemi
Prema izvješćima
analitičara, Slovenija vrlo
dobro primjenjuje i prati
suvremenu harmonizaciju
i provedu zakonskih
odredbi EU.
prouzročeni raspadom Jugoslavije: dug Ljubljanske banke, nuklearna elektrana Krško,
granična razgraničenja na kopnu i na moru;
imali su negativan utjecaj na bolji razvoj
gospodarskih odnosa dviju država.
Granice
Za vrijeme SFRJ morska granica između republika nije bila utvrđena. Prema hrvatskom
prijedlogu granična crta trebala bi ići od
ušća Dragonje sredinom Piranskog zaljeva.
U tom slučaju Slovenija ne bi imala pristup
međunarodnim vodama Jadranskog mora.
Slovenija smatra da joj pripada 4/5 Zaljeva
među dviju zemalja je počelo 1. siječnja
2008. stupanjem na snagu hrvatskog zakona o Zaštičenom-ekološkom ribolovnom pojasu (ZERP) prema kojemu bi Hrvatska mogla proširiti suverenitet i na području između granice teritorijalnih voda i epikontinentalne crte sredine Jadranskog mora. Hrvatska se pozvala na međunarodno pravo i
tvrdila da su i Slovenija i Italija učinile isto.
Slovenija je smatrala da bi ZERP prejudicirao granicu na moru te je svoje predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2008. iskoristila
za blokadu pristupnih pregovora Hrvatske.
Uslijed jakog pritiska Hrvatska je u ožujku
odustala od provođenja ZERP-a nakon čega
je deblokiran pregovarački proces. U posljednje vrijeme hrvatska strana koristi
umjesto naziva Piranski zaljev termin Savudrijska vala.
Ljubljanska banka
Krško
Dugogodišnji neriješeni
problemi prouzročeni
raspadom Jugoslavije:
dug Ljubljanske banke,
nuklearna elektrana
Krško, granična
razgraničenja na kopnu i
na moru; imali su
negativan utjecaj na bolji
razvoj gospodarskih
odnosa dviju država.
i da bi linija razgraničenja išla neposredno
uz hrvatsku obalu Zaljeva. Najznačajniji dosadašnji pokušaj rješenja tog problema su
sporazum hrvatskog premijera Račana i slovenskog kolege Drnovšeka parafiran 20. srpnja 2001., susret vlada na Brijunima 10.
lipnja 2005. te sporazum hrvatskog premijera Sanadera i slovenskog kolege Janše iz
2007. Godine 2001. su premijeri Račan i Drnovšek usuglasili sporazum prema kojem bi
80% Piranskog zaljeva pripalo Sloveniji čime bi ona dobila pristup međunarodnim vodama a Hrvatska bi zadržala morsku granicu
sa Italijom. Novo poglavlje u prijeporu iz-
Drugi nerazriješen problem je oko duga
ljubljanske banke. Ljubljanska banka je za
vrijeme bivše Jugoslavije bila jedna od
najuglednijih banaka. Oko 130 000 hrvatskih građana je imalo otvorene štedne račune. Banka je također kreditirala hrvatska
poduzeća. Nakon raspada Jugoslavije Ljubljanska banka objavljuje stečaj. Banka
nasljednica, Nova ljubljanska banka (NLB)
je prema teritorijalnom principu priznala
štedne uloge samo slovenskih štediša. Hrvatske štediše smatraju da je riječ o diskriminaciji. Slovenski stav je da je nakon raspada Jugoslavije došlo do novih, nepredviđenih okolnosti. Štedni ulozi bi se trebali smatrati dijelom sukcesijske mase bivše
države. 2004. je grupa hrvatskih štediša
podnijela tužbu na Europskom sudu za
ljudska prava u Strasbourgu, koju je sud
odbacio. Dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama po slovenskim podacima od 31. prosinca 2009. iznosi 178 milijuna eura, a postoje nagađanja da bi u konačnom rješenju pola obveza prema štedišama preuzela Slovenija, a pola Hrvatska.
Iako su navedena samo dva nerazriješena
problema između Slovenije i Hrvatske, ni
ostali nisu manje važni. I jednoj i drugoj
strani predstoji dugo razdoblje kvalitetne
suradnje da se ti problemi iz prošlosti riješe i zajedno se krene u novu, bolju
budućnost.
Lucija VULIN
manager 81/15 | 10/2010
13
GOSPODARSTVO
POREZ NA BANKE
Novi prijedlog zakona je uvođenje poreza na banke
Vlada je najavila zakon koji bi omogućio
dodatno oporezivanje banaka, jednom
djelu stručnjaka ovaj potez čini se sasvim logičan zbog ekstra profita koji
ostvaruju banke čak i za vrijeme najteže
recesije, dok se određena struja protivi
tom zakonu zbog bojazni da bi to bilo
samo kratkoročno rješenje krpanja proračunskih rupa, koje bi se ionako prebijalo preko računa građana.
Novi nameti
U ovo teško vrijeme za našu zemlju takozvano“ recesijsko doba“ državni proračun
na prihodovnoj strani se puni slabije od
očekivanog pa naša vlada da bi pokušala
smanjiti deficit u državnom proračunu razmišlja o uvođenju poreza na banke. Iako je
generalno loše uvođenje bilo kakvih novih
nameta koji udaraju na džep građana i tako im još više smanjuju kupovnu moć što
produljuje izlazak hrvatske iz ovih kriznih
vremena, također ima mnogo pozitivnih
strana oko uvođenja ovakvog poreza. Hrvatska je izrazito bankocentrična zemlja i
svaki potez u gospodarstvu počinje i završava sa bankama. Nije zanemarivo niti to
da država također ima kod tih istih banaka
mnogo kredita. U slučaju stavljanja na
snagu ovog zakona o porezu na banke, može se zaključiti da bi u budućim zaduživanjima države kamate bile mnogo veće a sukladno tome i rate novih kredita, koji će
nam najvjerojatnije trebati. A te bi veće
kamate i veće rate kredita podmirili iz
istog tog proračuna kojeg bi htjeli popuniti sa novcem koji bi se salio od poreza na
banke.
Posljedice
Posljedice uvođenja ovog poreza mogu biti i kratkoročne i dugoročne, kratkoročne
su povećanje kamatnih stopa, ali i izvlačenje kapitala iz zemlje, što bi moglo ugroziti i tečaj. Dugoročne posljedice također su
vrlo ozbiljne, iz razloga što bi one direktno
utjecale na usporavanje gospodarskog rasta jer bi banke smanjile svoju kreditnu
aktivnost. U slučaju ovog poreza važna za14
manager 81/15 | 10/2010
Razlozi za uvođenje ovog poreza su ti što je većina
banaka koje posluje na hrvatskom tržištu u stranom
vlasništvu te kamate koje daju građanima na kredite su
mnogo veće nego u njihovim matičnim zemljama
nimljivost je i da je on podijelio naše najveće ekonomske stručnjake u one koji su
za uvođenje i one koji su protiv toga poreza. Razlozi za uvođenje ovog poreza su ti
što je većina banaka koje posluje na hrvatskom tržištu u stranom vlasništvu te kamate koje daju građanima na kredite su mnogo veće nego u njihovim matičnim zemljama ( primjer: u Austriji su kamate oko
3.5% na stambene kredite a kod nas oko
7.5%). Mnogi građani bankama zamjeraju
da u ovim kriznim vremenima gdje mnoge
firme jedva posluju na pozitivnoj nuli banke zarađuju extra profit te taj novac ne zadržavaju u našoj zemlji nego ga prebacuju
u njihove matičnim zemlje. Predbacuje se
da bi ovaj zakon bio samo kratkoročno rješenje krpanja proračunskih rupa, a najgore
situacije je kada se proračun puni uvođenjem novih poreza.. Postoje i ekonomski
stručnjaci koji upozoravaju da bi banke taj
porez koji bi država uvela na njihovu zaradu indirektno prebacili na leđa građana
koji su zaduženi u tim bankama. Postoji
opasnost povišenja kamatnih stopa jer
mnogi krediti u Hrvatskoj nemaju fiksnu
kamatu nego fluktuirajuću. Za primjer daju slučaj kada je država povećala trošarinu
na mobilne poruke pa je mobilna industrija odgovorila povećanjem cijena poruka
što na kraju opet plaćaju građani. Postoji i
opasnost da se gospodarstvo dodatno uspori, jer poznato je da svako novo uvođenje poreza ima negativne utjecaje na kretanje gospodarstva. Moguća je i situacija
da kada određenoj banci postane preskupo
raditi u jednoj zemlji, a sve dok ima zemalja gdje im je to jeftinije, jednostavno prebaci poslovanje u drugu zemlju.
Antun REIĆ
GOSPODARSTVO
ZA SPAS HRVATSKOG GOSPODARSTVA
Tako lijepa, tako blizu
Iako je sam početak turističke sezone
počeo raspravama oko reklamnog spota
Hrvatske turističke zajednice, a manje o
dolascima i ostavarenim noćenjima, brzo se zaboravilo oko čega se vodila rasprava kad su došli prvi relevantni podaci iz kojih se jasno moglo vidjeti da imamo još jednu uspješnu sezonu pred
sobom.
Obećavajući rezultati
Iako su prvi rezultati ovogodišnje turističke predsezone bili nešto slabiji nego u isto
vrijeme prošle godine, glavna sezona i postsezona su polučili dobre rezultate čak i
bolje nego lani. S obzirom da većina gostiju koji dolaze u Lijepu Našu, dolaze automobilima uložena su i dodatna sredstva u
cestovne gradnje. Otkad su puštene u promet i druge cijevi tunela Mala Kapela i
Sveti Rok nema više kilometarskih kolona
prema jugu, što je veliki plus jer se smanjuju gužve na cestama a i gosti dolaze zadovoljniji na svoja odredišta. Iako je ova
sezona bila jako zahtjevna, dobri rezultati
su ipak tu. U prvih osam mjeseci ove godine turistička sezona na Jadranu bila najbolja do sada, sa 6% više turističkih noćenja i 3% više dolazaka turista, u usporedbi
s istim razdobljem prošle godine a u tom
je razdoblju ostvareno ukupno 51,7 milijuna noćenja i 8,2 milijuna dolazaka turista.
Od toga je bilo 46,3 milijuna noćenja inozemnih turista ili 7% više, 5,4 milijuna noćenja domaćih gostiju ili 2% više, 7,4 milijuna stranih dolazaka ili 3% više, te
882.000 domaćih dolazaka, što predstavlja
blagi pad od 4% u odnosu na 2009. godinu. Porast u brojevima noćenja ostvarile
su sve primorske županije, među kojima je
najveći porast, od čak 13% , ostvaren u
Splitsko-dalmatinskoj županiji. Također,
prihodi od turizma su granicama prošlogodišnjih rezultata kada je u hrvatsko gospodarstvo „ubrizgano“ 6.3 milijarde eura. Iako je sezona za većinu završila, za turističke djelatnike još nije, jer se do kraja godine očekuje još oko dva milijuna dolazaka i
pet milijuna noćenja, čime bi cijela turi-
Biograd na moru
stička godina završila u plusu. Hrvatski hotelski sektor u prvih je devet mjeseci ove
godine ukupno zabilježio rast prihoda od
2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što
sveukupno pokazuje da je taj sektor u stagnaciji te su mu za dalji razvoj potrebne
nove investicije i dodatne državne poticajne mjere za olakšavanje i rasterećenje
poslovanja.
Strana ulaganja
U vrijeme recesije jedna strana tvrtka je
ipak odlučila ulagati u Hrvatskoj i u naš
turizam. Riječ je o talijanskoj tvrtci ‘Octavia’ iz Modene, koja počinje gradnju turističkog naselja Crvena luka, pokraj Biograda na Moru. Četiri godine nakon što je turističko naselje Crvena luka preuzela talijanska tvrtka “Octavia” iz Modene, u listopadu će konačno početi izgradnja 20 milijuna eura vrijednog modernog turističkog
kompleksa nedaleko od Biograda s ukupno
900 postelja u kategoriji četiri zvjezdice.
Rekonstrukcijom starog turističkog naselja
nova Crvena luka ukupno će imati nešto
manje postelja, ali će kategorizacija objekata zato porasti sa dvije zvjezdice na četiri. Investitor je dosad dobio građevinske
dozvole (potvrde glavnog projekta i uvjete
gradnje) za 20 vila i apartmanskih objeka-
U prvih osam mjeseci ove
godine turistička sezona
na Jadranu bila najbolja
do sada, sa 6% više
turističkih noćenja i 3%
više dolazaka turista, u
usporedbi s istim
razdobljem prošle godine
a u tom je razdoblju
ostvareno ukupno 51,7
milijuna noćenja i 8,2
milijuna dolazaka turista.
ta, a uskoro bi, trebali dobiti preostalih
devet dozvola za hotelski dio naselja koji
će imati wellnes i spa centar te ugostiteljske i sportske sadržaje. Iako je ovo bila
uspješna sezona po svim pokazateljima, da
bi se gost i sljedeće godine vratio na naše
more, treba mu ponuditi i nešto više od
našeg mora, sunca i netaknute prirode.
Svake godine gosti su zahtjevniji, i nije im
dovoljno ponuditi ono što mogu naći na
cijelom Mediteranu, hoće nešto što će ih
zadržati te vraćati svake godine.
Lucija VULIN
manager 81/15 | 10/2010
15
GOSPODARSTVO
ATLANTIC GRUPA
Prehrambeni lider u regiji
Od 1991. godine kada je započela s radom kao Atlantic Trade i početka poslovanja s distribucijom robe široke potrošnje, pa do danas kada nosi ime
Atlantic Grupa d.d. nametnula se kao
vodeća prehrambena tvrtka u Hrvatskoj
ali i u ovom dijelu regije, što je i preuzimanjem slovenske Droge Kolinske krajem šestog mjeseca i potvrdila tu
činjenicu.
Općenito
Atlantic Grupa je najveća hrvatska prehrambena tvrtka koja se ujedno bavi i distribucijom roba široke potrošnje. Atlantic
Grupa je osnovana 1991. godine u Zagrebu. Kompanija zapošljava 4300 ljudi. Sjedište Atlantic Grupe je u Zagrebu, proizvodni pogoni se nalaze u Hrvatskoj, Njemačkoj, Srbiji i Sloveniji, a tvrtke i predstavništva u 10 zemalja. Proizvodi Atlantic
Grupe izvoze se na preko 30 tržišta. Vlastite robne marke sudjeluju u prodaji sa 46
posto, distribucija proizvoda robnih marki
internacionalnih principala sa 36 posto.
Atlantic je vodeći europski proizvođač pre-
hrane za sportaše s poznatim brandom
Multipower, najveći je proizvođač vitaminskih instant napitaka i dodataka prehrani
u regiji s robnim markama Cedevita i Dietpharm, istaknuti proizvođač proizvoda
za osobnu njegu te vodeći distributer robe
široke potrošnje u jugoistočnoj Europi.
Distribucijski portfelj Atlantic Grupe uključuje svjetske premium brandove poznatih
proizvođača kao što su Wrigley, Ferrero,
Hipp, Johnson&Johnson, Nestle Purina,
Vivera, Durex, Duracell i drugi. Od 2008.
godine Atlantic Grupa je pod brandom Farmacia formirala i vodeći privatni lanac ljekarni u Hrvatskoj. Vlastite robne marke su
Cedevita, Melem, Plidenta, Rosal, Dietpharm i Multivita.
Tržišni pokazatelji
Atlantic Grupa je 2009. godinu zaključila s
iznimnim poslovnim rezultatima, povećavši neto dobit u odnosu na prethodnu godinu za 24%, na iznos od 97,3 milijuna kuna. Kompanija je ostvarila ukupni prihod
od 2,2 milijarde kuna, što je 10,1% više u
odnosu na isto razdoblje prošle godine,
dok je dobit iz poslovanja porasla 18,9% i
iznosi 153,8 milijuna kuna. Ostvaren je
rast svih ključnih pokazatelja profitabilnosti, a navedeni rezultati u potpunosti su u
skladu s poslovnim planovima uprave najavljenim početkom 2009. Atlantic Grupa
je uspjela ostvariti ovakav dvoznamenkast
rast svih pokazatelja u situaciji realnog
pada gospodarstva od gotovo 6%, smanjene osobne potrošnje od oko 8% te smanjenog raspoloživog dohotka stanovništva
zbog povećanih fiskalnih nameta kao i
Atlantic Grupa je 2009. godinu zaključila s iznimnim
poslovnim rezultatima, povećavši neto dobit u odnosu
na prethodnu godinu za 24%, na iznos od 97,3 milijuna
kuna. Kompanija je ostvarila ukupni prihod od 2,2
milijarde kuna, što je 10,1% više u odnosu na isto
razdoblje prošle godine, dok je dobit iz poslovanja
porasla 18,9% i iznosi 153,8 milijuna kuna.
16
manager 81/15 | 10/2010
smanjene turističke potrošnje. Ovakav rast
zahvaljuju činjenici da su u protekloj godini napravili niz proizvodnih iskoraka, ponajprije s Cedevitom GO!, sklopili niz partnerstava od kojih se izdvajaju ona s Ferrerom, Karolinom i ljekarnama Dvoržak, te
širili kanale distribucije. U ukupnoj prodaji kompanije hrvatsko tržište sudjeluje sa
60%, a međunarodna tržišta sa 40%. Analizom kratkoročne sposobnosti plaćanja,
odnosno analizom likvidnosti, može se zaključiti da je Atlantic Grupa likvidno društvo iako mu je likvidnost smanjena u odnosu na 2008. godinu. Potvrda je o smanjenju udjela novčane mase u ukupnoj
imovini s 11,59% na 4,20%. Defanzivni interval, odnosno procjena koliko bi dugo
društvo moglo poslovati bez ikakvih prihoda, smanjio se sa 140 dana na 133 dana.
Analizom aktivnosti, odnosno efikasnosti
uporabe imovine, može se shvatiti uzrok
pogoršanja likvidnosti. Prosječno vrijeme
naplate potraživanja u 2009. iznosilo je 82
dana, a prosječno vrijeme isplate dobavljača kraćih 58 dana. Vremenska razlika u
priljevu i odljevu novca uzrokuje pritiske
GOSPODARSTVO
na zadržavanje dovoljno raspoložive gotovine ili brzo utržive imovine. S druge strane, Atlantic Grupa je unatoč smanjenom
iznosu neto radnog kapitala (s 443,54 milijuna kn na 422,53 milijuna kn) uspjela
povećati njegovu produktivnost. Atlantic
Grupa sa svakom kunom radnog kapitala u
2008. ostvarila je 4,13 kuna prihoda, a u
2009. znatno većih 5,29 kuna. Dugoročna
sposobnost podmirenja obveza Atlantic
Grupe u 2008. može se okaraktetizirati kao
solidna, a u 2009. pomalo se poboljšala.
Iznos dugoročnih obveza u odnosu na dugotrajnu imovinu smanjio se s 0,57 na
0,53, a jedino se neznatno povećao omjer
ukupnih obveza i vlasničkog kapitala s
1,28 na 1,29. Upravo činjenica što je ukupan dug veći od vlasničkog kapitala Atlantic Grupe, znatno smanjuje njezinu
solventnost.
neto dobit je povećana za 8,2 % na 41,4
milijuna kuna, dok je dobit iz poslovanja
prije amortizacije porasla 2,6% 89,5 milijuna kuna. Pozitivan utjecaj jednokratnih
stavki najvećim se dijelom odnosi na dobit
ostvarenu prodajom stare proizvodne lokacije Neve. Najveće inozemno tržište ostala
je Njemačka, a najveći je rast prodaje, uz
slovensko tržište koje je raslo 2,7 puta,
ostvaren u Italiji i iznosio je više od 20%.
U prodaji Atlantica vlastite robne marke
imaju udjel od 43%, distribucija proizvoda
robnih marki principala 38 %, Atlantic Farmacia 11%, a proizvodi koje Atlantic grupa proizvodi kao privatne robne marke za
velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu čine 8% prodaje.
Atlanic grupa u postocima
Nadalje, za sadašnje je i buduće kreditore
Atlantic Grupe važno jesu li i koliko kamate pokrivene operativnim zaradama, što
osigurava sposobnost podmirenja troškova
kredita i ostalih dugova. U slučaju Atlantic
Grupe operativne zarade su u 2008. bile
4,13 puta veće od troškova duga, a u 2009.
taj se omjer dodatno povećao na 4,41.
Atlantic je ostalo profitabilno poduzeće sa
solidnim stopama profitabilnosti. ROA se
povećala s 4,54% na 5,48 %, ROE s 10,58%
na 12,84%, a neto profitna marža s 3,87%
na 4,37%. Atlantic grupa u prvom polugodištu 2010. ostvarila je 1,07 milijardi kuna
prihoda od prodaje što je u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje rast od 1,4 %,
dok je neto dobit kompanije iznosila 77,8
milijuna kuna. Bez jednokratnih utjecaja
„Osvojila“ je i 2600
zaposlenih, što sa
Atlanticovih 1700 ljudi
čini respektabilno
poslovno carstvo od 4300
zaposlenika i s godišnjim
prometom od oko 640
milijuna eura.
Akvizicija Droge Kolinske
Emil Tedeschi i brandovi Droga Kolinske
zaposlenika i s godišnjim prometom od
oko 640 milijuna eura. U Sloveniji se nagađa da će Tedeschi (većinski vlasnik
Atlantic Grupe) čim preuzme Drogu Kolinsku, nešto morati 'deinvestirati', to jest
prodati, te da bi to mogla biti kava jer je
ona, premda poznati brand, manji dio slovenskoga poslovanja. Dosadašnji vlasnik,
Istrabenz, koji je zbog dugova od 450 milijuna eura u programiranom stečaju, novcem od prodaje Droge vratit će dio dugova
bankama. Sav novac koji su uspjeli ispregovarati s Atlanticom za prodaju Droga Kolinske ide, u stvari, bankama vjerovnicima.
Uz Drogu Kolinsku, Istrabenz rasprodaje i
hotele u Hrvatskoj, turističke tvrtke u Sloveniji, puno nekretnina po Ljubljani, na
Bledu, u Portorožu, rezervoare nafte u Kopru, i ostaje energetski holding. Tedeschi
je u utrci za Drogu Kolinsku pobijedio investicijske fondove Mid Europa Partners,
Advent i Warburg Pincus. Slovenski su mediji od travnja, kad je Atlantic objavio da
je zainteresiran za Droga Kolinsku, tvrdili
kako upravo hrvatska kompanija ima najmanje šanse, no dala je na kraju najbolju
ponudu koju prodavatelj nije mogao odbiti. Zasada mogu „odahnuti“ čelni ljudi Podravke, jer u ovom trenutku Tedeschi nema
više ni financijske ni organizacijske snage
da kupi koprivničku tvrtku, što ne znači da
neće u neko dogledno vrijeme.
Lucija VULIN
Kupnjom Droge Kolinske Atlantic grupa
prihodom će prestići Podravku i postati
važna regionalna kompanija. Naime, Atlantic Grupa ne dobiva samo poznate slovenske brandove, poput barcaffea, nego i razgranat biznis u Srbiji, gdje Droga Kolinska
drži neke od najjačih brandova, poput
Grand Kafe i Štarka. Atlantic Grupa je s Kolinskom „osvojila“ i Cocktu, Jupi, Donat
Mg, Argetu, Smoki, Najlepše želje, Zlatno
polje, Petit Beurre. „Osvojila“ je i 2600 zaposlenih, što sa Atlanticovih 1700 ljudi čini respektabilno poslovno carstvo od 4300
manager 81/15 | 10/2010
17
GOSPODARSTVO
PODRAVKA d.d.
Kompanija sa srcem
Podravka d.d. je hrvatska tvrtka osnovana davne 1934. godine koja se primarno
bavila proizvodnjom prehrambenih proizvoda. Danas je Podravka dioničko društvo koje posluje na tržištu Hrvatske ali i
tržištima diljem svijeta.
Povijest kompanije
Braća Marijan i Matija Wolf u Koprivnici su
osnivali radionicu za preradu voća i povrća, a 1947. godine radionica prelazi u
društveno vlasništvo te Podravka dobiva
ima koje i danas nosi. Krajem pedesetih
godina prošlog stoljeća proizvedene su prve juhe koje su zbog domaćeg okusa i brze
pripreme iznimno dobro bile prihvaćene na
tržištu. Na tržište je 1959. godine lansiran
novi proizvod, Vegeta, univerzalan dodatak jelima koji se danas prodaje u više od
četrdeset zemalja na svim kontinentima.
Nekoliko godina kasnije Vegeta se izvozi
na tržišta Mađarske i Rusije. Sedamdesetih
godina kompanija razvija svoju drugu
osnovnu djelatnost, farmaceutiku. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća
Podravka je privatizirana i registrirana kao
dioničko društvo. Od 7. prosinca 1998. Podravka je uvrštena u Službeno tržište dionica Zagrebačke burze pod oznakom PODRR-A te kao takva kotira na burzi i danas.
Danas se Podravka ubraja među vodeće
kompanije u jugoistočnoj, srednjoj i istoč-
18
manager 81/15 | 10/2010
Misija Podravke je stvaranje visokokvalitetnih proizvoda
s markom koji osvajaju povjerenje klijenata i potrošača.
noj Europi. Tri su glavna poslovna segmenta poduzeća: prehrana, piće i farmaceutika. Srce, koje simbolizira brigu za potrošače i sve zainteresirane za kompaniju, je
simbol kompanije.
Misija i vizija kompanije
Misija Podravke je stvaranje visokokvalitetnih proizvoda s markom koji osvajaju
povjerenje klijenata i potrošača dok je vizija biti vodeća prehrambena kompanija
po znanju, odnosu s potrošačima i prihodima među kompanijama sa sjedištem u regiji jugoistočne, srednje i istočne Europe
te farmaceutska kuća koja prepoznatljivim
partnerskim pristupom ostvaruje više. Cilj
kompanije je zadovoljavanje interesa vlasnika i svih zainteresiranih strana, a svojim aktivnostima kompanija želi pridonijeti i razvoju opće društvene zajednice. Cilj
je također i ostvariti gospodarski rast proizvodnjom vrhunskih proizvoda. To jamči
modernim tehnološkim procesima, kvalitetnim i sirovinama i znanjem. Pri tome
posluje prema načelima održivog razvoja.
Svojim proizvodima i uslugama Podravka
konstantno uvećava vrijednost, koristi manje resursa te proizvodi manje otpada, a
posebno se vodi računa o očuvanju okoliša
kao i o razvoju okoline i društva. Podravku
odlikuje i uključenost u životne procese,
kako njenih zaposlenika tako i cijele zajednice.Ključna područja na kojima se temelji strategija Podravke su: odnos s potrošačima, upravljanje markama proizvoda,
kvaliteta, lojalnost zaposlenika, obrazovni
razvoj zaposlenika i zajednice, razvoj prodaje, istraživanje i razvoj i stalna kontrola
troškova. Podravka je kompanija koja teži
izvrsnosti i kao takva posebnu pažnju pridaje osiguranju kvalitete svojih proizvoda
te kontinuiranoj brizi za okoliš.
Podravkini proizvodi
Najpoznatiji Podravkini brendovi su Vegeta, Lino, Podravka Provita, Eva, SMS, Dolcela, Fini-Mini, Talianetta, Fant, Studena,
Studenac, Lero, Kviki i mnogi drugi. Podravka nudi širok asortiman proizvoda kao
što su dodaci jelima, juhe, gotova jela,
meso i mesne prerađevine, ribe, umaci,
dječja hrana, slastice, sladoledi, pekarski
proizvodi, zamrznuti proizvodi, pića te
ostali proizvodi. Svi proizvodi su označeni
u skladu sa zakonskim propisima o označavanju RH, EU i zemalja u kojima poduzeće
posluje. Na pakovanju su istaknute istinite, potpune, jasne i nedvosmislene informacije o proizvodima. Posebna briga posvećuje se označavanju sastojaka koji izazivaju alergije ili netoleranciju kod određene skupine potrošača.
GOSPODARSTVO
Društvena odgovornost
Također kupci se svakodnevno mogu informirati o Podravci kao kompaniji, svim proizvodima, brandovima, investitorima, zaposlenicima, mogu pogledati različite recepte, tržišta na kojima posluje. Može se
tražiti i da se putem e-maila primaju informacije o područjima koje zanima određenog kupca. Svi kupci vole znati što kupuju
tako da Podravkina web stranica, koja je
uvrštena među 10 najboljih, sigurno pomaže da se kupuju baš njezini proizvodi.
Kao dio svoje društvene odgovornosti Podravka je 2001. godine osnovala i Zakladu
"prof. Zlata Bartl" čija je osnovna svrha
promicanje i poticanje stvaralačkoga i inovativnoga znanstveno-istraživačkog rada
među mladim visokoobrazovanim ljudima,
državljanima Republike Hrvatske. Nit vodilja Zaklade su lik i djelo profesorice Zlate
Bartl, čijom je zaslugom stvorena Vegeta,
najpoznatija hrvatska marka proizvoda i
koja je cijeli svoj život posvetila predanom
radu u Podravki te obrazovanju i usavršavanju mlađih naraštaja Podravkaša. Sredstva Zaklade upotrebljavaju se za dodjelu
stipendija i potpora redovnim studentima
dodiplomskih i poslijediplomskih studija.
Zaposlenici
Uz jasnu strategiju i dobru organizaciju, za
ostvarenje poslovnih ciljeva od presudnog
su značaja dobri stručnjaci. Ključ uspjeha
Podravke su dinamični, kreativni i uspješni
ljudi i njihova znanja. Zaposlenici se u Podravki osjećaju "kao kod kuće", ali ih se
istovremeno suočava s izazovima i poticajima. Kreativnim pojedincima nastoje se osigurati uvjeti rada u kojima će njihove spo-
sobnosti doći do izražaja i u kojima će moći kreativnost dalje razvijati. Kreativnost,
učinkovitost i profesionalnost se u Podravki nagrađuje. U međuljudskim odnosima zaposlenika Podravke na cijeni su timski rad,
poštovanje, povjerenje, iskren dijalog i
transparentnost u međusobnom radu.
Tržište u Hrvatskoj
Podravka je danas među najvećim prehrambenim kompanijama ovog dijela Europe. U Hrvatskoj gotovo da i nema obitelji
koja ne koristi Vegetu, a za to su najzaslužniji vrijedni Podravkini djelatnici u
svim regionalnim uredima. Oni brinu o distribuciji i prodaji široke palete Podravkinih
proizvoda diljem Hrvatske: od sjeverozapadnog dijela, Slavonije, preko Zagreba pa
do sjevernog Primorja, Istre i Dalmacije. U
kontinentalnoj Hrvatskoj postoji sklonost
Kreativnim pojedincima
nastoje se osigurati
uvjeti rada u kojima će
njihove sposobnosti doći
do izražaja i u kojima će
moći kreativnost dalje
razvijati. Kreativnost,
učinkovitost i
profesionalnost se u
Podravki nagrađuje.
twist riba, Vegeta twist salata. No, to ne
znači da Podravka navedene vrste Vegete
lansira prema isključivo ovom principu.
Dapače, u bilo kojem tipu kuhinje koriste
se manje više sve vrste.
Strana tržišta
Kao dio svoje društvene
odgovornosti Podravka je
2001. godine osnovala i
Zakladu "prof. Zlata
Bartl" čija je osnovna
svrha promicanje i
poticanje stvaralačkoga i
inovativnoga znanstvenoistraživačkog rada.
„konkretnim“ jelima i namirnicama (svinjetina, govedina, riječna riba, divljač,),
pa na tržište kontinentalne Hrvatske Podravka može lansirati Vegetu pikant, Vegetu twist svinjetina, Vegetu twist krumpir.
U primorsko Hrvatskoj prevladava mediteranska kuhinja (riba, plodovi mora, masline, janjetina), te će na ovo tržište Podravka plasirati Vegetu mediteran, Vegetu
Budući da se Vegeta može naći u svim dijelovima svijeta, niti Afrika nije izuzetak.
Podravka je na tržištu Afrike i Bliskog istoka prisutna već niz godina, a Vegeta je
među najtraženijim Podravkinim proizvodima na tom, drugom po veličini, kontinentu. Podravka je na tržište Australije
lansirala četiri nova proizvoda - tekuće bujone pod markom Vegeta: povrtni, s okusom piletine, chillija i češnjaka. Ti su proizvodi u potpunosti kreirani i prilagođeni
ukusu te navikama australskih potrošača i
još su jedan u nizu dokaza Podravkine inovativnosti i prilagođavanja specifičnim potrebama lokalnih tržišta širom svijeta.
Od ostalih tržišta diljem Europe i svijeta
Podravka Vegeta ima svoja predstavništva
u sljedećim zemljama: centralne Europe
(Češka, Mađarska, Letonija, Njemačka,
Poljska, Slovačka), jugoistočne Europe
(Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo,
Makedonija, Rumunjska, Slovenija, Srbija,
Ukrajina), Rusije, SAD-a te Kanade. Mnoštvo je truda, snage, napora, volje, rada
prije svega uloženo u razvoj ove kompanije, stoga nas ne iznenađuje da je Podravka
jedna od rijetkih «proizvoda Hrvatske» odnosno poduzeće koje se internacionaliziralo, probilo ne samo na tržište susjednih
zemalja nego i u zemlje diljem Europe,
Afrike, Australije i Amerike.
Maja SOKOLIĆ
manager 81/15 | 10/2010
19
GOSPODARSTVO
China Construction Bank
Komercijalizacija kineskih banaka
Bankarski sustav Kine u protekla dva desetljeća doživio je dramatične reforme
stekavši znatnu autonomiju, ali je i dalje
u državnom vlasništvu. U travnju 2003.
osnovano je Kinesko povjerenstvo za
bankarski sustav (China Banking Regulatory Commission, CBRC) koje je od Narodne banke Kine preuzelo nadzornu
funkciju. CBRC je nadležan za reguliranje
i nadzor rada banaka, društava za upravljanje nekretninama i drugim vrijednostima, kartele, investicijske organizacije
i druge financijske institucije koje rade
na osnovi pologa. Ključne komercijalne
banke u državnom vlasništvu su tzv. 'velike četiri' - Banka Kine (Bank of China,
BOC), Kineska građevinska banka (China
Construction Bank, CCB), Kineska poljoprivredna banka (Agricultural Bank of
China, ABC) i Industrijska i komercijalna
banka (Industrial and Commercial Bank
of China, ICBC). Djelatnost ovih banaka
'komercijalizirana' je 1995. Zakonom o
komercijalnim bankama.
China Construction Bank
China Construction Bank jedna je od vodećih komercijalnih banaka u Kini koja pruža
sveobuhvatan raspon komercijalnih bankovnih proizvoda i usluga. Poslovanje CCB
sastoji se od tri glavna segmenta: korporativnog bankarstva, osobnog bankarstva i
trezorskog poslovanja. Banka se ubraja u
tržišne lidere po broju proizvoda i usluga,
kao što su na primjer infrastrukturni krediti, stambene hipoteke i bankovne kartice,
20
manager 81/15 | 10/2010
S velikom bazom kupaca
i stalnim bankarskim
odnosima s mnogim
najvećim poslovnim
grupacijama i vodećim
kompanijama strateški je
važna u doprinosu
kineskom gospodarstvu.
a specijalizirana je za srednjoročne i dugoročne kredite za dugoročne specijalizirane
projekte poput infrastrukturnih projekata i
razvoja urbane stanogradnje. S velikom
bazom kupaca i stalnim bankarskim odnosima s mnogim najvećim poslovnim grupacijama i vodećim kompanijama strateški je
važna u doprinosu kineskom gospodarstvu.
China Construction Bank se sastoji od široke mreže od oko 13.630 podružnica, a neke od njih nalaze se u metropolama poput
New Yorka, Londona, Hong Konga, Frankfurta, Johannesburga, Tokyja, Sydneya i
drugih. Inače, američki financijski div
Bank of America posjeduje oko 10 posto
udjela u CCB-u.
Rast prihoda usprkos
svjetskoj krizi
Danas je China Construction Bank treća
najveća svjetska banka po tržišnoj vrijednosti, a još prošle godine odlučila se za
kupnju poslovne jedinice American International Group Inc. za 70 milijuna dolara
gotovine. Prema objavi američke kompanije, China Construction Bank Asia odlučila
se za kupovinu 100 posto udjela u AIG Finance (Hong Kong), što je prva inozemna
akvizicija Construction Banke od 2006.,
kada je kupila podružnice Bank of America
u Hong Kongu i Makau. AIG je otvorio pregovore o prodaji imovine vrijedne oko 7,4
milijarde dolara otkako je ova osiguravajuća kuća primila pomoć američke Vlade.
Najnovije vijesti vezane za poslovanje ki-
China Construction Bank on Minzhu Road, Lijiang
neske bankarske grupacije China Construction Bank ukazuju na značajan rast dobiti
u prvoj polovici 2010. godine, i to zahvaljujući jačanju potražnje za zajmovima i višim kamatnim stopama. CCB je objavila kako je u prvih šest mjeseci 2010. godine
ostvarila neto dobit od 70,74 milijardi juana (10,4 milijarde dolara), što čini rast
od 27 posto u usporedbi s istim razdobljem
prošle godine i u skladu je s očekivanjima
analitičara. CCB je članica i Global ATM Saveza, joint venturea od nekoliko međunarodnih banaka koje omogućuju korisnicima
da koriste svoje bankovne kartice u nekoj
drugoj banci koja se nalazi u sklopu Global
ATM saveza bez transakcijske naknade kada putuju u inozemstvo, a neke od članica
su i velike Bank of America, Deutsche
Bank, Barclays i druge.
Matea PENIĆ
U prvih šest mjeseci
2010. godine China
Construction Bank
ostvarila je rast neto
dobiti od 27 posto u
usporedbi s istim
razdobljem prošle godine.
GOSPODARSTVO
BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA
„Kvaliteta je naša tradicija“
Jedno od najstarijih brodogradilišta na
obali Jadranskog mora tijekom dugog
razdoblja razvoja i djelovanja na području grada Kraljevice uspjelo je održati
tradiciju gradnje brodova kao temeljne
poslovne djelatnosti. Što ga je to učinilo gotovo jedinim brodogradilištem u
Hrvatskoj koje profitabilno posluje?
Povijest
Brodogradilište Kraljevica osnovano je
davne 1729. godine kada je austrijski car
Karlo IV. prepoznao prirodne potencijale i
geografski položaj grada Kraljevice. Od tada do danas brodogradilište je prolazilo
brojne faze, uspone i padove, krize, ratove. No, usprkos tome uspjelo je opstati i
razvijati se u skladu s razvojem tehnologije. Prvi su se brodovi gradili zahvaljujući
bogatoj šumi kojom obiluju okolna područja Kraljevice što predstavlja začetke drvene brodogradnje u Hrvatskoj. Početkom
19. stoljeća te otkrićem pogona na paru
Kraljevica doživljava svoj procvat. Tada su
u brodogradilištu djelovala braća Pritchard
koji su pokrenuli gradnju parobroda također za ratnu mornaricu. Za vrijeme Prvog
svjetskog rata slijedi još jedan procvat jer
brodogradilište gradi manje ratne brodove
za austro-ugarsku mornaricu. Nažalost, nakon Drugog svjetskog rata 60 posto brodogradilišnog kapaciteta je uništeno, pa je
završetkom rata Kraljevica u cijelosti rekonstruirana i obnovljena. Od tada pa sve
Usprkos brojnim krizama
ovo je brodogradilište uspjelo opstati i razvijati se
u skladu s razvojem
tehnologije.
do 2008. godine izgrađeno je 197 brodova
različite namjene za domaće, ali i mnoge
inozemne naručitelje.
Djelatnosti
Osim brodogradnje, u osnovne djelatnosti
na kojima brodogradilište danas temelji
svoje poslovanje pripadaju gradnja i popravak čamaca, popravci i preinake brodova, gradnja i popravak čamaca za razonodu i sportskih čamaca, proizvodnja metalnih konstrukcija, obrada i presvlačanje
metala itd. Ove, ali i mnoge druge djelatnosti danas obavlja oko 480 djelatnika
brodogradilišta. Kraljevica je prolazilo kroz
različite oscilacije, no ono što ga je dove-
Zbog navedenih problema
na tržištu brodogradnje te
financijske krize plan
uprave brodogradilišta
Kraljevica u svibnju
2010. godine je bio da se
restrukturiranje škvera
provede kroz javnoprivatno partnerstvo.
Privatizacija brodogradilišta
lo u situaciju otežanog poslovanja na tržištu brodogradnje je tehnološko zaostajanje, ali i neprisutnost na tržištu novogradnje. Zahvaljujući dobroj strategiji i promišljenoj politici prodaje brodogradilište Kraljevica je uspjelo održati planirani tržišni
udio. U prilog tome zasigurno ide činjenica da je ovo trgovačko društvo završilo fiskalnu 2008. godinu s prihodima većim od
47 milijuna eura, a 2009. godinu zaključilo sa 4 broda u knjizi narudžbi. U rujnu
2010. brodogradilište je potpisalo dva vrlo
važna ugovora za gradnju ribarskih brodova s naručiteljima iz Rusije, ukupne vrijednosti gotovo 44 milijuna eura.
Zbog navedenih problema na tržištu brodogradnje te financijske krize plan uprave
brodogradilišta Kraljevica u svibnju 2010.
godine je bio da se restrukturiranje škvera
provede kroz javno-privatno partnerstvo.
Ideja je da postojeće brodogradilište ode u
stečaj, a da se imovina i radnici prebace
na sadašnju tvrtku-kćer ovog škvera. Prema tome bi se sadašnji naziv promijenio u
Brodogradilište Kraljevica – Incotrade. U
temeljnom kapitalu bi sudjelovali Phillip
Zepter, koji je zainteresiran za Kraljevicu,
u njoj vidi velike potencijale te želi da njegov vlasnički udjel u toj novoj tvrtki bude
većinski, zatim lokalna tvrtka Dalmont,
grad Kraljevica, država te radnici koji bi
ostali u škveru. Pretpostavka je da bi se
državna potraživanja pretvorila u vlasnički
udjel, a na državi je i teret zbrinjavanja
postojećeg viška radnika kroz otpremnine.
Međutim, u listopadu ove godine uz Zeptera se pojavio novi potencijalni kupac čiji
su predstavnici obišli brodogradilište. Riječ je o srpskom holdingu „Bomex“ u sklopu kojeg pored proizvodnje crne metalurgije, vatrostalnog stakla i građevinarstva
djeluje i brodogradilište. U „Bomexu“ će u
narednom vremenu tek utvrditi hoće li krenuti u detaljnije razgovore oko preuzimanja Kraljevice.
Maja JURČEVIĆ
manager 81/15 | 10/2010
21
GOSPODARSTVO
FACEBOOK
Najveća poslovna mreža 21. stoljeća
Facebook je najveća besplatna društvena mreža koju je 2004. godine osnovao
Mark Zuckerberg zajedno s trojicom kolega - Andrewom McCollumom, Dustinom Moskovitzem i Chrisom Hughesom.
Zuckerberg i njegovi kolege bili su studenti prestižnog sveučilišta Harvard te
je u početku Facebook bio namijenjen
samo studentima Harvarda. Facebook
ubrzo postaje nevjerovatno poznat- prvo
se toj tada još maloj društvenoj mreži
studenata Harvarda priključuju druga
sveučilišta, pa srednje škole i kompanije diljem svijeta. Ubrzo nakon porasti
popularnosti Facebooka, Zuckerberg
odustaje od studija i napušta Harvard te
osniva svoju kompaniju u Palo Altu.
Općenito o facebooku
Ideja Marka Zuckerberga bila je napraviti
web servis koji bi služio za povezivanje ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu.
Na Facebooku korisnik može objaviti svoje
fotografije, video zapise, tekstove, omilje-
nu glazbu, knjige, filmove, adresu, email,
mjesto prebivališta, trenutni posao, stečeno obrazovanje, datum rođenja, osobne
interese, status veze, političku pripadnost,
vjersku pripadnost te komentirati drugim
korisnicima njihove objave, priključiti se
određenoj grupi ili fan stranici, igrati razne igre ili pokretati razne aplikacije. Facebook je osnovan u veljači 2004. godine,
Oglašavanje putem
društvenih mreža je
postao apsolutni hit u
svijetu te je svakoga dana
sve popularnije i u
Hrvatskoj
22
manager 81/15 | 10/2010
Poslodavcima je Facebook donio mogućnost provjere
svojih zaposlenika i provjeravanje potencijalnih
kandidata za zaposlenje
a do prosinca iste godine ima već milijun
aktivnih korisnika. Broj korisnika svake godine raste te danas Facebook ima preko
500 milijuna aktivnih korisnika. Korisnici
provedu više od 700 milijardi minuta mjesečno na Facebooku i mjesečno objave 5
milijardi fotografija. Prosječan Facebook
korisnik ima 130 prijatelja.
Facebook oglašavanje Marketing 21. stoljeća
Oglašavanje putem društvenih mreža je
postao apsolutni hit u svijetu te je svakoga dana sve popularnije i u Hrvatskoj. Facebook je donio revolucionarnu mogućnost malim poduzećima i običnim ljudima
da besplatno na razne više ili manje kreativne načine pokažu ostalim Facebook korisnicima proizvode i usluge koje nude. Facebook nudi potencijalnim oglašivačima
mogućnost odabira potencijalnih kupaca
po godištu, lokaciji, spolu, obrazovanju,
zaposlenju ili nekim drugim ključnim riječima. Tako primjerice ako neka tvrtka ima
novi proizvod namijenjen ženama od 2040 godina koje žive u Zagrebu, mogu putem Facebooka „dostaviti“ oglas baš toj ciljanoj skupini. Facebook oglasi se sastoje
od riječi i slike a korisnik može odrediti
svoj dnevni budžet odnosno koliko je maksimalno novaca spreman potrošiti na oglašavanje dnevno te izabrati hoće li oglas
plaćati po broju prikazivanja na stranici ili
po broju klikova na oglas. Mnogo zanimljiviji i zabavniji način oglašavanja je tzv.
gerilski marketing odnosno besplatno
oglašavanje putem Facebooka koje je dostupno svakom korisniku.
Besplatno oglašavanje
Prvi oblik besplatnog oglašavanja je osnivanje Facebook grupe. Svaki korisnik na
Facebooku može osnovati svoju grupu u
kojoj će predstaviti svoj proizvod i poslati
pozivnice u grupu mnogim drugim korisnicima te im slati poruke i obavijesti o novim proizvodima. Ponekad se dogodi da
pojedino poduzeće kupi Facebook grupu
od njena vlasnika. Na primjer osnujete
grupu „Svi mi koji jedemo tone keksa“ koja nakon par tjedana postaje veoma popularna grupa s mnogo članova. Odjednom
kao administrator grupe dobivate poruku
od poznatog proizvođača keksa Keksić
d.o.o. u kojoj vam tvrtka nudi određenu
svotu novca za otkup grupe koju će tvrtka
GOSPODARSTVO
Činjenica je da će mnogi
Facebook korisnici u
stvarnom svijetu prije
kupiti proizvod poduzeća
čiju korisničku stranicu
prate i s kojom su u
interakciji nego nekog
drugog poduzeća.
iskoristiti za oglašavanje svojih proizvoda
i stvaranje liste vjernih kupaca. Drugi jednostavan oblik besplatnog oglašavanja je
kreiranje nekog događaja. Svaki pojedinac
na Facebooku može napraviti događaj
(event) i pozvati druge Facebook korisnike
koji će onda opet pozvati druge korisnike
da prisustvuju na eventu. Ovakvi događaji
se često kreiraju kada neka promocijska
kuća organizira koncert na određenom području, kada određeni kafić ili klub želi
predstaviti potencijalnim gostima program
za određeni dan ili kada neka tvrtka organizira predstavljanje svoga novog proizvoda. Treći način besplatnog oglašavanja,
veoma popularan među poduzećima i organizacijama je osnivanje „fan pagea“. Kori-
Način besplatnog
oglašavanja, veoma
popularan među
poduzećima i
organizacijama je
osnivanje „fan pagea“.
snik jednim klikom miša na gumb „like“
može postato član liste korisnika koje prate odnosno „lajkaju“ to poduzeće ili organizaciju. Danas takve Facebook stranice
imaju više od 5,5 milijardi fanova. Na tim
korisničkim stranicama, poduzeća objavljuju nove vijesti vezane uz proizvode i poduzeće te rade na uspostavljanju dugoročne veze s klijentima. Poduzeća organiziraju nagradne igre s raznim zanimljivim zadacima i rade razne zabavne aplikacije kako bi korisnika „natjerali“ da se vrati na
njihov fan page, a sve s ciljem uspostavljanja tzv. relationship marketinga. Jedan
od najpoznatijih primjera je primjer švedske Ikee, koja je na svojem fan pageu na
Facebooku u svrhu promidžbe nove trgovine objavila fotografije novih kompleta namještaja, a korisnik koji bi se prvi označio
na fotografiji bi osvojio označeni komad
namještaja. Činjenica je da će mnogi Facebook korisnici u stvarnom svijetu prije kupiti proizvod poduzeća čiju korisničku stranicu prate i s kojom su u interakciji nego
nekog drugog poduzeća.
Facebook i posao Poslodavac za prijatelja?
Poduzeća diljem svijeta sve više koriste
Facebook za interakciju sa svojim zaposlenicima. Mnoge strane tvrtke zagovaraju
upotrebu Facebooka među zaposlenicima
umjesto skupih i ponekad dosadnih team
buildinga. Tako se primjerice osnivaju pri-
vatne grupe tvrtke kojima mogu pristupiti
samo zaposlenici i služe za interakciju između zaposlenika. Česti su primjeri razvoja raznih Facebook aplikacija i igara koje
bi osigurale kvalitetniji timski rad među
zaposlenicima. Postoje mišljenja da Facebook koriste uglavnom mladi ljudi- studenti i školarci koji još nisu zaposleni.
Ipak, zadnja istraživanja nam pokazuju da
to zapravo nije istina. Početkom 2009. godine mnogi američki Internet portali su
prenjeli vijest da je najbrže rastuća demografska skupina na Facebooku žene iznad
55 godina. Istraživanje sitea pingdom.
com, o starosti korisnika društvenih mreža, početkom 2010. godine nam govori da
je prosječna starost Facebook korisnika
38.4 godine. Ova i druga razna istraživanja
nam govore da je Facebook odavno prestao biti virtualno okupljalište za mlade i
mistični svijet za stare i pokazuju da Facebook koristi mnogo zaposlenih ljudi. Poslodavcima je Facebook donio mogućnost
provjere svojih zaposlenika i provjeravanje
potencijalnih kandidata za zaposlenje. Zadnja istraživanja pokazuju da čak više od
50% poslodavaca provjerava profile potencijalnih kandidata. Velika većina poslodavaca prati svog zaposlenika putem Facebooka, a veoma je teško objasniti poslodavcu zašto ste odbili njegov zahtjev za prijateljstvo ili zahtjev za učlanjenje u službenu grupu zaposlenika tvrtke. Veliki pritisak
javnosti je prisilio Facebook da doda razne
opcije podešavanja privatnosti, no brojne
statistike i analize govore da korisnici sve
više izlažu svoju privatnost i uglavnom koriste samo neka od podešenja privatnosti
(u krajnjem slučaju koji je smisao Facebooka ako samo vi možete vidjeti vlastiti
profil).
Andrej HANZIR
manager 81/15 | 10/2010
23
GOSPODARSTVO
ZAŠTITA INOVACIJE – PATENTIRANJE
Zamisao, izum, patent
Nije dovoljno imati dobru ideju da bi je
lako unovčili. Težak je put stvaranja i širenja novog proizvoda po globalnom tržištu, jer uz razne rizike postoji i onaj
koji je možda najgori od svih - kopiranje. Država je ta koja garantira zaštitu,
te provođenje kazni za kršenje zakona
onome tko se usudi povrijediti prava
osigurana patentiranjem inovacija.
Državna zaštita
Hrvatska je imala uspostavljen sustav zaštite intelektualnog vlasništva još u vrijeme Austro-ugarske monarhije. Ipak, samostalna zaštita intelektualnog vlasništva
trebala je pričekati nastanak samostalne
Hrvatske, pa je današnji Državni zavod za
intelektualno vlasništvo (DZIV) osnovan
31. prosinca 1991., a obuhvaća zaštitu patenta, žigova, zaštitnih znakova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti, te topografija.
Industrijskim dizajnom štite se prostorna
ili plošna obilježja proizvoda vidljiva pri
njegovoj uporabi,a oznaka zemljopisnog
podrijetla je zemljopisno područje ili neki
drugi znak koji ukazuje otkud potječe neki
proizvod ili usluga. Autoru pripada autorsko pravo samim stvaranjem djela, bez ikakvih formalnosti i traje za života autora i
sedamdeset godina nakon njegove smrti.
Prema DZIV-u, patent je isključivo pravo
priznato za izum koji nudi novo rješenje
nekog tehničkog problema, a priznaje se
za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu. Predstavlja vlasništvo
čiju uporabu vlasnik može dopustiti drugim osobama na određeno vrijeme davanjem licencije, ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe.Uvjeti koje neki izum mora zadovoljiti za priznanje patenta su inventivna razina (mora biti nov) i industrijska primjenjivost (mora biti koristan).
Predviđene su i olakšice,
koje bitno smanjuju
sveukupne troškove
vezane uz postupak
zaštite izuma.
godina od datuma podnošenja prijave.
Konsenzualni je patent vrsta patenta koji
se priznaje bez potpunog ispitivanja, na
temelju sporazuma tj. konsenzusa javnosti, ukoliko protiv njega nema prigovora.
Traje najviše deset godina, a postupak je
brži, jednostavniji i jeftiniji od postupka
za dobivanje klasičnog patenta.
Međunarodna zaštita
Postupak
Predviđene su i olakšice,
koje bitno smanjuju
sveukupne troškove
vezane uz postupak
zaštite izuma.
24
manager 81/15 | 10/2010
Postupak za priznanje patenata provodi se
u skladu sa Zakonom o patentu i Pravilnikom o patentu i sastoji se od nekoliko faza. Započinje podnošenjem prijave, a nakon njezinog ispitivanja slijedi objava u
službenom glasilu DZIV-a i tako postaje
dostupna javnosti. Ako neki od traženih
zahtjeva za priznavanje prijave u propisanom roku ne bude podnesen, uplaćena odgovarajuća pristojba u državni proračun i
naknada posebnih troškova i troškova za
pružanje informacijskih usluga na račun
Zavoda, prijava će se smatrati povučenom,
a Zavod će obustaviti postupak. Predviđene su i olakšice, koje bitno smanjuju sveukupne troškove vezane uz postupak zaštite
izuma. Patent se za predloženi izum se priznaje, odnosno odbija, ukoliko svi uvjeti
nisu zadovoljeni. Zaštita vrijedi dvadeset
No, je li dovoljno zaštititi inovaciju samo
unutar granica države? Prijetnja vreba sa
raznih strana, bez obzira koliko je kilometara u pitanju. Zato je osigurana Međunarodna zaštita, odnosno Međunarodna prijava patenta koja se može vršiti na dva načina: prijavom Međunarodnom uredu u Ženevi (također na Odsjeku za međunarodne
prijave u DZIV-u), ili prijavom kod Europskog zavoda za patente. Od 1998. godine
zaštita izuma u inozemstvu je jednostavnija, jer je od tada RH postala članica Ugovora o suradnji na području patenata - Patent Cooperation Treaty (PCT), koji omogućuje da se u roku godine dana od datuma podnošenja prijave, može podnijeti i
međunarodna prijava, kojom istovremeno
započinje zaštita na području cijele Europe, uz razumne početne troškove. Prijavitelji iz Hrvatske mogu podnijeti takvu prijavu putem Zavoda ili direktno nadležnom
GOSPODARSTVO
Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo - World Intellectual Property Organization (WIPO).
Europska organizacija za patente međuvladina je organizacija ustanovljena 1977.
godine. Sastoji se od dva tijela: Europskog
patentnog ureda i Administrativnog vijeća, koje nadgleda rad Ureda. Trenutno ima
34 zemlje članice uključujući sve zemlje
članice EU i četiri proširene članice. Sjedište Europske patentne organizacije nalazi
se u Münchenu, a službeni jezici su njemački, francuski i engleski. Od 1. travnja
2004. postupak za priznanje patenta s
učinkom na teritoriju RH moguće je voditi
i putem Europskog patentnog ureda – European Patent Office (EPO). Analize tog
ureda pokazuju da je količina prijava za
sve zemlje središnje i istočne Europe znatno niža od prosjeka EU. Slovenija, s najvećim brojem prijava, još je uvijek 75 posto
ispod tog prosjeka. RH je na samom kraju
liste zemalja koje se koriste patentima, te
je time manje konkurentna. Postoje dva
razloga zbog kojih je to tako. Prvi taj što
je mali udio pravnih osoba koji prijavljuju
patente. Drugi je razlog nedostatak financijskih sredstava kojima bi se potaknulo
uvođenje hrvatskih patenata na međunarodno tržište, osobito preko Europske organizacije za patente.
Cijena patenta
Naknada za održavanje ili obnova pristojbe je naknada koja se plaća za održavanje
patenta aktivnim, i svaka država ima različit sistem obračuna. Ako se plaćaju godišnje, ponekad se nazivaju anuitetima patenta. Na Pariškoj konvenciji je odlučeno
da se treba dati najmanje šest mjeseci grace perioda za plaćanje te naknade. U Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Kini se ne treba plaćati ništa dok
su prijave u tijeku, za razliku od nekih zemalja, što je velika prednost, jer osim naknada za održavanja postoje i mnoge druge, kao naknade za odvjetnika, za prijavu,
za ispitivanje patenta, odobravanje od
strane Zavoda ili Odbora (kako gdje) i
mnoge druge.
U razvijenim zemljama su
ulaganja u znanost i
razvoj novih rješenja
puno veća i svaka ideja je
brzo prihvaćena.
Naknade
U SAD-u pristojbe se plaćaju od tri do jedanaest godina nakon dodjele patenta. Sukladno cijenama naknada, Amerikanci su
najveći inovatori jer imaju originalna istraživanja, kvalitetnu opremu, dobro opremljene laboratorije. Velika Britanija ne zahtijeva obnovu naknade, ali odobreni patent mora se obnoviti na četvrtu godišnjicu datuma podnošenja prijave i svake godine nakon toga.. Svima je poznata etiketa „made in China“ i koliko je često vidimo, što govori o kineskoj slaboj angažiranosti u patentiranje. Da nije tako, kopije
bi se uništavale, a takvi proizvođači kažnjavali, znači da bi bilo manje, obično niskokvalitetne kineske robe. Napokon, Njemačka plaća naknadu od treće godine, za
treću i četvrtu godinu. Vrši se godišnje i
raste redovito od treće do dvadesete godine. Naknada se mora plaćati i za vrijeme
procesa odobravanja i obrade patentne prijave, u suprotnom se zahtjev smatra povučenim. U RH godišnja naknada troškova
održavanja plaća sa prvi put za treću godinu održavanja, računajući od dana podnošenja prijave – samoinicijativno, bez poziva Zavoda. Ako se naknade troškova plaćaju sa zakašnjenjem (u šestomjesečnom roku), iznosi se udvostručuju. Prve se godine
plaća 320 kuna, druge 360 kuna i tako raste; šeste iznosi 500 kuna, petnaeste 2300
kuna, dvadesete 6900 kuna. To znači da bi
se do šeste godine za održavanje patenta u
Hrvatskoj moralo izvojiti 4800 kuna.
Osim što su cijene znatno niže, treba uzeti u obzir i zasigurno bolju kvalitetu usluge u inozemstvu te veću važnost tih Ureda
u cijeloj Europi ili svijetu. To su glavni razlozi zašto Hrvati radije patentiraju u inozemstvu. Osim toga, u drugim, razvijenim
zemljama su ulaganja u znanost i razvoj
novih rješenja puno veća i svaka ideja je
brzo prihvaćena. Mnoge kompanije rado
ulažu u nove proizvode i nude mogućnost
financiranja održavanja patenta uz neku
korist sa sebe, kao na primjer, pripisivanje
zasluga i prihoda od prodaje sebi ili dobivanje licencije za korištenje u svoje svrhe.
Nažalost, takvu tradiciju imamo mi, pa tako velika većina inovacija naših poduzetnika i znanstvenika završava u njemačkom
vlasništvu. Kako bi se to spriječilo, Hrvatska bi Vlada trebala više ulagati u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa.
Mateja MIKULČIĆ
manager 81/15 | 10/2010
25
GOSPODARSTVO
ONLINE SHOPING
Pozitivne i negativne strane online shoppinga
Internet je ustaljen u naš život i čini se
nemoguće funkcionirati bez njega. Komunikacija e-mailom i putem raznih
društvenih mreža, brza razmjena vijesti
kroz mnogobrojne internet portale korisnicima štede vrijeme, dok se neki zadaci poput kupovine, nisu se nikad činili
bržim i lakšim. Internet trgovina je danas jedno od najvećih svjetskih tržista u
razvoju. No, sve ima svoje prednosti i
nedostatke.
Perspektiva prodavača
Online shopping (online ili e-trgovina, e
commerce) obuhvaća sve aktivnosti vezane uz odabir, narudžbu i prodaju proizvoda
putem Interneta. U online trgovini, marketing ima jednu od vodećih uloga. Kroz
slanje e-mailova, newslettera te novih komunikacijskih kanala putem društvenih
mreža, proizvodi pronalaze kupce. Na taj
način prodavatelji inforimiraju klijente o
novim proizvodima, aktualnim akcijama i
popustima, obnovi asortimana, načinima
dostave ili potvrdama narudžbi. Problemi
se mogu javiti zbog kulturoloških razlika i
zakonskih barijera. Stalan razvoj tehnologije zahtijeva stalno nova znanja i rješenja, stoga pasivnost i slaba informiranost
lako dovode do neefikasnog poslovanja ili
čak propasti.
Prednosti i nedostaci za kupce
E-trgovina je dostupna 24 sata dnevno uz
zajamčenu privatnost. U toplini vlastitog
doma moguće je pristupiti velikom broju
trgovina. Cijene se lakše uspoređuju i znatno su niže od cijena u maloprodaji, dok su
popusti veći zbog nižih troškova. Važna je
komunikacija među stranama, tako kupac
dobiva povratne informacije o svim promjenema koje ga se tiču. Nije bitno na čije je ima kreditna kartica, stoga pri krađi
kartice postoji velik rizik od krađe identiteta. Što je još interesantno, ljudi koji često putuju običavaju kupovati svježu hranu putem Interneta, dogovarajući sa dobavljačima mjesto i vrijeme dostave. Glavni je nedostatak što se stvar ne može uze26
manager 81/15 | 10/2010
„Cijene se lakše uspoređuju i znatno su niže od cijena u
maloprodaji, dok su popusti veći, sve zbog nižih
troškova.“
ti u ruke, opipati niti probati. Dostupnost
online trgovina tokom blagdanskih dana
može znatno otežati čitav proces kupnje, a
web stranice se mogu i „zamrznuti“ te čak
i čitav sustav može pasti. Online kupovina
postaje neisplativa kada otpremni troškovi (avion, brod, kamion, na kraju carina)
ispadaju previsoki. Ti troškovi mogu ovisiti o kilaži, kilometrima, vrsti prijevoznog
sredstva, prirodi robe. Zbog složenosti
transporta, reklamacije i vraćanje proizvoda su puno kompliciraniji, moguće su pogreške u naplati, a garancija za primitak
proizvoda ne znači ništa ako je tvrtka s kojom se posluje propala. Plaćanje se vrši se
debitnom ili kreditnom karticom, a ne gotovinom ili čekom, čime se javljaju razni
rizici vezani uz takvu vrstu plaćanja.
Sigurnost
Da bi se izbjegle prethodno navedene poteškoće, informatičari daju par savjeta:
Koristite siguran preglednik - preglednik
treba biti u skladu s industrijskim sigurnosnim standardima. Čuvajte svoje privatne
podatke - nemojte davati osobne podatke,
osim ako znate tko će ih primiti. Najbolje
je da lozinka bude nasumična kombinacija
brojeva i slova umjesto datuma rođenja,
telefonskog broja i slično. Kupujte od tvrtki koje su vam poznate - ako niste upoznati s tvrtkom, pokušajte naći njihov katalog
ili brošuru. Pitajte ih o troškovima dostave, privatnosti, povratu novca, sve što vas
zanima. Uzmite u obzir kupovinu putem
posrednika – ova vam služba može pomoći
uštedjeti novac i ne morate se brinuti o
dostavi od prodavatelja
U našoj regiji se još uvijek ne nudi velik
broj prizvoda na Internetu, što je posljedica nedovoljne informatičke pismenosti
javnosti. To je prednost za one koji žele
proširiti svoje poslovanje na Internet trgovinu ili započeti nečim potpuno novim bez
većih novčanih izdataka.
Mateja MIKULČIĆ
„Internet trgovina je
danas jedno od najvećih
svjetskih tržista u
razvoju.“
GOSPODARSTVO
manager 81/15 | 10/2010
27
GOSPODARSTVO
HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA
HGSS hrvatski rendžeri
Hrvatska gorska služba spašavanja
(HGSS), dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima,
i drugim nepristupačnim mjestima kada
pri spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti opremu
za spašavanje u planinama.
Općenito
Osnovana je 1950. godine kao interna
služba Hrvatskog planinarskog saveza, a
danas Hrvatska gorska služba spašavanj
služba javnog karaktera koja pomaže svim
građanima. Gorska služba spašavanja specijalizirana je za spašavanje s nepristupačnih terena i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i
opremu za spašavanje. To uključuje nesreće u planinskim područjima, stijenama,
speleološkim objektima, strmim i teško
prohodnim terenima, te nesreće koje se
dogode u posebno teškim vremenskim prilikama. Službu čine trenutno najspremniji
hrvatski alpinisti, speleolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom
obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potra-
Spašavanje ljudskog života, pa čak i kada se svjesno
upalo u nevolje, ne može biti i nije gubitak. Ljudski
život nema cijenu i očuvanje ljudskog života trebala bi
nam svima biti primarna obaveza!
ge na nepristupačnim terenima i uz pomoć
potražnih pasa. Služba ima oko 500 članova od čega 25 liječnika i 12 instruktora.
Služba je teritorijalno podijeljena na 20
stanica. Služba je u svom radu jedinstvena. To znači da je poziv bilo kojem članu
Gorske službe spašavanja ujedno i poziv
cijeloj službi čime se mobiliziraju svi potrebni potencijali cijele službe. U pravilu
intervenira stanica koja je najbliža mjestu
nesreće, a po potrebi se angažiraju i druge
stanice. Do početne točke nesreće dolazi
se u rekordnom roku, uglavnom unutar
jednog sata.
Financiranje
Do početne točke nesreće
dolazi se u rekordnom
roku, uglavnom unutar
jednog sata.
28
manager 81/15 | 10/2010
Gorska služba spašavanje neprofitna je organizacija. Djelovanje Službe i njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću). Modeli financiranja su različiti. Od financiranja iz proračuna države i lokalnih
zajednica, iz ulaznica u nacionalne parkove do financiranja iz dobrovoljnih priloga
u zemljama u kojima građani imaju jaku
tradiciju davanja dobrovoljnih priloga (kao
npr. u Velikoj Britaniji i SAD koje naravno
isto imaju volonterski GSS). Možda je najčešći model da se helikopterski dio akcije
spašavanja naplati (dakle troškovi leta)
dok sama gorska služba spašavanja rijetko
gdje naplaćuje svoj rad direktno od spašenih. I troškovi leta u pravilu se plaćaju iz
osiguranja i rijetki plate direktno iz svog
džepa. Financiranje rada GSS-a direktno od
spašenih je teško ostvarivo jer je spašavanje samo jedan dio aktivnosti (i to manji)
gorskih službi spašavanja. Puno više vremena, truda i energije gorske službe ulažu
u preventivni rad, kako bi nesreća bilo što
manje, a to je posao koji se ne može naplatiti spašenima. Svake godine veliki troškovi se naplaćuju iz državnog proračuna, i
to samo zato jer država dosad nije uspjela
posložiti i izglasati zakon koji bi to drugačije regulirao. U susjednim zemljama i Europi se rigorozno, preko osiguranja, naplaćuje svako spašavanje iz opasnosti u koju
se izletnik dovede sam, tipa alkoholizam
ili očigledni nemar. Tada Državna uprava
za zaštitu i spašavanje pokreće kazneni
postupak i tim temeljem naplaćuje troškove spašavanja i to samo u dijelu helikop-
GOSPODARSTVO
terskog leta, ali ne i troškove GSS-a. Izmjenom Zakona o HGSS-u trebaju se otvoriti veće mogućnosti financiranja HGSS
vlastitim prihodima, uz ostalo i naplatom
intervencija od osiguravajućih kuća, a ne
neposredno od stranaca, osim ako su oni
sami grubom nepažnjom prekršili pravila.
Naplaćivanje od nepažljivih i neodgovornih pojedinaca bio bi dio preventive na
koju HGSS godišnje ionako izdvoji 95 dio
svoga posla. Na žalost, zbog manjkavosti
hrvatskih propisa, poglavito Zakona o
HGSS-u, to zasad nije moguće učiniti. Zato većina stranaca koju su spašeni i kojima
je bilo pomognuto, sami izražavaju potrebu da donacijom nadoknade troškove te
pomognu Službi u humanitarnom djelovanju. Stranci na tome gotovo inzistiraju.
HGSS svake godine spasi velik broj stranaca i često prima diplomatske i pojedinačne
zahvale izvana. Ta se činjenica posvuda visoko cijeni, i važna je za turizam te - uz lijepo more, predivne krajolike i čistu prirodu, sve više postaje hrvatski brand.
Statistika
Tijekom 2008. HGSS je imao 760 intervencija u kojima je spašeno, zbrinuto ili izvučeno iz opasnosti oko 400 osoba. Ako su
trećina biti stranci, opet je u pitanju broj
od stotinjak inozemnih gostiju obuhvaćenih intervencijama. Iako je, vrlo teško reći točan iznos koji bi se zaradio od osiguravajućih kuća ili pojedinaca koji su grubo
prekršili sva pravila sigurnosti pa i zdrave
logike, zasigurno je riječ o višemilijunskoj
svoti. Samo na osnovu 2008. godine i statistike za godinu prije, posrijedi je pet do
10 milijuna kuna, što bi svakako rasteretilo
državni, ali i proračun lokalnih zajednica.
Prošle godine je pronađeno i spašeno 730
ljudi i odbijemo li dvije trećine domaćih
državljana, ostaje nam oko 200 stranaca.
Dodamo li tome da jedna intervencija pripadnika HGSS-a stoji između 10.000 i
30.000 kuna, a jedan sat leta helikoptera
Hrvatskog ratnog zrakoplovstva još oko
30.000 kuna, dolazimo do višemilijunske
svote koja se godišnje izdvaja za spašavanje i izvlačenje iz opasnosti stranih državljana koji su "zapeli" na bespućima Velebita ili Jadrana. Do kolovoza ove godine spašeno je već 400 osoba. U ukupnoj strukturi spašenih ljudi turisti čine tek 18 posto.
Izuzmemo li domaće ljude koji se izgube iz
drugih razloga, najviše neopreznih stranih
turista dolazi iz Slovenije, Slovačke, Polj-
ske i Češke koji dosadu razbijaju odlaskom
na Velebit ili Biokovo, nažalost - često i u
japankama. Na 10 akcija spašavanja dvije
su zbog neprikladne opreme.
Budućnost
Ulaskom u Europsku Uniju Hrvatska gorska
služba spašavanja svojom reorganizacijom
trebala bi unesrećenima naplaćivati troškove njihova spašavanja, te se na taj način
početi sama financirati. Iako je financiranje HGSS-a uređeno Zakonom, bilo bi dobro da se kao izvor financiranja uvedu i
ovakvi prihodi te da se od sredstava naplaćenih od neodgovornih turista ili njihovih
osiguravatelja stvori fond kojim bi se dodatno potpomagali primjerice ozlijeđeni
spasitelji i njihove obitelji u slučaju nezgode prilikom spašavanja, ili kreira zaklada za školovanje djece spasitelja u slučaju
najgoreg. U Zakonu o HGSS-u, naime, po-
Samo devet država na
svijetu ima potražne
timove s psima
stoji mogućnost da se troškovi spašavanja
naplate onome tko je sam uvjetovao svoje
stradavanje. No, do sada HGSS nikada nikome nije naplatio ni kune, naravno ne od
unesrećenog, već od njegova osiguranja.
HGSS u svom radu nailazi na mnoge probleme, donekle riješene Zakonom o
HGSS-u, no ni on ne zadovoljava sve veće
potrebe službe. Uskoro se kreće u izmjene
i dopune toga zakona. Prilikom njegova
donošenja grubom intervencijom Državne
uprave za zaštitu i spašavanje (112) GSS
ostaje bez potrebnih javnih ovlasti, a rad
službe umnogome je postao ovisan o tom
tijelu. HGSS želi biti kao i sve ostale javne
službe, a ne da ima nepotrebne posrednike: između GSS i unesrećenih ne smije biti
posrednika da bi akcija spašavanja bila brža i učinkovitija. Ujedno u zakonu treba
jasnije definirati obaveze države i lokalnih
zajednica o financiranju HGSS-a, jer on je
javna potreba. Sramota je da neke općine
i gradovi za potrebe HGSS-a ne izdvajaju
ni lipe, a kada se na njihovu području dogodi tragedija, onda očekuju pomoć. Volonterstvo će ulaskom EU još više doći do
izražaja. Mnogi će poslovi u ovoj državi
koji se sada ne obavljaju ili ih obavljaju
profesionalci, upravo po uzoru na EU, doći
u domenu volontera. Tako će, ulaskom u
EU, a po uzoru na primjerice Veliku Britaniju i Island koje imaju najbolje službe
spašavanja na moru (naravno volonterske), i Hrvatska ustrojiti volontersko spašavanje na moru.
Tomislav RASONJA
manager 81/15 | 10/2010
29
GOSPODARSTVO
QUANTUM 21NET
Mentalni modeli
David Hutchens, Marko Lučić
David Hutchens, poslovni savjetnik, stručnjak za organizacijski razvoj koji surađuje s
mnogim velikim korporacijama poput The
Coca-Cola Company, Wal-Mart, IBM, GE, Nike ili Bank of America kako bi im pomogao
u implementaciji koncepcije "učeće organizacije". Autor je kultne serije stripova Learning Fables, u Hrvatskoj objavljene u stručnom časopisu
qLife, koja na duhovit i metaforički način čitateljima približava složene koncepcije organizacijske teorije.
Marko Lučić, urednik stručnog časopisa za
liderstvo i menadžment qLife, član uprave
portala Quantum21.net
Mentalni modeli
Mentalni modeli su pojam kojeg je 1940-ih godina osmislio škotski psiholog Kenneth Craik – a odnosi se na umne strukture koje
predstavljaju duboko usvojena uvjerenja, predodžbe i pretpostavke koje gajimo o sebi, svijetu i našim organizacijama te o načinu
na koji se u njih uklapamo. Mentalni modeli nisu neka apstraktna
akademska materija već posve stvarna i jednostavna ideja, neobično važna i primjenjiva u svakodnevnom životu: obitelji, poslu,
školi, politici i drugim područjima koja traže da se razumijemo s
drugim ljudima koji stvarnost vide na drugačiji način.
Forma
Ponekad se javljaju u formi jednostavnih generalizacija ili u formi složenih pojedinačnih i kolektivnih teorija poput uvjerenja o
tome na koji način funkcionira politički sustav ili gospodarstvo
neke zemlje, što je to "menadžment" i slično. Forma jednostavnih generalizacija može se lijepo ilustrirati na primjeru švicarske
industrija satova koja je godinama neprikosnoveno dominirala
globalnim svjetskim tržištem. U jednom se trenutku pojavila nova, kvarcna tehnologija, koju švicarski proizvođači nisu htjeli koristiti jer nije bila usklađena s njihovim mentalnim modelom po
kojem su satovi mehanički, "tiktakajući" uređaji. S druge strane
japanski su proizvođači, a prije svih tvrtka Seiko, istu tehnologiju hitro usvojili što im je pomoglo da u relativno kratkom vremenskom periodu preuzmu od Švicaraca značajan dio svjetskog tržišta. Iz navedenog primjera lako je zaključiti da uzrok značajnog
smanjenja udjela Švicarskih proizvođača na globalnom tržištu satova leži u njihovoj ovisnosti o mentalnom modelu: "Sat je prije
30
manager 81/15 | 10/2010
svega mehanički, 'tiktakajući uređaj' što ga čini poželjnim kod
kupaca."
Rezultati
Što je veoma čudno i
nelogično, ako dublje
promislimo. Primjerice,
ako ste imali prilike
upoznati se s funkcioniranjem političkog sustava i političkih stranaka, tada dobro znate
da se tamo ne napreduje "po sposobnosti" jer
nekih konkretnih zadataka ni nema pa se
"sposobnost" svodi s
jedne strane na čim agresivnije kritiziranje "onih drugih" i proklamiranje kako bi "mi to mnogo bolje napravili" a s druge na slijepu poslušnost i dodvoravanje autoritetima. Takav nas sustav
dovodi do apsurdnih situacija da za funkcije lidera iznimno složenih i za život važnih sustava poput gospodarstva jedne zemlje,
grada ili tvrtke u javnom vlasništvu moramo birati amatere koji u
tom poslu nemaju iskustva ni postignutih rezultata kojim bi doista dokazali svoju kompetentnost. Dakle, sve dok ne osvijestimo
ova i mnoga
druga uvjerenja
koja suptilno
upravljaju našim
privatnim i poslovnim životom
nećemo ih
uspjeti dublje
istražiti. Sve
dok ih dublje ne
istražimo nećemo ih moći promijeniti. A sve
dok ih ne promijenimo, poput
miševa koji trče
po kotaču uvijek
ćemo postizati
iste, neželjene
rezultate.
FAKULTET
Kristina JURKOVIĆ
Urednica rubrike Fakultet
Veliki pozdrav
svima,
a posebno novoj
generaciji brucoša
na početku nove
akademske godine.
Kao i svake akademske godine dočekuje vas novi
broj Managera u
kojem smo vam pripremili mnoštvo zanimljivih i zabavnih članaka. Pročitajte što
vam se može dogoditi uhvatili vas profesor ili asistent na ispitu ili kolokviju sa
šalabahterom u ruci. Pripremili smo vam
jako zanimljivu temu o sportu na našem
fakultetu odnosno timu stolnotenisača
pa zainteresirani-pročitajte. Otkrit ćemo
vam tajne dobrih i loših studentskih poslova te koristi za poslodavca i studenta.
Udruge na našem faksu su i dalje marljive i aktivne pa saznajte kakvim se projektima bave i naravno ako ste zainteresirani priključite im se.
Pozdravljam vas do sljedećeg broja i pozivam da nam se pridružite u stvaranju
novog Manager-a.
Uživajte,
Kristina Jurković
Urednica rubrike fakultet
VIJESTI SA SVEUČILIŠTA
Student EFZG-a u pobjedničkom
timu natjecanja Balkan Case
Challenge 2010
međunarodno
Balkan Case Challenge (BCC) je godišnje
ovnih slučajeva s
natjecanje koje se temelji na metodi posl
emski obrazovanog
naglaskom na zapošljavanje mladog i akad
studenti iz sljedećih
kadra u regiji. U natjecanju sudjeluju
egovina, Bugarska,
zemalja: Austrija, Albanija, Bosna i Herc
Moldavija, Rumunjska,
Crna Gora, Kosovo, Hrvatska, Makedonija,
faku lteta Zagr eb
Srbi ja i Slov enij a. Stud ent Ekon oms kog
šnic i ovog odiš njeg
Ema nuel Tute k, sudj elov ao je u zavr
mjesto u kategoriji
natjecanja i sa svojim timom osvojio prvo
.
„Erste Group Business Case Competition”
Ivana JAMBREKOVIĆ
avnika
u Irskoj rad nast
ji
ci
en
er
nf
ko
a
N
ard"
"Best Paper Aw
sa
en
ađ
gr
na
enciji
EFZG-a
olji rad na konfer
nagrađeni za najb
Co nf er en ce ",
Nastavnici EFZG-a
ne ss Re se ar ch
si
Bu
d
ie
pl
Ap
organizaciji
"E urop ea n
Dublinu (Irska) u
u
a
nj
lip
.
10
do
analiziraju
održanoj od 7.
radu istražuju i
u
ri
to
Au
a.
te
poduzeća koja
The Clute Institu
šanja hrvatskih
na
po
e
sc
ra
ob
i
ni, a vezano uz
metode
unarodnoj razmje
eđ
m
u
u
uj
el
dj
na strana
aktivno su
prilikom izlaska
lje
m
ze
a
im
ic
upravljanje riz
IĆ
tržišta.
Ivana JAMBREKOV
EDAMBA Thesis
Competition 2010 treća nagrada za
dr. sc. Najlu Podrug
Pripremni posjet Sveučilištu u
Manchesteru u sklopu programa
Leonardo da Vinci
je prijavu
Agencija za mobilnost i programe EU prihvatila
ilištu
Sveuč
t
posje
mni
prof. dr. sc. Marine Dabić za pripre
. Cilj
Vinci
da
u Manchesteru u sklopu programa Leonardo
izme đu
ovog posj eta je uspo stavl janje sura dnje
ilišta
Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveuč
.
acije
Inov
nos
Prije
u Manc heste ru unut ar proje kta
e
učenj
no
život
Leonardo da Vinci je dio Programa za cjelo
vanje
koji obuhvaća strukovno obrazovanje i osposoblja
ja.
ovan
obraz
na svim razinama
Ivana JAMBREKOVIĆ
Europsko udruženje doktorskih studija (EDAMBA)
svake godin e nagra đuje najbo lje dokto rske
U
disert acije iz podru čja ekono mije i poslo vne ekono mije.
lišta,
sveuči
68
i
konkurenciji doktorskih disertacija iz 29 zemalja
pripalo
treće mjesto na ovogodišnjem EDAMBA Thesis Competition
eta
fakult
mskog
Ekono
ntici
asiste
je dr. sc. Najli Podrug, višoj
osti
uslužn
si
„Odno
u Zagrebu, za doktorsku disertaciju
izmeđ u mena džers kih razina u veliki m hrvat skim
poduzećima „pod mentorstvom prof. dr. sc. Darka
Tipurića.
Ivana JAMBREKOVIĆ
manager 81/15 | 10/2010
31
FAKULTET
VODIČ ZA BRUCOŠE
Studiranje na EFZG-u
Svaki početak je težak, pa tako i prvi
studentski dani u kojima je većina brucoša zbunjena novim pravilima, obavezama i nedovoljno upoznata sa pogodnostima. Srećom, ekipa Managera je ovdje kako bi novim kolegama pomogla
kako bi se lakše i što brže prilagodili
studiranju na EFZG-u.
Administracija
Administrativne radosti najčešće zadaju
najviše muke brucošima. Većinu pitanja i
problema vezanih uz tijek studiranja vam
može riješiti referada. Naime, na prvom
šalteru u referadi možete dobiti potvrde o
upisu, te možete ovjeriti sve druge obrasce (npr. za prijevoz, stipendije i sl.). Potvrdu o upisu možete kupiti u skriptarnici
(sa stražnje strane fakulteta), u dućanu (s
desne strane od glavnog ulaza) ili ju
isprintati na jednom od studomata, koji se
nalaze između informatičkih dvorana 40 i
42. Bez obzira na način na koji ste došli do
potvrde, morate ju ovjeriti žigom u referadi, uz predočenje indeksa. Da biste ovjerili potvrdu, ne morate dolaziti osobno u referadu nego to za vas može obaviti i prijatelj. Ispite prijavljujete na studomatima
odabirom odgovarajućeg roka i profesora.
Uvijek je preporučljivo provjeriti da li se
nalazite na listi prijavljenih studenata ko-
Većinu pitanja i problema
vezanih uz tijek
studiranja vam mogu
riješiti tete u referadi.
32
manager 81/15 | 10/2010
Dobro došli na EFZG, želim vam puno sreće u studiranju
i nadam se da ćete iskoristiti do maksimuma sve
blagodati koje nudi studentski život!
ju asistenti ili profesori izvjese kod svog
kabineta ili na oglasnoj ploči katedre kako
biste bili sigurni da ćete moći pristupiti ispitu ili upisati ocjenu u indeks. Što se tiče
kabineta, zgrada EFZG-a je podijeljena na
sjeverni, istočni, južni i zapadni dio. Kabineti sa oznakom A ispred broja se nalaze u
južnom dijelu zgrade (desnim hodnikom
od glavnog ulaza), oni s oznakom B su u
sjevernom dijelu (lijevim hodnikom od
glavnog ulaza), dok se oni bez slovne
oznake nalaze u zapadnom dijelu (lijevim
ili desnim stepenicama nakon glavnog ulaza). Sportska dvorana nalazi se sa sjeverne
strane, a do nje možete doći kroz fakultet
ili kroz ulaz preko sjeverne porte (koji je
uvijek otvoren, čak i vikendima tako da
možete pristupiti studomatima koji se tamo nalaze u bilo koje vrijeme). Ukoliko
vam zatreba Uprava fakulteta, morat ćete
pozvoniti na vrata Dekanata koji se nalazi
na prvom katu u južnom dijelu. Sve informacije o snalaženju u labirintu hodnika
koji krase EFZG možete dobiti na recepciji
(lijevo od glavnog ulaza) ili na web stranici fakulteta, koja sadrži i sve druge relevantne informacije koje vam mogu zatrebati u bilo kojem trenutku (dokumente fa-
kulteta, informacije o izvođačima kolegija,
obavijesti, tehničke podatke, plan zgrade i
sl.). Također, na web stranici fakulteta se
nalazi ulaz u intranet koji sadrži razne
obavijesti vidljive samo studentima
EFZG-a. Kako biste dobili podatke za pristup intranetu (ali i internetu u studentskim domovima) morate otići s indeksom
do informatičkog centra koji se nalazi ispod KEFE (prođete cijelu KEFU i spustite se
stepenicama). Tamo se također nalaze i još
dvije informatičke dvorane, koje ćete možda ponekad koristiti za demonstrature ili
obavljanje nekih vježbi. Oglasna ploča za
FAKULTET
prvu godinu se nalazi preko puta kongresne dvorane i na njoj možete naći svoju
satnicu kao i obavijesti o svim promjenama koje se mogu dogoditi u satnici. Ukoliko imate još nekih nedoumica, na web
stranici EFZG-a u dijelu „za studente“ možete pronaći opsežan informacijski paket
vezan uz studiranje i studente koji bi vam
trebao pružiti odgovore na sva pitanja.
Učenje
Osim kao mjesto za posuđivanje knjiga,
knjižnica je centralno mjesto okupljanja
studenata u vrijeme ispitnih rokova zbog
prostora za učenje kojeg nudi. No, knjižnicu EFZG-a možete koristiti i u druge svrhe,
npr. za pisanje radova u grupama ili pojedinačno. Procedura je sljedeća, da biste
pristupili knjižnici, morate ostaviti stvari
(osim knjiga i vrijednih stvari) u garderobi
(nemojte ni pokušavati ući u knjižnicu s
torbama). Potom možete s indeksom posuditi knjigu ili koristiti računala u dijelu za
individualno korištenje (povišeni dio knjižnice) ili u dvorani za grupni rad (od povišenog dijela hodnikom desno). Prije korištenja tih računala morate se javiti dežurnoj osobi u knjižnici te imati indeks uz sebe. Računala u predvorju knjižnice možete
koristiti za provjeravanje e-malova, obavijesti na web stranicama fakulteta i sl. Također, u knjižnici možete kopirati onu literaturu koju ne smijete iznjeti iz prostora
knjižnice. Fotokopiranje funkcionira na način da kupite chip karticu određene novčane protuvrijednosti koju koristite kod fotokopiranja, a možete ju kupiti na šalteru za
posuđivanje časopisa. Skripte, predavanja
i knjige, između ostalog, možete kupiti u
Mikroradu (stepenicama lijevo dolje od
glavnog ulaza), gdje također možete i
obavljati usluge printanja i fotokopiranja.
Ukoliko vam određen kolegij zadaje muke,
provjerite da li na toj katedri postoje de-
monstratori koji vam mogu pomoći u savladavanju gradiva. Za neke kolegije demonstrature su organizirane kao grupni rad
u dvorani (npr. matematika svaki tjedan,
statistika nekoliko puta prije kolokvija), a
za druge su vam demonstratori na raspolaganju u kabinetima u za to predodređeno
vrijeme. Također, svoja iskustva i muke po
studiranju možete dijeliti s kolegama na
www.efzgforum.net i efzg.daj5.com.
Prehrana
Što se tiče prehrane, na EFZG-u postoje tri
restorana, od kojih su dva dostupna studentima, a jedan je rezerviran za profesore.
Restoran brze prehrane tj. popularnije zvana KEFA se nalazi pored garderobe. U KEFI
možete pojesti brzu hranu, kolače i sladoled. Nakon jela ili u pauzi između predavanja možete svratiti u kafić Index koji se nalazi u produžetku KEFE. Kafić je podijeljen
na dva dijela, desni dio je rezerviran za
profesore, dok je lijevi dio namijenjen studentima. Restoran u prizemlju (kod istočnog ulaza) radi na principu linije u vrijeme
ručka, od 11 do 15 sati, što znači da uzimate što želite od ponuđenog i na kraju linije dajete iksicu i uzimate račun. Taj račun
plaćate po izlasku iz restorana što znači da
morate paziti na račun tijekom ručka jer
ukoliko ga izgubite plaćate naknadu za izgubljeni račun u iznosu od 50 kuna. Valja
naglasiti da na jedan račun možete uzeti
maksimalno 5 istih proizvoda. Sve probleme vezane uz iksicu, kao i donošenje potvrde za reguliranje razine prava na prehranu (ovisno o mjestu stanovanja) rješavate
na šalteru u hodniku prema dvorani 42
(kod printera), odmah po ulasku lijevo.
Studentske aktivnosti
Početak svake akademske godine je savršeno vrijeme da se pridružite nekoj od studentskih udruga koje djeluju na EFZG-u, a
možete ih pronaći na lijevom dijelu četvrtog kata gdje imaju svoje kabinete. Članstvo u udruzi vam donosi mnoge prednosti, poput sklapanja prijateljstava i poznanstava, stjecanja iskustva u poslovnom
svijetu, druženja uz organizaciju projekata
i razne zabavne sadržaje, a jednog dana
vam može zaista lijepo pridonijeti i životopisu i sjećanju na studentske dane. Istra-
Kao studentima vam se
nude mogućnosti raznih
stipendiranja ili
studijskih odlazaka u
inozemstvo o čemu
možete pratiti obavijesti
na web stranici fakulteta,
sveučilišta ili drugim
stranicama koje su
specijalizirane za to.
žite regrutacijske ponude koje će udruge
staviti pred vas i odaberite nešto po svom
ukusu. Da biste nesmetano mogli uživati u
studentskom životu, nemojte zaboraviti
ovjeriti u referadi zahtjev za besplatan prijevoz ZET-om i predati ga na jednom od
ZET-ovih šaltera uz predočenje indeksa.
Status studenta vam nudi mnoge pogodnosti uz koje će vam studentski život ostati u vrlo lijepom sjećanju. Istražite te pogodnosti i iskoristite ih. Kao studentima
vam se nude mogućnosti raznih stipendiranja ili studijskih odlazaka u inozemstvo
o čemu možete pratiti obavijesti na web
stranici fakulteta, sveučilišta ili drugim
stranicama koje su specijalizirane za to.
Nemojte zaboraviti da kao student možete
posjedovati kartice, poput iksice, ISIC, Euro26 i drugih, uz koje ostvarujete značajne
popuste. Također, istražite mogućnosti koje nudi Studentski centar, kao npr. Student servis, kino, razne tečajeve, izložbe,
tribine, radionice i ostalo. Vrijeme studiranja je vrijeme istraživanja, učenja i zabavljanja. Stoga, drage kolegice i kolege, dobro došli na EFZG, želim vam puno sreće u
studiranju i nadam se da ćete iskoristiti do
maksimuma sve blagodati koje nudi studentski život!
Dalia SUŠA
manager 81/15 | 10/2010
33
FAKULTET
HSA VIŠE OD STUDIRANJA
IW Zagreb – „Hello, hello Zagreb calling“
Hrvatska studentska asocijacija ove je
godine po 14. put organizirala Međunarodni tjedan Zagreb odnosno International Week Zagreb. Tema ovogodišnjeg
IW-a je bila „Hello, hello Zagreb
calling“. IW se održavao od 5. do 12.
lipnja te je na njemu prisustvovalo devetnaest stranih studenata.
Međunarodni tjedan
Međunarodni tjedan odnosno International
Week (IW), je međunarodni projekt kojeg
organiziraju studentske udruge diljem svijeta, s ciljem međusobnog upoznavanja studenata, većinom s ekonomskih fakulteta, s
otvorenom mogućnošću kreiranja budućih
partnerskih veza. Sve zemlje koje sudjeluju
u sklopu International Week Coordinating
Organization (IWCO) imaju pravo prijaviti
svoje studente. Jedno od pravila je to da
svaki međunarodni tjedan mora sadržavati
party dobrodošlice, međunarodnu večeru,
prezentacije zemalja sudionica, izlet izvan
grada u kojem se održava međunarodni tjedan i posjete poduzećima, a sve što je sudionicima potrebno za sudjelovanje na nekom
međunarodnom tjednu osim dobre volje je
kupljena prijevozna karta do odredišta održavanja i
34
manager 81/15 | 10/2010
džeparac po volji, dok su svi ostali troškovi pokriveni od strane
organizatora.
IW Zagreb 2010
Ovogodišnji Međunarodni tjedan
Zagreb je održan u razdoblju od
5. do 12 lipnja. Stiglo je devetnaest studenata iz raznih dijelova Europe – Austrije, Češke, Finske, Italije, Španjolske, Kosova,
Makedonije, Švedske i Mađarske,
te iz Azije – Japan i Sjedinjenih
Američkih Država. Da bi projekt Hrvatske Studentske Asocijacije (HSA)
što uspješnije prošao, pobrinuli su
se sponzori projekta – Zagrebačka
burza, Jamnica, Pago, Vip, Red Bull,
Nacionalni park Plitvička jezera, Pizzeria2, Visoka škola za računarstvo,
Bakaga te prijatelj projekta internacionalni studentski poslovni list
Manager.
Program
Iako je program službeno započinjao 5.
lipnja, nekolicina studenata je stigla već
dan – dva ranije, zbog avionskog leta. Svaki strani student ili više njih bili su smješeni kod svojih hostova (domaćina), koji
su brinuli o njima, dok je nekolicina bila
smještena u sobe u studenskom domau dr.
Ante Starčević – Šara. Nakon što su se svi
studenti skupili, u popodnevnim satima
održala se prezentacija zemalja, a nakon
toga su uz opušteniju atmosferu nastavili druženje i upoznavanje jedni s drugima. Nedjelja je započela putovanjem u
Istru. Prvo stajalište je bio restoran gdje
smo studente već u početku upoznali s
hrvatskom kuhinjom i našim običajima.
Nakon ručka, slijedila su Plitvička jezera, koja uvijek iznova očaravaju svojim prirodnim ljepotama. Blicevi su
bljeskali na svakom koraku, slikao se
svaki djelić puta, kako bi nakon što
se vrate u svoju domovinu mogli kroz
slike i priče, svojim prijateljima i
obitelji dočarati Plitivička jezera.
eka
a su se n e
l
k
e
t
s
a
n
v
jedan da , rodile neke no
či.
U ovih t
a
v
t
r
js
e
l
ran ije
t
ijate
s
r
p
e
k
a
e
v
n
o
n
čile i
je te nau
simpati
Noć
smo proveli u planinarskom domu Skitača, daleko od civilizacije, gdje se zabavljalo do duboko u noć.
Nakon doručka krenulo se u Pulu, gdje smo
studente proveli po gradu, te gdje su imali priliku vidjeli Kosolesum, ponos Rimske
arhitekture. Budući da nas je vrijeme odlično poslužilo te da je temperatura bila
visoka, odlučili smo se malo okupati i rashladiti u moru. No kako se i naš vozač autobusa osvježiti te nam se odlučio pridružiti u morskim radostima, no slučajno su
mu ostali ključevi autobusa u džepu, te ih
je izgubio u vodi. U početku smo mislili da
je to samo njegova šala, no ubrzo smo
shvatili da nije riječ o šali. Bezuspješno
smo tragali za ključevi sat vremena, te smo
se na kraju predali, a vozač je odlučio nazvati poduzeće, koje je poslalo drugog vozača da mu autom donese rezervne ključeve u Pulu. U Skitači je navečer bila planirala međunarodna večera, na kojoj su studenti napravili neke specijalite specifične
za njihovu državu i poslužili njihova pića.
Večer je bila više nego zanimljiva, jer su
FAKULTET
odlaska na večeru u Maredo i kasnije izlaska u Piranhu, gdje je dan dosegnuo vrhunac. Mnoštvo zabave i plesa do ranih
jutarnjih sati. Četvrtak je ponovno bio dan
za posjet fakulteta i za mini natjecanje u
stvaranju turističke razglednice naše zemlje. Zadnji dan bio je predviđen za roštilj
i druženje na Jarunu. Taj dan vjerojatno je
bio najteži, budući da je navečer bio i dan
rastanka. Svima je rastanak teško pao, budući da smo se svi u tih tjedan dana sprijateljili i zbližili, no svi smo obećali jedni
drugima, da ćemo pokušati ostati u kontaktu. Svi smo se naposljetku povezali preko facebooka.
Lijepa uspomena
IW je me đu na rod ni proje
kt ko jeg org an izi ra ju stu
de nt ske
ud ru ge dil jem svi jet a,
s cil jem me đu so bn og up
oz
na va nja
stu de na ta, ve ćin om s ek
on om sk ih fak ult eta , s otv
ore no m
mogućnošću kreiranja bu
dućih partnerskih veza.
Sjedinjenih Američkih
Država.
Rastanak
va,
zanimlji
o
g
e
n
e
š
našli
bila vi
me stolu ća od
Večer je
o
n
d
je
a
n
pi
jer su se i tradicionalna o
iteti
ke sve d
specijal
eko Fins Država.
r
p
a
n
a
Jap
ričkih
nih Ame
je
n
i
d
je
S
se
na jednome
stolu našli specijaliteti i tradicionalna pića od Japana preko Finske sve do
Unatoč vrlo napornom rasporedu i prije svega ograničenom budžetu, Međunarodni tjedan Zagreb 2010 ostao je svim sudionicima,
ali i organizatorima u lijepoj uspomeni. Tijekom tog tjedna mnogo smo naučili o drugim zemljama, kulturama, običajima, ali i o
jednim drugima. U ovih tjedan dana stekla
su se neka nova prijateljstva, rodile neke
nove simpatije te naučile i neke strane riječi. Mislim da je to najbolja pozivnica svim
brucošima da tijekom svog studiranja svakako posjete jedan takav Međunarodni tjedan (IW). Hsa svakako više od studiranja.
Tomislav Rasonja
Sljedeće jutro krenuli smo prema Zagrebu,
te nakon dolaska posjetili Visoku školu za računarstvo, u kojoj smo
imali organizirani Geek
Party. U srijedu su studenti posjetili Zagrebačku burzu i upoznali
se s hrvatskom ekonomijom. Većina studenata je ostala zatečena sa malim prometom naše burze, budući da je u njihovim zemljama promet daleko veći. O
burzi i drugim
ekonomskim temama nastavljeno je
tijekom razgledavanja Zagreba koji je
bio predvičen prije
manager 81/15 | 10/2010
35
FAKULTET
POSLJEDICE VARANJA NA ISPITIMA
Sreća ponekad prati hrabre, ali znanje zauvijek prati mudre
Ljudskoj mašti nema kraja, još kada je
motivirana spoznajom da će za manje
rada uspjeti postići više na primjer dobru ocjenu ili prolaz na ispitu, misao o
varanju se nameće sama od sebe. Pritom
se ni ne razmišlja o posljedicama koje
prijete i koje mogu biti dalekosežnije
od bilo koje bolje ocjene u indeksu.
Jedno je pravilo;
važno na vrijeme
početi učiti
Bez muke nema nauke
Prva od posljedica je definitivno nedovoljno znanje o predmetu ili dijelu gradiva kojeg smo prepisali, iako je česta zabluda da
ono što je položeno neće više biti potrebno u daljnjem školovanju. Naime, gradivo
je koncipirano tako da se nadovezuje jedno na drugo pa svaki put kada se preskoči
jedna stepenica morat će se uložiti više
truda da se održi na toj višoj u budućnosti
ili opet pokušat varati. No, to neće biti
ona ista situacija u kojoj ste se snašli. Tako da će ta jedna prijevara za sobom vući
sljedeću i to će postati način rješavanja
problema. No, sreća vas ne može pratit zauvijek, za razliku od znanja.
In flagranti
Najgori scenarij svakog prepisivača je zasigurno biti uhvaćen. Iako je već pripremio
Sreća vas ne može pratit zauvijek, za razliku od znanja.
govor isprike da ne zna kako mu se papir
na koji je zapisao sve važne podatke našao
ispod nogu ili kako je potpuno zaboravio
da je stavio „skriptu“ napisanu na post papiriću u indeks. Velika je vjerojatnost da
profesor ili asistent baš neće povjerovati u
predivno ispričanu bajku. Najblaže kazne
za prepisivanje s kojima se studenti susreću je dobivanje negativnih bodova i mogućnost nastavljanja pisanja ispita dok je
najčešća kazna za dotičnog oduzimanje ispita i napuštanje dvorane. Ovisno o dobroj
volji profesora ispit će možda i biti ispravljen, no to je zaista rijedak slučaj. Većina
takvih slučajeva ne ide dalje od odnosa
profesor – student te nemaju za posljedicu
neke značajnije mjere koje uključuju stegovne mjere.
Kada kola krenu nizbrdo
Profesori i asistenti svake
godine prolaze kroz iste
situacije sa novim
studentima te znaju na
koje sve načine varaju,
samo se nekad prave da
ne vide.
36
manager 81/15 | 10/2010
Kako se prepisivanje i korištenje nedopuštenih tehničkih pomagala smatra težom
stegovnom povredom i grubom povredom
reda i ponašanja može doći do oduzimanja
indeksa i pokretanja stegovnog postupka u
kojem se studentu mogu izreći sljedeće
mjere: javna opomena, ukor, opomena
pred isključenje te trajno isključenje s Fakulteta te se oduzima indeks do donošenja
odluke o pokretanju postupka. Oduzimanje
indeksa podrazumijeva zabranu polaganja
ispita, upisa, predaje diplomskog rada te
pristupa drugim oblicima nastava ili provjere znanja. Ukupno trajanje mjere oduzimanja indeksa ne može prijeći tri mjeseca.
U njega se upisuje stegovna mjera koju je
moguće izbrisat jedino ako se u roku od
dvije godine ne ponovi. Osim toga svaka
se stegovna mjera objavljuje na oglasnoj
ploči fakulteta što vam može osigurati epitet varalice, iako ste možda samo jednom
pokleknuli, te tako vam otežati stjecanje
povjerenja kod profesora, a i kod kolega.
Stoga imajte na umu da se varanje na ispitima ne isplati kako kratkoročno tako ni
dugoročno zbog svega što propuštate učeći jer trud se uvijek isplati. Profesori i asistenti svake godine prolaze kroz iste situacije sa novim studentima te znaju na koje sve načine varaju, samo se nekad prave
da ne vide. Zato ono zamišljeno“zujanje“
po dvorani ili mukotrpne grimase pretvaranja kao da se nečeg pokušavate prisjetiti
ostavite za teatar jer samo privlače pažnju
i čine vas ako ništa drugo, smiješnim. Jedno je pravilo; važno na vrijeme početi učiti, a ne smišljati načine varanja i umjesto
toga pogledajte u knjigu ili realnije skriptu i prolaz je neizbježan.
Antonija JURIČ
FAKULTET
KORIŠTENJE OPOJNIH SREDSTAVA
Potreba ili zadnja „slamka“ spasa?
Ako niste bili direktno u doticaju s različitim tabletama, šumećim napitcima,
kapsulama i sličnim pripravcima zasigurno ste čuli od prijatelja ili poznanika
za takve načine podizanja energije i
koncentracije, otklanjanje umora te lakše i brže pamćenje. Je li zaista djeluju
ili mladi samo slijepo vjeruju farmaceutskoj industriji?
Rješenje u obliku tablete
Mnogi učenici i studenti u jednom trenutku svoga školovanja dođu u određenu fazu
kada ništa ne ide po planu, obaveza je
mnogo, a vremena uvijek malo. U početku
se mnogi opuste i odmahuju rukom misleći da još ima vremena i da se stigne, no
odjednom, zbog takve loše organizacije
vremena zapadnu u fazu neprospavanih
noći. Vjerojatno nema studenta koji nikada prije ispita nije pomislio: „Da bar imam
još koji dan za ponoviti!“ Koliko god vremena imali na raspolaganju uglavnom se
sve ostavi za zadnje dan. Što sada? Baš
onda kad treba naučiti mnoga poglavlja,
stići zadane rokove i još obaviti sve one
stvari koje čini svakodnevni život negdje
zapne. Studenti shvate da ih vrijeme gazi i
baš tada nedostaje energije za učenje.
Mnogi tada posežu za raznim vrstama farmaceutskih proizvoda, a nažalost i onim
neprovjerenim proizvodima. Ono što se
kupcima obećava i prodaje od strane proizvođača ovakvih proizvoda je najčešće poboljšanje pamćenja, otklanjanje umora te
malaksalosti, održavanje vitalnosti, pove-
Ne razmišljajući o
posljedicama studenti
koriste različite opijate
za vrijeme ispitnih rokova
ne bi li u prvom redu bili
opušteniji te ne bi li se
bez obzira na obveze
osjećali bolje i smirenije.
Neodgovornim
ponašanjem prema
vlastitom tijelu, u većini
slučajeva se može postići
suprotan učinak.
ćanje koncentracije i psihofizičke izdržljivosti. U takvim kriznim situacijama ovo se
zaista čini kao dobar i brz način da se povrati energija s ciljem održavanja budnosti
ne bi li se nadoknadilo izgubljeno vrijeme.
Najčešće studenti ovakve pripravke kombiniraju s mnogo kofeina i energetskih napitaka. Međutim, takvo rješenje je najlošiji
izbor po ljudsko zdravlje. Zatrpavanje vlastitog organizma s bilo kakvim tabletama,
mnogo kave, malo sna, dovodi tijelo do
granica izdržljivosti i uvelike ga iscrpljuje.
To znači da takvim ponašanjem prema vlastitom tijelu, u većini slučajeva se može
postići suprotan učinak.
Opojna sredstva
Farmaceutska industrija sve više, osim
onih vrlo važnih i za život neophodnih
proizvoda, proizvodi i različite pripravke,
dodatke prehrani koji se najčešće prodaju
s dobro smišljenom pričom. Međutim, spomenuta sredstva nemaju svojstvo opijata
za kojima nažalost posežu mnogi studenti
za vrijeme rokova i raznih težih životnih
situacija u kojima se ne snalaze. Na nagovor (ne)prijatelja koji su već na neki način
bili u doticaju s takvim sredstvima posežu
ne bi li zaboravili na probleme, osjećali se
bolje, dobili više „samopouzdanja“, lažne
hrabrosti, bili opušteniji. Opojna sredstva
djeluju na središnji živčani sustav i uzrokuju različita tjelesna ili psihička djelovanja kao što su halucinacije, promjene raspoloženja, poremećaji opažanja, ponašanja te poremećaji ostalih psihofizičkih
funkcija. Ne razmišljajući o posljedicama
studenti koriste različite opijate za vrijeme ispitnih rokova ne bi li u prvom redu
bili opušteniji te ne bi li se bez obzira na
obveze osjećali bolje i smirenije. Najčešće
se kao takva koristi marihuana koja pored
euforičnog raspoloženja uzrokuje i osjećaj
sreće i opuštenosti, druželjubivosti i govorljivosti, poremećaj u doživljavanju vremena, a mlade vjerojatno privlači to što
djeluje kao sredstvo za smanjenje stresa.
Ipak posljedice koje ostavlja nisu beznačajne, a ono što potvrđuje tvrdnju da takva sredstva izazivaju suprotan učinak od
„očekivanog“ je činjenica da spomenuta
supstance uzrokuje prilično velike smetnje
u pamćenju.
Maja JURČEVIĆ
manager 81/15 | 10/2010
37
FAKULTET
HSA VIŠE OD STUDIRANJA
IW BARCELONA - Sve što je lijepo kratko traje!
suće osoba, što mladih, što starih iz kojekakvih razloga. Nakon upoznavanja svih preostalih sudionika ubrzo smo krenuli na upoznavanje samog grada, i to uz vrlo zanimljivu igru. Naime voditelji su nas podijelili u
timove, te je svaki tim imao za zadatak pronaći određen broj lokacija. Naravno lokacije su imale svoje posebnosti po kojima su
bile značajne samom gradu, a zabavno je
bilo to što bi nas na svakoj lokaciji dočekao
po jedan voditelj te nam zadao zadatak koji smo morali izvršiti na licu mjesta. Kroz
igru smo posjetili jednu od najpoznatijih
katedrala u Barceloni, Santa Maria del Mar,
koja je poznata po tome što su je prije svojih putovanja posjećivali katalonski
mornari. Naravno nezaobilazna je
bila i najpoznatija katedrala u
Barceloni Sagrada Familia, koja
se gradi već dugi niz godina te se
još uvijek ne nazire njen završetak. Također smo obišli najveću
ulicu u Barceloni, poznatu La
Ramblu, koja vrvi ljudima svih rasa, mnogobrojnim štandovima suvenira, i uličnim zabavljačima koje kad ugledate ne možete a da ne
zastanete. Posjetili smo
i najpoznatiju tržniPosjetili smo i najpoznati
cu,
Boqueria te Koju tržnicu,
Boqueria te Kolumbov spo
lumbov spomenik,
menik ,
kao i poznato okupljalište
kao i poznato okupljabarceloninih navijača, Ca
lište barceloninih nanaletas,
gdje slave pobjede svog klu
vijača,
Canaletas, gdje
ba nakon
svake utakmice.
slave pobjede svog kluba nakon svake utakmice. Legenda kaže da ukoliko osoba popije makar i
Početak tjedna
kap vode iz fontane koja se tamo
Pri samom sljetanju zrakoplova Barcelona je
nalazi sigurno je da će se kad tad
izgledala uistinu veličanstveno, obasjana
vratiti u Barcelonu.
milijunima svjetala činilo se kao da nikada
ne spava. Nakon prospavane noći u velegraESADE
du, naši su nas domaćini dopratili do prvog
mjesta sastanka, Placa de Catalunya. Placa Sljedećeg jutra posjetili smo fakulde Catalunya paralela je zagrebačkom Jela- tet naših organizatora. ESADE je
čić trgu, dakle glavni trg u Barceloni s ose- jedan od najboljih ekonomskih fabujnom poviješću i dinamičnom sadašnjo- kulteta u Europi, točnije deveti najšću. Čini se kako neprestano integrira na ti- bolji, a na svjetskoj rang listi zauzima zavidno osamnaesto mjesto, dok
Uzbuđenje, napetost, naleti adrenalina,
nestrpljenje ali i ogromna očekivanja
stanja su i osjećaji koje vas obuzmu pri
putovanju na međunarodni tjedan, a posebno kada se taj tjedan održava u Barceloni. Jedna od najljepših europskih
metropola ponudila je sve svoje čari tog
tjedna pa smo tako danju mogli uživati
u kulturi, načinu života i arhitktonskim
građevinama iz raznoraznih povijesnih
razdoblja, a pri zalasku sunca imali smo
priliku iskusiti nevjerojatan katalonski
noćni život koji nije nimalo razočarao.
38
manager 81/15 | 10/2010
je što se tiče magistarskog studija na
osmom mjestu u svijetu. Cijeli kompleks je
uistinu očaravajuć. Dvorane za održavanje
nastave su velike komforne i tehnološki
potkovane. Tako smo i mi u jednoj od tih
dvorana proveli jutro prezentirajući svako
svoju zemlju. Bilo je uistinu zabavno kroz
usta studenata iz cijeloga svijeta čuti ponešto o njihovoj zemlji i fakultetu. Svako
je prezentaciju odradio na unikatan i zanimljiv način što je cijelo jutro učinilo iznimno zanimljivim i zabavnim. Kasnije tog
dana okusili smo i španjolsku kuhinju, koja je posebna na svoj način. Najadekvatnija riječ bila bi eksperimentalna kuhinja, jer
kombinacije slatkog i slanog na istom tanjuru nisu uobičajene, bar ne za našu regiju. Te večeri konačno smo iskusili i nešto
noćnog života koji Barcelona nudi. Naši
domaćini odveli su nas u Apolo klub, koji
ponedjeljkom ima program „Nasty Mondays“, pa po samom nazivu programa možete zamisliti kako je bilo. Sam klub je abnormalne veličine i ogromnog pelsnog
podija,
tropola
skih me
p
o
r
u
e
a.
ajljepših
og tjedn
t
n
i
d
r
o
a
č
a
n
je
Jed
svo
a je sve
ponudil
FAKULTET
se prema stadionu nogometnog
kluba Barcelone, Nou Campu.
Unutar cijelog kompleksa stadiona nalazi se i poznati muzej nogometnog kluba Barcelone. Čine
ga velik broj trofeja, starih dresova poznatih nogometaša koji su
obilježili klub svojim igrama, a
posebno je emotivno prezentirana
video arhiva koja pri izlazu iz muzeja prikazuje sve najveće uspjehe
kluba popraćene komentarima samih igrača, komentatora, novinara itd. Uz to uspjeli smo pronaći
Naši domaćini odveli su
nas u Apolo
veliki ekran osjetljiv na dodir na
klub, koji ponedjeljkom
ima program
kojem
se nalaze sve zastave zema„Nasty Mondays“, pa po
samom nazivu
lja čiji su igrači ikada nastupali za
programa možete zamisli
ti kako je bilo.
nogometni klub Barcelona, pa smo
tako i mi pronašli svoje predstavnike u Robertu Prosinečkom i Goranu
a glazbena podloga uglavnom je rock. Ne Vučeviću. Kasnije te večeri organizatori su
moram ni isticati da je klub bio ispunjen nas odveli na veliki tulum njihovog fakuldo zadnjeg mjesta, a pogled s prvog kata teta koji se održao u klubu „Discotheque.“
na plesni podij izgledao je kao da se tamo Tulum je bio nevjerojatan, baš kao i sam
dolje nalazi more ljudi, naprosto savršen
ambijent.
noćni klub.
Doviđenja Barca!
Do kraja međunarodnog tjedna svi smo se
jako zbližili, sklopili nova prijateljstva, izmjenili mišljenja o mnogočemu te naravno
obećali da ćemo se kad tad svi vratiti u
Barcelonu da posjetimo naše drage katalonske prijatelje koji su se svojom dobrom
voljom i žrtvom potrudili da nam tih tjedan dana učine što ne zaboravnijim. Naravno da su uspjeli u svom naumu, i naravno da tih tjedan dana nikoga nije moglo
ostaviti ravnodušnim. Zadnji dan nitko
Barceloni nije rekao zbogom, već doviđenja. Mislim da je to najbolja pozivnica
svim brucošima da tijekom svog studiranja
svakako posjete jedan takav Međunarodni
tjedan (IW). Hsa svakako više od
studiranja.
Tomislav ŠTULEC
Vila
Sljedeće jutro krenuli smo prema Gironi, a
nakon toga plan je bio krenuti dalje prema vili izvan grada koju su naši domaćini iznajmili na jednu noć. Vila je izgledala zbilja nevjerojatno, vrlo prostrano, s
mnogobrojnim spavaonicama i prostorijama, te naravno kuhinji gdje smo spremali međunarodne večere. Izvan vile samo nekoliko metara dalje bio je udaljen
veliki kompleks s bazenom gdje smo poslužili svoje večere i gdje smo nastavili
slavlje kasno u noć. Pri povratku u Barcelonu, umorni od jakog tempa ali i
željni nastavka, dogovarali smo večernji izlazak za sve koji nisu bili previše
iscrpljeni. Tu večer posjetili smo noćni
klub „Bikini“ koji je svojedobno bio često noćno prebivalište Barceloninog
ponajboljeg igrača Ronaldinha. Uvjerili smo se i zašto mu se taj klub toliko i svidio.
Nou Camp
Sljedeći dan mnogi su iskoristili za
shopping, a nakon toga uputili smo
Legenda kaže da ukoliko
osoba popije makar i kap
vode iz
fontane koja se nalazi na
trgu sigurno je da će se
kad tad vratiti u Barcelon
u.
manager 81/15 | 10/2010
39
FAKULTET
STOLNI TENIS NA EFZG-u
Prvaci hrvatske
Vrhunska kondicija, spretnost, talent,
koncentracija. To su osobine stolnotenisača. Tim osobinama pridodajte svakodnevne treninge i možda postanete vrhunski igrač stolnog tenisa. Dodajmo
tim osobinama i treninzima i knjige od
nekoliko stotina stranica ekonomskog
sadržaja, pohađanje svakodnevnih predavanja, kao i kafića u okolici fakulteta
i nesanicu tijekom ispitnih rokova i dobit ćete mušku stolnotenisku momčad
EFZG-a.
Igra i igrači
Stolni tenis je naporan i zahtjevan sport,
težak za igrati, ali užitak za gledati. U Hrvatskoj su ga najviše proslavili, svojim vrhunskim uspjesima igrači poput Tamare
Boroš, Sandre Paović i Zorana Primorca, ali
rijetko se čuje išta o njemu na Ekonomskom fakultetu. Posve nezasluženo, jer na
Ekonomskom fakultetu studiraju vrhunski
mladi stolnotenisači koji postižu visoke rezultate kako u hrvatskoj ligi, tako i u nastupima na sveučilišnom prvenstvu. Članovi muške momčadi koja brani boje našeg
fakulteta su: Alen Jalžabetić, Tomislav Kolarek, Tomislav Maraković i Tomislav Zubčić. Momčad vodi Tomislav Zubčić u suradnji s profesoricom Constanzom Lizačić.
Svakodnevica
Dva treninga dnevno po dva sata i svakodnevna predavanja na fakultetu su rutina za
naše igrače. Momci kažu da je naporno
uskladiti sve obaveze, ali da se nadaju da
će uspješno završiti sa studijem. Tomislav
Kolarek je student na prvoj godini i ujedno
seniorski reprezentativac. Prvi je na seniorskoj rang listi Hrvatske, a 232. na svjetskoj rang listi. Tomislav Zubčić, student
četvrte godine, je šesti na hrvatskoj rang
listi, a 260. na svjetskoj. Alen Jalžabetić i
Tomislav Maraković su studenti treće godine studija na Ekonomskom fakultetu. Na
hrvatskoj rang listi Alen je deveti, a Tomislav šesnaesti. Tijekom svoje karijere,
momci su ostvarili brojne uspjehe poput
40
manager 81/15 | 10/2010
U dva navrata, 2008. i 2010. godine, su osvojili
sveučilišne naslove prvaka Hrvatske predstavljajući
zagrebačko sveučilište.
pet naslova prvaka Hrvatske u igri u paru,
naslova kadetskih prvaka Europe u paru,
igranja u četvrtfinalu Lige prvaka i trećeg
mjesta na svijetu u parovima do 18 godina, ali nama su najzanimljiviji rezultati koje su ostvarili na sveučilišnim prvenstvima. Članovi momčadi su često u finalima
sveučilišnog prvenstva, a u dva navrata,
2008. i 2010. godine, su osvojili sveučilišne naslove prvaka Hrvatske predstavljajući
zagrebačko sveučilište.
Treninzi i nastup
Nažalost, na Ekonomskom fakultetu ne postoje potrebni uvjeti i posebni termini za
treninge za stolnotenisku momčad, kao što
imaju druge momčadi na fakultetu. Negativna strana je i ta što su nastupi na sveučilišnom prvenstvu vikendom kao i natjecanja u hrvatskoj ligi, pa se često dogodi
da se termini nastupa poklope i momci
moraju odustati od nekih mečeva. Profesionalcima poput njih se ti problemi ne osjete toliko na rezultatima, ali kažu da bi bilo puno lakše kada bi se momčad popunila
s još nekoliko igrača. Tako bi se lakše raspodijelili po mečevima i bolje predstavljali i Ekonomski fakultet, i svoje klubove.
Očekivanja
S obzirom na svoju igru i dosadašnje rezultate, članovi muške stolnoteniske momčadi Ekonomskog fakulteta očekuju i nasta-
vak vrhunskih uspjeha i daljnja osvajanja
nadolazećih prvenstva. Glavni ciljevi u
2010./2011. akademskoj godini su vraćanje momčadske titule zagrebačkog sveučilišta na Ekonomski fakultet i obrana naslova sveučilišnog prvaka Hrvatske. Također,
pozivaju nove članove da se proširi momčad i još bolje predstavlja Ekonomski fakultet na sveučilišnom prvenstvu. Svi koji
su voljni zaigrati za mušku stolnotenisku
momčad Ekonomskog fakulteta, mogu se
javiti kod profesorice Constanze Lizačić ili
kod voditelja momčadi, Tomislava Zubčića.
A mi momcima možemo samo čestitati na
dosadašnjim izvrsnim rezultatima i poželjeti puno uspjeha i medalja u nadolazećim
mečevima i natjecanjima.
Goran LEPUŠIĆ
Dva treninga dnevno po
dva sata i svakodnevna
predavanja na fakultetu
su rutina za naše igrače.
FAKULTET
ROPSTVO NA STUDENTSKI NAČIN
Na putu do zarade - pokoriti se ili suprostaviti?
Vjerojatno nema studenta koji za vrijeme studiranja nije radio studentski posao, barem povremeno ili sezonski te na
taj način zarađivao za izlaske, odjeću i
ostale sitnice koje ga raduju. No, što kada stvari krenu onako kako nitko niti ne
zamišlja?
Studentski posao
Nakon dugog ljeta, izlazaka, plaćene školarine te jesenske kupovine u novoj akademskoj godini stižu nove obveze, a s njima i izdatci. Treba platiti stanarinu ili
dom, nove knjige, bilježnice, pokaz za
tramvaj, autobus ili vlak, članarine itd.
Srećom, jedna od mnogih prednosti studentskog života je i mogućnost zapošljavanja preko Student servisa. Ovo nije samo
dobra prilika za krpanje džeparca, već i
mogućnost za stjecanje radnih iskustava i
vještina koje će zasigurno koristiti u nekom budućem poslu te prilika za upoznavanje različitih ljudi, stvaranje novih poznanstava. Ova vrsta zapošljavanja ima
brojne prednosti i za poslodavce posebice
kod zapošljavanja sezonske radne snage,
zamjene radnika na bolovanju i sl. S obzi-
Ono što je za studente
možda najvažnije kod
odabira posla jest radno
vrijeme, ukoliko se želi
uskladiti posao sa
predavanjima i učenjem,
tako da su popularniji oni
poslovi sa fleksibilnijm
radnim vremenom.
rom na važeće propise i zakone u Republici Hrvatskoj, studentski rad još uvijek
predstavlja jedan od najjednostavnijih i
najjeftinijih vidova privremenog i povremenog zapošljavanja za poslodavce, a to
se u prvom redu odnosi na smanjenje troškova bruto plaće jer je studentska zarada
oslobođena plaćanja poreza na dohodak.
Koliko se može zaraditi?
Gotovo većina studenata je sposobna za
mnoge vrste poslova, od onih fizičkih manualnih do visoko zahtjevnih - intelektualnih. Tijekom svog školovanja studenti
usavršavaju svoje sposobnosti, od učenja
stranih jezika do rada na računalu i korištenja interneta. No, poslovi koji se nude
su zaista različiti, a neki od njih su: rad u
skladištima, nošenje namještaja, čuvanje
djece, anketiranje, dijeljenje letaka, rad u
telefonskim službama, hostesiranje, rad na
benzinskoj pumpi itd. Oni su uglavnom
plaćeni od 12 do 25 kuna po satu. Neki od
najbolje plaćenih poslova su čišćenje stubišta, čišćenje i spremanje stanova. Među
najbolje plaćenim poslovima su prevođenje i rad u marketingu koji se plaćaju i do
40 kuna po satu. Teži fizički poslovi vrijede 20 kuna po satu, a satnica za rad u proizvodnji iznosi između 15 i 17 kuna. Međutim, većina studenata koji trebaju posao i
žele raditi, prihvatit će i one lošije odnosno slabije plaćene. Ono što je za studente možda važnije kod odabira posla je radno vrijeme, ukoliko se želi uskladiti posao
sa predavanjima i učenjem, tako da su po-
pularniji oni poslovi s fleksibilnijm radnim
vremenom.
Kad se dobar posao pretvori u loš
Međutim u želji za što bržom i većom zaradom ponekad se pomiču granice. Shvativši da na raspolaganju imaju mladu osobu,
bez iskustva, a s puno volje za rad i učenje, poslodavci u nekim slučajevima počinju to iskorištavati. Zna se dogoditi da
studenti moraju obavljati poslove koji se
na početku nisu nalazili u opisu posla. Ponekad s time znaju ići i prekovremeni sati
koji najčešće ostaju neplaćeni, zatim neki
poslodavci traže dolazak na različite sastanke koji oduzimaju dodatno vrijeme i
tako se mnogi naizgled dobri i zanimljivi
poslovi pretvore u nešto što si nitko ne
priželjkuje. Studenti u strahu da ne dobiju
otkaz najčešće prihvaćaju i obavljaju dodatne zahtjeve koje poslodavci nalažu.
Loša iskustva
Ukoliko promatramo ovakve situacije s one
pozitivne strane može se zaključiti da će
studenta ovakva iskustva učiniti opreznijim kod biranja drugih poslova, dat će mu
hrabrosti da uvijek na vrijeme i jasno pokaže kakvi su mu stavovi i do kuda sežu
granice u poslu. Ono što je najvažnije je
pokazati da, iako si mlada i neiskusna osoba u svijetu rada, imaš svoja načela te si
spreman/a dani posao savjesno i odgovorno obavljati te svaku priliku za rad i učenje cijeniti i poštivati.
Maja JURČEVIĆ
manager 81/15 | 10/2010
41
FAKULTET
SPONZORIRANI ČLANAK
Henkel Innovation Challenge
Henkel diljem svijeta sa svojim vodećim
robnim markama i tehnologijama djeluje
na tri poslovna područja – Sektor proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu,
Sektor kozmetike i proizvoda za osobnu
njegu te Sektor ljepila i tehnologije.
Osnovan je 1876. godine, a sa svojim dobro poznatim robnim markama kao što su
Persil, Schwarzkopf i Loctite, Henkel drži vodeću poziciju na globalnom tržištu i
u potrošačkom i u industrijskom sektoru.
Zapošljava otprilike 50.000 osoba te je u
fiskalnoj godini 2009. generirao prodaju
u iznosu 13.573 milijuna eura dok je prilagođena operativna dobit iznosila 1.364
milijuna eura. Henkel kotira na njemačkoj burzi DAX te se nalazi na listi Fortune Global 500.
Finalisti
Ukoliko žiri odluči poslati vaš projekt na finale u Berlin, Henkel vam dodjeljuje mentora kako biste se što bolje pripremili te pokriva sve troškove smještaja i putovanja. U
natjecanju sudjeluje četrnaest zemalja, a
pobjednici velikog finala u Berlinu osvajaju
karte za put oko svijeta. Kako biste saznali
više o projektu posjetite www.facebook.
com/henkelchallenge, www.twitter.com/
henkelchallenge i www.henkelchallenge.
com. Za dodatne informacije možete poslati mail na henkelchallenge.croatia@hr.
henkel.com.
Prihvati izazov!
Henkel Croatia
Vision 2050:
Take a Henkel brand into the future
Četvrtu godinu za redom Henkel pokreće projekt nazvan Henkel Innovation
Challenge. Sudionici projekta su studenti iz Hrvatske, Austrije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Rusije, Mađarske, Belgije, Italije, Slovačke, Rumunjske, Španjolska i Turske. Konkurencija je velika, a nagrade bogate, stoga vrijedi sudjelovati.
O projektu
Projekt je zamišljen tako da studenti u grupama od minimalno dvoje ili maksimalno
troje studenata prihvate izazov i zamisle
svijet u 2050 godini te na osnovu svog razmišljanja kreiraju inovativan proizvod za jedan od Henkel brandova koji će zadovoljiti
potrebe potrošača u budućnosti .Cilj Henkel
Croatia je prikupiti što više kvalitetnih projekata i odabrati najbolji koji će ići na predstavljanje u Berlin. Rok za slanje ideja je
13.12.2010.godine, a prijaviti se možete na
www.henkelchallenge.com.
Rok za slanje ideja je
13.12.2010. godine, a
prijaviti se možete na
www.henkelchallenge.com.
42
manager 81/15 | 10/2010
Participate as a team of 2 or 3 students
Win a ticket around the
world!
Answer 4 questions online about your vision of 2050
and which new Henkel products you think consumers
will need in the area of Laundry & Home Care or
Cosmetics & Toiletries
Enter the exciting business of leading brands
and technologies. Take the challenge and
participate in the international business game
for students from 14 countries.
Apply for your chance to win a ticket
plus € 1,000 in travel vouchers
Identify trends and business opportunities to set the
basis for the most innovative business plan of the future
Experience our personalized mentorship program and
shape your career
Compete against the best teams in the international final
in Berlin (April 6-9, 2011) and meet Henkel top managers
www.twitter.com/henkelchallenge
Visit now:
www.henkelchallenge.com
Apply by December 13, 2010
Scan me!
www.facebook.com/henkelchallenge
FAKULTET
HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA
Više od studiranja
Hrvatska studentska asocijacija je neprofitna i apolitična studentska udruga
te ujedno i jedna od najvećih i najstarijih studentskih udruga u Hrvatskoj, koja je sa svojim radom započela 10. travnja davne 1992. godine. Danas, nakon
skoro 19 godina postojanja, HSA i dalje
djeluje i okuplja studente koji žele više
od studiranja.
HSA
Hrvatska studentska asocijacija danas broji oko 90 članova koji svojim radom na novim projektima, kao i na onim tradicionalnim, rade na povećanju iskustva i znanja
svih studenata. Također, HSA aktivno sudjeluje na mnogim projektima kao partner
ili prijatelj projekta. Mnogi bivši članovi
HSA danas zauzimaju važne položaje u
uspješnim tvrtkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a sami kažu da velik dio svog uspjeha duguju upravo radu na projektima unutar HSA koji su im pomogli steći određena
znanja, iskustvo i vještine prije ulaska u
stvarni poslovni svijet.
suradnja, financije, odnosi s javnošću i
kultura, zabava i sport, te redakcija studentskog poslovnog lista Manager. Odjeli
funkcioniraju na principu timova, a na čelu svakog tima je voditelj.
Međunarodni tjedan Zagreb
Organiziranjem Međunarodnog tjedna Zagreb, HSA je postala članicom IWCO-a (International Week Coordinating Organization). Cilj projekta je upoznati studente inozemnih ekonomskih fakulteta sa hrvatskim
gospodarstvom, ljepotama i kulturom. Na
tjedan dana članovi HSA postaju domaćini
20-ak studenata iz Europe i Azije kojima
sve troškove, osim putovanja do Zagreba,
pokriva HSA, dok im sve ostale troškove
pokriva HSA. Međunarodni tjedan je odlično i poučno iskustvo, kako za sudionike,
Manager
Najvažniji i najveći projekt HSA je upravo
u vašim rukama. Studentski poslovni list
Manager izlazi kontinuirano već 15 godina
i kao takav je jedan od najstarijih studentskih časopisa u Hrvatskoj. Ukoliko se dobro služite riječima i želite pridonjeti stvaranju Managera, pridružite se redakciji.
Brucošijada
Odjeli
Unutar HSA djeluje 6 odjela: ljudski potencijali, stručno usavršavanje, međunarodna
tako i za domaćine jer potiče na međukulturalni dijalog i pruža uvid u kulture drugih zemalja kroz razne aktivnosti poput
međunarodne večere gdje svaki sudionik
kuha svoja nacionalna jela i predstavlja
nacionalna pića te prezentacije zemalja
sudionica.
Ukoliko se želite pridružiti
veseloj ekipi koja stoji iza
ovih projekata i doživjeti
više od studiranja, to možete učiniti na web stranici
www.hsa.hr ispunjavanjem
prijavnice te pristupanjem
regrutacijskom postupku.
ce podržane od strane Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Ovogodišnjim Danima EU pod temom „Borba
protiv korupcije“ prisustvovali su mnogi
ugledni gosti, poput predsjednika Ive Josipovića, ministara, veleposlanika, profesora, predavača i drugih visokih dužnosnika i uglednika.
Jedina prava brucošijada Ekonomskog fakulteta u Zagrebu je upravo ona koju već
16. put organizira HSA. Ovim projektom
HSA-ovci pružaju novim kolegama toplu
dobrodošlicu u svijet studiranja i EFZG-a.
Ove godine nam se možete pridružiti na
Brucošijadi EFZG-a u Piranhi, 15. listopada. Dođite i vi na svoj „first glam exam“ ili
ponovite još jednom taj najbolji „ispit“ i
budite ekonomist, a usput možete i osvojiti vrijedne nagrade, poput poklon bonova, putovanja i sl. Garantiramo dobru zabavu do ranih jutarnjih sati!
Članstvo
Dani Europske unije
Projekt koji organizatorima nudi najviše
stručnog iskustva je svakako projekt Dana
Europske unije budući da on zahtijeva kontaktiranje mnogih uglednika, visokih dužnosnika i poduzeća. Već 11 godina članovi
HSA obilježavaju Europski tjedan organiziranjem Dana EU na kojima svake godine
kroz razne teme nude sudionicima informacije i znanja kroz predavanja i radioni-
Član HSA može postati svaki student. Ukoliko se želite pridružiti veseloj ekipi koja
stoji iza ovih projekata i doživjeti više od
studiranja, to možete učiniti na web stranici www.hsa.hr ispunjavanjem prijavnice.
Članstvo u HSA vam garantira puno iskustva, novih prijatelja i mnoge nezaboravne
trenutke koji će vam u svakom slučaju zaista obogatiti studentske dane!
Dalia SUŠA
manager 81/15 | 10/2010
43
FAKULTET
AIESEC ZAGREB
Pohod na Tursku - 16th Anatolia Congress
Ohrabrena prošlogodišnjim iskustvima
kolega, hrvatska delegacija uputila se na
30-ak sati dug put prema Istanbulu na
16th Anatolia Congress, internacionalnu
konferenciju u organizaciji AIESEC Istanbula, koja se održavala od 23. do 27.
srpnja 2010.
Priprema, pozor... krećemo!
Dogovori oko sudjelovanja na 16th Anatolia
Congressu započeli su još u siječnju, dok su
se pripreme intenzivirale tijekom srpnja,
kada je i dobivena službena potvrda sudjelovanja za 15 delegata iz Hrvatske. Budući
da je studentski budžet poprilično ograničen, odlučeno je da se do odredišta krene
vlakom na relaciji Zagreb-Beograd-SofijaIstanbul. U torbama je uz standardnu prtljagu bilo i nešto autohtonih hrvatskih proizvoda, promotivnih materijala ustupljenih
od strane Turističke zajednice grada Zagreba, kao i kockastih rekvizita, budući da su u
programu konferencije bila najavljena dva
Global Village-a (svojevrsni „sajmovi“ sa
štandovima na kojima delegati svake zemlje
predstavljaju hranu, piće i suvenire karakteristične za zemlju iz koje dolaze).
O konferenciji
Konferencija je započela svečanim otvaranjem na Ortakoyu, živopisnom povijesnom
lokalitetu uz sami Bospor-dijelu Istanbula
koji je već stoljećima izuzetno kozmopolit-
Broj delegata od 1995.
godine, kada je konferencija
prvi puta održana, rapidno
raste.
44
manager 81/15 | 10/2010
Na konferenciji je sudjelovalo više od 350 delegata iz raznih
europskih zemalja; Rusije, Hong Konga, Tajvana, Južne Koreje,
Pakistana, Irana, Novog Zelanda, Tunisa, Maroka, Senegala itd.
ski orijentiran, te je i danas mjesto susreta
različitih religija i nacionalnosti. Nakon pozdravnih govora domaćina, svaka se delagacija predstavila okupljenima kroz pjesmu i
ples, točnije koreografijom (tzv. roll callom). Potom je uslijedilo pripremanje štandova za Global Village, pošto su na Ortakoyu, uz delegate, bili prisutni i građani
Istanbula. Uz Global Village, koji je često
jedan od zanimljivijih dijelova svake konferencije, prvenstveno zbog mogućnosti upoznavanja drugih kultura i degustiranja različitih proizvoda (primjerice, mlijeko konja te
devino mlijeko koje su na svom štandu nudili delegati iz Kazahstana), program konferencije nudio je i zanimljiva predavanja od
How to Run a Business do Globalisation and
International Business. Na konferenciji je
sudjelovalo više od 350 delegata iz raznih
europskih zemalja; Rusije, Hong Konga, Tajvana, Južne Koreje, Pakistana, Irana, Novog Zelanda, Tunisa, Maroka, Senegala itd.
Broj delegata od 1995. godine, kada je konferencija prvi puta održana, rapidno raste.
Za delegate je bio organiziran i dvodnevni
obilazak najznačajnijih lokacija Istanbula –
od posjeta nezaobilaznoj Aji Sofiji, nekadašnjoj crkvi izgrađenoj između 532. i 537.
godine koja je pretvorena u džamiju te konačno i u muzej, do Topkapi palače – Carigradskog dvora koji je svojevremeno bio
sjedištem Osmanskog carstva, neponovljivog iskustva cijenkanja na Grand Bazaaru,
vrhunskog pogleda sa vidikovca na Europu
iz Azije te posjeta Plavoj džamiji. U slobodno vrijeme, delegati su imali priliku i sami
istraživati centar grada – kušati poseban
turski sladoled, uživati u čaju od jabuke koji je nezaobilazan nakon dobrog ručka ili
pušenja nargile, te kupovati originalne suvenire (najčešći – tzv. Fatimino oko ili nazar, koji prema tumačenjima turske mitologije štiti od uroka).
Korisni savjeti
Što se tečaja tiče, vrijednost jednog eura
iznosi otprilike koliko i dvije turske lire.
Prema iskustvu hrvatske delegacije, isplativije je kupovati na uličnim štandovima do li
na Grand Bazaaru gdje su početne cijene
nešto više iako je cijenkanjem moguće dogovoriti prihvatljiviju cijenu. Tamošnji prodavači su vrlo snalažljivi te iznimno komunikativni, a nije rijetkost da će i trčati za
vama, nudeći vam dodatan popust ukoliko
se na kupnju odlučite baš kod njih. Pronalaženje smještaja u Istanbulu uopće nije
problem – hostela ima na svakom koraku, a
noćenje s doručkom za 10 eura i besplatnim
pristupom internetu možete dogovoriti doslovno na licu mjesta. Zaključno, Istanbul
je zaista interesantna destinacija – vrijedi
doživjeti tu specifičnu atmosferu višemilijunskog grada, mjesta gdje se susreću razne
kulture, vjere i običaji, grad duge i zanimljive povijesti, mosta Europe i Azije.
Ana BUTARA
FAKULTET
INOZEMNI STUDENTI UZ POMOĆ AIESEC-A PODUČAVAJU SREDNJOŠKOLCE
„Young Entrepreneurs in Croatia“
Na spomen hrvatskog školstva učenici
se najčešće hvataju za glavu i jadikuju a
roditelji nezadovoljno odmahuju! Zašto
se ovo događa? Djecu učimo učiti napamet te ih najčešće u školama trpamo informacijama koje su im ne zanimljive,
ne primjenjive te u krajnjoj liniji, niti
ne ostaju zapamćene, a govorimo o društvu koje zahtjeva stalno učenje. Ne dajte se zavarati da je kod nas loše. U cijelom svijetu hijerarhija predmeta se kreće od matematike i jezika. Predmeti u
kojima ne koristimo glavu za razmišljanje već za pohranjivanje i korištenje
uglavljenih standarda.
AIESEC kao nositelj promjena
Međutim, ovakve pojave u školstvu primjetile su razne svjetske udruge, između ostalog i međunarodna udruga studenata AIESEC. AIESEC često organizira razne projekte kao što su konferencije o energetici, Career Days-e, radionice, projekte temeljeni
na na razmjeni studenata ili pak projekte
vezane za poduzetništvo i razvijanje liderstva. Lokalni odbor AIESEC-a Zagreb odlučio je napraviti projekt kojim će potaknuti
mlade, ambiciozne srednjoškolce na osobni razvitak kroz praktičan rad, zabavu, te
Europljani, Afrikanci i
Amerikanci spojit će svoj rad
kako bi zajedno postigli svoj
cilj- obrazovati mlade
srednjoškolce i pomoći im u
njihovom odrastanju te
stvaranju slike o vlastitoj
budućnosti.
učenje. No, projekt nije samo za ambiciozne već i za one koji žele to postati! No
kakav je to projekt koji AIESEC već treću
godinu zaredom uspješno provodi u zagrebačkim gimnazijama?
YEC - Projekt koji obećava
YEC (Young Entrepreneurs in Croatia- Mladi poduzetnici u Hrvatskoj) je edukacijski
projekt namjenjen učenicima zagrebačkih
gimnazija koji će im kroz radionice i razvijanje poslovnih ideja pružiti mogućnost
razvoja osnovnih poduzetničkih vještina i
vlastite osobnosti kako bi se pripremili za
konkurentno globalno tržište prije svojih
vršnjaka. Projekt se provodi treću godinu
za redom, a potencijal projekta prepoznat
je i od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Projekt se temelji na seriji predavanja i radionica koje imaju za
cilj potaknuti razvoj određenih kompetencija, proširiti vidike sudionika te motivirati i ohrabriti učenike da jednog dana pokrenu vlastiti posao. Neke od tema su
„Team managment“, „Entrepreurship and
leadership“, „Negotiation skills“, „Presentation skills“ te „Project management“. Tema koja bi mogla zainteresirati one koji
nisu sigurni što žele u budućnosti, a i roditelje koji žele pomoći usmjeriti djecu je
„Career planing“ koja se bavi pitanjima poput odabira fakultetskog usmjerenja i dugoročnog planiranja karijere. Jedan od ciljeva ove radionice je potaknuti srednjoškolsku populaciju da shvate važnost fakultetskog obrazovanja koji je prvi korak prema planiranju budućeg zaposlenja.
Inozemni studenti za naše
srednjoškolce
Predavanja i radionice vodit će inozemni
studenti u suradnji s članovima AIESEC-a.
Praktikanti koji će sudjelovati ove godine
dolaze iz različitih djelova svijeta. Europljani, Afrikanci i Amerikanci spojit će svoj
rad kako bi zajedno postigli svoj cilj- obrazovati mlade srednjoškolce i pomoći im u
njihovom odrastanju te stvaranju slike o
vlastitoj budućnosti. S obzirom da prakti-
Tema koja bi mogla
zainteresirati one koji nisu
sigurni što žele u
budućnosti, a i roditelje koji
žele pomoći usmjeriti djecu
je „Career planing“ koja se
bavi pitanjima poput odabira
fakultetskog usmjerenja i
dugoročnog planiranja
karijere.
kanti dolaze iz raznih zemalja svijeta, službeni jezik na predavanjima i radionicama
je engleski jezik tako da svi učenici imaju
priliku i usavršiti svoje govorne vještine i
ostvariti međunarodne kontakte i prijateljstva. Realizacija projekta u školama predviđena je tijekom prvog školskog polugodišta, od 18. listopada 2010. godine do
12. prosinca 2010. godine. Ukupno trajanje projekta je 8 tjedana. Prije samog početka projekta u školama, na Ekonomskom
fakultetu održat će se svečano otvaranje
koje će obilježiti press konferencija te
okrugli stol gdje će biti pozvani praktikanti, ravnatelji škola, članovi AIESEC-a, te
ostali uvaženi gosti. Ako ste roditelj djeteta koje pohađa neku zagrebačku gimnaziju
ili pak imate braću ili sestre, susjede ili
poznanike, svakako ih podsjetite na mogućnost sudjelovanja u ovakvom projektu.
Zasigurno biste i vi voljeli da ste za vrijeme vašeg srednjoškolskog obrazovanja
imali priliku uz inozemne praktikante učiti i zabavljati se te iskristalizirati svoje želje za budućnost.
Dubravko BLAĆE
manager 81/15 | 10/2010
45
FAKULTET
6. SAJAM STIPENDIJA
Više od 4.000 pojedinačnih stipendija
Institut za razvoj obrazovanja u srijedu,
20. listopada 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, od 10 do
18 sati, organizira 6. Sajam stipendija.
Sajam stipendija središnji je nacionalni
događaj u području visokog obrazovanja
i najveći takve vrste u Hrvatskoj.
pojedinačnih stipendija, od kojih oko 800
za studij u inozemstvu te ostatak za studij
u Hrvatskoj. U sklopu ovogodišnjeg Sajma
bit će održan okrugli stol na temu Novosti
u visokom obrazovanju: mjere za poticanje
medjunarodne mobilnosti . Više detalja o
Sajmu, okruglom stolu i izlagačima dostupno je na www.stipendije.info.
Sajam stipendija 2010.
Sajam stipendija 2010. promiče širenje pristupa visokom obrazovanju i poticanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice putem programa stipendiranja. Više od 30
uglednih hrvatskih i inozemnih institucija
će predstaviti oko 70 programa financijske
potpore dostupnih hrvatskim građanima za
studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu. Putem
ovih programa dodjeljuje se više od 4.000
Pokrovitelji i partneri
Donatori i pokrovitelji Sajma su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Agencija za mobilnost i
programe Europske Unije te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Glavni
partner Sajma je Nacionalna i sveučilišna
knjižnica u Zagrebu, strateški partner je
časopis Banka, a akademski partner Veleu-
čilište VERN. Partneri u promociji su studentske organizacije AEGEE Zagreb, AIESEC, BEST Zagreb, CroMSIC Zagreb - Međunarodna udruga studenata medicine, ELSA
Zagreb, Klub studenata sociologije Diskrepancija, Poligraf, Studenti za studente
Split, Perpetuum Lab, HSA, Pravnik, IAESTE Croatia, eSTUDENT, IEEE - Hrvatska
sekcija i Pravokutnik.
Dalia SUŠA
VIRTUALNI DAN KARIJERA I ZNANJA 2010
Virtualni sajam karijera i znanja širi se na regiju
Regionalni Virtualni dan karijera i znanja održat će se od 13. do 20. listopada
2010. na stranici www.dankarijera.com,
a na ovome će se sajmu, uz hrvatske, prvi puta predstaviti tvrtke i edukativne
ustanove iz zemalja regije – Srbije te
Bosne i Hercegovine.
pošljavanja, ali im i skrenuti pozornost na
važnost ulaganja u znanje kako bi se ostvario uspjeh u poslu. I ovoga puta sajam će se
temeljiti na interaktivnoj komunikaciji čime
se doseg do potencijalnih zaposlenika i polaznika edukacije proširuje, ne samo na regiju nego i puno šire. Kako bi se u sklopu
virtualnog Dana karijera i znanja osigurao
izravni kontakt s izlagačima, bit će organizirane radionice i okrugli stolovi za studente i sve zainteresirane, s ciljem savjetovanja o mogućnostima zaposlenja nakon fakulteta te odabira dodatne edukacije koja
kandidatima može osigurati da uvijek budu
korak ispred drugih.
Virtualni Dan karijera i znanja
Virtualni Dan karijera i znanja povezat će
posjetitelje sajma s najuspješnijim tvrtkama kod kojih postoji mogućnost za zaposlenje i s edukativnim ustanovama kod kojih
mogu saznati sve o mogućnostima dodatnog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja. Sajam će posjetiteljima dati uvid u
najnovije trendove na globalnom tržištu za46
manager 81/15 | 10/2010
Izlagači
Tvrtke i edukativne ustanove na regionalnom virtualnom Danu karijera i znanja moći će se predstaviti na jedan od 3 načina,
od kojih svaki pruža različite mogućnosti
prezentacije. Zlatnim izlagačima namijenjeno je pet zasebnih virtualnih prostorija
koje omogućuju sveobuhvatno predstavlja-
nje tvrtke, njenih proizvoda/usluga i svih
prednosti koje ona nudi svojim zaposlenicima. Srebrnom izlagaču na raspolaganju
su tri virtualne prostorije, dok je za Brončane izlagače predviđena jedna virtualna
prostorija koja omogućuje osnovno predstavljanje tvrtke.
Dalia SUŠA
Virtualni Dan karijera i znanja povezat će posjetitelje
sajma s najuspješnijim tvrtkama kod kojih postoji mogućnost za zaposlenje i s
edukativnim ustanovama
kod kojih mogu saznati sve
o mogućnostima dodatnog
obrazovanja i profesionalnog usavršavanja.
LOUNGE
Lijep pozdrav
svima,
Počela je nova akademska godina, novi
zadatci, nove obaveze. U vrijeme kolokvija ne treba zaboAna KVESIĆ
raviti i na zabavu.
urednica rubrike lounge
Tek je počelo i pred
nama je još mnogo ispita, stoga je najbolje da se dobro organizirate na samome početku kako bi vrijeme iskoristili i
na druge stvari. Donosimo vam aktualna
događanja, poneki savjet kako kreativnost pretvoriti u produktivan rezultat , te
kako biti moderan kao Momci s Madisona. Pronađite se u svojoj boji, pogledajte kako je bilo u Kini, koji su to izgubljeni gradovi i kako humanitarci dobro odrađuju svoj posao. Najavljujemo najekskluzivnije opremljene kino dvorane. Pogledajte što je novo u tehnologiji. Saznajte
zašto je Mark Zuckerberg dobio slom živaca, te kakav se show sprema u Areni.
Dakle, ne zaboravite da si uz obaveze
morate priuštiti malo odmora. Nemojte
se izgubiti u moru knjiga, učite na greškama drugih, na početku uspostavite ravnotežu između faksa i slobodnog
vremena.
Budite u startu najbolji, neka vam uz
uspjeh zadatak bude i zabava.
Do sljedećeg broja, pridružite nam se!
Ana KVESIĆ
Urednica rubrike lounge
NAJAVA KONCERTA
Lady Gaga 5.11. 2010. u Areni Zagreb
ars, Akona, Fergie, Pussycat Dolls i drugih.
Rođena na Manhattanu, vrlo rano počela je
svirati klavir, te kreće u školu umjetnosti.
Glazbeni su joj uzori Madonna, sa kojom je
danas najčešće uspoređuju, David Bowie,
Michael Jackson i sastav Queen prema čijoj je pjesmi „Radio Ga Ga“ i uzela ime.
Show na dvije pozornice
i modnoj pisti
Nakon Guns n'Rosesa, u Areni nastupa
ekstravagantna pjevačica Lady Gaga.
Svoju prvu europsku turneju pod nazivom „The Monster Ball tour“ započela je
u svibnju u Stockhlomu, a uskoro nastupa pred domaćom publikom.
Prozvavši samu sebe frikom, također je rekla da se kao tinejđerica nije uklapala u
nijedno društvo. Pred zagrebačkom publikom planira napraviti show jer donosi
Punim imenom Stefani Joanne Angelina
Germanotta, karijeru je započela tako što
je pisala tekstove pjesama za Britney Spe-
Zbog zahtjevne
produkcije, u prodaju je
pušteno 10351 ulaznica.
S obzirom na njezin ukus
za modu, očekuje se da će
kostimi biti interesantni,
jednako kao i preformans.
opremu tešku 70 tona koja će visjeti sa
stropa dvorane, pozornicu je podijelila na
dva dijela, te će napraviti modnu pistu.
Također će imati rasvjetu iznad polovice
dvorane. Zbog zahtjevne produkcije, u prodaju je pušteno 10 351 ulaznica. S obzirom
na njezin ukus za modu, očekuje se da će
kostimi biti interesantni, jednako kao i
preformans.
Ana KVESIĆ
manager 81/15 | 10/2010
47
LOUNGE
KREATIVNOST
Kako ju ne izgubiti?
Svakim danom gubimo sve više našeg
kreativnog potencijala. Djeca u vrtiću
koriste od 95-98 % svoje kreativnosti, u
osnovnoj se školi koristi od 50-70%, a
kao studenti koristimo 30-50% kreativnosti. Odrasli ljudi koriste manje od
20% kreativnog potencijala. Vjerovalo
se da je proces kreativnog razmišljanja
rezerviran samo za mali broj pojedinaca,
no prema posljednjim istraživanjima svi
imamo jednaku sposobnost kreativnog
izražavanja. Jedini je problem što ona
godinama nestaje pa se postavlja pitanje kako ju očuvati, odnosno kako ju
razvijati?
Što je kreativnost
Prije svega treba razlikovati kreativnost od
inovacije. Kreativnost jest pojam koji se
koristi za aktivnost stvaranja novih ideja
ili aktivnosti, dok je inovacija proces stvaranja i primjenjivanja kreativnih ideja, odnosno, kreativni smo kada osmislimo konstrukciju nečeg novog, a inovativni kada
to isto pretvorimo u produkt. Kreativnost
se može razvijati tijekom života, problem
je u tome što mi zapravo koristimo samo
polovicu kapaciteta našeg mozga, odnosno koristimo lijevu polutku koja nam služi za razumijevanje govora, ima funkciju u
logičnom razmišljanju i u 95% ljudi ova je
„Neka su istraživanja
pokazala da je
kreativnost više prisutna
kod ljudi sa šizotipnim
poremećajem ličnosti...“
polutka dominatnija, dok desna polutka
zadužena za maštu i kreativnost najčešće
ostaje slabo iskorištena. Kreativnost je zapravo vještina koja se razvija kao i svaka
druga. Jednako kao sviranje ili recimo pisanje. Einstein je jednom rekao: „Ja nisam
pametniji od drugih, ja samo više razmišljam!“ Odnosno, ako se više trudimo postići nešto, bliže smo zacrtanom. Neka su
istraživanja pokazala da je kreativnost više prisutna kod ljudi sa šizotipnim poremećajem ličnosti nego u normalnih pojedinaca. Ako držite za sebe da ste kreativni,
ne brinite, ne znači da si sada morate pripisati šizofreničnost, jer osim što je povezana sa psihoticizmom, kreativnost je povezana i sa inteligencijom . Činjenica je da
šizotipni pojedinci lakše pristupaju objema hemisferama mozga pa tako i desnoj
polutci i na taj način brzo dolaze do kreativnih zaključaka. Kreativnost je usko povezana sa humorom, odnosno duhoviti ljudi su navikli „izvući“ svoj um u nepoznato
i izvan onoga što im je uobičajeno, i na vrlo brz i efektivan način povezuju ideje.
Otkrite dijete u sebi
Duhoviti ljudi vrlo brzo donose izjave koje su istovremeno smislene ali i apsurdne i
na taj način njihov mozak zapravo razmišlja na višoj razini, baš kao u slučaju kreativnosti. Odnosno, ono što nam na prvu
baš i nema smisla, ne znači da to moramo
odbaciti, možda baš takva ideja može biti
48
manager 81/15 | 10/2010
„Duhoviti ljudi vrlo brzo
donose izjave koje su
istovremeno smislene ali
i apsurdne i na taj naćin
njihov mozak zapravo
razmišlja na višoj razini,
baš kao u slučaju
kreativnosti.“
uspješna i produktivna. Kod kreativnosti
najčešće treba imati strpljenja, nisu sva
velika djela nastala u kratkom vremenu.
Poznati brendovi poput Microsofta desetljećima su stvarali svoj ugled da bi im danas bio pripisan epitet kreativaca. Dakle,
probudite dijete u sebi i budite kreativni.
Baš kako je jednom rekao Pablo Picasso:“
Trebao mi je cijeli život da postignem um
djeteta.“ U protivnom, ako stvarno uviđate da niste neki talenet, počnite se družit
sa djecom. Možda dobijete neku dobru ideju, baš kao u reklami u kojoj se neki biznismen spotakne o pikulu sa kojom se prethodno igrao sin i dobije ideju za zubnu pastu. U svakome od nas je potencijal, samo
ga treba prepoznati, ako ne na prvu, onda
s vremenom, jer kreativnost vodi našoj
uspješnosti jednako kao i ispunjenju nas
samih .
Ana KVESIĆ
LOUNGE
IMAX KINA
Prvi u regiji
Kristalno čista slika, laserski preciziran
zvuk, poseban raspored sjedala, gigantsko specijalno dizajnirano filmsko platno, najnoviji digitalni projektori, 3D uz
najmodernije polarizirane 3D naočale sadržavat će hrvatski IMAX – prvi u regiji. Početkom prosinca 2010. godine tvrtka Blitz-CineStar otvorit će šesti multipleks u Hrvatskoj, a treći u Zagrebu –
CineStar Arena. Riječ je o dosad najluksuznijem i tehnički najbolje opremljenom multipleksu CineStar koji će se po
mnogočemu uvelike razlikovati od postojećih CineStara u Hrvatskoj.
Digitalizirani multipleks
Navedeni multipleks nalazit će se u sklopu
velikog trgovačko Arena Centra koji se trenutno gradi u zagrebačkom naselju Lanište, a CineStar Arena će ponuditi IMAX kino. CineStar Arena prostirat će se na površini od čak 5945 četvornih metara, sastojat će se od 10 kino dvorana koje uključuju i dvije Gold Class dvorane, ukupnog kapaciteta 1712 sjedala. Bit će to u potpunosti digitalizirani multipleks, što znači da
se u njemu filmovi neće puštati s uobičajene 35mm kopije već će sve dvorane biti
opremljene digitalnim projektorima.
IMAX je najdominantnije i najmodernije
kino koje gledanje filma dovodi na jednu
potpuno drugu razinu i nešto je što većina
ljudi do sad nije imala priliku doživjeti.
„... kristalno jasna slika,
omogućit će gledateljima
ne samo da uživaju u
filmu, već i da svim
svojim osjetilima budu
dio istoga.“
Zahvaljujući posebno dizajniranoj dvorani,
rasporedu sjedala i velikom filmskom platnu vidno polje u potpunosti je okupirano
samo filmom pa gledatelj ima dojam da je
dio filma koji gleda.
IMAX tehnologija kombinira različite tehnološke inovacije: specijalne kamere i projektore, specijalna divovska platna i posebno dizajnirane dvorane. Za IMAX kina
filmovi se snimaju na poseban način s posebnim kamerama i iz posebnih kutova, te
se projiciraju se na platno pomoću dva
projektora. IMAX dvorana CineStara Arena
imat će ukupni kapacitet od 502 sjedala,
što će ju učiniti jednom od najvećih IMAX
dvorana u ovom dijelu Europe, a biti će
opremljena digitalnim projektorima najnovije generacije (II Series) tvrtke Christie.
Ovi projektori će omogućiti iznimno visoku rezoluciju – do 8 puta više razlučivosti
slike – i time daleko nadmašiti bilo koji
drugi postojeći projekcijski sustav. Ako
ovome dodamo još i IMAX 3D, uz najmodernije polarizirane 3D naočale, možemo
govoriti o potpuno novoj dimenziji koja će
gledatelja odvesti na uistinu posebno filmsko putovanje. Dimenzije IMAX platna u
CineStaru Arena su 24,3 x 13,7 metara
(333m2) što ga čini najvećim filmskim
platnom od svih drugih multipleksa CineStar u Hrvatskoj, te jednim od većih platna u Europi. Platno je premazano srebrom
da se poveća količina svjetla koje se reflektira u publiku, također je perforirano
tisućama malih rupica kako bi propuštalo
zvuk iz zvučnika koji se nalaze iza njega.
je kapacitet 80 sjedala. Dvorane će biti posebno odvojene od ostatka kina - s vlastitom blagajnom za prodaju ulaznica i lobbyjem, a same dvorane imat će fotelje
koje će se moći pomicati ovisno o željama
gledatelja. Posebna pogodnost Gold Class
dvorna odnosi se i na mogućnost naručivanja jela i pića tijekom trajanja filma.Uz cijene ulaznica za IMAX od oko 45-50 kuna,
te za Gold Class od 90 kuna, uz koje će se
piće i hrana te ostale pogodnosti zasebno
plaćati, veliko je pitanje kako će Zagrepčani u svepristunoj krizi reagirati, te koliko
će dugo trebati da početnu gužvu i euforiju zamjene prazne dvorane.
Tomislav RASONJA
„Za IMAX kina filmovi se
snimaju na poseban način
s posebnim kamerama i iz
posebnih kutova, te se
projeciraju se na platno
pomoću dva projektora.“
Luksuz
Gold Class drugi je naziv za luksuzno kino.
Radi se o eksluzivnim kinodvoranama čiji
manager 81/15 | 10/2010
49
LOUNGE
KINA
Biser svijeta
Od jednostavnog života na poljima riže
do urbanih multinacionalnih središta, od
mirisnih štapića do mirisa prženih uličnih „slastica“, od začinjenih egzotičnih
nepoznanica do neutralnog okusa riže, od
tople kiše i nesnosne vlage, do nemilog
sunca i ubitačne vrućine. Sve to, zasebno
i izmiješano, i još mnogo više, pruža
upravo najmnogoljudnija zemlja na svijetu, Kina!
Azijska Venecija
Vrućina iznad 37 Celzijeva, vlaga iznad 80%
i topla kiša bez trunke povjetarca predstavlja tipičan ljetni dan u Kini, pa tako i u Shaoxingu, gradiću udaljenom svega pet sati
od Shanghaija. Zbog brojnih kanala i mostova, Shaoxing se naziva i azijskom Venecijom. Ljepota uređenja, sklad prirode i
ljudskog djelovanja savršeno prikazuje stari dio Shaoxinga i njegovih vrtova u čijim se
paviljonima i danas ponekad održavaju skupovi i poslovni sastanci uz nazdravljanje rižinim vinom. Upoznavanje kaligrafije i njene povijesti kao i kineske tradicije i običaja, te vožnju tradicionalnim kineskim brodićima omogućava posjet jednom od tih mnogobrojnih kineskih vrtova „Grada orhideja“.
Ulična rasvjeta grada je veoma oskudna. Par
Zatvorena moderna
građevina prepuna malih
boksova unutar kojih
lokalno stanovništvo
prodaje bisere po ludo
niskim cijenama. Pravi raj
za žene!
50
manager 81/15 | 10/2010
„Grad bisera se smatra mjestom na kojem žive i
najljepši ljudi Kine“
upaljenih tradicionalnih lampiona ne predstvaljaju nikakvu rasvjetu naspram velikih
svjetlećih reklama i natpisa nad restoranima modernog djela grada. Inače se svjetla
grada gase oko 23 sata i nakon toga, osim
uličnih čistača, na ulicama nema nikoga.
Glavno prijevozno sredstvo nije automobil,
nego električni bicikli, motori i tradicionalne kineske rikše. To im omogućuje lakše
kretanje kroz gužve. Istina, svi voze bez
pravila i trube jedni drugima, ali postoji
fascinantna činjenica kako su svi vozači
smireni i mirni prilikom vožnje i koriste trubu kao upozorenje drugima na svoje kretanje, a ne kao sredstvo za komuniciranje
svojeg negodovanja. Osim toga, Kina ima
najmanji postotak prometnih nezgoda od
bilo koje druge zemlje svijeta. Možda je razlog tome upravo nulta tolerancija na alkohol za vozače. Susret dvaju svjetova ili dva
Shaoxinga nudi noćna vožnja brodom po
Qiangtang rijeci koja okružuje ovaj „gradić“
i na kojoj se i dan danas siromašni stanovnici grada „u tajnosti“ kupaju i peru odjeću.
Tradicionalne paviljone i stara kazališta ova
rijeka spaja sa modernom izgradnjom novog
Shaoxinga i obavezno se treba vidjeti kako
bi se bolje upoznao današnji život grada.
Naspram modernom uređenju sa visokim
poslovnim zgradama i restoranima, obližnje
ulice pružaju duh tradicije svojim otvorenim „kućnim“ restoranima iz kojih se širi,
nama ne toliko privlačan miris i izgled kineskih „slastica“. No jednu veoma važnu karakteristiku ovaj grad, kao i druga kineska
mjesta, ima. Riječ je upravo o iznimnom
gostoprimstvu i uljudnosti njegovih stanovnika. Iako prisnost nije obilježje njihovog
ponašanja, kineska nacija se može pohvaliti svojom spremnosti na pomoć svima kojima je pomoć potrebna, te svima pristupaju
sa smiješkom, bilo da je riječ o strancu ili
svojem sunarodnjaku. Istina, poneke geste
i ponašanja znaju začuditi i one najupoznatije sa kineskom kulturom, pa tako neprestano pljuvanje na ulici ili u javnim prijevoznim sredstvima, kopanje nosa i čačkanje
po ustima te masovno hodanje u pidžama-
LOUNGE
ma samo su neke od situacija koje se mogu
susresti u Kini. Usprkos neuobičajenostima
u Kini ipak postoji jedan neopisivi osjećaj
sigurnosti, a bilo kakvo kršenje zakona i
protokola u Kini je vrlo rijetko.
Grad bisera
Ulazeći dublje u unutrašnjost Kine, upoznaje se život ruralnih mjestašca i život na poljima riže, sušilištima duhana i uzgajalištima bisera. Jednostavnost života, siromaštvo i naporan rad samo su neke od karakteristika lokalnog stanovništva, jer mirnoća i
spokoj jednako tako obilježavaju život kineskih sela. Budući da je život na selu težak,
politika jednog djeteta tamo više nije obvezna. Sada kineska vlada daje mogućnost seoskim obiteljima da u slučaju rođenja ženskog djeteta, zbog potrebe i teškog načina
života smiju na svijet donijeti još jedno dijete kako bi im pomoglo. Takva situacija nije karakteristična za život u gradovima,
Vrućina iznad 37
Celzijeva, vlaga iznad
80% i topla kiša bez
trunke povjetarca
predstavlja tipičan ljetni
dan u Kini, pa tako i u
Shaoxingu, gradiću
udaljenom svega pet sati
od Shanghaija.
gdje je zbog prenapučenost ipak dopušteno
rođenje samo jednog djeteta. Restorani/garaže, prijevozna sredstva natovarena preko
granica mogućnosti, bicikli koji voze četvero, petero ljudi, te posvuda razbacane školjke bisera samo su neke od upečatljivih, dosada neviđenih stvari. I na kraju, tržnica bisera! Zatvorena moderna građevina prepuna malih boksova unutar kojih lokalno stanovništvo prodaje bisere po ludo niskim cijenama. Pravi raj za žene! Narukvice, ogrlice, naušnice, privjesci pa sve do malih skulptura izrađenih od bisera u potpunosti bacaju u trans rijetke strance koji imaju priliku takvo nešto vidjeti. Dva ili tri cijela kompleta bisernog nakita se mogu nabaviti za
cijenu jedne biserne ogrlice u Hrvatskoj.
Još ako se spomene neizostavno cjenjkanje
koje je opće pravilo trgovanja u Kini, odlazak u Grad bisera je apsolutni pogodak. Bilo da je riječ o sjajnim biserima ili zbog nevjerojatnog krajolika i stare legende, Grad
bisera se smatra mjestom na kojem žive i
najljepši ljudi Kine.
Shanghai
Shanghai, grad na rijeci Huangpu, megalopolis je koji ima „samo“ 19 milijuna lokalnog stanovništva, a dodajući na to 4-5 milijuna stranaca koji žive u njemu, ne računajući neprestane turiste, bez razmišljanja
se može okititi titulom multinacionalnog
grada. Ove godine se ta brojka povećala
zbog održavanja EXPO-a 2010. Stari dio grada, Old City apsolutno je žarište tradicionalnog života na kojem se mogu naći male
trgovine unutar trgovima sa nakitom od žada, tradicionalnim kaligrafskim priborom ili
štapićima za jelo, pa sve do otvorenih restorana s jelima neobična mirisa i okusa i
nezaobilaznom zamjenom za kruh, dim sumom. No tu vlada i carstvo jeftinih „dizajnerskih“ torbica, novčanika, naočala i satova koji se, uz malo hrabrosti ili sigurnu
mušku pratnju mogu nabaviti u mračnim,
uskim ulicama ili podrumima oronulih kuća.
Jedna od nužnih stvari koje se moraju vidjeti u Shanghaiju je i proizvodnja svile.
Velika kuća u kojoj je spojeno razgledavanje, prodaja i proizvodnja svile samo je jedna od točaka koje kineska vlada preporuča
svim turistima Shanghaija. Osim toga, neizostavni su i Yuyuan kineski vrtovi sa prekrasnim paviljonima koje je jedan od kine-
skih vladara 16. stoljeća napravio svojim
roditeljima za odmor. Važna stvar kineske
kulture je upravo obiteljski odnos. Obitelj
im je na prvom mjestu, i iako bi mnogi pretpostavili da je sve podređeno djeci, u Kini
je situacija obrnuta. Djeca su rođena kako
bi pomagala roditeljima i njihova jedina
svrha i obveza je briga da život njihovih roditelja bude što bolji i kvalitetniji. Iako budizam nije jedna od najvećih religija u Kini
i kineski ustav garantira religijsku slobodu,
a vlada potiče ateizam, Shanghai obilježavaju i mnogobrojni budistički hramovi koji
se često nalaze na popisu „must see“ mjesta u Kini. Jednako tako postoji i „Francuska četvrt“ koju karakteriziraju mnogobrojne građevine „europskog stila“ s obzirom da
su na tom mjestu Francuzi pokušali stvoriti
jednu od svojih moćnih kolonija. U svakom
slučaju, Shanghai je grad u kojem je sakupljeno mnogo kultura, tradicija, vjera i običaja, ali još uvijek sa „kineskom bazom“ i to
onom najvažnijom, ljudskom tolerancijom i
zajedništvom.
Josipa MIKLIN
manager 81/15 | 10/2010
51
LOUNGE
AKROBATSKI ROCK'N'ROLL
Shut up and dance!!!
Akrobatski rock'n'roll je mlad i iznimno
atraktivan sport koji već sada okuplja
veliki broj sportaša (rekreativaca i natjecatelja) kao i veliki broj zaljubljenika u ovu sportsku disciplinu. Taj sport
je spoj plesa i akrobacija koje se razlikuju po težini, od jednostavnih elemenata do težih i zahtjevnijih, a nekad čak
i opasnih kao što su jednostruki ili dvostruki salto u zraku. Temelj svakog dobrog natjecatelja u ovom sportu je pravilan korak koji, kao i u svakom plesu,
mora biti u ritmu. Ples je oduvijek pratio glazbene trendove. Pojavom buntovnih glazbenih oblika krajem dvadesetih
godina prošlog stoljeća, započeo je i razvoj plesa koji je izražavao želju mladih
da pobjegnu od svega što se smatralo
uobičajenim i socijalno prihvatljivim.
je koreografirani ples, u kojem natjecatelji
izvode točno određene plesne i akrobatske
elemente. Godine 1974. osnovana je ERRA,
European rock'n'roll Association, a pristupanjem Kanade nekoliko godina kasnije
preimenovana je u WRRA, World rock'n'roll
Association. Paralelno s njom postojala je
i FMDJ (Fédération Mondial de Dance de
Jazz). Obje organizacije ujedinile su se
1984. godine u WRRC, Svjetsku rock'n'roll
konfederaciju. WRRC je vrlo brzo priznat
kao krovna sportska udruga za akrobatski
rock'n'roll i Boogie Woogie, i postaje punopravan član GAISF-a (General Association
of International Sports Federations) i IOC-a,
Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Povijest akrobatskog rock'n'roll-a
U svom današnjem obliku, akrobatski
rock'n'roll nastao je početkom sedamdesetih godina najprije u Njemačkoj, Italiji,
Švicarskoj i Francuskoj, a kasnije se proširio i na ostale zemlje Europe. Akrobatski
rock'n'roll postao je pravi natjecateljski
sport. Za razliku od improvizacija svojstvenih Boogie Woogieu, akrobatski rock'n'roll
I ekonomisti plešu
Hrvatski rock'n'roll savez
Akrobatski rock'n'roll je
koreografirani ples, u
kojem natjecatelji izvode
točno određene plesne i
akrobatske elemente.
52
manager 81/15 | 10/2010
Godine 1983. akrobatski rock'n'roll zaživio
je i u Hrvatskoj. Od nekoliko parova zaluđenih novim plesom, do kraja osamdesetih
godina nastala su već četiri kluba u Zagrebu, Sisku i Splitu, koji su krajem 1991. godine osnovali Hrvatski rock'n'roll savez.
Već 1992. godine Hrvatski rock'n'roll savez
je postao punopravan član Hrvatskog olimpijskog odbora i WRRC-a.Danas HRRS broji
16 klubova, a Hrvatska je od egzotične članice WRRC-a postala jedna od vodećih zemalja u akrobatskom rock'n'roll-u. Kategorije u kojima se natjecatelji natječu su:
formacije, mlađi juniori, stariji juniori, C
kategorija, B kategorija i A kategorija koja
je najzahtjevnija te ujedno i najaktaktivnija kategorija za gledatelje.
Akrobatski rock'n'roll već dugi niz godina
trenira i studentica 4. godine Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu, Petra Bračun. Zajedno
sa svojim plesnim partnerom Markom Legvardom pleše već 8 godina. Trenira u
akrobatskom rock'n'roll klubu IN. Zadnje
dvije godine nastupa u najvišoj seniorskoj
A kategoriji u kojoj se izvode razne atraktivne akrobacije u zraku. Sa svojim plesnim
partnerom ostvarila je zapažene rezultate.
U seniorskoj A kategoriji zasada imaju titulu viceprvaka Republike Hrvatske 2010.
godine, dok se na međunarodnim turnirima trenutno probijaju na sve viša mjesta.
Za vrhunske rezultate ipak treba više vremena jer su relativno novi u toj vrlo zahtjevnoj kategoriji te su jako zadovoljni
trenutnom situacijom u kojoj se nalaze.
Akrobatski rock'n'roll u posljednje vrijeme
sve više dobiva na popularnosti. Trenutno
se u Hrvatskoj ovim plesom bavi više od tisuću mladih plesača.
Maja SOKOLIĆ
LOUNGE
GRADOVI DUHOVA
Naselja koja su „poklekla“ samoći
Diljem svijeta, nalaze se naselja koja
koliko-toliko imaju potencijala za život,
no tajanstven i pomalo sablazan dojam
koji ostavljaju, privlači samo znatiželjne turiste.
Namibija
Kolmanskop u Namibiji je mali grad koji je
nekada bio bogato nalazište dijamanata.
Ovo su mjesto 1908. godine izgradili nizozemski doseljenici. Na početku je imao
bolnicu, kazalište, školu pa i casino, a nakon što su rudnici presušili, stanovništvo
je iselilo. Da bi se uopće posjetio ovaj
grad, prvo se treba zatražiti dozvola u Luderitzu, koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini. Gradić Oatman koji se nalazi u zapadnoj Arizoni, nekadašnji simbol
kopača zlata na tome području, danas posjeti oko pola milijuna turista. To je mjesto pogodila epidemija pretilih magaraca
koji su ostali jedini stanovnici. Zidove lokalnog hotela ukrašavaju novčanice. Deception na Antartici, bio je popularno mjesto znastvenika. Uništen je erupcijom vulkana koja ga je zatekla 60-ih godina prošloga stoljeća. Grad Rhyolite koji je doživio
procvat početkom 20. stoljeća, nakon iskopanog zlata, ostao je u potpunosti napušten, nalazi se u Nevadi. Najveća atrakcija
toga mjesta je zgrada izgrađena od 30.000
pivskih boca. Za vrijeme Hladnoga rata, izgrađeno je naselje pod nazivom Skrunda, a
nalazi se u Latviji. Funkcija ovoga grada
bila je da spriječi napad Amerikanaca, i da
se istodobno pokušaju pronaći objekti u
svemiru. Ovaj je grad nedavno kupio anonimni ruski investitor na jednoj aukciji.
„Na Cipru postoji naselje
pod nazivom Varosha koje
je često privlačilo turiste,
tu se između ostalog
dolazili Elizabeth Taylor,
Richard Burton, Brigitte
Bardot i drugi.“
„San Zhi- futuristički projekt prekinut je
zbog niza nesreća...“
Ruševine
San Zhi
Jedan od najružnijih događaja za vrijeme
Drugog svjetskog rata, u mjestu Oradour u
Francuskoj ostavio je ovaj grad zauvijek
netaknutim. Naime, kako su Njemci saznali da su neki njihovi vojnici bili zarobljeni
i pogubljeni u navedenom gradu od strane
Pokreta otpora, odlučili su se osvetiti pogubivši gotovo sve stanovnike toga mjesta. Ruševine su ostale kao spomenik poginulima. Na Cipru postoji naselje pod nazivom Varosha koje je često privlačilo turiste. Tu se između ostalog dolazili Elizabeth Taylor, Richard Burton, Brigitte Bardot i drugi. Kako su Turci zaključili da bi
taj dio trebao pripadati njima, zauzeli su
grad 1970-te, te ga opasali metalnom žicom kako bi na taj naćin zabranili ulazak.
Pošto nije došlo do sporazumnog rješenja,
mjesto i dan danas propada, a naseljavaju
ga samo morske kornjače. Mjesto koje
ostavlja dojam kao da ga uistinu naseljavaju duhovi je Hashima u Japanu. Često
nazvan otok strave, jedan je od brojnih
napuštenih otoka na tom području. Nekada se ondje iskopavao ugljen , a nakon što
je stanovništvo iskoristilo sav resurs, napustilo je grad. Japanci ga planiraju pretvoriti u turističku atrakciju. Nekadašnji
grad unutar grada, Kowloon Walled City
unutar Hong Konga, danas je samo park.
Labirinti, niz spojenih hodnika te floruscentna rasvjeta koja se nalazila na tlu, jer
do dijelova grada nisu dopirale zrake sunca, uništeni su dogovorom Britanaca i Kineza jer nisu mogli utjecati na ondašnje
stanovništvo.
I za kraj jedno od interesantnijih mjesta,
San Zhi na zapadnoj tajvanskoj obali. Izgrađen ranih 80-ih godina prošloga stoljeća sa svrhom da pruži odmor američkim
vojnicima, ovaj futuristički projekt prekinut je zbog niza nesreća koje su se dogodile. Lokalno je stanovništvo smatralo da
se to događa kao kazna od strane bogova
jer su uništili kineskog zmaja koji je bio
simbol svetosti. Neobične zgrade dio su
turističke atrakcije, a mjesto je fotografirano za brojne reklamne spotove. Boje
zgarda ovise o području na kojem su iste
izgrađene.
Ana KVESIĆ
„ Mjesto koje ostavlja
dojam kao da ga uistinu
naseljavaju duhovi je
Hashima u Japanu.“
manager 81/15 | 10/2010
53
LOUNGE
MOMCI S MADISONA - POVRATAK RETRO STILA
Šovinisti ili diktatori stila?
Popularna televizijska serija koja je
osvojila svijet, a polako osvaja i Hrvatsku, neprestano privlači sve više gledatelja. Autor serije Obitelj Soprano ovaj
je put publiku osvojio autentičnim prikazom ljudi 60-ih godina prošloga stoljeća koji se bave privlačnim marketinškim poslom koji u to vrijeme doživljava
pravu revoluciju. Već tri godine za redom proglašeni su najboljom dramskom
serijom, a niti modna publika nije ostala ravnodušna.
O seriji
Već treću godinu za redom, Momci s Madisona proglašeni su najboljom dramskom
serijom, u kojoj se glavni akteri „vrte“ oko
američke reklamne agencije iz šezdesetih
godina. To je vrijeme kada reklamna industrija ulazi u svoj puni zamah i ostavlja veliki utjecaj na ljude. Upravo su se na Madison aveniji nalazile najutjecajnije reklamne industrije, i ona je bila sinonim za
uspješnost. Glavnu ulogu igra Don Draper,
koji je i sam direktor jedne takve agencije.
Dona utjelovljuje Jon Hamm koji je u 36.
godini doživio slavu igrajući ulogu ovog
šarmantnog, ali talentiranog lika iz oglašavajuće tvrtke. Mnogi su nakon serije poželjeli nositi odijela izrađena po mjeri,
uske kravate i pilot naočale. Fenomenalna
radnja iskazana je opisom kako poslovnog,
tako i privatnog života njezinih glavnih li-
„..u modi su ponovno
punđe, crveni ruž , retro
haljine i biserne ogrlice.“
54
manager 81/15 | 10/2010
„Fenomenalna radnja iskazana je opisom kako
poslovnog, tako i privatnog života njezinih glavnih
likova koji se pokušavaju snaći u svijetu marketinških
igara nastojeći prodaju pretvoriti u umjetnost...“
kova koji se pokušavaju snaći u svijetu
marketinških igara nastojeći prodaju pretvoriti u umjetnost, a za čiju posljedicu
kao teret dolazi pokušaj ne narušavanja
tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Istodobno prodavanje reklama stavlja na upit
njihove privatne živote. Šezdesete su vrijeme kada je bilo dozvoljeno biti surov,
odnosno kada etička načela na poslu nisu
bila definirana, kada su žene tek počele
ostvarivati svoju samostalnost, no istodobno to je i vrijeme kada su se ljudi ljubazno javljali na telefon, kada su se nosile rukavice u vožnji i kada su se ispijali
kokteli na poslu. Serija prikazuje balans između poslovnog života u gradu, te obiteljskog života u predgrađu. Protagonisti se
nagrađuju izlaskom u klub nakon dobro
sklopljenog posla ili kupe novi auto, tu i
tamo izvedu ženu na aktualni „plesnjak“ ,
te naruče poneki obiteljski portret. Necenzurirani odnosi ljudi toga vremena koje
paralelno prate vjerodostojni rekivziti i kostimografija je ono što ovu seriju čini realističnom. Duh onog vremena dočaran je u
svakom kadru; cigareta u svakoj sceni, žene u marketinškim agencijama su tajnice,
muškarci obavljaju „velike“ poslove višemanje kroz zezanciju i piće, a kućanice su
tu da pomognu suprugama u brizi o djeci.
Ono što ovu dramu čini karakterističnom
jest što se glazba pojavljuje samo u ključnim trenutcima serije.
Ocjene
New York Times seriju je ocijenio kao
utješnu za ljude ovog vremena, jer publiku
, kako navode, na trenutak izvlači iz recesije i nezaposlanosti, te daje priliku da uđu
u svijet likova koji uživaju u cigaretama i
koktelima zaboravljajući svoje svakodnev-
LOUNGE
„Momci s Madisona
donose profit trgovinama
odjećom, brojni poznati
brendovi rade po uzoru na
ovu seriju u duhu muške
elegancije i ženske
otmjenosti 60-ih godina
prošloga stoljeća.“
ne probleme. Osim što se likovi bave privlačnim poslom, popraćeni su oku ugodnom scenografijom i kostimografijiom. Zamjerka im je što imaju šovinistički odnos
prema ženama.
Što je tada bilo in
Nije samo fabula ta koja je privukla pažnju, već i stil koji reflektira šezdesete.
Neki upravo zbog toga prate ovu seriju. Tako su u zadnje vrijeme glavne ikone stila
postali ovi elegantni likovi. Glavna ženska
lica, Betty, Joan i Peggy, nose titule povratnica retro stila koje su u kratkom vremenu postale izrazito popularne. Kreatori
su svoju inspiraciju pronašli u glavnim junakinjama čija je slava vratila popularnost
dugim suknjama, strukiranim bluzama i vestama . Kada se počela emitirati serija, nije se očekivalo da će ona postati i modni
fenomen. Tako su u modi ponovno punđe,
crveni ruž , retro haljine i biserne ogrlice.
Popularne su postale zagasite boje, materijali sa printevima i uzorcima, odjeća s
cvjetnim motivima te karirano. Haljine su
šezdestih bile u naborima i višeslojne , nasuprot takvim modelima bile su tu i uske
haljine, oba tipa istih bila su naglašenog
struka i nikad nisu bile iznad koljena. Žene su u to vrijeme nosile kockaste torbice
i duge rukavice, sve to vraća se i danas u
modu. Što se tiče make up-a, žene su oči
naglašavale linijama tuša, a koristile bi ruž
crvene, narančaste ili pak tamno ružičaste
boje. Rumenila su u šezdesetima bila kremasta, i nanosila bi se kistovima. Neizbježni su bili lakovi za nokte tamnocrvene ili smeđe boje. Momci s Madisona donose profit trgovinama odjećom, tako danas brojni poznati brendovi rade po uzoru
na ovu seriju u duhu muške elegancije i
ženske otmjenosti 60-ih godina prošloga
stoljeća. Brook Brothers stavili su na tržište muško odijelo inspirirano kreacijama
koje nosi glavni lik Don Draper. Imuni nisu ostali ni dizajneri modnih dodataka koje u seriji nosi protagonistica Betty Draper. Dakle čitava poslijeratna modna raskoš inspiracija je današnjoj modnoj publici. Čak se i modna kuća Chanel vratila svojim korijenima i izdala kolekciju Jesen/Zima 2010 po uzoru na stil koji je Coco Chanel nosila šezdesetih godina i sve to zbog
ženstvenosti koja je reotkrivena u ženama
ove serije.
lju dramsku seriju već tri puta za redom, a
glavni glumac (Jon Hamm) je između ostalog dobio nagradu za najbolju mušku ulogu u navedenom žanru. Radnju postavljenu u vrijeme prekretnice marketinške industrije, popraćenu odličnim modnim izričajem 60-ih, koja se istodobno bavi međuljudskim odnosima i poslovnim potezima
pod vodstvom talentiranih i šarmantnih likova svakako vrijedi pogledati.
Ana KVESIĆ
Nagrade
Apsolutno cijela serija ostavila je traga i
uzela svoj trenutak slave. Održana je i aukcija na kojoj su se prodavale haljine, ali i
namještaj koji su set serije činili autentičnim vremenu prošloga stoljeća. Nije bez
razloga dobitnica nagrade Emmy za najbo-
„Mnogi su nakon serije poželjeli nositi odijela izrađena
po mjeri, uske kravate i pilot naočale.“
manager 81/15 | 10/2010
55
LOUNGE
NA MLADIMA SVIJET OSTAJE
Rotaract klub Zagreb centar
RZC je neprofitna udruga mladih u dobi
od 18 do 30 godina te su dio programa
svjetske organizacije Rotary International. Ovi mladi humanitarci žele upravo
kroz prijateljstvo i druženje promicati
osnovne ljudske vrijednosti u zajednici
u kojoj žive.
Tko su oni i što rade?
Riječ je naime, o međunarodnom programu
za mlade između 18 i 30 godina koji vjeruju da mogu promijeniti stvari nabolje. Rotaract klub je neprofitna organizacija koja
mladima omogućava da unaprijede svoje
znanje i sposobnosti koje će im pomoći u
osobnom razvoju. Također, ukazuje na životne potrebe svoje okoline, kroz različite
projekte nastoji pomoći onima kojima je
pomoć potrebna te promovira bolji odnos
među ljudima širom svijeta. Rotaract klub
Zagreb centar trenutno ima dvadeset i šest
člana, iako su relativno mlad klub, iza sebe imaju već nekoliko uspješnih projekata.
Donacija knjiga i igračaka u Lekeniku, Pomoć domu za starije i nemoćne Sv. Ana,
humanitarni koncert Tedija Spalata te druženje s djecom iz doma za nezbrinutu djecu Sv. Terezije od malog Isusa samo su neki od njih. Ipak, vjerojatno najveći projekt
ovog kluba svakako je Uskršnja košarica
kojom su, do sada već drugu godinu za redom, uljepšali uskrsne blagadane četrdesetak obitelji slabijeg materijalnog i imovinskog stanja te ih razveselili hranom i
osnovnim higijenskim potrepštinama. Na
ulazu u prodavaonice, kupcima su dijeljeni
informativni letci te su tako upoznati s akcijom. Svaki je kupac zamoljen da prilikom
svoje kupnje, kupi i neki proizvod za socijalno najugroženije obitelji našeg grada te
56
manager 81/15 | 10/2010
ga pri izlasku iz dućana ostavi u košarici.
Sve sakupljene proizvode članovi Rotaract
kluba Zagreb centar potom su pomno razvrstali i pakirali te osobno dostavili u domove obitelji.
Humanitarna akcija Rotaract kluba Zagreb centar
Najnoviji projekt Rotaract kluba Zagreb
centar upravo slijedi. Naime, 17 listopada
2010. godine u Kinoteci, od 14.30 do 17
sati održat će se humanitarna revija čiji će
se ostvareni prihod donirati udruzi „Krijesnica“, koja će tim sredstvima financirati
sportski kamp djece oboljele od malignih
bolesti. Sve prikazano na toj reviji bit će
raspoloživo za prodaju i to po vrlo povoljnim cijenama, a uz odjeću, prodavat će se
i nakit Scarlet's Dizajna. Dizajn Scarlet's
nastao je kao ideja triju mladih i kreativnih studentica modnog dizajna: Andreje
Fičko, Marijane Marković i Marine Bogdanić, a upravo ih je želja za promoviranjem
svojih ideja navela da prikažu svoje kolekcije kroz ovu humanitarnu reviju i aukciju.
U tri izlaska bit će prikazane kolekcije večernjih haljina, svakodnevnih krpica i poslovnih kombinacija, a u sklopu revije također će biti organizirana i prodaja nakita,
te modnih dodataka. Naravno, sva sred-
Dizajn Scarlet's nastao je
kao ideja triju mladih i
kreativnih studentica
modnog dizajna: Andreje
Fičko, Marijane Marković i
Marine Bogdanić, a
upravo ih je želja za
promoviranjem svojih
ideja navela da prikažu
svoje kolekcije kroz ovu
humanitarnu reviju i
aukciju.
stva prikupljena ovim eventom idu u humanitarne svrhe te će biti donirana udruzi
“Krijesnica" koja će tim sredstvima financirati sportski kamp djece oboljele od malignih bolesti. Također svi prisutni mogu
sudjelovati i u tomboli te osvojiti neke od
super nagrada.
Dijana NAJJAR
LOUNGE
8. ZAGREB FILM FESTIVAL
Najbolje od Europe
Osmo izdanje Zagreb Film Festivala održat će se od 17. do 23. listopada 2010.
godine. Umjesto u SC-u, program će se
moći pratiti na više zagrebačkih lokacija – u kinima Europa, Tuškanac i Dokukinu Croatia te u Plesnom centru koji će
za potrebe festivala na tjedan dana postati atraktivna kino-dvorana. Dio programa prikazivat će se i u Muzeju suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. Šireći se preko Save, Zagreb Film Festival
se više nego ikad suživljava s gradom te
ostaje najveći i najvažniji filmski festival za Zagrepčane. Na festivalu će biti
prikazano oko 80 filmova u 7 programa.
U kino
Svaka od kino dvorana donosit će određeni žanr. Tako će kino Europa, kino Tuškanac i Dokukino prikazivati debitantske filmove. I ove godine ZFF dodjeljuje Zlatna
kolica za najbolji dugometražni, najbolji
dokumentarni, najbolji kratkometražni i
najbolji hrvatski film. Uz Zlatna kolica slijedi i novčana nagrada koja je različita
ovisno o kategoriji filma. Cijena ulaznice
se kreće između dvadeset i trideset kuna
ovisno o programu i vremenu projekcije, s
tim da će dio ulaznica biti pušteno u pretprodaju već ranije. I ove godine festival
traži entuzijaste za poslove u pripremi festivala, pomoć kod dočeka gostiju na aerodromu i smještaja u hotele, doček pokrovitelja festivala na brojnim projekcijama,
pomoć u organizaciji prijevoza gostiju, registraciji uzvanika i uredskim poslovima u
festivalskom uredu. Kako biste postali volonter na ZFF-u pregledajte njihovu Internet stranicu.
O programu
Ove godine ZFF u kategoriji dugometražnih
filmova nudi dvanaest naslova. Film za koji
mi svakako navijamo je Šuma summarum
našeg redatelja i scenarista Ivana-Gorana
Viteza. To je ujedno i jedini dugometražni
hrvatski film koji sudjeluje na ovogodišnjem ZFF-u. Jedan od najpoznatijih i zasigurno najrazvikanijih programa jest Pro-
gram Velikih 5. To je program ostvaren u
suradnji s EUNIC mrežom te se u sklopu tog
programa prikazuju njemački film „Viski s
vodkom“, talijanski film „Najljepša“, španjolski film „I ja,također“, francuski film
„Mamut“ te britanski film „seks&drugs
&rock&roll“. Između ostalog , u glavnom
programu festivala prikazuje se ovogodišnji
Iz godine u godinu Europa
dokazuje kako novac i
glamur crvenog tepiha
Hollywoda nisu nužni
kako bi se snimio
kvalitetan i poticajan
filmski uradak.
njemački kandidat za Oskara „Kada odemo“.
Film je do sada osvojio nagrade na Berlin
Film Festival 2010 ,German Film Awards
2010 i Tribeca Film Festival-u.
Svi na ZFF
Svake godine ZFF postaje sve važnije odredište redatelja, scenarista i glumaca na
filmskoj karti Europe. Iz godine u godinu
Europa dokazuje kako novac i glamur crvenog tepiha Hollywoda nisu nužni kako bi
se snimio kvalitetan i poticajan filmski uradak. Stoga sve više ljudi posjećuje festivale u potrazi za poticajnim filmom ili dobro
utrošenom slobodnom vremenu. Festival
vam ove godine nudi najbolje debitantske
filmove u svojim žanrovima i bilo bi odista
šteta ih propustiti. Stoga svi na ZFF!
Ana LAKIĆ
manager 81/15 | 10/2010
57
LOUNGE
ZABA REFERADA
Studenti EFZG-a imaju svoju kreditnu karticu
Zagrebačke banke!
Visa Electron kreditna kartica Ekonomskog fakulteta osmišljena je posebno za
studente i zaposlenike Fakulteta. To je
istodobno kreditna i identifikacijska
kartica. Ovom karticom možete plaćati
na milijunima prodajnih mjesta u Hrvatskoj i u inozemstvu te podizati novac na
bankomatima. Praktičnije ne može!
Visa Electron
Visa Electron kreditna kartica prepoznatljivog je izgleda - može se koristiti kao identifikacijska kartica za studente i zaposlenike Ekonomskog fakulteta, jer se na kartici,
uz ime i prezime, nalazi i fotografija korisnika te logotip Ekonomskog fakulteta, a
kod studenata i matični broj studenta. Visa Electron Ekonomskog fakulteta dobrodošla je na svim prodajnim mjestima koja
prihvaćaju Visu, a njome se i podiže gotovina na bankomatima u zemlji i u inozemstvu i to uz odgodu plaćanja. Visa je jedan
od najpoznatijih kartičnih bradova – vaša
kartica prihvaćena je na 15 milijuna prodajnih mjesta u Hrvatskoj i svijetu, a gotovinu možete podizati na više od 2 milijuna
bankomata u svijetu i gotovo 7000 bankomata u Hrvatskoj.
Na bankomatima Zagrebačke banke i na
posebno označenim bankomatima ostalih
banaka u Hrvatskoj, svojom Visom možete
kupovati bonove za mobitel.
Jednostavno je doći do
svoje Visa Electron kartice.
Popunite pristupnicu i ovjerite je na Ekonomskom fakultetu te predajte u bilo koju
poslovnicu Zagrebačke banke. U poslovnici dogovorite koji tip kartice želite. Nakon
izrade kartice, pozvat ćemo vas da podignete karticu u poslovnici Banke. Ako je
kartica samo identifikacijska, preuzmite
karticu na Ekonomskom fakultetu. Odaberite način plaćanja i terećenja vašeg računa: troškove možete podmiriti odmah nakon dobivanja obavijesti, bez plaćanja kamate, a možete ih i otplaćivati na rate ili
58
manager 81/15 | 10/2010
Zagrebačka banka ima posebnu ponudu za
studente
Iznenadit ćete se kako život može biti
jednostavniji i jeftiniji uz Student Lepezu
Zagrebačke banke. Za studente imamo
posebno osmišljenu ponudu o kojoj vrijedi
doznati više - nazovite nas na besplatni broj
0800 0024 ili dođite u najbližu poslovnicu
Zagrebačke banke.
u dogovorenom postotku. Moguća je otplata na rate, do 36 rata za Visa Electron
standardnu karticu, odnosno do 60 rata za
Visa Electron Plus karticu. Možda vam više
odgovara mjesečni postotak otplate troškova, od 5 posto do 95 posto. Popunjavajući pristupnicu, odaberite jedan od načina otplate. Sukladno tome, Banka će vas
mjesečno obavijestiti o troškovima koju su
došli na naplatu, sve do završne otplate
(primjerice, ako ste odabrali otplatu na 10
rata, onda će se određeni iznos troškova
podijeliti na 10 rata i dospijevati na naplatu sljedećih 10 mjeseci, uz obračun kamatne stope). Upisnina za vašu Visa Electron kreditnu karticu je samo 100 kuna, a
dodatni korisnik, ako ga želite imati, dobiva karticu besplatno. Ako ste karticu zasad
odlučili koristiti samo kao identifikacijsku
karticu, za vas je besplatna.
LOUNGE
NAJAVA FILMA
Film o
Marku Zuckerbergu
Kako je to iz početka trebao biti samo sajt
za njegove prijatelje iz kampusa, kako bi
znao gdje su i što rade, na „njegovu žalost“, Facebook se proširio mnogo dalje.
„Ne možete imati 500 milijuna prijatelja a niti jednog neprijatelja“ , slogan je
kojim se najavljuje ovaj film o Facebooku. „Lajkao sam to“, „ Attendao sam taj
događaj“, „ Na fejsu postoji grupa koja
to opisuje“ i sa sličnim rečenicama, susrećemo se svakodnevno. Film o pokretaču cijele ove priče i ovakvih neizostavnih izjava do sada je najviše uzrujao
samog Marka Zuckerberga.
Era Facebook-a
Negativan kontekst
Ne zato što se ljudi svakodnevno koriste
izrazima sa Facebooka, već iz tog razloga
što ga je redatelj Fincher prikazao u negativnom kontekstu. Naime, kontraverzna
prošlost ovog najmlađeg milijardera nije
prikazala glavnog lika kao nekog poštenog
dečka kojemu je na pamet pala odlična
ideja. Daleko od toga, film prikazuje kako
je Zuckerberg zapravo prevario prijatelje,
ukrao nekoliko ideja i poneku svotu novaca da bi prvobitnu ideju koncepta Facebooka koju je smislio u svojoj sobi u harvar-
„Ne možete imati 500
milijuna prijatelja a niti
jednog neprijatelja“
dskom kampusu, pretvorio u profitabilan
projekt, iako on tvrdi da do prevare nije
došlo jer se navodno dogovorio sa određenim osobama čije je ideje navodno ukrao.
VREMEPLOV U ZAGREBU
Izložbeno-prodajni sajam antikviteta,
Oldtimer automobila i motocikala
Vrata besplatnoj zabavi koja će kino navečer pretvoriti u dico klub s retro muzikom uživo, mogućnost razgledavanja
odltimera, kino dvorana u kojoj će se
prikazivati filmovi oldtimer tematike,
gastronomska ponuda i još mnogo toga,
nudi Jadran film svake subote.
Kino klub Dubrava
Ako ste ljubitelj oldtimera , antikviteta i
retro muzike svakako posjetite Kino klub
Dubravu (Jadran film) gdje će se svake subote u mjesecu održati ova manifestacija.
Posjetitelji će biti u mogućnosti razgledavati i upoznati se sa izloženim starinama,
saznati ponešto o njihovom porijeklu i
prošlosti, pa i kupiti Oldtimer vozila. Cijelokupni će sajam posjetitelje i potencijalne kupce zabavljati muzičkim programom
uživo i gastronomskom ponudom. Naime,
u sklopu ovoga sajma održavale bi se i plesne večeri uz program tematski vezan za
glazbu 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, koje bi u kino klubu trajale do
ranih jutarnjih sati. Također, posjetiteljima bi na raspolaganju bio parking, kafić s
terasom, veliko dvorište, mogućnost iznajmljivalja filmskih kostima, kino sala sa
projekcijom materijala vezanih uz oldtimere, mogućnost iznajmljivanja prostora za
privatne zabave i još mnogo toga, a sve to
uz besplatan ulaz i osiguran parking.
Zuckerberg je bio nezadovoljan scenarijem, te je tražio da se izmjene neki dijelovi. Njegova je želja zapravo bila da se o
njemu nikada ne snimi film za vrijeme njegova života. Redatelj ga je između ostalog
prikazao kao štrebera koji ni nije imao previše prijatelja, a da ja cure privukao tek
zahvaljujući Facebooku i njegovoj slavi.
Zuckerberg je film odlučio ignorirati, iako
je neke scene nebitno i minimalno promijenio u dogovoru sa svojim suradnicima i
producentima filma. Kako je sam redatelj
rekao, priča se bazira na istinitim stvarima
koje su proizašle iz kruga njegovih kolega,
bivših suradnika i prijatelja. Ono što je sigurno, ovaj će film pogledati brojna publika, „sljedbenici“ fejs ere.
Ana KVESIĆ
Vremeplov je započeo
2.10. ove godine, i
održavat će se svaku
subotu.
Svake subote
Izlagači će prezentirati svoje modele u
dvorištu Jadran filma i na parkingu, isto
tako i u zatvorenom prostoru. Vremeplov
je započeo 2.10. ove godine, i održavat će
se svaku subotu. Iako su organizatori svjesni da im vrijeme i ne ide baš na ruku, vjeruju da će projekt imati odjeka jer za istinske ljubitelje starih stvari ovo je idealna
prilika da se zabave i saznaju nešto više.
Ovaj je projekt još u fazi razvijanja, stoga
se očekuje da će s vremenom dobiti na zainteresiranosti publike.
Ana KVESIĆ
manager 81/15 | 10/2010
59
LOUNGE
NABAVA NOVOG PRIJENOSNIKA
Prijenosnik po mjeri
Kako biste odabrali prijenosnik po svojoj mjeri važno je odrediti prioritete.
Radili se o snazi, cijeni, kvaliteti ili nečem četvrtom, to vi određujete po vlastitim preferencijama. Uzevši u obzir
kombinaciju ova tri parametra sastavili
smo listu prihvatljivih prijenosnika u
svojim kategorijama.
Acer Aspire - malen i sa stilom
Entry level računala
Netbook
U kategorijom entry level računala spadaju računala niže cijene, a samim time i
smanjenih performansa. Ako vaše potrebe
ne nadilaze upotrebu interneta, pisanje
seminarskih te povremeno korištenje programa za skidanje glazbe i filmova ovo računalo pružiti će vam ono što trebate uz
mali ulog. Kao primjer takvog računala navodimo Lenovo G550L koji se cijenom kreće oko 3.500 kuna te nudi dobar omjer
uloženog i dobivenog .
Oblik prijenosnika koji je tek nastao (i razvijao se) u posljednjih nekoliko godina, a
popularnost doživljava zbog svoje prenosivosti i povećanog vijeka autonomije bez
napajanja. Od ove vrste prijenosnika ne
očekujete performanse, jer on ne može
služiti kao prava zamjena za snažnije računalo. Njegova primjena je vrlo jasna, imati računalo u malom formatu s težinom od
jedva kilograma za pristup internetu bilo
kada i bilo gdje. Ostalim funkcijama još nije posvećena pozornost, no razvojem tehnologije netbook bi mogao postati sve ja-
Lenovo G550L - dobar omjer kvalitete i cijene
Multimedijalna računala
Iako im ime tako govori ova računala ne
služe isključivo za multimediju. Ona naravno obavljaju sve zadaće kao i računala entry level kategorije s razlikom da to obave
brže i uz to se s njima nećete mučiti u
aplikacijama foto ili video obrade. U posljednje vrijeme uz ovu kategoriju često
dolazi i naglašena vizualnost računala te
tako sve češće možemo vidjeti prijenosnike ukrašene različitim crtežima, naljepnicama itd. Kao rezultat većih perfomansi a
često i „oku ugodnijeg“ izgleda cijena je
nešto viša. HP Pavillion serija je idealan
primjer takvog prijenosnika. Cjenovno se
kreće između 5.000 -8.000 kuna ovisno o
konfiguraciji.
60
manager 81/15 | 10/2010
„Ako vaše potrebe ne
nadilaze upotrebu
interneta, pisanje
seminarskih te
povremeno korištenje
programa za skidanje
glazbe i filmova ovo
računalo pružiti će vam
ono što trebate uz mali
ulog.“
„Od ove vrste
prijenosnika ne očekujete
performanse, jer on ne
može služiti kao prava
zamjena za snažnije
računalo. Njegova
primjena je vrlo jasna,
imati računalo u malom
formatu s težinom od
jedva kilograma za
pristup internetu bilo
kada i bilo gdje.“
či. Cjenovno su ujedno i najprihvatljiviji,
naime za 2,500 kn možete naći dobar
netbook poput Acerove Aspire One serije.
Savjet
HP Pavilion - pravi multimedijalni prijenosnik
Kada se odlučite za kupovinu prijenosnika,
odredite si budžet i sami krenite u potragu, jer na kraju ćete se vi služiti njime.
Ono što vam želimo reći jest da je prijenosnik dugotrajno ulaganje te da će na posljetku najbitnije biti kakav je vama osjećaj pod prstima.
Ivica JELIČIĆ
LOUNGE
KOLUMNA
bAbA
Ako ste na nesreću ljeto proveli radno (i to
još u Zagrebu) zasigurno vam je kao i meni
jedini bijeg od užarenog asfalta bilo kino.
Najiskrenije počela sam se pitati gdje je
nestala sedma umjetnost ( s naglaskom
na umjetnost). Našla sam se zarobljena
između pucačine oronulih (hormonalno
tretiranih) hasbeen-a i sladunjavih četrdeset trogodišnjih glumica koje se pokušavaju provući pod kasne dvadesete. Jad
jadnih jadova! On, onako moćan sa šest
snajpera, petsto puški i pedeset tisuća
miliona bombi sam zamlati par sto tisuća
ljudi. Ma jel? A kao nikome nije poznato
da ima šezdeset godina, petero unučadi i
probleme s demencijom, postane žalosno
da od sile hormona ne samo da ne može
pomaknut papirnate maramice nego proizvodi više estrogena od tinejdžerice koja
ide kupit prvi grudnjak. I kad se ta šaka
jada počne razbacivat po ekranu s neartikuliranim engleskim prema najprozirnijem
scenariju ikad napisanom (negdje se ipak
moralo uštedjet!) onda sve to dosegne
novu razinu ne gledljivosti.
Zar više ne postoje dvadesetogodišnji
glumci da glume dvadesetogodišnje
likove?
Kada osoba koja vam komotno može biti
mama/tata glumi da je u vašim godinama
onda zbilja nešto ne valja s ovim svemirom. S dvadeset godina ti koža još uvijek
ne visi i nemaš milion i jednu boru i ne
trebaju ti nikakvi tretmani i ne moraš se
pretrpavati hormonima i većina kose ti je
još uvijek na glavi, onako čisto za informaciju striček redatelj, malko ste
prozirni.
Ovaj primitivni kupus namijenjen spolu
nižeg kvocijenta inteligencije sastavljen
od golotinje, pucačine i sveobuhvatnog
pretjerivanja ostavlja dojam da su Pepeljuga i Snjeguljica duboke životne priče
stvarnih ljudi. Moram priznati da sam nakon svakog filma poprilično tužna napuštala kino dvoranu ( i to samo zato što mi
je bilo žao što sam platila kartu za ta
smeća). No na moju žalost čini se da ni
budućnost neće biti ništa svjetlija, stoga
drage moje ako već planirate potrošiti
svoje teško zarađene kune pogledate nešto s Jasonom Stathamom. Možda mu je
gluma za nulu, al mu je pozadina za pet
plus ( ocijenila i odobrila vaša baba).
Voli vas
Vaša baba
N
O
j
L
O
P
A
A
N
M
KOLU
Koja je svrha romantičnih komedija? Svaki put u najavi
jedne od njih stoji da je to romantična priča godine u koju ćemo
se zaljubiti ili neka slična, odvratna umotvorina. Uvijek je neka
ženska razočarana u svijet jer ju nitko normalan ne voli, ali do
kraja filma se to promijeni i oni žive sretno do kraja dugih života. Iskreno se nadam da će, sa filmom koji je izašao ovog ljeta,
se to sve promijeniti te više nećemo morati gledati jednu te istu
glupost.
Film o kojem pričam su naravno The Expendablesi. Prednosti
ovog filma su: jednostavna radnja, face u glavnim ulogama, puno razbijačine, pametno smješteni dijalozi, izvrsno snimljene
scene tučnjava... Mogao bih tako jako dugo nabrajati. Nijedan
nedostatak ovog filma ne postoji. Film je naprosto savršen.
Iskreno se nadam da će se time prestati snimati filmovi u kojem
je Jenniffer Aniston ili Kate Hudson u glavnoj ženskoj ulozi, a
Matthew McConaghuey ili Hugh Grant u muškoj. Da ne spominjem Ashtona Kutchera, Drew Barrymore itd. Znate i sami na koga mislim, na one ljigave glumce koji imaju jednu te istu ekpresiju lica cijelu karijeru.
Do sada Vam je valjda jasno zašto žene, ta objektivno niža bića,
vole romantične komedije. Jer je to sve lijepo, on je donio cvijet, on je zgodan, ona je zgodna, pametna, sposobna i sve. Re-
klo bi se da je i emancipirana, s obzirom na karakteristike, ali ne, njoj treba isti
takav muškarac. E pa, takve
stvari, tj. priče se nalaze jedino u bajkama i romantičnim komedijama. Kako su
žene pod stalnim utjecajem
nekog hormona, osim onog
koji bi omogućio da su normalne, a nalazi se u većini
muškaraca, tako one padaju
na takve glupave i maloumne priče.
Ovim putem zahtijevam od
Predsjednika Obame da nekim zakonom ili još bolje rezolucijom UN-a zabrani snimanje romantičnih komedija jer objektivno gledano zaglupljuju narod.
One su uzrok svih zala na svijetu i vrlo vjerojatno svih ratova. Pa
tko normalan gleda romantične komedije? Normalna, svijesna
osoba zasigurno ne.
APOLJON
manager 81/15 | 10/2010
61
LOUNGE
SEKS I FAKS
„Nobody said it was easy“
ima, potrudite se oko njegovih prijatelja
jer oni uživaju u spoznaji da bi svaki od
njih bio presretan da ima tako razumnu
curu.Rješavajte samostalno određene probleme i pokažite da niste toliko krhke i nemoćne bez njegove pomoći.
Nakon dugog i toplog ljeta evo nas opet
zajedno. Temu ove prve jesenjske kolumne posvećujem svim muškarcima koji
smatraju da je zadnja stranica u našem
studentskom listu namijenjena isključivo ljepšoj i nježnijoj polovici. Pa, varate se!
Druga strana medalje
Koliko ste blizu da
od vas pobjegne?
Ludo ste zaljubljeni u svog dragog, prava
mala idila, mislite da ne može biti bolje od
toga. No, želite li da to tako i ostane nikako ne smijete izgubiti one osobine koje ste
imali kada ste još bili „singl“ djevojka.
Mnoge djevojke nakon što osvoje svog toliko željenog muškarca prestaju sa svojim
malenim ritualima koje su imali, dok „On“
još nije bio dio njezinog života. Odlasci na
putovanje u društvu prijateljica, ženske
večere, odlasci u kozmetički salon, kave sa
starim muškim prijateljima, jednostavno
za neke postanu stvar prošlosti.
Neki muškarci znaju tvrditi da nakon nekoliko mjeseci veze, više ne prepoznaju svoju partnericu jer se ona potpuno promjeni.
Od ambiciozne, samouvjerene, drage cure,
ona postaje nesigurna, puna pitanja, op-
sesivna i čangrizava. Oni pod takvim pritiskom krenu kliziti iz vaših ruku jer ne prihvaćaju život pod povećalom, a vi znatiželjnice dodate malo gasa i nerijetko prijeđete onu granicu njegove privatnosti. Opsesivno tumačite njegove statuse, komentare na društvenim mrežama, provjeravate
njegove ženske prijateljice, poruke na mobitelu. Ipak, morate se pomiriti s činjenicom da je njima draže gledati nogomet sa
dečkima u kafiću uz gajbu piva nego doma
uz svoju dragu, da u društvu znaju prokomentirati ostale djevojke u klubu i da obožavaju poker. Sve dok ostale cure komentiraju, a ne diraju, dok poker igraju u kikiriki, a ne u cijelu plaću za nas bi djevojke to
trebalo biti prihvatljivo.
1:0 za LJUBOMORU ili za VAS?
„Sve dok ostale cure
komentiraju, a ne diraju,
dok poker igraju u
kikiriki, a ne u cijelu
plaću za nas bi djevojke
to trebalo biti
prihvatljivo. „
62
manager 81/15 | 10/2010
Pretjerana ljubomora u vezi nikome nije
donijela ništa dobro. Muškarcima u određenoj mjeri odgovara kad zapažate žene u
njegovom životu, no to nikako ne uključuje svakodnevne ispade ljutnje zbog njegove kave s prijateljicom iz srednjoškolskih
dana ili zbog komentiranja prijateljičine
fotografije na facebooku. Izbjegnite beskrajna durenja i policijsko ispitivanje.
Ako vani vidite kako se jedna dama besramno upucava vašem dragom, umjesto bijesnih ispada, ostanite smireni i puni samopouzdanja te sve bacite na šalu: “Vidim da
si i dalje najpoželjniji dečko u klubu!“. On
će nakon toga sigurno znati zašto ste baš
vi njegova cura. Budite ambiciozne u svemu što radite jer oni vole djevojke koje
strastveno uživaju u svom poslu. Ne pokušavajte mu glumiti mamu jer jednu već
No, drage moje uvjerite li se zaista da vas
dečko vuče za nos i da vas uvjerava da ste
vi samo posesivni, ljubomorni i da vam je
mašta bujna bez pokrića, a vi znate pravu
istinu i imate dokaze, slobodno mu priredite iznenađenje koje će biti gore od šamara. Poigrajte sa malo s njim ali uz puno
više stila nego što ga je on ikad imao. Lupite ga ondje gdje će ga najviše zaboljeti:
„Moraš imati sebe da bi
imao nekog drugog,
moraš voljeti sebe da bi
volio nekoga, moraš
naučiti kako imati
nekoga… biti nečiji, a
istovremeno ne gubiti
sebe.“
po džepu, njegovom umijeće u krevetu ili
svemu što vrijeđa njegov „mali“ ego. Dečki, primjenjivo i na curama.
Nitko nije rekao da je u vezama jednostavno i lagano. Dajte jedno drugome malo
prostora kako ne biste postali emotivno
ovisni jer kada osjetite da vaša povezanost
više nije toliko jaka, vi je krenete nesvjesno uništavati ljubomorom i stalnom potrebom da budete zajedno. I ne zaboravite: „ Sve kreće iznutra prema van. Moraš
imati sebe da bi imao nekog drugog, moraš voljeti sebe da bi volio nekoga, moraš
naučiti kako imati nekoga… biti nečiji, a
istovremeno ne gubiti sebe.“
Anita Smoljo

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

ZagrebDox - Manager Magazine

Podrška korisnicima

KAKO S LJUDIMA KOJI VAS IZLUĐUJU

ovdje - zagorje-international.hr.

Hrvatska ipak neće bankrotirati

Konkurentni iu 2011.

Kazneni postupak – što treba učiniti

20 - andrea-giovanni.ba

Pola puta - Kukuriku koalicija

preuzmite PDF dokument

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Poslovna mobilnost

Informacije

Atlantic Grupa - perkov

GODINA XVII. BROJ 6. - LIPANJ 2013. NIJE ZA PRODAJU

Cjenik vozila i dodatne opreme za model 351 - FIAT

Poplave u BiH – Elementarne nepogode i/ili institucionalna