Uvodnik Sadržaj GOSPODARSTVO Uvodnik 4 Gospodarske vijesti 5 Budućnost Eura 6 Intervju s doc.dr.sc. Kapovićem 15 godina Bosmanovog pravila 20 8 Saga o hrvatskoj naftnoj industriji 22 10 Napuštanje Laissez faira 24 12 Rektorova nagrada 26 Hrvatska u EU 14 Međunarodni monetarni sustav The hunt for political prisoner 28 16 Prodaja diplomskih radova 40 Hrvatska studentska asocijacija 34 Nastupaj za ekonomiju 41 HSA više od studiranja Managmet group Ljubljana 42 Znanastvena literatura na internetu 36 Studentski nemiri u Portoriku 44 Život na studentskom budžetu 37 Italija protiv reformi sveučilišta 45 U koje sektore treba ulagati? Kome još treba industrija FAKULTET Uvodnik 31 Tko to tamo zbori 32 Studentski krediti 35 Očekuje se rast cijene crnog zlata 18 38 LOUNGE Uvodnik 47 Google body browser Neformalna izložba karikaturiste 48 Zborsko pjevanje 49 Kultura i zabava u kasne sate 57 Zaba referada 58 56 Putovanje u vrijeme krize 50 ZagrebDox 59 Paragliding 51 Najava filmova 60 Radionice za kreativce 52 Humanitarna akcija HSA 54 Tehno kutak 61 Baba 62 Apoljon 62 IMPRESSUM Poštovani profesori, studenti i svi koji nas rado čitate! Pred vama je 83. broj Managera, prvi u 2011. godini. Prije svega želio bih se zahvaliti našim sponzorima koji su i dalje uz nas i s kojima uspješno nastavljamo suradnju unatoč teškoj gospodarskoj situaciji. Zahvaljujem se urednicima i novinarima, te svima koji su sudjelovali u izradi ovog broja na njihovom predanom i kvalitetnom radu. Također bih želio podsjetiti da su novi članovi uvijek dobrodošli, te da se svi zainteresirani mogu slobodno javiti putem maila ili neka nas potraže u kabinetu Marko LUKAČEVIĆ 407. Naša internet stranica odlično napreduje te na njoj možeglavni urednik te pratiti sve novosti vezane za naš rad kao i preuzeti svoj primjerak Managera na adresi www.manager-magazine.com . 2011. godinu obilježavaju poprilično loše i tragične vijesti. Brojni požari, poplave i uragani ali i brojni nemiri u zemljama diljem svijeta dodatno pogoršavaju ionako lošu gospodarsku situaciju. Hravtska je barem zasad pošteđena elementarnih nepogoda, no zato ju one gospodarske i te kako pogađaju. S parlamentarnim izborima koji su sve bliže sve je više i svakodnevnih podmetanja kao i nepotrebnih rasprava u našem Saboru a sve manje kvalitetnih prijedloga za oporavak iako je upitno da li ih je ikad zapravo i bilo. I na našem fakultetu izbori su obilježili 2010. godinu, kako za novog Dekana, tako i za novi saziv Studentskog zbora. Novi Dekan donio je i određene promjene u nadi poboljšanja situacije i uvjeta studiranja. Ipak, određene odluke kao npr. ukidanje Alfa grupe i ukidanje dekanovih nagrada za izvrstan prosjek iznenadile su velik broj studenata. Izbori za Studentski zbor ili bolje rečeno trakavica koja je nastala oko njih napokon je okončana. Kao što se vjerojatno sjećate prvi izbori u svibnju 2010. bili su poništeni zbog nepravilnosti pri samom glasanju i neuvrštavanju studenata stručnog studija na popis glasača. Drugi su pak izbori u prosincu 2010. poništeni zbog izostavljanja jednog od kandidata sa glasačkog listića. Ipak treća je bila sreća te su izbori u siječnju ove godine uspješno održani i nadam se da je i naš fakultet napokon dobio zbor koji će raditi, koji će se boriti za boljitak svih studenata i iza kojeg će ostati kvalitetni projekti i vidljiva poboljšanja za nadolazeće generacije. Sve vas lijepo pozdravljam do idućeg broja, te svim studentima i djelatnicima EFZG-a želim sretniju i uspješniju 2011. godinu od one prethodne. S poštovanjem, Marko LUKAČEVIĆ glavni urednik Goran Lepušić Ivana Ribar Marko Krajnović Andrej Hanzir Tajana Šikoronja Nikolina Dodig Glavna urednik Marko Lukačević [email protected] Ana Slade – Šilović Ivica Jeličić Urednici rubrika Gospodarstvo – Jurica Zrnc i Milan Deskar Škrbić [email protected] Fakultet – Kristina Jurković [email protected] Suradnici: AIESEC eSTUDENT OIKOS Lounge – Ana Kvesić [email protected] Novinari: Nina Domazet Ankica Dubravac Bojan Nonković Maja Has Mateja Mikulčić Maja Šarenić Josip Razum Dorotea Albertina Knežević Tihana Škrinjarić Fotograf: Juraj Stipetić Jan Lukšić Goran Đurić Dalia Suša Ana Lakić Tomislav Rasonja Antonija Jurič Daria Keršić Andrea Milat Maja Jurčević Tisak STEGA TISAK d.o.o. www.manager–magazine.com Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb telefon:01/2383223 fax: 01/2335633 (s naznakom "za Manager ") Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine.Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva. Marketing i prodaja oglasa: [email protected] Grafički dizajn i prijelom Maja Kukolja Izdavač Hrvatska studentska asocijacija "member of SPINE network " manager 83/16 | 02/2011 3 GOSPODARSTVO Investicijski ciklus 2011: ima se, može se Dok pišemo ovaj uvodnik, na samom početku nove godine, dnevni se mediji masovno bave pomalo neozbiljnim pitanjima poput onog da li je ministar Šuker položio 12 milijardi kuna na račun HNB-a namijenjenih financiranju HDZ-ove kampanje (!?). Pokušavaju izračunati koliko je ukupno milijuna kuna hrvatskih građana na računima obitelji bivšeg premijera, a guvernera Rohatinskog povezati s određenim političkim opcijama na temelju jednog ručka s prijateljima u uglednom zagrebačkom restoranu. Također, većina njih piše o Severininoj novoj boljoj polovici i tome posvećuje po nekoliko stranica u specijalnim vikend izdanjima. Ne tvrdimo da to nisu zanimljive teme i da upravo one prodaju novine, ali smo skromnog mišljenja da ipak postoje određeni događaji, najave i procjene kojima bi se trebalo posvetiti više pozornosti. Na sreću, većina je dnevnih listova prenijelo vijest o rekordnom broju nezaposlenih (320 000), ponovnom padu državnog kreditnog rejtinga i pokušalo analizirati što novi ministri najavljuju u PEP-u do 2013., ali gotovo nijedan medij nije posvetio dovoljno pozornosti činjenici da hrvatski privatni poduzetnici u 2011. godini pokreću investicijski ciklus vrijedan nekoliko milijardi kuna. Zanimljivo je da su prilično vrijedni projekti usmjereni u sektore koji ne predstavljaju primarnu aktivnost ovih poduzeća, a veliki se broj poduzeća orijentira na osvajanje stranih, inače nepristupačnih, tržišta. Iako nove projekte planira 10-ak velikih i svima poznatih hrvatskih poduzeća u ovom ćemo se kratkom napisu osvanuti na one koji su se nama učinili najzanimljivijima. Tako, primjerice, koncern Agrokor ulazi u energetski sektor i ulaže u gradnju i pokretanje niza postrojenja za proizvodnju bioplina čije će poslovanje voditi novoosnovana tvrtka Agrokor energija. Takva je odluka prilično logična ako se uzme u obzir činjenica da je Agrokor do sada drugim tvrtkama plaćao zbrinjavanje klaoničkog, zelenog i drugog otpada sa svojih farmi, a sada će se on koristiti za proizvodnju bioplina. Naravno, koncern tim projektom neće uštedjeti samo na zbrinjavanju otpada već će moći podmiriti dio vlastitih potreba za energijom. Kada govorimo o energiji, zanimljivo je spomenuti da u ovoj godini Agrokor planira u sklopu svojih Superkonzuma otvoriti i benzinske postaje. S druge strane, u maloprodaji, predstavnici Konzuma pregovaraju s Kerumom o dugoročnom zakupu čak 83 Kerumove prodavaonice. Nismo stručnjaci na tom području, ali kao prosječnim građanima nam se čini da bi AZTN mogla imati određene primjedbe na ovakve ugovore... Dionice INE 4 manager 83/16 | 02/2011 Osim Agrokora, ulaganje u energetski sektor najavljuje i Neće grupa koja planira projekt vrijedan 70 milijuna eura usmjeren na izgradnju pogona toplinske i električne energije iz poljoprivredne i šumske biomase. Naši su poznati građevinari također najavili ulaganja u energetski sektor. IGH planira uložiti preko 300 milijuna eura u termoelektranu, a Dalekovod će se ove godine pokušati probiti na neka nepristupačna tržišta poput Jordana, Libije i Sudana. Očito je da sve više poduzetnika svjesno da biogorivo i energija polako počinju predstavljati dugoročno najisplativije projekte. Za kraj donosimo za studentsku populaciju (pogotovo muški dio) vrlo radosnu vijest. Iako su se brojni kolege prepali da će svima drag Badel 1862 propasti i otići u stečaj, preko gotovo već zaboravljenog Vladinog Modela C, ta je tvrtka uspjela izbjeći stečaj i u 2011. će nastaviti prodavaonice diljem Hrvatske opskrbljivati domaćim „lijekovitim“ alkoholnim pićima... Svima želimo puno uspjeha na nadolazećim ispitnim rokovima i do sljedećeg broja vas srdačno pozdravljamo, Milan DESKAR-ŠKRBIĆ i Jurica ZRNC urednici rubrike Gospodarstvo GOSPODARSTVO Gospodarske vijesti Agrokor izdao obveznicu u vrijednosti 150 milijuna eura Koncern Agrokor, hrvatski ekonomski div u vlasništv u Ivice Todorića, izdao je nedavno obveznic u u vrijednosti 150 miliju na eura s prinosom od 8,04 posto radi refina nciranja postojećih kratko ročnih obaveza. Interes ulagača bio je ogrom an, čak sedam puta veći od traženog iznosa, pa je inicijalni iznos izdanja od 100 milijuna eura poveć an za 50 posto. Ovim je činom prošireno izdan je obveznica iz prosinca 2009. godine, tako da s obveznicom ukupan iznos tom bilježi 550 milijuna eura. Ivica Todorić izjavio je tom prilikom kako ga posebno raduje činjenica kako glo balna investitorska zajedn vjeruje da ne samo Agrok ica or, već i čitava regija ima odličnu perspektivu, što vijest za regionalno gospo je dobra darstvo. SAD se zadužuje, Kina po suđuje Državn i je dug SAD-a prema najno vijim pokazateljima prema šio iznos od 14 000 milija lja iznos duga od 45 300 rdi dolara, što predstavdolara po stanovniku. Pro računski manjak uvećava lara dnevno. Kongres će se za približno četiri milija tako morati uskoro djelov rde doati kako bi ukinuo zakon Vlada mogla dodatno zad sko ograničenje visine du užiti, jer u suprotnom slij ga, da bi se ede dramatični i bolni rez jača svoj globalni utjecaj. ovi. Kina, s druge strane, U protekle dvije godine zem sve više ljama u razvoju Kina je po ska banka. Kineske banke sudila više novca nego Svj za razvoj i izvozne banke etodobrile su vladama i po iznosu koji premašuje 11 duzećima diljem svijeta kre 0 milijardi dolara, odnosno dite u 10 milijardi više od Svjets ke banke. 30 posto manje izravnih inoze mnih ulaganja u Hrvatsk U prvih 9 mjeseci prošle u godine, izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosi ra, odnosno približno 52 la su milijardu i 169 miliju 0 milijuna eura manje ne na eugo u istom razdoblju 2009 dacima Hrvatska narodna , otkriva nam svojim najno banka. Pritom su dominir vij im poala ulaganja u bankarski posredovanja, gdje je ulo sektor i djelatnosti financi ženo 338,9 milijuna eura. jsk og Slijede ostale poslovne dje zatim kemijska industrija latnosti sa 172,2 milijuna i poslovanje nekretninama eur a, s iznosima od 142,7 i 13 u Hrvatsku ulagale tvrtke 5 milijuna eura. Najviše su iz Nizozemske i Austrije, pritom s više od pola navedenog Francuske, Luksemburga iznosa, a slijede ulagači i Mađarske. Od hrvatskih iz Italije, ulaganja, najviše je otišlo zvodnju naftnih derivata. u Siriju, u projekte vezan e uz proiNokia bil ježi slabije rezultate Marko KRAJNOVIĆ Najveći proizvođač teleko munikacije opreme u svijet u, finska Nokia, zabilježila 2010. godine pad u dobit je u posljednjem tromjese i od 21 posto, kao i sman čju jenje svog tržišnog udjel mjesečju 2010. godine izn a. Ne to dobit u posljednjem tro osila je 745 milijuna eura što se čini odličnim rezult dnjim tromjesečjem 2009 atom, no uspoređujući ga . godine vidljiv je znatan s zapad . On o što još i više zabrinjava za šest posto i iznosili su jest da su prihodi bili već 12,7 milijardi eura, no un i atoč tome tržišni udio je od razloga za ove lošije rez smanjen sa 35 na 31 posto ultate vjerojatno leži i u . Jed an čin jenici da su u zadnja tri mj 10 posto manje mobitela eseca 2010. godine prodal nego u zadnja tri mjeseca i 2009. Na ove lošije rezult Stephen Elop koji je izjavio ate oči tovao se i izvršni direktor kako je konkurentnost No kie suočena s nekim značaj nim izazovima. Ford ostvario rekordnu do bit Američki proizvođač autom obila Ford objavio je svo je poslovne rezultate za tvrtka ostvarila najveću do 2010. godinu koji pokazuju bit u zadnjih deset godin da je a. Fordova dobit za 2010 ra što je ogroman napredak . godinu iznosi 6,6 milija u odnosu na godinu prije rdi dolakad a su ostvarili dobit od 2,7 odličan rezultat pripisuje milijardi dolara. Ovakav se porastu potražnje za For do vim automobilima i kamionim nom programu restrukturira a, ali i uspješno provedenja. Rast prodaje u Ameri ci bilježi rast od čak 20 po glavne konkurente Toyotu sto čime je Ford nadmaši i Chevrolet, te je po prvi o puta od 2003. postao na jprodavaniji američki bra nd. Marko LUKAČEVIĆ manager 83/16 | 02/2011 5 GOSPODARSTVO BUDUĆNOST EURA Koliko je ozbiljna prijetnja raspada eurozone? Nešto više od deset godina nakon uspostave zajedničkog valutnog područja, sama održivost eurozone nalazi se pod povećalom. Naime, financijska i gospodarska kriza je pokazala određene nedostatke i slabosti sustava bez kojega je nezamisliv nastavak dugogodišnjeg projekta zvanog Europska unija. 18. travnja 1951. godine osnovana je Komisija za ugljen i čelik koja je bila prvi korak k udruživanju europskog kontinenta. Nakon dva svjetska rata koja su izbila u Europi, dva rivala Njemačka i Francuska su zajednički upravljale proizvodnjom ugljena i čelika, koji predstavljaju jedne od glavnih resursa u proizvodnji oružja. To je bio prvi korak u nastanku EU i eura te daljnjoj integraciji koja se već 60 godina postupno odvija. Najvažniji rezultat te integracije je pacifizacija europskog kontinenta. Danas je ovaj veliki i u suštini plemenit projekt ugrožen. Četiri zemlje Grčka, Španjolska, Portugal i Irska su iskusile pad gospodarske aktivnosti i gubitak povjerenja od strane financijske zajednice u tolikoj mjeri da su se javile sumnje u održivost zajedničkog valutnog područja, tj. eurozone. Da periferija ima vlastitu valutu ona bi deprecirala i time povećala konkurentnost bez da se smanjuju nadnice. di do porasta zaduženosti ako se deficit kompenzira FDI-em, ali kao i u Hrvatskoj to ovdje nije bio slučaj. Zamijećen je velik priljev kapitala koji nije bio FDI, što je i vidljivo na primjeru Španjolske (vidi sliku 1). Taj priljev kapitala je rezultirao porastom vanjske zaduženosti. Ekonomski korijeni krize Funkcioniranje eurozone dosad možemo opisati pomoću često korištenog modela u ekonomskoj povijesti; razdiobe na periferiju i maticu. Prema mnogima ta unutrašnja razdioba rezultira primarno iz nemogućnosti privatnog sektora periferije (koja uključuje Španjolsku, Portugal, Irsku i Grčku) da konkurira matici (prvenstveno Njemačkoj). Zbog manje konkurentnosti periferija kontinuirano više uvozi nego izvozi. Posuđuje kapital od matice što uglavnom dovodi do velike (i to naglašeno vanjske) zaduženosti, ali i gospodarskog „boom-a“ koji omogućuje održavanje velikog uvoza. Dolazi do brzog rasta nadnica koji daljnje umanjuje konkurentnost periferije. U isto doba u Njemačkoj, najvećem izvozniku matice, prisutna je stagnacija plaća. Naravno, deficit na tekućem računu nužno ne dovo6 manager 83/16 | 02/2011 Slika 1 Zanimljivo je da se osim u slučaju Grčke rast zaduženosti se dogodio u privatnom sektoru, a ne državnom. Tako je npr. omjer privatnog i javnog duga u Španjolskoj 87:13. Često naglašavana fiskalna disciplina u ovom slučaju nije pomogla, te u njoj ne treba tražiti uzrok krize. Rizik sa europske banke Visoke razine privatnog duga u ovim zemljama sada predstavljaju rizik za maticu koja većinom drži taj dug. Sasvim je jasno da je u interesu vlada matice da pomognu periferiji vraćanje toga duga jer njihove banke zbog duboke krize i velike izloženosti padaju pod rizik insolventnosti. U tom smislu veliki paket pomoći Grčkoj u kojem je Njemačka igrala glavnu ulogu nije ni u kojem slučaju čin altruizma, na što upućuje činjenica da njemačke banke drže 15% grčkog javnog duga. ECB je pružio dodatnu likvidnost bankama, te kupuje dug spomenutih zemalja, ali kriza povjerenja i dalje ustraje. Čini se da su potrebne neke odlučnije mjere kako bi se ova situacija razriješila. Sadašnja politika „stezanje remena“ MMF i većim dijelom EU smatraju da izlaz iz ove krize treba potražiti u smanjenju državne potrošnje kako bi se smanjila premija rizika na zaduživanje i smanjenju plaća da bi se povećala konkurentnost gospodarstva. U svakom slučaju, to su dvije mjere koje prebacuju teret krize većinom na građane i radnike. Smanjenje državne potrošnje dovodi do smanjenja agregatne potražnje i time do daljnjeg pogoršanja ekonomske situacije, moguće i većeg deficita. Ipak, ako zbog smanjenja agregatne potražnje dođe do smanjenja nadnica, uslije- GOSPODARSTVO dio bi oporavak i smanjenje neravnoteže na tekućem računu zbog porasta konkurentnosti periferije. Odvijanje tog procesa je upitno jer su plaće i cijene često ljepljive i ne spuštaju se. Za tržišni mehanizam to je jedini način da vrati ravnotežu, ali to predstavlja vjerojatno dugotrajan i sigurno bolan proces koji bi značajnije smanjio životni standard građana. Suprotan proces od smanjenja plaća u periferiji bio bi povećanje plaća ili inflacija u matici, ali to nitko od donosioca odluka nije ni spomenuo. Upravo suprotno, politika smanjenja i „obuzdavanja“ državne potrošnje, koja je propagirana na razini cijele EU, zapravo vodi u suprotnom smjeru, daljnjoj stagnaciji ili smanjenju plaća u matici. Da periferija ima vlastitu valutu ona bi deprecirala i time povećala konkurentnost bez da se smanjuju nadnice. Pošto periferija nema vlastitu valutu nego euro preostaje joj deflacija i padanje plaća. Pravi paket pomoći EU bi bio da pokrene umjerenu inflaciju u matici kako bi periferija postala konkurentnija i smanjila neravnotežu na tekućem računu. Ovako je najvjerojatniji efekt ove politike histereza i ustrajanje visoke nezaposlenosti u periferiji. velo do velike financijske krize jer bi banke ostale bez izvora financiranja. Tu su još i politički troškovi, troškovi porasta kamata na dug, proceduralni troškovi itd. Ukratko, dobrovoljnog izlaska iz eurozone zasad neće biti. Ono što bi se moglo dogoditi u crnom scenariju je da se periferiji dogodi pohod na banke i porastu kamate na dug. Grčka je prvi kandidat kojem bi se to moglo dogoditi, a ako se to dogodi vjerojatno će doći do širenja krize prema zemljama koje investitori smatraju sličnim Grčkoj; prvenstveno Španjolske, Portugala i Italije. U tom slučaju bi mogle prevagnuti koristi vlastite valute i te zemlje bi mogle izaći iz eurozone, jer se ionako glavnina troškova izlaska već dogodila! Nešto slično se dogodilo u Argentini 2002. kada je nakon pohoda na banke vlada otkazala konvertibilnost domaće valute za dolar u omjeru 1:1, i značajno devalvirala valutu (0,35 pesosa:1 dolar). Prije te zapravo prisilne devalvacije nešto slično je bilo jednako nezamislivo kao i danas izlazak iz eurozone. no u odnosu na ostale valute, prvenstveno euro. To je rezultiralo padom islandskih cijena i plaća oko 40% u odnosu na glavne trgovinske partnere. U svakom slučaju mnogo više nego 15% smanjenje plaća u Latviji, zemlji hvaljenoj zbog smanjenja potrošnje i plaća. Brzim pogledom na Sliku 2 jasno je da Island u usporedbi s drugim zemljama periferije nije doživio tako značajan pad BDP-a (slično je i s zaposlenosti). Na Slici 2 prikazane su Estonija, Latvija i Irska, najodlučnije zemlje u strategiji interne devalvacije koju propagira EU i MMF. Ovaj primjer pokazuje da su prednosti vlastite valute nezanemarive, i da sam izlazak iz eurozone može čak, u određenim uvjetima, biti i dobra odluka. Primjer Islanda Zaustavljanje konvergencije? Island je jedina europska zemlja koja je tokom krize imala slično iskustvo argentinskom. Prije krize, vanjski dug Islanda je bio višestruko veći od BDP-a. Kada su islandske banke postale insolventne, vlada ih je prisilila da bankrotiraju, tj. da ne vrate dug svojim kreditorima. Island je iskoristio činjenicu da ima vlastitu valutu koja je puštena da padne drastič- Politička volja za nastavak provođenja projekta EU je neupitna. EU može mnogo učiniti da pomogne periferiji iako se zasad ta pomoć fokusirala na otplaćivanje dugova bankama matice. To nije dovoljno jer je zemljama periferije potreban rast da bi ih i dalje otplaćivale. Model smanjenje plaća i deflacije može vratiti zemljama konkurentnost, ali preko leđa radnika i građana zemalja periferije. Neki spominju da je potrebno smanjenje plaća od 20% da bi periferija vratila svoju konkurentnost, a to se ne događa preko noći. Ako se periferija ne uspije prilagoditi (tu se prvenstveno misli na Španjolsku, Grčku, Irsku i Portugal) mogla bi uslijediti ponovna nemogućnost otplate kredita i nova financijska kriza. U tom slučaju izlazak iz eurozone pojedinih zemalja nije nezamisliv, a tada je sve moguće. Ipak, čini se najvjerojatnijim da će EU i dalje pronalaziti načine da zemlje periferije otplaćuju svoje dugove bez da dođe do suštinskih promjena u funkcioniranju EU. Ako ne dođe do prilagodbe plaća to bi moglo dovesti do dugog razdoblja sporog rasta periferije. Jurica ZRNC Scenarij izlaska iz eurozone Svaki izlazak iz eurozone bi zahtijevao vrijeme i pripremu, kako naglašava Barry Eichengreen u svom radu o raspadu eurozone iz 2007. godine. Za to vrijeme, gotovo sigurno bi došlo do pohoda na banke zbog valutne supstitucije. Građani, svjesni da će njihova domaća valuta deprecirati, bi krenuli štedjeti u stranim bankama, što bi do- Suprotan proces od smanjenja plaća u periferiji bio bi povećanje plaća ili inflacija u matici, ali to nitko od donosioca odluka nije ni spomenuo. Slika 2 manager 83/16 | 02/2011 7 GOSPODARSTVO INTERVJU S DOC.DR.SC. KAPOVIĆEM Hrvatskoj je potreban je radikalan zaokret Docente Kapoviću, pored karijere u znanosti, široj javnosti ste poznati po svojem političkom aktivizmu. U našoj zemlji ljudi iz akademske zajednice poprilično su inertni i drže se podalje od politike. Koji su bili motivi vašeg aktivističkog angažmana i kako je on tekao? Ima članova akademske zajednice koji se bave mainstream, stranačkom i parlamentarnom, politikom, no ja takav vid bavljenja politikom baš i ne cijenim. Osobno smatram da je moja dužnost, kao predavača na fakultetu, da, osim što se bavim znanstvenim radom u svojoj struci, reagiram na nepravde u društvu i pokušavam nešto napraviti da bi situacija u zemlji bila bolja. Bilo da se tu radi o javnim nastupima na televiziji, organiziranju prosvjeda, štrajkova, javnih tribina, pomoći radnicima koji negdje prosvjeduju za svoja prava ili o nečem drugom. Treba biti solidaran. Ono što se sada događa nekom drugom, sutra se može dogoditi i vama. Angažirao sam se prvo 2008, u antiNATO kampanji, zatim sam 2009, za vrijeme velikih studentskih blokada, u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje dostupno svima, a 2010. sudjelujem u Demokratskoj inicijativi protiv EU i u organizaciji štrajka akademske zajednice protiv donošenja novih neoliberalnih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti. Što mislite o ulasku Hrvatske u EU? Kako će se to odraziti na hrvatsko gospodarstvo i standard hrvatskih građana? Prema svim istraživanjima, iako se to pokušava zataškati, većina je građana, s pravom, protiv ulaska Hrvatske u EU. Obično volim reći da su Grci narod koji najbolje ra- Ako je prava moć koncentrirana u Bruxellesu, možemo se oprostiti od bilo kakva utjecaja na politiku. 8 manager 83/16 | 02/2011 Južne Amerike takvu politiku prepoznaju te se ona artikulira sve više i na državnoj razini, dok na istoku Europe takva prepoznavanja u nekom svjesnije artikuliranu obliku nema ("euroskepticizam" je od svih zemalja, kako smo već spomenuli, izražen najviše upravo u Hrvatskoj). Kao primjer takvog zavisna odnosa možemo istaći činjenicu da je 80% bankarskog sustava istočne Europe u stranom vlasništvu. To, dakako, vrijedi i za Hrvatsku, dok je tu primjerice Slovenija praktički jedina iznimka. Također, Dovoljno je, recimo, istaknuti podatak da u zadnjih 30ak godina realne plaće u EU, kao i u SAD-u, stagniraju, dok su profiti kapitalističke elite enormno rasli. zumije ekonomiju i politiku pa se zato toliko puno i toliko često bune. (Poznati američki kapitalist Henry Ford je rekao: Kada bi ljudi razumjeli kako sustav doista funkcionira, revolucija bi nastupila prije nego što bi jutro svanulo.) No i građani Hrvatske su tu dosta dobri jer shvaćaju, premda možda više instinktivno, da je EU loša. Stvari su dosta jednostavne. Treba biti prilično naivan pa misliti da vam u svjetskoj politici netko želi tek tako pomoći ili da nam zapadna politika i korporacije žele dobro. U EU je danas bitno po centralnosti/perifernosti razlikovati tri područja – jezgru (Njemačka, Francuska, Nizozemska...), poluperiferiju (ili periferiju eurozone – Portugal, Španjolska, Grčka...) i periferiju (novo-pridošle članice iz istočne Europe). Dio juga Europe i europski postsocijalistički Istok danas o zapadnoj/sjevernoj Europi ovise na sličan način na koji i Južna Amerika politički i ekonomski ovisi o Sjevernoj Americi – riječ je sličnu neokolonijalnu odnosu jezgre i periferije. Razlika prema Amerikama je u tome što narodi proizvodnja se iz najmoćnije industrijske zemlje, Njemačke, sve više seli na periferiju gdje su troškovi rada jeftiniji. Neokolonijalni i eksploatatorski odnos EU prema istoku se recimo dobro vidi na primjerima Rumunjske i Bugarske. Dovoljno je pogledati u kakvu su stanju novije članice EU poput Mađarske ili Latvije, a i starije poput Irske ili Grčke, da bi se vidjelo da su priče o tome da u EU teku med i mlijeko samo bajke. EU je interesna zajednica kapitala koji radi isključivo u korist gospodarsko-političkih elita, a protiv interesa običnih ljudi. To se, recimo, vidi po brojnim direktivama i preporukama tijela EU u kojima se preporučuje stagnacija GOSPODARSTVO Društvo treba ustrojiti tako da vlada samo sobom, a ne da drugi nad njim vladaju. Narod dobro kaže – prilika stvara lopova. Pošteni vladar ne postoji. radničkih plaća, smanjenje radničkih i socijalnih prava, rad na određeno i sl. Dovoljno je, recimo, istaknuti podatak da u zadnjih 30-ak godina realne plaće u EU, kao i u SAD-u, stagniraju, dok su profiti kapitalističke elite enormno rasli. Što se tiče Hrvatske, stvari su kristalno jasno. Hrvatski će seljaci gadno nastradati nakon ulaska u EU, naša poduzeća neće imati nikakve šanse s potpuno otvorenim granicama protiv puno jačih i većih zapadnih kompanija, pod pritiskom EU ćemo morati zatvoriti i posljednje ostatke naše nekoć moćne industrije – brodogradilišta, pod pritiskom EU smo morali odustati od proglašavanja gospodarskog pojasa što nam oduzima iz džepa godišnje i do 300 milijuna eura itd. Da ne govorimo o potpunom nedostatku demokracije u EU, potpuno suprotno onome što se javno govori. Kome bi npr. u Hrvatskoj ikad palo na pamet ne dati npr. Česima u Daruvaru da imaju školu na svom jeziku? U Francuskoj je pak to teško zamislivo, a nacionalne manjine ondje uopće ne postoje. Ne treba ni govoriti što rade tamo npr. s Romima ili imigrantima ili što se događa s ljudskim pravima "izbrisanih" u Sloveniji ili Rusa u baltičkim zemljama. Hrvatska je u takvim stvarima daleko ispred EU. Treba također reći da Europskom Unijom upravljaju neizabrani birokrati nad kojima građani Europe imaju vrlo mali nadzor i utjecaj. To je lako vidjeti na jednom primjeru – ako se u Hrvatskoj, maloj zemlji, kakva god ona bila, dogodi neki prosvjed, štrajk ili javna kampanja, to će ipak imati određen utjecaj i izvršit će pritisak na vlast koja će tu i tamo morati ustuknuti. Ako je prava moć koncentrirana u Bruxellesu, možemo se oprostiti od bilo kakva utjecaja na politiku. Naravno, ako Hrvatska ne uđe u EU, to ne znači da će odmah sve biti idealno. Neće. Ako se ljudi ne pokrenu, neće se ništa promijeniti. No da bi se nešto pokrenulo, prvo je potrebno znati kako stvari realno stoje. Ako se to ne zna, ne može se ništa napraviti. A zato je potrebno znati i što je to EU zapravo. Možemo li se na stranačkoj sceni nadati novim političkim liderima koji će nas izvući iz krize? Koji bi bio put izlaza iz ove nezavidne situacije? Potreban je radikalan zaokret u politici, no to trenutna politička nomenklatura, kao ni oni koje se nude u zamjenu neće sigurno promijeniti. I općenito, problem nije u tome da na vlast dođu neki "dobri" ljudi. Društvo treba ustrojiti tako da vlada samo sobom, a ne da drugi nad njim vladaju. Narod dobro kaže – prilika stvara lopova. Pošteni vladar ne postoji. Sustav treba tako ustrojiti da nitko tko obavlja neku javnu funkciju jednostavno ne može pobjeđuje jedna od nekoliko stranaka koje, više-manje, imaju isti program u svim ključnim pitanjima? Kakva je to demokracija ako se sastoji samo od toga da jednom u četiri godine zaokružujemo jednog od deset istih kandidata da bi on sljedeće te četiri godine radio što god hoće? A vrlo se lako može napraviti to da se svakoga tko je na javnoj funkciji može odmah smijeniti ako ne radi dobro, kao što se mogu organizirati i izbori, a da na njih ne utječe novac – tako da se u potpunosti zabrane kampanje financirane privatnim sredstvima, da se predizborna kampanja odvija is- U cijelom svijetu vidimo kako obični ljudi, radnici, plaćaju za krizu za koju oni sami nisu nimalo krivi, dok države pomažu bankama i kapitalistima koji su se još do jučer kleli u slobodno tržište i rogoborili protiv intervencije države u ekonomiju. raditi u svoju korist, a ne tako da molimo boga da izaberemo nekog poštenog. Npr. ako vlast želi smanjiti svima plaće – prvo mora narod na referendumu pitati je li za to ili nije. Uz današnju tehnologiju, mogli bismo preko kompjutera i interneta imati referendume svaki dan. Cijelo vrijeme se pretvaramo da živimo u demokraciji. Tobože, svatko se može kandidirati na izborima. Da, svatko ako je bogat ili ako ima iza sebe nekog kapitalista koji će ga financirati (i, jasno, onda tražiti nešto za sebe). Prvo se cijela državna imovina, sva poduzeća, tvornice, hoteli, podijelila izabranim novopečenim tajkunima i sad ti isti neokapitalisti financirajući političare i političke stranke odlučuju tko će biti na vlasti. Kakva je to demokracija? Kakva je to demokracija ako na izborima ključivo na javnoj televiziji gdje će svi kandidati biti jednaki, da se potpisi za kandidaturu skupljaju isključivo na internetu, da se predizborni skupovi odvijaju samo u dvoranama u javnom vlasništvu. Sve je to danas tehnološki itekako moguće, a ne provodi se zato što onda oni koji su trenutno na vlasti ili na nju aspiriraju ne bi mogli od trenutne situacije prosperirati. Bojan NONKOVIĆ manager 83/16 | 02/2011 9 GOSPODARSTVO U KOJE SEKTORE HRVATSKO GOSPODARSTVO TREBA ULAGATI? Ide li Vladinih 14 milijardi kuna u pravom smjeru? Ono što je Hrvatskoj, maloj zemlji u razvoju, neophodno za izlazak iz krize jesu profitabilne investicije koje će osigurati konkuretnost te na taj način stvoriti temelje za gospodarski rast. «U koje sektore Hrvatsko gospodarstvo treba ulagati?» je pitanje koje se našlo u središtu rasprava na konferenciji: «Novi modeli rasta hrvatskog gospodarstva», održane 22. studenog 2010 godine, što govori o važnosti i neophodnosti rješavanja ovoga problema. Među najvažnijim sektorima u koje bi trebalo ulagati našli su se energetika, poljoprivreda, prometna infrastruktura te turizam. Prije nego što se dublje osvrnemo na spomenute sektore navest ćemo neke od mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se povećala atraktivnost i profitabilnost investicija. Prvo, treba poduzeti mjere kojima bi se smanjila korumpiranost unutar gospodarstva što čini jednu od glavnih prepreku inozemnim ulaganjima. Drugo, uklanjanje prevelikih birokratskih prepreka ulaganjima kao što su: veliki broj papira koji je potrebno skupiti da bi se uložio novac i pokrenula proizvodnja, zatim visoki porezi i parafiskalni nameti. Treće, investicije treba preusmjeriti od javnog prema privatnom sektoru gdje su investicije efikasnije i produktivnije, a povrati od investicija kraćeg roka. Turizam Turizam je najprofitabilniji sektor u Hrvatskoj ali da bi Hrvatska mogla održati konkuretnost na snažnom konkuretnom tržištu treba neprestano ulagati u ovu granu. Isto tako najveće zanimanje stranih ulaganja u Hrvatskoj su upravo iz područja turizma te to treba iskoristiti. Glavno pitanje koje se ovdje postavlja je: U koja područja hrvatskog turizma treba ulagati,što je to što će hrvatski turizam učiniti još atraktivnijim i uspješnijim? Sljedeći graf nam možemo donekle dati odgovore na pitanja. 10 manager 83/16 | 02/2011 Potreba i potencijal prometne infrastrukture su veliki, budući da je ona u Hrvatskoj vrlo bitna jer se ona nalazi na raskrižju zemalja EU i istočnih zemalja što je također važno za daljni razvoj turizma, stoga su i investicije u infrastrukturu prijeko potrebne za održivi gospodarski razvoj Vidimo da hoteli zauzimaju najmanji udio u smještajnim kapacitetima a ostvrauje najveće prihode što ukazuje na činjenicu da bi investicije trebalo usmjeriti u izgradnju hotela i resorta gdje su izgledi za ostvarivanje profita najveći. Dakle, investicije u turizmu je potrebno usmjeriti u izgradnju novih kapaciteta, jer bez novih kapaciteta Hrvatska ne može u turizmu napraviti novi iskorak. Nadalje, tu su i ogromni neiskorišteni vojni kompleksi, na najboljim lokacijama na obali, što već u prvoj fazi tržišne valorizacije otvara investicije od oko 2,5 milijarde eura. Da bi hrvatski turizam mogao opstati na snažno konkuretnom Mediteranskom tržištu treba osmisliti strategiju ulaganja u specifične oblike turizma poput golfa, nautike, kongresog i zdravstvenog turizma, te seoskog turizma i poticati javno-privatno partnerstvo. Za uspješan razvoj turizma vrlo je važno poboljšanje cestovne i druge prometne infrastrukture. Prometna infrastruktura Promet predstavlja važan segment nacionalnog gospodarstva jer je bez efikasnog prometa nezamisliv gospodarski napredak. Potreba i potencijal prometne infrastruk- ture su veliki, budući da je ona u Hrvatskoj vrlo bitna jer se ona nalazi na raskrižju zemalja EU i istočnih zemalja što je također važno za daljni razvoj turizma. Stoga su i investicije u infrastrukturu prijeko potrebne za održivi gospodarski razvoj. S ekonomskog aspekta infrastruktura je ,metaforički rečeno, krvotok koji opslužuje sistem gospodarskog organizma, omogućavajući njegovo funkcioniranje i razvitak i jedan je od temeljnih preduvjeta gospodarskog razvitka. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta, u pravilu, traje nekoliko godina, što ima negativne efekte na gospodarski i društveni razvoj. Izgrađeni kapaciteti imaju dug vijek trajanja i dugo vrijeme sazrijevanja i korištenja, ali u uvjetima suvremenog znanstveno-tehničkog progresa moguće je i relativno brzo zastarijevanje pa se zato javljaju potrebe, uz izgradnju novih, osuvremenjivanja infrastrukturnih kapaciteta kao što su rekonstrukcija i modernizacija prometnica i pruga. U sadašnjoj prometnoj strukturi Hrvatske dominira cestovni promet. Veliki dio prometne infrastrukture izgrađen je na južnom dijelu Hrvatske, a prioritet u gradnji prometne infrastrukture trebao bi biti upravo najzaostaliji dio Hrvatske, a to su Slavonija i Baranja. Dakle, Panonski koridor, zatim Koridor Budimpešta-Rijeka s posebnim naglaskom na Luku Rijeka, koja ima odlične karakteristike i godišnji promet od oko 6 milijuna tona, dok na Mediteranu godišnji promet.iznosi 700 milijuna tona. Danas je glavnina željezničkih pruga daleko ispod suvremenih standarda i potreba što zahtjeva značajnija ulaganja u željezničku infrastrukturu, osobito ako se uzme u obzir činjenica da željeznički pro- GOSPODARSTVO stva za obnovljive izvore energije, te privatni investitori u pripremi dokumentacije za buduće projekte obnovljivih izvora koji uključuju biomasu i bioplin. Zadnji potvrđeni veliki projekt ulaganja u energetiku jest projekt Adris Grupe koji se konkretno odnosi na termoelektranu Plomin čija se Iako je prema Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u kojoj EBRD još nije ulagao u energetske projekte, investicije ipak dolaze iz Svjetske banke koja trenutno u Hrvatskoj podupire tri energetska projekta. met sa 47,9 posto dominira u putničkom prijevozu. Hrvatske željeznice je prijeko potrebno modernizirati te izgraditi ravničarsku prugu s četiri do pet puta većim kapacitetom od sadašnjega, koji je 9 milijuna tona i limit je razvoja luke. Zatim, mogućnosti naših luka općenito su nedovoljno iskorištene, a osobito mogućnosti luke Rijeka koja ima izvrstan zemljopisni položaj i odlične preduvjete za prekrcaj svih vrsta tereta. Do 2013. godine planirana su ulaganja u lučku infrastrukturu u iznosu od 531 milijun eura što bi omogućilo veći promet i razvoj morskih luka. Također, unatoč dobrim predispozicijama za razvoj unutarnjeg plovnog prometa, potencijal koji on pruža u gospodarskom pogledu nije iskorišten u dovoljnoj mjeri. Energetika Iako je svjetska financijska kriza utjecala na smanjenje potražnje i prolongiranje energetskih investicija, Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor, nego uz pomoć energetske strategije pokrenuti gospodarski razvoj. Strategija energetskog razvoja Hrvatske, koja se trenutno vodi kao usvojena, postavila je cilj da se do 2020. udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji održi na razini od 35 posto. Strategija predviđa projekte kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku (završetak do 2014.), završetak sustava magistralnog plinovoda Hrvatske (druga faza 2007-2011), povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske (2011.), uključenje u plinovod Južni tok, izgradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje (2012.), reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf), modernizacija rafinerija itd. Kao prioritete među tim projektima stručnjaci za energetiku ističu pravac prema Mađarskoj kojim se osigurava još jedan pravac opskrbe ruskim plinom, te izgradnju vršnog plinskog skladišta koje bi olakšalo situaciju u slijedećim zimama. Iako je prema Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u kojoj EBRD još nije ulagao u energetske projekte, investicije ipak dolaze iz Svjetske banke koja trenutno u Hrvatskoj podupire tri energetska projekta. Prvi se odnosi na energetsku učinkovitost i provodi se s HEP ESCO-om, čija ukupna vrijednost iznosi 13 milijuna dolara. Drugi projekt provodi se u Osijeku i Zagrebu s HEP Toplinarstvom, a radi se o poboljšanju infrastrukture i proširenju mreže toplinarstva, u vrijednosti od 25 milijuna dolara. Trećim projektom vrijednim 5,5 milijuna pomaže se Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u razvoju zakonodav- vrijednost procjenjuje na oko 800 milijuna eura, ujedno je jedan od projekata iz Vladina kataloga 30 investicija od interesa za državu. Poljoprivreda Unatoč velikom potencijalu poljoprivrede u Hrvatskoj, poljoprivredni i ruralni sektor su posljednih godina bili zapostavljeni, što govori u prilog činjenica da se od 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih površina obrađuje 63 posto, a ostalo su neobradive površine. Udio neobrađenih obradivih površina je čak 24 posto. Hrvatskoj poljoprivredi su potrebna ulaganja u novu proizvodnju koja je dohodovno zanimljiva, a koja do vremena ulaganja nije postojala na gospodarstvu, potrebno je održavanje postojeće razine proizvodnje adaptacijom ili dogradnjom dotrajalih objekata i zamjenom opreme te različitim drugim rekonstrukcijama, zatim postizanje veće ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja koje se postiže uvođenjem modernijih tehnologija izgradnje novih gospodarskih objekata, nabave modernih strojeva i opreme, podizanjem novih višegodišnjih nasada, kupnjom ili povećanjem osnovnog stada, kupnjom zemljišta, itd. Nadalje potrebno je poboljšanje kakvoće proizvoda, poboljšanje uvjeta rada i života na gospodarstvu, formiranje novog obiteljskog poljoprivrednog. Nina DOMAZET Ankica DUBRAVAC manager 83/16 | 02/2011 11 GOSPODARSTVO KOME JOŠ TREBA INDUSTRIJA? Procesi uništavanja hrvatske industrije Hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 1990-ih do danas prolazi kroz period ozbiljnih problema. Epoha je obilježena restauracijom kapitalizma, ratom, ekonomskim padom, egzistencijalnom neizvjesnošću, općenito, teškim društvenim regresom. Taj regres se nažalost, uz neke pomake nabolje, nastavio i nakon smijene HDZ-a na izborima 2000. godine. U ekonomskom smislu, najpogubnija poslijedica ovog razdoblja je uništenje dobrog dijela industrije. Taj proces deindustrijalizacije sasvim je opipljiva nacionalna katastrofa: broj nezaposlenih veći je od 300 000, s tendencijom rasta. Pretvorba i privatizacija Za proces tranzicije, odnosno restauracije kapitalizma, ključnu ulogu odigrao je proces pretvorbe društvenog vlasništva u državno vlasništvo. Već tada, na početku tog procesa, pojedini su glasovi upozoravali da će ovakav postupak države uništiti hrvatsku privredu. Pretvorba je provedena u jeku rata, bez ikakve analitičke pripreme i suvislog objašnjenja. Proces pretvorbe i privatizacije opravdan je posve neutemeljenom kritikom instituta društvenog vlasništva (glavna kritika je bila da nije jasno tko je stvarni vlasnik imovine). Isto se ta- 12 manager 83/16 | 02/2011 Jugoslavenska privreda prije 1990. bila je najprivatnija u Europi, državnih poduzeća jednostavno nije bilo. Radnički savjeti koji su upravljali poduzećima bili su sastavljeni od privatnih osoba, a ne od državnih činovnika. ko paušalno i bez ikakvih dokaza tvrdilo da je samoupravljanje bilo neefikasno. Jugoslavenska privreda prije 1990. bila je najprivatnija u Europi, državnih poduzeća jednostavno nije bilo. Radnički savjeti koji su upravljali poduzećima bili su sastavljeni od privatnih osoba, a ne od državnih činovnika. HDZ-ova vlast našla se pred logičkim problemom, kako privatizirati nešto što je privatno? Zbog toga se pristupilo pretvorbi, tj. podržavljenju samoupravnih poduzeća. Osim što se zakonski uklonila bilo kakva mogućnost radničkog upravljanja poduzećima, država je došla do vlasništva potezom pera (paradoksalno je da se nakon niza neuspjelih privatizacija, ponovio proces deprivatizacije i de facto reetatizacije, posebno u razdoblju 1998. i 1999. kada je niz tvrtki propalo). Proces pretvorbe i privatizacije bio je poguban za hrvatsko gospodarstvo iz više razloga. Postoje brojne studije koje ukazuju da je samoupravna organizacija efikasnija od kapitalistčke, posebice u srednjim i velikim poduzećima. Osim toga eksproprija- cija radnika dovodi do kraha ekonomske demokracije. To u konačnici može dovesti u pitanje i političku demokraciju. Američki politolog Robert Dahl tvrdi: „Ako je poželjno da ljudi upravljaju sobom demokratski, onda ne može biti poželjno da budu upravljanji nedemokratski . . . ako je demokracija opravdana u upravljanju državom, onda mora također biti opravdana u upravljanju privrednim poduzećima; reći da nije opravdana u upravljanju privrednim poduzećima znači implicirati da nije opravdana u upravljanju države“. Zaključuje da se skup osnovnih političkih prava može izvesti iz jednog i najosnovnijeg od svih prava na koja su ljudska bića ovlaštena – prava na samoupravljanje. To pravo, po Dahlu, krši i američki korporativni kapitalizam, a kršio je i sovjetski birokratski socijalizam. Eksproprijacija radnika dovela je do rasta društvenih nejednakosti, što proizvodi društvene napetosti i smanjuje socijalnu koheziju. 1990-ih je došlo do velikog povećanja nejednakosti u odnosu na ranije razdoblje. GOSPODARSTVO Druge okolnosti deindustrijalizacije U makroekonomskom pogledu, uvijeti poslovanja su se izmjenjivali, od poslovanja pod inflatornim uvijetima, prema hiperinflaciji do stabiliziranja inflacije i tečaja. Glavni čin konsolidacije bio je stabilizacijski program iz listopada 1993. godine, koji je doveo do obuzdavanja inflacije i stabilnosti tečaja. U tom razdoblju usvojen je niz zakona (primjerice Zakon o stečaju, Zakon o tržišnom natjecanju itd.), osnovane su brojne agencije (za sanaciju banaka, restrukturiranje državnih poduzeća itd.). Unatoč tome politika stabilizacije nije se zasnivala na razvojnoj koncepciji. Politika stabilnog precijenjenog tečaja dovodi do nekonkurentnog izvoza i jeftinog uvoza uslijed čega se razara domaća proizvodnja i povećava vanjskotrgovinski deficit. Unatoč stabiliziranoj inflaciji, svijesno se zanemarivao problem likvidnosti, kako u neprivatiziranim, tako i u privatiziranim tvrtkama. Novi vlasnici preferirali su, osobito ako su ulozi bili visoki, ulazak države i socijalizaciju gubitaka. Mogućnosti su bile to veće, što su akteri imali bolje političke veze i/ili su smatrani politički važnima. Liberalizacija, unutarnja i vanjska, bila je poprilično radikalna i brza, s brojnim institucionalnim prazninama. To je dovelo do eksplozije trgovačkih tvrtki i uvoza. Rast uvoza bio je u prvom redu poslijedica liberalizacije vanjske trgovine uključujući i liberalizaciju deviznog tržišta u kontekstu stabilnog precijenjenog tečaja. Po mnogim ekonomistima tečaj je precijenjen jer je u dosadašnjem razdoblju inflacija u Hrvatskoj bila veća nego u EU, a tu razliku tečaj nije pratio. Od 1994. vanjskotrgovinski deficit relativno kontinuirano raste. Uvoz je u razdoblju 2000-ih u prosjeku duplo veći od izvoza. Hrvatsko gospodarstvo, a poglavito industrija našla se u razdoblju od Razina industrijske proizvodnje iz 2009. godine bila je na svega 80-ak posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. 1990-ih do danas, između ćekića međunarodne konkurencije i nakovnja antiinflacijskog programa. Sve to se odvija u uvijetima nepostojanja efektivne ekonomske politike. Fiskalna politike se svodila, i svodi se, na prikupljanje novca za proračun. Ostajala je monetarna politika koja se sastoji od manipuliranja kamatama i monetarne emisije. Kao glavna zadaća ekonomske politike shvaćena je politika niske inflacije i stabilnog tečaja. Ne postoji nikakvo ozbiljno planiranje (Zavod za planiranje ukinuo je HDZ-ov režim). Umjesto znanstveno utemeljenog planiranja propovijeda se religija neoliberalizma tj. tržišnog fundamentalizma. Radi se o vjeri da će tržište samo od sebe postići zaposlenost i rast. Takve pretpostavke su empirijski diskreditirane bezbroj puta. Aktualna svijetska kriza pokazala je po tko zna koji put iracionalnost i nestabilnost tržišnog kapitalizma. Znanstveni pristup zahtjevao bi ozbiljnu analizu zašto je u Hrvatskoj došlo do opisanih degenerativnih kretanja. Ideološki se pristup na to ne obazire već nastavlja putem koji je zacrtan 1990-ih, ne obazirući se na ljudske patnje. Ovdje nije toliko riječ o problemu loše teorije koliko o svijesnoj izdaji nacionalnih interesa od strane političkih elita radi zadovoljavanje partikularnih interesa. Nacionalna bogatstva rasprodaju se stranom kapitalu ili domaćim kapitalistima, interesno povezanim s političkim elitama. Očekivati da će se neoliberalnim kursem, a bez industrijske politike, dogoditi reindustrijalizacija predstavlja slijepu vjeru jer tako nešto nije uspijelo nijednoj zemlji. Industrija u problemima Uslijed nabrojanih procesa (pretvorba, liberalizacija, nepostojanje planiranja) dolazi do propasti dobrog dijela industrije. Tim procesima svakako je pridonjeo i rat, a u većoj mjeri i gubitak tržišta bivših jugoslavenskih i istočnoeuropskih država. Razina industrijske proizvodnje iz 2009. godine bila je na svega 80-ak posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. U istom razdoblju svijetska industrijska proizvodnja povećala se za isti postotak. Dvadeset godina otišlo je u nepovrat, a budućnost je, ukoliko ne bude radikalnih zaokreta hrvatske ekonomske putanje, veoma loša. Procesom deindustrijalizacije značajno je smanjen udio industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Istovremeno se struktura gospodarstva mijenja u smjeru usluga. Zamjetan je veliki rast sektora financijskog posredovnja. Rast izvoza značajniji je jedino u brodogradnji, čiji udio u strukturi izvoza raste od 1997. godine. Gašenje brodogradnje bila bi zadnja u nizu katastrofa za hrvatsku industriju i hrvatski izvoz. Važnosti industrije za gospodarski razvoj Hrvatske svjedoči i činjenica da industrija ostvaruje 95% vanjskotrgovinske robne razmjene, dok čini samo jednu petinu zaposlenih u pravnim osobama. Nakon razdoblja stagnacije, izvoz počinje bitnije rasti nakon 2001. godine. Taj pozitivni pomak rezultat je zaključivanja ugovora o slobodnoj trgovini s bivšim jugoslavenskim republikama. Izuzevši Sloveniju, Hrvatska s svim bivšim jugoslavenskim republikama ostvaruje suficite u robnoj razmjeni. Istovremeno izvoz industrijskih proizvoda na tržište EU stagnira. Ovo dovodi do zaključka da je potrebno razmotriti bitnije ekonomsko povezivanje s zemljama na sličnom ili nižem stupnju ekonomskog razvoja. Nažalost, kako Hrvatska industrijska politika ne postoji, političari pričaju samo o ulasku o EU, bez ikakve ozbiljne analize što će taj ulazak donjeti hrvatskoj privredi i hrvatskim građanima. Bez ozbiljnog preispitivanja neoliberalnog ekonomskog modela budućnost hrvatske industrije i hrvatskih građana nije povoljna. Bojan NONKOVIĆ manager 83/16 | 02/2011 13 GOSPODARSTVO HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI Implikacije za daljnji gospodarski razvoj Hrvatska se već niz godina intezivno priprema za ulazak u Europsku uniju. Što nam integriranje donosi te koje su buduće implikacije za razvoj, veoma je složeno pitanje, no prema iskustvima novijih članica, možemo reći da EU daje pozitivan impuls gospodarskim kretanjima zemlje koja joj pristupa. Hrvatska na putu prema Europskoj uniji Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju se razvijati međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene države, ali je pravni temelj u međusobnim odnosima postavljen tek 29. listopada 2001. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Od tada se naša zemlja intenzivno priprema za ulazak u EU, a te pripreme obuhvaćaju zakonodavne i institucionalne prilagodbe koje se već danas odražavaju na naše gospodarsko i društveno okruženje. Najvrijednjiji aspekt pristupanja EU jest činjenica da se na taj način pokreću reforme u svim područjima društvenog života koje bi na kraju trebale rezultirati većim gospodarskim rastom i političkom stabilnošću. Poljoprivreda i ruralni razvoj Hrvatska je zemlja vrijednih prirodnih resursa. Raznolikost klime i reljefa omogućuje proizvodnju širokog asortimana proizvoda od ratarskih i industrijskih usjeva i vinograda, do kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Poljoprivreda je, kao najvažnija ruralna djelatnost, važan sektor nacionalnog gospodarstva, a njezin udio u stvaranju hrvatskog bruto domaćeg proizvoda iznosi 7 posto. Iako Hrvatska ima Osim pozitivnog imidža, EU donijela bi nam i veću kvalitetu usluga, nove investicije u javnu infrastrukturu kao i veći interes privatnog kapitala za ulaganjem u razvoj turističke ponude. mnogo potencijala za povećanje proizvodnosti i učinkovitosti poljoprivrede, istraživanja pokazuju kako ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Većina slabosti hrvatske poljoprivrede rezultat su nerazvijene tržišne infrastrukture, neučinkovitih distribucijskih kanala, neorganiziranosti poljoprivrednika u procesu proizvodnje te, još uvijek prisutnih, ratnih šteta. Poljoprivredna gospodarstva su prilično mala, s proizvodnjom orijentiranom na zadovoljavanje vlastitih potreba, što umanjuje ekonomiju obujma, učinkovitost proizvodnje i prinose. Nakon što je Hrvatska dobila status kandidatkinje, EU je započela s programom Ulazak u Uniju omogućit će nam korištenje sredstava Europske unije za uključivanje u mrežu mobilnosti studenata i nastavnika, osigurati bolju kvalitetu studiranja putem veće konkurencije sveučilišta i pospješiti međunarodnu mobilnost radne snage stjecanjem međunarodno priznatih diploma. 14 manager 83/16 | 02/2011 podrške kroz Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj. Program je omogućio financijsku podršku pri ulaganju u poljoprivredna poduzeća i proizvodnju hrane, razvoj ruralne infrastrukture te nadogradnju tehnoloških normi. Proces pristupanja Uniji postupno donosi koristi hrvatskoj poljoprivredi jer usmjerava brojne reforme prema podizanju konkurentnosti te unapređenju poljoprivrednih poslovanja, otvara nova stabilnija tržišta poljoprivrednih proizvoda i inputa, te uvodi racionalizaciju u ruralnu djelatnost. Također, ulaskom u EU, Hrvatskoj se omogućuje financiranje razvojnih projekata iz proračuna Unije čime bi se djelomično rasteretio nacionalni proračun. Industrija U Hrvatskoj industrija ostvaruje oko 20 posto bruto društvenog proizvoda, te zapošljava oko četvrtine ukupne radne snage. Značajan udio u ukupnom prihodu ostvaruje proizvodnja hrane i pića, proizvodnja naftnih derivata, te proizvodnja kemikali- GOSPODARSTVO prihode turizma. Kao koristi pristupanja Uniji možemo navesti i povećani interes globalnih hotelskih brendova za hrvatsko tržište te povećanu mogućnost zapošljavanja i stjecanja radnih iskustava u drugim članicama Unije, čime bi se razina ugostiteljstva Hrvatske postupno izjednačila s onom u razvijenim članicama. Pristupanje Uniji neće samo jednokratno povećati rejtinig zemlje, već će, kroz različite aktivnosti, inicijative i politike Unije trajno doprinositi pozitivnom imidžu Hrvatske. Znanost, istraživanje i visoko obrazovanje ja i kemijskih proizvoda, koje su ujedno i vodeće grane industrije u izvozu. Iako je industrija vodeća grana hrvatskog gospodarstva, i ona se bori s brojnm nedostacima poput tehnološke zastarijelosti, nespecijaliziranost domaćih poduzeća te orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama. Također, još jedan od problema hrvatske industrije je premala pokrivenost uvoza izvozom. Trenutačno je samo 50 posto hrvatskog uvoza pokriveno izvozom što ne zadovoljava hrvatske potrebe te upućuje na potrebne strukuturne promjene koje bi doprinjele daljnjem razvoju industrije. Ulaskom u EU, na području industrije došlo bi do određenih promjena koje bi obilježile hrvatsku industriju pa i samo gospodarstvo. Kroz postupke rekonstruiranja i modernizacije, industrija bi trebala postati konkurentnija i usmjerenija na izvoz. Usklađenost sa ostalim članicama potaknut će integraciju nacionalne industrije u međunarodna tržišta putem strateških partnerstava, sudjelovanja u međunarodnim i regionalnim klasterima i integracije u mreže proizvodnje i opskrbe velikih klijenata. Uvođenjem suvremenih tehnologija i novih proizvoda, te uspostavljanjem strateških partnerstava s inozemnim poduzećima, doći će do osvajanja novih tržišta, osposobljavanja radne snage te rasta zapošljavanja. Turizam Hrvatska je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija Mediterana s dugom turističkom tradicijom i veliki razvojnim mo- Uvođenjem suvremenih tehnologija i novih proizvoda, te uspostavljanjem strateških partnerstava s inozemnim poduzećima, doći će do osvajanja novih tržišta, osposobljavanja radne snage te rasta zapošljavanja. gućnostima. Taj je status zaradila zahvaljujući brojnim adutima poput geostrateškog položaja, blage mediteranske kilme te raznolikosti kulturnog i povijesnog naslijeđa. Upravo zato, turizam je gospodarska djelatnost koja uvelike obilježava hrvatsko gospodarstvo ostvarujući značajne udjele u BDP-u. Ulaskom u EU, sve ove pogodnosti i adute, mogli bismo osnažiti i nadopuniti te na taj način doprinijeti razvoju turizma i gospodarstva. Osim pozitivnog imidža, EU donijela bi nam i veću kvalitetu usluga, nove investicije u javnu infrastrukturu kao i veći interes privatnog kapitala za ulaganjem u razvoj turističke ponude. Izgradnja većeg broja novih hotelskih objekata, obogaćivanje turističke ponude te razvitak novih turističkih proizvoda postupno bi mogli dovesti do produljenja turističke sezone te na taj način povećati Kada govorimo o znanju, ono je uvijek investicija koja osigurava visoki privatni i društveni povrat uloženog. Znanje ne poznaje granične i jezične barijere, a uspješnim potvrđivanjem na međunarodnom tržištu, ono dostiže puninu svoje vrijednosti. Hrvatska se tijekom pregovora o pristupanju obvezala o primjenjivanju europske politike u području znanosti i istraživanja te će se ulaskom u Uniju, ona samo ojačati i proširiti svoje djelovanje. Zajednička suradnja Hrvatske i EU korisna je za akumulaciju znanja koja može povećati proizvodnju, inovativne procese te ojačati utjecaj znanja na sve gospodarske grane povećavajući tako ukupni ekonomski rast i zaposlenost. Pristupanje Uniji omogućava lakšu i bržu integraciju u Europski istraživački prostor i internacionalizaciju znanstveno-istraživačke aktivnosti, usklađivanje s ostalim članicama provođenjem unutarnjih reformi, te jačanje međunarodne suradnje na području znanosti i istraživanja. Hrvatska je 2001. godine pristupila Bolonjskom procesu te se na taj način približila europskom sustavu visokog obrazovanja. Ulazak u Uniju omogućit će nam korištenje sredstava Europske unije za uključivanje u mrežu mobilnosti studenata i nastavnika, osigurati bolju kvalitetu studiranja putem veće konkurencije sveučilišta i pospješiti međunarodnu mobilnost radne snage stjecanjem međunarodno priznatih diploma. Unapređenje sustava visokog obrazovanja dugoročno može imati pozitivan učinak na proizvodnost i porast BDP-a, kao i na povećanje zaposlenosti i plaća, te smanjenje siromaštva. Maja HAS manager 83/16 | 02/2011 15 GOSPODARSTVO MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV Kraj Bretton Woods-a 2 Bretton Woods Prije kraja Drugog svjetskog rata savezničke su zemlje smatrale da je potrebno uspostaviti novi monetarni sustav zbog napuštanja „zlatnog standarda“. U srpnju 1944. godine više od 700 predstavnika savezničkih zemalja sastalo se u Bretton Woodsu (New Hampshire, U.S.) na raspravu o onome što će se kasnije nazvati sustav međunarodnog monetarnog upravljanja Bretton Woods. Na tom sastanku se formiraju metode fiksnih tečajeva, američki dolar zamjenjuje zlatni standard i postaje primarna valuta državnih rezervi, dolazi do stvaranja tri međunarodne agencije za nadzor gospodarskih aktivnosti: Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT). 15. kolovoza 1971.godine Sjedinjene Američke Države su najavile svijetu da više neće mijenjati zlato za dolare koji su bili u stranim rezervama. Ovaj događaj označio je kraj Bretton Woodsa. Počinje vrijeme nakon sistema Bretton Woods (1970. – danas) za koje se koristi ime Washingtonski konsenzus (Washington Consensus). to je vrijeme obilježeno prebačajima zemalja sa planskog na tržišno gospodarstvo. Bretton Woods 2 2003. godine ekonomisti prvi put opisuju pojavu novog međunarodnog sustava koji uključuje međuovisnost država Azije koje kreditiraju i izvoze zapadnom svijetu. Slič- Glavnina inozemne razmjene, transakcija i rezervi vrši se u dolarima, iako SAD ima BDP samo 24% od ukupnog svjetskog BDP-a. no kao i u originalnom Bretton Woods-u, to je zahtjevalo vezanje azijske valute za dolar, samo ovog puta uz intervenciju azijskih vlada da zaustave aprecijaciju, tj. povećanje cijena (uz istodobno jačanje domaće valute). Azijska kriza 1997. godine je još više produbila odnose između istoka i zapada. Bretton Woods 2 sustav objedinjuje međunarodne sporazume o uređenju sustava međunarodnih plaćanja i osnivanju posebnih organizacija, koje se često nazivaju i brettonwoodskim institucijama. To je skup međunarodni akcija za postavljanje širih i stabilnijih osnova za uređenje valutnih i općenito ekonomskih odnosa u svijetu. Povod ukidanja Bretton Woods-a 2 11. i 12. studenog u Seulu se na summitu G20 raspravljalo o napetostima između SAD-a i Kine. Američke vlasti krive Kinu što Svijetu treba novi režim koji bi bio nasljednik sustava plutajućih valutnih tečajeva Bretton Woods-a 2. 16 manager 83/16 | 02/2011 je odbila brzi rast yuana. Kina s druge strange krivi SAD zbog popustljive monetarne politike – 3. studenog Fed je započeo „quantitative easing“ – niz nekonvencionalnih mjera monetarne politike da bi se stimulirala ekonomija. Točnije, bila je riječ o tiskanju novca da bi se kupile državne obaveznice. Kao jedan od glavnih zadataka summita G20, nametnulo se sprečavanje rasplamsavanja „valutnog rata“, fenomena koji je izazvao opću zabrinutost nakon što je kroz posljednjih dva mjeseca niz zemalja, povedenih za primjerom Kine, pribjegao tečajnim intervencijama s ciljem da poveća konkurentnost svoje izvozne robe. Intenzivna polemika između SAD-a i Kine o tečaju, kako Amerikanci tvrde, podcijenjenoga kineskog yuana, zbog kojeg je američko tržište preplavljeno jeftinom kineskom robom, traje već godinama, no situacija se znatno zaoštrila nakon što je sredinom rujna Japan unilateralnom intervencijom oslabio vrijednost yena za tri posto prema dolaru i nakon što su uslijedili slični potezi Kolumbije, Tajlanda, Južne Koreje i desetak drugih država. Istovremeno i Amerika, koja je usvojila ambiciozan GOSPODARSTVO Azijska kriza 1997. godine je još više produbila odnose između istoka i zapada. plan udvostručenja izvoza do 2015. godine, također pokušava utjecati na tečaj valuta plasmanom velikih količina dolara na međunarodno tržište novca. Iako se početkom 2009. činilo kako će doći do jače međunarodne suradnje na oporavku globalne ekonomije i reguliranju tržišta, ideja nije zaživjela. Zemlje su posegnule za paketima za oporavak nacionalnih ekonomija, a u nastojanju da ubrzaju rast mnoge su se orijentirale na mjere za stimuliranje izvoza, pri čemu je jedan od mehanizama i smanjenje vrijednosti vlastite valute u odnosu na vrijednost valuta ciljanih zemalja uvoznica. Na taj način njihova roba postaje jeftinija na svjetskom tržištu, no istovremeno ugrožava konkurentnost ostalih zemalja, koje također računaju na izvoz kao jednu od poluga svojeg rasta. Izvor problema Tri su glavne stavke koje utječu na ovaj globalni problem. Prva je dominacija dolara kao rezervne valute. Glavnina inozemne razmjene, transakcija i rezervi vrši se u dolarima, iako SAD ima BDP samo 24% od ukupnog svjetskog BDP-a. Ostatak svijeta time previše ovisi o SAD-u i svim njihovim promjenama u domaćoj monetarnoj politici. Druga je kritika je da je američki „nekonvencionalni sustav“ pokrenuo stvaranje ogromnih deviznih rezervi, posebno u gospodarstvima u nastajanju. Taj se sustav odnosi na „quantitative easing“ kojeg je Fed 3. studenog započeo u nizu nekonvencionalnih mjera monetarne politike da bi se stimulirala ekonomija, točnije, bila je riječ o tiskanju novčanica da bi se kupovale državne obveznice. U posljednjih 10 godina globalne rezerve su sa 1,3 trilijuna dolara skočile na 8,3 trilijuna dolara što iznosi 14% od svjetskog BDP-a. Ovako velike rezerve štete siromašnim zemljama. Umjesto da ulažu u svoj razvoj, moraju posuđivati devize (i to jeftinije) uglavnom bogatim zemljama SAD-a. Takva bi posuđivanja trebala ugušiti financijsku krizu, spuštajući kamatne stope u SAD-u. Suprotno tome, danas se u SAD-u više štedi nego troši, a to je dodatni teret za izlazak iz financijske krize u vremenu kada svijet treba više potražnje. Treći je problem u razmjeru i volatilnosti (promjenjivosti) tokova kapitala. U posljednja tri desetljeća financijske krize su postajale češće. Mnogi ekonomisti tvrde da financijski sustavi, u kojima gospodar- Danas se u SAD-u više štedi nego troši, a to je dodatni teret za izlazak iz financijske krize u vremenu kada svijet treba više potražnje. stva u nastajanju trpe stalne poplave stranog kapitala, ne mogu biti temelj za dugoročni rast i razvoj. Utjecaj na Europu Na kretanje eura najveći utjecaj ima stabilnost eurozone, monetarna politika SAD-a i EMU-a (Economic and Monetary Union), a manje odnos Kine i SAD-a. Na početku situacije s Grčkom i ostalim mediteranskim državama bilo je jasno da Europskoj centralnoj banci (ECB) ne smeta slabljene eura u odnosu na dolar. Kad je taj problem stavio u pitanje budućnost eurozone i ECB je polako postala svjesna da put na kojem je eurozona nije dobar. Od tad su lideri zemalja eurozone pokušavali smiriti ulagače, a CDS-ovi (credit default swap) su, kao instrument za osiguranje rizika od defaulta države, dostigli visoke razine. Kod tečaja dolara i eura bitno je kretanje inflacije, a za sada od nje nema nekog snažnog rizika. Rješenje za opstanak Bretton Woods-a 2 Nakon summita G20 u Seulu sljedeći je održan u Francuskoj. Nicolas Sarkozy želi provesti međunarodne monetarne reforme, te provesti raspravu bez tabua o tome kako poboljšati kako zastarjeli sustav. Takva se rasprava sporadično vodila već desetljećima otkad je propao prvi Bretton Woods sustav. Pitanje je koje je poboljšanje izvedivo. Francuski ministar financija predlaže bolju koordinaciju i diverzifikaciju, a jedan od članova izvršnog odbora Europske centralne banke misli da je G20 prevelik da bi se našao kompromis. Predsjednik svjetske banke poziva zemlje članice G20 da vrate zlatni standard u globalni monetarni sustav, koji bi bio referentno polazište za tržišna kretanja valutnih tečajeva. Smatra da bi obnovljeni zlatni standard pomogao reorganizirati svjetsko gospodarstvo u razdoblju obilježenom ozbiljnim napetostima zbog tečajeva valuta i Fed-a. Poručio je da svijetu treba novi režim koji bi bio nasljednik sustava plutajućih valutnih tečajeva Bretton Woods-a 2. Samo bi niz gospodarskih mjera mogao riješiti ovaj problem i ostaviti Bretton Woods 2 na životu. Pritisak tokova kapitala će ovisiti o bogatim gospodarstvima, najprije američkom. Volja gospodarstava u razvoju da oslobode plutanje svojih valuta ovise o Kini, a Kina je zbog kontrola kapitala u mogućnosti najdulje kontrolirati tečaj. Gospodarstvo SAD-a treba hitni oporavak. Ako Kina učini svoju valutu više fleksibilnom i svoj račun više otvoren, međunarodni monetarni sistem će biti u boljoj mogućnosti nositi se sa neprestanom financijskom globalizacijom i visokorastućom razlikom između bogatih tržišta i tržišta u nastajanju. Ako najveća svjetska ekonomija i dalje bude stagnirala, a sljedeća po veličini bude držala valutu jeftinom i kapitalne račune zatvorene, kruti će monetarni sustav, odnosno Bretton Woods 2, s vremenom puknuti. Mateja MIKULČIĆ manager 83/16 | 02/2011 17 GOSPODARSTVO OČEKUJE SE RAST CIJENE CRNOG ZLATA Predviđanja o kretanju cijena nafte S nižim stupnjevima Celzijusa, kraj 2010. godine donio nam je i više cijene „crnog zlata“ te predviđanja o njihovom daljnjem rastu tijekom 2011. godine. Cijena nafte premašila 90 dolara U prosinca 2010. godine cijena nafte je prvi put u više od dvije i pol godine premašila 90 dolara. Barel je na burzi u New Yorku posljednji dan 2010. godine narastao i do 92,06 dolara što je najveća cijena od srpanjskog rekorda iz 2008. godine kada je za barel bilo potrebno izdvojiti 147,27 dolara. Na londonskoj burzi cijena nafte je porasla za 1,66 dolara na 94,75 dolara. I dok su 2008. godinu obilježili novinski članci s natpisima „Tko je kriv za nezaustavljivi rast cijena nafte?“ te se špekuliralo kako je za porast cijena kriv tornado u Americi, potres u Kini, iranska nuklearna postrojenja ili pak politika tadašnjeg predsjednika George Busha, špekulanti na burzi, ujedno i glavni krivci porasta cijene nafte, su jako dobro zarađivali. Naime, špekulanti mogu kreirati cijenu nafte zbog ujednačenosti u ponudi i potražnji. Dokle god je potražnja približna trenutno dostupnim svjetskim kapacitetima proizvodnje, cijena može svakodnevno rasti, jer bilo kojim ozbiljnijim poremećajem u opskrbi, potražnja će prerasti proizvodnju. Rezultat je da špekulanti mogu dugo podizati cijene prodajući po cijeni većoj od realne zbog umjetno izazvane nestašice nafte, prije nego što ih osnove ekonomije zaustave. Samo u prva tri mjeseca 2008. godine, ulaganje u robne indekse poraslo je za 40 milijardi dolara, na 185 milijardi. Trgovci naftom u isto vrijeme ostvarili su 18 posto više nego krajem 2007. godine, oko 94 milijarde, a ulaganja hedge fondova porasla su za 25 posto. U prosincu 2010. cijena nafte je prvi put u više od dvije i pol godine premašila 90 dolara. Što se sad dogodilo? U 2011. godini gospodarski oporavak razvijenih zemalja, ujedno i najvećih potrošača nafte, dovodi do porasta potražnje za naftom, a time i rasta cijene sirove nafte. Za razliku od prethodnih sto godina, kada su najveći potrošači energije bile Sjedinjene Američke Države, danas je to Kina. Svjetska proizvodnja nafte povećala se u prošloj godini za 2,2 milijuna barela po danu, što je najveći rast od 2004. godine. U ovoj godini se očekuje povećanje dnevne proizvodnje za dodatnih 1,5 milijuna barela. To potvrđuju i stratezi vodeće američke investicijske banke Goldman Sachs koji predviđaju rast cijena nafte na 105 dolara u 2011. godini. Također, Mohammad Ali Khatibi, iranski predstavnik u OPEC, izjavio je kako će cijena nafte vrlo brzo biti viša od 100 dolara, no ne očekuje se porast koji je obilježio 2008. godinu. Analitičari ocjenjuju da rast cijene nafte ne raste toliko zbog povećane potražnje, koliko zbog očekivanja da će poboljšanje ekonomske situacije dovesti i do povećanja potreba za naftom. Stanje u Hrvatskoj Na mediteranskom će tržištu zbog već navedenih razloga također doći do porasta cijene crnog zlata što će utjecati i na cijene kod nas jer su te cijene ugrađene u formulu 18 manager 83/16 | 02/2011 za određivanje najviših cijena goriva u Hrvatskoj. Analitičar i profesor na Rudarskogeološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekanić ukazuje na to da bi najprodavanija goriva eurosuper i eurodizel do kraja ove godine mogla poskupjeti za desetak posto, što znači da bi litra eurosupera tada mogla stajati oko 10, a eurodizela oko 9,5 kuna. Porast cijena nafte će dodatno otežati poslovanje Ine i drugih hrvatskih naftnih kompanija, koje će trpjeti pritisak da ne povećavaju cijenu goriva. No Davor Štern, kandidat za predsjednika Inina Nadzornog odbora, smatra da je riječ o premalom poskupljenju da bi se ono bitno odrazilo na poslovanje Ine. Rast cijene nafte i u 2012. Moglo bi se početi razmišljati o „cipelzugu“ ili biciklu kao glavnom prijevoznom sredstvu kojim ćemo proputovati ovu, ali i sljedeću godinu. Naime, ekonomski analitičari predviđaju da bi cijena barela nafte do kraja 2012. godine mogla porasti na 120 dolara zbog rastuće potražnje tržišta i obnovljenog optimizma na tržištima kapitala. Smatra se da OPEC do sredine 2011. godine neće donijeti odluku o povećanju proizvodnje što neće zadovoljiti sve veću potražnju pa će cijene nastaviti rasti i u 2012. godini. Maja ŠARENIĆ GOSPODARSTVO manager 83/16 | 02/2011 19 GOSPODARSTVO 15 GODINA BOSMANOVOG PRAVILA Presuda koja je uvela novac u nogomet Što je zajedničko Ajaxu, Nottingham Forrestu, Crvenoj Zvezdi, Steaui, Marseilleu, Benfici pa i Dinamu? Svi su u ne tako davnoj prošlosti osvojili najelitnije europsko klupsko natjecanje (Dinamo doduše tadašnji Kup Uefa) i za sve njih možemo sa gotovo stopostotnom sigurnošću ustvrditi da takav podvig više nikada neće ostvariti. Zašto? Zašto je Christiano Ronaldo jedan od sportaša sa najvećim zaradama, a Yaya Toure je nedavno dobio najveći ugovor u povijesti nogometa, iako nije ni blizu kandidatu za „Zlatnu Loptu“? Razloga je nekoliko, a najočitijim se čini Bosmanovo pravilo. Bosmanova tužba i sudske odluke Uvedeno je prije 15 godina odlukom Europskog suda pravde u Strasbourgu kojom je okončan naoko beznačajan sudski proces u kojem se igrač Jean-Marc Bosman žalio na nemogućnost prelaska iz svog matičnog Liegea u francuski Dunquerke. Ugovor mu je bio istekao, ali mu klub nije dozvolio transfer u drugu momčad radi neodgovarajućeg iznosa kojeg su trebali primiti u svrhu kompenzacije. Bosman je pred Općenito je postalo nemoguće uspjeti u Europi oslanjanjem na jak vlastiti omladinski pogon, kad se igrače ionako u određenom trenutku više neće moći zadržati, a kvote za strance više ne postoje. 20 manager 83/16 | 02/2011 S vremenom su svi najbolji igrači došli u ruke desetak najjačih (i najbogatijih!) klubova te se unaprijed „znaju“ sigurni sudionici osmine finala Lige prvaka, a iz njihovih redova dolazi svake godine i pobjednik. Europskim sudom pravde započeo čak tri sudska procesa koja je nakon dvije godine pravne bitke konačno i dobio, što njemu samom nije koristilo jer je na istu potrošio najbolje godine karijere i u konačnici morao u igračku mirovinu. Sudske odluke glasile su ovako: 1. Nogomet, kao i sport uostalom, je ekonomska aktivnost kao i svaka druga… stoga se igrači smiju slobodno kretati na području EU i ne smiju postojati ograničenja broja stranaca u natjecanjima pod okriljem UEFE: Ligi prvaka i Kupu Uefa (danas Europska liga). Prije je broj stranaca bio ograničen na maksimalno tri u prvih jedanaest i još dva iz omladinskog pogona. 2. Igrači smiju nakon isteka ugovora prelaziti bez kompenzacije u druge klubove (ugovor sa novim klubom se može potpisati i 6 mjeseci prije isteka ugovora s matičnim) Posljedice Ovakve odluke dovele su do dalekosežnih posljedica i mijenjanja slike europskog nogometa u potpunosti. Prve direktne poslje- dice bile su jačanje Manchester Uniteda i engleskih klubova općenito, jer je sir Alex Ferguson napokon mogao izvesti idealnu jedanaestoricu na teren u Europi. Zatim je došlo do „uništenja“ Ajaxa jer je odmah 1995. Bosmanovim pravilom besplatno otišao Edgar Davids u Milan, a dvije godine poslije Patrick Kluivert u Barcelonu. Odlična ekipa koja je imala potencijala za desetogodišnje vladanje Europom raspala se u roku od nekoliko godina. Općenito je postalo nemoguće uspjeti u Europi oslanjanjem na jak vlastiti omladinski pogon, kad se igrače ionako u određenom trenutku više neće moći zadržati, a kvote za strance više ne postoje. Jedina koja to donekle uspijeva je Barcelona, a i oni troše ogromne svote novca svake godine na pojačanja. Nadalje, mogućnost prelaska igrača u druge klubove bez odštete otvorila je prostor za ogromne platne zahtjeve istih. Tako su u roku od nekoliko godina plaće igrača dosegle ogromne iznose, a ni transferi nisu zaostajali. To je povuklo i druge vezane ekonomske aktivnosti pa smo dobili nogometaše manekene i glumce u reklamama, a na Manchesterovom stadionu odjednom se GOSPODARSTVO pojavilo deset tisuća Korejaca. Troškovi poslovanja klubova postajali su ogromni i valjalo ih je pokriti svim mogućim sredstvima pa su tako španjolski klubovi bazične pripreme održavali u Kini, a pripremne turnire u SAD-u. Cijene ulaznica porasle su, utvrdile su se „atraktivne“ i „neatraktivne“, utakmice i prema njima određivala cijena TV prava koja su također postala značajan izvor prihoda (tu su dakako manji klubovi ostali zakinuti). Zatim prihodi od Lige prvaka, šalovi, kape, „originalni dresovi“, itd. Pa ipak, gotovo su svi najveći europski klubovi ostali u dugovima koji često premašuju njihovu vrijednost. Svi su postali „vreće bez dna“, osim onih koji su na pozitivnoj nuli zahvaljujući „sugar daddyima“ koji neprestano daju toliko potrebne financijske injekcije: Abramoviću (Chelsea), Morattiju (Inter Milan), šeicima (Manchester City) ili čak španjolskoj kraljevskoj obitelji (Real Madrid). Dakako da su se u tom vrtlogu izgubili mnogi od velikana poput Leeds Uniteda, jer jednostavno nisu mogli držati korak sa novim zahtjevima koje je pred njih postavilo ovakvo, gotovo u potpunosti slobodno tržište. Nemogućnost oslanjanja na omladinske pogone dovela je i do derogiranja nogometa u manjim i marketinški ne toliko atraktivnim sredinama poput skandinavske i balkanske (tu su doduše krive i nesposobne uprave klubova), ali i afričke iz koje veliki europski klubovi poput kolonizatora gotovo svakodnevno odvode gomile igrača. Događa se također i neetično poslovanje u vidu kupovanja najboljih igrača konkurencije samo radi slabljenja iste (Bayern,Lyon ,Real), a to se ne sankcionira pošto je takve radnje teško ograničiti pravilima (a ne postoji ni interes u Uefi za tim). Ipak, to se osvećuje tim klubovima u vidu dugova. Moć igračima Na scenu su stupili i nogometni menadžeri, koji zarađuju velike postotke na transferima i često na misteriozne načine utječu na iste. Ipak, pravi gospodari situacije postali su igrači. Oni sada (pogotovo ako odlaze pomoću Bosmanova pravila) mogu tražiti ogromne plaće, koje im klubovi u oštroj tržišnoj kompeticiji moraju osigurati. Jer uvijek postoji netko tko će platiti više. S vremenom su svi najbolji igrači doš- Tako Borussia Dortmund koja se oslanja gotovo isključivo na igrače iz vlastitog pogona i kontinuiranu strategiju razvitka ima ove godine i više nego dobru priliku za osvajanje DFB pokala. li u ruke desetak najjačih (i najbogatijih!) klubova te se unaprijed „znaju“ sigurni sudionici osmine finala Lige prvaka, a iz njihovih redova dolazi svake godine i pobjednik. Njemački primjer U Njemačkoj su stvari djelomično drugačije, dijelom zbog jake navijačke kulture, a dijelom zbog socijalno osviještene vlasti. Tamo su gotovo svi klubovi u vlasništvu građana tj. navijača, koji onda imaju izravan upliv u donošenje odluka. Također, TV prava se pravednije dodjeljuju, a stroža je i kontrola financijskog poslovanja klubova. Klubovi puno ulažu i u omladinske pogone te razvoj domaćih igrača, što je dio nacionalne strategije koja je potpomognuta racionalnim trošenjem financijskih sredstava nacionalnog saveza( na ovo bi se mi mogli ugledati) . To je rezultiralo neizvjesnim prvenstvom kojeg (pogotovo u zadnje vrijeme) često osvajaju klubovi koji nisu izraziti favoriti. Tako Borussia Dortmund koja se oslanja gotovo isključivo na igrače iz vlastitog pogona i kontinuiranu strategiju razvitka ima ove godine i više nego dobru priliku za osvajanje DFB pokala. Pokušaji ublažavanja efekata Nacionalni savezi pokušavaju sa uvođenjem određenih kvota domaćih (homegrown) igrača u svoja nacionalna prven- stva, gdje ovakve odluke ne vrijede. Uefa razmišlja o uvođenju salary-capa (maksimalnog iznosa kojeg klubovi smiju potrošiti godišnje na plaće igračima) kako bi ograničili trošenje ogromnih količina novca na plaće i pojavu bizarnih situacija da klubovi-osvajači lige prvaka ostaju na kraju godine u dugovima. Također, klubovi neće smjeti trošiti više od količine koju godišnje zarade, osim ako se taj novac ne unese izvana. No čak će i takav, za klubove očito koristan stupanj kontrole teško biti uveden zbog otpora istih. Nogomet je, kao i većina ostalih sportova, postao veliki biznis i gotovo je nemoguće očekivati „retrogradne“ promjene. Najveći klubovi su organizirani u skupinu G14 i čvrsto brane svoje interese na svim poljima. Situacija će očito ostati ovakvom sve dok se stvari u društvu općenito ne počnu korjenito mijenjati. Ipak, ne možemo reći da ovakav nogomet nije atraktivan i licemjerno bi bilo ustvrditi da uopće nije zanimljiv. Svi uživaju u potezima najboljih svjetskih igrača, i koliko god bili zgroženi Manchester City-evim novim „plesom milijuna“ oko bosanskohercegovačkog reprezentativca Džeke, ne možemo ne biti zaintrigirani napadačkom linijom koju će predvoditi on i Tevez. Josip RAZUM Svi uživaju u potezima najboljih svjetskih igrača, i koliko god bili zgroženi Manchester City-evim novim „plesom milijuna“ oko bosanskohercegovačkog reprezentativca Džeke, ne možemo ne biti zaintrigirani napadačkom linijom koju će predvoditi on i Tevez. manager 83/16 | 02/2011 21 GOSPODARSTVO SAGA O HRVATSKOJ NAFTNOJ INDUSTRIJI Ina i MOL - partnerstvo ili neprijateljsko preuzimanje? Aktualna tema posljednjih godina postala je još aktualnija zadnjih tjedana protekle 2010. godine kada su Mađari putem nove javne ponude odlučili otkupiti preostale dionice iz ruku radnika i sitnih dioničara Ine. Već ionako večinski vlasnici zaželjeli su se još više vlasti, a malim dioničarima je to ponuda koja se ne može odbiti. Hoće li MOL jednu od najvrednijih kompanija u Hrvatskoj dovesti do propasti ili će ju podići na noge, pitanje je od milijun dolara. Strateško partnerstvo INE i MOL-a Stjecanjem udjela 25 posto plus jedne dionice 2003. godine MOL je postao Inin strateški partner, a Ina je postala dijelom integriranog regionalnog partnerstva u industriji nafte i plina koje čine MOL, Ina, Slovnaft i TVK. 2008. godine MOL je uputio dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d. kojom je povećao vlasnički udio na 47,16 posto, te je time postao većinski vlasnik Ine. Tijekom 2006. i 2007. godine Ina i MOL nastavili su zajedničke aktivnosti na istraživanju nafte i plina. 2006. godine potpisale su ugovor o zajedničkoj izradi bušotine u istražnom području Zalata (Mađarska) - Podravska Slatina (Hrvatska), gdje su otkrivene rezerve ugljikovodika, a slijedeće su godine potpisale ugovor o zajedničkom istraživanju pograničnog područja Novi Gradac (Hrvatska) i Potony (Mađarska) s ciljem otkrića novih količina ugljikovodika. kretanje cijene dionica i prometa zagrebačka burza 2008./2009 22 manager 83/16 | 02/2011 S druge strane, našoj vladi se zamjera što je prodala strateški važnu firmu, štoviše jednu od najvećih energetskih kompanija na ovom području, koja je relativno dobro poslovala kako bi napunila proračun i isplatila zakašnjele mirovine. Njihovom suradnjom dolazi do udruživanja financijskih i ljudskih resursa, razmjene znanja i primjene zajedničkih projekata odnosno sinergijskog učinka dviju kompanija. Modernizacija Ininih rafinerija još je jedno područje zajedničke suradnje Ine i MOL-a. Ovaj projekt bi trebao Ini osigurati mjesto među tehnički najnaprednijim prerađivačima u regiji, a obuhvaća proširenje rafinerijskih kapaciteta i postizanje EURO V standarda kvalitete. Ina i MOL kao strateški partneri djele zajedničku strategiju marketinga za cijelu regiju jugoistočne Europe čime je obuhvaćen pregled stanja maloprodaje u regiji. Također, postoje zajedničke kartice za gorivo koje su prihvatljive na benzinskim postajama Ine i MOL-a. 2007. godine Ina je standardizirala SAP sustav (skup internacionalno standardiziranih programa za podršku poduzećima) u čemu se oslonila na prijašnja iskustva MOL-a. Nadalje, treba spomenuti i širenje suradnje sa Bosnom i Hercegovi- nom. 2007. godine konzorcij Ine i MOL-a preuzeo je upravljanje Energopetrolom, vodećom tvrtkom na bosanskohercegovačkom maloprodajnom tržištu naftnih derivata. Kratka povijest poslovanja Temeljni kapital Ine razdjeljen je na deset milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti jedne dionice 900,00 kuna. Ininom dionicom trguje se od uvrštenja 1. prosinca 2006 godine u Prvoj kotaciji Zagrebačke burze pod oznakom INA-R-A, a kao jedna od likvidnijih dionica na tržištu uvrštena je u službeni indeks Zagrebačke burze CROBEX , te u CROEMI® indeks Raiffeisenbank banke, te je 2006. godine proglašena najboljom dionicom na hrvatskom tržištu kapitala. Međutim, usporavanje gospodarskih aktivnosti, na globalnoj i lokalnoj razini kao posljedica krize, znatno je utjecalo na poslovanje energetskog sektora. Početkom 2009. godine smo tako bili svjedoci najniže cijene nafte u posljednjih pet godina kao i značajnog pada rafinerijskih marži. GOSPODARSTVO Ova su dva elementa negativno utjecala na poslovanje i na financijske rezultate INA Grupe. Dovoljan pokazatelj toga je 394 milijuna kuna neto-gubitka u ukupnom poslovanju , što je još uvijek bolji rezultat od prethodne, 2008. godine, kad je iznosio 1098 milijuna neto-gubitka. Analiza cijena benzina na benzinskim crpkama u europskim zemljama i usporedba s kupovnom moći pokazuje kako je Hrvatska po cijenama dostigla trgovačku europsku uniju već 2004. godine. S dolaskom MOL-a kao novog većinskog vlasnika došlo je i do nekolicine promjena unutar strukture kompanije. 10. lipnja 2009. godine izabran je novi nadzorni odbor Ine koji se sastoji od devet članova, od kojih pet delegira MOL, tri Vlada Republike Hrvatske, a deveti član je predstavnik radnika. Uz ove izmjene, Ina je, u skladu s Glavnim ugovorom o poslova- promet (mil. kn) - cijena dionice (kn/dionica) nju prirodnim plinom između Vlade birokracije i tako utjecati na efikasnost poRepublike Hrvatske i MOL-a potpisanim 30. siječnja 2009. godine, prodala slovanja. Pitanje je samo, tko bi se otpuštao, da li bi to bili stvarno nepotrebni djelatnost skladištenja prirodnog plina. Budući da neki od dioničara Ine nisu pro- radnici čiji je značaj za kompaniju mizeran dali svoje dionice putem prvotne javne po- ili bi se otpuštali oni koji nemaju nikakve nude 2008. godine, MOL je dao još jednu nepotističke veze u višim hijerahijskim priliku za otkup tih dionica po cijeni od razinama? 2,800 kuna po dionici s rokom ponude od S druge strane, našoj vladi se zamjera što 15.12.2010. do 14.1.2011. godine. Većina je prodala strateški važnu firmu, štoviše tih dioničara su sadašnji i bivši radnici Ine jednu od najvećih energetskih kompanija koji dosad, zbog snažnog pada cijene dio- na ovom području koja je relativno dobro nica, nisu mogli ostvariti stvarnu vrijed- poslovala, kako bi napunila proračun i nost Ininih dionica. Cijene dionica su od isplatila zakašnjele mirovine . Tu je i pitadolaska te odluke na snagu počele naglo nje potrebe i stručnosti mješanja države u rasti, te su tijekom dvanaestog mjeseca gospodarstvo, s obzirom da smo upravo izašli iz, očito neuspješne državne struktu2010. varirale oko broja 3,000. re s planski orjentiranim gospodarstvom. Druga važna činjenica je da su cijene dioZa ili protiv nica Ine porasle kako bi se potaknulo dioPostavlja se pitanje da li je prodaja Ine ničare na prodaju dionica, ali te cijene niMOL-u dobra za Inu, njene radnike, i gossu realne, odnosno ne odražavaju stvarnu podarstvo Hrvatske u cijelosti? Odgovor je vrijednost kompanije, već su napumpane. - nema pravog odgovora. Kao i u svakoj I te cijene će kasnije doći na naplatu, jer priči, postoje dvije strane medalje, dobra i MOL nije dobrotvorna ustanova već profitloša. Navest ću vam neke od pozitivnih, na organizacija, tako da se u budućnosti dobrih strana i neke od ne tako dobrih mogu očekivati porasti cijena goriva, otstrana ove priče. kazi viškova radnika i slično. Zapravo, već MOL je preko Ine u hrvatsku ekonomiju dismo svjedoci prvih poskupljenja - cijene rektno uložio više od 20 milijardi kuna, a eurodizela na Ininim benzinskim crpkama za vrijeme krize pomogao je Ini da ostane porasle su za 25 lipa po litri te su dosegle likvidna i sačuva 16.000 radnih mjesta. najvišu cijenu u 2010. godini. Poskupila je Što se tiče polemike oko vlasništva, prava i nova vrsta derivata, eurodizel BS class, Vlade republike Hrvatske, neovisno o tome koja se također povećala za za 25 lipa, a posjeduje li MOL više ili manje od 50 posto cijene benzina rastu iz dana u dan. Analidionica, zaštićena su dioničarskim ugovoza cijena benzina na benzinskim crpkama rom. Hrvatska će vlada i dalje imati pravo u europskim zemljama i usporedba s kuotkupljivati dionice u slučaju neprijateljpovnom moći pokazuje kako je Hrvatska po skog preuzimanja MOL-a, te će imati pravo cijenama dostigla trgovačku europsku uniprvenstva na kupovinu MOL-ovih dionica ju već 2004. godine. S novim povećanjima Ine. Nadalje, MOL bi (kao i u slučaju T-Cocijena Hrvati jednostavno nisu u mogućma i HT-a) mogao svojim pravilima i pronosti živjeti po dosadašnjim standardima. cedurama pozitvno utjecati na uklanjanje Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ viškova neradničkih slojeva i nepotrebne manager 83/16 | 02/2011 23 GOSPODARSTVO NAPUŠTANJE LAISSEZ FAIRA Važnost planiranja u ostvarivanju privrednog rasta Hrvatska se danas nalazi u velikoj ekonomskoj krizi. Iako je zadnje dvije godine zbog globalne krize, nezavidna pozicija Hrvatske posebno izražena, to stanje traje već dugi niz godina. Jedan od glavnih razloga takvoga stanja je i svjesno odustajanje od aktivne ekonomske politike zbog ideologije tržišnog fundamentalizma. Pokušati ćemo vidjeti važnost privrednog planiranja kroz iskustvo Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji. Hrvatski privredni razvoj nakon 1945. Iz anti-fašističke borbe, nakon Drugog svjetskog rada formira se socijalistička Jugoslavija. Zemlja je i prije rata bila siromašna i nerazvijena, a u ratu je još i žestoko razrušena. Gospodarski uzlet koji je slijedio polučio je fenomenalne rezultate. Hrvatska nikad prije u povijesti nije ostvarila takvo razdoblje gospodarskog rasta u kontinuitetu. Razvilo se školstvo, zdravstvo i druga područja. Od zaostale agrarne zemlje na periferiji europskog kapitalizma Hrvatska je u Jugoslaviji postala moderna industrijalizirana zemlja. Stope gospodar- U Francuskoj Komesarijat za plan zapošljava nekoliko tisuća ljudi, u korejskom zavodu za planiranje radi 200 doktora znanosti, dok u Japanu postoje čak tri značajne institucije koje se bave planiranjem. 24 manager 83/16 | 02/2011 skog rasta u prvih dvadeset godina socijalističke Jugoslavije bile su među najviše u svijetu, usporedive s onima u Japanu. Životni standard rastao je veoma brzo. Prvo razdoblje nakon rata, 194552. godine možemo nazvati razdobljem planskog socijalizma. Glavni cilj u tom razdoblju bio je transformirati razrušenu agrarnu zemlju i kapitalističko društvo u industrijsko-socijalističko društvo. To razdoblje obilježava planska ekonomija sovjetskog tipa. Nacionaliziraju se sredstva za proizvodnju, kolektivizira se poljoprivreda, osnivaju uredi za planiranje, a poOd zaostale agrarne zemlje na duzeća su u vlasništvu države i moraju provoditi odluke donesene periferiji europskog u uredima za planiranje. Cijela kapitalizma Hrvatska je u ekonomija je birokratizirana. KonJugoslaviji postala moderna cepcija planiranja je takva da drindustrijalizirana zemlja. Stope žavni organi donose jedan sveukupni konzistentni plan koji postaje gospodarskog rasta u prvih obvezan za sve subjekte u zemlji. dvadeset godina socijalističke Proizvodi zadatci dodjeljuju se viJugoslavije bile su među še-manje kao u velikom integriranom koncernu, a nacionalna ekonajviše u svijetu, usporedive s nomija shvaća se kao jedno ogroonima u Japanu. mno poduzeće. Rezultati ovog koncepta razvoja ju vlasništvo radnika koji u njima rade, a nisu bili sasvim ohrabrujući. Proizvodnja i zaposlenost osjetno su porasli ali ne države. Prava tranzicija u Hrvatskoj se je porast produktivnosti bio skroman. In- događa u razdoblju uspostavljanja samouvesticije su pogrešno strukturirane, a pri- pravnog socijalizma. Tada se od adminislina kolektivizacija utječe na stangaciju strativnog planiranja prelazi na tržišnu pripoljoprivrede. Ovakav razvoj događaja bio vredu. Raspadom Sovjetskog saveza, planije u suprotnosti sa idealima revolucije i di- ranje je zaista zamjenjeno tržištem, ali u rektivnu ekonomiju trebalo je izmjeniti u Hrvatskoj je tržišna privreda postojala desetljećima. Tržišna privreda i kapitalizam nešto poželjnije. Nakon 1952. godine, događa se udaljava- nisu sinonimi. nje od centralnog planiranja i kreće se pre- Razdoblje pedesetih u Jugoslaviji karaktema tržišnoj ekonomiji. Administrativno rizira tržišno alociranje dobara i usluga za planiranje počelo se postepeno zamjenji- razliku od dotadašnjih administrativnih vati onim što se nazivalo „planiranjem glo- mehanizama. Seljaci postaju slobodni djebalnih proporcija“. Kamen temeljac novog lovati kao individualni proizvođači nasusustava predstavlja radničko samouprav- prot prisilnoj kolektivizaciji. U razdoblju ljanje, a umjesto državnog vlasništva uvo- od 1952-64. godine stope rasta društvedi se društveno vlasništvo. Tvornice posta- nog proizvoda najviše su u poslijeratnom razdoblju, iznose u prosijeku više od 8% GOSPODARSTVO godišnje, cijene su stabilne, a međunarodna je razmjena veoma ubrzana. U razdoblju od 1952-60. godine tempo porasta industrijske proizvodnje bio je treći u svijetu i iznosio je 13,5% godišnje. U jedva desetljeće i pol nakon 1952. godine, poljoprivredna proizvodnja porasla je 2,5 puta, industrijska proizvodnja pet puta, a društveni proizvod per capita tri puta. U tom kratkom vremenu prijeđena je distanca između predindustrijskog i industrijskog društva. Iniciranje samoupravljanja u 1950. godini oslobodio je potencijale razvoja i izazvalo ekonomsku eksploziju. Brz ekonomski razvitak doveo je do teškoća u prilagodbi. Državni aparat i institucije teško su pratile opći ritam ekonomskog i društvenog razvitka, te dolazi do krize u planiranju. To je jedan od razloga zbog kojeg u periodu od 1965-79. dolazi do usporavanja stope rasta. Iako se početkom pedesetih odustalo od sovjetskog modela centralnog planiranja to nipošto ne znači da se odustalo od bilo kakvog privrednog planiranja. Važnost planiranja Funkcija privrednog planiranja je riješiti dva zadatka koja „laissez-faire“ privreda nije u stanju riješiti - eliminirati cikluse i povisiti stopu rasta. Za efikasnu privredu ključna je ekonomska politika, odnosno planiranje privrednog razvoja - strateški ciljevi razvoja i njihovo provođenje. Po- stavlja se plan čija se realizacija postiže ekonomskim instrumentima koje provode nadležne institucije. Neki od ekonomskih instrumenata su emisija novca, obvezna rezerva i ostali poslovi u domeni centralne banke, porezi, budžetski suficit i deficit, subvencije, carine, uvozno-izvozne kvote i sl. Ministarstva i centralna banka su operativni organi, a instituti i fakulteti su znanstveni organi. Institucije koje ih povezuju radi efikasne ekonomske politike su zavodi za planiranje koji se nalaze između operative i znanosti. Ciklička kolebanja inherenta su tržištu i nikakve neoliberalne dogme to ne mogu osporiti. Umjesto očekivanja samoregulacije tržišta koja se očito ne dešava ili pukog reagiranja na krize potrebno je pristupiti planiranju i usmjeravanju ekonomske putanje zemlje. Usporavanje privrednog rasta u Jugoslaviji počinje reformom iz 1965. godine. Tom reformom dolazi do drastičnog smanjenja planiranja i povećavanja značaja tržišta. Tržišna liberalizacija praćena restriktivnom makroekonomskom politikom dovodi do usporavanja gospodarskog rasta. U industrijalizaciji i ekonomskom procvatu Hrvatske u vrijeme socijalističke Jugoslavije privredno planiranje bilo je uz radničko samopuravljanje ključan faktor uspjeha. Nakon Drugog svjetskog rata većina zemalja služila se planiranjem privrednog razvo- ja. Iskustvo Velike depresije i kasnija ratna privreda pokazala je prednosti planiranja. Engleski ekonomist Durbin pisao je 1949. godine: „Svi smo mi sad planeri... slom širokog povjerenja u laissez-faire zapanjujuće je brzo... zahvatio cijeli svijet“. Branko Horvat prisjeća se događaja s početka šezdesetih kad je predsjedavao komitetom za formiranje organizacije za industrijski razvoj (današnji UNIDO u Beču); sovjetski delegat smatrao je posebno uspješnim svoj napad na američkog delegata, s tezom da je prije svega potrebno planiranje. Američki delegat odgovorio je da je samo po sebi razumljivo da je potrebno planiranje. Iako se usponom neoliberalizma glorificira laissez-faire (tržišni fundamentalizam), a zavodi za planiranje ukidaju, privredno planiranje u nekim zemljama i dalje je ostala važna zadaća institucija. U Francuskoj Komesarijat za plan zapošljava nekoliko tisuća ljudi, u korejskom zavodu za planiranje radi 200 doktora znanosti, dok u Japanu postoje čak tri značajne institucije koje se bave planiranjem (zavod za plan, vladin MITI i privredna mreža keiretsu). U Hrvatskoj kriza caruje već više od dvadeset godina, nezaposlenost rijetko kada pada ispod 250 000 (pred kraj 2010. nezaposleno je bila oko 310 000 ljudi prema službenim podacima), a industrija je razorena. Stalno se spominju „strategije planiranja“, „vizije izlaska iz krize“, a zavod koji bi se bavio time nikako da se osnuje. Zavod za planiranje je, doduše, doživio hrvatsku samostalnost, ali je ukinut. Oni koji su ga ukidali čuli su valjda da je planiranje postojalo u Sovjetskom Savezu. Nisu čuli da zavodi za planiranje postoje u drugim zemljama, a pogotovo ne znaju svrhu i značaj tih institucija. Iz sličnih razloga, planiranje se danas (osim u poduzećima i na lokalnoj razini) naziva industrijskom politikom ili strategijom razvoja. Ali planiranje nama ionako to ne treba jer će „nevidljiva ruka“ riješiti naše probleme. Bojan NONKOVIĆ manager 83/16 | 02/2011 25 GOSPODARSTVO REKTOROVA NAGRADA – RJEŠAVANJE PROBLEMA IZ PRAKSE Modeli stambenog financiranja – stambena štednja Stambena politika danas se javlja kao dio socijalne politike. U pravilu nije lako riješiti problem financiranja kupnje stambenog prostora, a mladim ljudima je posebice važna opcija što dostupnijeg stambenog kreditiranja. Stoga je autorica članka analitički razradila jedan od modela stambenog kreditiranja, za što je nagrađena Rektorovom nagradom 2010. godine. Uvodno Jedan od izvora socijalnih nemira u nekom društvu je upravo neadekvatno stambeno zbrinjavanje tog društva. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi približno 40 posto prosječne cijene jednog kvadratnog metra stana. Stoga je nužan sustav financiranja koji omogućuje realizaciju ove jedne od primarnih ljudskih potreba. Pripravničke plaće mladih osoba najčešće su manje od prosječne plaće, što znatno otežava akumulaciju potrebnih početnih sredstava za vlastito stambeno zbrinjavanje, a stambene štedionice javljaju se kao jedno od mogućih rješenja problema stambenog financiranja. Zato u posljednjih nekoliko godina dolazi do povećanog interesa za stambenom štednjom, pri čemu danas oko 14 posto populacije čine upravo štediše koji ciljano štede kako bi u dogledno vrijeme uz pomoć vlastite štednje ali i kredita koji se temelje na toj štednji riješili svoj stambeni problem. Stambeno financiranje u Hrvatskoj Financijski sustav Hrvatske je još uvijek tradicionalni bankovni sustav pa tako i u stambenom financiranju. Više od 80 posto ukupnih odobrenih kredita stambenog financiranja odobrava nekoliko najvećih banaka. Krajem 1990-ih osnovan je Fond za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države; bio je zanimljiv za mlade obitelji jer je bio najviše usmjeren na njih, ali nažalost nije zaživio. 2001. g. osnovan je program Društveno poticane stanogradnje, POS. Ovaj model nije namijenjen samo 26 manager 83/16 | 02/2011 Odobravanje kredita uz fiksne kamatne stope i financiranje iz domaće dugoročne štednje su vrlo značajne karakteristike tijekom gospodarskih neizvjesnosti. socijalno ugroženim skupinama, već svima koji žele steći vlastiti stambeni prostor. Najnoviji model javio se 2010. g., kada je donesen Zakon o poticanju prodaje stanova. Zbog nepovoljnih uvjeta kredita na tržištu kapitala i stagnacije u prodaji stanova ovaj Zakon želi osigurati povoljnije uvjete kreditiranja za kupce kao i očuvanje radnih mjesta u graditeljstvu. Rezultati njegove implementacije će se vidjeti u narednim razdobljima koja slijede. Karakteristike stambene štednje Stambenu štednju karakteriziraju određena svojstva koja joj daju prednost u odnosu na ostale oblike stambenog financiranja. Odobravanje kredita uz fiksne kamatne stope i financiranje iz domaće dugoročne štednje su vrlo značajne karakteristike tijekom gospodarskih neizvjesnosti. Također, država sudjeluje u ovom obliku financiranja stanovanja, poticajnim sredstvima koja iznose 15 posto sredstava koja uplaćuju štediše (za iznose iznad 5000 kuna godišnje maksimalan iznos poticajnih sredstava je 750 kuna). Novitet koje neke štedionice omogućuju jest međufinanciranje. Na taj način manje strpljivi štediše mogu doći do sredstava kredita brže od isteka minimalnog zakonskog roka, ali je i uvođenjem te mogućnosti započelo znatnije korištenje kreditnog potencijala ovog sustava. Nadalje, sustav stambene štednje doživio je 2001. i 2005. g. dvije prijelomne točke u kojima dolazi do povećanja značaja stambene štednje, prva nakon promjene zakonske regulative, a druga je uzrokovana upravo uvođenjem međufinanciranja. Međutim, dosada primjenjivani modeli GOSPODARSTVO stambene štednje u ovom relativno kratkom vremenskom razdoblju doživjeli su i neke, s aspekta štediša, negativne promjene. Možda najveća od njih jest smanjenje državnih poticajnih sredstava 2005. g. s 25 na spomenutih 15 posto, zbog čega sustav stambene štednje nije dosegao svoj maksimalni potencijal. Problem je i taj što građani Hrvatske nisu još uvijek dovoljno razvili naviku štednje. Dokaz za navedeno je da je samo 14 posto populacije u sustavu stambene štednje, što je zaista malo u usporedbi sa primjerice Češkom ili Slovačkom, koje imaju sličan sustav stambene štednje, a gdje je oko 50 posto stanovništva u tom sustavu. Matematički model Kako bi potencijalni štediše mogli sami izračunati i odabrati strategiju štednje i otplate kredita koja najbolje odgovara određenim njihovim kriterijima, potrebno je cjelokupan proces štednje i otplate kredita prikazati analitički. Na taj način mogu se vršiti usporedbe temeljem različitih kriterija, kako bi se mogla donijeti konačna odluka. Izgradnja modela je dugotrajan proces jer treba uzeti u obzir definicije svih veličina koje se žele uključiti u model i utvrditi veze među njima i zapisati ih u formi matematičkog modela. Pri izgradnji modela financiranja stambene štednje najprije smo morali u model na adekvatan način uključi- Izgradnja modela je dugotrajan proces jer treba uzeti u obzir definicije svih veličina koje se žele uključiti u model i utvrditi veze među njima i zapisati ih u formi matematičkog modela. ti zakonska rješenja koja određuju relevantne veličine i njihove međuodnose. Sam model se sastoji od dva bitna dijela, to jest izgradili smo ga u dvije faze. Prva je faza štednje, gdje štediša uplaćuje štedne uloge, temeljem kojih ostvaruje kamate i pravo na državna poticajna sredstva. U drugoj fazi se ostvaruje pravo na stambeni kredit, a po potrebi i kredit međufinanciranja. Stoga se druga faza radi lakšeg analitičkog zapisa također dijeli na dvije podfaze, podfazu međufinanciranja i podfazu stambenog kreditiranja. Važno je primijeniti načelo financijske ekvivalentnosti kapitala, pri čemu štedionica i štediša moraju biti u ravnopravnom položaju, a koje se realizira posredstvom poznatih kamatnih stopa. Poteškoće prilikom građenja modela Zašto je izgradnja modela bio dugotrajan proces? Jedna od glavnih poteškoća bila je uzimanje u obzir činjenice što u Hrvatskoj banke i štedionice koriste englesku metodu izračuna broja dana u godini, pri čemu se ponekad koriste konformnim, a ponekad relativnim kamatnjakom. To znači da je potrebno voditi računa o vremenskim razmacima između uplata i isplata u različitim trenucima, posebice ako je jedna uplata (isplata) u jednoj godini, a druga uplata (isplata) u drugoj godini pri čemu se može dogoditi da je jedna od tih godina prijestupna a druga neprijestupna. Nadalje, štedionice naplaćuju naknadu za obavljanje usluga svojim komitentima, kao i ostale financijske i bankarske institucije te je i to potrebno uključiti u model. S obzirom da je većina pojmova stambene štednje objašnjena u Zakonu o stambenoj štednji i poticanju stambene štednje i Dopunama tog Zakona (1997., 2001., 2005.), a u tim definicijama su inkorporirani međusobni matematički odnosi, valjalo je primijeniti te odnose u izgradnji modela. Tako primjerice Zakon nalaže da kamatne stope na štedne uloge i državna poticajna sredstva moraju biti jednake, kamatna stopa stambenog kredita ne smije biti veća od kamatne stope na štedne uloge za tri postotna boda, itd. Takve i mnoge druge relacije određene Zakonom potrebno je uvažiti i uključiti u izgradnju modela. Primjena modela i preporuke Jedan od glavnih motiva izrade modela bilo je izgraditi ga na takav način koji omogućuje testiranje njegovih varijanti, kako bi se s aspekta potencijalnog štediše mogao odabrati model koji najbolje odgovara individualnim preferencijama pojedinca. Matematički zapis (iako podosta velik, dan na nekoliko strana) zapisan je u obliku pogodnom za implementaciju u Excelu. Na taj način zainteresirani pojedinac može pomoću informacija s Internet stranica štedionica sam aproksimativno utvrditi strategiju stambene štednje i otplate stambenog kredita (i kredita međufinanciranja) i prije odlaska u stambenu štedionicu i pokušati odabrati za njega optimalni model i s aspekta izbora štedionice i samog modela kojeg konkretna štedionica primjenjuje. Konačno, može se donijeti još nekoliko zaključaka o stambenoj štednji u Hrvatskoj. Hrvatski sustav stambene štednje nije ostvario svoj potencijal u području poticanja rješavanja stambenih potreba populacije slabijeg imovinskog statusa. Spomenuti mali udio populacije u stambenoj štednji posljedica je i smanjenja državnih poticaja štednji, a na taj način su i manji domaći dugoročni izvori štednje čime se povećava potreba za inozemnim zaduživanjem. S druge strane, stambene štedionice ispunjavaju ciljeve zaštite potrošača i financijske stabilnosti sustava. Stoga bi neka moguća rješenja za povećanjem značajnosti ovih financijskih institucija u cjelokupnom financijskom sustavu bila povećanje ili barem vraćanje na prvotnu razinu državne poticaje, ostvarivanje suradnje štedionica i građevinskih tvrtki da zajedno formiraju projekte stanogradnje i njenog financiranja, itd. Prostora za poboljšanje i osnaživanje sustava stambene štednje dakako ima, posebice u trenucima gospodarske krize, kada do izražaja dolaze prednosti fiksnih kamatnih stopa u odnosu na uobičajene modele stambenog kreditiranja koje koriste poslovne banke. Povrh toga, s obzirom da se ovaj oblik kreditiranja financira iz dugoročne domaće štednje, pravo je vrijeme za poticanjem veće aktivnosti stambenih štedionica. Tihana Škrinjarić manager 83/16 | 02/2011 27 GOSPODARSTVO THE HUNT FOR POLITICAL PRISONER Game Theoretic Analysis of the Border Bargain between Croatia and Slovenia A border dispute over “a small body of water in the northern Adriatic Sea some 20 square kilometers in size that is not visible on most maps of Europe” paused Croatian EU accession talks back in 2007. At the time, Slovenia refused to allow Croatia to continue the talks until the government’s resolve the disagreement. In this paper, I look at the conflict from the perspective of September 2009 - i.e. before the arbitrage agreement was confirmed in both countries. I use a game-theoretic model to argue that without a certain international pressure, status quo will persist in the Croato-Slovenian dispute over the Bay of Piran. Such use of very basic game theoretic ideas may showcase the endless possibilities of applying game theory to real World’s problems – even at the most elementary level. As this case shows, game theory can be used to predict outcomes, and to solve problems in international relations, internal politics, policy-making, economy, and in practically any field. Croatia and Slovenia have repeatedly questioned their border arrangement in land and sea territories after the Yugoslav Federation broke apart in 1991. The dispute over the Bay of Piran, a minuscule pocket of the Adriatic Sea, in particular, is a surprisingly complex issue considering the size of the territory in question. For Slovenia, extending its sea territory substantially over the equidistance line of the Bay of Piran is the only foreseeable option for being in a direct touch with open sea, which a majority of Slovenian politicians find strategically crucial. The intensity of negotiations for the Bay rose when both countries accelerated their international integration in the be- 28 manager 83/16 | 02/2011 As this case shows, game theory can be used to predict outcomes, and to solve problems in international relations, internal politics, policy-making, economy, and in practically any field. ginning of the 21st decade. Slovenia is the only country of the former Yugoslavia that is currently a member of the EU, while Croatia is projected to enter the EU in 2011. Slovenian government blocked further Croatian EU accession talks in December 2008 due to the unresolved border dispute. Talks bolstered again when the newly appointed Croatian Prime Minister Jadranka Kosor continued to negotiate the solution with the Slovenian Prime Minister Borut Pahor in July 2009. The prime ministers reached an agreement in September 2009. After their consequent speeches to the public, however, it again became unclear whether a deal was finalized. First, I define the players, strategies and payoffs for the game between Croatia and Slovenia. Subsequently, I predict the out- come of the game and discuss potential implications. Territorial-Accession Game I model the latest round of Croato-Slovene talks to resolve the Bay of Piran dispute as a game with Kosor’s Croatian government and Pahor’s Slovenian government as the two players. Satisfying William Poundstone’s criteria for a dilemma in his gametheoretic work Prisoner’s Dilemma, the governments proceed with such a game within the negotiation process. They both make choices while their counterpart makes its choices, too. The separate utilities of both governments depend on specific choices that they both make. In the dispute over the Bay, both countries decide on their moves based on their initial GOSPODARSTVO endowments. Croatia leaves its mark on the game by turning in the Bay of Piran either to Slovenia, or keeping it intact, Croatian. Slovenia bargains with its endowment of a potential temporary veto of the Croatian EU entry. At the assumed time of the game, the veto is filed and Croatian negotiations for the EU membership are blocked. Slovenian government can decide to remove the veto and thus unblock the Croatian accession talks. If it does not do so, it continues to block Croatia. To standardize the picture of the game as a pure social dilemma, the Slovenian government’s action to unblock the Croatian negotiations with the EU and the Croatian government’s a strategy of turning in the Bay of Piran count as cooperation strategies. The government’s other two respective potential choices count as defection strategies. Despite the promises they might have made to each other during the unofficial agreement, Croatia and Slovenia can change their minds at any time. Poundstone in his book Prisoner’s Dilemma chooses “the lack of enforcing a prior agreement, [to be] the heart of the dilemma.” I express the utilities in the game on a numeric scale – i.e. utilities are the counters for the governments – both win a certain number of points for each decision pair. The number of points is based on the implications for a short-term domestic political outcome (a), the effect on a long-term domestic political reputation, the importance for international political integration (b), the economic consequences (c), the international political response (d), and the territorial implications of the agreement (e). Croatia’s Accession Dilemma egy is defection: keeping the Bay of Piran intact. Since Croatia knows that Slovenia might defect, Croatia will always choose to defect. The game is therefore, according to the relative values of the payoffs, a pure Prisoner’s dilemma from Croatia’s point of view. Slovenia’s Territorial Bargain The Slovenian motivation is to acquire the Bay of Piran by bargaining off the EU accession talks to Croatia. Slovenia does not have a dominant strategy within the game. Given that the Croatian government cooperates, Slovenia will cooperate as well, while Slovenia will prefer to defect when the Croatian government defects. The Croato-Slovene Hunt for a Political Prisoner I call the combined Croato-Slovene game the Hunt for a Political Prisoner. “Hunt” stands for the greed of both players to get as much as they are able to, at the expense of the other government’s outcome. “Political prisoner” pictures the risk aversion of both players because of which neither of them wants to cooperate. Voters punish the cooperation given the defection of the other player, for both governments both in the short- as well as in the long-term. With domestic and international political factors accounting for about 3/5 of each of the country’s potential payoffs, the political aspect of the game is particularly relevant. Both countries are needed in order to reach a Pareto optimal payoff in total - the mutual cooperation. However, the game does not have a Nash equilibrium – there is no Based on the game’s outcomes, Croatia’s dominant strategy is defection: keeping the Bay of Piran intact. such position decision pair where neither of the players would prefer to change their decision. Since rationality of the players is assumed, Croatia will go with her dominant strategy, defection. Slovenia will expect Croatia to do so, so it will defect in response, too. As a consequence of greed and fear, thus, neither of the government’s will get their best in the outcome of the Hunt for a Political Prisoner. Implications The game-theoretic model for the border dispute between Croatia and Slovenia predicts that status quo will prevail without a relevant international pressure. Using the perspective of September 2009, these predictions directly imply that Slovenia will continue to block Croatia’s accession talks with the EU. Among the greatest potential fallacies of the model are the arbitrarily chosen, and thus “fuzzy” outcomes. Although these are based on realistic assumptions and predictions their values could easily be imagined differently. I tried to balance the arbitrary payoffs by stating particular specifications, but the fallacy nevertheless persists. There are two particular potential extensions: extending the measures to partial ones, not including solely all of the Bay and blocking all of the accession points. Additionally, international pressure can be considered in the extension of the model. Jan LUKŠIČ, Harvard College ’11 ([email protected]) The Croatian government is driven by its desire to continue the accession talks with the EU and makes its choices based on the expected utilities of the decision pairs. The number of utility points in total depends on each of the predetermined five sections. Based on the game’s outcomes (as can be seen in the table), Croatia’s dominant stratmanager 83/16 | 02/2011 29 GOSPODARSTVO 30 manager 83/16 | 02/2011 FAKULTET Veliki pozdrav svima, Evo, konačno smo dočekali novi, 83. broj Managera. Naravno, kao i svaki drugi broj, i ovaj broj donosi niz noKristina JURKOVIĆ vih i zanimljivih Urednica rubrike Fakultet tema. Naći će se tu za svakog ponešto. A sad, pogledajmo što donosi 83. izdanje Managera! Zbog aktualnosti oko studentskih izbora donosimo vam jedan jako zanimljiv članak, a govori o korupciji koja se događa unutar samog studentskog zbora odnosno o ko- rupciji ljudi koji „zastupaju“ i koji se „bore“ za studente i studentska prava. Kao što vam je opće poznato studentski izbori su prošle godine poništeni zbog nepravilnosti koje su se događale tijekom glasanja. Ove godine studentski izbori su se održali 25. i 26. siječnja 2011. godine uz nadanje da će doći do promjena ali objavom privremenih rezultata stanje je ostalo isto, nažalost. Zato ovom prilikom čestitam svim kolegicama i kolegama koji su se kandidirali i koji su pokušali promijeniti vodstvo studentskog zbora i učiniti bolje i više za nas studente. Antonija nam donosi korisne informacije o Google Znalcu i Hrčku, a Maja se osvrnula na bi- VIJESTI SA SVEUČILIŠTA prof. dr. sc. Fedor Rocco prof. dr sc. Pero Jurković Odlazak prof. dr. sc. Pere Jurkovića, profesora emeritusa na Katedri za financije Rođen je 1936. godine u Brštanici, općina Neum. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1960 godine, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1976 godine. Nakon studija radio je kao referent i načelnik za privredu u općini Čapljina, od 1963. godine bio je direktor Zavoda za ekonomiku u Mostaru, od 1967. godine istraživač u Ekonomskom institutu Zagreb, a od 1980. godine profesor javnih i poslovnih financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1992. do 1996. godine obnašao je dužnost guvernera Hrvatske narodne banke, a potom je do 2000. godine bio savjetnik predsjednika Republike Hrvatske. Utemeljitelj je Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje u Zagrebu te njegov prvi ravnatelj (1997-2000). Bio je voditelj je i predavač na nekoliko poslijediplomskih studija u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova te knjiga iz područja javnih i monetarnih financija, društvenih djelatnosti i fiskalne politike. Dobitnik je nagrada ""Božidar Adžija"", ""Mijo Mirković"" i ""Blaž Lorković"" za doprinos ekonomskoj znanosti. Kristina JURKOVIĆ znis prodaje seminarskih i diplomskih radova. Također, pročitajte o prosvjedima u Portoriku i Italiji te saznajte kojim se još aktivnostima možete baviti na faksu. Sada vam neću previše otkrivati...prolistajte novi Manager i pogledajte što vam je vrijedna ekipa Managera još pripremila. Moje je bilo da vas zainteresiram za čitanje... Nadam se da sam u tome uspjela! Uživajte i sretno s ispitima! Kristina JURKOVIĆ Urednica rubrike fakultet Odlazak prof. dr. sc. Fedora Rocca, profesora emeritusa na Katedri za marketing Fedor Rocco, profesor emeritus na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preminuo je u 87. godini života. Tijekom svoje duge znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti dr. Rocco sudjelovao je u raznim oblicima društvene djelatnosti, te izgradnji i razvoju marketinške struke, ali i zajednice u cjelini. Bio je član i predsjednik različitih savjeta, komisija i odbora u radnim i društvenim organizacijama. Bio je prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u tri mandata (1967/68, 1970/71, 1974/75), dekan od 1971. do 1974. godine te prorektor Sveučilišta u Zagrebu od 1982. do 1984. godine. Za svoj znanstveni i pedagoški rad do sada je više puta nagrađivan. Kristina JURKOVIĆ Rektor uručio kineskom veleposlaniku Pismo namjere o osnivanju Konfucijevog instituta Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš uručio je 18. siječnja 2011. godine veleposlaniku NR Kine Shen Zhifeiu Pismo namjere o osnivanju Konfucijevog instituta u Zagrebu. Pismo namjere naslovljeno je na Hanban, Nacionalni ured NR Kine za podučavanje kineskog jezika. Uprava Sveučilišta u Zagrebu je u lipnju 2010. godine posjetila Šangaj i Šangajski institut za međunarodnu trgovinu gdje je uspostavljena suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu te dogovoreno osnivanje Konfucijevog instituta. Kristina JURKOVIĆ manager 83/16 | 02/2011 31 FAKULTET KO TO TAMO ZBORI? Trenutno stanje u Studentskom zboru Predstavnička demokracija ne može biti rješenje studentskog organiziranja Studenski zbor po službenoj definiciji je „Krovno predstavničko tijelo studenata čiji su članovi studenti upisani na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, a koje su studenti izabrali na izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. On je nepolitička, nestranačka, neprofitna i nevladina organizacija te je u svom djelovanju potpuno samostalan“. Po manje službenoj definiciji on je ujedno i pokazni primjer za sve mane neke predstavničke organizacije. Korumpirani studentski zbor Od osnivanja Zbora prije 14 godna pa sve do danas, riječ „studentski zbor“ među studenskom populacijom služi kao sinonim za kancerogeno tijelo u akademskoj zajednici koje upravlja velikim proračunom, a služi kao poligon za politički odgoj mladeži raznih stranaka. U svim ostalim gradovima, situacija je ista, ako ne i gora; netransparentno se vode financije, sredstva za studenske projekte neracionalno se troše, a ono što je intrigantno je da većina studenske populacije u Hrvatskoj ne zna tko su njihovi predstavnici ni koja je njihova uloga ustvari. Korumpirani SZ izravna je posljedica lošeg sustava studentskog organiziranja i namjernog lošeg provođenja i takvog, već unaprijed lošeg, predstavničkog sistema. Na izbore je do sada izlazila obično tek šačica studenata, studenti o iz- Studenski zbor po službenoj definiciji je „Krovno predstavničko tijelo studenata čiji su članovi studenti upisani na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, a koje su studenti izabrali na izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. borima i svojim pravima uopće nisu bili informirani i tako su stvoreni savršeni uvjeti u kojima i mala, dobro organizirana skupina može kontrolirati predstavljanje tisuća studenata. Poznat je slučaj gdje je student sa 17 glasova dobivenih na izborima bio predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, odnosno predstavljao sve studente u RH. Trošenje proračunskog novca Zagrebački Zbor nije iznimka, ali ipak se razlikuje od ostalih zborova u Hrvatskoj. Razlika je upravo u novcu koji se vrti na zagrebačkom sveučilištu. Dosad, jedina bitna funkcija zbora bila je financiranje studenskih programa i projekata. Projekti najčešće bivaju objavljeni 32 manager 83/16 | 02/2011 pod šiframa, bez ikakvih opisa i pojašnjenja na temelju čega su pojedini projekti zaslužili sredstva, a drugi ne. Takav način dovodi do apsurdne situacije da novac od strane poreznih obveznika odlazi na neboluzne projekte bez „boje i mirisa“ – brucošijade, nogometne turnire, biltene i tribine umjesto na primjerice istraživanja i publikacije vezane za struku. Najproblematičnije je da Senat, Rektorat, fakulteti i ostala vrhovna tijela Sveučilišta u Zagrebu zadnjih 14 godina „žmire“ na ponašanje studentskih predstavnika. Zašto se dopuštaju takve nečasne radnje od strane studenskih predstavnika? Zbog čega još nitko nije sankcioniran? Jedini razlog leži u tome da postoji očigledna sprega između studen- FAKULTET skih predstavnika i uprava, po sistemu „ruka ruku mije“, samo radi jednog cilja, a to je sprečavanje masovnijeg studenskog organiziranja i pacifizacija studenata. Razlog zašto Zbor služi samo kao kanal za financiranje projekata, a ne i predstavljanje studentskih interesa je upravo u tome da predstavnici ne znaju koji su to stavovi koje bi trebali zastupati jer se sa studentima ne savjetuju, a pritisnuti od Uprave i sami se osjećaju nemoćni i bez stvarne uloge. povjerenstva nisu vodila službene zapisnike niti su reagirala na upućivanje SONG-a o nepravilnostima u radu te su neka izborna mjesta bila prijevremeno zatvarana glasačke kutije zajedno s biračkim odborima jednostavno su "nestajale". Kao najeklatantniji primjer izborne manipulacije su "sudoku" listići (kako su ih studenti već šaljivo nazvali) s ispisanim rednim brojevima kandidata jedne liste za Studentski glasa za razliku od ostalih svojih kolega na Sveučilištu. Ponovljeni izbori na Ekonomskom fakultetu opet su poništeni u prosincu već prošle godine, a novi datum izbora je 25. i 26. siječnja 2011. uz nadanje da „treća sreća“ ipak bude dovoljna za normalno odvijanje izbora nakon čega bi rezultati (lažirani ili ne) mogli napokon biti poznati. Očekujući konstituciju novog saziva Zbora, studenti zagrebačkog sveučilišta trenutno nisu predstavljeni niti tim nevaljalim predstavničkim Studentskim zborom. Skupština zbora nije imala kvorum od lipnja 2010. godine, trenutno ne može odlučivati ni o ničemu, a vršitelji dužnosti prošlog saziva očitovali su se po vrućem pitanju nacrta novih zakona o visokom obrazovanju bez konzultacije sa studentima ili bar Skupštinom. Krah studentskih izbora U svibnju 2010., na Zagrebačkom sveučilištu održani su studenski izbori. Ove izbore također su okarakterizirale „izborne igre“ slične onima kojima možemo svjedočiti na dnevnoj političkoj sceni. Prema pravilima, izbori su trebali biti raspisani u trećem mjesecu svake druge godine – ove godine su održani na većini zagrebačkih fakulteta 2 mjeseca nakon propisanog roka. Kako je tada prenjela Hina, izbori su provedeni s teškoćama, prijevarama i nepravilnostima. Od zabrana i izbacivanja studenskih promatrača okupljenih u inicijativu SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje), nepripremljenosti izbornih mjesta i uskraćivanja tajnog glasovanja, pa do zadržavanja kanidatata oko birališta i sugeriranja za koga glasati. Izborna povjerenstva nisu bila upućena u pravila provođenja izbora: na nekim izbornim mjestima studenti uopće nisu legitimirani, a na drugima je za legitimaciju bila dovoljna i zdravstvena iskaznica. Nadalje, što se tehničkih problema tiče, uočene su prozirne glasačke kutije, a pojedine kutije nisu bile propisno ili uopće zapečaćene. Određena Zaključno Kako je tada prenjela Hina, izbori su provedeni s teškoćama, prijevarama i nepravilnostima. zbor, koji su se dijelili na sam izborni dan na pojedinim fakultetima (pa čak i od strane samih biračkih odbora uz glasački listić). Izbori su provedeni prije više od osam mjeseci, a službenih rezultata još uvijek nema. Tragikomična situacija ponovljenih izbora na Pravnom, Muzičkom, Šumarskom i Ekonomskom fakultetu je da se već i izborno tijelo promijenilo, brucoši na dotičnim fakultetima imali su pravo Praksa je pokazala da studenskim zborom upravljaju političke mladeži bez ikakvog interesa za studenska prava, u sprezi s upravama i kao takvi nemaju nikakav legitimet u studenskom predstavljanju. Pitanje je koliko će dugo ovakva struktura opstajati dok se studenti ne osamostale, shvate da su dovoljno kompetentni sami raspravljati i odlučivati o svojim interesima te preuzmu instituciju Zbora koja im zakonski pripada (zajedno s njenim proračunom). Zato ovom prilikom pozivam i apeliram na sve studente da izlaze na studentske izbore te da se izborimo za svoja prava i da biramo studente koji će nas doista predstavljati i rješavati naše probleme. Zato nemojmo da naša budućnost ostane na trenutnoj situaciji već moramo nešto poduzeti i stati svemu tome na kraj. Goran ĐURIĆ manager 83/16 | 02/2011 33 FAKULTET HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA Više od studiranja Hrvatska studentska asocijacija je neprofitna i apolitična studentska udruga te ujedno i jedna od najvećih i najstarijih studentskih udruga u Hrvatskoj, koja je sa svojim radom započela 10. travnja davne 1992. godine. Danas, nakon skoro 19 godina postojanja, HSA i dalje djeluje i okuplja studente koji žele više od studiranja. Članstvo u HSA vam garantira puno iskustva, novih prijatelja i mnoge nezaboravne trenutke koji će vam u svakom slučaju zaista obogatiti studentske dane! Europski tjedan organiziranjem Dana EU na kojima svake godine kroz razne teme nude sudionicima informacije i znanja kroz predavanja i radionice podržane od strane Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, dok o Danima SAD-a možete više pročitati na sljedećoj stranici. HSA Hrvatska studentska asocijacija danas broji oko120 članova koji svojim radom na novim projektima, kao i na onim tradicionalnim, rade na povećanju iskustva i znanja svih studenata. Također, HSA aktivno sudjeluje na mnogim projektima kao partner ili prijatelj projekta. Mnogi bivši članovi HSA danas zauzimaju važne položaje u uspješnim tvrtkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a sami kažu da velik dio svog uspjeha duguju upravo radu na projektima unutar HSA koji su im pomogli steći određena znanja, iskustvo i vještine prije ulaska u stvarni poslovni svijet. Odjeli Unutar HSA djeluje 6 odjela: ljudski potencijali, stručno usavršavanje, međunarodna suradnja, financije, odnosi s javnošću i kultura, zabava i sport, te redakcija studentskog poslovnog lista Manager. Odjeli funkcioniraju na principu timova, a na čelu svakog tima je voditelj. LJP, PR i Financije Najvažniji timovi HSA, koji se brinu za unutarnji sklad i razvoj udruge su upravo ljudski potencijali, odnosi s javnošću i financije. Zadatak odjela ljudskih potencijala, je briga za odnose unutar udruge, interno obavještavanje članova o projektima koji odvijaju, te o zaključcima i odlukama koje donosi Upravno vijeće. Također organiziramo teambuildinge, humanitarne akcije, te smo zaduženi za regrutaciju novih članova. Odnosi s javnošću brinu za sve 34 manager 83/16 | 02/2011 vanjske javnosti HSA. Oni se brinu da obavijesti o projektima dođu do studenata, profesora i potencijalnih sponzora. Financije kako im i samo ime govori brinu o financijama i pronalaženju strateških partnera udruge. MS: Međunarodni tjedan Zagreb Organiziranjem Međunarodnog tjedna Zagreb, HSA je postala članicom IWCO-a. Cilj projekta je upoznati studente inozemnih ekonomskih fakulteta sa hrvatskim gospodarstvom, ljepotama i kulturom. Na tjedan dana članovi HSA postaju domaćini 20-ak studenata iz Europe i Azije. Međunarodni tjedan je odlično i poučno iskustvo, kako za sudionike, tako i za domaćine jer potiče na međukulturalni dijalog i pruža uvid u kulture drugih zemalja kroz razne aktivnosti poput međunarodne večere gdje svaki sudionik kuha svoja nacionalna jela i predstavlja nacionalna pića te prezentacije zemalja sudionica. SU: Dani Europske unije i Dani SAD-a Projekti koji organizatorima nude najviše stručnog iskustva jesu svakako projekti Dana Europske unije i Dani SAD-a budući da oni zahtijevaju kontaktiranje mnogih uglednika, visokih dužnosnika i poduzeća. Već 11 godina članovi HSA obilježavaju Redakcija:Manager Najvažniji i najveći projekt HSA je upravo u vašim rukama. Studentski poslovni list Manager izlazi kontinuirano već 16 godina i kao takav je jedan od najstarijih studentskih časopisa u Hrvatskoj. Ukoliko se dobro služite riječima i želite pridonjeti stvaranju Managera, pridružite se redakciji. KZS: Brucošijada i Malonogometni turnir Jedina prava brucošijada Ekonomskog fakulteta u Zagrebu je upravo ona koju već 16. put organizira HSA. Ovim projektom HSA-ovci pružaju novim kolegama toplu dobrodošlicu u svijet studiranja i EFZG-a. Dođite i vi na svoj „first glam exam“ ili ponovite još jednom taj najbolji „ispit“ i budite ekonomist. Osim zabave KZS nudi Malonogometni turnir te brine o kulturi članova HSA. Članstvo Član HSA može postati svaki student. Ukoliko se želite pridružiti ekipi koja stoji iza ovih projekata i doživjeti više od studiranja, to možete učiniti na Danima SAD-a od 28. veljače do 4.ožujka 2011.godine. Članstvo u HSA vam garantira puno iskustva, novih prijatelja i mnoge nezaboravne trenutke koji će vam u svakom slučaju zaista obogatiti studentske dane! Dalia SUŠA i Ana LAKIĆ FAKULTET HSA VIŠE OD STUDIRANJA ÂßìçÑ¿Â«ß Dani SAD-a ðñòáö©ôìïè£ñïÞóâé Hrvatska studentska asocijacija (HSA) u suradnji sa Američkim veleposlanstvom u Zagrebu, po prvi puta organizira projekt pod nazivom “Dani SAD.a“ Prema programu, projekt će se održati 03. i 04. ožujka 2011. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Cilj ovog projekta je približiti SAD kao svjetsku gospodarsku, ekonomsku i obrazovnu velesilu studentima, asistentima, profesorima i široj akademskoj javnosti, te kroz radionice i predavanja upoznati sudionike o mogućnostima stipendiranja, dodatnog obrazovanja i rada u Sjedinjenim državama. Što i kako Svoje prijave za sudjelovanje na Danima SAD-a moći ćete predati od 28.2. do 1.3. u Auli EFZG-a. Prva tri dana će biti informativnog tipa te ćete moći saznati sve što vas zanima o projektu. Između ostalog , ti dani će biti posvećeni američkoj kulturi i načinu života. Prvi dan službenog otvorenja (3.3) je predviđen za profesore i asistente te kako mogu uz pomoć Američkog veleposlanstva dobiti stipendiju te u Americi steći veći stupanj obrazovanja, dok je drugi dan (4.3) namijenjen isključivo studentima. Ukoliko vas zanimaju fakulteti u SAD-u, kako dobiti stipendiju, kako napisati motivacijsko pismo ili jednostavno želite otići raditi preko ljeta u SAD, ovo je idealno za vas. Svi zainteresirani studenti mogu se između ostalog prijaviti za predavanja putem e-maila na dani.sada@gmail. com ili [email protected] ,no zbog velikog interesa studenata preporučamo da to obave što prije, jer samo studenti koji su se prijavili moći će prisustvovati predavanjima. Svi studenti koji će biti na 5 predavanja i više, dobit će certifikat o sudjelovanju na projektu i predavanjima. PROGRAM PROJEKTA: 03.03.2011. 10:00 - 10:45 Svečano otvaranje projekta, dvorana 3 • Pozdravni govor voditelja projekta Tomislava Rasonje, HSA ®±¬«®²¬®±¬°®¯¯¬ÂÈÌËÌÊÐÈÆþÈÒÉÑÂÑ Svi zainteresirani studenti mogu se između ostalog prijaviti za predavanja putem e-maila na dani.sada@ gmail.com ili [email protected] ,no zbog velikog interesa studenata preporučamo da to obave što prije, jer samo studenti koji su se prijavili moći će prisustvovati predavanjima. • Pozdravni govor prodekanice za međunarodnu suradnju Nevenke Čavlek • Pozdravni govor predstavnika Američkog veleposlanstva 10:45 – 11:30 Iskustvo studiranja u SAD-u 11:45 – 12:30 Hrvatska i SAD kroz povijest 12:30 – 13:00 Pauza, coffie & snack break 13:00 – 13:45 Aleksandra Brlek, US Embassy - JFDP & Fullbright stipendija za mlađe asistente i profesore 14:00 – 14:30 Pamela Ward, US Embassy - Gospodarska povezanost SAD-a i RH 14:30 – 15:00 Ninoslav Šćukanec / Nina Vranešević IRO - Poticanje akademske mobilnosti prema SAD-u 04.03.2011. 10:00 – 10:45 Sandra Dobrić IRO - Vodič kroz mogućnosti studiranja u SAD-u 11:00 – 11:45 Studentica američkog sveučilišta – Pisanje motivacijskog pisma za prijavu na Američka sveučilišta 12:00 – 12:45 Studentica američkog sveučilišta Izbor sveučilišta u SAD-u 13:00 – 14:00 Razgovor s alumnijima američkih sveučilišta / 3 studentice / moderator Sandra Dobrić 14:00 – 14:30 Pauza, coffie break 14:30 – 15:30 predstavnik ccUSA Zagreb Work and travel USA 15:30 – 16:00 Ivica Jeličić, HSA - Službeno zatvaranje projekta i podjela diploma sudionicima *Hrvatska studentska asocijacija kao organizator projekta ima pravo na promjene pojedinih dijelova programa Tomislav RASONJA manager 83/16 | 02/2011 35 FAKULTET ZNANSTVENA LITERATURA NA INTERNETU Google znalac – ključ riznice akademskog znanja Ako je Google.com svemoguća tražilica onda je Google znalac jednako dobar pretraživački alat akademske literature. S jednog mjesta možete pretraživati brojne stručne podatke i izvore: odobrene radove, diplomske radove, knjige, sažetke i članke akademskih izdavača, profesionalnih društava, repozitorija radova u pripremi, sveučilišta i drugih akademskih organizacija. Pomoću njega može se pretraživati sva domaća i strana literatura. Svojim izgledom sličan je pretraživačima kataloga lokalnih knjižnica npr. ZaKi Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Uz jednostavno pretraživanje nudi i opciju naprednog pretraživanja gdje se sva građa može pretraživati pomoću odrednica autora, publikacije, datuma ili pomoću točno određenog izraza te se u rezultatima prikazuje koliko je pojedini izraz puta spomenut u djelu. Google se udružuje s knjižnicama da bi odredio koje su dnevnike i članke elektronički naručili, a zatim ih povezuje kad članci iz tih izvora postanu dostupni. Nakon što odaberete opciju u kojoj ste knjižnici član, on prati pretplaćenu građu te knjižnice i prilagođava posebne veze na njih u vašim rezultatima pretraživanja na kojima onda možete dobiti informaciju je li knjiga koju trebate dostupna. Ova je tražilica radi lakšeg korištenja dostupna i na hrvatskom jeziku te joj se može pristupiti na web stranici http://scholar.google.hr/ Antonija JURIČ Ova je tražilica dostupna i na hrvatskom jeziku te joj se može pristupiti na web stranici http:// scholar.google.hr/ ZNANSTVENA LITERATURA NA INTERNETU Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske Svaki se student u svom školovanju susretne s pitanjem gdje pronaći relevantnu i kvalitetnu literaturu koja će mu pomoći pri obrađivanju teme. Prilikom korištenja pretraživača, stranice koje najčešće prve objašnjavaju zadanu temu su Wikipedia ili neka „stručnija“ internetska stranica nekog časopisa. Takve stranice mogu dati nekakav uvid u temu kao i olakšati traženje literature, njihova najveća zamjerka je što su pisane od strane ljudi čiju stručnost ne možemo Trenutno se na Hrčku nalazi 229 časopisa, 4277 brojeva (sveščića) časopisa te 57264 priloga (bibliografski podaci i puni tekst) te ih sve možete pogledati na http://hrcak.srce.hr/ 36 manager 83/16 | 02/2011 provjeriti ili od strane ljudi koji ne poznaju svu problematiku teme pa imaju iskrivljenu sliku građenu intuicijom, a ne znanjem. To je razlog zašto se takva literatura ne priznaje kao relevantna u seminarskim i diplomskim radovima. Jedan od najboljih internetskih „pomagala“ u takvu svrhu je i Hrčak; portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima (ili bar bibliografskim podacima i sažecima svojih radova). Ovaj portal je izrađen i funkcionira uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, realiziran je u Srcu, a osnovna ideja potekla je iz Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva. Sadržaj je ponuđen putem koncepta otvorenog pristupa što znači da takvi članci imaju slobodnu dostupnost na javnom internetu, s time da se korisnicima dopušta čitanje, preuzimanje, umnožavanje, distribuiranje, tiskanje, pretraživanje ili korištenje u bilo koju zakonitu svrhu, bez ikakvih financijskih, pravnih ili tehničkih prepreka. Samo pretraživanje je vrlo jednostavno jer osim što postoji tražilica na samom portalu, također postoji abecedni popis samih časopisa te podjela po područjima (prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, društvene znanosti te humanističke znanosti). Trenutno se na Hrčku nalazi 229 časopisa, 4277 brojeva (sveščića) časopisa te 57264 priloga (bibliografski podaci i puni tekst) te ih sve možete pogledati na http://hrcak.srce.hr/ Antonija JURIČ FAKULTET ŽIVOT NA STUDENTSKOM BUDŽETU Snađi se, brale! Svaki budući student unaprijed zna da je studiranje način života koji uglavnom nije 'med i mlijeko', već vjerojatno snalaženje na razne načine kako bi isfinancirao one osnovne životne potrebe, a tako i one malo 'luksuznije', ali studentima bitne stavke poput izlazaka, shoppinga, putovanja... Savjeta za uštedu nikad dosta, pa se tako i ovdje može pročitati pokoji koristan prijedlog. Fali vam novca? Zaradite! Naravno da nije svakom studentu i studentici ista situacija. Neki su i boljeg imovinskog stanja, pa nemaju nikakvih problema s džeparcem i ne more ih brige oko potencijalne totalne besparice. Neki, ponajprije izvanredni studenti, preuzmu 'stvar u svoje ruke' i nađu posao te time otklone dobar dio razloga za brigu. Drugi možda studiraju u svom rodnom gradu, pa ih barem malo sigurnost roditeljskog doma i hrane spašava od plaćanja stanarine, režija, nabavke kućnih potrepština i hrane. Ali, dobar dio studenata ipak seli u drugi grad, a glavni način prehrane im je studentska menza. Činjenica je da hrvatskim studentima u globalu baš i nije lako. Minimalni budžet potreban studentu/studentici da bi (pre)živio u Zagrebu iznosi oko 2400 kn. Veći dio tog iznosa potroši na osnovne životne potrebe, a kad se pobrine za stanarinu, hranu i knjige ne ostaje praktički niti petsto kuna za kulturu, noćne izlaske, odjeću i štogod nekome hrani dušu. Želite li ipak proširiti svoj budžet, a već ste probali iskamčiti od roditelja, uže i šire rodbine, ali vam nije uspjelo, evo načina: studentski poslovi. I zamišljeno je da ih obavljaju studenti, kojima će nakon posla osta- Minimalni budžet potreban studentu/ studentici da bi (pre) živio u Zagrebu iznosi oko 2400 kn. Nikad ne biste trebali zazirati od pitanja: “Imate li kakav popust za studente?” ti dovoljno vremena za fakultetske obaveze, ali i pokoji novčić u džepu. Najbolje je prijaviti se u Students Servis, a nije zgorega ni pogledati na web stranicama: www. zivotopis.hr, www.mojprviposao.net, www. moj-posao.net, www.posao.hr, a na www. njuskalo.hr možete i sami dati oglas da tražite posao. Držimo fige da nađete nešto što vam odgovara. Kako ekonomično trošiti Kao student nemate baš preveliki izbor, ali ono na što se možete orijentirati, i tako donekle ublažiti rashode za shopping, su svakako razni second hand dućani, legendarni Hrelić, kineski dućani i tzv. outleti. Neki spomena vrijedni outleti su: Šupica, Warehouse, Roses Fashion Outlet... što se tiče odjeće, a outlet tvrtke M-san petkom od 10 do 16 sati u svom skladišnom prostoru održava rasprodaju informatičke opreme koju tad možete dobiti iznimno povoljno, zbog oštećene ambalaže i slično. Što se tiče hrane i pića, ako se zasitite studentskih menza, a ipak ne želite da vas opale po džepu, najbolje je svratiti do pivnice Medvedgrad, u Adžijinoj i Tkalči. 'Noćne ptice' uvijek mogu nešto prigristi npr. u pekarama na Savskom mostu, Zapruđu, Črnomercu, Dubravi, kao i u pekari Viduka na autobusnom kolodvoru. U centru rade American Donut u Teslinoj, sendvič bar u Importa- nneu, City Club Grill u Ilici, do trga bana Jelačića su i Bonita, MacPicek, Pingvin. Da ne bi samo pričali o hrani i piću, treba napomenuti da je poželjno iskoristiti studentske dane i za korisno, a zanimljivo dodatno obrazovanje, poput pohađanja tečajeva stranih jezika. Svi znaju za poznate škole stranih jezika Vodnikovu, Sovu, Sokrat, itd., ali studentima je financijski ipak prihvatljivija ona u sklopu Studentskog centra ESCE. Naravno, postoji još mnoštvo drugih tečajeva i radionica koje možete pohađati. Tečajevi plesa, aerobika, borilačkih vještina, korištenje fitness dvorane i td., a sve je to jeftinije u sklopu studentskih domova. I nikad ne biste trebali zazirati od pitanja: “Imate li kakav popust za studente?” Iznenadili biste se gdje ga sve možete dobiti. Ali, za kraj, ne zaboravite da su u većini slučajeva najbolje stvari u životu besplatne. ;) Daria KERŠIĆ manager 83/16 | 02/2011 37 FAKULTET STUDENTSKI KREDITI Vrste studentskih kredita u Europi i njihova dostupnost Sustav studentskih kredita predstavlja mehanizam reprodukcije društvenih elita i produbljivanja socijalnih nejednakosti kroz ekonomske odnose. Posuđivanje novaca za obrazovanje potrebno je u društvima koja nemaju potpuno javno financirano obrazovanje. Zemlje s visokim školarinama i malim ili nikakvim subvencijama imaju najbolje razrađen sustav studentskih pozajmica. Te pozajmice znače studentske dugove. Nejednake startne pozicije očituju se tako u nejednakoj pristupačnosti visokom obrazovanju za različite socijalne skupine, zatim u nejednako utrošenom vremenu provedenom na studiju i izlaskom iz sustava po nejednakim mogućnostima zaposlenja. Zemlje koje su najdublje zapale u problem studentskih kredita su ujedno i, ne slučajno, one koje su najdalje odmakle u komercijalizaciji, korporativizaciji i privatizaciji visokoobrazovnog sustava, na primjer SAD, Velika Britanija te zemlje Sjeverne i Zapadne Europe. Zemlje koje su najdublje zapale u problem studentskih kredita su ujedno i, ne slučajno, one koje su najdalje odmakle u komercijalizaciji, korporativizaciji i privatizaciji visokoobrazovnog sustava. 38 manager 83/16 | 02/2011 Statistika zaduživanja i vraćanja studentskog duga Statistički podatci za Sjedinjene Američke Države kažu da je šezdesetih godina prošloga stoljeća student mogao raditi petnaest sati minimalno plaćenog posla tjedno unutar semestra i četrdeset sati ljeti te tako platiti svoje visoko obrazovanje na javno financiranim sveučilištima. U današnje vrijeme, student bi trebao raditi pedeset dva sata tjedno tijekom cijele godine kako bi mogao platiti svoje visoko obrazovnaje na javno financiranim sveučilištima. Vidljivo je kako se politikom privatizacije i komercijalizacije visokoobrazovnog sustava otežava pristup visokom obrazovanju studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa te se povećava njihova potražnja za studentskim kreditima koje nakon diplome treba otplatiti. U SAD jedna trećina studenata završi fakultet bez duga, a tri četvrtine studenata koji upisuju doktorski studij završili su prethodni stupanj bez studentskog duga. U Velikoj Britaniji velik broj studenata prisiljen je na preko 20 sati plaćenog rada tjedno unutar semestra i puno radno vrijeme za vrijeme ljetnih praznika samo da skrpa kraj s krajem. Sustav studentskog financiranja u Europi Sustav studentskog financiranja u Europi uvelike varira od zemlje do zemlje. Svaka pojedina zemlja različito je definirala sheme državnih potpora. Gotovo je sigurno da ne postoje dvije zemlje s identičnim sustavom studentske financijske potpore. Sustavi financiranja variraju s obzirom na pravila o tome tko se može prijaviti za koju vrstu potpore, socijalnih uvjeta, pa do formi davanja potpore (kredit, stipendija, subvencija). U Austriji iz sredstava javnog financiranja studenti mogu primati izravnu i neizravnu financijsku pomoć. Neizravni oblici financijske pomoći obuhvaćaju porezne olakšice za roditelje studenata, a postoje i posebne Problem studentskih dugova u SAD-u otišao je toliko daleko da su ga prepoznali čak i mainstreem mediji, a državna uprava je zbrojila koliko novaca gube na posrednicima. uredbe vezane uz socijalno osiguranje. Neizravni oblici potpore nisu vezani uz specifične kriterije poput primanja roditelja. Zajam, odnosno od države subvencionirani kredit dobivao se isključivo za otplatu školarina (Austrija je uvela školarine 2001.godine, no 2009.godine je od njih odustala). Iznosi zajmova bili su proporcionalni visini školarina. Model je takav da država pokriva 2 posto kamata na bankovni kredit. Zajam mogu dobiti svi studenti koji pri upisu semestra nisu navršili 30. godinu ži- FAKULTET istraživanje gospodarskih izvora stipendija i zajmova, studentski zajmovi s tržišnim kamatnim stopama itd. Zemlje u kojima raste postotak privatnih ulaganja u obrazovanje, a smanjuje se postotak javnih ulaganja, mogu očekivati rast studentskog duga. Povećanje privatnih ulaganja znači smanjivanje subvencija i razvijanje sustava kreditiranja studenata. Funkcioniranje sustava kreditiranja vota. Studenti koji primaju državnu stipendiju, ne dobivaju zajam, već dodatak na stipendiju. I u Finskoj studentima su na raspolaganju (i) studentski zajmovi. Maksimalni iznos zajma nije specificiran već je to prepušteno diskreciji banke, ali se svake godine određuje maksimalni iznos vladinog jamstva za zajam. Do tog iznosa nisu potrebna nikakva druga jamstva za odobravanje zajma, ali visinu kamate određuje banka. Studentski dug u Engleskoj samo u prošloj godini narastao je za 10 posto, dok je u Sjevernoj Irskoj i Walesu narastao za 30 posto, dok je nasuprot tome opao u Škotskoj. Studenti u Škotskoj, bilo da su Škoti, ili iz bilo koje EU zemlje, ne plaćaju školarine i ne moraju vraćati potporu u obliku zadužbine koju dobivaju od države. U Engleskoj prosječni student nakon završenog petogodišnjeg studija izlazi na tržište rada s dugom od otprilike 37 000 funti. Slovenija je zanimljiv primjer. Prve studentske zajmove uvodi 1999. godine, ali program nikad nije zaživio. Broj prijava za zajam bio je toliko nizak da je program ukinut tijekom 2002. i 2003. godine. Dodatni sustavi financijske pomoći studentima U slučajevima prebacivanja troškova studija i studiranja na studente, vlade moraju uspostaviti dodatne sustave financijske pomoći, kao npr. (potpunu) naplatu školarina i smještaja, uvođenje mehanizama za Sustav kreditiranja funkcionira tako da u prvom koraku vlade samostalno, prema uzoru na druge zemlje (najčešće u Europi) ili na nagovor Svjetske banke (u ostatku svijeta) uvode školarine i smanjuju izdvajanja za visoko obrazovanje, zatim se smanjuje postotak stipendija kao oblika financiranja i povećava udio zajmova. Vlada može ili izravno kreditirati studente ili, U UK prosječni student nakon završenog petogodišnjeg studija izlazi na tržište rada s dugom od otprilike 37 000 funti. kako je donedavno bio slučaj u SAD-u, postoje brojni posrednici u obliku agencija i banaka koje na temelju jamstava države kreditiraju studente. S ovako podijeljenim kartama gubitnici su i studenti i državni proračun, a profiteri agencije i banke kojima kredite s kamatama vraćaju ili država ili studenti. Problem studentskih dugova u SAD-u otišao je toliko daleko da su ga prepoznali čak i mainstreem mediji, a državna uprava je zbrojila koliko novaca gube na posrednicima, stoga nedavna reforma koju je potpisao Barack Obama ide k zaobilaženju posrednika i izravnom kreditiranju studenata od strane države. Malen korak za čovječanstvo, velik za Ameriku. Za 40 godina možda se sjete da su prije 50 godina izračunali da za svaki dolar koji uloži u visoko obrazovanje državi se vrati 6.9 dolara. Hrvatska U Hrvatskoj je ove akademske godine profunkcionirala Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu. Glavnicu zaklade su godinama punili pojedini fakulteti, do trenutka dok kamate nisu toliko narasle da se može krenuti u stipendiranje, a da glavnica ostane netaknuta. Jedan iz paketa zakona o znanosti i visokom obrazovanju koji bi trebao biti uskoro donesen je Zakon o studentskom standardu. Ako Hrvatska nastavi kopirati austrijski visokoobrazovni model, vezat će studentska prava uz studentske subvencije, a ako nastavi pratiti „europske trendove", tim će zakonom dodatno ograničiti studentske subvencije pod objašnjenjem racionalizacije troškova ili neke slične neoliberalne sintagme. Tada će se početi događati ono što se događa i u ostalim zemljama - stradat će standard studenata slabijeg imovinskog podrijetla, te će se oni početi raspitivati o studentskim kreditima. Stoga će banke početi nuditi „izrazito povoljne" studentske kredite. No, kako je veliki rizik kreditirati studente, vjerojatno će jamstva za te kredite morati davati država - bilo izravno ili preko sveučilišta. Kako banke u Hrvatskoj nisu u nacionalnom vlasništvu, javni proračun bit će dvostruko na gubitku - davat će kapital bankama, pa će kreditirani studenti manje kroz potrošnju doprinositi državnom proračunu. S druge strane, kreditirani studenti imat će manju slobodu u traženju bolje plaćenog posla, jer ubrzo po svršetku studija moraju početi otplaćivati kredite. Andrea MILAT manager 83/16 | 02/2011 39 FAKULTET PRODAJA DIPLOMSKIH RADOVA - NOVI ONLINE BIZNIS Cijena „studiranja“ U zadnjih se nekoliko godina internetom razvio i vrlo brzo proširio novi online biznis koji jednostavno pronalazi kupce, a raste i broj ponuditelja ovih usluga. To je izrada i prodaja seminarskih, diplomskih te mnogih drugih vrsta radova za mnoga područja i gotovo sve fakultete. Razvoj nove usluge za „akademske“ građane Brzom i vrlo jednostavnom razmjenom informacija te velikom dostupnošću istih danas je postalo sasvim normalno potražiti ne samo pomoć od drugih već pronaći osobu koja će u zamjenu za novac napisati cijeli rad, bilo maturalni, seminarski ili diplomski, kojeg ćete u konačnici predati kao djelo nastalo ulaganjem vlastitog truda, vremena, napora. Ako nemate vremena ili volje, a imate višak novca ili ste se pak spremni odreći nekog kocerta, novih cipela, putovanja i drugo, ovo je jedan od načina da dobijete dobru ocjenu bez imalo truda. Žalosno, ali istinito. Naravno da to nije legalan niti za profesore prihvatljiv način izvršenja svojih fakultetskih obveza, štoviše ukoliko vas uhvate u „nedjelu“ zasigurno slijede oštre sankcije koje vas mogu koštati svih položenih ispita i godina rada. Dakako, ne treba ni spominjati pitanje časti i morala u cijeloj priči, jer ovakav način dolaska do diplome samo pridonosi lošem stanju u društvu i širenju činjenice koja se i onako duboko usadila u stanovništvo lijepe naše, a to je da se novcem može kupiti gotovo sve, pa i znanje odnosno diploma. Tko pruža, a tko koristi ove usluge? Čini se da su predstavnici ponude i potražnje u vezi ove nove usluge sasvim različiti ljudi. Mogli bismo reći da potražnju uglavnom čine učenici i studenti koji su navikli da se za gotovo sve u životu ne trebaju sami boriti i da za novac mogu dobiti sve, pa im je ovo jedan sasvim normalan 40 manager 83/16 | 02/2011 način ostvarivanja cilja na putu do diplome. Osim takve grupe studenta, česti su i oni koji se neplanirano nađu u velikoj stisci s vremenom pa nemaju drugog izbora nego uposliti druge ne bi li rad bio gotov u zadanom roku, što naravno ne opravdava njihovo ponašanje. S druge strane, javljaju se oni koji su navikli raditi, učiti, boriti se te im pisanje bilo koje vrste rada ne predstavlja velik problem jer su se u dosa- Mnoga Sveučilišta danas sve ćešće koriste različite softverske alate za pretraživanje weba ne bi li se prepisivanju stalno na kraj jer takav način dobivanja ocjena potkopava cijeli smisao studiranja. dašnjem školovanju prilično usavršili u tome. Stoga, odluče drugim studentima ponuditi pomoć ili cjelokupnu uslugu pisanja te na taj način zaraditi džeparac. Često i nakon završetka studija, u razdoblju dok ne pronađu posao, pisanje radova im predstavlja relativno prihvatljiv izvor prihoda pa i dalje nastavljaju s tim „poslom“ dok im život ne donese neke nove izazove. WEBSITE UKEssays.com U Velikoj Britaniji se pojavila web stranica UKEssays.com koja javno nudi pisanje različitih eseja, diplomskih i magistarskih radova za koje garantira dobru ocjenu i uspješan prolaz. Iz ove tvrtke nitko ne skriva identitet, a glavni i odgovorni Tony Eynon ističe da u slučaju pada studenti imaju pravo zatražiti povrat novca. UKEssays-u na raspolaganju stoji nekoliko tisuća ljudi iz različitih područja i struka. Neki od njih su bivši odvjetnici, umirovljeni profesori, predavači te mnogi različiti stručni ljudi bez posla koje oni upošljavanju za potrebe studenata. Ono što je u ovdje vrlo zanimljivo je činjenica da je ovaj web servis u potpunosti legalan i legitiman te vas ne čini zločincem i prevarantom ukoliko ga koristite. Poanta je u tome da nadležni navode da su materijali koje vam šalju u referente svrhe ne bi li vam pomogli u vašem radu, što naravno baš i nije tako. Ako uspoređujemo cijene UKEssays-a sa cijenama koje se javljaju kod nas, možemo zaključiti da su one britanske zaista visoke. Koristeći ovu web stranicu za esej od 7000 riječi platit će te oko 17.500 kuna, dok će vas pisanje cijelog magistarskog rada stajati i do 125.000 kuna. Kriminal ili snalaženje? Mnoga Sveučilišta danas sve ćešće koriste različite softverske alate za pretraživanje weba ne bi li se prepisivanju stalno na kraj jer takav način dobivanja ocjena potkopava cijeli smisao studiranja. Rektori u više zemalja ističu da je cijela priča zaista uzela maha i da je teško uhvatiti one koji se koriste ovakvim uslugama, a još teže krivce, pošto ovakvi slučajevi nisu niti za policiju niti za obrazovne inspekcije već je potrebna reakcija samih fakulteta. Do tada profesori i asistenti moraju širom otvoriti oči i detaljno pregledavati svaki rad ne bi li bili sigurni da su studenti sami koristili literaturu i napisali vlastiti rad. Maja JURČEVIĆ FAKULTET NASTUPAJ ZA EKONOMIJU Sveučilišna prvenstva Grada Zagreba Imaš talenta, znanja i volje nastupati na sportskim prvenstvima Sveučilišta? Čitaj dalje da naučiš kako. ZSŠS Zagrebački sveučilišni športski savez organizira sportska natjecanja za studente koji studiraju u Zagrebu. Počeci Sveučilišnog sporta u gradu Zagrebu sežu 100 godina u povijest, a danas je to moderan sustav organiziranja natjecanja u sportovima za koje studenti pokazuju najveći interes. ZSŠS čine nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture i studenti koji zajedno sa stručnim timom djelatnika (voditelji, suci, zapisničari i dr.) provode Sveučilišna športska prvenstvo grada Zagreba. U natjecanju sudjeluje više od 40 visokoškolskih ustanova, preko 4000 studenta i 300 sportskih ekipa. U ZSŠS su uključeni i studentske športske udruge, predstavnice visokoškolskih ustanova, koje svojim aktivnostima ostvaruju ciljeve Saveza. Prvenstva Sveučilišno športsko prvenstvo grada Zagreba počinje 1.10. jedne i završava 31.5. naredne godine i održava se u sljedećim sportovima: aerobik, atletika, badminton, bridge, hrvanje, jedrenje, judo, karate, košarka, kros, mačevanje, mali nogomet, odbojka, odbojka na pijesku, plivanje, rolanje, rukomet, rukomet na pijesku, skijanje, squash, stolni tenis, streljaštvo, šah, tenis, veslanje i vaterpolo. Mjesta održavanja su u raznim športskim objektima u gradu Zagrebu. Nakon završenog Sveučilišnog prvenstva grada Zagreba, sastavlja se reprezentacija koja predstavlja Zagreb na nacionalnom prvenstvu, a pobjednici nacionalnog prvenstva predstavljaju Hrvatsku na Europskom prvenstvu. Zagrebačko Sveučilište je tradicionalno najuspješniji sudionik Sveučilišnog športskog prvenstva Republike Hrvatske, Europski prvak u malom nogomet (m), odbojci (m) i veslanju, doprvak u košarci (m) i tenisu (m), osvajač međunarodnih turnira u cheerledingu, te Natjecati se mogu svi studenti s upisanom godinom studija u kojoj se održava natjecanje kao i studenti koji su diplomirali u prošloj akademskoj godini. brojnih visokih plasmana na međunarodnim natjecanjima. Momčadi EFZG-a Za sportaše našeg fakulteta možemo, bez preuveličavanja, reći da su jedni od najboljih sportaša u Zagrebu i Hrvatskoj. Bilo u ekipnim ili pojedinačnim sportovima, momčadi Ekonomskog fakulteta su uvijek u vrhu. Treninzi se odvijaju u sportskoj dvorani fakulteta u popodnevnim terminima, a vode ih naši profesori s katedre za Tjelesnu i zdrastvenu kulturu i voditelji momčadi, a ako ne postoje treninzi na fakultetu, onda se oni odrađuju u dogovoru s voditeljem momčadi. Za sudjelovanje i dolazak na trening se može prijaviti bilo koja osoba, dok god je student Ekonomskog fakulteta. U sportovima gdje je broj sudionika ograničen, uglavnom momčadski sportovi, svake godine se vrši selekcija. Izabiru se najbolji članovi koji nastupaju za fakultet na prvenstvu, a u posebnim slučajevima mogu se prijaviti i dvije ekipe. U sportovima gdje broj sudionika nije ograničen, bitno je samo da se prijavite i nastupate za svoj fakultet. Sve informacije glede prijava za sveučilišna prvenstva, možete dobiti na tjelesnom, oglasnoj ploči, web stranici katedre za Tjelesnu i zdrastvenu kulturu i ŠDEF-a ili na konzultacijama kod bilo kojeg profesora katedre za Tjelesnu i zdrastvenu kulturu. Tko? Što? Kako? Kako bavljenje sportom daje pozitivne rezultate za vaše tijelo i vaš um, tako su sport i studiranje uvijek išli jedno s drugim. Neki profesionalni sportaši ne studiraju ili upisuju fakultet nakon završetka profesionalne karijere, ali velika većina se uz profesionalno bavljenje sportom i upisuje na razne fakultete i i na kraju uspješno završi studij Prvenstva imaju zadaću da kod studenata razviju interes i navike za bavljenje sportom, a ujedno služe za odabir u sastav sveučilišne reprezentacije grada Zagreba. Natjecati se mogu svi studenti s upisanom godinom studija u kojoj se održava natjecanje kao i studenti koji su diplomirali u prošloj akademskoj godini. Pravo sudjelovanja na Prvenstvima imaju: ekipe Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ekipe visokoškolskih ustanova koje djeluju na području grada Zagreba, redovni ili izvanredni studenti s upisanom godinom studija u kojoj se održava natjecanje, neovisno o dobi i studenti koji su diplomirali u prošloj akademskoj godini. Nemojte samo zabiti nos u knjige, jer studiranje nije samo grijanje stolice i polaganje ispita. Iskoristi sve što ti se nudi, pa ako imaš priliku uz diplomu pokazati i medalju sa sveučilišnog prvenstva uključi se u momčad i zaigraj. Čekamo te. Goran LEPUŠIĆ manager 83/16 | 02/2011 41 FAKULTET MANAGMET GROUP LJUBLJANA Business hive - Test your mettle Business Hive se prvi puta održao u Ljubljani od 16. do 20. prosinca pod organizacijom Management Group. Na prvi business hive odlučili smo se prijaviti Miroslav Marković i (moja malenkost) Tomislav Rasonja. Na Bussines Hive-u je sudjelovalo 50 studenata iz 20 različitih država. Business hive Business Hive je petodnevni međunarodni projekt (od 16. do 20. prosinca), koji omogućava stranim studentima, isto kao i studentima iz Slovenije, divnu priliku sudjelovati u trenutnim, real-life poslovnim izazovima. Na taj način studenti su u mogućnosti da steknu praktično iskustvo kvalitete, bez preuzimanja rizika i priliku da upoznaju svoje potencijalne buduće poslodavce. Cijena fee-a je 150 eura, no kroz raniju prijavu moglo je platiti 100 eura. Jezgra Business Hive-a su poslovni izazovi kojima se kompanija trenutno bavi, a studenti koji sudjeluju moraju pronaći najbolje rješenje za njih. Studenti rade u timovima sastavljenima od četiri člana, te se natječju s protivničkim timovima u jednom od navedenih poslovnih izazova. Zadnji dan projekta, svaki tim ima prezentaciju svojeg poslovnog izazova kojeg su radili. Žiri je sastavljen od profesora fakulteta i osoba iz kompanije čiji su zadatak radili. Na kraju, pobjednički tim se izabire u svakoj poslovnom izazovu, koji dobivaju simboličnu nagradu i preporuku kompanije. Management Group na čelu sa predsjednikom njihove studentske udruge Tadej Udovičem napravila je vrhunski projekt sa kvalitetnom organizacijom. 42 manager 83/16 | 02/2011 Otvorenju su nazočili uz pojedine profesore i dekan Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković Do not disturb I'm brainstorming Već u Zagrebu smo doživjeli jednu zanimljivu anegdotu. Pri kupnji karte za vlak, gospođa koja radi na prodaji nas je pitala jesmo li studenti i da imamo mogućnost popusta, na koji uopće nismo ni računali. Kad smo rekli da jesmo i da idemo za Ljubljanu, onda nam se lijepo nasmijala i rekla da baš za Ljubljanu popust ne postoji. Iako je program počinjao u 18h, mi smo stigli u Ljubljanu oko 11.25h s namjerom da malo prošećemo gradom. Stigli smo u hotel, napravili check – in, recepcionar koji je bio izuzetno ljubazan dao nam je kartu grada, objasnio detaljno gdje je Ekonomski fakultet i kojim putem možemo doći do njega. Nakon ulaska u sobu, dočekalo nas je iznenađenje, na svakom krevetu je bila karta javnog prijevoza, označena s brojevima kojima možemo stići do fakulteta zajedno sa karticom napunjenom eurima, kako se ne bi švercali. Budući da smo bili smješteni na više lokacija, po svaku grupu je stigao jedan student kako bi se lakše snašli. Otvorenju su nazočili uz pojedine profesore i dekan Ekonomskog fakul- teta u Ljubljani i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković. Na otvorenju projekta, svi smo dobili poklon paket i akreditaciju na kojoj je bilo naše ime i mali broj. Mali broj je predstavljao broj grupe u kojoj se nalazimo, te smo se morali međusobno za vrijeme večere svi upoznati i pronaći ostale članove grupe. Cilj podjele na grupe od organizatora je bio taj da u svakom timu ima jednak broj stranaca, kako bi se cijelo vrijeme moglo pričati na engleskom. FAKULTET Svakome tko je u mogućnosti preporučam da se prijavi na Business Hive sljedeće godine, jer osim iskustva, steći ćete neke nove prijatelje i upoznati nove ljude s kojima ćete ostati u kontaktu i danas – sutra tko zna, možda započeti neki business. gradskom vijećnicom gdje nas je dočekao gradonačelnik Ljubljane koji nas je odveo na glavni gradski trg na kuhano vino i sve ostale specijalitete koji su se tamo nudili. Nedjelju smo proveli radno, ponovno radeći svatko sa svojim timom cijeli dan na slučaju. Nevjerojatno je, da je menza fakulte- Sljedeći dan imali smo predstavljanje kompanija s našim izazovom. Miroslav je radio na S&T-u, dok sam ja radio na zadatku od Elana. Tijekom cijelog tog dana smo imali predavanja vezana za poticanje kreativnosti i predavanja o marketingu, gdje su nas lagano uputili na što sve trebamo paziti i na koje stvari se više bazirati. Naravno, nismo imali svi iste predavače budući da smo radili na različitim slučajevima. Imali smo sreće Ljubljanu vidjeti u punom Božićnom sjaju, budući da je već drugi dan predvečer počeo padti snijeg, koji se nije zaustavljao dok nije napadalo punih 20 centimetara. The Hive time Kao i svaki dan, nalaženje u 8h na fakultetu, a na programu je bio team building kako bi se bolje upoznali sa ljudima iz svog tima, a i sa ostalim sudionicima Business Hive-a. Mislim da nitko od sudionika nije mogao očekivati što nam je bilo pripremljeno; od plesanja, pjevanja, skakanja, vježbanja, trčanja do masaža, vikanja i pričanje svojih životnih i poslovnih ciljeva. U svakome slučaju za samu pohvalu. Nakon takve adrenalinske injekcije, svaki tim je dobio svoju učionicu ili neke predavaone, gdje smo napokon krenuli raditi na rješavanju slučaja. Navečer smo se našli pred Imali smo sreće Ljubljanu vidjeti u punom Božićnom sjaju, budući da je već drugi dan predvečer počeo padti snijeg, koji se nije zaustavljao dok nije napadalo punih 20 centimetara. ta bila otvorena samo za nas, unatoč tome što je bila subota i nedjelja. Došao je i zadnji dan, svi smo do kraja finalizirali naše radove i power point prezentacije koje smo nakon ručka prezentirali pred žirijem. Svaki tim je imao svojih 15 minuta u kojima je pokušao prezentirati što bolja rješenja. Bilo je tu treme, zaboravljanja spomenuti neke ideje, no na kraju smo svi više manje bili zadovoljni prikazanim. Na zatvorenju ceremonije proglašeni su pobjednici pojedinih zadataka. Miroslav i njegov tim koji su radili na zadatku od S&T-a su osvojili prvo mjesto, dok moj tim sa zadatkom od Elana nije bio te sreće. Do druge godine. Nakon što su se svi odmorili u hotelu, našli smo se u glavnom trgu i otišli svi na završni party, na kojemu je bilo više nego zanimljivo. Sve što ću reći je- borovničke. I FEEL sLOVEnia Management Group na čelu sa predsjednikom njihove studentske udruge Tadej Udovičem napravila je vrhunski projekt sa kvalitetnom organizacijom. Projekt je cijelo vrijeme bio na vrhunskoj razini. Iako smo mislili da ćemo možda naići na neke sitne ne ugodnosti zbog političkih odnosa između Hrvatske i Slovenije, to se nije dogodilo. Svi su bili toliko ljubazni, i toliko gostoljubivi da smo ostali iznenađeni. Svakome tko je u mogućnosti preporučam da se prijavi na Business Hive sljedeće godine, jer osim iskustva, steći ćete neke nove prijatelje i upoznati nove ljude s kojima ćete ostati u kontaktu i danas – sutra tko zna, možda započeti neki business. Tomislav RASONJA manager 83/16 | 02/2011 43 FAKULTET STUDENTSKI NEMIRI U PORTORIKU Javno obrazovanje i građanska prava u opasnosti Istodobno s masovnim, katkad eksplozivnim studentskim prosvjedima u Rimu i Londonu, Sveučilište u Portoriku opet je postalo žarište studentskih prosvjeda koji su glavni kampus pretvorili u militarističku zonu policije i specijalaca opremljenih niskoletećim helikopterima i snajperima. Konflikt oko pretjeranog povećanja školarina sada se pretvorio u borbu protiv privatizacije javnog obrazovanja. Pokušaj spašavanja javnog obrazovanja Otpor nametnutim školarinama ($800), izazvao je represivne državne mjere: prvi put u trideset i jednu godinu, policija je okupirala glavni kampus, a lokalni Vrhovni sud, odnedavno sastavljen od vladajuće stranke, zabranio je studentske štrajkove i prosvjede na kampusima. Više od 500 studenata prkosilo je vladajućima demonstrirajući na kampusu, mašući sloganom "Boje nas se, jer se mi njih ne bojimo". Trenutni štrajk preispituje suglasnost s pregovorima o školarinama od $800, koji su u lipnju okončali dvomjesečno zatvaranje 10 od 11 kampusa Sveučilišta u Portoriku, budući da Sveučilištu prijeti gubitak od 240 milijuna američkih dolara, koji je pospješen državnim neplaćanjem duga Sveučilištu. U napetom stanju, vodeći sveučilišni dužnosnici opetovano su prijetili da će ih štrajk možda natjerati da zatvore glavni kampus u Rio Pedrasu, koji okuplja više od 20 000 studenata, zapošljava oko 1200 profesora i 5000 nenastavnog osoblja, te se u njega ulijevaju milijuni za znanstvena Procjenjuje se da će nove školarine od $800, natjerati 10 000 studenata da odustanu od fakulteta. istraživanja (sveučilišna mreža služi 65 000 studenata). Nadalje, deset od jedanaest kampusa Sveučilišta u Portoriku ostaje na probnom roku agencije za akreditiranje, Middle States Association, u područjima dugoročne fiskalne sposobnosti i efektivnog administrativnog upravljanja, kojima je sadašnja studentska mobilnost simptom, a ne uzrok. Procjenjuje se da će nove školarine od $800, natjerati 10 000 studenata da odustanu od fakulteta, iako su državne legislature izglasale zadnje pokušaje stvaranja sredstava za studentske poslove i školarine. Brojne iscrpne fiskalne alternative školarinama ponuđene od vjerodostojnih izvora nailaze na zatvorena vra- Događaji koji se odvijaju koherentni su s popularnom tezom kanadske autorice Naomi Klein poznatoj kao „kapitalizam katastrofe“. ta. Sam štrajk još mora izgraditi širu podršku. Široko rasprostranjena briga da će štrajk ugroziti opstanak institucije, mobilizirala je neke pa i studente protiv pokreta, usprkos velikoj većini koja ih podržava. Dok su studenti s nekih kampusa organizirali štrajkove, drugi su glasali protiv takvih mjera. Na kampusu Rio Piedras, studenti 44 manager 83/16 | 02/2011 koji ne štrajkaju, uključujući i nekadašnje prosvjedne vođe, potpisali su javni proglas u kojem traže otvaranje kampusa i normalno održavanje nastave. Unatoč tome, organizatori štrajka nadaju se da će nepromišljenost administracije osvojiti naklonost studentima te mobilizirati ostale skupine. Najveća organizacija profesora, i organizacije nenastavnog osoblja, uputile su standardne pozive za poštivanje štrajka. Kapitalizam katastrofe Kriza uzrokovana neplaćanjem studentskih kredita, a povezana s osrednjim privatnim fakultetima u SAD-u, prijeti da će sve brže prerasti u problem velik gotovo kao i hipotekarna kriza. Događaji koji se odvijaju koherentni su s popularnom tezom kanadske autorice Naomi Klein poznatoj kao „kapitalizam katastrofe“ . No studenti u Portoriku i diljem svijeta mobiliziraju se zbog dubinskih rezova i privatizacije javnog viskog obrazovanja u pokretima koji možda tek sad uzimaju prvi zamah. "Od San Diega do Rima, od San Juana do Londona i Amsterdama, 2010. će biti zapamćena kao godina studentskih pokreta diljem svijeta", komentirao je Antonio Carmona Baez, profesor politologije na Sveučilištu u Amsterdamu. "Još od 1968. studenti nisu globalno—istovremeno—ustali protiv autoriteta, ovoga puta za spas javnog obrazovanja." dr. Maritza Stanchich preuzeto sa www.slobodnifilozofski.com FAKULTET ITALIJA PROTIV REFORMI SVEUČILIŠTA Borba protiv reforme visokog obrazovanja u Italiji Javna rasprava o prijedlogu nacrta zakona o reformi sveučilišta talijanske ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini traje godinu dana. Protiv zakona oglasila se oporba i većina akademske zajednice - brojni istraživači, doktoranti, studenti i profesori. 30. studenog 2010. nacrt zakona prihvaćen je u Zastupničkom domu talijanskog parlamenta (Camera). Zakon je 9. prosinca 2010. godine trebao ići na treće čitanje i glasanje u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena tek za 14. prosinca 2010. godine, kada će se glasovati o povjerenju Vladi. Što donosi reforma talijanskog visokog obrazovanja? U talijanskom nacrtu zakona imamo slijedeću formulu: politička i tržišna regulacija znanosti, ukidanje autonomije sveučilišta i rezanje troškova za visoko obrazovanje. Ulaganje u visoko obrazovanje drastično se smanjuje, a javna sveučilišta se boje da neće moći podnijeti nove rezove unatoč novcu koji ubiru od visokih školarina. Sveučilištima je obećana jednokratna pomoć za 2011. godinu, iako još nije uplaćen ni osnovni iznos za 2010. godinu. Preko inicijative "Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih dobara" studenti se s ostalim građanima Italije ujedinjuju u borbi protiv Berlusconija i njegove Vlade. U talijanskom nacrtu zakona imamo identičnu formulu hrvatskih nacrta zakona: politička i tržišna regulacija znanosti, ukidanje autonomije sveučilištâ i rezanje troškova za visoko obrazovanje Ministar financija Giulio Tremonti naglašava da su mjere štednje nužne, dok ministrica obrazovanja Gelmini pojašnjava kako se ovim reformama Italija približava Europi. Sveučilišta se dijele na neuspješna i uspješna. (Ne)uspješnost se mjeri mnogim parametrima od kojih prednjače ekonomski – koliko je sveučilište u protekloj akademskoj godini zaradilo na tržištu. Osim toga, ukida se pravna osobnost fakulteta. Stipendije se više neće dijeliti prema socioekonomskom statusu nego isključivo prema izvrsnosti. Također, većina stipendija dijelit će se studentima s tehničkih fakulteta, dok će humanističke znanosti biti puno manje stipendirane. Uvode se studentski krediti po uzoru na one u Velikoj Britaniji. Sveučilišta moraju biti transparentnija, konkurentnija i otvorenija. Ukida se i trajni status istraživača koji dobivaju ugovore na određeno vrijeme. Ukoliko nakon šest godina rada ne dobiju ugovor na neodređeno, otpušta ih se. Žele ubiti javna sveučilišta – Ne reformi, blokirajmo sve! Već tjednima na ulicama mnogih talijanskih gradova prosvjeduju istraživači, studenti i profesori. Pridružuju im se i srednjoškolci i radnici. Transparenti su visjeli s tornja u Pisi, s rimskog Foruma, a i na Slavoluku pobjede u Parizu - gdje su talijanski studenti na Erasmus razmjeni poručili što misle o reformi. Kulminacija prosvjeda dogodila se 30. studenog 2010. godine, na dan glasa- nja u Cameri. Silvio Berlusconi izjavio je da pravi studenti stoje kući i uče te da je vrijeme da sveučilišta prestanu trošiti ovoliku količinu javnih sredstava. 30. studenog 2010, glasanje o reformi visokog obrazovanja U Rimu je prosvjedovalo preko 50.000 studenata. Centar Rima bio je paraliziran većinu dana, a blokirana je i glavna stanica rimskog metroa Termini. Okupirani su mnogi fakulteti. Učenici pet srednjih škola u znak solidarnosti blokirali su nastavu. I u Veneciji se preko 200 srednjoškolaca pridružilo studentima u borbi protiv reformi. Na fakultetima se održava alternativna nastava. Blokirani su Filološki fakultet, Fakultet političkih znanosti i dijelovi Biološkog i Pravnog fakulteta. Studenti su također blokirali promet u centru grada. Prosvjedi su u manjoj mjeri nastavljeni i 1. i 2. prosinca 2010. godine. Mnogi fakulteti još uvijek su blokirani, studenti održavaju sastanke vezane za buduće akcije. Preko inicijative "Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih dobara" studenti se s ostalim građanima Italije ujedinjuju u borbi protiv Berlusconija i njegove Vlade. I na talijanskom primjeru možemo zaključiti da se borba protiv neoliberalnih reformi, započeta kritikama nacrta zakona pisanih iz sigurnosti akademskih fotelja, ukoliko želimo sačuvati javna sveučilišta i radna mjesta, neminovno mora nastaviti na ulicama. Ivana Ribar manager 83/16 | 02/2011 45 FAKULTET eSTUDENT Business Plan Contest 2011. Studentska udruga eSTUDENT, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ove godine po šesti put organizira natjecanje u pisanju poslovnih planova Business Plan Contest u suradnji sa Studentskim poduzetničkim inkubatorom. Business Plan Contest (BPC) je natjecanje edukacijskog karaktera za sve one koji u sebi nose poduzetnički duh ili ga možda još nisu otkrili, a održava se u najpoznatijim poslovnim školama diljem svijeta. Cilj natjecanja je potaknuti studente na preuzimanje inicijative i odgovornosti u razvijanju svoje poslovne ideje u provediv i profesionalno razrađen poslovni plan. Sudjelovanje u natjecanju studentima, kroz niz edukativnih predavanja i radionica uz zanimljive goste predavače iz vrha domaćeg poduzetničkog svijeta, omogućuje stjecanje iskustva koje će im pomoći u daljnjem profesionalnom razvoju pretvaranjem ste- Cilj natjecanja je potaknuti studente na preuzimanje inicijative i odgovornosti u razvijanju svoje poslovne ideje u provediv i profesionalno razrađen poslovni plan. čenih teoretskih znanja u praksu. U odabiru najboljih poslovnih planova sudjeluje stručni žiri sastavljen od sveučilišnih profesora, predstavnika tijela državne uprave, te od ove godine predstavnika hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE, BICRO-a te eALUMNI-ja. BCC Uvodno predavanje, na kojem će se predstaviti projekt, održat će se 23.02. Nakon toga slijedi niz od 8 radionica svake srijede, te 2 četvrtkom u periodu od 02.03. do 20.04. tijekom kojih će razni gosti predavači davati sugestije studentima na koji način samostalno izraditi svoj poduzetnički poslovni plan te ih pokušati pripremiti na mogućnosti i poteškoće s kojima će se susretati ako nakon završetka školovanja krenu u poduzetničke vode. Paralelno s radionicama studenti pripremaju svoje po- slovne planove koje predaju 27.04., a predstavljanje najboljih projekata održat će se 04.05. Natjecanje je otvoreno za sve studente Sveučilišta u Zagrebu te studente privatnih fakulteta, ali i ostalih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj koji će se također moći prijaviti i poslati nam svoje poslovne ideje. Oni koji imaju volju i želju razviti svoju poslovnu ideju imaju sada priliku prisustvovati brojnim edukativnim radionicama te poslušati savjete i iskustva uglednih hrvatskih profesora i poduzetnika te iskoristiti mogućnost da pokušaju realizirati svoje ideje. Stoga pozivamo sve vas, koji želite ostvariti svoj poduzetnički san da se pridružite ovom natjecanju, steknete nova znanja koja će vam pomoći u poslovnom svijetu , osvojite vrijedne nagrade i na kraju krajeva, već sada dobijete priliku za osnivanjem vlastitog poduzeća. Business Plan Contest tim AIESEC DAYS Različite zemlje svijeta na jednom mjestu Misliš li da nemoguće u jednom danu obići 15 različitih zemalja? Ili misliš da je nemoguće da 15 različitih zemalja dođu k tebi? Kina, Brazil, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Grčka, Francuska, Austrija jesu veće zemlje od Hrvatske, ali ne i za AIESEC Days. AIESEC Days je događaj koji će se održati 10. i 11. ožujka 2011. u Zagrebu, a na kojem će svatko moći prisustvovati te doživjeti nezaboravno iskustvo u multikulturalnom okruženju kojeg čine studenti iz različitih zemalja svijeta. U sklopu samog događaja zainteresirani će imati priliku saznati informacije o AIESEC-u, najvećoj internacionalnoj studentskoj organizaciji koja pruža odlazak na međunarodnu stručnu praksu. Živjeti u drugačijoj kulturnoj sredini, upoznati ljude sa različitih strana svijeta i sklopiti doživotna prijateljstva su samo neke od neprocjenjivih vrijednosti koja možete doživjeti. 46 manager 83/16 | 02/2011 10.3. - Partners Day Prvi dan koji se službeno naziva Partners Day posvećen je isključivo partnerima AIESEC-a koji podržavaju rad naše organizacije. Partners Day će se održati na veleučilištu Vern, koji je također jedan od naših partnera. Ostala poduzeća koje treba spomenuti su i AZ Fond, Lenovo, Movieplex, Nova Varšavska, Tango Komunikacije, Prosperita, AWT, Promoplus, Debra i drugi. Uz poduzeća, prisutni će biti i članovi AIESEC-a iz drugih zemalja, što će ovom okupljanju dati internacionalni karakter koji je svakodnevno prisutan u samoj organizaciji. 11.3. - Global Village Dan drugi bit će posvećen studentima, budućim članovima ili zainteresiranima za odlazak na međunarodnu stručnu praksu, primamljivog naziva Global Village. Naime, Global Village je jedinstven događaj koji je proizašao iz AIESEC vrijednosti i kulture, te kao takav postoji već godinama i održa- Živjeti u drugačijoj kulturnoj sredini, upoznati ljude sa različitih strana svijeta i sklopiti doživotna prijateljstva su samo neke od neprocjenjivih vrijednosti koja možete doživjeti. va se u svih 110 zemalja u kojima organizacija djeluje. Global Village je osmišljen na način da na njemu sudjeluju studenti koji dolaze iz više od 15 različitih država upravo u Hrvatsku, kako bi nam približili svoja nacionalna obilježja, tradiciju i kulturu, te nas na taj način upoznali sa svojom zemljom. Kina, Brazil, Rusija, Francuska, Turska, Grčka, Bugarska, Rumunjska, Poljska i dr. su samo neke od zemalja koje će u Studentskom Centru 11.ožujka svim prisutnima pokazati čari AIESEC-a. Mirna GLASNOVIĆ LOUNGE Dragi Managerovci! Za početak čestitam svima koji su uspješno riješili ovaj semestar, a svima ostalima želim sreću na ispitima koji su im Ana KVESIĆ ostali. U 82. broju urednica rubrike lounge Managera donosimo vam pregled aktualnih događanja. Od 27. veljače do 6. ožujka održat će se ZagrebDox, najveći međunarodni festival dokumentarnog filma u regiji, koji između ostalog predstavlja dva filma nominirana za Oscara. U našoj najavi filmova, pročitajte kratak sadržaj britanske drame Kraljev govor i one američke Boksač. Predstavljamo vam radionicu za kreativno pisanje, od raznih programa u kojima vas profesionalci uče kako pravilno pročitati knjigu, do toga kako napisati scenarij, a između ostalog, od ovog semestra možete krenuti na tečaj akademskog pisanja, gdje možete usavršiti pisanje svojih radova i seminara. Nadalje, donosimo vam pregled sa dviju izložbi, jedne više neformalne, dok smo drugu posjetili u sklopu Noći muzeja. Pročitajte kakvu inovaciju donosi Google sa svojom 3D mapom ljudskog tijela, te kakvo je u suštini viđenje muške i ženske strane Valentinova. Pročitajte kako je Hrvatska Studentska Asocijacija inovativnom idejom o aukciji pomogla u procesu ozdravljenja malog Nikija, te vas pozivamo da i vi pridonesete realiziranju cilja ove akcije. Za kraj vam ostavljamo intervju na engleskom sa Gabrielom Weinbergom, čovjekom koji je svoj prvi startup projekt prodao za 10 milijuna dolara. Radi se o čovjeku koji je završio jedan od najboljih privatnih istraživačkih sveučilišta, MIT, te se sada pojavljuje kao interesantna konkurencija Googleu. Do daljnjeg čitanja! Lijep pozdrav Ana KVESIĆ urednica rubrike Lounge KARLOVAČKO LIVE 2010. Halid i Crvena jabuka raspjevali Hrvatsku I ove, sad već prošle godine, hrvatska je publika uživala u tradicionalnoj turneji Karlovačko live. Već nekoliko godina zaredom agencija Harma iz Bjelovara organizira koncertnu turneju u više hrvatskih gradova pod pokroviteljstvom Karlovačke pivovare, a svake godine surađuje se sa dva različita izvođača. Ovogodišnji je izbor, kako se pokazalo, bio pun pogodak – Halid Bešlić i Crvena jabuka osigurali su izvrsnu posjećenost i sjajnu atmosferu. Od Splita do Osijeka Turneja Karlovačko live 2010. krenula je početkom prosinca iz Zadra, da bi se uz razmake od nekoliko dana nastavila u drugim većim gradovima - Splitu, Varaždinu, Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Bjelovaru, a završila tri dana prije Nove godine u Karlovcu. Svaki koncert bio je pravi spektakl za brojnu i raznovrsnu publiku koja ga je posjetila. Naizgled nespojivo, „narodnjak“ Halid Bešlić i sarajevska pop-rock grupa Crvena jabuka, u konačnici su se pokazali kao dobitna kombinacija za privlačenje šireg sloja obožavatelja i izvrstan putokaz za nadolazeće turneje, koje će uz ovakav uspjeh zasigurno biti organizirane i idućih godina. Zagrebački zbor od 20 tisuća glasova Vrhunac turneje nesumnjivo je bio zagrebački koncert u Areni, gdje je s Halidom i Žerom pjevalo više od 20 tisuća ljudi. Arena je bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta. Spektakl je trajao više od tri sata, uz nekoliko izmjena na pozornici, a publika je i nakon svega dozivala izvođače natrag na bis. Večer je započela starim hitovima Crvene jabuke, da bi dobro ugrijana atmosfera potpuno uzavrela nakon izlaska bosanskog kralja Halida Bešlića pred publiku. Brojnim hitovima iz svojeg pozamašnog i bogatog opusa Halid je doveo zagrepčane u delirij, nakon čega je i Crvena jabuka po povratku na pozornicu „ubacila u višu brzinu“ i otpjevala neke od svojih najznačajnijih pjesama. Zanimljivo je spomenuti kako je Halidu Bešliću ovo bio treći put u 2010. godini kako je nastupio u Areni Zagreb, no očito je kako ga se ovdašnja publika ne može zasititi. Marko KRAJNOVIĆ manager 83/16 | 02/2011 47 LOUNGE GOOGLE BODY BROWSER 3D mapa ljudskog tijela Nakon revolucionarnih aplikacija „Google Earth“ i „Google Street View“, inženjeri iz Google Labs-a lansiraju novu aplikaciju koja donosi detaljan pregled ljudskoga tijela – „Google Body Browser“. Google Body Browser omogućuje korisnicima kretanje kroz različite slojeve tijela, prijelaz kroz razne sustave organizma i prikaz svih ljudskih organa. Google inovacije Zadnjih nekoliko godina tvrtka Google nas redovito iznenađuje svojim novim vrhunskim aplikacijama. Najpoznatiji Internet preglednik je u veoma brzom roku uspio okupiti stručan i kvalitetan kadar inženjera kojima je cilj stvarati aplikacije koji bi trebale donjeti razne novitete u ljudske živote te još više približiti upotrebu Interneta i računala prosječnom korisniku. Nakon velikog uspjeha aplikacije Google Earth koja omogućuje korisnicima virtualno pretraživanje svijeta i detaljne preglede svakog djelića zemaljske kugle, Google se upušta u dvije nove inovacijske misije; poćinje testirati automobile bez vozača koji koriste videokamere, radarske senzore, karte i lasere u svrhu budućeg stvaranja automobila koji sami voze te radi aplikaciju Google Street View koja vodi korisnike u 3D šetnju po različitim gradovima. Nakon Google Street View-a, Google nastavlja s razvojem suvremenih 3D aplikacija te predstavlja novu aplikaciju Google Body Browser – 3D mapu ljudskog tijela koja uvodi korisnika u ljudsko tijelo. Google ovim 3D medicinskim preglednikom Pomoću Google Body Browsera korisnici mogu ući u ljudsko tijelo i detaljno ga pregledavati. 48 manager 83/16 | 02/2011 Veliku korist od ove aplikacije imati će prvenstveno studenti i učenici kojima će profesori moći na lakši i jednostavniji način pokazati složenu građu ljudskog tijela. donosi potpuno novu internet tehnologiju WebGL, koja omogućuje prikaz 3D grafike na internetskim stranicama. Body Browser Pomoću Google Body Browsera korisnici mogu ući u ljudsko tijelo i detaljno ga pregledavati. Korisnik se može kretati kroz različite slojeve tijela i odabrati različite organe te izdvojiti različite dijelove tijela poput kostura ili živčanog sustava. Ovaj 3D medicinski preglednik donosi jednostavnu manipulaciju virtualnim ljudskim tijelom; tijelo je moguće okretati i secirati samo uz klik miša. Posebna prednost Body Browsera je ta što korisnik može izdvojiti određeni organ te ga detaljno proučiti iz različitih kuteva okretanjem miša i vidjeti gdje se točno organ nalazi u tijelu. Google Body Browser nudi i različite sustave prikaza tijela; odnosno prikaz kostura tijela, prikaz krvožilnog sustava, prikaz živčanog sustava, prikaz mišičnog sustava, prikaz probavnog sustava te izbor muškog ili ženskog tijela. Iako već postoje neki preglednici ljudskog tijela oni su uglavnom rezervirani za specifičnu skupinu korisnika i plačaju se. Google ovim 3D preglednikom omogućuje svakom čovjeku da zaviri u ljudsko tijelo i nauči nešto novo o svome tijelu. Veliku korist od ove aplikacije imati će prvenstveno studenti i učenici kojima će profesori moći na lakši i jednostavniji način pokazati složenu građu ljudskog tijela. Osim studenata i učenika očekuje se da će brojni obični ljudi, pogotovo hipohondri često koristiti ovu aplikaciju kako bi se informirali i naučili razne stvari o vlastitom tijelu. Mnogi vjeruju da će aplikacija čak biti korištena i u nekim medicinskim istraživanjima, a pretpostavlja se da će Google aplikaciju redovito nadograđivati novim dodacima i detaljima u pretraživanju ljudskoga tijela. Google Body Browser već je dobio brojne pohvale i pozitivne kritike doktora i znanstvenika koji su ga testirali. Ukoliko želite proučiti krvožilni sustav ili vidjeti razne mišiće u tijelu, zanimljiv svijet ljudskog tijela u obliku 3D mape je dostupan na adresi http:// bodybrowser.googlelabs.com/. Andrej HANZIR LOUNGE ZBORSKO PJEVANJE Cantus Ante Omnia - Pridruži se, putuj i pjevaj! Cantus Ante Omnia (Pjev prije svega!) je pjevačka udruga osnovana u kolovozu 2007. godine kao neprofitna udruga građana s ciljem okupljanja i educiranja što većeg broja mladih pjevača koji bi raznovrsnim i umjetnički zahtjevnim zborskim repertoarom mogli pridonijeti boljoj slici hrvatskog zboraštva u nas i u svijetu. Nagrade U tri godine postojanja ove udruge, zbor je osvojio mnoge nagrade, kako na državnim, tako i na internacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Osim zapaženih zborskih i dirigentskih priznanja, Cantus Ante Omnia bio je i gost na raznim smotrama, festivalima, u radijskim i TV emisijama te na mnogim društvenim događanjima, a između ostalog je uljepšao i Dane Europske unije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kroz razna gostovanja, nastupe i natjecanja, Cantus Ante Omnia ne samo da širi radost prema zborskoj glazbi i njeguje kulturu hrvatskog zborskog pjevanja, već i veliki naglasak stavlja na druženje, upoznavanje novih ljudi i kultura, te na putovanja. Samo u ove tri godine, zbor je sudjelovao na međunarodnim natjecanjima u Belgiji, gdje je osvojio prvu nagradu, u Petrinji, gdje je osvojio Zlatni lipin cvijet dvije godine za redom te na internacionalnom natjecanju u Beču, s kojeg se također vratio s dva zlata i nagradom za najbolju dirigenticu. Na 53. glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Va- raždinu, nakon što su osvojile zlato, oprostile su se od natjecanja i planiraju pohod na nova, veća i teža. Sponzori Naravno, sva nabrojana putovanja i sudjelovanja ne bi bila moguća bez izvora financiranja, donatora i sponzora. Cantus Ante Omnia, koji trenutno broji 25 pjevačica, jednim dijelom se financira mjesečnim članarinama, a velikim dijelom zbor financiraju donatori. Redovite donacije od strane Grada Zagreba i Ministarstva kulture ne izostaju kada je riječ o ovako značajnim rezultatima te daju naslutiti kako su grad i država još uvijek voljni pomoći mladim ljudima koji se kvalitetno bave kulturom. U redove donatora odnedavno se priključila i hrvatska tvornica obuće Borovo, koja je svim članicama donirala popularne Startas tenisice iz njihove nove kolekcije, u prepoznatljivoj boji udruge Cantus Ante Omnia – narančastoj. Pošto zbor ima velikih planova i za nadolazeću godinu i novu pjevačku sezonu, donatori i sponzori su uvijek dobrodošli, u bilo kojem obliku. Cantus Ante Omnia ovo ljeto planira sudjelovati na Grand Prix of Choral Music u Grazu, Austriji, natjecanje najboljih svjetskih zborova. Također bi bilo lijepo imati ih i za predstavnike 2012. u Sjedninjenim Američkim Državama u Cincinnatiju na World Choir Games, zborskim olimpijskim igrama. Sva ta natjecanja jedinstvena su prilika za hrvatsku kulturnu promociju, ali i promociju poduzeća diljem svijeta. Sponzori, javite se! Pridruži se i ti Cantus Ante Omnia postoji isključivo radi ljubavi prema zborskom pjevanju! Treba imati na umu kako je ovo amaterski zbor te se od članova ne zahtjeva nikakvo ranije poznavanje notnog zapisa, glazbene teorije, prethodno glazbeno obrazovanje ili sviranje nekog instrumenta. Cantus Ante Omnia postoji isključivo radi ljubavi prema zborskom pjevanju! Naravno, djevojke ne bi imale tako dobre rezultate bez marljivog i redovitog vježbanja te, kada sagledamo taj aspekt ovog zbora, on se na probama, a pogotovo na pozornici doima apsolutno profe- Ako Vam sve ovo zvuči primamljivo i ako biste se voljeli okušati u pjevanju i zabavnom druženju u Cantus Ante Omnia, kontaktirajte nas! sionalno. Ovaj zbor je također malo drugačiji od ostalih, ne samo zbog svojih mladih i otkačenih članica i vrsne dirigentice, već i zbog repertoara kojeg izvodi. On nipošto nije jedan od onih dosadnih zborova koje možemo čuti posvuda, već zbor koji pjeva obrade Franka Sinatre, filmsku glazbu i zborske skladbe mladih svjetskih skladatelja. Ne vjerujete nam? Uvjerite se sami na YouTubu, web stranici www.cantusanteomnia.hr ili postanite Cantus prijatelji na Facebooku. Ako Vam sve ovo zvuči primamljivo i ako biste se voljeli okušati u pjevanju i zabavnom druženju u Cantus Ante Omnia, kontaktirajte nas putem Facebooka ili pošaljite email na [email protected]. Svi su pozvani! Tajana ŠIKORONJA manager 83/16 | 02/2011 49 LOUNGE ZA ODVAŽNE – PUTOVANJA U VRIJEME KRIZE Vodič kroz CouchSurfing i autostop Ovaj vodič vam predstavlja tri elementa niskobudžetnog putovanja krajnje opuštenog i nekomformističkog stila. CouchSurfing CouchSurfing (CS) je po definiciji svjetska mreža povezivanja putnika i lokalnih zajednica koje oni posjećuju. Prevedeno, sve osobe uključene u tu mrežu mogu kontaktirati lokalne ljude u gradu u koji putuju. Najčešće se kontaktira u cilju pronalaženja kauča i druženja s domaćim ljudima. Način funkcioniranja jest da odaberete lokaciju i postavite preferencije (spol, dob i sl.) te vam sustav izlista sve ljude na toj lokaciji. Pročitate njihove profile i po pročitanom zaključite koje osobe vam pašu te im pošaljete zahtjeve za kauč. Sudionici nisu obvezni primiti svakog tko dođe u grad – samo objasnite da ste baš u to vrijeme zau- zeti. Također, sudionici nisu obvezni uopće primati putnike – nije rijetko da couchsurferi žive s u studentskom domu ili s roditeljima kojima se baš i ne sviđa ideja o vrzmanju stranaca u njihovom domu. Iako se može pomisliti da je CS nesiguran, postoji nekoliko načina postizanja sigurnosti. Prvi način jest potvrđivanje identiteta putem simbolične online donacije desetak eura – koja nije obavezna, ali vam pomaže u gradnji vjerodostojnosti. Drugi način jesu preporuke koje korisnici ostavljaju svojim surferima, domaćinima, suputnicima ili pak prijateljima koji su također CS-eri. Treći pak način je najteže ostvariti, a to je jamstvo o pouzdanosti korisnika. Prvi koji su mogli jamčiti za druge korisnike bili su CS administratori. Svaka osoba koja dobije tri jamstva može tada jamčiti za druge korisnike. Ukoliko je jamstvo dano korisniku za kojeg se ispostavi kasnije da je nepouzdan, to utječe i na davatelja jamstva. CS nije samo besplatan smještaj. CS je način upoznavanja destinacije u pravom svjetlu bez režirane prezentacije turističkih vodiča. To je način upoznavanja mentaliteta stanovnika i njihovih običaja. CS je i način putovanja bez putovanja – upoznavanje drugih kultura kroz goste koji dolaze kod vas prespavati ili koji vam se jave za druženje. Autostop CouchSurfing je način upoznavanja destinacije u pravom svjetlu bez režirane prezentacije turističkih vodiča. 50 manager 83/16 | 02/2011 Autostop je najjeftiniji način prijevoza. I najopasniji, rekli bi mnogi. No, mnoga istraživanja dokazuju da su šanse susretanja serijskog ubojice ili silovatelja dok stopirate jednake šansama susretanja istih u svakodnevnom životu. Također, većina kriminalnih djela vezana za autostop se dogodila nakon 19 sati u slučajevima stopiranja na kratke udaljenosti. U prijevodu, autostop nakon noći u disku (s vrlo vjerojatnom konzumacijom alkohola) i nije najpametnija stvar na svijetu. Nadalje, istraživanja bazirana na sociološkim aspektima kažu: «Rizik postajanja žrtvom prilikom stopiranja je određen procesom interakcije između stopera i vozača.» Dakle, najbitnije je naoruža- Dakle, najbitnije je naoružati se pozitivnom energijom, tolerancijom, komunikativnošću i osmijehom. ti se pozitivnom energijom, tolerancijom, komunikativnošću i osmijehom. Ali, ni pepper spray nije na odmet. Ukoliko biste željeli stopirati, a ne znate kako započeti – postoji rješenje za to. Budući da imamo Wikipedije za sve, tako postoji i HitchWiki (HW). HW obuhvaća mnoga područja, od savjeta za početnike do sigurnosnih savjeta. Prije samog stopiranja, treba se pripremiti – proučiti sve savjete, pripremiti kartu područja, nabaviti backpack (jer klasičan kofer i nije najzahvalnije rješenje) te se pobrinuti za pronalazak dobrog početnog mjesta za stopiranje. Dobra početna mjesta se također mogu naći za svaki grad na HW. No, u pravilu su dobra mjesta autobusna stajališta, naplatne kućice na autocestama, benzinske stanice i slično. Uz sve navedeno, nije ni loše pronaći društvo za stopiranje. U slučaju da nemate prijatelje avanturističkog duha, u pronalasku društva vam čak može pomoći CouchSurfing, u čijoj grupi Autostoperi ljudi neprestano traže partnere za svoje rute. Jedino što vam onda preostaje jest, ako želite, napraviti znak sa svojom destinacijom na kartonu. Jednom kad nabavite sve to što vam je potrebno, spremni ste za polazak. Sretan put! Nikolina DODIG LOUNGE PARAGLIDING Samo je nebo granica... Pogled na brdovito zelenilo okupano suncem i kristalno čisto nebo. Potrebno je samo nekoliko koraka zaleta duž padine brda kako bi se izgubilo tlo pod nogama, a ti si se našao na 2500 metara visine u malenoj sjedalici povezan samo konopcima s ogromnim krilom iznad sebe od oko 10 metara dužine. Ime tog leta je – paragliding. Povijest Sve je počelo 1961. godine kad je francuski inženjer Pierre Lemoigne dizajnirao oblik padobrana. Daljnji razvoj paraglidinga potaknuo je David Barish osmišljavajući jedro za spašavanje NASA-inih svemirskih kapsula. Za većinu inovacija ipak je odgovorna lijenost. Tako je bilo i s paraglidingom. Na ideju o letenju s visokih Alpi došli su alpinisti iz Francuske, Švicarske, Njemačke i Austrije. Kako se nakon napornog uspona ne bi morali spuštati niz planinu, prikopčali su si padobransko krilo i u trku se otisnuli u zrak. U Austriji 1989. godine održano je prvo svjetsko prvenstvo u paraglidingu. Obuka se sastoji od praktičnog i teorijskog dijela. Učenik se upoznaje s opremom i polako navikava na visinu, te uči osnovne tehnike letenja. Visina se postupno povećava kako učenik napreduje. Postoji mogućnost da se prvi letovi izvedu u tandem paragliderima koji su osmišljeni da nose dvije osobe. To je najsigurniji način da se sa instruktorom doživi prvi let. Teorijski se dio odnosi se na učenje aerodinamike i zrakoplovne meteorologije. U ovom sportu se ne iskače iz aviona kao što se često misli. Potrebna oprema se pakira u ruksak, te teži oko 15 kg. Obuhvaća padobran za jedrenje, tj. krilo, sjedište i sustav za povezivanje, rezervni padobran, zaštitnu odjeću i obuću te opremu za vezu i navigaciju. Opremu za vezu i navigaciju čini prijenosna ručna radio stanica koja Prije nego što poletiš – obuka i oprema Paragliding je natjecateljski i rekreacijski zračni sport kojim se bave i muškarci i žene s tim da se u većini paragliding klubova zahtjeva da novi letači imaju minimalno 16 godina, dok gornja granica nije definirana te se neki paraglideri mogu pohvaliti s više od 70 godina života. služi za uspostavljanje veze s rukovodiocem letenja i ostalim pilotima. Dodatna oprema su uređaj za mjerenje visine i globalni pozicijski sustav prilagođen za letače paraglidinga. S obzirom na to da let može potrajati i do nekoliko sati, potrebna je zaštitna odjeća i obuća koja štiti letača od udaraca, vjetra, hladnoće te UV zračenja jer s porastom visine od 1000 m temperatura opada za 5-10 stupnjeva Celzijusa i UV zračenje se povećava za 30%. Većina paragliding klubova zahtjeva da novi letači imaju minimalno 16 godina dok gornja granica nije definirana te se neki paraglideri mogu pohvaliti s više od 70 godina života. Osim što paragliding ostvaruje želju za letenjem, sadrži i određenu dozu rizika, no ona je izuzetno mala ukoliko se pravilno procjene uvjeti i koristi ispravna oprema. Naj, naj, naj... Svjetski rekord u preletima postavio je u južnoj Africi 2008. godine Nevill Hulett od 502,9 km. Let je trajao 7 h i 39 min, maksimalna brzina koja je postignuta iznosila je 100 km/h. Najveću udaljenost s određenim ciljem ostvario je Slovenac Aljaž Valič u iznosu od 368,9 km. S najvišom nadmorskom visinom od 7 750 m, postignutom u kontroliranim uvjetima, može se pohvaliti Amerikanac Brad Sander. Najvišu nadmorsku visinu u nekontroliranim uvjetima postigla je Njemica Ewa Wisnierska, koju je usred oluje zračni vrtlog podignuo u zrak brzinom od 20 metara u sekundi na visinu od 9 947 metara, gdje je ona pala u nesvijest, ali je srećom došla sebi i uspješno sletjela. Na takvim visinama temperatura zraka je oko -40 stupnjeva Celzijusa, a zrak je toliko rijedak da je disanje praktički nemoguće. Francuska ima najveći broj pilota, oko 25 tisuća. Nakon nje slijede Njemačka, Japan i Austrija s oko 20 tisuća paraglidera. Kao najznačajniji hrvatski paraglider ističe se Marko Hrgetić. Odnedavno je otvoren besplatan tečaj paraglidinga. Stoga, ako ste dovoljno odvažni, okušajte se u ovom uzbudljivom izazovu. Maja ŠARENIĆ Photos: Matija Puškar manager 83/16 | 02/2011 51 LOUNGE RADIONICE ZA KREATIVCE Centar za kreativno pisanje – CeKaPe Želite napisati kratku priču, ali ne znate kako? Napisali ste roman i pitate se kome ga pročitati i gdje ga objaviti? Ili ste možda negdje tijekom pisanja zapeli i ne znate što biste dalje s likovima? Rado biste se prijavili na dramski natječaj, ali se bojite da tome još niste dorasli? Vaš prvi scenarij još uvijek kupi prašinu ili je duboko zakopan u mračnoj ladici? Centar za kreativno pisanje pravo je mjesto za vas! počinju s pisanjem ponuditi mogućnost da to iskustvo podijele s onima koje to zanima i da njihov rad 'ocijene' profesionalni voditelji.” Radionice su organizirane u trajanju od jednog semestra (tri mjeseca), odnosno 30 školskih sati, jednom tjedno po dva školska sata. Zanima vas koje su to točno radionice? O Centru Centar za kreativno pisanje mjesto je gdje možete pronaći odgovore na sva pitanja koja vas muče u vezi vaših likova, zapleta radnje, kao i raspleta, inspiracije, ideje i lakše prebroditi poteškoće s kojima se svaki pisac neizbježno ponekad susreće. Naročito ako ste u tom književnom svijetu tek početnici, biti okružen ovakvim kreativnim ljudima znači doista mnogo, a pogotovo kada se nađete u privilegiranom društvu već renomiranih književnika s kojima možete ugodno pročavrljati. Osim što su i sami voditelji radionica cijenjeni pisci, Centar organizira tribinu TKO NAM DOLAZI u sklopu koje polaznici imaju priliku razgovarati s autorom o knjizi, pisanju, književnosti i o svim lijepim, ali i teškim trenucima koji se javljaju na putu od ideje do završenog rukopisa, i jednoga dana, do knjige u izlogu knjižare. Radionice – za svakog ponešto Sanja Vučković, voditeljica CeKaPe-a, imala je jasnu viziju pred sobom kada je prije četiri godine osnovala Centar. “Polazeći od ideje da je pisanje vještina koja se može naučiti, željeli smo svima koji pišu ili tek 52 manager 83/16 | 02/2011 Centar za kreativno pisanje mjesto je gdje možete pronaći odgovore na sva pitanja koja vas muče u vezi vaših likova, zapleta radnje, kao i raspleta, inspiracije, ideje i lakše prebroditi poteškoće s kojima se svaki pisac neizbježno ponekad susreće. Radionica romana – koja se održava u dva termina tjedno, s dvoje različitih voditelja: Milanom Vuković Runjić i Marinkom Koščecom, koji se dotiču i velikana svjetske književnosti, ali govore i o tome kako i o čemu se piše u Hrvatskoj. Radionica kratke priče – na kojoj će vas Miroslav Mićanović svojim, pomalo strogim, ali pravednim kritikama čeličiti dok ne uspijete usavršiti koncept kratke priče. Radionica poezije – koju vodi Branko Če- gec je savršena za vas ako vas fasciniraju lirske teme i motivi, jezik lirike, pjesničke figure, itd. Radionica scenarija (filmskog pisma) – je u rukama Gorana Ferčeca, čiji je cilj da svaki od polaznika svoju početnu ideju za kratki igrani film pretvori u jasno strukturirani predložak za snimanje. Radionica drame – uz profesionalno vodstvo Tomislava Zajeca i kreativno okruženje na radionici, lakše ćete doći do ideje, oblikovati dramsku strukturu i razviti likove. Radionica Kako (pro)čitati knjigu? – na kojoj vam Jagna Pogačnik odgovara na pitanja poput: Što je to što neku knjigu čini dobrom i priznatom u profesionalnim krugovima, a neku drugu čini lošom? Radionica Književno prevođenje – voditelj Tomislav Kuzmanović će vam pomoći ako se pitate je li književno prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju. LOUNGE neka od pitanja na koja će polaznici pokušati odgovoriti na ovoj radionici. Radionica Želim znati više i bolje (Hrvatski) – na kojoj ćete ispravljati greške u pisanju hrvatskim standardnim jezikom, koje su danas izuzetno česta pojava. Voditelj je Alemko Gluhak. Novinarska radionica – na kojoj će vam Karolina Lisak Vidaković otkriti tajnu na koji to način novinarstvo oblikuje naše nazore i naš svijet, u čemu su njegove draži i opasnosti te sve one zanatske elemente tog tako primamljivog, ali i danas osporavanog zanimanja. Radionica Uređivanje časopisa – što je to časopis za književnost, kako u njemu objaviti tekst, tko odlučuje što će se u njemu objaviti, kako ga urediti i voditi, kako raditi na časopisu – zna Tomislav Kuzmanović. Najnovija je Radionica autobiografskog romana – koju vodi mlada spisateljica Ivana Simić Bodrožić, i sama poznata po nedavno objavljenom vlastitom autobiografskom romanu Hotel Zagorje. Je li autobiografija ta koja određuje život ili obratno? Čiji je život vrijedan pripovijedanja iz sasvim drugih razloga nego tuđi? To su samo Pitali smo jednog od voditelja, Miroslava Mićanovića, nekoliko pitanja: -Imate li unaprijed razrađen program po kojem radite? Imam ideje i koncepte o pisanju kratke priče koje na različite načine provjeravam i provodim s polaznicima radionice kratke priče. Ali početak je da smo mi u tim trenucima pisci koji pronalaze "put u središte kratke priče", razmjenjuju iskustva i znanja, izlaze iz labirinta. Hoću reći da nemam jedinstveni obrazac i program nego, prema potrebama, vrtim različita pitanja i odgovore. Naravno, jedan od stalno ponavljanih i bitnih preduvjeta jest: nema dobrog pisanja bez dobrog čitanja (čitanja teksta svijeta i njegovih različitih praksi.) -Koju literaturu koristite? Sve ono što sam pročitao, što upravo čitam, sve ono što je upisano u mom vlastitom iskustvu čitanja i pisanja... More tekstova koje zatječemo i koji nas zatječu. Najmanje čitam specijlizirane priručnika tipa kako pisati kratku priču ili sve o radionici kratke priče, ali zavirim i u to. Razgovaram i s drugim piscima voditeljima radionica, između ostaloga. Rekao bih da se ponašam kao da nisam voditelj radionice, ali jesam! -Stignete li pročitati i analizirati sve rukopise koje Vam polaznici šalju ? I pročitati i analizirati i raspravljati i vraćati se njima i njihovu problemu: kako dobiti priču, kako imati priču, koju?, kakvu? Dakle, da. Polaznici – šareno društvo Ako se slučajno pitate da li vi pripadate tom 'svijetu' i kako biste se uopće uklopili u to okruženje – prestanite se pitati. Među njima ćete naći one koji studiraju (poput vas), možda i mlađe, one koji rade, one koji su izgubili posao, one koji su već u mirovini, one koji su na prvom mjestu roditelji i to ih odaje, ali svoju strast prema knjigama ne mogu ignorirati... A zanimanja su jednako različita. Zabluda je vjerovati da su tamo svi oni koji po struci imaju veze s književnošću ili novinarstvom. Polazeći od ideje da je pisanje vještina koja se može naučiti žele svima koji pišu ili tek počinju s pisanjem ponuditi mogućnost da to iskustvo podijele s onima koje to zanima i da njihov rad 'ocijene' profesionalni voditelji. Dapače, ekonomista ima k'o u priči, a da ne govorimo i onih koji studiraju ili su već diplomirali u drugim područjima. Što se tiče uspjeha dosadašnjih polaznika, u lipnju 2010. izdavačka kuća Vuković& Runjić je objavila prvu knjigu stand-up komičarke Marijane Perinić Gore ne može, uz koju ćete se dobro nasmijati. A ono što je stvarno izuzetno važno, jest da je Centar osnovao i vlastitu biblioteku u kojoj će izdavati knjige polaznika i u prosincu 2010. prva je 'probila led' Ljiljana Matković, britkog jezika, s knjigom autobiografske teme, Muška krv. Novi semestar počinje početkom veljače, ali možete se i naknadno upisati. Centar je smješten na adresi Amruševa 10, Zagreb, a web adresa je: www.cekape.com I, za kraj, ono što bi vas moglo prilično interesirati: CeKaPe od ovog semestra organizira i Radionicu akademskog pisanja! Znate kako vas profesori i asistenti znaju gnjaviti s razno raznim zahtjevima oko citiranja, parafraziranja i navođenja izvora? Ponekad znaju toliko cjepidlačiti da nam se čini da sva ta pravila, koja nama zvuče nebulozno, samo izmišljaju kako bi nama zagorčali život. Bi li bilo lijepo kada biste i sami bili upućeni kako pravilno napisati sve te stručne radove, i bez natezanja na konzultacijama dobiti peticu? ´ Daria KERŠIĆ manager 83/16 | 02/2011 53 LOUNGE HUMANITARNA AKCIJA HSA Pomoć malom Nikiju Ovih dana su se studenti ekonomskog fakulteta angažirali na projektu u kojem nastoje pomoći malome Nikici koji boluje od obostrane optičke displazije, uzrokovane jako tankim i slabim očnim živcima, a zbog koje ima teška vidna oštećenja i ne vidi. U daljnjem tekstu pročitajte na koji način i vi možete pridonjeti ovoj akciji i pomoći malom Nikiju. Ideja o akciji „Pomozimo malom Nikiju“ je prihvaćena sa više nego očekivanim entuzijazmom. Udruga HSA je započela projekt sa idejom da pomogne majci malog Nikija na putu ka ozdravljenju. Uz samu uplatu na žiro račun, bilo je potrebno nešto inovativno kako bi ova humanitarna akcija imala većeg utjecaja. Tako se rodila ideja o aukciji. Nakon mjesec dana prikupljanja stvari za aukciju, postavljen je album koji se vrlo brzo proširio facebookom te su se licitiranjem na različite stvari prikupila značajna novčana sredstva . Evo kako je sve započelo. Niki sada ima 14 mjeseci i boluje od teške bolesti očnih živaca. Ima dijagnozu obostrane optičke displazije koja je uzrokovana jako tankim i slabim očnim živcima, i zbog jakih oštećenja, ne može vidjeti. Uz očnu displaziju, javio se i zaostatak na motorici zbog čega tri puta „Niki sada ima 14 mjeseci i boluje od teške bolesti očnih živaca“ tjedno mora ići na vježbe, i također mora koristiti posebne igračke u svrhu pospješenja njegovog mentalnog razvoja. Center for Ophthalmology, University hospital Tubingen u Njemačkoj je jedan od najboljih centara na području oftamologije, i tamo želimo uputiti maloga Nikija na specijalistički pregled. S obzirom da HZZO ne pokriva troškove specijalističkih pregleda i liječenja matičnim stanicama izvan zemlje, potrebno je dosta financijskih sredstava. Aukcija Antonela Vrdoljak Svrha uplate: donacija za malog Nikija Tekući račun: 2402006-3204952139 žiro račun: 2402006-3102025466 54 manager 83/16 | 02/2011 Na ovaj poziv Nikijeve majke, vrlo brzo se odazvao Hrvatska Studentska Asocijacija i tako je započeo projekt u kojeg su se uključili svi ljudi dobre volje u želji da se pomogne malom Nikiju. U moru raznoraznih predmeta; od parfema, naušnica, dresova s potpisima, pa sve do domišljatih ideja u kojem se licitiralo za naše studente, nastojalo se napraviti prvi korak u pokretanju ove akcije. Naši su ekonomisti nudili satove instrukcija iz statistike, matematike, talijanskog, njemačkog, pa i profesionalni fotoshooting. Svaka ponuđena stvar dobila je svog novog vlasnika, a zbog velike potražnje instrukcija i fotoshootinga, iste su se predlagale više puta kako bi što pri- je mogli realizirati plan kojim bi se ostvarila svrha ove akcije. Već u prvih tjedan dana licitacije na facebookovoj stranici „Pomozimo malom Nikiju“ prikupljena je određena svota novaca kako bi se pomoglo. Cilj je da se do 20.03. ove godine ostvare novčana sredstva za put u Njemačku, na njegov daljnji oporavak i potrebnu terapiju. Odlaskom u Njemačku, mali Niki ide na pregled koji će omogućiti daljnju analizu potrebne terapije, i koji će mu pomoći u njegovom zdravstvenom oporavaku. Stoga vam ostavljamo broj žiro računa na koji možete uplatili novac kako bi i Niki imao svoj početak, za koji je potrebno još vremena i truda da bi krajnje rezultiralo željenim ozdravljenjem. Iskreno se nadamo da će ova humanitarna akcija uspješno završiti i da će ova priča imat sretan kraj. I dalje ćemo pratiti malog Nikija i naše studente koji su domišljatim idejama pomogli i pridonjeli ovoj akciji. O ovakvim, i sličnim akcijama i dalje ćemo vas obavještavati kako bi se i vi mogli uključiti, jer svaku pomoć koju organiziraju studenti treba poduprijeti i poticati da se i dalje aktiviraju. Na mladima svijet ostaje, i jedno veliko bravo za udrugu HSA. Ana KVESIĆ LOUNGE manager 83/16 | 02/2011 55 LOUNGE NEFORMALNA IZLOŽBA KARIKATURISTE Nik Titanik Svatko tko se voli šaliti na račun političara, trenutačnih političkih i korupcijskih afera koje pogađaju zemlju te afera naših „poznatih i slavnih“ pogledom na zadnji list jednih hrvatskih novina i karikature Nik Titanika zacijelo dođu na svoje. Mnogi zaljubljenici u ovu, mogli bi reći, umjetnost, imaju ritual gledanja, smijanja i divljenja karikaturama svakog dana Ovom su izložbom, svi dobili priliku vidjeti njegove radove iz 2009.godine sakupljene na jednom mjestu i ponovo im se nasmijati; popričati i podijeliti mišljenje s ostalima. Ne možete ni zamisliti kako je poznati hrvatski karikaturist Nikola Plečko čiji je pseudonim Nik Titanik jednostavno zamislio i izveo ovu izložbu; svoje karikature isprintao je na obični bijeli A4 papir, objesio ih kvačicama na konop, ukrug oko cijelog podruma kafića i izložbu učinio više no odličnom. Na prvu bi pomislili kako dosadno i nezanimljivo, ali bilo je upravo suprotno. Intimni interijer u podrumskom salonu kafića „Retro Caffe“ u zagrebačkoj Savskoj ulici kao da je stvoren za ovaj tip neformalnih događanja. Posjetioci izložbe uglavnom su bili poznanici i širi krug autorovih prijatelja, te oni koji jednostavno vole Nikove karikature. Jednostavnost na svakom koraku, i dalje je to bio jedan običan kafić u kojem su ostale nepomaknute stolice i stolovi, a svi su se osim gledanja izložbe ujedno i dobro zabavili. Ono što je davalo dodatnu čar ovoj naizgled spontanoj izložbi, bila je njezina publika, jedan mali svijet umjetnika i boema Znate, onaj tip ljudi s dugom bradom i kačketom u pariškom stilu koji sjedi u kutu prostorije te uz zamišljeni pogled kroz polusmijeh ko- 56 manager 83/16 | 02/2011 Atmosfera u društvu duhovitih ljudi koji se ne boje naglas reći ono što je zapravo „vox populi“ i to javno, u utjecajnom mediju poput novina, je i više no zanimljiva. mentira određeni izložbeni primjerak, naravno, s cigaretom u ruci. I većina vas, u krugovima u kojima se obično kreće, nema često priliku razgovarati s takvim ljudima; ljudima koji se većinom opiru komercijalizaciji i onome čemu većina ljudi teži; njih to jednostavno ne zanima. Obično su to razni umjetnici koji žive u nekom svom svijetu, ne podliježu trendovima, ali u sebi nose nevjerojatnu strastvenost i ljubav prema onome što rade. Osim što ćete ostati iznenađeni i oduševljeni publikom, zasigurno će vas nasmijati Nikove karikature koje vjerojatno ne vidite prvi put, mogli ste ih susresti u novinama i na raznim portalima na internetu, a ovo je samo cjelokupan podsjetnik i pregled svih njih na jednom mjestu. Zanimljiv je i redoslijed afera, te činjenica da je znatan broj karikatura kao glavnog junaka imao bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Neki bi rekli „Baš su ga se uhvatili!“, ali istina jest da je bilo toliko smiješnih i dosjetljivih karikatura na temu Sanadera i njegovih suradnika da se nikako ne bi moglo reći da je autor pretjerao s temom. Osmijeh kojega je Nik izložbom izmamio na lica ljudi definitivno se cijeni, jer u ovim vremenima kada većina građana ne vjeruje, niti političarima, niti državi, što drugo preostaje nego šaliti se na njihov račun. Na ovoj se izložbi osjećate apsolutno privilegirano, bez opterećenja, slobodni ste komentirati događaje i nagađati o ljudima vlastodršcima. Atmosfera u društvu duhovitih ljudi koji se ne boje naglas reći ono što je zapravo „vox populi“ i to javno, u utjecajnom mediju poput novina, je i više no zanimljiva. Za Nikovu izložbu bilo je jako teško naći pokrovitelja, što nimalo ne čudi; jer zamislite samo da je neka banka ili ugledna firma financijski podržala ovu izložbu, sigurno bi joj se u poslovnom smislu smanjio uspjeh. Normalno za Hrvatsku, zar ne? Ali iako pokrovitelja nije bilo, autora i njegove suradnike to nikako nije uznemirilo, dapače, Nik se čak i našalio s tom činjenicom dok je držao govor, te kazao kako su „zbog besramne sprege političke i gospodarske mafije sponzori otkazali suradnju“. Duhovitošću i sarkazmom Nik je ponovo uspio ono što radi već godinama. Nasmijati ljude i kroz šalu pokazati svima svoj stav o politici općenito. Pa ako se osjećate izazvani ovim riječima slobodno posjetite izložbu jer ona još nije maknuta iz salona Retro Caffea u Savskoj 180. Vjerujem da će vam se svidjeti cjelokupna zamisao i koncepcija izložbe Ulaz je besplatan, potrebna je samo dobra volja i smisao za humor! Ana SLADE – ŠILOVIĆ LOUNGE KULTURA I ZABAVA U KASNE SATE Održana sedma Noć muzeja Ove je godine održana sedma Noć muzeja. Svake godine, ovo sve popularnije događanje, privuklo je sve one koji su se u petak 28. siječnja odlučili posjetiti neki od muzeja ili ipak nisu imali isplaniranu večer. Bilo to dogovoreno druženje, ili ipak spontani izlazak, u svakom je slučaju uspješno rezultiralo. Za početak malo onih „dosadnih“ informacija . Noć muzeja se održava od 2005. godine, i prvi je put zabilježeno 10 000 posjetitelja iz Zagreba kojima je bilo dostupno 30 muzeja, za prošlu godinu se navodi njih preko 278.000, a ove godine ju je posjetilo rekordnih 314. 659 posjetitelja . Također, ove je godine bilo pristupačno više od 150 muzeja, različitih galerija, arhiva, knjižnica i javnih ustanova u preko 60 gradova. Svaki je od njih za svoje posjetitelje pripremio poseban program koji se odvijao između 18h i 1 sat poslije ponoći. Umjesto uobičajenog razgledavanja predmeta i slika, bilo je tu filmskih projekcija, performansa, predavanja, recitala, pa i koncerata. Održavale su se i modne revije, aukcije, glazbene slušaonice, promocije i druženja sa umjetnicima. Najviše se očekivalo od Muzeja suvremene umjetnosti koji je i potvrdio svoju potražnju, posjetila ga je publika koji broji 23.000 članova, najviše u toj noći za jedan muzej. Među osam najposjećenijih muzeja te večeri pronašli su se i Arheološki muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Mimara, te Tehnički muzej koji se po broju posjetitelja našao na drugom mjestu, sa preko 19.000 posjetitelja. Nadalje, brojne posjetitelje bilježe još Klovićevi dvori koji su po posjećenosti bili na trećem mjestu, Hrvatski prirodoslovni muzej , Muzej grada Zageba, te Hrvatski povijesni muzej. Najposjećeniji dvorac te noći bio je Trakošćan, a po prvi put u ovakvu manifestaciju uključila su se i mjesta poput Crikvenice, Brača, Korčule, itd. Zanimljiv i vizalno privlačan sadržaj očuvanih primjeraka plesnih, dramskih i svakodnevnih haljina, modnih dodataka, portreta, satova. Posjetili smo Umjesto uobičajenog razgledavanja predmeta i slika, bilo je tu filmskih projekcija, performansa, koncerata, održavale su se modne revije, glazbene slušaonice. Muzej za umjetnost i obrt u kojem je nekoliko dana prije otvorena izložba Art deco, čiji je naziv izveden iz naslova svjetski poznate izložbe održane u Parizu 1925. godine, i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata. Zanimljiv i vizalno privlačan sadržaj očuvanih primjeraka namještaja, plesnih, dramskih i svakodnevnih haljina, modnih dodataka, portreta, satova i sličnih predmeta koji su u ono vrijeme prezentirali poseban stil i način življenja. Bilo je to vrijeme kada mediji doživljavaju svoj procvat, i upravo su oni odigrali bitnu ulogu u pre- Ove godine je kulturnu zabavu posjetilo rekordnih 314. 659 posjetitelja. zentiranju toga stila i afirmiranju istog u društveni život ljudi onoga vremena. Mogli ste pogledati kako je izgledao filmski, glazbeni, plesni, sportski i uobičajeni život ljudi između dva svjetska rata. Vrijeme kada su zavladali plesovi, zahvaljujući pojavi radija i gramofona, popularizirali su kabarete, koji su bili jedna od bitnih poveznica kulture u ono vrijeme sa ostatkom Europe i Amerikom. Na naslovinm stranicama novina 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća bile su popularne glumice, pjevačice ili plesačice, poznate po skandaloznom životu. Svega po malo u muzeju za Umjetnost i obrt. U sklopu izložbi, na samom ulazu izložen je jedan od najatraktivnijih primjeraka – crveni Peugeot 302 cabriolet iz 1936. godine koji je nakratko zaustavio svakog posjetitelja. Osim izloženih primjeraka, u posebnom se prostoru održavala projekcija filma , a u jednoj od izložbenih sala, prikazivala se parodija o Hitleru, Charliea Chaplina. Osim ovog crno- bijelog aktera, našli su se tu portreti Grete Garbo, i brojnih drugih glumica koje su ostavile traga. U noći muzeja, na samom ulazu, Ricardo Luqe, nekadašnji pjevač Cubisma izvodio je svoj muzički performans. Art Deco se održava u MUO do travnja ove godine, a za one s više vremena predviđene su filmske projekcije, plesne večeri, jazz glazba i različita zabavna tematika. Ana KVESIĆ manager 83/16 | 02/2011 57 LOUNGE LEPEZA – NAJBOLJA ZAŠTITNA OPREMA NA SKIJANJU Student Lepeza Zagrebačke banke stoji samo pet kuna mjesečno, a dobivate toliko usluga i pogodnosti da ćete svoj financijski život dijeliti na onaj prije i ovaj poslije Lepeze Čini vam se da stalno imate nekakvih problema s financijama, nikad dovoljno novca, a i kad stigne novac, vi ne stižete do banke. Sve može biti jednostavnije, pristupačnije i ležernije. Student Lepeza Zagrebačke banke stoji samo pet kuna mjesečno, a dobivate toliko usluga i pogodnosti da ćete svoj financijski život dijeliti na onaj prije i ovaj poslije Lepeze. Među ostalim, u Student Lepezi dobivate putno osiguranje u zemlji i inozemstvu. To osiguranje pokriva mnogo više no uobičajena putna osiguranja, a uz to rješava komplikacije koje mogu pokvariti sve čemu ste se veselili. Zaputite li se u inozemstvo, uloviti koji dan skijanja ili provesti vikend koji će se prepričavati, odličan je osjećaj znati da, među ostalim, imate pokriće medicinskih troškova do 2000 eura, medicinski prijevoz do bolnice u Hrvatskoj i pravnu pomoć. Zatreba li, bit će riješen smještaj i povratak vaših rođaka ako su se zatekli s vama na putu. Dovoljan je jedan telefonski poziv Servis centru i svaka nezgoda koja vas može zadesiti, bit će riješena najbolje što se može. Putno osiguranje u zemlji i inozemstvu jedna je od najvećih prednosti Student Lepeze, no nije jedina. U Student Lepezi su kunski tekući račun s Maestro karticom, a možete imati i kunski žiro-račun te devizni tekući i žiro-račun s Visa Electron International karticom. Poslovnicu banke ne morate ni vidjeti – internetskim bankarstvom e-zabom i bankarstvom putem mobitela m-zabom, možete sve. Uvijek ćete znati što se događa na vašim računima, je li sjeo novac, jesu li 58 manager 83/16 | 02/2011 dospjele obaveze, možete plaćati, prebacivati novac i to u hodu, gdje god se zatekli. Dovoljan vam je samo mobitel. sve to do 12 obroka, bez ikakvih kamata i naknada. Prvi obrok je odgođen čak mjesec dana! Prekinite na tren učenje u gluho doba dana i za relaksaciju, sredite malo svoje financije. Ne morate se ni pomaknuti iz sobe, samo uključite računalo i cijela je banka na vašem stolu. Studentski život ne mora biti pun financijskih ograničenja – može biti niz financijskih mogućnosti. Uzmite osobnu i indeks ili X-icu i ugovorite Zabinu Student Lepezu u najbližoj poslovnici. To je samo pet kuna koje vrijede tisuću puta više. Ako vam tako više odgovara, sve možete vidjeti, doznati i platiti i na Zaba kiosku ili Zabafonom, a o promjenama po vašim računima banka vas može obaviještava i SMS porukama. Imate li redovita primanja na tekući račun, dobivate i dopušteno prekoračenje po računu te praktičnu mogućnost kojoj ćete se prikloniti od prvoga dana – obročno plaćanje Maestro karticom tekućeg računa. Tako si možete priuštiti više u stotinama trgovina, od supermarketa do parfumerija, od knjižara do trgovina biciklima. I Servis centar - za pozive iz RH 0800 222 384 - za pozive iz inozemstva 00431 52503 6547 www.zaba.hr besplatni info telefon 0800 00 24 LOUNGE PREGLED DOGAĐANJA – MEĐUNARODNI FESTIVAL DOKUMENTARNOG FILMA ZagrebDox Sedmi međunarodni festival dokumentarnog filma, održat će se od 27. veljače do 6. ožujka ove godine. Na zagrebačkim će se platnima prikazivati aktualni svjetski dokumentarni filmovi, raznovrsne tematike. Najveći međunarodni festival dokumentarnog filma u regiji, održat će se u Movieplexu u Centru Kaptol sedmi put zaredom, a u ovih osam dana bit će prikazano više od 140 aktualnih svjetskih dokumentaraca. Ovaj festival gledateljima nastoji prikazati najbolje kreativne dokumentarne filmove, a prvobitno je osnovan s ciljem da se potakne nacionalna dokumentarna proizvodnja i regionalna suradnja, i upravo zbog toga je i jedinstven. Poseban je naglasak na regionalni program, tako da na festivalu sudjeluju filmovi iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Srbije, Makedonije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, itd., koji zajedno sa onim iz Hrvatske čine sastav regionalne konkurencije, koja čini natjecateljski program festivala. Tu je i međunarodna konkurencija gdje se prikazuju najbolji svjetski dokumentarni filmovi koji su snimljeni i producirani u posljednjih godinu dana. U utrci za glavne nagrade natječu se ukupno 53 filmska naslova. Bit će predstavljeni filmovi koji su već osvojili Cannes, Berlin i Sundance, i dva filma koja su „Bit će predstavljeni filmovi koji su već osvojili Cannes, Berlin i Sundance, i dva filma koja su nominirana za ovogodišnje Oscare.“ nominirana za ovogodišnje Oscare. Festival je osim na ovaj natjecateljski dio, podijeljen i na ne natjecateljski dio. Tu se prikazuju filmovi s posebnim temama, tehnikama i žanrovima. Ove se godine, uz već postojeće programe, ističe jedan sasvim nov program pod nazivom „Majstori Doxa“, a interesantan je iz tog razloga što će glavni svjetski priznati autori dokumentarnog filma upravo ovdje predstaviti svoje najnovije filmske uratke. Uz priznate američke i britanske redatelje, među Majstorima Doxa, naći će se i jedan hrvatski doku- Raznovrsna tematika dokumentarnih filmova od priče o Wikileaksu, trogodišnjem praćenju umjetnika, sve do priče koja rasvjetljava buntovni i kontroverzni jezik hiphopa. mentarist Eduard Galić, jedan od najproduktivnijih hrvatskh filmskih i televizijskih redatelja, režirao je dosta naših televizijskih serija, tv-drama, igranih filmova i dokumentaraca. Iz programa „Majstori Doxa“ posebno se ističe film pod nazivom „Pink saris“, čija je autorica poznata po tome što bira kontroverzne teme iz visoko rizičnih društava. Upravo zbog izazova prikazivanja diskriminacije i kršenja ljudskih prava, njezini filmovi portertiraju snažne likove diljem svijeta. Pink saris donosi priču iz Indije u kojem se glavna akterica bori protiv tamošnje tradicije. Dokumentarci različite tematike, od trogodišnjeg praćenja umjetnika, dvanaestogodišnjeg dokumentiranja života jedne Indonezisjke obitelji, preko priče o dvadesetogodišnjem praćenju tibetanskog učitelja i njegovog sina koji odbija prihvatiti svoju sudbinu reinkarniranog učitelja, te odlazi u Italiju gdje odabire svoju karijeru, do priče o bivšoj miss Wayominga, države u zapadnom dijelu SAD-a, koja se zaljubila u mormonskog svećenika, te zbog ne prihvaćanju prekida njihove ljubavne veze, odlučuje se na to da ga otme. Raznovrsna tematika dokumentarnih filmova, predstavit će gledateljima filmove koji se bave najintrigantinijim osobama i najizazovnijim zbivanjima današnjice, od priče o Wikileaksu, pa do priče o odnosu Vlade Divca i Dražena Petrovića. Također jedan od interesantnijih programa, „Glazbeni globus“, predstavlja sedam glazbenih priča iz raznih krajeva svijeta. Od priče koja otvara privatnost nedavno prekinutog rock-dueta The White Stripes, preko priče o okupljanju sedmorice bubnjara koji su odlučili educirati mlađe generacije glazbenika, pa sve do priče koja rasvjetljava buntovni i kontroverzni jezik hip-hopa kroz glazbu, ples i umjetnost grafita, sniman sve od New Yorka pa do Senegala. Prošle godine, festival je posjetilo 25 tisuća gledatelja, i ove se godine očekuje velik broj posjetitelja. Ana KVESIĆ manager 83/16 | 02/2011 59 LOUNGE NAJAVA FILMOVA Boksač Priča o vraćanju ponosa i ujedinjenju obitelji, bazirana na sportskoj tematici, sa određenom dozom humora u kombinaciji sa odličnim performansom glavnih glumaca. Dicky kao bivši ovisnik o cracku, pomaže bratu Mickyu kako bi se iskupio za grijehe iz prošlosti, i kako bi zajedno vratili ponos. Drama prema istinitoj priči o dvojici braće boksača koji zajedno treniraju za povijesni naslov. Dicky (Christian Bale) je Mickyev polubrat, i nekad davno je bio simbol boksačke legende njihovog grada Lowella, ali Dickey zapadne u probleme, nakon izgu- “He’s a fighter! Break his hand!” NAJAVA FILMOVA Kraljev govor Engleski kralj George VI. nakon što je njegov brat abdicirao, dolazi na prijestolje, ali ne sa tolikim oduševljenjem. Odrastavši u kraljevskoj obitelji, odvijek je bio povučen zbog govorne mane, svjestan svog problema, nastoji ga prikriti jer je svijet pred Drugim svjetskim ratom, a govori u javnosti su neizbježni. U pomoć mu pristiže govorni terapeut Lionel, koji mu zapravo pomaže da se George pokaže kao osoba koja on ustvari je. bljenog meča protiv svjetskog šampiona, sav njegov uspjeh pada u drugi plan i za sebe ostavlja sve loše. Našavši se razapet između nekadašnje slave i problemima sa drogom, talent mu je netragom ugasnuo, a grad je izgubio svog sportskog heroja i umjesto pobjednika dobio još jednog gubitnika. U kaosu izgubljene hvale na nekadašnji talent, njegov brat Micky ( Mark Wahlberg) u međuvremenu postaje boksač, ali baš kao i on, trenutno nema najblistavije trenutke. Nakon niza neuspjelih pokušaja da dobije neke borbe, Micky naniže samo poraz za porazom, i svakim trenutkom je sve dalje od titule naslova prvaka. Usprkos svemu, ipak mu se ukaže prilika za nastup na svjetskom prvenstvu, i tada cijela obitelj dobiva šansu da se ponovno ujedini. Uz Mickya, tu se nalaze njegova majka i gomila sestara. Tako ova realistična, goto- „Prebrodivši mucanje, postao je inspiracija svojoj zemlji u Drugom svjetskom ratu.“ Film se temelji na istinitoj priči o Albertu, Vojvodi od Yorka. Bio je drugi po redu u nasljeđivanju krune u Velikoj Britaniji 30-ih godina dvadesetog stoljeća. Kako je njegov brat bio prisiljen abdicirati, George (Colin Firth) je bio taj koji je trebao očuvati čitavu svoju zemlju tijekom Drugog svjetskog rata. Kralj je, što zbog svog položaja u društvu, što zbog svog mucanja, imalo vrlo malo iskustva sa prijateljima. Izbjegavavši razgovore sa ljudima, povukao se u sebe, i tako zapravo započeo bitku sam sa sobom, podijeljen između svoje nesigurnosti, odgoja u kraljevskoj obitelji i definiranja njega samoga kao osobe. Nakon što se pronašao u središtu pozornosti, govorna terapije je bila i više no neizbježna. Sama snimka njegovog govora zabilježena na arhivskoj snimci „ Liječim tebe kao osobu, a ne kao kralja.“ 60 manager 83/16 | 02/2011 vo dokumentaristička drama, okreće kartu u kojoj se cijela obitelj paralelno bori za ponos, uspjeh i za očuvanje jedinstva koje je jednom davno nestalo. Sve to u kombinaciji sa duhovitim štihom. Film je dobio brojne nagrade, i nominiran je za Oscara. Osim same radnje, ističu se Christian Bale i Mark Wahlberg koji su odlično utjelovili glavne likove. Christian Bale je za ovu ulogu skinuo trideset kilograma, i u potpunosti ostvario narkoizgled, koji je u kombinaciji sa njegovim performansom prema nekima u većoj mogućnosti da osvoji Oscara, od samog filma. Ana KVESIĆ iz 1939., emitirana iz Buckinghamske palače, pokazuje koliko mu je bilo teško govoriti u javnosti. Međutim, svaki je pokušaj terapije završio neuspjehom sve dok na scenu ne dolazi njegova supruga Elizabeth ( Helena Bonham Carter), koja se predstavlja lažnim prezimenom Johnson, i pronalazi idealnog učitelja za svojeg muža, terapeuta Lionela Loguea ( Geoffrey Rush) iz Australije. Scenarij se temelji na istraživanjima i iskazima u prvom licu, na arhivskim snimkama, te na neobjavljenom dnevniku terapeuta Lionela Loguea. Priča svakako nije usredotočena na mucanje, već simbolično predstavlja stvarne životne situacije, u kojima mi sami rušimo postavljenje barijere. Doza „nepostojeće“ emotivnosti ukomponirana je sa sklapanjem novog prijateljstva, i pokazivanjem kraljeve osobnosti. Prebrodivši mucanje, postao je inspiracija svojoj zemlji u Drugom svjetskom ratu. Film je nominiran za 12 Oscara. Ana KVESIĆ LOUNGE INTERVJU Čovjekom koji se bavi startup projektima Donosimo vam intervju sa Gabrielom Weinbergom, čovjekom koji se bavi startup projektima, a svoj prvi projekt, bazu podataka prodao je stranici classmates.com za deset milijuna dolara. Završio je MIT, privatno istraživačko sveučilište u Cambridgu, iz kojeg su između ostalog izašla 63 nobelovca. Saznajte kakvu prednost nudi njegov projekt DuckDuckGo naspram Googlea, te kakav savjet daje svim studentima koji razmišljaju o svom vlastitom startup projektu! 1. Tell us something about yourself to present “Gabriel Weinberg” to our readers. I'm a dad (of an almost 2 year old) - :). 2. DuckDuckGo is the project you are working on right now? Is that your first startup project or were they some before? I've been doing Internet startups since college, for about 11 years now. Before DuckDuckGo, I did Opobox (d/b/a NamesDatabase), which was sold to United Online in 2006. Before that was a string of stuff, most notably learnection, an educational software company. 3. Tell me something about your first startup and explain your latest project DuckDuckGo. My first startup tried to increase parental involvement in elementary education using the Internet (back in 2000-2002). DuckDuckGo is a general purpose search engine designed to serve as your primary start page. 4. You are trying to defeat Google. So tell me what DuckDuckGo gives me that Google dont? DuckDuckGo has more instant answers, real privacy, and less spam. On top of that we've tried to de-clutter the search experience and get back to basics: good search results. 5. Why Duck? How you got the idea to call it DuckDuckGo? It just popped into my head one day and I liked it! 6.Do you think that internet privacy will become one of the bigest issues of our time? I think it is a real issue and that there will have to be a balance, probably somewhat enforced by governments. Once educated, people do and understandably care about the issues. 7.What is your goal for the future? Becoming Nr. 1 search engine in the world or can we look forward for another great startup? My focus is solely on DuckDuckGo right now. The goal is to be the primary search engine for as many people as possible. We're not necessarily trying to become #1, but we think what we've done appeals to a significant portion of people. 8. What would you suggest to us students that have nice startup ideas but are afraid to make them real? Jump in and start making it happen. Everything changes when you actually start doing it. NOVITETI PlayStation Phone Sony je u prosincu u Parizu prezentirao ideju o smartphoneu s naprednijim mogućnostima igranja igara. Riječ je o PlayStation Phoneu, uređaju kliznog dizajna koji bi trebao biti izdan pod tržišnim imenom Xperia, a zasnovan na operacijskom sustavu Android. Iako glavni direktor Bert Nordberg ne želi otkrivati previše, dao je naslutiti da bi se o ovom uređaju moglo više razgovarati upravo u veljači, u Barceloni na Mobile World Congressu . Nakon što je Apple predstavio svoj iPada još prošle godine, proizvođači su već tada započeli utrku kako bi pružili što bolja ta- blet računala. Unatoč kritikama, neki su ga proglasili indikatorom ekonomskog razvoja. Nakon što su mnogi korisnici tužili Apple da se iPad pregrijava i gasi, Toshiba je najavila svoje izdanje tablet računala, navevši kako će umjesto 9,7 –inčinog Appleovog ekrana, njihov imati preko 10, te kako će biti opremljen sa novom verzijom operativnog sistema Android, i kako će jednako kao i tablet računalo Samsung Galaxy podržavati Flash video format, što nije slučaj kod iPada. Toshiba još navodi da će za razliku od Applea, njihov uređaj imati ugrađenu jednu 2-megapikselnu kameru s prednje strane, te drugu sa zadnje strane od 5 megapiksela. Iako ovo nije Toshibino prvo tablet računalo, bit će prvo po tome što će ga kompanija prodavati na američkom tržištu. Appleov iPad ovih je dana došao u Hrvatsku, a može se kupiti u ovlaštenim trgovinama u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Ivica JELIČIĆ manager 83/16 | 02/2011 61 LOUNGE KOLUMNA bAbA Valentinovo u babinom svemiru Valentinovo je u biti izmišljen blagdan kako bi se muški rod podsjetilo da je uredu ljepšu polovicu tu i tamo izvesti na piće ili pokloniti joj neku dranguliju (samo da se razumijemo; nas ne vesele šljašteći medeki, jednorozi i tome slično ali nam je jasno da su u lokalnom dućanu samo na te artikle nalijepili „Valentinovo“ pa se niste ni potrudili pogledati dalje od toga). Kao što sam već rekla, kako očito nije išlo drugačije, nekad davno kada je svjetski poredak stavljao žene tamo negdje iza makovog zrna jedna odvažna sirota se dosjetila kako jednom u godini prebaciti lopticu i zahtijevati malo pažnje. I tako je izmišljeno Valentinovo. Otkrićem marketinga sve se pretvorilo u sveopći cirkus. Plišana srca, jastučići, crvene ruže i ostale popratne bedastoće su nas drage moje dovele ponovno u pretpotopno doba. Umjesto da dobijemo malo (zaslužene!) romantike sve se svelo na komad crvene sintetike (made in China). I tako ponovno na početku pitam se sasvim nevino da li je dotični (lanjska berba) pazio na satu te da li uopće zna koje mi je najdraže cvijeće ili ću i ja dobiti opasno preplaćen buket crvenih ruža. Evo sada već vidim bistre muške glavice kako se bune. Da, jasno mi je da ste potrošili iljade kuna i da, jasno mi je da ste prehodali pola grada jer su svi „Valentinovo“ artikli u kvartu rasprodani, ali da niste bili takve ljenčine cijele godine brzo biste zbrojili dva i dva i napisali voljenoj debilni haiku i to sve kombinirali s kilom sladoleda i vaša bi se voljena osjećala kao kraljica. Nije bitna ni cijena ni količina ni veličina, važno je da vam je stalo. A Vama dra- ge moje, želim da budete lijepe i pametne, posebno za Valentinovo ( možda je izvještačeno, ali se ipak računa), a ako dobijete medeka i ruže nabacite osmjeh jer ipak se potrudio ´ PS. Za sve singlice puštam jedan „Girls Just Wanna Have Some Fun“ uz standardnu best friend-trač-girl night out. S ljubavlju Baba N O j L O P A A N M KOLU Valentinovo je jedan prekrasan dan u godini. Izmišljen je iz čisto jednostavnog marketinškog razloga: prevelika je vremenska razlika između Božića i Uskrsa. To je dan kojem se sve žene na svijetu raduju, kao što se narodi raduju u blaženi čas, te ga jedva iščekuju. Nemojte biti u zabludi, ženama je najdraži blagdan na svijetu ikada Valentinovo. Toga dana muškarci kupuju razne nepotrebne i svjetlucajuće poklone, samo s ciljem da spriječe cjeloživotno kvocanje i prigovaranje: „Sjećaš li se onog Valentinova prije 19 godina, nisi mi ništa poklonio.“. U nastavku ću Vam opisati jedno obično Valentinovo u životu običnog muškarca kojem se žena popela preko glave s kvocanjem. Buđenje ujutro, odlazak na fax, posao ili što već, standardna rutina. No, nakon toga slijedi problem, iako ja želim doći doma, izvaliti se na kauč i gledati neku snimku NBA lige, toga dana ja moram ići u potragu za poklonima. Pokloni koji se inače poklanjaju su plišani tapiri i druga plišana stvorenja; ruže, jer su ipak ruže, a ne kukurijeci ili tratinčice, simbol svega što postoji pa tako i ljubavi i prijateljstva i ljubomore itd; i bombonijere, koje samo žena i nešto jako nalik na nju može pojesti u roku od nanosekunde. Primjetite uzorak na tim poklonima. Svi ti pokloni imaju nekoliko zajedničkih osobina: nepotrebni su, svjetlucavi 62 manager 83/16 | 02/2011 su te su troškovi izrade 9 puta manji od prodajne cijene. Nijedna žena ne gleda cjelokupnu sliku tih poklona, jer nakon 2 dana, a najkasnije do kraja veljače, ti isti pokloni će služiti samo za skupljanje prašine i kao smetnja cjelokupnom životnom prostoru. Zapitajte se, koliko puta ste morali premjestiti nekog njenog najdražeg medvjedića ili zekonju da biste uopće mogli leći u krevet, pa makar i za seksanje; koliko puta ste bacili ružu u smeće jer je istrunula. Eto, nadam se da sam Vam i ovaj put osvjetlao staze i da naredne godine nećete slaviti Valentinovo, jer po svemu sudeći, a ja sam uvijek u pravu, taj blagdan ljubavi uopće nije potreban i ne služi nikojoj svrsi. APOLJON
© Copyright 2024 Paperzz