Uvodnik
Sadržaj
GOSPODARSTVO
Uvodnik
4
Gospodarske vijesti
5
Budućnost Eura
6
Intervju s doc.dr.sc.
Kapovićem
15 godina
Bosmanovog pravila 20
8
Saga o hrvatskoj
naftnoj industriji
22
10
Napuštanje
Laissez faira
24
12
Rektorova nagrada
26
Hrvatska u EU
14
Međunarodni
monetarni sustav
The hunt for
political prisoner
28
16
Prodaja diplomskih
radova
40
Hrvatska studentska
asocijacija
34
Nastupaj za
ekonomiju
41
HSA više od
studiranja
Managmet group
Ljubljana
42
Znanastvena literatura
na internetu
36
Studentski nemiri
u Portoriku
44
Život na studentskom
budžetu
37
Italija protiv reformi
sveučilišta
45
U koje sektore
treba ulagati?
Kome još treba
industrija
FAKULTET
Uvodnik
31
Tko to tamo zbori
32
Studentski krediti
35
Očekuje se rast
cijene crnog zlata
18
38
LOUNGE
Uvodnik
47
Google
body browser
Neformalna izložba
karikaturiste
48
Zborsko pjevanje
49
Kultura i zabava
u kasne sate
57
Zaba referada
58
56
Putovanje
u vrijeme krize
50
ZagrebDox
59
Paragliding
51
Najava filmova
60
Radionice za
kreativce
52
Humanitarna akcija HSA
54
Tehno kutak
61
Baba
62
Apoljon
62
IMPRESSUM
Poštovani profesori, studenti i svi koji nas rado čitate!
Pred vama je 83. broj Managera, prvi u 2011. godini. Prije svega želio bih se zahvaliti našim sponzorima koji su i dalje uz nas
i s kojima uspješno nastavljamo suradnju unatoč teškoj gospodarskoj situaciji. Zahvaljujem se urednicima i novinarima, te
svima koji su sudjelovali u izradi ovog broja na njihovom predanom i kvalitetnom radu. Također bih želio podsjetiti da su
novi članovi uvijek dobrodošli, te da se svi zainteresirani mogu
slobodno javiti putem maila ili neka nas potraže u kabinetu
Marko LUKAČEVIĆ
407. Naša internet stranica odlično napreduje te na njoj možeglavni urednik
te pratiti sve novosti vezane za naš rad kao i preuzeti svoj primjerak Managera na adresi www.manager-magazine.com .
2011. godinu obilježavaju poprilično loše i tragične vijesti. Brojni požari, poplave i uragani ali i brojni nemiri u zemljama diljem svijeta dodatno pogoršavaju ionako lošu gospodarsku situaciju. Hravtska je barem zasad pošteđena elementarnih nepogoda, no zato ju one
gospodarske i te kako pogađaju. S parlamentarnim izborima koji su sve bliže sve je više i
svakodnevnih podmetanja kao i nepotrebnih rasprava u našem Saboru a sve manje kvalitetnih prijedloga za oporavak iako je upitno da li ih je ikad zapravo i bilo. I na našem fakultetu izbori su obilježili 2010. godinu, kako za novog Dekana, tako i za novi saziv Studentskog zbora. Novi Dekan donio je i određene promjene u nadi poboljšanja situacije i
uvjeta studiranja. Ipak, određene odluke kao npr. ukidanje Alfa grupe i ukidanje dekanovih nagrada za izvrstan prosjek iznenadile su velik broj studenata.
Izbori za Studentski zbor ili bolje rečeno trakavica koja je nastala oko njih napokon je
okončana. Kao što se vjerojatno sjećate prvi izbori u svibnju 2010. bili su poništeni zbog
nepravilnosti pri samom glasanju i neuvrštavanju studenata stručnog studija na popis glasača. Drugi su pak izbori u prosincu 2010. poništeni zbog izostavljanja jednog od kandidata sa glasačkog listića. Ipak treća je bila sreća te su izbori u siječnju ove godine uspješno
održani i nadam se da je i naš fakultet napokon dobio zbor koji će raditi, koji će se boriti
za boljitak svih studenata i iza kojeg će ostati kvalitetni projekti i vidljiva poboljšanja za
nadolazeće generacije.
Sve vas lijepo pozdravljam do idućeg broja, te svim studentima i djelatnicima EFZG-a želim
sretniju i uspješniju 2011. godinu od one prethodne.
S poštovanjem,
Marko LUKAČEVIĆ
glavni urednik
Goran Lepušić
Ivana Ribar
Marko Krajnović
Andrej Hanzir
Tajana Šikoronja
Nikolina Dodig
Glavna urednik
Marko Lukačević
[email protected]
Ana Slade – Šilović
Ivica Jeličić
Urednici rubrika
Gospodarstvo – Jurica Zrnc i Milan Deskar Škrbić
[email protected]
Fakultet – Kristina Jurković
[email protected]
Suradnici:
AIESEC
eSTUDENT
OIKOS
Lounge – Ana Kvesić
[email protected]
Novinari:
Nina Domazet
Ankica Dubravac
Bojan Nonković
Maja Has
Mateja Mikulčić
Maja Šarenić
Josip Razum
Dorotea Albertina Knežević
Tihana Škrinjarić
Fotograf:
Juraj Stipetić
Jan Lukšić
Goran Đurić
Dalia Suša
Ana Lakić
Tomislav Rasonja
Antonija Jurič
Daria Keršić
Andrea Milat
Maja Jurčević
Tisak
STEGA TISAK d.o.o.
www.manager–magazine.com
Ekonomski fakultet
Kabinet 407
Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb
telefon:01/2383223
fax: 01/2335633 (s naznakom "za Manager ")
Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu od svibnja 1995. godine.Tekstovi objavljeni u listu
stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.
Marketing i prodaja oglasa:
[email protected]
Grafički dizajn i prijelom
Maja Kukolja
Izdavač
Hrvatska studentska asocijacija
"member of SPINE
network "
manager 83/16 | 02/2011
3
GOSPODARSTVO
Investicijski ciklus 2011:
ima se, može se
Dok pišemo ovaj uvodnik, na samom početku nove godine, dnevni se mediji masovno bave pomalo neozbiljnim pitanjima poput onog da li je ministar Šuker položio 12 milijardi kuna na račun HNB-a
namijenjenih financiranju HDZ-ove kampanje (!?). Pokušavaju izračunati koliko
je ukupno milijuna kuna hrvatskih građana na računima obitelji bivšeg premijera,
a guvernera Rohatinskog povezati s određenim političkim opcijama na temelju
jednog ručka s prijateljima u uglednom
zagrebačkom restoranu. Također, većina
njih piše o Severininoj novoj boljoj polovici i tome posvećuje po nekoliko stranica u specijalnim vikend izdanjima. Ne
tvrdimo da to nisu zanimljive teme i da
upravo one prodaju novine, ali smo skromnog mišljenja da ipak postoje određeni
događaji, najave i procjene kojima bi se
trebalo posvetiti više pozornosti.
Na sreću, većina je dnevnih listova prenijelo vijest o rekordnom broju nezaposlenih (320 000), ponovnom padu državnog
kreditnog rejtinga i pokušalo analizirati
što novi ministri najavljuju u PEP-u do
2013., ali gotovo nijedan medij nije posvetio dovoljno pozornosti činjenici da
hrvatski privatni poduzetnici u 2011. godini pokreću investicijski ciklus vrijedan
nekoliko milijardi kuna. Zanimljivo je da
su prilično vrijedni projekti usmjereni u
sektore koji ne predstavljaju primarnu
aktivnost ovih poduzeća, a veliki se broj
poduzeća orijentira na osvajanje stranih,
inače nepristupačnih, tržišta. Iako nove
projekte planira 10-ak velikih i svima poznatih hrvatskih poduzeća u ovom ćemo
se kratkom napisu osvanuti na one koji
su se nama učinili najzanimljivijima.
Tako, primjerice, koncern Agrokor ulazi u
energetski sektor i ulaže u gradnju i pokretanje niza postrojenja za proizvodnju
bioplina čije će poslovanje voditi novoosnovana tvrtka Agrokor energija. Takva je
odluka prilično logična ako se uzme u obzir činjenica da je Agrokor do sada drugim tvrtkama plaćao zbrinjavanje klaoničkog, zelenog i drugog otpada sa svojih farmi, a sada će se on koristiti za proizvodnju bioplina. Naravno, koncern tim
projektom neće uštedjeti samo na zbrinjavanju otpada već će moći podmiriti
dio vlastitih potreba za energijom. Kada
govorimo o energiji, zanimljivo je spomenuti da u ovoj godini Agrokor planira
u sklopu svojih Superkonzuma otvoriti i
benzinske postaje. S druge strane, u maloprodaji, predstavnici Konzuma pregovaraju s Kerumom o dugoročnom zakupu
čak 83 Kerumove prodavaonice. Nismo
stručnjaci na tom području, ali kao prosječnim građanima nam se čini da bi
AZTN mogla imati određene primjedbe na
ovakve ugovore...
Dionice INE
4
manager 83/16 | 02/2011
Osim Agrokora, ulaganje u energetski
sektor najavljuje i Neće grupa koja planira projekt vrijedan 70 milijuna eura
usmjeren na izgradnju pogona toplinske
i električne energije iz poljoprivredne i
šumske biomase. Naši su poznati građevinari također najavili ulaganja u energetski sektor. IGH planira uložiti preko
300 milijuna eura u termoelektranu, a
Dalekovod će se ove godine pokušati probiti na neka nepristupačna tržišta poput
Jordana, Libije i Sudana. Očito je da sve
više poduzetnika svjesno da biogorivo i
energija polako počinju predstavljati dugoročno najisplativije projekte.
Za kraj donosimo za studentsku populaciju (pogotovo muški dio) vrlo radosnu vijest. Iako su se brojni kolege prepali da
će svima drag Badel 1862 propasti i otići
u stečaj, preko gotovo već zaboravljenog
Vladinog Modela C, ta je tvrtka uspjela
izbjeći stečaj i u 2011. će nastaviti prodavaonice diljem Hrvatske opskrbljivati
domaćim „lijekovitim“ alkoholnim
pićima...
Svima želimo puno uspjeha na nadolazećim ispitnim rokovima i do sljedećeg broja vas srdačno pozdravljamo,
Milan DESKAR-ŠKRBIĆ
i
Jurica ZRNC
urednici rubrike Gospodarstvo
GOSPODARSTVO
Gospodarske vijesti
Agrokor izdao obveznicu
u vrijednosti
150 milijuna eura
Koncern Agrokor, hrvatski
ekonomski div u vlasništv
u Ivice Todorića,
izdao je nedavno obveznic
u u vrijednosti 150 miliju
na eura s prinosom
od 8,04 posto radi refina
nciranja postojećih kratko
ročnih obaveza. Interes ulagača bio je ogrom
an, čak sedam puta veći
od
traženog iznosa, pa
je inicijalni iznos izdanja
od 100 milijuna eura poveć
an
za
50 posto. Ovim
je činom prošireno izdan
je obveznica iz prosinca
2009. godine, tako da s
obveznicom ukupan iznos
tom
bilježi 550 milijuna eura.
Ivica Todorić izjavio je tom
prilikom kako ga posebno
raduje činjenica kako glo
balna investitorska zajedn
vjeruje da ne samo Agrok
ica
or, već i čitava regija ima
odličnu perspektivu, što
vijest za regionalno gospo
je dobra
darstvo.
SAD se zadužuje, Kina po
suđuje
Državn
i je dug SAD-a prema najno
vijim pokazateljima prema
šio iznos od 14 000 milija
lja iznos duga od 45 300
rdi dolara, što predstavdolara po stanovniku. Pro
računski manjak uvećava
lara dnevno. Kongres će
se za približno četiri milija
tako morati uskoro djelov
rde doati kako bi ukinuo zakon
Vlada mogla dodatno zad
sko ograničenje visine du
užiti, jer u suprotnom slij
ga,
da bi se
ede dramatični i bolni rez
jača svoj globalni utjecaj.
ovi. Kina, s druge strane,
U protekle dvije godine zem
sve
više
ljama u razvoju Kina je po
ska banka. Kineske banke
sudila više novca nego Svj
za razvoj i izvozne banke
etodobrile su vladama i po
iznosu koji premašuje 11
duzećima diljem svijeta kre
0 milijardi dolara, odnosno
dite u
10 milijardi više od Svjets
ke banke.
30 posto manje izravnih
inoze
mnih ulaganja u Hrvatsk
U prvih 9 mjeseci prošle
u
godine, izravna inozemna
ulaganja u Hrvatsku iznosi
ra, odnosno približno 52
la su milijardu i 169 miliju
0 milijuna eura manje ne
na eugo u istom razdoblju 2009
dacima Hrvatska narodna
, otkriva nam svojim najno
banka. Pritom su dominir
vij
im poala ulaganja u bankarski
posredovanja, gdje je ulo
sektor i djelatnosti financi
ženo 338,9 milijuna eura.
jsk
og
Slijede ostale poslovne dje
zatim kemijska industrija
latnosti sa 172,2 milijuna
i poslovanje nekretninama
eur
a,
s iznosima od 142,7 i 13
u Hrvatsku ulagale tvrtke
5 milijuna eura. Najviše su
iz Nizozemske i Austrije,
pritom
s više od pola navedenog
Francuske, Luksemburga
iznosa, a slijede ulagači
i Mađarske. Od hrvatskih
iz Italije,
ulaganja, najviše je otišlo
zvodnju naftnih derivata.
u Siriju, u projekte vezan
e uz proiNokia bil
ježi slabije rezultate
Marko KRAJNOVIĆ
Najveći proizvođač teleko
munikacije opreme u svijet
u, finska Nokia, zabilježila
2010. godine pad u dobit
je u posljednjem tromjese
i od 21 posto, kao i sman
čju
jenje svog tržišnog udjel
mjesečju 2010. godine izn
a.
Ne
to dobit u posljednjem tro
osila je 745 milijuna eura
što se čini odličnim rezult
dnjim tromjesečjem 2009
atom, no uspoređujući ga
. godine vidljiv je znatan
s
zapad
.
On
o što još i više zabrinjava
za šest posto i iznosili su
jest da su prihodi bili već
12,7 milijardi eura, no un
i
atoč tome tržišni udio je
od razloga za ove lošije rez
smanjen sa 35 na 31 posto
ultate vjerojatno leži i u
.
Jed
an
čin
jenici da su u zadnja tri mj
10 posto manje mobitela
eseca 2010. godine prodal
nego u zadnja tri mjeseca
i
2009. Na ove lošije rezult
Stephen Elop koji je izjavio
ate
oči
tovao se i izvršni direktor
kako je konkurentnost No
kie suočena s nekim značaj
nim izazovima.
Ford ostvario rekordnu do
bit
Američki proizvođač autom
obila Ford objavio je svo
je poslovne rezultate za
tvrtka ostvarila najveću do
2010. godinu koji pokazuju
bit u zadnjih deset godin
da je
a. Fordova dobit za 2010
ra što je ogroman napredak
. godinu iznosi 6,6 milija
u odnosu na godinu prije
rdi
dolakad
a
su ostvarili dobit od 2,7
odličan rezultat pripisuje
milijardi dolara. Ovakav
se porastu potražnje za For
do
vim
automobilima i kamionim
nom programu restrukturira
a, ali i uspješno provedenja. Rast prodaje u Ameri
ci bilježi rast od čak 20 po
glavne konkurente Toyotu
sto čime je Ford nadmaši
i Chevrolet, te je po prvi
o
puta od 2003. postao na
jprodavaniji američki bra
nd.
Marko LUKAČEVIĆ
manager 83/16 | 02/2011
5
GOSPODARSTVO
BUDUĆNOST EURA
Koliko je ozbiljna prijetnja raspada eurozone?
Nešto više od deset godina nakon uspostave zajedničkog valutnog područja, sama održivost eurozone nalazi se pod povećalom. Naime, financijska i gospodarska kriza je pokazala određene nedostatke i slabosti sustava bez kojega je
nezamisliv nastavak dugogodišnjeg projekta zvanog Europska unija.
18. travnja 1951. godine osnovana je Komisija za ugljen i čelik koja je bila prvi korak k udruživanju europskog kontinenta.
Nakon dva svjetska rata koja su izbila u
Europi, dva rivala Njemačka i Francuska su
zajednički upravljale proizvodnjom ugljena
i čelika, koji predstavljaju jedne od glavnih resursa u proizvodnji oružja. To je bio
prvi korak u nastanku EU i eura te daljnjoj
integraciji koja se već 60 godina postupno
odvija. Najvažniji rezultat te integracije je
pacifizacija europskog kontinenta. Danas
je ovaj veliki i u suštini plemenit projekt
ugrožen. Četiri zemlje Grčka, Španjolska,
Portugal i Irska su iskusile pad gospodarske aktivnosti i gubitak povjerenja od strane financijske zajednice u tolikoj mjeri da
su se javile sumnje u održivost zajedničkog valutnog područja, tj. eurozone.
Da periferija ima vlastitu valutu ona bi deprecirala i time
povećala konkurentnost bez da se smanjuju nadnice.
di do porasta zaduženosti ako se deficit
kompenzira FDI-em, ali kao i u Hrvatskoj
to ovdje nije bio slučaj. Zamijećen je velik
priljev kapitala koji nije bio FDI, što je i
vidljivo na primjeru Španjolske (vidi sliku
1). Taj priljev kapitala je rezultirao porastom vanjske zaduženosti.
Ekonomski korijeni krize
Funkcioniranje eurozone dosad možemo
opisati pomoću često korištenog modela u
ekonomskoj povijesti; razdiobe na periferiju i maticu. Prema mnogima ta unutrašnja razdioba rezultira primarno iz nemogućnosti privatnog sektora periferije (koja
uključuje Španjolsku, Portugal, Irsku i Grčku) da konkurira matici (prvenstveno Njemačkoj). Zbog manje konkurentnosti periferija kontinuirano više uvozi nego izvozi.
Posuđuje kapital od matice što uglavnom
dovodi do velike (i to naglašeno vanjske)
zaduženosti, ali i gospodarskog „boom-a“
koji omogućuje održavanje velikog uvoza.
Dolazi do brzog rasta nadnica koji daljnje
umanjuje konkurentnost periferije. U isto
doba u Njemačkoj, najvećem izvozniku matice, prisutna je stagnacija plaća. Naravno,
deficit na tekućem računu nužno ne dovo6
manager 83/16 | 02/2011
Slika 1
Zanimljivo je da se osim u slučaju Grčke
rast zaduženosti se dogodio u privatnom
sektoru, a ne državnom. Tako je npr. omjer
privatnog i javnog duga u Španjolskoj
87:13. Često naglašavana fiskalna disciplina u ovom slučaju nije pomogla, te u njoj
ne treba tražiti uzrok krize.
Rizik sa europske banke
Visoke razine privatnog duga u ovim zemljama sada predstavljaju rizik za maticu
koja većinom drži taj dug. Sasvim je jasno
da je u interesu vlada matice da pomognu
periferiji vraćanje toga duga jer njihove
banke zbog duboke krize i velike izloženosti padaju pod rizik insolventnosti. U tom
smislu veliki paket pomoći Grčkoj u kojem
je Njemačka igrala glavnu ulogu nije ni u
kojem slučaju čin altruizma, na što upućuje činjenica da njemačke banke drže 15%
grčkog javnog duga. ECB je pružio dodatnu likvidnost bankama, te kupuje dug spomenutih zemalja, ali kriza povjerenja i dalje ustraje. Čini se da su potrebne neke odlučnije mjere kako bi se ova situacija
razriješila.
Sadašnja politika „stezanje remena“
MMF i većim dijelom EU smatraju da izlaz
iz ove krize treba potražiti u smanjenju državne potrošnje kako bi se smanjila premija rizika na zaduživanje i smanjenju plaća
da bi se povećala konkurentnost gospodarstva. U svakom slučaju, to su dvije mjere
koje prebacuju teret krize većinom na građane i radnike. Smanjenje državne potrošnje dovodi do smanjenja agregatne potražnje i time do daljnjeg pogoršanja ekonomske situacije, moguće i većeg deficita.
Ipak, ako zbog smanjenja agregatne potražnje dođe do smanjenja nadnica, uslije-
GOSPODARSTVO
dio bi oporavak i smanjenje neravnoteže
na tekućem računu zbog porasta konkurentnosti periferije. Odvijanje tog procesa
je upitno jer su plaće i cijene često ljepljive i ne spuštaju se. Za tržišni mehanizam
to je jedini način da vrati ravnotežu, ali to
predstavlja vjerojatno dugotrajan i sigurno
bolan proces koji bi značajnije smanjio životni standard građana. Suprotan proces
od smanjenja plaća u periferiji bio bi povećanje plaća ili inflacija u matici, ali to
nitko od donosioca odluka nije ni spomenuo. Upravo suprotno, politika smanjenja
i „obuzdavanja“ državne potrošnje, koja je
propagirana na razini cijele EU, zapravo
vodi u suprotnom smjeru, daljnjoj stagnaciji ili smanjenju plaća u matici. Da periferija ima vlastitu valutu ona bi deprecirala i
time povećala konkurentnost bez da se
smanjuju nadnice. Pošto periferija nema
vlastitu valutu nego euro preostaje joj deflacija i padanje plaća. Pravi paket pomoći
EU bi bio da pokrene umjerenu inflaciju u
matici kako bi periferija postala konkurentnija i smanjila neravnotežu na tekućem
računu. Ovako je najvjerojatniji efekt ove
politike histereza i ustrajanje visoke nezaposlenosti u periferiji.
velo do velike financijske krize jer bi banke ostale bez izvora financiranja. Tu su još
i politički troškovi, troškovi porasta kamata na dug, proceduralni troškovi itd. Ukratko, dobrovoljnog izlaska iz eurozone zasad
neće biti. Ono što bi se moglo dogoditi u
crnom scenariju je da se periferiji dogodi
pohod na banke i porastu kamate na dug.
Grčka je prvi kandidat kojem bi se to moglo dogoditi, a ako se to dogodi vjerojatno
će doći do širenja krize prema zemljama
koje investitori smatraju sličnim Grčkoj;
prvenstveno Španjolske, Portugala i Italije. U tom slučaju bi mogle prevagnuti koristi vlastite valute i te zemlje bi mogle
izaći iz eurozone, jer se ionako glavnina
troškova izlaska već dogodila! Nešto slično
se dogodilo u Argentini 2002. kada je nakon pohoda na banke vlada otkazala konvertibilnost domaće valute za dolar u
omjeru 1:1, i značajno devalvirala valutu
(0,35 pesosa:1 dolar). Prije te zapravo prisilne devalvacije nešto slično je bilo jednako nezamislivo kao i danas izlazak iz
eurozone.
no u odnosu na ostale valute, prvenstveno
euro. To je rezultiralo padom islandskih cijena i plaća oko 40% u odnosu na glavne
trgovinske partnere. U svakom slučaju
mnogo više nego 15% smanjenje plaća u
Latviji, zemlji hvaljenoj zbog smanjenja
potrošnje i plaća. Brzim pogledom na Sliku
2 jasno je da Island u usporedbi s drugim
zemljama periferije nije doživio tako značajan pad BDP-a (slično je i s zaposlenosti). Na Slici 2 prikazane su Estonija, Latvija i Irska, najodlučnije zemlje u strategiji interne devalvacije koju propagira EU i
MMF. Ovaj primjer pokazuje da su prednosti vlastite valute nezanemarive, i da sam
izlazak iz eurozone može čak, u određenim
uvjetima, biti i dobra odluka.
Primjer Islanda
Zaustavljanje konvergencije?
Island je jedina europska zemlja koja je
tokom krize imala slično iskustvo argentinskom. Prije krize, vanjski dug Islanda je
bio višestruko veći od BDP-a. Kada su
islandske banke postale insolventne, vlada
ih je prisilila da bankrotiraju, tj. da ne vrate dug svojim kreditorima.
Island je iskoristio činjenicu da ima vlastitu valutu koja je puštena da padne drastič-
Politička volja za nastavak provođenja projekta EU je neupitna. EU može mnogo učiniti da pomogne periferiji iako se zasad ta
pomoć fokusirala na otplaćivanje dugova
bankama matice. To nije dovoljno jer je
zemljama periferije potreban rast da bi ih
i dalje otplaćivale. Model smanjenje plaća
i deflacije može vratiti zemljama konkurentnost, ali preko leđa radnika i građana
zemalja periferije. Neki spominju da je potrebno smanjenje plaća od 20% da bi periferija vratila svoju konkurentnost, a to se
ne događa preko noći. Ako se periferija ne
uspije prilagoditi (tu se prvenstveno misli
na Španjolsku, Grčku, Irsku i Portugal) mogla bi uslijediti ponovna nemogućnost otplate kredita i nova financijska kriza. U
tom slučaju izlazak iz eurozone pojedinih
zemalja nije nezamisliv, a tada je sve moguće. Ipak, čini se najvjerojatnijim da će
EU i dalje pronalaziti načine da zemlje periferije otplaćuju svoje dugove bez da dođe do suštinskih promjena u funkcioniranju EU. Ako ne dođe do prilagodbe plaća
to bi moglo dovesti do dugog razdoblja
sporog rasta periferije.
Jurica ZRNC
Scenarij izlaska iz eurozone
Svaki izlazak iz eurozone bi zahtijevao vrijeme i pripremu, kako naglašava Barry Eichengreen u svom radu o raspadu eurozone iz 2007. godine. Za to vrijeme, gotovo
sigurno bi došlo do pohoda na banke zbog
valutne supstitucije. Građani, svjesni da će
njihova domaća valuta deprecirati, bi krenuli štedjeti u stranim bankama, što bi do-
Suprotan proces od smanjenja plaća u periferiji bio bi
povećanje plaća ili inflacija u matici, ali to nitko od
donosioca odluka nije ni spomenuo.
Slika 2
manager 83/16 | 02/2011
7
GOSPODARSTVO
INTERVJU S DOC.DR.SC. KAPOVIĆEM
Hrvatskoj je potreban je radikalan zaokret
Docente Kapoviću, pored karijere u
znanosti, široj javnosti ste poznati po
svojem političkom aktivizmu. U našoj
zemlji ljudi iz akademske zajednice poprilično su inertni i drže se podalje od
politike. Koji su bili motivi vašeg aktivističkog angažmana i kako je on
tekao?
Ima članova akademske zajednice koji se
bave mainstream, stranačkom i parlamentarnom, politikom, no ja takav vid bavljenja politikom baš i ne cijenim. Osobno
smatram da je moja dužnost, kao predavača na fakultetu, da, osim što se bavim
znanstvenim radom u svojoj struci, reagiram na nepravde u društvu i pokušavam
nešto napraviti da bi situacija u zemlji bila bolja. Bilo da se tu radi o javnim nastupima na televiziji, organiziranju prosvjeda,
štrajkova, javnih tribina, pomoći radnicima koji negdje prosvjeduju za svoja prava
ili o nečem drugom. Treba biti solidaran.
Ono što se sada događa nekom drugom,
sutra se može dogoditi i vama.
Angažirao sam se prvo 2008, u antiNATO
kampanji, zatim sam 2009, za vrijeme velikih studentskih blokada, u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje dostupno svima, a 2010. sudjelujem u Demokratskoj inicijativi protiv EU i u organizaciji štrajka akademske zajednice protiv donošenja novih neoliberalnih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti.
Što mislite o ulasku Hrvatske u EU? Kako će se to odraziti na hrvatsko gospodarstvo i standard hrvatskih građana?
Prema svim istraživanjima, iako se to pokušava zataškati, većina je građana, s pravom, protiv ulaska Hrvatske u EU. Obično
volim reći da su Grci narod koji najbolje ra-
Ako je prava moć
koncentrirana u
Bruxellesu, možemo se
oprostiti od bilo kakva
utjecaja na politiku.
8
manager 83/16 | 02/2011
Južne Amerike takvu politiku
prepoznaju te se ona artikulira sve više i na državnoj razini, dok na istoku Europe takva
prepoznavanja u nekom svjesnije artikuliranu obliku nema
("euroskepticizam" je od svih
zemalja, kako smo već spomenuli, izražen najviše upravo u
Hrvatskoj). Kao primjer takvog
zavisna odnosa možemo istaći
činjenicu da je 80% bankarskog sustava istočne Europe u
stranom vlasništvu. To, dakako, vrijedi i za Hrvatsku, dok
je tu primjerice Slovenija praktički jedina iznimka. Također,
Dovoljno je, recimo, istaknuti podatak da u zadnjih 30ak godina realne plaće u EU, kao i u SAD-u, stagniraju,
dok su profiti kapitalističke elite enormno rasli.
zumije ekonomiju i politiku pa se zato toliko puno i toliko često bune. (Poznati američki kapitalist Henry Ford je rekao: Kada bi
ljudi razumjeli kako sustav doista funkcionira, revolucija bi nastupila prije nego što
bi jutro svanulo.) No i građani Hrvatske su
tu dosta dobri jer shvaćaju, premda možda
više instinktivno, da je EU loša.
Stvari su dosta jednostavne. Treba biti prilično naivan pa misliti da vam u svjetskoj
politici netko želi tek tako pomoći ili da
nam zapadna politika i korporacije žele
dobro. U EU je danas bitno po centralnosti/perifernosti razlikovati tri područja –
jezgru (Njemačka, Francuska, Nizozemska...), poluperiferiju (ili periferiju eurozone – Portugal, Španjolska, Grčka...) i periferiju (novo-pridošle članice iz istočne Europe). Dio juga Europe i europski postsocijalistički Istok danas o zapadnoj/sjevernoj
Europi ovise na sličan način na koji i Južna Amerika politički i ekonomski ovisi o
Sjevernoj Americi – riječ je sličnu neokolonijalnu odnosu jezgre i periferije. Razlika
prema Amerikama je u tome što narodi
proizvodnja se iz najmoćnije industrijske
zemlje, Njemačke, sve više seli na periferiju gdje su troškovi rada jeftiniji. Neokolonijalni i eksploatatorski odnos EU prema
istoku se recimo dobro vidi na primjerima
Rumunjske i Bugarske.
Dovoljno je pogledati u kakvu su stanju
novije članice EU poput Mađarske ili Latvije, a i starije poput Irske ili Grčke, da bi se
vidjelo da su priče o tome da u EU teku
med i mlijeko samo bajke. EU je interesna
zajednica kapitala koji radi isključivo u korist gospodarsko-političkih elita, a protiv
interesa običnih ljudi. To se, recimo, vidi
po brojnim direktivama i preporukama tijela EU u kojima se preporučuje stagnacija
GOSPODARSTVO
Društvo treba ustrojiti
tako da vlada samo
sobom, a ne da drugi nad
njim vladaju. Narod dobro
kaže – prilika stvara
lopova. Pošteni vladar ne
postoji.
radničkih plaća, smanjenje radničkih i socijalnih prava, rad na određeno i sl. Dovoljno je, recimo, istaknuti podatak da u
zadnjih 30-ak godina realne plaće u EU,
kao i u SAD-u, stagniraju, dok su profiti
kapitalističke elite enormno rasli.
Što se tiče Hrvatske, stvari su kristalno jasno. Hrvatski će seljaci gadno nastradati
nakon ulaska u EU, naša poduzeća neće
imati nikakve šanse s potpuno otvorenim
granicama protiv puno jačih i većih zapadnih kompanija, pod pritiskom EU ćemo morati zatvoriti i posljednje ostatke naše nekoć moćne industrije – brodogradilišta,
pod pritiskom EU smo morali odustati od
proglašavanja gospodarskog pojasa što
nam oduzima iz džepa godišnje i do 300
milijuna eura itd. Da ne govorimo o potpunom nedostatku demokracije u EU, potpuno suprotno onome što se javno govori.
Kome bi npr. u Hrvatskoj ikad palo na pamet ne dati npr. Česima u Daruvaru da imaju školu na svom jeziku? U Francuskoj je
pak to teško zamislivo, a nacionalne manjine ondje uopće ne postoje. Ne treba ni govoriti što rade tamo npr. s Romima ili imigrantima ili što se događa s ljudskim pravima "izbrisanih" u Sloveniji ili Rusa u baltičkim zemljama. Hrvatska je u takvim stvarima daleko ispred EU. Treba također reći
da Europskom Unijom upravljaju neizabrani birokrati nad kojima građani Europe imaju vrlo mali nadzor i utjecaj. To je lako vidjeti na jednom primjeru – ako se u Hrvatskoj, maloj zemlji, kakva god ona bila, dogodi neki prosvjed, štrajk ili javna kampanja, to će ipak imati određen utjecaj i izvršit će pritisak na vlast koja će tu i tamo
morati ustuknuti. Ako je prava moć koncentrirana u Bruxellesu, možemo se oprostiti od bilo kakva utjecaja na politiku.
Naravno, ako Hrvatska ne uđe u EU, to ne
znači da će odmah sve biti idealno. Neće.
Ako se ljudi ne pokrenu, neće se ništa promijeniti. No da bi se nešto pokrenulo, prvo je potrebno znati kako stvari realno
stoje. Ako se to ne zna, ne može se ništa
napraviti. A zato je potrebno znati i što je
to EU zapravo.
Možemo li se na stranačkoj sceni nadati
novim političkim liderima koji će nas
izvući iz krize? Koji bi bio put izlaza iz
ove nezavidne situacije?
Potreban je radikalan zaokret u politici, no
to trenutna politička nomenklatura, kao ni
oni koje se nude u zamjenu neće sigurno
promijeniti. I općenito, problem nije u tome da na vlast
dođu neki "dobri" ljudi. Društvo treba ustrojiti tako da vlada samo sobom, a ne da drugi
nad njim vladaju. Narod dobro kaže – prilika stvara lopova. Pošteni vladar ne postoji.
Sustav treba tako ustrojiti da
nitko tko obavlja neku javnu
funkciju jednostavno ne može
pobjeđuje jedna od nekoliko stranaka koje, više-manje, imaju isti program u svim
ključnim pitanjima? Kakva je to demokracija ako se sastoji samo od toga da jednom
u četiri godine zaokružujemo jednog od
deset istih kandidata da bi on sljedeće te
četiri godine radio što god hoće? A vrlo se
lako može napraviti to da se svakoga tko
je na javnoj funkciji može odmah smijeniti ako ne radi dobro, kao što se mogu organizirati i izbori, a da na njih ne utječe
novac – tako da se u potpunosti zabrane
kampanje financirane privatnim sredstvima, da se predizborna kampanja odvija is-
U cijelom svijetu vidimo kako obični ljudi, radnici,
plaćaju za krizu za koju oni sami nisu nimalo krivi, dok
države pomažu bankama i kapitalistima koji su se još do
jučer kleli u slobodno tržište i rogoborili protiv
intervencije države u ekonomiju.
raditi u svoju korist, a ne tako da molimo
boga da izaberemo nekog poštenog. Npr.
ako vlast želi smanjiti svima plaće – prvo
mora narod na referendumu pitati je li za
to ili nije. Uz današnju tehnologiju, mogli
bismo preko kompjutera i interneta imati
referendume svaki dan.
Cijelo vrijeme se pretvaramo da živimo u
demokraciji. Tobože, svatko se može kandidirati na izborima. Da, svatko ako je bogat ili ako ima iza sebe nekog kapitalista
koji će ga financirati (i, jasno, onda tražiti nešto za sebe). Prvo se cijela državna
imovina, sva poduzeća, tvornice, hoteli,
podijelila izabranim novopečenim tajkunima i sad ti isti neokapitalisti financirajući
političare i političke stranke odlučuju tko
će biti na vlasti. Kakva je to demokracija?
Kakva je to demokracija ako na izborima
ključivo na javnoj televiziji gdje će svi
kandidati biti jednaki, da se potpisi za
kandidaturu skupljaju isključivo na internetu, da se predizborni skupovi odvijaju
samo u dvoranama u javnom vlasništvu.
Sve je to danas tehnološki itekako moguće,
a ne provodi se zato što onda oni koji su
trenutno na vlasti ili na nju aspiriraju ne bi
mogli od trenutne situacije prosperirati.
Bojan NONKOVIĆ
manager 83/16 | 02/2011
9
GOSPODARSTVO
U KOJE SEKTORE HRVATSKO GOSPODARSTVO TREBA ULAGATI?
Ide li Vladinih 14 milijardi kuna u pravom smjeru?
Ono što je Hrvatskoj, maloj zemlji u razvoju, neophodno za izlazak iz krize jesu profitabilne investicije koje će osigurati konkuretnost te na taj način stvoriti temelje za gospodarski rast.
«U koje sektore Hrvatsko gospodarstvo
treba ulagati?» je pitanje koje se našlo
u središtu rasprava na konferenciji: «Novi modeli rasta hrvatskog gospodarstva», održane 22. studenog 2010 godine, što govori o važnosti i neophodnosti
rješavanja ovoga problema. Među najvažnijim sektorima u koje bi trebalo ulagati našli su se energetika, poljoprivreda, prometna infrastruktura te turizam.
Prije nego što se dublje osvrnemo na spomenute sektore navest ćemo neke od mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se povećala atraktivnost i profitabilnost investicija. Prvo, treba poduzeti mjere kojima bi
se smanjila korumpiranost unutar gospodarstva što čini jednu od glavnih prepreku
inozemnim ulaganjima. Drugo, uklanjanje
prevelikih birokratskih prepreka ulaganjima kao što su: veliki broj papira koji je potrebno skupiti da bi se uložio novac i pokrenula proizvodnja, zatim visoki porezi i
parafiskalni nameti. Treće, investicije treba preusmjeriti od javnog prema privatnom sektoru gdje su investicije efikasnije i
produktivnije, a povrati od investicija kraćeg roka.
Turizam
Turizam je najprofitabilniji sektor u Hrvatskoj ali da bi Hrvatska mogla održati konkuretnost na snažnom konkuretnom tržištu
treba neprestano ulagati u ovu granu. Isto
tako najveće zanimanje stranih ulaganja u
Hrvatskoj su upravo iz područja turizma te
to treba iskoristiti. Glavno pitanje koje se
ovdje postavlja je: U koja područja hrvatskog turizma treba ulagati,što je to što će
hrvatski turizam učiniti još atraktivnijim i
uspješnijim?
Sljedeći graf nam možemo donekle dati
odgovore na pitanja.
10
manager 83/16 | 02/2011
Potreba i potencijal prometne infrastrukture su veliki,
budući da je ona u Hrvatskoj vrlo bitna jer se ona nalazi
na raskrižju zemalja EU i istočnih zemalja što je također
važno za daljni razvoj turizma, stoga su i investicije u
infrastrukturu prijeko potrebne za održivi gospodarski
razvoj
Vidimo da hoteli zauzimaju najmanji udio
u smještajnim kapacitetima a ostvrauje
najveće prihode što ukazuje na činjenicu
da bi investicije trebalo usmjeriti u izgradnju hotela i resorta gdje su izgledi za
ostvarivanje profita najveći. Dakle, investicije u turizmu je potrebno usmjeriti u
izgradnju novih kapaciteta, jer bez novih
kapaciteta Hrvatska ne može u turizmu napraviti novi iskorak. Nadalje, tu su i ogromni neiskorišteni vojni kompleksi, na najboljim lokacijama na obali, što već u prvoj
fazi tržišne valorizacije otvara investicije
od oko 2,5 milijarde eura. Da bi hrvatski
turizam mogao opstati na snažno konkuretnom Mediteranskom tržištu treba osmisliti strategiju ulaganja u specifične oblike
turizma poput golfa, nautike, kongresog i
zdravstvenog turizma, te seoskog turizma
i poticati javno-privatno partnerstvo. Za
uspješan razvoj turizma vrlo je važno poboljšanje cestovne i druge prometne
infrastrukture.
Prometna infrastruktura
Promet predstavlja važan segment nacionalnog gospodarstva jer je bez efikasnog
prometa nezamisliv gospodarski napredak.
Potreba i potencijal prometne infrastruk-
ture su veliki, budući da je ona u Hrvatskoj vrlo bitna jer se ona nalazi na raskrižju zemalja EU i istočnih zemalja što je također važno za daljni razvoj turizma. Stoga su i investicije u infrastrukturu prijeko
potrebne za održivi gospodarski razvoj. S
ekonomskog aspekta infrastruktura je ,metaforički rečeno, krvotok koji opslužuje sistem gospodarskog organizma, omogućavajući njegovo funkcioniranje i razvitak i
jedan je od temeljnih preduvjeta gospodarskog razvitka. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta, u pravilu, traje nekoliko
godina, što ima negativne efekte na gospodarski i društveni razvoj. Izgrađeni kapaciteti imaju dug vijek trajanja i dugo
vrijeme sazrijevanja i korištenja, ali u uvjetima suvremenog znanstveno-tehničkog
progresa moguće je i relativno brzo zastarijevanje pa se zato javljaju potrebe, uz izgradnju novih, osuvremenjivanja infrastrukturnih kapaciteta kao što su rekonstrukcija i modernizacija prometnica i pruga. U sadašnjoj prometnoj strukturi Hrvatske dominira cestovni promet. Veliki dio
prometne infrastrukture izgrađen je na južnom dijelu Hrvatske, a prioritet u gradnji
prometne infrastrukture trebao bi biti
upravo najzaostaliji dio Hrvatske, a to su
Slavonija i Baranja. Dakle, Panonski koridor, zatim Koridor Budimpešta-Rijeka s posebnim naglaskom na Luku Rijeka, koja
ima odlične karakteristike i godišnji promet od oko 6 milijuna tona, dok na Mediteranu godišnji promet.iznosi 700 milijuna
tona. Danas je glavnina željezničkih pruga
daleko ispod suvremenih standarda i potreba što zahtjeva značajnija ulaganja u
željezničku infrastrukturu, osobito ako se
uzme u obzir činjenica da željeznički pro-
GOSPODARSTVO
stva za obnovljive izvore energije, te privatni investitori u pripremi dokumentacije
za buduće projekte obnovljivih izvora koji
uključuju biomasu i bioplin. Zadnji potvrđeni veliki projekt ulaganja u energetiku
jest projekt Adris Grupe koji se konkretno
odnosi na termoelektranu Plomin čija se
Iako je prema Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD)
Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u kojoj
EBRD još nije ulagao u energetske projekte,
investicije ipak dolaze iz Svjetske banke koja
trenutno u Hrvatskoj podupire tri energetska
projekta.
met sa 47,9 posto dominira u putničkom
prijevozu. Hrvatske željeznice je prijeko
potrebno modernizirati te izgraditi ravničarsku prugu s četiri do pet puta većim kapacitetom od sadašnjega, koji je 9 milijuna tona i limit je razvoja luke. Zatim, mogućnosti naših luka općenito su nedovoljno iskorištene, a osobito mogućnosti luke
Rijeka koja ima izvrstan zemljopisni položaj i odlične preduvjete za prekrcaj svih vrsta tereta. Do 2013. godine planirana su
ulaganja u lučku infrastrukturu u iznosu od
531 milijun eura što bi omogućilo veći promet i razvoj morskih luka. Također, unatoč
dobrim predispozicijama za razvoj unutarnjeg plovnog prometa, potencijal koji on
pruža u gospodarskom pogledu nije iskorišten u dovoljnoj mjeri.
Energetika
Iako je svjetska financijska kriza utjecala
na smanjenje potražnje i prolongiranje
energetskih investicija, Hrvatska ne smije
odustati od ulaganja u taj sektor, nego uz
pomoć energetske strategije pokrenuti
gospodarski razvoj. Strategija energetskog
razvoja Hrvatske, koja se trenutno vodi
kao usvojena, postavila je cilj da se do
2020. udio proizvodnje električne energije
iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji
održi na razini od 35 posto. Strategija
predviđa projekte kao što su terminal za
ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku (završetak do 2014.), završetak sustava magistralnog plinovoda Hrvatske (druga faza
2007-2011), povezivanje plinskih sustava
Hrvatske i Mađarske (2011.), uključenje u
plinovod Južni tok, izgradnja spremnika za
obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog
plina Grubišno polje (2012.), reverzibilni
transport nafte Jadranskim naftovodom
(Janaf), modernizacija rafinerija itd. Kao
prioritete među tim projektima stručnjaci
za energetiku ističu pravac prema Mađarskoj kojim se osigurava još jedan pravac
opskrbe ruskim plinom, te izgradnju vršnog plinskog skladišta koje bi olakšalo situaciju u slijedećim zimama. Iako je prema
Europskoj banki za obnovu i razvoj (EBRD)
Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u kojoj EBRD još nije ulagao u energetske projekte, investicije ipak dolaze iz
Svjetske banke koja trenutno u Hrvatskoj
podupire tri energetska projekta. Prvi se
odnosi na energetsku učinkovitost i provodi se s HEP ESCO-om, čija ukupna vrijednost iznosi 13 milijuna dolara. Drugi projekt provodi se u Osijeku i Zagrebu s HEP
Toplinarstvom, a radi se o poboljšanju infrastrukture i proširenju mreže toplinarstva, u vrijednosti od 25 milijuna dolara.
Trećim projektom vrijednim 5,5 milijuna
pomaže se Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u razvoju zakonodav-
vrijednost procjenjuje na oko 800 milijuna
eura, ujedno je jedan od projekata iz Vladina kataloga 30 investicija od interesa za
državu.
Poljoprivreda
Unatoč velikom potencijalu poljoprivrede u
Hrvatskoj, poljoprivredni i ruralni sektor su
posljednih godina bili zapostavljeni, što
govori u prilog činjenica da se od 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih površina
obrađuje 63 posto, a ostalo su neobradive
površine. Udio neobrađenih obradivih površina je čak 24 posto. Hrvatskoj poljoprivredi su potrebna ulaganja u novu proizvodnju koja je dohodovno zanimljiva, a
koja do vremena ulaganja nije postojala na
gospodarstvu, potrebno je održavanje postojeće razine proizvodnje adaptacijom ili
dogradnjom dotrajalih objekata i zamjenom opreme te različitim drugim rekonstrukcijama, zatim postizanje veće ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja koje se
postiže uvođenjem modernijih tehnologija
izgradnje novih gospodarskih objekata, nabave modernih strojeva i opreme, podizanjem novih višegodišnjih nasada, kupnjom
ili povećanjem osnovnog stada, kupnjom
zemljišta, itd. Nadalje potrebno je poboljšanje kakvoće proizvoda, poboljšanje uvjeta rada i života na gospodarstvu, formiranje novog obiteljskog poljoprivrednog.
Nina DOMAZET
Ankica DUBRAVAC
manager 83/16 | 02/2011
11
GOSPODARSTVO
KOME JOŠ TREBA INDUSTRIJA?
Procesi uništavanja hrvatske industrije
Hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od
1990-ih do danas prolazi kroz period ozbiljnih problema. Epoha je obilježena
restauracijom kapitalizma, ratom, ekonomskim padom, egzistencijalnom neizvjesnošću, općenito, teškim društvenim
regresom. Taj regres se nažalost, uz neke pomake nabolje, nastavio i nakon
smijene HDZ-a na izborima 2000. godine. U ekonomskom smislu, najpogubnija poslijedica ovog razdoblja je uništenje dobrog dijela industrije. Taj proces
deindustrijalizacije sasvim je opipljiva
nacionalna katastrofa: broj nezaposlenih veći je od 300 000, s tendencijom
rasta.
Pretvorba i privatizacija
Za proces tranzicije, odnosno restauracije
kapitalizma, ključnu ulogu odigrao je proces pretvorbe društvenog vlasništva u državno vlasništvo. Već tada, na početku tog
procesa, pojedini su glasovi upozoravali da
će ovakav postupak države uništiti hrvatsku privredu. Pretvorba je provedena u jeku rata, bez ikakve analitičke pripreme i
suvislog objašnjenja. Proces pretvorbe i
privatizacije opravdan je posve neutemeljenom kritikom instituta društvenog vlasništva (glavna kritika je bila da nije jasno
tko je stvarni vlasnik imovine). Isto se ta-
12
manager 83/16 | 02/2011
Jugoslavenska privreda prije 1990. bila je najprivatnija
u Europi, državnih poduzeća jednostavno nije bilo.
Radnički savjeti koji su upravljali poduzećima bili su
sastavljeni od privatnih osoba, a ne od državnih
činovnika.
ko paušalno i bez ikakvih dokaza tvrdilo da
je samoupravljanje bilo neefikasno. Jugoslavenska privreda prije 1990. bila je najprivatnija u Europi, državnih poduzeća jednostavno nije bilo. Radnički savjeti koji su
upravljali poduzećima bili su sastavljeni
od privatnih osoba, a ne od državnih činovnika. HDZ-ova vlast našla se pred logičkim problemom, kako privatizirati nešto
što je privatno? Zbog toga se pristupilo
pretvorbi, tj. podržavljenju samoupravnih
poduzeća. Osim što se zakonski uklonila
bilo kakva mogućnost radničkog upravljanja poduzećima, država je došla do vlasništva potezom pera (paradoksalno je da
se nakon niza neuspjelih privatizacija, ponovio proces deprivatizacije i de facto reetatizacije, posebno u razdoblju 1998. i
1999. kada je niz tvrtki propalo).
Proces pretvorbe i privatizacije bio je poguban za hrvatsko gospodarstvo iz više razloga. Postoje brojne studije koje ukazuju
da je samoupravna organizacija efikasnija
od kapitalistčke, posebice u srednjim i velikim poduzećima. Osim toga eksproprija-
cija radnika dovodi do kraha ekonomske
demokracije. To u konačnici može dovesti
u pitanje i političku demokraciju. Američki politolog Robert Dahl tvrdi: „Ako je poželjno da ljudi upravljaju sobom demokratski, onda ne može biti poželjno da budu
upravljanji nedemokratski . . . ako je demokracija opravdana u upravljanju državom, onda mora također biti opravdana u
upravljanju privrednim poduzećima; reći
da nije opravdana u upravljanju privrednim poduzećima znači implicirati da nije
opravdana u upravljanju države“. Zaključuje da se skup osnovnih političkih prava
može izvesti iz jednog i najosnovnijeg od
svih prava na koja su ljudska bića ovlaštena – prava na samoupravljanje. To pravo,
po Dahlu, krši i američki korporativni kapitalizam, a kršio je i sovjetski birokratski
socijalizam. Eksproprijacija radnika dovela
je do rasta društvenih nejednakosti, što
proizvodi društvene napetosti i smanjuje
socijalnu koheziju. 1990-ih je došlo do velikog povećanja nejednakosti u odnosu na
ranije razdoblje.
GOSPODARSTVO
Druge okolnosti
deindustrijalizacije
U makroekonomskom pogledu, uvijeti poslovanja su se izmjenjivali, od poslovanja
pod inflatornim uvijetima, prema hiperinflaciji do stabiliziranja inflacije i tečaja.
Glavni čin konsolidacije bio je stabilizacijski program iz listopada 1993. godine, koji je doveo do obuzdavanja inflacije i stabilnosti tečaja. U tom razdoblju usvojen je
niz zakona (primjerice Zakon o stečaju, Zakon o tržišnom natjecanju itd.), osnovane
su brojne agencije (za sanaciju banaka, restrukturiranje državnih poduzeća itd.).
Unatoč tome politika stabilizacije nije se
zasnivala na razvojnoj koncepciji. Politika
stabilnog precijenjenog tečaja dovodi do
nekonkurentnog izvoza i jeftinog uvoza
uslijed čega se razara domaća proizvodnja
i povećava vanjskotrgovinski deficit. Unatoč stabiliziranoj inflaciji, svijesno se zanemarivao problem likvidnosti, kako u neprivatiziranim, tako i u privatiziranim tvrtkama. Novi vlasnici preferirali su, osobito
ako su ulozi bili visoki, ulazak države i socijalizaciju gubitaka. Mogućnosti su bile
to veće, što su akteri imali bolje političke
veze i/ili su smatrani politički važnima.
Liberalizacija, unutarnja i vanjska, bila je
poprilično radikalna i brza, s brojnim institucionalnim prazninama. To je dovelo do
eksplozije trgovačkih tvrtki i uvoza. Rast
uvoza bio je u prvom redu poslijedica liberalizacije vanjske trgovine uključujući i liberalizaciju deviznog tržišta u kontekstu
stabilnog precijenjenog tečaja. Po mnogim
ekonomistima tečaj je precijenjen jer je u
dosadašnjem razdoblju inflacija u Hrvatskoj bila veća nego u EU, a tu razliku tečaj
nije pratio. Od 1994. vanjskotrgovinski deficit relativno kontinuirano raste. Uvoz je
u razdoblju 2000-ih u prosjeku duplo veći
od izvoza. Hrvatsko gospodarstvo, a poglavito industrija našla se u razdoblju od
Razina industrijske
proizvodnje iz 2009.
godine bila je na svega
80-ak posto industrijske
proizvodnje iz 1990.
godine.
1990-ih do danas, između ćekića međunarodne konkurencije i nakovnja antiinflacijskog programa.
Sve to se odvija u uvijetima nepostojanja
efektivne ekonomske politike. Fiskalna politike se svodila, i svodi se, na prikupljanje
novca za proračun. Ostajala je monetarna
politika koja se sastoji od manipuliranja
kamatama i monetarne emisije. Kao glavna zadaća ekonomske politike shvaćena je
politika niske inflacije i stabilnog tečaja.
Ne postoji nikakvo ozbiljno planiranje (Zavod za planiranje ukinuo je HDZ-ov režim).
Umjesto znanstveno utemeljenog planiranja propovijeda se religija neoliberalizma
tj. tržišnog fundamentalizma. Radi se o
vjeri da će tržište samo od sebe postići zaposlenost i rast. Takve pretpostavke su empirijski diskreditirane bezbroj puta. Aktualna svijetska kriza pokazala je po tko zna
koji put iracionalnost i nestabilnost tržišnog kapitalizma. Znanstveni pristup zahtjevao bi ozbiljnu analizu zašto je u Hrvatskoj došlo do opisanih degenerativnih
kretanja. Ideološki se pristup na to ne
obazire već nastavlja putem koji je zacrtan
1990-ih, ne obazirući se na ljudske patnje.
Ovdje nije toliko riječ o problemu loše teorije koliko o svijesnoj izdaji nacionalnih
interesa od strane političkih elita radi zadovoljavanje partikularnih interesa. Nacionalna bogatstva rasprodaju se stranom
kapitalu ili domaćim kapitalistima, interesno povezanim s političkim elitama. Očekivati da će se neoliberalnim kursem, a bez
industrijske politike, dogoditi reindustrijalizacija predstavlja slijepu vjeru jer tako
nešto nije uspijelo nijednoj zemlji.
Industrija u problemima
Uslijed nabrojanih procesa (pretvorba, liberalizacija, nepostojanje planiranja) dolazi do propasti dobrog dijela industrije.
Tim procesima svakako je pridonjeo i rat, a
u većoj mjeri i gubitak tržišta bivših jugoslavenskih i istočnoeuropskih država. Razina industrijske proizvodnje iz 2009. godine bila je na svega 80-ak posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. U istom
razdoblju svijetska industrijska proizvodnja povećala se za isti postotak. Dvadeset
godina otišlo je u nepovrat, a budućnost
je, ukoliko ne bude radikalnih zaokreta hrvatske ekonomske putanje, veoma loša.
Procesom deindustrijalizacije značajno je
smanjen udio industrije u ukupnoj bruto
dodanoj vrijednosti. Istovremeno se struktura gospodarstva mijenja u smjeru usluga. Zamjetan je veliki rast sektora financijskog posredovnja.
Rast izvoza značajniji je jedino u brodogradnji, čiji udio u strukturi izvoza raste
od 1997. godine. Gašenje brodogradnje bila bi zadnja u nizu katastrofa za hrvatsku
industriju i hrvatski izvoz. Važnosti industrije za gospodarski razvoj Hrvatske svjedoči i činjenica da industrija ostvaruje
95% vanjskotrgovinske robne razmjene,
dok čini samo jednu petinu zaposlenih u
pravnim osobama. Nakon razdoblja stagnacije, izvoz počinje bitnije rasti nakon
2001. godine. Taj pozitivni pomak rezultat
je zaključivanja ugovora o slobodnoj trgovini s bivšim jugoslavenskim republikama.
Izuzevši Sloveniju, Hrvatska s svim bivšim
jugoslavenskim republikama ostvaruje suficite u robnoj razmjeni. Istovremeno izvoz
industrijskih proizvoda na tržište EU stagnira. Ovo dovodi do zaključka da je potrebno razmotriti bitnije ekonomsko povezivanje s zemljama na sličnom ili nižem
stupnju ekonomskog razvoja. Nažalost, kako Hrvatska industrijska politika ne postoji, političari pričaju samo o ulasku o EU,
bez ikakve ozbiljne analize što će taj ulazak donjeti hrvatskoj privredi i hrvatskim
građanima. Bez ozbiljnog preispitivanja
neoliberalnog ekonomskog modela budućnost hrvatske industrije i hrvatskih građana nije povoljna.
Bojan NONKOVIĆ
manager 83/16 | 02/2011
13
GOSPODARSTVO
HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI
Implikacije za daljnji gospodarski razvoj
Hrvatska se već niz godina intezivno priprema za ulazak u Europsku uniju. Što
nam integriranje donosi te koje su buduće implikacije za razvoj, veoma je složeno pitanje, no prema iskustvima novijih članica, možemo reći da EU daje pozitivan impuls gospodarskim kretanjima
zemlje koja joj pristupa.
Hrvatska na putu prema Europskoj uniji
Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju
se razvijati međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene
države, ali je pravni temelj u međusobnim
odnosima postavljen tek 29. listopada
2001. godine potpisivanjem Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju. Od tada se naša zemlja intenzivno priprema za ulazak u
EU, a te pripreme obuhvaćaju zakonodavne i institucionalne prilagodbe koje se već
danas odražavaju na naše gospodarsko i
društveno okruženje. Najvrijednjiji aspekt
pristupanja EU jest činjenica da se na taj
način pokreću reforme u svim područjima
društvenog života koje bi na kraju trebale
rezultirati većim gospodarskim rastom i
političkom stabilnošću.
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Hrvatska je zemlja vrijednih prirodnih resursa. Raznolikost klime i reljefa omogućuje proizvodnju širokog asortimana proizvoda od ratarskih i industrijskih usjeva i vinograda, do kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Poljoprivreda je, kao
najvažnija ruralna djelatnost, važan sektor
nacionalnog gospodarstva, a njezin udio u
stvaranju hrvatskog bruto domaćeg proizvoda iznosi 7 posto. Iako Hrvatska ima
Osim pozitivnog imidža, EU donijela bi nam i veću
kvalitetu usluga, nove investicije u javnu infrastrukturu
kao i veći interes privatnog kapitala za ulaganjem u
razvoj turističke ponude.
mnogo potencijala za povećanje proizvodnosti i učinkovitosti poljoprivrede, istraživanja pokazuju kako ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Većina slabosti hrvatske
poljoprivrede rezultat su nerazvijene tržišne infrastrukture, neučinkovitih distribucijskih kanala, neorganiziranosti poljoprivrednika u procesu proizvodnje te, još uvijek prisutnih, ratnih šteta. Poljoprivredna
gospodarstva su prilično mala, s proizvodnjom orijentiranom na zadovoljavanje vlastitih potreba, što umanjuje ekonomiju
obujma, učinkovitost proizvodnje i prinose. Nakon što je Hrvatska dobila status
kandidatkinje, EU je započela s programom
Ulazak u Uniju omogućit će nam korištenje sredstava
Europske unije za uključivanje u mrežu mobilnosti
studenata i nastavnika, osigurati bolju kvalitetu
studiranja putem veće konkurencije sveučilišta i
pospješiti međunarodnu mobilnost radne snage
stjecanjem međunarodno priznatih diploma.
14
manager 83/16 | 02/2011
podrške kroz Posebni pristupni program za
poljoprivredu i ruralni razvoj. Program je
omogućio financijsku podršku pri ulaganju
u poljoprivredna poduzeća i proizvodnju
hrane, razvoj ruralne infrastrukture te nadogradnju tehnoloških normi. Proces pristupanja Uniji postupno donosi koristi hrvatskoj poljoprivredi jer usmjerava brojne
reforme prema podizanju konkurentnosti
te unapređenju poljoprivrednih poslovanja, otvara nova stabilnija tržišta poljoprivrednih proizvoda i inputa, te uvodi racionalizaciju u ruralnu djelatnost. Također,
ulaskom u EU, Hrvatskoj se omogućuje financiranje razvojnih projekata iz proračuna Unije čime bi se djelomično rasteretio
nacionalni proračun.
Industrija
U Hrvatskoj industrija ostvaruje oko 20 posto bruto društvenog proizvoda, te zapošljava oko četvrtine ukupne radne snage.
Značajan udio u ukupnom prihodu ostvaruje proizvodnja hrane i pića, proizvodnja
naftnih derivata, te proizvodnja kemikali-
GOSPODARSTVO
prihode turizma. Kao koristi pristupanja
Uniji možemo navesti i povećani interes
globalnih hotelskih brendova za hrvatsko
tržište te povećanu mogućnost zapošljavanja i stjecanja radnih iskustava u drugim
članicama Unije, čime bi se razina ugostiteljstva Hrvatske postupno izjednačila s
onom u razvijenim članicama. Pristupanje
Uniji neće samo jednokratno povećati rejtinig zemlje, već će, kroz različite aktivnosti, inicijative i politike Unije trajno doprinositi pozitivnom imidžu Hrvatske.
Znanost, istraživanje i visoko
obrazovanje
ja i kemijskih proizvoda, koje su ujedno i
vodeće grane industrije u izvozu. Iako je
industrija vodeća grana hrvatskog gospodarstva, i ona se bori s brojnm nedostacima poput tehnološke zastarijelosti, nespecijaliziranost domaćih poduzeća te orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama.
Također, još jedan od problema hrvatske
industrije je premala pokrivenost uvoza
izvozom. Trenutačno je samo 50 posto hrvatskog uvoza pokriveno izvozom što ne
zadovoljava hrvatske potrebe te upućuje
na potrebne strukuturne promjene koje bi
doprinjele daljnjem razvoju industrije. Ulaskom u EU, na području industrije došlo bi
do određenih promjena koje bi obilježile
hrvatsku industriju pa i samo gospodarstvo. Kroz postupke rekonstruiranja i modernizacije, industrija bi trebala postati
konkurentnija i usmjerenija na izvoz.
Usklađenost sa ostalim članicama potaknut će integraciju nacionalne industrije u
međunarodna tržišta putem strateških partnerstava, sudjelovanja u međunarodnim i
regionalnim klasterima i integracije u mreže proizvodnje i opskrbe velikih klijenata.
Uvođenjem suvremenih tehnologija i novih
proizvoda, te uspostavljanjem strateških
partnerstava s inozemnim poduzećima, doći će do osvajanja novih tržišta, osposobljavanja radne snage te rasta zapošljavanja.
Turizam
Hrvatska je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija Mediterana s dugom turističkom tradicijom i veliki razvojnim mo-
Uvođenjem suvremenih
tehnologija i novih
proizvoda, te
uspostavljanjem
strateških partnerstava s
inozemnim poduzećima,
doći će do osvajanja
novih tržišta,
osposobljavanja radne
snage te rasta
zapošljavanja.
gućnostima. Taj je status zaradila zahvaljujući brojnim adutima poput geostrateškog položaja, blage mediteranske kilme te
raznolikosti kulturnog i povijesnog naslijeđa. Upravo zato, turizam je gospodarska
djelatnost koja uvelike obilježava hrvatsko
gospodarstvo ostvarujući značajne udjele
u BDP-u. Ulaskom u EU, sve ove pogodnosti i adute, mogli bismo osnažiti i nadopuniti te na taj način doprinijeti razvoju turizma i gospodarstva. Osim pozitivnog
imidža, EU donijela bi nam i veću kvalitetu usluga, nove investicije u javnu infrastrukturu kao i veći interes privatnog kapitala za ulaganjem u razvoj turističke ponude. Izgradnja većeg broja novih hotelskih
objekata, obogaćivanje turističke ponude
te razvitak novih turističkih proizvoda postupno bi mogli dovesti do produljenja turističke sezone te na taj način povećati
Kada govorimo o znanju, ono je uvijek investicija koja osigurava visoki privatni i
društveni povrat uloženog. Znanje ne poznaje granične i jezične barijere, a uspješnim potvrđivanjem na međunarodnom tržištu, ono dostiže puninu svoje vrijednosti.
Hrvatska se tijekom pregovora o pristupanju obvezala o primjenjivanju europske politike u području znanosti i istraživanja te
će se ulaskom u Uniju, ona samo ojačati i
proširiti svoje djelovanje. Zajednička suradnja Hrvatske i EU korisna je za akumulaciju znanja koja može povećati proizvodnju, inovativne procese te ojačati utjecaj
znanja na sve gospodarske grane povećavajući tako ukupni ekonomski rast i zaposlenost. Pristupanje Uniji omogućava lakšu i bržu integraciju u Europski istraživački prostor i internacionalizaciju znanstveno-istraživačke aktivnosti, usklađivanje s
ostalim članicama provođenjem unutarnjih
reformi, te jačanje međunarodne suradnje
na području znanosti i istraživanja. Hrvatska je 2001. godine pristupila Bolonjskom
procesu te se na taj način približila europskom sustavu visokog obrazovanja. Ulazak
u Uniju omogućit će nam korištenje sredstava Europske unije za uključivanje u mrežu mobilnosti studenata i nastavnika, osigurati bolju kvalitetu studiranja putem veće konkurencije sveučilišta i pospješiti međunarodnu mobilnost radne snage stjecanjem međunarodno priznatih diploma.
Unapređenje sustava visokog obrazovanja
dugoročno može imati pozitivan učinak na
proizvodnost i porast BDP-a, kao i na povećanje zaposlenosti i plaća, te smanjenje
siromaštva.
Maja HAS
manager 83/16 | 02/2011
15
GOSPODARSTVO
MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV
Kraj Bretton Woods-a 2
Bretton Woods
Prije kraja Drugog svjetskog rata savezničke su zemlje smatrale da je potrebno uspostaviti novi monetarni sustav zbog napuštanja „zlatnog standarda“. U srpnju 1944.
godine više od 700 predstavnika savezničkih zemalja sastalo se u Bretton Woodsu
(New Hampshire, U.S.) na raspravu o onome što će se kasnije nazvati sustav međunarodnog monetarnog upravljanja Bretton
Woods. Na tom sastanku se formiraju metode fiksnih tečajeva, američki dolar zamjenjuje zlatni standard i postaje primarna valuta državnih rezervi, dolazi do stvaranja tri međunarodne agencije za nadzor
gospodarskih aktivnosti: Međunarodnog
monetarnog fonda (IMF), Međunarodne
banke za obnovu i razvoj i Opći sporazum
o carinama i trgovini (GATT). 15. kolovoza
1971.godine Sjedinjene Američke Države
su najavile svijetu da više neće mijenjati
zlato za dolare koji su bili u stranim rezervama. Ovaj događaj označio je kraj Bretton
Woodsa. Počinje vrijeme nakon sistema
Bretton Woods (1970. – danas) za koje se
koristi ime Washingtonski konsenzus (Washington Consensus). to je vrijeme obilježeno prebačajima zemalja sa planskog na
tržišno gospodarstvo.
Bretton Woods 2
2003. godine ekonomisti prvi put opisuju
pojavu novog međunarodnog sustava koji
uključuje međuovisnost država Azije koje
kreditiraju i izvoze zapadnom svijetu. Slič-
Glavnina inozemne razmjene, transakcija i rezervi vrši
se u dolarima, iako SAD ima BDP samo 24% od ukupnog
svjetskog BDP-a.
no kao i u originalnom Bretton Woods-u, to
je zahtjevalo vezanje azijske valute za dolar, samo ovog puta uz intervenciju azijskih
vlada da zaustave aprecijaciju, tj. povećanje cijena (uz istodobno jačanje domaće
valute). Azijska kriza 1997. godine je još više produbila odnose između istoka i zapada. Bretton Woods 2 sustav objedinjuje međunarodne sporazume o uređenju sustava
međunarodnih plaćanja i osnivanju posebnih organizacija, koje se često nazivaju i
brettonwoodskim institucijama. To je skup
međunarodni akcija za postavljanje širih i
stabilnijih osnova za uređenje valutnih i
općenito ekonomskih odnosa u svijetu.
Povod ukidanja
Bretton Woods-a 2
11. i 12. studenog u Seulu se na summitu
G20 raspravljalo o napetostima između
SAD-a i Kine. Američke vlasti krive Kinu što
Svijetu treba novi režim koji bi bio nasljednik sustava
plutajućih valutnih tečajeva Bretton Woods-a 2.
16
manager 83/16 | 02/2011
je odbila brzi rast yuana. Kina s druge
strange krivi SAD zbog popustljive monetarne politike – 3. studenog Fed je započeo
„quantitative easing“ – niz nekonvencionalnih mjera monetarne politike da bi se
stimulirala ekonomija. Točnije, bila je riječ
o tiskanju novca da bi se kupile državne
obaveznice. Kao jedan od glavnih zadataka
summita G20, nametnulo se sprečavanje
rasplamsavanja „valutnog rata“, fenomena
koji je izazvao opću zabrinutost nakon što
je kroz posljednjih dva mjeseca niz zemalja, povedenih za primjerom Kine, pribjegao tečajnim intervencijama s ciljem da
poveća konkurentnost svoje izvozne robe.
Intenzivna polemika između SAD-a i Kine
o tečaju, kako Amerikanci tvrde, podcijenjenoga kineskog yuana, zbog kojeg je
američko tržište preplavljeno jeftinom kineskom robom, traje već godinama, no situacija se znatno zaoštrila nakon što je
sredinom rujna Japan unilateralnom intervencijom oslabio vrijednost yena za tri posto prema dolaru i nakon što su uslijedili
slični potezi Kolumbije, Tajlanda, Južne
Koreje i desetak drugih država. Istovremeno i Amerika, koja je usvojila ambiciozan
GOSPODARSTVO
Azijska kriza 1997.
godine je još više
produbila odnose između
istoka i zapada.
plan udvostručenja izvoza do 2015. godine, također pokušava utjecati na tečaj valuta plasmanom velikih količina dolara na
međunarodno tržište novca.
Iako se početkom 2009. činilo kako će doći do jače međunarodne suradnje na oporavku globalne ekonomije i reguliranju tržišta, ideja nije zaživjela. Zemlje su posegnule za paketima za oporavak nacionalnih ekonomija, a u nastojanju da ubrzaju
rast mnoge su se orijentirale na mjere za
stimuliranje izvoza, pri čemu je jedan od
mehanizama i smanjenje vrijednosti vlastite valute u odnosu na vrijednost valuta ciljanih zemalja uvoznica. Na taj način njihova roba postaje jeftinija na svjetskom
tržištu, no istovremeno ugrožava konkurentnost ostalih zemalja, koje također računaju na izvoz kao jednu od poluga svojeg rasta.
Izvor problema
Tri su glavne stavke koje utječu na ovaj globalni problem. Prva je dominacija dolara
kao rezervne valute. Glavnina inozemne razmjene, transakcija i rezervi vrši se u dolarima, iako SAD ima BDP samo 24% od ukupnog svjetskog BDP-a. Ostatak svijeta time
previše ovisi o SAD-u i svim njihovim promjenama u domaćoj monetarnoj politici.
Druga je kritika je da je američki „nekonvencionalni sustav“ pokrenuo stvaranje
ogromnih deviznih rezervi, posebno u gospodarstvima u nastajanju. Taj se sustav
odnosi na „quantitative easing“ kojeg je
Fed 3. studenog započeo u nizu nekonvencionalnih mjera monetarne politike da bi
se stimulirala ekonomija, točnije, bila je
riječ o tiskanju novčanica da bi se kupovale državne obveznice. U posljednjih 10 godina globalne rezerve su sa 1,3 trilijuna
dolara skočile na 8,3 trilijuna dolara što
iznosi 14% od svjetskog BDP-a. Ovako velike rezerve štete siromašnim zemljama.
Umjesto da ulažu u svoj razvoj, moraju posuđivati devize (i to jeftinije) uglavnom
bogatim zemljama SAD-a. Takva bi posuđivanja trebala ugušiti financijsku krizu,
spuštajući kamatne stope u SAD-u. Suprotno tome, danas se u SAD-u više štedi nego
troši, a to je dodatni teret za izlazak iz financijske krize u vremenu kada svijet treba više potražnje.
Treći je problem u razmjeru i volatilnosti
(promjenjivosti) tokova kapitala. U posljednja tri desetljeća financijske krize su
postajale češće. Mnogi ekonomisti tvrde
da financijski sustavi, u kojima gospodar-
Danas se u SAD-u više
štedi nego troši, a to je
dodatni teret za izlazak iz
financijske krize u
vremenu kada svijet treba
više potražnje.
stva u nastajanju trpe stalne poplave stranog kapitala, ne mogu biti temelj za dugoročni rast i razvoj.
Utjecaj na Europu
Na kretanje eura najveći utjecaj ima stabilnost eurozone, monetarna politika
SAD-a i EMU-a (Economic and Monetary
Union), a manje odnos Kine i SAD-a. Na
početku situacije s Grčkom i ostalim mediteranskim državama bilo je jasno da Europskoj centralnoj banci (ECB) ne smeta slabljene eura u odnosu na dolar. Kad je taj
problem stavio u pitanje budućnost eurozone i ECB je polako postala svjesna da put
na kojem je eurozona nije dobar. Od tad su
lideri zemalja eurozone pokušavali smiriti
ulagače, a CDS-ovi (credit default swap)
su, kao instrument za osiguranje rizika od
defaulta države, dostigli visoke razine. Kod
tečaja dolara i eura bitno je kretanje inflacije, a za sada od nje nema nekog snažnog
rizika.
Rješenje za opstanak
Bretton Woods-a 2
Nakon summita G20 u Seulu sljedeći je održan u Francuskoj. Nicolas Sarkozy želi provesti međunarodne monetarne reforme, te
provesti raspravu bez tabua o tome kako
poboljšati kako zastarjeli sustav. Takva se
rasprava sporadično vodila već desetljećima
otkad je propao prvi Bretton Woods sustav.
Pitanje je koje je poboljšanje izvedivo.
Francuski ministar financija predlaže bolju
koordinaciju i diverzifikaciju, a jedan od
članova izvršnog odbora Europske centralne banke misli da je G20 prevelik da bi se
našao kompromis. Predsjednik svjetske
banke poziva zemlje članice G20 da vrate
zlatni standard u globalni monetarni sustav, koji bi bio referentno polazište za tržišna kretanja valutnih tečajeva. Smatra
da bi obnovljeni zlatni standard pomogao
reorganizirati svjetsko gospodarstvo u razdoblju obilježenom ozbiljnim napetostima
zbog tečajeva valuta i Fed-a. Poručio je da
svijetu treba novi režim koji bi bio nasljednik sustava plutajućih valutnih tečajeva
Bretton Woods-a 2.
Samo bi niz gospodarskih mjera mogao riješiti ovaj problem i ostaviti Bretton Woods 2 na životu. Pritisak tokova kapitala će
ovisiti o bogatim gospodarstvima, najprije
američkom. Volja gospodarstava u razvoju
da oslobode plutanje svojih valuta ovise o
Kini, a Kina je zbog kontrola kapitala u
mogućnosti najdulje kontrolirati tečaj.
Gospodarstvo SAD-a treba hitni oporavak.
Ako Kina učini svoju valutu više fleksibilnom i svoj račun više otvoren, međunarodni monetarni sistem će biti u boljoj mogućnosti nositi se sa neprestanom financijskom globalizacijom i visokorastućom
razlikom između bogatih tržišta i tržišta u
nastajanju. Ako najveća svjetska ekonomija i dalje bude stagnirala, a sljedeća po veličini bude držala valutu jeftinom i kapitalne račune zatvorene, kruti će monetarni
sustav, odnosno Bretton Woods 2, s vremenom puknuti.
Mateja MIKULČIĆ
manager 83/16 | 02/2011
17
GOSPODARSTVO
OČEKUJE SE RAST CIJENE CRNOG ZLATA
Predviđanja o kretanju cijena nafte
S nižim stupnjevima Celzijusa, kraj
2010. godine donio nam je i više cijene
„crnog zlata“ te predviđanja o njihovom
daljnjem rastu tijekom 2011. godine.
Cijena nafte premašila 90 dolara
U prosinca 2010. godine cijena nafte je prvi put u više od dvije i pol godine premašila 90 dolara. Barel je na burzi u New Yorku
posljednji dan 2010. godine narastao i do
92,06 dolara što je najveća cijena od srpanjskog rekorda iz 2008. godine kada je za
barel bilo potrebno izdvojiti 147,27 dolara.
Na londonskoj burzi cijena nafte je porasla
za 1,66 dolara na 94,75 dolara.
I dok su 2008. godinu obilježili novinski
članci s natpisima „Tko je kriv za nezaustavljivi rast cijena nafte?“ te se špekuliralo kako je za porast cijena kriv tornado u
Americi, potres u Kini, iranska nuklearna
postrojenja ili pak politika tadašnjeg predsjednika George Busha, špekulanti na burzi,
ujedno i glavni krivci porasta cijene nafte,
su jako dobro zarađivali. Naime, špekulanti
mogu kreirati cijenu nafte zbog ujednačenosti u ponudi i potražnji. Dokle god je potražnja približna trenutno dostupnim svjetskim kapacitetima proizvodnje, cijena može
svakodnevno rasti, jer bilo kojim ozbiljnijim
poremećajem u opskrbi, potražnja će prerasti proizvodnju. Rezultat je da špekulanti
mogu dugo podizati cijene prodajući po cijeni većoj od realne zbog umjetno izazvane
nestašice nafte, prije nego što ih osnove
ekonomije zaustave. Samo u prva tri mjeseca 2008. godine, ulaganje u robne indekse
poraslo je za 40 milijardi dolara, na 185 milijardi. Trgovci naftom u isto vrijeme ostvarili su 18 posto više nego krajem 2007. godine, oko 94 milijarde, a ulaganja hedge
fondova porasla su za 25 posto.
U prosincu 2010. cijena nafte je prvi put u više od dvije
i pol godine premašila 90 dolara.
Što se sad dogodilo?
U 2011. godini gospodarski oporavak razvijenih zemalja, ujedno i najvećih potrošača
nafte, dovodi do porasta potražnje za naftom, a time i rasta cijene sirove nafte. Za
razliku od prethodnih sto godina, kada su
najveći potrošači energije bile Sjedinjene
Američke Države, danas je to Kina. Svjetska
proizvodnja nafte povećala se u prošloj godini za 2,2 milijuna barela po danu, što je
najveći rast od 2004. godine. U ovoj godini
se očekuje povećanje dnevne proizvodnje
za dodatnih 1,5 milijuna barela.
To potvrđuju i stratezi vodeće američke investicijske banke Goldman Sachs koji predviđaju rast cijena nafte na 105 dolara u
2011. godini. Također, Mohammad Ali Khatibi, iranski predstavnik u OPEC, izjavio je
kako će cijena nafte vrlo brzo biti viša od
100 dolara, no ne očekuje se porast koji je
obilježio 2008. godinu.
Analitičari ocjenjuju da rast cijene nafte
ne raste toliko zbog povećane potražnje,
koliko zbog očekivanja da će poboljšanje
ekonomske situacije dovesti i do povećanja potreba za naftom.
Stanje u Hrvatskoj
Na mediteranskom će tržištu zbog već navedenih razloga također doći do porasta cijene crnog zlata što će utjecati i na cijene
kod nas jer su te cijene ugrađene u formulu
18
manager 83/16 | 02/2011
za određivanje najviših cijena goriva u Hrvatskoj. Analitičar i profesor na Rudarskogeološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor
Dekanić ukazuje na to da bi najprodavanija
goriva eurosuper i eurodizel do kraja ove
godine mogla poskupjeti za desetak posto,
što znači da bi litra eurosupera tada mogla
stajati oko 10, a eurodizela oko 9,5 kuna.
Porast cijena nafte će dodatno otežati poslovanje Ine i drugih hrvatskih naftnih
kompanija, koje će trpjeti pritisak da ne
povećavaju cijenu goriva. No Davor Štern,
kandidat za predsjednika Inina Nadzornog
odbora, smatra da je riječ o premalom poskupljenju da bi se ono bitno odrazilo na
poslovanje Ine.
Rast cijene nafte i u 2012.
Moglo bi se početi razmišljati o „cipelzugu“ ili biciklu kao glavnom prijevoznom
sredstvu kojim ćemo proputovati ovu, ali i
sljedeću godinu. Naime, ekonomski analitičari predviđaju da bi cijena barela nafte
do kraja 2012. godine mogla porasti na
120 dolara zbog rastuće potražnje tržišta i
obnovljenog optimizma na tržištima kapitala. Smatra se da OPEC do sredine 2011.
godine neće donijeti odluku o povećanju
proizvodnje što neće zadovoljiti sve veću
potražnju pa će cijene nastaviti rasti i u
2012. godini.
Maja ŠARENIĆ
GOSPODARSTVO
manager 83/16 | 02/2011
19
GOSPODARSTVO
15 GODINA BOSMANOVOG PRAVILA
Presuda koja je uvela novac u nogomet
Što je zajedničko Ajaxu, Nottingham
Forrestu, Crvenoj Zvezdi, Steaui, Marseilleu, Benfici pa i Dinamu?
Svi su u ne tako davnoj prošlosti osvojili najelitnije europsko klupsko natjecanje (Dinamo doduše tadašnji Kup Uefa)
i za sve njih možemo sa gotovo stopostotnom sigurnošću ustvrditi da takav
podvig više nikada neće ostvariti. Zašto? Zašto je Christiano Ronaldo jedan
od sportaša sa najvećim zaradama, a
Yaya Toure je nedavno dobio najveći
ugovor u povijesti nogometa, iako nije
ni blizu kandidatu za „Zlatnu Loptu“?
Razloga je nekoliko, a najočitijim se čini Bosmanovo pravilo.
Bosmanova tužba i sudske odluke
Uvedeno je prije 15 godina odlukom Europskog suda pravde u Strasbourgu kojom
je okončan naoko beznačajan sudski proces u kojem se igrač Jean-Marc Bosman žalio na nemogućnost prelaska iz svog matičnog Liegea u francuski Dunquerke. Ugovor mu je bio istekao, ali mu klub nije dozvolio transfer u drugu momčad radi neodgovarajućeg iznosa kojeg su trebali primiti u svrhu kompenzacije. Bosman je pred
Općenito je postalo
nemoguće uspjeti u
Europi oslanjanjem na jak
vlastiti omladinski
pogon, kad se igrače
ionako u određenom
trenutku više neće moći
zadržati, a kvote za
strance više ne postoje.
20
manager 83/16 | 02/2011
S vremenom su svi najbolji igrači došli u ruke desetak
najjačih (i najbogatijih!) klubova te se unaprijed
„znaju“ sigurni sudionici osmine finala Lige prvaka, a iz
njihovih redova dolazi svake godine i pobjednik.
Europskim sudom pravde započeo čak tri
sudska procesa koja je nakon dvije godine
pravne bitke konačno i dobio, što njemu
samom nije koristilo jer je na istu potrošio
najbolje godine karijere i u konačnici morao u igračku mirovinu.
Sudske odluke glasile su ovako:
1. Nogomet, kao i sport uostalom, je ekonomska aktivnost kao i svaka druga…
stoga se igrači smiju slobodno kretati
na području EU i ne smiju postojati
ograničenja broja stranaca u natjecanjima pod okriljem UEFE: Ligi prvaka i Kupu Uefa (danas Europska liga). Prije je
broj stranaca bio ograničen na maksimalno tri u prvih jedanaest i još dva iz
omladinskog pogona.
2. Igrači smiju nakon isteka ugovora prelaziti bez kompenzacije u druge klubove
(ugovor sa novim klubom se može potpisati i 6 mjeseci prije isteka ugovora s
matičnim)
Posljedice
Ovakve odluke dovele su do dalekosežnih
posljedica i mijenjanja slike europskog nogometa u potpunosti. Prve direktne poslje-
dice bile su jačanje Manchester Uniteda i
engleskih klubova općenito, jer je sir Alex
Ferguson napokon mogao izvesti idealnu
jedanaestoricu na teren u Europi. Zatim je
došlo do „uništenja“ Ajaxa jer je odmah
1995. Bosmanovim pravilom besplatno otišao Edgar Davids u Milan, a dvije godine
poslije Patrick Kluivert u Barcelonu. Odlična ekipa koja je imala potencijala za desetogodišnje vladanje Europom raspala se u
roku od nekoliko godina. Općenito je postalo nemoguće uspjeti u Europi oslanjanjem na jak vlastiti omladinski pogon, kad
se igrače ionako u određenom trenutku više neće moći zadržati, a kvote za strance
više ne postoje. Jedina koja to donekle uspijeva je Barcelona, a i oni troše ogromne
svote novca svake godine na pojačanja.
Nadalje, mogućnost prelaska igrača u druge klubove bez odštete otvorila je prostor
za ogromne platne zahtjeve istih. Tako su
u roku od nekoliko godina plaće igrača dosegle ogromne iznose, a ni transferi nisu
zaostajali. To je povuklo i druge vezane
ekonomske aktivnosti pa smo dobili nogometaše manekene i glumce u reklamama, a
na Manchesterovom stadionu odjednom se
GOSPODARSTVO
pojavilo deset tisuća Korejaca. Troškovi
poslovanja klubova postajali su ogromni i
valjalo ih je pokriti svim mogućim sredstvima pa su tako španjolski klubovi bazične pripreme održavali u Kini, a pripremne
turnire u SAD-u. Cijene ulaznica porasle
su, utvrdile su se „atraktivne“ i „neatraktivne“, utakmice i prema njima određivala
cijena TV prava koja su također postala
značajan izvor prihoda (tu su dakako manji klubovi ostali zakinuti). Zatim prihodi
od Lige prvaka, šalovi, kape, „originalni
dresovi“, itd. Pa ipak, gotovo su svi najveći europski klubovi ostali u dugovima koji
često premašuju njihovu vrijednost. Svi su
postali „vreće bez dna“, osim onih koji su
na pozitivnoj nuli zahvaljujući „sugar
daddyima“ koji neprestano daju toliko potrebne financijske injekcije: Abramoviću
(Chelsea), Morattiju (Inter Milan), šeicima
(Manchester City) ili čak španjolskoj kraljevskoj obitelji (Real Madrid). Dakako da
su se u tom vrtlogu izgubili mnogi od velikana poput Leeds Uniteda, jer jednostavno
nisu mogli držati korak sa novim zahtjevima koje je pred njih postavilo ovakvo, gotovo u potpunosti slobodno tržište. Nemogućnost oslanjanja na omladinske pogone
dovela je i do derogiranja nogometa u manjim i marketinški ne toliko atraktivnim
sredinama poput skandinavske i balkanske
(tu su doduše krive i nesposobne uprave
klubova), ali i afričke iz koje veliki europski klubovi poput kolonizatora gotovo svakodnevno odvode gomile igrača. Događa
se također i neetično poslovanje u vidu
kupovanja najboljih igrača konkurencije
samo radi slabljenja iste (Bayern,Lyon ,Real), a to se ne sankcionira pošto je takve
radnje teško ograničiti pravilima (a ne postoji ni interes u Uefi za tim). Ipak, to se
osvećuje tim klubovima u vidu dugova.
Moć igračima
Na scenu su stupili i nogometni menadžeri, koji zarađuju velike postotke na transferima i često na misteriozne načine utječu na iste. Ipak, pravi gospodari situacije
postali su igrači. Oni sada (pogotovo ako
odlaze pomoću Bosmanova pravila) mogu
tražiti ogromne plaće, koje im klubovi u
oštroj tržišnoj kompeticiji moraju osigurati. Jer uvijek postoji netko tko će platiti
više. S vremenom su svi najbolji igrači doš-
Tako Borussia Dortmund
koja se oslanja gotovo
isključivo na igrače iz
vlastitog pogona i
kontinuiranu strategiju
razvitka ima ove godine i
više nego dobru priliku za
osvajanje DFB pokala.
li u ruke desetak najjačih (i najbogatijih!)
klubova te se unaprijed „znaju“ sigurni sudionici osmine finala Lige prvaka, a iz njihovih redova dolazi svake godine i
pobjednik.
Njemački primjer
U Njemačkoj su stvari djelomično drugačije, dijelom zbog jake navijačke kulture, a
dijelom zbog socijalno osviještene vlasti.
Tamo su gotovo svi klubovi u vlasništvu
građana tj. navijača, koji onda imaju izravan upliv u donošenje odluka. Također, TV
prava se pravednije dodjeljuju, a stroža je
i kontrola financijskog poslovanja klubova.
Klubovi puno ulažu i u omladinske pogone
te razvoj domaćih igrača, što je dio nacionalne strategije koja je potpomognuta racionalnim trošenjem financijskih sredstava
nacionalnog saveza( na ovo bi se mi mogli
ugledati) . To je rezultiralo neizvjesnim prvenstvom kojeg (pogotovo u zadnje vrijeme) često osvajaju klubovi koji nisu izraziti favoriti. Tako Borussia Dortmund koja se
oslanja gotovo isključivo na igrače iz vlastitog pogona i kontinuiranu strategiju razvitka ima ove godine i više nego dobru
priliku za osvajanje DFB pokala.
Pokušaji ublažavanja efekata
Nacionalni savezi pokušavaju sa uvođenjem određenih kvota domaćih (homegrown) igrača u svoja nacionalna prven-
stva, gdje ovakve odluke ne vrijede. Uefa
razmišlja o uvođenju salary-capa (maksimalnog iznosa kojeg klubovi smiju potrošiti godišnje na plaće igračima) kako bi
ograničili trošenje ogromnih količina novca na plaće i pojavu bizarnih situacija da
klubovi-osvajači lige prvaka ostaju na kraju godine u dugovima. Također, klubovi
neće smjeti trošiti više od količine koju
godišnje zarade, osim ako se taj novac ne
unese izvana. No čak će i takav, za klubove očito koristan stupanj kontrole teško
biti uveden zbog otpora istih. Nogomet je,
kao i većina ostalih sportova, postao veliki biznis i gotovo je nemoguće očekivati
„retrogradne“ promjene. Najveći klubovi
su organizirani u skupinu G14 i čvrsto brane svoje interese na svim poljima. Situacija će očito ostati ovakvom sve dok se stvari u društvu općenito ne počnu korjenito
mijenjati. Ipak, ne možemo reći da ovakav
nogomet nije atraktivan i licemjerno bi bilo ustvrditi da uopće nije zanimljiv. Svi
uživaju u potezima najboljih svjetskih
igrača, i koliko god bili zgroženi Manchester City-evim novim „plesom milijuna“
oko bosanskohercegovačkog reprezentativca Džeke, ne možemo ne biti zaintrigirani napadačkom linijom koju će predvoditi on i Tevez.
Josip RAZUM
Svi uživaju u potezima
najboljih svjetskih igrača,
i koliko god bili zgroženi
Manchester City-evim
novim „plesom milijuna“
oko bosanskohercegovačkog reprezentativca
Džeke, ne možemo ne biti
zaintrigirani napadačkom
linijom koju će predvoditi
on i Tevez.
manager 83/16 | 02/2011
21
GOSPODARSTVO
SAGA O HRVATSKOJ NAFTNOJ INDUSTRIJI
Ina i MOL - partnerstvo ili neprijateljsko preuzimanje?
Aktualna tema posljednjih godina postala je još aktualnija zadnjih tjedana
protekle 2010. godine kada su Mađari
putem nove javne ponude odlučili otkupiti preostale dionice iz ruku radnika i
sitnih dioničara Ine. Već ionako večinski vlasnici zaželjeli su se još više vlasti, a malim dioničarima je to ponuda
koja se ne može odbiti. Hoće li MOL jednu od najvrednijih kompanija u Hrvatskoj dovesti do propasti ili će ju podići
na noge, pitanje je od milijun dolara.
Strateško partnerstvo
INE i MOL-a
Stjecanjem udjela 25 posto plus jedne dionice 2003. godine MOL je postao Inin
strateški partner, a Ina je postala dijelom
integriranog regionalnog partnerstva u industriji nafte i plina koje čine MOL, Ina,
Slovnaft i TVK.
2008. godine MOL je uputio dobrovoljnu
javnu ponudu za preuzimanje dioničarima
INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d. kojom je povećao vlasnički udio na 47,16 posto, te je
time postao većinski vlasnik Ine.
Tijekom 2006. i 2007. godine Ina i MOL nastavili su zajedničke aktivnosti na istraživanju nafte i plina. 2006. godine potpisale
su ugovor o zajedničkoj izradi bušotine u
istražnom području Zalata (Mađarska) - Podravska Slatina (Hrvatska), gdje su otkrivene rezerve ugljikovodika, a slijedeće su godine potpisale ugovor o zajedničkom istraživanju pograničnog područja Novi Gradac
(Hrvatska) i Potony (Mađarska) s ciljem otkrića novih količina ugljikovodika.
kretanje cijene dionica i prometa zagrebačka burza 2008./2009
22
manager 83/16 | 02/2011
S druge strane, našoj vladi se zamjera što je prodala
strateški važnu firmu, štoviše jednu od najvećih
energetskih kompanija na ovom području, koja je
relativno dobro poslovala kako bi napunila proračun i
isplatila zakašnjele mirovine.
Njihovom suradnjom dolazi do udruživanja
financijskih i ljudskih resursa, razmjene
znanja i primjene zajedničkih projekata
odnosno sinergijskog učinka dviju kompanija. Modernizacija Ininih rafinerija još je
jedno područje zajedničke suradnje Ine i
MOL-a. Ovaj projekt bi trebao Ini osigurati
mjesto među tehnički najnaprednijim prerađivačima u regiji, a obuhvaća proširenje
rafinerijskih kapaciteta i postizanje EURO
V standarda kvalitete.
Ina i MOL kao strateški partneri djele zajedničku strategiju marketinga za cijelu regiju jugoistočne Europe čime je obuhvaćen
pregled stanja maloprodaje u regiji. Također, postoje zajedničke kartice za gorivo koje su prihvatljive
na benzinskim postajama Ine i
MOL-a.
2007. godine Ina je standardizirala
SAP sustav (skup internacionalno
standardiziranih programa za podršku poduzećima) u čemu se oslonila na prijašnja iskustva MOL-a.
Nadalje, treba spomenuti i širenje
suradnje sa Bosnom i Hercegovi-
nom. 2007. godine konzorcij Ine i MOL-a
preuzeo je upravljanje Energopetrolom,
vodećom tvrtkom na bosanskohercegovačkom maloprodajnom tržištu naftnih
derivata.
Kratka povijest poslovanja
Temeljni kapital Ine razdjeljen je na deset
milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti jedne dionice 900,00 kuna. Ininom dionicom trguje se od uvrštenja 1.
prosinca 2006 godine u Prvoj kotaciji Zagrebačke burze pod oznakom INA-R-A, a
kao jedna od likvidnijih dionica na tržištu
uvrštena je u službeni indeks Zagrebačke
burze CROBEX , te u CROEMI® indeks Raiffeisenbank banke, te je 2006. godine proglašena najboljom dionicom na hrvatskom
tržištu kapitala.
Međutim, usporavanje gospodarskih aktivnosti, na globalnoj i lokalnoj razini kao
posljedica krize, znatno je utjecalo na poslovanje energetskog sektora. Početkom
2009. godine smo tako bili svjedoci najniže cijene nafte u posljednjih pet godina
kao i značajnog pada rafinerijskih marži.
GOSPODARSTVO
Ova su dva elementa negativno utjecala na
poslovanje i na financijske rezultate INA
Grupe. Dovoljan pokazatelj toga je 394 milijuna kuna neto-gubitka u ukupnom poslovanju , što je još uvijek bolji rezultat od
prethodne, 2008. godine, kad je iznosio
1098 milijuna neto-gubitka.
Analiza cijena benzina na
benzinskim crpkama u
europskim zemljama i
usporedba s kupovnom
moći pokazuje kako je
Hrvatska po cijenama
dostigla trgovačku
europsku uniju već 2004.
godine.
S dolaskom MOL-a kao novog većinskog vlasnika došlo je i do nekolicine promjena unutar strukture kompanije. 10. lipnja 2009. godine izabran je novi nadzorni odbor Ine koji se sastoji od devet
članova, od kojih pet delegira
MOL, tri Vlada Republike Hrvatske,
a deveti član je predstavnik radnika. Uz ove izmjene, Ina je, u skladu s Glavnim ugovorom o poslova- promet (mil. kn) - cijena dionice (kn/dionica)
nju prirodnim plinom između Vlade
birokracije i tako utjecati na efikasnost poRepublike Hrvatske i MOL-a potpisanim 30. siječnja 2009. godine, prodala slovanja. Pitanje je samo, tko bi se otpuštao, da li bi to bili stvarno nepotrebni
djelatnost skladištenja prirodnog plina.
Budući da neki od dioničara Ine nisu pro- radnici čiji je značaj za kompaniju mizeran
dali svoje dionice putem prvotne javne po- ili bi se otpuštali oni koji nemaju nikakve
nude 2008. godine, MOL je dao još jednu nepotističke veze u višim hijerahijskim
priliku za otkup tih dionica po cijeni od razinama?
2,800 kuna po dionici s rokom ponude od S druge strane, našoj vladi se zamjera što
15.12.2010. do 14.1.2011. godine. Većina je prodala strateški važnu firmu, štoviše
tih dioničara su sadašnji i bivši radnici Ine jednu od najvećih energetskih kompanija
koji dosad, zbog snažnog pada cijene dio- na ovom području koja je relativno dobro
nica, nisu mogli ostvariti stvarnu vrijed- poslovala, kako bi napunila proračun i
nost Ininih dionica. Cijene dionica su od isplatila zakašnjele mirovine . Tu je i pitadolaska te odluke na snagu počele naglo nje potrebe i stručnosti mješanja države u
rasti, te su tijekom dvanaestog mjeseca gospodarstvo, s obzirom da smo upravo
izašli iz, očito neuspješne državne struktu2010. varirale oko broja 3,000.
re s planski orjentiranim gospodarstvom.
Druga važna činjenica je da su cijene dioZa ili protiv
nica Ine porasle kako bi se potaknulo dioPostavlja se pitanje da li je prodaja Ine
ničare na prodaju dionica, ali te cijene niMOL-u dobra za Inu, njene radnike, i gossu realne, odnosno ne odražavaju stvarnu
podarstvo Hrvatske u cijelosti? Odgovor je
vrijednost kompanije, već su napumpane.
- nema pravog odgovora. Kao i u svakoj
I te cijene će kasnije doći na naplatu, jer
priči, postoje dvije strane medalje, dobra i
MOL nije dobrotvorna ustanova već profitloša. Navest ću vam neke od pozitivnih,
na organizacija, tako da se u budućnosti
dobrih strana i neke od ne tako dobrih
mogu očekivati porasti cijena goriva, otstrana ove priče.
kazi viškova radnika i slično. Zapravo, već
MOL je preko Ine u hrvatsku ekonomiju dismo svjedoci prvih poskupljenja - cijene
rektno uložio više od 20 milijardi kuna, a
eurodizela na Ininim benzinskim crpkama
za vrijeme krize pomogao je Ini da ostane
porasle su za 25 lipa po litri te su dosegle
likvidna i sačuva 16.000 radnih mjesta.
najvišu cijenu u 2010. godini. Poskupila je
Što se tiče polemike oko vlasništva, prava
i nova vrsta derivata, eurodizel BS class,
Vlade republike Hrvatske, neovisno o tome
koja se također povećala za za 25 lipa, a
posjeduje li MOL više ili manje od 50 posto
cijene benzina rastu iz dana u dan. Analidionica, zaštićena su dioničarskim ugovoza cijena benzina na benzinskim crpkama
rom. Hrvatska će vlada i dalje imati pravo
u europskim zemljama i usporedba s kuotkupljivati dionice u slučaju neprijateljpovnom moći pokazuje kako je Hrvatska po
skog preuzimanja MOL-a, te će imati pravo
cijenama dostigla trgovačku europsku uniprvenstva na kupovinu MOL-ovih dionica
ju već 2004. godine. S novim povećanjima
Ine. Nadalje, MOL bi (kao i u slučaju T-Cocijena Hrvati jednostavno nisu u mogućma i HT-a) mogao svojim pravilima i pronosti živjeti po dosadašnjim standardima.
cedurama pozitvno utjecati na uklanjanje
Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ
viškova neradničkih slojeva i nepotrebne
manager 83/16 | 02/2011
23
GOSPODARSTVO
NAPUŠTANJE LAISSEZ FAIRA
Važnost planiranja u ostvarivanju privrednog rasta
Hrvatska se danas nalazi u velikoj ekonomskoj krizi. Iako je zadnje dvije godine zbog globalne krize, nezavidna pozicija Hrvatske posebno izražena, to stanje traje već dugi niz godina. Jedan od
glavnih razloga takvoga stanja je i svjesno odustajanje od aktivne ekonomske
politike zbog ideologije tržišnog fundamentalizma. Pokušati ćemo vidjeti važnost privrednog planiranja kroz iskustvo
Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji.
Hrvatski privredni razvoj
nakon 1945.
Iz anti-fašističke borbe, nakon Drugog
svjetskog rada formira se socijalistička Jugoslavija. Zemlja je i prije rata bila siromašna i nerazvijena, a u ratu je još i žestoko razrušena. Gospodarski uzlet koji je slijedio polučio je fenomenalne rezultate.
Hrvatska nikad prije u povijesti nije ostvarila takvo razdoblje gospodarskog rasta u
kontinuitetu. Razvilo se školstvo, zdravstvo i druga područja. Od zaostale agrarne
zemlje na periferiji europskog kapitalizma
Hrvatska je u Jugoslaviji postala moderna
industrijalizirana zemlja. Stope gospodar-
U Francuskoj Komesarijat
za plan zapošljava
nekoliko tisuća ljudi, u
korejskom zavodu za
planiranje radi 200
doktora znanosti, dok u
Japanu postoje čak tri
značajne institucije koje
se bave planiranjem.
24
manager 83/16 | 02/2011
skog rasta u prvih dvadeset godina socijalističke Jugoslavije bile
su među najviše u svijetu, usporedive s onima u Japanu. Životni
standard rastao je veoma brzo.
Prvo razdoblje nakon rata, 194552. godine možemo nazvati razdobljem planskog socijalizma. Glavni
cilj u tom razdoblju bio je transformirati razrušenu agrarnu zemlju i kapitalističko društvo u industrijsko-socijalističko društvo.
To razdoblje obilježava planska
ekonomija sovjetskog tipa. Nacionaliziraju se sredstva za proizvodnju, kolektivizira se poljoprivreda,
osnivaju uredi za planiranje, a poOd zaostale agrarne zemlje na
duzeća su u vlasništvu države i
moraju provoditi odluke donesene
periferiji europskog
u uredima za planiranje. Cijela
kapitalizma Hrvatska je u
ekonomija je birokratizirana. KonJugoslaviji postala moderna
cepcija planiranja je takva da drindustrijalizirana zemlja. Stope
žavni organi donose jedan sveukupni konzistentni plan koji postaje
gospodarskog rasta u prvih
obvezan za sve subjekte u zemlji.
dvadeset godina socijalističke
Proizvodi zadatci dodjeljuju se viJugoslavije bile su među
še-manje kao u velikom integriranom koncernu, a nacionalna ekonajviše u svijetu, usporedive s
nomija shvaća se kao jedno ogroonima u Japanu.
mno poduzeće.
Rezultati ovog koncepta razvoja
ju vlasništvo radnika koji u njima rade, a
nisu bili sasvim ohrabrujući. Proizvodnja i zaposlenost osjetno su porasli ali ne države. Prava tranzicija u Hrvatskoj se
je porast produktivnosti bio skroman. In- događa u razdoblju uspostavljanja samouvesticije su pogrešno strukturirane, a pri- pravnog socijalizma. Tada se od adminislina kolektivizacija utječe na stangaciju strativnog planiranja prelazi na tržišnu pripoljoprivrede. Ovakav razvoj događaja bio vredu. Raspadom Sovjetskog saveza, planije u suprotnosti sa idealima revolucije i di- ranje je zaista zamjenjeno tržištem, ali u
rektivnu ekonomiju trebalo je izmjeniti u Hrvatskoj je tržišna privreda postojala desetljećima. Tržišna privreda i kapitalizam
nešto poželjnije.
Nakon 1952. godine, događa se udaljava- nisu sinonimi.
nje od centralnog planiranja i kreće se pre- Razdoblje pedesetih u Jugoslaviji karaktema tržišnoj ekonomiji. Administrativno rizira tržišno alociranje dobara i usluga za
planiranje počelo se postepeno zamjenji- razliku od dotadašnjih administrativnih
vati onim što se nazivalo „planiranjem glo- mehanizama. Seljaci postaju slobodni djebalnih proporcija“. Kamen temeljac novog lovati kao individualni proizvođači nasusustava predstavlja radničko samouprav- prot prisilnoj kolektivizaciji. U razdoblju
ljanje, a umjesto državnog vlasništva uvo- od 1952-64. godine stope rasta društvedi se društveno vlasništvo. Tvornice posta- nog proizvoda najviše su u poslijeratnom
razdoblju, iznose u prosijeku više od 8%
GOSPODARSTVO
godišnje, cijene su stabilne, a međunarodna je razmjena veoma ubrzana. U razdoblju
od 1952-60. godine tempo porasta industrijske proizvodnje bio je treći u svijetu i
iznosio je 13,5% godišnje. U jedva desetljeće i pol nakon 1952. godine, poljoprivredna proizvodnja porasla je 2,5 puta, industrijska proizvodnja pet puta, a društveni proizvod per capita tri puta. U tom kratkom vremenu prijeđena je distanca između
predindustrijskog i industrijskog društva.
Iniciranje samoupravljanja u 1950. godini
oslobodio je potencijale razvoja i izazvalo
ekonomsku eksploziju. Brz ekonomski razvitak doveo je do teškoća u prilagodbi.
Državni aparat i institucije teško su pratile opći ritam ekonomskog i društvenog razvitka, te dolazi do krize u planiranju. To
je jedan od razloga zbog kojeg u periodu
od 1965-79. dolazi do usporavanja stope
rasta. Iako se početkom pedesetih odustalo od sovjetskog modela centralnog planiranja to nipošto ne znači da se odustalo
od bilo kakvog privrednog planiranja.
Važnost planiranja
Funkcija privrednog planiranja je riješiti
dva zadatka koja „laissez-faire“ privreda
nije u stanju riješiti - eliminirati cikluse i
povisiti stopu rasta. Za efikasnu privredu
ključna je ekonomska politika, odnosno
planiranje privrednog razvoja - strateški
ciljevi razvoja i njihovo provođenje. Po-
stavlja se plan čija se realizacija postiže
ekonomskim instrumentima koje provode
nadležne institucije. Neki od ekonomskih
instrumenata su emisija novca, obvezna
rezerva i ostali poslovi u domeni centralne
banke, porezi, budžetski suficit i deficit,
subvencije, carine, uvozno-izvozne kvote i
sl. Ministarstva i centralna banka su operativni organi, a instituti i fakulteti su
znanstveni organi. Institucije koje ih povezuju radi efikasne ekonomske politike su
zavodi za planiranje koji se nalaze između
operative i znanosti.
Ciklička kolebanja inherenta su tržištu i nikakve neoliberalne dogme to ne mogu osporiti. Umjesto očekivanja samoregulacije
tržišta koja se očito ne dešava ili pukog reagiranja na krize potrebno je pristupiti
planiranju i usmjeravanju ekonomske putanje zemlje. Usporavanje privrednog rasta
u Jugoslaviji počinje reformom iz 1965.
godine. Tom reformom dolazi do drastičnog smanjenja planiranja i povećavanja
značaja tržišta. Tržišna liberalizacija praćena restriktivnom makroekonomskom politikom dovodi do usporavanja gospodarskog rasta.
U industrijalizaciji i ekonomskom procvatu
Hrvatske u vrijeme socijalističke Jugoslavije privredno planiranje bilo je uz radničko samopuravljanje ključan faktor uspjeha.
Nakon Drugog svjetskog rata većina zemalja služila se planiranjem privrednog razvo-
ja. Iskustvo Velike depresije i kasnija ratna privreda pokazala je prednosti planiranja. Engleski ekonomist Durbin pisao je
1949. godine: „Svi smo mi sad planeri...
slom širokog povjerenja u laissez-faire zapanjujuće je brzo... zahvatio cijeli svijet“.
Branko Horvat prisjeća se događaja s početka šezdesetih kad je predsjedavao komitetom za formiranje organizacije za industrijski razvoj (današnji UNIDO u Beču);
sovjetski delegat smatrao je posebno
uspješnim svoj napad na američkog delegata, s tezom da je prije svega potrebno
planiranje. Američki delegat odgovorio je
da je samo po sebi razumljivo da je potrebno planiranje. Iako se usponom neoliberalizma glorificira laissez-faire (tržišni
fundamentalizam), a zavodi za planiranje
ukidaju, privredno planiranje u nekim zemljama i dalje je ostala važna zadaća institucija. U Francuskoj Komesarijat za plan
zapošljava nekoliko tisuća ljudi, u korejskom zavodu za planiranje radi 200 doktora znanosti, dok u Japanu postoje čak tri
značajne institucije koje se bave planiranjem (zavod za plan, vladin MITI i privredna mreža keiretsu).
U Hrvatskoj kriza caruje već više od dvadeset godina, nezaposlenost rijetko kada pada ispod 250 000 (pred kraj 2010. nezaposleno je bila oko 310 000 ljudi prema službenim podacima), a industrija je razorena.
Stalno se spominju „strategije planiranja“,
„vizije izlaska iz krize“, a zavod koji bi se
bavio time nikako da se osnuje. Zavod za
planiranje je, doduše, doživio hrvatsku samostalnost, ali je ukinut. Oni koji su ga
ukidali čuli su valjda da je planiranje postojalo u Sovjetskom Savezu. Nisu čuli da
zavodi za planiranje postoje u drugim zemljama, a pogotovo ne znaju svrhu i značaj tih institucija. Iz sličnih razloga, planiranje se danas (osim u poduzećima i na lokalnoj razini) naziva industrijskom politikom ili strategijom razvoja. Ali planiranje
nama ionako to ne treba jer će „nevidljiva
ruka“ riješiti naše probleme.
Bojan NONKOVIĆ
manager 83/16 | 02/2011
25
GOSPODARSTVO
REKTOROVA NAGRADA – RJEŠAVANJE PROBLEMA IZ PRAKSE
Modeli stambenog financiranja – stambena štednja
Stambena politika danas se javlja kao
dio socijalne politike. U pravilu nije lako riješiti problem financiranja kupnje
stambenog prostora, a mladim ljudima
je posebice važna opcija što dostupnijeg
stambenog kreditiranja. Stoga je autorica članka analitički razradila jedan od
modela stambenog kreditiranja, za što
je nagrađena Rektorovom nagradom
2010. godine.
Uvodno
Jedan od izvora socijalnih nemira u nekom
društvu je upravo neadekvatno stambeno
zbrinjavanje tog društva. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi približno 40 posto prosječne cijene jednog
kvadratnog metra stana. Stoga je nužan
sustav financiranja koji omogućuje realizaciju ove jedne od primarnih ljudskih potreba. Pripravničke plaće mladih osoba najčešće su manje od prosječne plaće, što znatno otežava akumulaciju potrebnih početnih sredstava za vlastito stambeno zbrinjavanje, a stambene štedionice javljaju
se kao jedno od mogućih rješenja problema stambenog financiranja. Zato u posljednjih nekoliko godina dolazi do povećanog interesa za stambenom štednjom,
pri čemu danas oko 14 posto populacije čine upravo štediše koji ciljano štede kako
bi u dogledno vrijeme uz pomoć vlastite
štednje ali i kredita koji se temelje na toj
štednji riješili svoj stambeni problem.
Stambeno financiranje
u Hrvatskoj
Financijski sustav Hrvatske je još uvijek
tradicionalni bankovni sustav pa tako i u
stambenom financiranju. Više od 80 posto
ukupnih odobrenih kredita stambenog financiranja odobrava nekoliko najvećih banaka. Krajem 1990-ih osnovan je Fond za
dugoročno financiranje stanogradnje uz
potporu države; bio je zanimljiv za mlade
obitelji jer je bio najviše usmjeren na njih,
ali nažalost nije zaživio. 2001. g. osnovan
je program Društveno poticane stanogradnje, POS. Ovaj model nije namijenjen samo
26
manager 83/16 | 02/2011
Odobravanje kredita uz fiksne kamatne stope i
financiranje iz domaće dugoročne štednje su vrlo
značajne karakteristike tijekom gospodarskih
neizvjesnosti.
socijalno ugroženim skupinama, već svima
koji žele steći vlastiti stambeni prostor.
Najnoviji model javio se 2010. g., kada je
donesen Zakon o poticanju prodaje stanova. Zbog nepovoljnih uvjeta kredita na tržištu kapitala i stagnacije u prodaji stanova ovaj Zakon želi osigurati povoljnije
uvjete kreditiranja za kupce kao i očuvanje
radnih mjesta u graditeljstvu. Rezultati
njegove implementacije će se vidjeti u narednim razdobljima koja slijede.
Karakteristike stambene štednje
Stambenu štednju karakteriziraju određena
svojstva koja joj daju prednost u odnosu na
ostale oblike stambenog financiranja. Odobravanje kredita uz fiksne kamatne stope i
financiranje iz domaće dugoročne štednje
su vrlo značajne karakteristike tijekom
gospodarskih neizvjesnosti. Također, država sudjeluje u ovom
obliku financiranja
stanovanja, poticajnim sredstvima koja
iznose 15 posto sredstava koja uplaćuju
štediše (za iznose iznad 5000 kuna godišnje maksimalan iznos poticajnih sredstava
je 750 kuna). Novitet koje neke štedionice
omogućuju jest međufinanciranje. Na taj
način manje strpljivi štediše mogu doći do
sredstava kredita brže od isteka minimalnog zakonskog roka, ali je i uvođenjem te
mogućnosti započelo znatnije korištenje
kreditnog potencijala ovog sustava. Nadalje, sustav stambene štednje doživio je
2001. i 2005. g. dvije prijelomne točke u
kojima dolazi do povećanja značaja stambene štednje, prva nakon promjene zakonske regulative, a druga je uzrokovana upravo uvođenjem međufinanciranja.
Međutim, dosada primjenjivani modeli
GOSPODARSTVO
stambene štednje u ovom relativno kratkom vremenskom razdoblju doživjeli su i
neke, s aspekta štediša, negativne promjene. Možda najveća od njih jest smanjenje
državnih poticajnih sredstava 2005. g. s
25 na spomenutih 15 posto, zbog čega sustav stambene štednje nije dosegao svoj
maksimalni potencijal. Problem je i taj što
građani Hrvatske nisu još uvijek dovoljno
razvili naviku štednje. Dokaz za navedeno
je da je samo 14 posto populacije u sustavu stambene štednje, što je zaista malo u
usporedbi sa primjerice Češkom ili Slovačkom, koje imaju sličan sustav stambene
štednje, a gdje je oko 50 posto stanovništva u tom sustavu.
Matematički model
Kako bi potencijalni štediše mogli sami
izračunati i odabrati strategiju štednje i otplate kredita koja najbolje odgovara određenim njihovim kriterijima, potrebno je
cjelokupan proces štednje i otplate kredita
prikazati analitički. Na taj način mogu se
vršiti usporedbe temeljem različitih kriterija, kako bi se mogla donijeti konačna odluka. Izgradnja modela je dugotrajan proces
jer treba uzeti u obzir definicije svih veličina koje se žele uključiti u model i utvrditi
veze među njima i zapisati ih u formi matematičkog modela. Pri izgradnji modela financiranja stambene štednje najprije smo
morali u model na adekvatan način uključi-
Izgradnja modela je
dugotrajan proces jer
treba uzeti u obzir
definicije svih veličina
koje se žele uključiti u
model i utvrditi veze
među njima i zapisati ih
u formi matematičkog
modela.
ti zakonska rješenja koja određuju relevantne veličine i njihove međuodnose. Sam
model se sastoji od dva bitna dijela, to jest
izgradili smo ga u dvije faze. Prva je faza
štednje, gdje štediša uplaćuje štedne uloge, temeljem kojih ostvaruje kamate i pravo na državna poticajna sredstva.
U drugoj fazi se ostvaruje pravo na stambeni kredit, a po potrebi i kredit međufinanciranja. Stoga se druga faza radi lakšeg
analitičkog zapisa također dijeli na dvije
podfaze, podfazu međufinanciranja i podfazu stambenog kreditiranja. Važno je primijeniti načelo financijske ekvivalentnosti
kapitala, pri čemu štedionica i štediša moraju biti u ravnopravnom položaju, a koje
se realizira posredstvom poznatih kamatnih stopa.
Poteškoće prilikom
građenja modela
Zašto je izgradnja modela bio dugotrajan
proces? Jedna od glavnih poteškoća bila je
uzimanje u obzir činjenice što u Hrvatskoj
banke i štedionice koriste englesku metodu izračuna broja dana u godini, pri čemu
se ponekad koriste konformnim, a ponekad
relativnim kamatnjakom. To znači da je
potrebno voditi računa o vremenskim razmacima između uplata i isplata u različitim
trenucima, posebice ako je jedna uplata
(isplata) u jednoj godini, a druga uplata
(isplata) u drugoj godini pri čemu se može
dogoditi da je jedna od tih godina prijestupna a druga neprijestupna. Nadalje,
štedionice naplaćuju naknadu za obavljanje usluga svojim komitentima, kao i ostale financijske i bankarske institucije te je i
to potrebno uključiti u model. S obzirom
da je većina pojmova stambene štednje
objašnjena u Zakonu o stambenoj štednji i
poticanju stambene štednje i Dopunama
tog Zakona (1997., 2001., 2005.), a u tim
definicijama su inkorporirani međusobni
matematički odnosi, valjalo je primijeniti
te odnose u izgradnji modela. Tako primjerice Zakon nalaže da kamatne stope na
štedne uloge i državna poticajna sredstva
moraju biti jednake, kamatna stopa stambenog kredita ne smije biti veća od kamatne stope na štedne uloge za tri postotna
boda, itd. Takve i mnoge druge relacije
određene Zakonom potrebno je uvažiti i
uključiti u izgradnju modela.
Primjena modela i preporuke
Jedan od glavnih motiva izrade modela bilo je izgraditi ga na takav način koji omogućuje testiranje njegovih varijanti, kako
bi se s aspekta potencijalnog štediše mogao odabrati model koji najbolje odgovara
individualnim preferencijama pojedinca.
Matematički zapis (iako podosta velik, dan
na nekoliko strana) zapisan je u obliku pogodnom za implementaciju u Excelu. Na
taj način zainteresirani pojedinac može
pomoću informacija s Internet stranica
štedionica sam aproksimativno utvrditi
strategiju stambene štednje i otplate
stambenog kredita (i kredita međufinanciranja) i prije odlaska u stambenu štedionicu i pokušati odabrati za njega optimalni
model i s aspekta izbora štedionice i samog modela kojeg konkretna štedionica
primjenjuje.
Konačno, može se donijeti još nekoliko zaključaka o stambenoj štednji u Hrvatskoj.
Hrvatski sustav stambene štednje nije
ostvario svoj potencijal u području poticanja rješavanja stambenih potreba populacije slabijeg imovinskog statusa. Spomenuti mali udio populacije u stambenoj
štednji posljedica je i smanjenja državnih
poticaja štednji, a na taj način su i manji
domaći dugoročni izvori štednje čime se
povećava potreba za inozemnim zaduživanjem. S druge strane, stambene štedionice
ispunjavaju ciljeve zaštite potrošača i financijske stabilnosti sustava. Stoga bi neka moguća rješenja za povećanjem značajnosti ovih financijskih institucija u cjelokupnom financijskom sustavu bila povećanje ili barem vraćanje na prvotnu razinu
državne poticaje, ostvarivanje suradnje
štedionica i građevinskih tvrtki da zajedno
formiraju projekte stanogradnje i njenog
financiranja, itd. Prostora za poboljšanje i
osnaživanje sustava stambene štednje dakako ima, posebice u trenucima gospodarske krize, kada do izražaja dolaze prednosti fiksnih kamatnih stopa u odnosu na uobičajene modele stambenog kreditiranja
koje koriste poslovne banke. Povrh toga, s
obzirom da se ovaj oblik kreditiranja financira iz dugoročne domaće štednje, pravo je
vrijeme za poticanjem veće aktivnosti
stambenih štedionica.
Tihana Škrinjarić
manager 83/16 | 02/2011
27
GOSPODARSTVO
THE HUNT FOR POLITICAL PRISONER
Game Theoretic Analysis of the Border Bargain
between Croatia and Slovenia
A border dispute over “a small body of water in the northern Adriatic Sea some 20
square kilometers in size that is not visible
on most maps of Europe” paused Croatian
EU accession talks back in 2007. At the
time, Slovenia refused to allow Croatia to
continue the talks until the government’s
resolve the disagreement. In this paper, I
look at the conflict from the perspective of
September 2009 - i.e. before the arbitrage
agreement was confirmed in both countries.
I use a game-theoretic model to argue that
without a certain international pressure,
status quo will persist in the Croato-Slovenian dispute over the Bay of Piran. Such
use of very basic game theoretic ideas may
showcase the endless possibilities of applying game theory to real World’s problems –
even at the most elementary level. As this
case shows, game theory can be used to
predict outcomes, and to solve problems in
international relations, internal politics,
policy-making, economy, and in practically
any field.
Croatia and Slovenia have repeatedly questioned their border arrangement in land
and sea territories after the Yugoslav Federation broke apart in 1991. The dispute over
the Bay of Piran, a minuscule pocket of the
Adriatic Sea, in particular, is a surprisingly
complex issue considering the size of the
territory in question. For Slovenia, extending its sea territory substantially over the
equidistance line of the Bay of Piran is the
only foreseeable option for being in a direct
touch with open sea, which a majority of
Slovenian politicians find strategically crucial. The intensity of negotiations for the
Bay rose when both countries accelerated
their international integration in the be-
28
manager 83/16 | 02/2011
As this case shows, game theory can be used to predict
outcomes, and to solve problems in international
relations, internal politics, policy-making, economy,
and in practically any field.
ginning of the 21st decade. Slovenia is the
only country of the former Yugoslavia that
is currently a member of the EU, while Croatia is projected to enter the EU in 2011.
Slovenian government blocked further Croatian EU accession talks in December 2008
due to the unresolved border dispute. Talks
bolstered again when the newly appointed
Croatian Prime Minister Jadranka Kosor
continued to negotiate the solution with
the Slovenian Prime Minister Borut Pahor in
July 2009. The prime ministers reached an
agreement in September 2009. After their
consequent speeches to the public, however, it again became unclear whether a deal
was finalized.
First, I define the players, strategies and
payoffs for the game between Croatia and
Slovenia. Subsequently, I predict the out-
come of the game and discuss potential
implications.
Territorial-Accession Game
I model the latest round of Croato-Slovene
talks to resolve the Bay of Piran dispute as
a game with Kosor’s Croatian government
and Pahor’s Slovenian government as the
two players. Satisfying William Poundstone’s criteria for a dilemma in his gametheoretic work Prisoner’s Dilemma, the governments proceed with such a game within
the negotiation process. They both make
choices while their counterpart makes its
choices, too. The separate utilities of both
governments depend on specific choices
that they both make.
In the dispute over the Bay, both countries
decide on their moves based on their initial
GOSPODARSTVO
endowments. Croatia leaves its mark on the
game by turning in the Bay of Piran either
to Slovenia, or keeping it intact, Croatian.
Slovenia bargains with its endowment of a
potential temporary veto of the Croatian EU
entry. At the assumed time of the game,
the veto is filed and Croatian negotiations
for the EU membership are blocked. Slovenian government can decide to remove the
veto and thus unblock the Croatian accession talks. If it does not do so, it continues
to block Croatia. To standardize the picture
of the game as a pure social dilemma, the
Slovenian government’s action to unblock
the Croatian negotiations with the EU and
the Croatian government’s a strategy of
turning in the Bay of Piran count as cooperation strategies. The government’s other
two respective potential choices count as
defection strategies. Despite the promises
they might have made to each other during
the unofficial agreement, Croatia and Slovenia can change their minds at any time.
Poundstone in his book Prisoner’s Dilemma
chooses “the lack of enforcing a prior agreement, [to be] the heart of the dilemma.”
I express the utilities in the game on a numeric scale – i.e. utilities are the counters
for the governments – both win a certain
number of points for each decision pair.
The number of points is based on the implications for a short-term domestic political
outcome (a), the effect on a long-term domestic political reputation, the importance
for international political integration (b),
the economic consequences (c), the international political response (d), and the territorial implications of the agreement (e).
Croatia’s Accession Dilemma
egy is defection: keeping the Bay of Piran
intact. Since Croatia knows that Slovenia
might defect, Croatia will always choose to
defect. The game is therefore, according to
the relative values of the payoffs, a pure
Prisoner’s dilemma from Croatia’s point of
view.
Slovenia’s Territorial Bargain
The Slovenian motivation is to acquire the
Bay of Piran by bargaining off the EU accession talks to Croatia. Slovenia does not
have a dominant strategy within the game.
Given that the Croatian government cooperates, Slovenia will cooperate as well,
while Slovenia will prefer to defect when
the Croatian government defects.
The Croato-Slovene Hunt for
a Political Prisoner
I call the combined Croato-Slovene game
the Hunt for a Political Prisoner. “Hunt”
stands for the greed of both players to get
as much as they are able to, at the expense
of the other government’s outcome. “Political prisoner” pictures the risk aversion of
both players because of which neither of
them wants to cooperate. Voters punish the
cooperation given the defection of the other player, for both governments both in the
short- as well as in the long-term. With domestic and international political factors
accounting for about 3/5 of each of the
country’s potential payoffs, the political aspect of the game is particularly relevant.
Both countries are needed in order to reach
a Pareto optimal payoff in total - the mutual cooperation. However, the game does
not have a Nash equilibrium – there is no
Based on the game’s
outcomes, Croatia’s
dominant strategy is
defection: keeping the
Bay of Piran intact.
such position decision pair where neither of
the players would prefer to change their decision. Since rationality of the players is assumed, Croatia will go with her dominant
strategy, defection. Slovenia will expect
Croatia to do so, so it will defect in response, too. As a consequence of greed and
fear, thus, neither of the government’s will
get their best in the outcome of the Hunt
for a Political Prisoner.
Implications
The game-theoretic model for the border
dispute between Croatia and Slovenia predicts that status quo will prevail without a
relevant international pressure. Using the
perspective of September 2009, these predictions directly imply that Slovenia will
continue to block Croatia’s accession talks
with the EU.
Among the greatest potential fallacies of
the model are the arbitrarily chosen, and
thus “fuzzy” outcomes. Although these are
based on realistic assumptions and predictions their values could easily be imagined
differently. I tried to balance the arbitrary
payoffs by stating particular specifications,
but the fallacy nevertheless persists. There
are two particular potential extensions: extending the measures to partial ones, not
including solely all of the Bay and blocking
all of the accession points. Additionally, international pressure can be considered in
the extension of the model.
Jan LUKŠIČ,
Harvard College ’11
([email protected])
The Croatian government is driven by its
desire to continue the accession talks with
the EU and makes its choices based on the
expected utilities of the decision pairs. The
number of utility points in total depends on
each of the predetermined five sections.
Based on the game’s outcomes (as can be
seen in the table), Croatia’s dominant stratmanager 83/16 | 02/2011
29
GOSPODARSTVO
30
manager 83/16 | 02/2011
FAKULTET
Veliki
pozdrav svima,
Evo, konačno smo
dočekali novi, 83.
broj Managera. Naravno, kao i svaki
drugi broj, i ovaj
broj donosi niz noKristina JURKOVIĆ
vih i zanimljivih
Urednica rubrike Fakultet
tema. Naći će se tu
za svakog ponešto. A sad, pogledajmo
što donosi 83. izdanje Managera! Zbog
aktualnosti oko studentskih izbora donosimo vam jedan jako zanimljiv članak, a
govori o korupciji koja se događa unutar
samog studentskog zbora odnosno o ko-
rupciji ljudi koji „zastupaju“ i koji se „bore“ za studente i studentska prava. Kao
što vam je opće poznato studentski izbori su prošle godine poništeni zbog nepravilnosti koje su se događale tijekom glasanja. Ove godine studentski izbori su se
održali 25. i 26. siječnja 2011. godine uz
nadanje da će doći do promjena ali objavom privremenih rezultata stanje je ostalo isto, nažalost. Zato ovom prilikom čestitam svim kolegicama i kolegama koji
su se kandidirali i koji su pokušali promijeniti vodstvo studentskog zbora i učiniti bolje i više za nas studente. Antonija
nam donosi korisne informacije o Google
Znalcu i Hrčku, a Maja se osvrnula na bi-
VIJESTI
SA
SVEUČILIŠTA
prof. dr. sc.
Fedor Rocco
prof. dr sc.
Pero Jurković
Odlazak prof. dr. sc. Pere Jurkovića,
profesora emeritusa na
Katedri za financije
Rođen je 1936. godine u Brštanici, općina Neum. Diplomirao je
na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1960 godine, a doktorirao
na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1976 godine. Nakon studija
radio je kao referent i načelnik za privredu u općini Čapljina, od
1963. godine bio je direktor Zavoda za ekonomiku u Mostaru, od
1967. godine istraživač u Ekonomskom institutu Zagreb, a od
1980. godine profesor javnih i poslovnih financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1992. do 1996. godine obnašao je
dužnost guvernera Hrvatske narodne banke, a potom je do 2000.
godine bio savjetnik predsjednika Republike Hrvatske. Utemeljitelj
je Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje u Zagrebu te
njegov prvi ravnatelj (1997-2000). Bio je voditelj je i predavač na
nekoliko poslijediplomskih studija u zemlji i inozemstvu. Autor je
brojnih znanstvenih i stručnih radova te knjiga iz područja javnih i
monetarnih financija, društvenih djelatnosti i fiskalne politike. Dobitnik je nagrada ""Božidar Adžija"", ""Mijo Mirković"" i ""Blaž Lorković"" za doprinos ekonomskoj znanosti.
Kristina JURKOVIĆ
znis prodaje seminarskih i diplomskih radova. Također, pročitajte o prosvjedima u
Portoriku i Italiji te saznajte kojim se još
aktivnostima možete baviti na faksu. Sada vam neću previše otkrivati...prolistajte novi Manager i pogledajte što vam je
vrijedna ekipa Managera još pripremila.
Moje je bilo da vas zainteresiram za čitanje... Nadam se da sam u tome uspjela!
Uživajte i sretno s ispitima!
Kristina JURKOVIĆ
Urednica rubrike fakultet
Odlazak prof. dr. sc. Fedora Rocca,
profesora emeritusa na
Katedri za marketing
Fedor Rocco, profesor emeritus na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preminuo je u 87. godini života. Tijekom svoje duge znanstveno-istraživačke i nastavne
djelatnosti dr. Rocco sudjelovao je u raznim oblicima društvene djelatnosti, te izgradnji i razvoju marketinške struke,
ali i zajednice u cjelini. Bio je član i predsjednik različitih
savjeta, komisija i odbora u radnim i društvenim organizacijama. Bio je prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u tri
mandata (1967/68, 1970/71, 1974/75), dekan od 1971. do
1974. godine te prorektor Sveučilišta u Zagrebu od 1982. do
1984. godine. Za svoj znanstveni i pedagoški rad do sada je
više puta nagrađivan.
Kristina JURKOVIĆ
Rektor uručio kineskom
veleposlaniku Pismo
namjere o osnivanju
Konfucijevog instituta
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa
Bjeliš uručio je 18. siječnja 2011. godine veleposlaniku NR Kine Shen Zhifeiu Pismo namjere
o osnivanju Konfucijevog instituta u Zagrebu.
Pismo namjere naslovljeno je na Hanban, Nacionalni ured NR Kine za podučavanje kineskog
jezika. Uprava Sveučilišta u Zagrebu je u lipnju
2010. godine posjetila Šangaj i Šangajski institut za međunarodnu trgovinu gdje je uspostavljena suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu te dogovoreno osnivanje Konfucijevog instituta.
Kristina JURKOVIĆ
manager 83/16 | 02/2011
31
FAKULTET
KO TO TAMO ZBORI?
Trenutno stanje u Studentskom zboru
Predstavnička demokracija ne
može biti rješenje studentskog
organiziranja
Studenski zbor po službenoj definiciji je
„Krovno predstavničko tijelo studenata čiji
su članovi studenti upisani na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije
Sveučilišta u Zagrebu, a koje su studenti
izabrali na izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. On je nepolitička, nestranačka, neprofitna i nevladina organizacija te je u svom djelovanju potpuno samostalan“. Po manje službenoj definiciji on je
ujedno i pokazni primjer za sve mane neke
predstavničke organizacije.
Korumpirani studentski zbor
Od osnivanja Zbora prije 14 godna pa sve
do danas, riječ „studentski zbor“ među
studenskom populacijom služi kao sinonim
za kancerogeno tijelo u akademskoj zajednici koje upravlja velikim proračunom, a
služi kao poligon za politički odgoj mladeži raznih stranaka. U svim ostalim gradovima, situacija je ista, ako ne i gora; netransparentno se vode financije, sredstva za
studenske projekte neracionalno se troše,
a ono što je intrigantno je da većina studenske populacije u Hrvatskoj ne zna tko
su njihovi predstavnici ni koja je njihova
uloga ustvari. Korumpirani SZ izravna je
posljedica lošeg sustava studentskog organiziranja i namjernog lošeg provođenja i
takvog, već unaprijed lošeg, predstavničkog sistema. Na izbore je do sada izlazila
obično tek šačica studenata, studenti o iz-
Studenski zbor po službenoj definiciji je „Krovno
predstavničko tijelo studenata čiji su članovi studenti
upisani na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske
studije Sveučilišta u Zagrebu, a koje su studenti izabrali
na izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
borima i svojim pravima uopće nisu bili informirani i tako su stvoreni savršeni uvjeti
u kojima i mala, dobro organizirana skupina može kontrolirati predstavljanje tisuća
studenata. Poznat je slučaj gdje je student
sa 17 glasova dobivenih na izborima bio
predsjednik Hrvatskog studentskog zbora,
odnosno predstavljao sve studente u RH.
Trošenje proračunskog novca
Zagrebački Zbor nije iznimka, ali ipak se
razlikuje od ostalih zborova u Hrvatskoj.
Razlika je upravo u novcu koji se vrti na
zagrebačkom sveučilištu.
Dosad, jedina bitna funkcija zbora bila je
financiranje studenskih programa i projekata. Projekti najčešće bivaju objavljeni
32
manager 83/16 | 02/2011
pod šiframa, bez ikakvih opisa i pojašnjenja na temelju čega su pojedini projekti
zaslužili sredstva, a drugi ne. Takav način
dovodi do apsurdne situacije da novac od
strane poreznih obveznika odlazi na neboluzne projekte bez „boje i mirisa“ – brucošijade, nogometne turnire, biltene i tribine umjesto na primjerice istraživanja i publikacije vezane za struku. Najproblematičnije je da Senat, Rektorat, fakulteti i ostala vrhovna tijela Sveučilišta u Zagrebu zadnjih 14 godina „žmire“ na ponašanje studentskih predstavnika. Zašto se dopuštaju
takve nečasne radnje od strane studenskih
predstavnika? Zbog čega još nitko nije
sankcioniran? Jedini razlog leži u tome da
postoji očigledna sprega između studen-
FAKULTET
skih predstavnika i uprava, po sistemu „ruka ruku mije“, samo radi jednog cilja, a to
je sprečavanje masovnijeg studenskog organiziranja i pacifizacija studenata. Razlog
zašto Zbor služi samo kao kanal za financiranje projekata, a ne i predstavljanje studentskih interesa je upravo u tome da
predstavnici ne znaju koji su to stavovi koje bi trebali zastupati jer se sa studentima
ne savjetuju, a pritisnuti od Uprave i sami
se osjećaju nemoćni i bez stvarne uloge.
povjerenstva nisu vodila službene zapisnike niti su reagirala na upućivanje SONG-a
o nepravilnostima u radu te su neka izborna mjesta bila prijevremeno zatvarana glasačke kutije zajedno s biračkim odborima jednostavno su "nestajale". Kao najeklatantniji primjer izborne manipulacije su
"sudoku" listići (kako su ih studenti već
šaljivo nazvali) s ispisanim rednim brojevima kandidata jedne liste za Studentski
glasa za razliku od ostalih svojih kolega na
Sveučilištu. Ponovljeni izbori na Ekonomskom fakultetu opet su poništeni u prosincu već prošle godine, a novi datum izbora
je 25. i 26. siječnja 2011. uz nadanje da
„treća sreća“ ipak bude dovoljna za normalno odvijanje izbora nakon čega bi rezultati (lažirani ili ne) mogli napokon biti
poznati. Očekujući konstituciju novog saziva Zbora, studenti zagrebačkog sveučilišta trenutno nisu predstavljeni niti tim nevaljalim predstavničkim Studentskim zborom. Skupština zbora nije imala kvorum od
lipnja 2010. godine, trenutno ne može odlučivati ni o ničemu, a vršitelji dužnosti
prošlog saziva očitovali su se po vrućem
pitanju nacrta novih zakona o visokom
obrazovanju bez konzultacije sa studentima ili bar Skupštinom.
Krah studentskih izbora
U svibnju 2010., na Zagrebačkom sveučilištu održani su studenski izbori. Ove izbore
također su okarakterizirale „izborne igre“
slične onima kojima možemo svjedočiti na
dnevnoj političkoj sceni. Prema pravilima,
izbori su trebali biti raspisani u trećem
mjesecu svake druge godine – ove godine
su održani na većini zagrebačkih fakulteta
2 mjeseca nakon propisanog roka. Kako je
tada prenjela Hina, izbori su provedeni s
teškoćama, prijevarama i nepravilnostima.
Od zabrana i izbacivanja studenskih promatrača okupljenih u inicijativu SONG
(Studenti organizirano nadgledaju glasanje), nepripremljenosti izbornih mjesta i
uskraćivanja tajnog glasovanja, pa do zadržavanja kanidatata oko birališta i sugeriranja za koga glasati. Izborna povjerenstva nisu bila upućena u pravila provođenja izbora: na nekim izbornim mjestima
studenti uopće nisu legitimirani, a na drugima je za legitimaciju bila dovoljna i
zdravstvena iskaznica. Nadalje, što se tehničkih problema tiče, uočene su prozirne
glasačke kutije, a pojedine kutije nisu bile
propisno ili uopće zapečaćene. Određena
Zaključno
Kako je tada prenjela
Hina, izbori su provedeni
s teškoćama, prijevarama
i nepravilnostima.
zbor, koji su se dijelili na sam izborni dan
na pojedinim fakultetima (pa čak i od strane samih biračkih odbora uz glasački listić). Izbori su provedeni prije više od
osam mjeseci, a službenih rezultata još
uvijek nema. Tragikomična situacija ponovljenih izbora na Pravnom, Muzičkom,
Šumarskom i Ekonomskom fakultetu je da
se već i izborno tijelo promijenilo, brucoši
na dotičnim fakultetima imali su pravo
Praksa je pokazala da studenskim zborom
upravljaju političke mladeži bez ikakvog
interesa za studenska prava, u sprezi s
upravama i kao takvi nemaju nikakav legitimet u studenskom predstavljanju. Pitanje
je koliko će dugo ovakva struktura opstajati dok se studenti ne osamostale, shvate
da su dovoljno kompetentni sami raspravljati i odlučivati o svojim interesima te
preuzmu instituciju Zbora koja im zakonski
pripada (zajedno s njenim proračunom).
Zato ovom prilikom pozivam i apeliram na
sve studente da izlaze na studentske izbore te da se izborimo za svoja prava i da biramo studente koji će nas doista predstavljati i rješavati naše probleme. Zato nemojmo da naša budućnost ostane na trenutnoj situaciji već moramo nešto poduzeti i stati svemu tome na kraj.
Goran ĐURIĆ
manager 83/16 | 02/2011
33
FAKULTET
HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA
Više od studiranja
Hrvatska studentska asocijacija je neprofitna i apolitična studentska udruga
te ujedno i jedna od najvećih i najstarijih studentskih udruga u Hrvatskoj, koja je sa svojim radom započela 10. travnja davne 1992. godine. Danas, nakon
skoro 19 godina postojanja, HSA i dalje
djeluje i okuplja studente koji žele više
od studiranja.
Članstvo u HSA vam garantira puno iskustva, novih
prijatelja i mnoge nezaboravne trenutke koji će vam u
svakom slučaju zaista obogatiti studentske dane!
Europski tjedan organiziranjem Dana EU na
kojima svake godine kroz razne teme nude
sudionicima informacije i znanja kroz predavanja i radionice podržane od strane Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, dok o Danima SAD-a možete više pročitati na sljedećoj stranici.
HSA
Hrvatska studentska asocijacija danas broji oko120 članova koji svojim radom na
novim projektima, kao i na onim tradicionalnim, rade na povećanju iskustva i znanja svih studenata. Također, HSA aktivno
sudjeluje na mnogim projektima kao partner ili prijatelj projekta. Mnogi bivši članovi HSA danas zauzimaju važne položaje
u uspješnim tvrtkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a sami kažu da velik dio svog
uspjeha duguju upravo radu na projektima
unutar HSA koji su im pomogli steći određena znanja, iskustvo i vještine prije ulaska u stvarni poslovni svijet.
Odjeli
Unutar HSA djeluje 6 odjela: ljudski potencijali, stručno usavršavanje, međunarodna
suradnja, financije, odnosi s javnošću i
kultura, zabava i sport, te redakcija studentskog poslovnog lista Manager. Odjeli
funkcioniraju na principu timova, a na čelu svakog tima je voditelj.
LJP, PR i Financije
Najvažniji timovi HSA, koji se brinu za
unutarnji sklad i razvoj udruge su upravo
ljudski potencijali, odnosi s javnošću i financije. Zadatak odjela ljudskih potencijala, je briga za odnose unutar udruge, interno obavještavanje članova o projektima
koji odvijaju, te o zaključcima i odlukama
koje donosi Upravno vijeće. Također organiziramo teambuildinge, humanitarne akcije, te smo zaduženi za regrutaciju novih
članova. Odnosi s javnošću brinu za sve
34
manager 83/16 | 02/2011
vanjske javnosti HSA. Oni se brinu da obavijesti o projektima dođu do studenata,
profesora i potencijalnih sponzora. Financije kako im i samo ime govori brinu o financijama i pronalaženju strateških partnera udruge.
MS: Međunarodni tjedan Zagreb
Organiziranjem Međunarodnog tjedna Zagreb, HSA je postala članicom IWCO-a. Cilj
projekta je upoznati studente inozemnih
ekonomskih fakulteta sa hrvatskim gospodarstvom, ljepotama i kulturom. Na tjedan
dana članovi HSA postaju domaćini 20-ak
studenata iz Europe i Azije. Međunarodni
tjedan je odlično i poučno iskustvo, kako
za sudionike, tako i za domaćine jer potiče na međukulturalni dijalog i pruža uvid u
kulture drugih zemalja kroz razne aktivnosti poput međunarodne večere gdje svaki
sudionik kuha svoja nacionalna jela i predstavlja nacionalna pića te prezentacije zemalja sudionica.
SU: Dani Europske unije
i Dani SAD-a
Projekti koji organizatorima nude najviše
stručnog iskustva jesu svakako projekti Dana Europske unije i Dani SAD-a budući da
oni zahtijevaju kontaktiranje mnogih
uglednika, visokih dužnosnika i poduzeća.
Već 11 godina članovi HSA obilježavaju
Redakcija:Manager
Najvažniji i najveći projekt HSA je upravo
u vašim rukama. Studentski poslovni list
Manager izlazi kontinuirano već 16 godina
i kao takav je jedan od najstarijih studentskih časopisa u Hrvatskoj. Ukoliko se dobro služite riječima i želite pridonjeti stvaranju Managera, pridružite se redakciji.
KZS: Brucošijada i
Malonogometni turnir
Jedina prava brucošijada Ekonomskog fakulteta u Zagrebu je upravo ona koju već
16. put organizira HSA. Ovim projektom
HSA-ovci pružaju novim kolegama toplu
dobrodošlicu u svijet studiranja i EFZG-a.
Dođite i vi na svoj „first glam exam“ ili ponovite još jednom taj najbolji „ispit“ i budite ekonomist. Osim zabave KZS nudi Malonogometni turnir te brine o kulturi članova HSA.
Članstvo
Član HSA može postati svaki student. Ukoliko se želite pridružiti ekipi koja stoji iza
ovih projekata i doživjeti više od studiranja, to možete učiniti na Danima SAD-a od
28. veljače do 4.ožujka 2011.godine. Članstvo u HSA vam garantira puno iskustva,
novih prijatelja i mnoge nezaboravne trenutke koji će vam u svakom slučaju zaista
obogatiti studentske dane!
Dalia SUŠA i Ana LAKIĆ
FAKULTET
HSA VIŠE OD STUDIRANJA
ÂßìçžÑ¿Â«ß
Dani SAD-a
ðñòáö©ôìï蝣ñïÞóâé
Hrvatska studentska asocijacija (HSA) u
suradnji sa Američkim veleposlanstvom u
Zagrebu, po prvi puta organizira projekt
pod nazivom “Dani SAD.a“ Prema programu, projekt će se održati 03. i 04. ožujka
2011. godine na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu. Cilj ovog projekta je približiti
SAD kao svjetsku gospodarsku, ekonomsku i obrazovnu velesilu studentima, asistentima, profesorima i široj akademskoj
javnosti, te kroz radionice i predavanja
upoznati sudionike o mogućnostima stipendiranja, dodatnog obrazovanja i rada
u Sjedinjenim državama.
Što i kako
Svoje prijave za sudjelovanje na Danima
SAD-a moći ćete predati od 28.2. do 1.3. u
Auli EFZG-a. Prva tri dana će biti informativnog tipa te ćete moći saznati sve što
vas zanima o projektu. Između ostalog , ti
dani će biti posvećeni američkoj kulturi i
načinu života. Prvi dan službenog otvorenja (3.3) je predviđen za profesore i asistente te kako mogu uz pomoć Američkog
veleposlanstva dobiti stipendiju te u Americi steći veći stupanj obrazovanja, dok je
drugi dan (4.3) namijenjen isključivo studentima. Ukoliko vas zanimaju fakulteti u
SAD-u, kako dobiti stipendiju, kako napisati motivacijsko pismo ili jednostavno želite otići raditi preko ljeta u SAD, ovo je
idealno za vas. Svi zainteresirani studenti
mogu se između ostalog prijaviti za predavanja putem e-maila na dani.sada@gmail.
com ili [email protected] ,no zbog velikog
interesa studenata preporučamo da to obave što prije, jer samo studenti koji su se
prijavili moći će prisustvovati predavanjima. Svi studenti koji će biti na 5 predavanja i više, dobit će certifikat o sudjelovanju na projektu i predavanjima.
PROGRAM PROJEKTA:
03.03.2011.
10:00 - 10:45
Svečano otvaranje projekta, dvorana 3
• Pozdravni govor voditelja projekta Tomislava Rasonje, HSA
®±¬«®²¬®±¬°®¯¯¬ÂÈÌËÌÊÐÈƝþÈÒÉÑÂÑ
Svi zainteresirani studenti mogu se između ostalog
prijaviti za predavanja putem e-maila na dani.sada@
gmail.com ili [email protected] ,no zbog velikog
interesa studenata preporučamo da to obave što prije,
jer samo studenti koji su se prijavili moći će
prisustvovati predavanjima.
• Pozdravni govor prodekanice za međunarodnu suradnju Nevenke Čavlek
• Pozdravni govor predstavnika Američkog
veleposlanstva
10:45 – 11:30
Iskustvo studiranja u SAD-u
11:45 – 12:30
Hrvatska i SAD kroz povijest
12:30 – 13:00
Pauza, coffie & snack break
13:00 – 13:45
Aleksandra Brlek, US Embassy - JFDP &
Fullbright stipendija za mlađe asistente i
profesore
14:00 – 14:30
Pamela Ward, US Embassy - Gospodarska
povezanost SAD-a i RH
14:30 – 15:00
Ninoslav Šćukanec / Nina Vranešević IRO
- Poticanje akademske mobilnosti prema
SAD-u
04.03.2011.
10:00 – 10:45
Sandra Dobrić IRO - Vodič kroz
mogućnosti studiranja u SAD-u
11:00 – 11:45
Studentica američkog sveučilišta –
Pisanje motivacijskog pisma za prijavu
na Američka sveučilišta
12:00 – 12:45
Studentica američkog sveučilišta Izbor sveučilišta u SAD-u
13:00 – 14:00
Razgovor s alumnijima američkih
sveučilišta / 3 studentice / moderator
Sandra Dobrić
14:00 – 14:30
Pauza, coffie break
14:30 – 15:30
predstavnik ccUSA Zagreb Work and travel USA
15:30 – 16:00
Ivica Jeličić, HSA - Službeno zatvaranje
projekta i podjela diploma sudionicima
*Hrvatska studentska asocijacija kao organizator projekta ima pravo na promjene
pojedinih dijelova programa
Tomislav RASONJA
manager 83/16 | 02/2011
35
FAKULTET
ZNANSTVENA LITERATURA NA INTERNETU
Google znalac – ključ riznice akademskog znanja
Ako je Google.com svemoguća tražilica
onda je Google znalac jednako dobar pretraživački alat akademske literature.
S jednog mjesta možete pretraživati brojne stručne podatke i izvore: odobrene radove, diplomske radove, knjige, sažetke i
članke akademskih izdavača, profesionalnih društava, repozitorija radova u pripremi, sveučilišta i drugih akademskih organizacija. Pomoću njega može se pretraživati sva domaća i strana literatura. Svojim
izgledom sličan je pretraživačima kataloga
lokalnih knjižnica npr. ZaKi Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu. Uz jednostavno pretraživanje nudi i opciju naprednog pretraživanja gdje se sva građa može pretraživati pomoću odrednica autora, publikacije,
datuma ili pomoću točno određenog izraza
te se u rezultatima prikazuje koliko je pojedini izraz puta spomenut u djelu. Google
se udružuje s knjižnicama da bi odredio
koje su dnevnike i članke elektronički naručili, a zatim ih povezuje kad članci iz tih
izvora postanu dostupni. Nakon što odaberete opciju u kojoj ste knjižnici član, on
prati pretplaćenu građu te knjižnice i prilagođava posebne veze na njih u vašim rezultatima pretraživanja na kojima onda
možete dobiti informaciju je li knjiga koju
trebate dostupna. Ova je tražilica radi lakšeg korištenja dostupna i na hrvatskom jeziku te joj se može pristupiti na web stranici http://scholar.google.hr/
Antonija JURIČ
Ova je tražilica dostupna i
na hrvatskom jeziku te
joj se može pristupiti na
web stranici http://
scholar.google.hr/
ZNANSTVENA LITERATURA NA INTERNETU
Hrčak - portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske
Svaki se student u svom školovanju susretne s pitanjem gdje pronaći relevantnu i kvalitetnu literaturu koja će mu
pomoći pri obrađivanju teme. Prilikom
korištenja pretraživača, stranice koje
najčešće prve objašnjavaju zadanu temu
su Wikipedia ili neka „stručnija“ internetska stranica nekog časopisa. Takve
stranice mogu dati nekakav uvid u temu
kao i olakšati traženje literature, njihova najveća zamjerka je što su pisane od
strane ljudi čiju stručnost ne možemo
Trenutno se na Hrčku
nalazi 229 časopisa, 4277
brojeva (sveščića)
časopisa te 57264 priloga
(bibliografski podaci i
puni tekst) te ih sve
možete pogledati na
http://hrcak.srce.hr/
36
manager 83/16 | 02/2011
provjeriti ili od strane ljudi koji ne poznaju svu problematiku teme pa imaju
iskrivljenu sliku građenu intuicijom, a
ne znanjem. To je razlog zašto se takva
literatura ne priznaje kao relevantna u
seminarskim i diplomskim radovima.
Jedan od najboljih internetskih „pomagala“ u takvu svrhu je i Hrčak; portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske koji
na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima (ili bar bibliografskim podacima i sažecima svojih radova). Ovaj portal je izrađen i funkcionira uz
potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, realiziran je u Srcu, a osnovna ideja potekla je iz Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva. Sadržaj je ponuđen putem koncepta otvorenog
pristupa što znači da takvi članci imaju
slobodnu dostupnost na javnom internetu,
s time da se korisnicima dopušta čitanje,
preuzimanje, umnožavanje, distribuiranje,
tiskanje, pretraživanje ili korištenje u bilo
koju zakonitu svrhu, bez ikakvih financijskih, pravnih ili tehničkih prepreka. Samo
pretraživanje je vrlo jednostavno jer osim
što postoji tražilica na samom portalu, također postoji abecedni popis samih časopisa te podjela po područjima (prirodne
znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i
zdravstvo, biotehničke znanosti, društvene znanosti te humanističke znanosti).
Trenutno se na Hrčku nalazi 229 časopisa,
4277 brojeva (sveščića) časopisa te 57264
priloga (bibliografski podaci i puni tekst)
te ih sve možete pogledati na http://hrcak.srce.hr/
Antonija JURIČ
FAKULTET
ŽIVOT NA STUDENTSKOM BUDŽETU
Snađi se, brale!
Svaki budući student unaprijed zna da je
studiranje način života koji uglavnom
nije 'med i mlijeko', već vjerojatno snalaženje na razne načine kako bi isfinancirao one osnovne životne potrebe, a tako i one malo 'luksuznije', ali studentima bitne stavke poput izlazaka, shoppinga, putovanja... Savjeta za uštedu nikad dosta, pa se tako i ovdje može pročitati pokoji koristan prijedlog.
Fali vam novca? Zaradite!
Naravno da nije svakom studentu i studentici ista situacija. Neki su i boljeg imovinskog stanja, pa nemaju nikakvih problema
s džeparcem i ne more ih brige oko potencijalne totalne besparice. Neki, ponajprije
izvanredni studenti, preuzmu 'stvar u svoje ruke' i nađu posao te time otklone dobar
dio razloga za brigu. Drugi možda studiraju u svom rodnom gradu, pa ih barem malo sigurnost roditeljskog doma i hrane spašava od plaćanja stanarine, režija, nabavke kućnih potrepština i hrane. Ali, dobar
dio studenata ipak seli u drugi grad, a
glavni način prehrane im je studentska
menza. Činjenica je da hrvatskim studentima u globalu baš i nije lako. Minimalni
budžet potreban studentu/studentici da bi
(pre)živio u Zagrebu iznosi oko 2400 kn.
Veći dio tog iznosa potroši na osnovne životne potrebe, a kad se pobrine za stanarinu, hranu i knjige ne ostaje praktički niti petsto kuna za kulturu, noćne izlaske,
odjeću i štogod nekome hrani dušu. Želite
li ipak proširiti svoj budžet, a već ste probali iskamčiti od roditelja, uže i šire rodbine, ali vam nije uspjelo, evo načina: studentski poslovi. I zamišljeno je da ih obavljaju studenti, kojima će nakon posla osta-
Minimalni budžet
potreban studentu/
studentici da bi (pre)
živio u Zagrebu iznosi
oko 2400 kn.
Nikad ne biste trebali
zazirati od pitanja:
“Imate li kakav popust
za studente?”
ti dovoljno vremena za fakultetske obaveze, ali i pokoji novčić u džepu. Najbolje je
prijaviti se u Students Servis, a nije zgorega ni pogledati na web stranicama: www.
zivotopis.hr, www.mojprviposao.net, www.
moj-posao.net, www.posao.hr, a na www.
njuskalo.hr možete i sami dati oglas da
tražite posao. Držimo fige da nađete nešto
što vam odgovara.
Kako ekonomično trošiti
Kao student nemate baš preveliki izbor, ali
ono na što se možete orijentirati, i tako
donekle ublažiti rashode za shopping, su
svakako razni second hand dućani, legendarni Hrelić, kineski dućani i tzv. outleti.
Neki spomena vrijedni outleti su: Šupica,
Warehouse, Roses Fashion Outlet... što se
tiče odjeće, a outlet tvrtke M-san petkom
od 10 do 16 sati u svom skladišnom prostoru održava rasprodaju informatičke opreme
koju tad možete dobiti iznimno povoljno,
zbog oštećene ambalaže i slično. Što se tiče hrane i pića, ako se zasitite studentskih
menza, a ipak ne želite da vas opale po
džepu, najbolje je svratiti do pivnice Medvedgrad, u Adžijinoj i Tkalči. 'Noćne ptice'
uvijek mogu nešto prigristi npr. u pekarama na Savskom mostu, Zapruđu, Črnomercu, Dubravi, kao i u pekari Viduka na autobusnom kolodvoru. U centru rade American
Donut u Teslinoj, sendvič bar u Importa-
nneu, City Club Grill u Ilici, do trga bana
Jelačića su i Bonita, MacPicek, Pingvin.
Da ne bi samo pričali o hrani i piću, treba
napomenuti da je poželjno iskoristiti studentske dane i za korisno, a zanimljivo dodatno obrazovanje, poput pohađanja tečajeva stranih jezika. Svi znaju za poznate
škole stranih jezika Vodnikovu, Sovu, Sokrat, itd., ali studentima je financijski ipak
prihvatljivija ona u sklopu Studentskog
centra ESCE. Naravno, postoji još mnoštvo
drugih tečajeva i radionica koje možete
pohađati. Tečajevi plesa, aerobika, borilačkih vještina, korištenje fitness dvorane i
td., a sve je to jeftinije u sklopu studentskih domova. I nikad ne biste trebali zazirati od pitanja: “Imate li kakav popust za
studente?” Iznenadili biste se gdje ga sve
možete dobiti.
Ali, za kraj, ne zaboravite da su u većini
slučajeva najbolje stvari u životu besplatne.
;)
Daria KERŠIĆ
manager 83/16 | 02/2011
37
FAKULTET
STUDENTSKI KREDITI
Vrste studentskih kredita u Europi
i njihova dostupnost
Sustav studentskih kredita predstavlja
mehanizam reprodukcije društvenih elita
i produbljivanja socijalnih nejednakosti
kroz ekonomske odnose. Posuđivanje novaca za obrazovanje potrebno je u društvima koja nemaju potpuno javno financirano obrazovanje. Zemlje s visokim
školarinama i malim ili nikakvim subvencijama imaju najbolje razrađen sustav
studentskih pozajmica. Te pozajmice znače studentske dugove. Nejednake startne
pozicije očituju se tako u nejednakoj pristupačnosti visokom obrazovanju za različite socijalne skupine, zatim u nejednako utrošenom vremenu provedenom na
studiju i izlaskom iz sustava po nejednakim mogućnostima zaposlenja. Zemlje
koje su najdublje zapale u problem studentskih kredita su ujedno i, ne slučajno,
one koje su najdalje odmakle u komercijalizaciji, korporativizaciji i privatizaciji
visokoobrazovnog sustava, na primjer
SAD, Velika Britanija te zemlje Sjeverne i
Zapadne Europe.
Zemlje koje su najdublje
zapale u problem
studentskih kredita su
ujedno i, ne slučajno, one
koje su najdalje odmakle
u komercijalizaciji,
korporativizaciji i
privatizaciji
visokoobrazovnog
sustava.
38
manager 83/16 | 02/2011
Statistika zaduživanja i
vraćanja studentskog duga
Statistički podatci za Sjedinjene Američke
Države kažu da je šezdesetih godina prošloga stoljeća student mogao raditi petnaest sati minimalno plaćenog posla tjedno
unutar semestra i četrdeset sati ljeti te tako platiti svoje visoko obrazovanje na javno financiranim sveučilištima. U današnje
vrijeme, student bi trebao raditi pedeset
dva sata tjedno tijekom cijele godine kako
bi mogao platiti svoje visoko obrazovnaje
na javno financiranim sveučilištima. Vidljivo je kako se politikom privatizacije i komercijalizacije visokoobrazovnog sustava
otežava pristup visokom obrazovanju studentima slabijeg socijalno-ekonomskog
statusa te se povećava njihova potražnja
za studentskim kreditima koje nakon diplome treba otplatiti. U SAD jedna trećina
studenata završi fakultet bez duga, a tri
četvrtine studenata koji upisuju doktorski
studij završili su prethodni stupanj bez
studentskog duga. U Velikoj Britaniji velik
broj studenata prisiljen je na preko 20 sati plaćenog rada tjedno unutar semestra i
puno radno vrijeme za vrijeme ljetnih praznika samo da skrpa kraj s krajem.
Sustav studentskog financiranja u Europi
Sustav studentskog financiranja u Europi
uvelike varira od zemlje do zemlje. Svaka
pojedina zemlja različito je definirala sheme državnih potpora. Gotovo je sigurno da
ne postoje dvije zemlje s identičnim sustavom studentske financijske potpore. Sustavi financiranja variraju s obzirom na pravila o tome tko se može prijaviti za koju
vrstu potpore, socijalnih uvjeta, pa do formi davanja potpore
(kredit, stipendija, subvencija).
U Austriji iz sredstava javnog financiranja studenti mogu primati izravnu i neizravnu financijsku pomoć. Neizravni oblici
financijske pomoći obuhvaćaju
porezne olakšice za roditelje
studenata, a postoje i posebne
Problem studentskih
dugova u SAD-u otišao je
toliko daleko da su ga
prepoznali čak i
mainstreem mediji, a
državna uprava je zbrojila
koliko novaca gube na
posrednicima.
uredbe vezane uz socijalno osiguranje. Neizravni oblici potpore nisu vezani uz specifične kriterije poput primanja roditelja. Zajam, odnosno od države subvencionirani
kredit dobivao se isključivo za otplatu školarina (Austrija je uvela školarine 2001.godine, no 2009.godine je od njih odustala).
Iznosi zajmova bili su proporcionalni visini školarina. Model je takav da država pokriva 2 posto kamata na bankovni kredit.
Zajam mogu dobiti svi studenti koji pri
upisu semestra nisu navršili 30. godinu ži-
FAKULTET
istraživanje gospodarskih izvora stipendija i zajmova, studentski zajmovi s tržišnim
kamatnim stopama itd. Zemlje u kojima raste postotak privatnih ulaganja u obrazovanje, a smanjuje se postotak javnih ulaganja, mogu očekivati rast studentskog
duga. Povećanje privatnih ulaganja znači
smanjivanje subvencija i razvijanje sustava kreditiranja studenata.
Funkcioniranje
sustava kreditiranja
vota. Studenti koji primaju državnu stipendiju, ne dobivaju zajam, već dodatak
na stipendiju.
I u Finskoj studentima su na raspolaganju
(i) studentski zajmovi. Maksimalni iznos
zajma nije specificiran već je to prepušteno diskreciji banke, ali se svake godine
određuje maksimalni iznos vladinog jamstva za zajam. Do tog iznosa nisu potrebna nikakva druga jamstva za odobravanje
zajma, ali visinu kamate određuje banka.
Studentski dug u Engleskoj samo u prošloj
godini narastao je za 10 posto, dok je u
Sjevernoj Irskoj i Walesu narastao za 30
posto, dok je nasuprot tome opao u Škotskoj. Studenti u Škotskoj, bilo da su Škoti,
ili iz bilo koje EU zemlje, ne plaćaju školarine i ne moraju vraćati potporu u obliku
zadužbine koju dobivaju od države. U Engleskoj prosječni student nakon završenog
petogodišnjeg studija izlazi na tržište rada
s dugom od otprilike 37 000 funti.
Slovenija je zanimljiv primjer. Prve studentske zajmove uvodi 1999. godine, ali
program nikad nije zaživio. Broj prijava za
zajam bio je toliko nizak da je program
ukinut tijekom 2002. i 2003. godine.
Dodatni sustavi
financijske pomoći studentima
U slučajevima prebacivanja troškova studija i studiranja na studente, vlade moraju
uspostaviti dodatne sustave financijske
pomoći, kao npr. (potpunu) naplatu školarina i smještaja, uvođenje mehanizama za
Sustav kreditiranja funkcionira tako da u
prvom koraku vlade samostalno, prema
uzoru na druge zemlje (najčešće u Europi)
ili na nagovor Svjetske banke (u ostatku
svijeta) uvode školarine i smanjuju izdvajanja za visoko obrazovanje, zatim se smanjuje postotak stipendija kao oblika financiranja i povećava udio zajmova. Vlada
može ili izravno kreditirati studente ili,
U UK prosječni student
nakon završenog
petogodišnjeg studija
izlazi na tržište rada s
dugom od otprilike
37 000 funti.
kako je donedavno bio slučaj u SAD-u, postoje brojni posrednici u obliku agencija i
banaka koje na temelju jamstava države
kreditiraju studente. S ovako podijeljenim
kartama gubitnici su i studenti i državni
proračun, a profiteri agencije i banke kojima kredite s kamatama vraćaju ili država
ili studenti. Problem studentskih dugova u
SAD-u otišao je toliko daleko da su ga prepoznali čak i mainstreem mediji, a državna
uprava je zbrojila koliko novaca gube na
posrednicima, stoga nedavna reforma koju
je potpisao Barack Obama ide k zaobilaženju posrednika i izravnom kreditiranju studenata od strane države. Malen korak za
čovječanstvo, velik za Ameriku. Za 40 godina možda se sjete da su prije 50 godina
izračunali da za svaki dolar koji uloži u visoko obrazovanje državi se vrati 6.9 dolara.
Hrvatska
U Hrvatskoj je ove akademske godine profunkcionirala Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu.
Glavnicu zaklade su godinama punili pojedini fakulteti, do trenutka dok kamate nisu toliko narasle da se može krenuti u stipendiranje, a da glavnica ostane netaknuta. Jedan iz paketa zakona o znanosti i visokom obrazovanju koji bi trebao biti
uskoro donesen je Zakon o studentskom
standardu. Ako Hrvatska nastavi kopirati
austrijski visokoobrazovni model, vezat će
studentska prava uz studentske subvencije, a ako nastavi pratiti „europske trendove", tim će zakonom dodatno ograničiti
studentske subvencije pod objašnjenjem
racionalizacije troškova ili neke slične neoliberalne sintagme. Tada će se početi događati ono što se događa i u ostalim zemljama - stradat će standard studenata
slabijeg imovinskog podrijetla, te će se oni
početi raspitivati o studentskim kreditima.
Stoga će banke početi nuditi „izrazito povoljne" studentske kredite. No, kako je veliki rizik kreditirati studente, vjerojatno će
jamstva za te kredite morati davati država
- bilo izravno ili preko sveučilišta. Kako
banke u Hrvatskoj nisu u nacionalnom vlasništvu, javni proračun bit će dvostruko na
gubitku - davat će kapital bankama, pa će
kreditirani studenti manje kroz potrošnju
doprinositi državnom proračunu. S druge
strane, kreditirani studenti imat će manju
slobodu u traženju bolje plaćenog posla,
jer ubrzo po svršetku studija moraju početi otplaćivati kredite.
Andrea MILAT
manager 83/16 | 02/2011
39
FAKULTET
PRODAJA DIPLOMSKIH RADOVA - NOVI ONLINE BIZNIS
Cijena „studiranja“
U zadnjih se nekoliko godina internetom razvio i vrlo brzo proširio novi online biznis koji jednostavno pronalazi
kupce, a raste i broj ponuditelja ovih
usluga. To je izrada i prodaja seminarskih, diplomskih te mnogih drugih vrsta
radova za mnoga područja i gotovo sve
fakultete.
Razvoj nove usluge za
„akademske“ građane
Brzom i vrlo jednostavnom razmjenom informacija te velikom dostupnošću istih danas je postalo sasvim normalno potražiti
ne samo pomoć od drugih već pronaći osobu koja će u zamjenu za novac napisati cijeli rad, bilo maturalni, seminarski ili diplomski, kojeg ćete u konačnici predati
kao djelo nastalo ulaganjem vlastitog truda, vremena, napora. Ako nemate vremena
ili volje, a imate višak novca ili ste se pak
spremni odreći nekog kocerta, novih cipela, putovanja i drugo, ovo je jedan od načina da dobijete dobru ocjenu bez imalo
truda. Žalosno, ali istinito. Naravno da to
nije legalan niti za profesore prihvatljiv
način izvršenja svojih fakultetskih obveza,
štoviše ukoliko vas uhvate u „nedjelu“ zasigurno slijede oštre sankcije koje vas mogu koštati svih položenih ispita i godina
rada. Dakako, ne treba ni spominjati pitanje časti i morala u cijeloj priči, jer ovakav
način dolaska do diplome samo pridonosi
lošem stanju u društvu i širenju činjenice
koja se i onako duboko usadila u stanovništvo lijepe naše, a to je da se novcem
može kupiti gotovo sve, pa i znanje odnosno diploma.
Tko pruža, a tko
koristi ove usluge?
Čini se da su predstavnici ponude i potražnje u vezi ove nove usluge sasvim različiti ljudi. Mogli bismo reći da potražnju
uglavnom čine učenici i studenti koji su
navikli da se za gotovo sve u životu ne trebaju sami boriti i da za novac mogu dobiti
sve, pa im je ovo jedan sasvim normalan
40
manager 83/16 | 02/2011
način ostvarivanja cilja na putu do diplome. Osim takve grupe studenta, česti su i
oni koji se neplanirano nađu u velikoj stisci s vremenom pa nemaju drugog izbora
nego uposliti druge ne bi li rad bio gotov
u zadanom roku, što naravno ne opravdava njihovo ponašanje. S druge strane, javljaju se oni koji su navikli raditi, učiti, boriti se te im pisanje bilo koje vrste rada ne
predstavlja velik problem jer su se u dosa-
Mnoga Sveučilišta danas
sve ćešće koriste različite
softverske alate za
pretraživanje weba ne bi
li se prepisivanju stalno
na kraj jer takav način
dobivanja ocjena
potkopava cijeli smisao
studiranja.
dašnjem školovanju prilično usavršili u tome. Stoga, odluče drugim studentima ponuditi pomoć ili cjelokupnu uslugu pisanja
te na taj način zaraditi džeparac. Često i
nakon završetka studija, u razdoblju dok
ne pronađu posao, pisanje radova im predstavlja relativno prihvatljiv izvor prihoda
pa i dalje nastavljaju s tim „poslom“ dok
im život ne donese neke nove izazove.
WEBSITE UKEssays.com
U Velikoj Britaniji se pojavila web stranica
UKEssays.com koja javno nudi pisanje različitih eseja, diplomskih i magistarskih radova za koje garantira dobru ocjenu i
uspješan prolaz. Iz ove tvrtke nitko ne
skriva identitet, a glavni i odgovorni Tony
Eynon ističe da u slučaju pada studenti
imaju pravo zatražiti povrat novca. UKEssays-u na raspolaganju stoji nekoliko tisuća ljudi iz različitih područja i struka. Neki
od njih su bivši odvjetnici, umirovljeni
profesori, predavači te mnogi različiti
stručni ljudi bez posla koje oni upošljavanju za potrebe studenata. Ono što je u ovdje vrlo zanimljivo je činjenica da je ovaj
web servis u potpunosti legalan i legitiman te vas ne čini zločincem i prevarantom ukoliko ga koristite. Poanta je u tome
da nadležni navode da su materijali koje
vam šalju u referente svrhe ne bi li vam
pomogli u vašem radu, što naravno baš i
nije tako. Ako uspoređujemo cijene UKEssays-a sa cijenama koje se javljaju kod nas,
možemo zaključiti da su one britanske zaista visoke. Koristeći ovu web stranicu za
esej od 7000 riječi platit će te oko 17.500
kuna, dok će vas pisanje cijelog magistarskog rada stajati i do 125.000 kuna.
Kriminal ili snalaženje?
Mnoga Sveučilišta danas sve ćešće koriste
različite softverske alate za pretraživanje
weba ne bi li se prepisivanju stalno na kraj
jer takav način dobivanja ocjena potkopava cijeli smisao studiranja. Rektori u više
zemalja ističu da je cijela priča zaista uzela maha i da je teško uhvatiti one koji se
koriste ovakvim uslugama, a još teže krivce, pošto ovakvi slučajevi nisu niti za policiju niti za obrazovne inspekcije već je
potrebna reakcija samih fakulteta. Do tada
profesori i asistenti moraju širom otvoriti
oči i detaljno pregledavati svaki rad ne bi
li bili sigurni da su studenti sami koristili
literaturu i napisali vlastiti rad.
Maja JURČEVIĆ
FAKULTET
NASTUPAJ ZA EKONOMIJU
Sveučilišna prvenstva Grada Zagreba
Imaš talenta, znanja i volje nastupati na
sportskim prvenstvima Sveučilišta?
Čitaj dalje da naučiš kako.
ZSŠS
Zagrebački sveučilišni športski savez organizira sportska natjecanja za studente koji studiraju u Zagrebu. Počeci Sveučilišnog
sporta u gradu Zagrebu sežu 100 godina u
povijest, a danas je to moderan sustav organiziranja natjecanja u sportovima za koje studenti pokazuju najveći interes. ZSŠS
čine nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture i studenti koji zajedno sa stručnim timom djelatnika (voditelji, suci, zapisničari i dr.) provode Sveučilišna športska prvenstvo grada Zagreba. U natjecanju sudjeluje više od 40 visokoškolskih ustanova, preko 4000 studenta i 300 sportskih
ekipa. U ZSŠS su uključeni i studentske
športske udruge, predstavnice visokoškolskih ustanova, koje svojim aktivnostima
ostvaruju ciljeve Saveza.
Prvenstva
Sveučilišno športsko prvenstvo grada Zagreba počinje 1.10. jedne i završava 31.5.
naredne godine i održava se u sljedećim
sportovima: aerobik, atletika, badminton,
bridge, hrvanje, jedrenje, judo, karate, košarka, kros, mačevanje, mali nogomet, odbojka, odbojka na pijesku, plivanje, rolanje, rukomet, rukomet na pijesku, skijanje,
squash, stolni tenis, streljaštvo, šah, tenis, veslanje i vaterpolo. Mjesta održavanja su u raznim športskim objektima u gradu Zagrebu. Nakon završenog Sveučilišnog
prvenstva grada Zagreba, sastavlja se reprezentacija koja predstavlja Zagreb na
nacionalnom prvenstvu, a pobjednici nacionalnog prvenstva predstavljaju Hrvatsku
na Europskom prvenstvu. Zagrebačko Sveučilište je tradicionalno najuspješniji sudionik Sveučilišnog športskog prvenstva Republike Hrvatske, Europski prvak u malom
nogomet (m), odbojci (m) i veslanju, doprvak u košarci (m) i tenisu (m), osvajač
međunarodnih turnira u cheerledingu, te
Natjecati se mogu
svi studenti s
upisanom godinom
studija u kojoj se
održava natjecanje
kao i studenti koji
su diplomirali u
prošloj
akademskoj
godini.
brojnih visokih plasmana na međunarodnim natjecanjima.
Momčadi EFZG-a
Za sportaše našeg fakulteta možemo, bez
preuveličavanja, reći da su jedni od najboljih sportaša u Zagrebu i Hrvatskoj. Bilo u
ekipnim ili pojedinačnim sportovima,
momčadi Ekonomskog fakulteta su uvijek
u vrhu. Treninzi se odvijaju u sportskoj
dvorani fakulteta u popodnevnim terminima, a vode ih naši profesori s katedre za
Tjelesnu i zdrastvenu kulturu i voditelji
momčadi, a ako ne postoje treninzi na fakultetu, onda se oni odrađuju u dogovoru
s voditeljem momčadi. Za sudjelovanje i
dolazak na trening se može prijaviti bilo
koja osoba, dok god je student Ekonomskog fakulteta. U sportovima gdje je broj
sudionika ograničen, uglavnom momčadski sportovi, svake godine se vrši selekcija.
Izabiru se najbolji članovi koji nastupaju
za fakultet na prvenstvu, a u posebnim
slučajevima mogu se prijaviti i dvije ekipe.
U sportovima gdje broj sudionika nije
ograničen, bitno je samo da se prijavite i
nastupate za svoj fakultet. Sve informacije glede prijava za sveučilišna prvenstva,
možete dobiti na tjelesnom, oglasnoj ploči, web stranici katedre za Tjelesnu i zdrastvenu kulturu i ŠDEF-a ili na konzultacijama kod bilo kojeg profesora katedre za Tjelesnu i zdrastvenu kulturu.
Tko? Što? Kako?
Kako bavljenje sportom daje pozitivne rezultate za vaše tijelo i vaš um, tako su
sport i studiranje uvijek išli jedno s drugim. Neki profesionalni sportaši ne studiraju ili upisuju fakultet nakon završetka
profesionalne karijere, ali velika većina se
uz profesionalno bavljenje sportom i upisuje na razne fakultete i i na kraju uspješno završi studij Prvenstva imaju zadaću da
kod studenata razviju interes i navike za
bavljenje sportom, a ujedno služe za odabir u sastav sveučilišne reprezentacije grada Zagreba. Natjecati se mogu svi studenti s upisanom godinom studija u kojoj se
održava natjecanje kao i studenti koji su
diplomirali u prošloj akademskoj godini.
Pravo sudjelovanja na Prvenstvima imaju:
ekipe Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ekipe visokoškolskih ustanova koje djeluju na
području grada Zagreba, redovni ili izvanredni studenti s upisanom godinom studija u kojoj se održava natjecanje, neovisno
o dobi i studenti koji su diplomirali u prošloj akademskoj godini. Nemojte samo zabiti nos u knjige, jer studiranje nije samo
grijanje stolice i polaganje ispita. Iskoristi
sve što ti se nudi, pa ako imaš priliku uz
diplomu pokazati i medalju sa sveučilišnog
prvenstva uključi se u momčad i zaigraj.
Čekamo te.
Goran LEPUŠIĆ
manager 83/16 | 02/2011
41
FAKULTET
MANAGMET GROUP LJUBLJANA
Business hive - Test your mettle
Business Hive se prvi puta održao u Ljubljani od 16. do 20. prosinca pod organizacijom Management Group. Na prvi
business hive odlučili smo se prijaviti
Miroslav Marković i (moja malenkost)
Tomislav Rasonja. Na Bussines Hive-u je
sudjelovalo 50 studenata iz 20 različitih
država.
Business hive
Business Hive je petodnevni međunarodni
projekt (od 16. do 20. prosinca), koji omogućava stranim studentima, isto kao i studentima iz Slovenije, divnu priliku sudjelovati u trenutnim, real-life poslovnim izazovima. Na taj način studenti su u mogućnosti da steknu praktično iskustvo kvalitete, bez preuzimanja rizika i priliku da upoznaju svoje potencijalne buduće poslodavce. Cijena fee-a je 150 eura, no kroz raniju
prijavu moglo je platiti 100 eura.
Jezgra Business Hive-a su poslovni izazovi
kojima se kompanija trenutno bavi, a studenti koji sudjeluju moraju pronaći najbolje rješenje za njih. Studenti rade u timovima sastavljenima od četiri člana, te se
natječju s protivničkim timovima u jednom
od navedenih poslovnih izazova. Zadnji
dan projekta, svaki tim ima prezentaciju
svojeg poslovnog izazova kojeg su radili.
Žiri je sastavljen od profesora fakulteta i
osoba iz kompanije čiji su zadatak radili.
Na kraju, pobjednički tim se izabire u svakoj poslovnom izazovu, koji dobivaju simboličnu nagradu i preporuku kompanije.
Management Group na
čelu sa predsjednikom
njihove studentske
udruge Tadej Udovičem
napravila je vrhunski
projekt sa kvalitetnom
organizacijom.
42
manager 83/16 | 02/2011
Otvorenju su nazočili uz pojedine profesore i dekan
Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i gradonačelnik
Ljubljane Zoran Janković
Do not disturb I'm brainstorming
Već u Zagrebu smo doživjeli jednu zanimljivu anegdotu. Pri kupnji karte za vlak,
gospođa koja radi na prodaji nas je pitala
jesmo li studenti i da imamo mogućnost
popusta, na koji uopće nismo ni računali.
Kad smo rekli da jesmo i da idemo za Ljubljanu, onda nam se lijepo nasmijala i rekla da baš za Ljubljanu popust ne postoji.
Iako je program počinjao u 18h, mi smo
stigli u Ljubljanu oko 11.25h s namjerom
da malo prošećemo gradom. Stigli smo u
hotel, napravili check – in, recepcionar koji je bio izuzetno ljubazan dao nam je kartu grada, objasnio detaljno gdje je Ekonomski fakultet i kojim putem možemo doći do njega. Nakon ulaska u sobu, dočekalo nas je iznenađenje, na svakom krevetu
je bila karta javnog prijevoza, označena s
brojevima kojima možemo stići do fakulteta zajedno sa karticom napunjenom eurima, kako se ne bi švercali. Budući da smo
bili smješteni na više lokacija, po svaku
grupu je stigao jedan student kako bi se
lakše snašli. Otvorenju su nazočili uz pojedine profesore i dekan Ekonomskog fakul-
teta u Ljubljani i gradonačelnik Ljubljane
Zoran Janković. Na otvorenju projekta, svi
smo dobili poklon paket i akreditaciju na
kojoj je bilo naše ime i mali broj. Mali broj
je predstavljao broj grupe u kojoj se nalazimo, te smo se morali međusobno za vrijeme večere svi upoznati i pronaći ostale
članove grupe. Cilj podjele na grupe od organizatora je bio taj da u svakom timu ima
jednak broj stranaca, kako bi se cijelo vrijeme moglo pričati na engleskom.
FAKULTET
Svakome tko je u mogućnosti preporučam da se prijavi
na Business Hive sljedeće godine, jer osim iskustva,
steći ćete neke nove prijatelje i upoznati nove ljude s
kojima ćete ostati u kontaktu i danas – sutra tko zna,
možda započeti neki business.
gradskom vijećnicom gdje nas je dočekao
gradonačelnik Ljubljane koji nas je odveo
na glavni gradski trg na kuhano vino i sve
ostale specijalitete koji su se tamo nudili.
Nedjelju smo proveli radno, ponovno radeći svatko sa svojim timom cijeli dan na slučaju. Nevjerojatno je, da je menza fakulte-
Sljedeći dan imali smo predstavljanje kompanija s našim izazovom. Miroslav je radio
na S&T-u, dok sam ja radio na zadatku od
Elana. Tijekom cijelog tog dana smo imali
predavanja vezana za poticanje kreativnosti i predavanja o marketingu, gdje su nas
lagano uputili na što sve trebamo paziti i
na koje stvari se više bazirati. Naravno, nismo imali svi iste predavače budući da smo
radili na različitim slučajevima. Imali smo
sreće Ljubljanu vidjeti u punom Božićnom
sjaju, budući da je već drugi dan predvečer
počeo padti snijeg, koji se nije zaustavljao
dok nije napadalo punih 20 centimetara.
The Hive time
Kao i svaki dan, nalaženje u 8h na fakultetu, a na programu je bio team building kako bi se bolje upoznali sa ljudima iz svog
tima, a i sa ostalim sudionicima Business
Hive-a. Mislim da nitko od sudionika nije
mogao očekivati što nam je bilo pripremljeno; od plesanja, pjevanja, skakanja,
vježbanja, trčanja do masaža, vikanja i pričanje svojih životnih i poslovnih ciljeva. U
svakome slučaju za samu pohvalu. Nakon
takve adrenalinske injekcije, svaki tim je
dobio svoju učionicu ili neke predavaone,
gdje smo napokon krenuli raditi na rješavanju slučaja. Navečer smo se našli pred
Imali smo sreće Ljubljanu
vidjeti u punom Božićnom
sjaju, budući da je već
drugi dan predvečer
počeo padti snijeg, koji
se nije zaustavljao dok
nije napadalo punih 20
centimetara.
ta bila otvorena samo za nas, unatoč tome
što je bila subota i nedjelja. Došao je i zadnji dan, svi smo do kraja finalizirali naše
radove i power point prezentacije koje smo
nakon ručka prezentirali pred žirijem. Svaki tim je imao svojih 15 minuta u kojima je
pokušao prezentirati što bolja rješenja. Bilo je tu treme, zaboravljanja spomenuti
neke ideje, no na kraju smo svi više manje
bili zadovoljni prikazanim. Na zatvorenju
ceremonije proglašeni su pobjednici pojedinih zadataka. Miroslav i njegov tim koji
su radili na zadatku od S&T-a su osvojili
prvo mjesto, dok moj tim sa zadatkom od
Elana nije bio te sreće. Do druge godine.
Nakon što su se svi odmorili u hotelu, našli smo se u glavnom trgu i otišli svi na završni party, na kojemu je bilo više nego
zanimljivo. Sve što ću reći je- borovničke.
I FEEL sLOVEnia
Management Group na čelu sa predsjednikom njihove studentske udruge Tadej Udovičem napravila je vrhunski projekt sa kvalitetnom organizacijom. Projekt je cijelo
vrijeme bio na vrhunskoj razini. Iako smo
mislili da ćemo možda naići na neke sitne
ne ugodnosti zbog političkih odnosa između Hrvatske i Slovenije, to se nije dogodilo. Svi su bili toliko ljubazni, i toliko gostoljubivi da smo ostali iznenađeni. Svakome tko je u mogućnosti preporučam da se
prijavi na Business Hive sljedeće godine,
jer osim iskustva, steći ćete neke nove prijatelje i upoznati nove ljude s kojima ćete
ostati u kontaktu i danas – sutra tko zna,
možda započeti neki business.
Tomislav RASONJA
manager 83/16 | 02/2011
43
FAKULTET
STUDENTSKI NEMIRI U PORTORIKU
Javno obrazovanje i građanska prava u opasnosti
Istodobno s masovnim, katkad eksplozivnim studentskim prosvjedima u Rimu i Londonu, Sveučilište u Portoriku
opet je postalo žarište studentskih prosvjeda koji su glavni kampus pretvorili
u militarističku zonu policije i specijalaca opremljenih niskoletećim helikopterima i snajperima. Konflikt oko pretjeranog povećanja školarina sada se
pretvorio u borbu protiv privatizacije
javnog obrazovanja.
Pokušaj spašavanja javnog
obrazovanja
Otpor nametnutim školarinama ($800), izazvao je represivne državne mjere: prvi put u
trideset i jednu godinu, policija je okupirala glavni kampus, a lokalni Vrhovni sud, odnedavno sastavljen od vladajuće stranke,
zabranio je studentske štrajkove i prosvjede
na kampusima. Više od 500 studenata prkosilo je vladajućima demonstrirajući na kampusu, mašući sloganom "Boje nas se, jer se
mi njih ne bojimo". Trenutni štrajk preispituje suglasnost s pregovorima o školarinama od $800, koji su u lipnju okončali dvomjesečno zatvaranje 10 od 11 kampusa Sveučilišta u Portoriku, budući da Sveučilištu
prijeti gubitak od 240 milijuna američkih
dolara, koji je pospješen državnim neplaćanjem duga Sveučilištu.
U napetom stanju, vodeći sveučilišni dužnosnici opetovano su prijetili da će ih
štrajk možda natjerati da zatvore glavni
kampus u Rio Pedrasu, koji okuplja više od
20 000 studenata, zapošljava oko 1200
profesora i 5000 nenastavnog osoblja, te
se u njega ulijevaju milijuni za znanstvena
Procjenjuje se da će nove školarine od $800, natjerati
10 000 studenata da odustanu od fakulteta.
istraživanja (sveučilišna mreža služi 65
000 studenata). Nadalje, deset od jedanaest kampusa Sveučilišta u Portoriku ostaje
na probnom roku agencije za akreditiranje,
Middle States Association, u područjima
dugoročne fiskalne sposobnosti i efektivnog administrativnog upravljanja, kojima
je sadašnja studentska mobilnost simptom, a ne uzrok. Procjenjuje se da će nove
školarine od $800, natjerati 10 000 studenata da odustanu od fakulteta, iako su državne legislature izglasale zadnje pokušaje stvaranja sredstava za studentske poslove i školarine. Brojne iscrpne fiskalne alternative školarinama ponuđene od vjerodostojnih izvora nailaze na zatvorena vra-
Događaji koji se odvijaju
koherentni su s
popularnom tezom
kanadske autorice Naomi
Klein poznatoj kao
„kapitalizam katastrofe“.
ta. Sam štrajk još mora izgraditi širu podršku. Široko rasprostranjena briga da će
štrajk ugroziti opstanak institucije, mobilizirala je neke pa i studente protiv pokreta, usprkos velikoj većini koja ih podržava.
Dok su studenti s nekih kampusa organizirali štrajkove, drugi su glasali protiv takvih
mjera. Na kampusu Rio Piedras, studenti
44
manager 83/16 | 02/2011
koji ne štrajkaju, uključujući i nekadašnje
prosvjedne vođe, potpisali su javni proglas
u kojem traže otvaranje kampusa i normalno održavanje nastave.
Unatoč tome, organizatori štrajka nadaju
se da će nepromišljenost administracije
osvojiti naklonost studentima te mobilizirati ostale skupine. Najveća organizacija
profesora, i organizacije nenastavnog osoblja, uputile su standardne pozive za poštivanje štrajka.
Kapitalizam katastrofe
Kriza uzrokovana neplaćanjem studentskih
kredita, a povezana s osrednjim privatnim
fakultetima u SAD-u, prijeti da će sve brže
prerasti u problem velik gotovo kao i hipotekarna kriza. Događaji koji se odvijaju koherentni su s popularnom tezom kanadske
autorice Naomi Klein poznatoj kao „kapitalizam katastrofe“ . No studenti u Portoriku i
diljem svijeta mobiliziraju se zbog dubinskih rezova i privatizacije javnog viskog
obrazovanja u pokretima koji možda tek sad
uzimaju prvi zamah. "Od San Diega do Rima, od San Juana do Londona i Amsterdama, 2010. će biti zapamćena kao godina
studentskih pokreta diljem svijeta", komentirao je Antonio Carmona Baez, profesor politologije na Sveučilištu u Amsterdamu.
"Još od 1968. studenti nisu globalno—istovremeno—ustali protiv autoriteta, ovoga
puta za spas javnog obrazovanja."
dr. Maritza Stanchich
preuzeto sa www.slobodnifilozofski.com
FAKULTET
ITALIJA PROTIV REFORMI SVEUČILIŠTA
Borba protiv reforme visokog obrazovanja u Italiji
Javna rasprava o prijedlogu nacrta zakona o reformi sveučilišta talijanske ministrice obrazovanja Mariastelle Gelmini
traje godinu dana. Protiv zakona oglasila se oporba i većina akademske zajednice - brojni istraživači, doktoranti, studenti i profesori. 30. studenog 2010.
nacrt zakona prihvaćen je u Zastupničkom domu talijanskog parlamenta (Camera). Zakon je 9. prosinca 2010. godine trebao ići na treće čitanje i glasanje
u Senat, ali je zbog masovnog studentskog pritiska posljednja rasprava o reformi visokog obrazovanja odgođena tek
za 14. prosinca 2010. godine, kada će se
glasovati o povjerenju Vladi.
Što donosi reforma talijanskog
visokog obrazovanja?
U talijanskom nacrtu zakona imamo slijedeću formulu: politička i tržišna regulacija
znanosti, ukidanje autonomije sveučilišta i
rezanje troškova za visoko obrazovanje.
Ulaganje u visoko obrazovanje drastično se
smanjuje, a javna sveučilišta se boje da neće moći podnijeti nove rezove unatoč novcu koji ubiru od visokih školarina. Sveučilištima je obećana jednokratna pomoć za
2011. godinu, iako još nije uplaćen ni
osnovni iznos za 2010. godinu.
Preko inicijative "Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih dobara" studenti se s ostalim građanima
Italije ujedinjuju u borbi
protiv Berlusconija i njegove Vlade.
U talijanskom nacrtu
zakona imamo
identičnu formulu
hrvatskih nacrta
zakona: politička i
tržišna regulacija
znanosti, ukidanje
autonomije sveučilištâ
i rezanje troškova za
visoko obrazovanje
Ministar financija Giulio Tremonti naglašava da su mjere štednje nužne, dok ministrica obrazovanja Gelmini pojašnjava kako se
ovim reformama Italija približava Europi.
Sveučilišta se dijele na neuspješna i uspješna. (Ne)uspješnost se mjeri mnogim parametrima od kojih prednjače ekonomski –
koliko je sveučilište u protekloj akademskoj godini zaradilo na tržištu. Osim toga,
ukida se pravna osobnost fakulteta. Stipendije se više neće dijeliti prema socioekonomskom statusu nego isključivo prema izvrsnosti. Također, većina stipendija
dijelit će se studentima s tehničkih fakulteta, dok će humanističke znanosti biti
puno manje stipendirane. Uvode se studentski krediti po uzoru na one u Velikoj
Britaniji. Sveučilišta moraju biti transparentnija, konkurentnija i otvorenija. Ukida
se i trajni status istraživača koji dobivaju
ugovore na određeno vrijeme. Ukoliko nakon šest godina rada ne dobiju ugovor na
neodređeno, otpušta ih se.
Žele ubiti javna sveučilišta –
Ne reformi, blokirajmo sve!
Već tjednima na ulicama mnogih talijanskih
gradova prosvjeduju istraživači, studenti i
profesori. Pridružuju im se i srednjoškolci i
radnici. Transparenti su visjeli s tornja u Pisi, s rimskog Foruma, a i na Slavoluku pobjede u Parizu - gdje su talijanski studenti
na Erasmus razmjeni poručili što misle o reformi. Kulminacija prosvjeda dogodila se
30. studenog 2010. godine, na dan glasa-
nja u Cameri. Silvio Berlusconi izjavio je da
pravi studenti stoje kući i uče te da je vrijeme da sveučilišta prestanu trošiti ovoliku
količinu javnih sredstava.
30. studenog 2010, glasanje o
reformi visokog obrazovanja
U Rimu je prosvjedovalo preko 50.000 studenata. Centar Rima bio je paraliziran većinu dana, a blokirana je i glavna stanica rimskog metroa Termini. Okupirani su mnogi
fakulteti. Učenici pet srednjih škola u znak
solidarnosti blokirali su nastavu. I u Veneciji se preko 200 srednjoškolaca pridružilo
studentima u borbi protiv reformi. Na fakultetima se održava alternativna nastava.
Blokirani su Filološki fakultet, Fakultet političkih znanosti i dijelovi Biološkog i Pravnog fakulteta. Studenti su također blokirali
promet u centru grada. Prosvjedi su u manjoj mjeri nastavljeni i 1. i 2. prosinca
2010. godine. Mnogi fakulteti još uvijek su
blokirani, studenti održavaju sastanke vezane za buduće akcije. Preko inicijative
"Ujedinjeni protiv krize – u obrani javnih
dobara" studenti se s ostalim građanima
Italije ujedinjuju u borbi protiv Berlusconija i njegove Vlade. I na talijanskom primjeru možemo zaključiti da se borba protiv neoliberalnih reformi, započeta kritikama nacrta zakona pisanih iz sigurnosti akademskih fotelja, ukoliko želimo sačuvati javna
sveučilišta i radna mjesta, neminovno mora
nastaviti na ulicama.
Ivana Ribar
manager 83/16 | 02/2011
45
FAKULTET
eSTUDENT
Business Plan Contest 2011.
Studentska udruga eSTUDENT, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ove godine po
šesti put organizira natjecanje u pisanju
poslovnih planova Business Plan Contest
u suradnji sa Studentskim poduzetničkim inkubatorom.
Business Plan Contest (BPC) je natjecanje
edukacijskog karaktera za sve one koji u
sebi nose poduzetnički duh ili ga možda
još nisu otkrili, a održava se u najpoznatijim poslovnim školama diljem svijeta. Cilj
natjecanja je potaknuti studente na preuzimanje inicijative i odgovornosti u razvijanju svoje poslovne ideje u provediv i profesionalno razrađen poslovni plan. Sudjelovanje u natjecanju studentima, kroz niz
edukativnih predavanja i radionica uz zanimljive goste predavače iz vrha domaćeg
poduzetničkog svijeta, omogućuje stjecanje iskustva koje će im pomoći u daljnjem
profesionalnom razvoju pretvaranjem ste-
Cilj natjecanja je potaknuti studente na preuzimanje inicijative i odgovornosti u razvijanju svoje poslovne ideje u provediv i profesionalno razrađen poslovni plan.
čenih teoretskih znanja u praksu. U odabiru najboljih poslovnih planova sudjeluje
stručni žiri sastavljen od sveučilišnih profesora, predstavnika tijela državne uprave,
te od ove godine predstavnika hrvatske
mreže poslovnih anđela CRANE, BICRO-a te
eALUMNI-ja.
BCC
Uvodno predavanje, na kojem će se predstaviti projekt, održat će se 23.02. Nakon
toga slijedi niz od 8 radionica svake srijede, te 2 četvrtkom u periodu od 02.03. do
20.04. tijekom kojih će razni gosti predavači davati sugestije studentima na koji
način samostalno izraditi svoj poduzetnički poslovni plan te ih pokušati pripremiti
na mogućnosti i poteškoće s kojima će se
susretati ako nakon završetka školovanja
krenu u poduzetničke vode. Paralelno s radionicama studenti pripremaju svoje po-
slovne planove koje predaju 27.04., a
predstavljanje najboljih projekata održat
će se 04.05. Natjecanje je otvoreno za sve
studente Sveučilišta u Zagrebu te studente privatnih fakulteta, ali i ostalih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj koji će se također moći prijaviti i poslati nam svoje poslovne ideje. Oni koji imaju volju i želju razviti svoju poslovnu ideju imaju sada priliku prisustvovati brojnim edukativnim radionicama te poslušati savjete i iskustva
uglednih hrvatskih profesora i poduzetnika te iskoristiti mogućnost da pokušaju realizirati svoje ideje. Stoga pozivamo sve
vas, koji želite ostvariti svoj poduzetnički
san da se pridružite ovom natjecanju, steknete nova znanja koja će vam pomoći u
poslovnom svijetu , osvojite vrijedne nagrade i na kraju krajeva, već sada dobijete
priliku za osnivanjem vlastitog poduzeća.
Business Plan Contest tim
AIESEC DAYS
Različite zemlje svijeta na jednom mjestu
Misliš li da nemoguće u jednom danu
obići 15 različitih zemalja? Ili misliš da
je nemoguće da 15 različitih zemalja dođu k tebi? Kina, Brazil, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Grčka, Francuska, Austrija jesu veće zemlje od Hrvatske, ali
ne i za AIESEC Days.
AIESEC Days je događaj koji će se održati
10. i 11. ožujka 2011. u Zagrebu, a na kojem će svatko moći prisustvovati te doživjeti nezaboravno iskustvo u multikulturalnom okruženju kojeg čine studenti iz različitih zemalja svijeta. U sklopu samog
događaja zainteresirani će imati priliku saznati informacije o AIESEC-u, najvećoj internacionalnoj studentskoj organizaciji koja pruža odlazak na međunarodnu stručnu
praksu. Živjeti u drugačijoj kulturnoj sredini, upoznati ljude sa različitih strana svijeta i sklopiti doživotna prijateljstva su samo neke od neprocjenjivih vrijednosti koja možete doživjeti.
46
manager 83/16 | 02/2011
10.3. - Partners Day
Prvi dan koji se službeno naziva Partners
Day posvećen je isključivo partnerima AIESEC-a koji podržavaju rad naše organizacije.
Partners Day će se održati na veleučilištu
Vern, koji je također jedan od naših partnera. Ostala poduzeća koje treba spomenuti
su i AZ Fond, Lenovo, Movieplex, Nova Varšavska, Tango Komunikacije, Prosperita,
AWT, Promoplus, Debra i drugi. Uz poduzeća, prisutni će biti i članovi AIESEC-a iz drugih zemalja, što će ovom okupljanju dati
internacionalni karakter koji je svakodnevno prisutan u samoj organizaciji.
11.3. - Global Village
Dan drugi bit će posvećen studentima, budućim članovima ili zainteresiranima za
odlazak na međunarodnu stručnu praksu,
primamljivog naziva Global Village. Naime,
Global Village je jedinstven događaj koji je
proizašao iz AIESEC vrijednosti i kulture,
te kao takav postoji već godinama i održa-
Živjeti u drugačijoj kulturnoj sredini, upoznati ljude
sa različitih strana svijeta i
sklopiti doživotna prijateljstva su samo neke od neprocjenjivih vrijednosti koja možete doživjeti.
va se u svih 110 zemalja u kojima organizacija djeluje. Global Village je osmišljen
na način da na njemu sudjeluju studenti
koji dolaze iz više od 15 različitih država
upravo u Hrvatsku, kako bi nam približili
svoja nacionalna obilježja, tradiciju i kulturu, te nas na taj način upoznali sa svojom zemljom. Kina, Brazil, Rusija, Francuska, Turska, Grčka, Bugarska, Rumunjska,
Poljska i dr. su samo neke od zemalja koje
će u Studentskom Centru 11.ožujka svim
prisutnima pokazati čari AIESEC-a.
Mirna GLASNOVIĆ
LOUNGE
Dragi Managerovci!
Za početak čestitam
svima koji su uspješno riješili ovaj semestar, a svima ostalima želim sreću na ispitima koji su im
Ana KVESIĆ
ostali. U 82. broju
urednica rubrike lounge
Managera donosimo
vam pregled aktualnih događanja. Od
27. veljače do 6. ožujka održat će se ZagrebDox, najveći međunarodni festival
dokumentarnog filma u regiji, koji između ostalog predstavlja dva filma nominirana za Oscara. U našoj najavi filmova,
pročitajte kratak sadržaj britanske drame
Kraljev govor i one američke Boksač.
Predstavljamo vam radionicu za kreativno pisanje, od raznih programa u kojima
vas profesionalci uče kako pravilno pročitati knjigu, do toga kako napisati scenarij, a između ostalog, od ovog semestra možete krenuti na tečaj akademskog
pisanja, gdje možete usavršiti pisanje
svojih radova i seminara. Nadalje, donosimo vam pregled sa dviju izložbi, jedne
više neformalne, dok smo drugu posjetili u sklopu Noći muzeja. Pročitajte kakvu
inovaciju donosi Google sa svojom 3D
mapom ljudskog tijela, te kakvo je u suštini viđenje muške i ženske strane Valentinova. Pročitajte kako je Hrvatska
Studentska Asocijacija inovativnom idejom o aukciji pomogla u procesu ozdravljenja malog Nikija, te vas pozivamo da i
vi pridonesete realiziranju cilja ove akcije. Za kraj vam ostavljamo intervju na
engleskom sa Gabrielom Weinbergom,
čovjekom koji je svoj prvi startup projekt
prodao za 10 milijuna dolara. Radi se o
čovjeku koji je završio jedan od najboljih
privatnih istraživačkih sveučilišta, MIT,
te se sada pojavljuje kao interesantna
konkurencija Googleu.
Do daljnjeg čitanja! Lijep pozdrav
Ana KVESIĆ
urednica rubrike Lounge
KARLOVAČKO LIVE 2010.
Halid i Crvena jabuka raspjevali Hrvatsku
I ove, sad već prošle godine, hrvatska je
publika uživala u tradicionalnoj turneji
Karlovačko live. Već nekoliko godina zaredom agencija Harma iz Bjelovara organizira koncertnu turneju u više hrvatskih gradova pod pokroviteljstvom Karlovačke pivovare, a svake godine surađuje se sa dva različita izvođača. Ovogodišnji je izbor, kako se pokazalo, bio
pun pogodak – Halid Bešlić i Crvena jabuka osigurali su izvrsnu posjećenost i
sjajnu atmosferu.
Od Splita do Osijeka
Turneja Karlovačko live 2010. krenula je
početkom prosinca iz Zadra, da bi se uz razmake od nekoliko dana nastavila u drugim
većim gradovima - Splitu, Varaždinu, Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Bjelovaru, a završila
tri dana prije Nove godine u Karlovcu. Svaki koncert bio je pravi spektakl za brojnu i
raznovrsnu publiku koja ga je posjetila. Naizgled nespojivo, „narodnjak“ Halid Bešlić
i sarajevska pop-rock grupa Crvena jabuka,
u konačnici su se pokazali kao dobitna
kombinacija za privlačenje šireg sloja obožavatelja i izvrstan putokaz za nadolazeće
turneje, koje će uz ovakav uspjeh zasigurno biti organizirane i idućih godina.
Zagrebački zbor od 20 tisuća
glasova
Vrhunac turneje nesumnjivo je bio zagrebački koncert u Areni, gdje je s Halidom i
Žerom pjevalo više od 20 tisuća ljudi. Arena je bila ispunjena gotovo do posljednjeg
mjesta. Spektakl je trajao više od tri sata,
uz nekoliko izmjena na pozornici, a publika je i nakon svega dozivala izvođače natrag na bis. Večer je započela starim hitovima Crvene jabuke, da bi dobro ugrijana
atmosfera potpuno uzavrela nakon izlaska
bosanskog kralja Halida Bešlića pred publiku. Brojnim hitovima iz svojeg pozamašnog i bogatog opusa Halid je doveo
zagrepčane u delirij, nakon čega je i Crvena jabuka po povratku na pozornicu „ubacila u višu brzinu“ i otpjevala neke od svojih najznačajnijih pjesama. Zanimljivo je
spomenuti kako je Halidu Bešliću ovo bio
treći put u 2010. godini kako je nastupio u
Areni Zagreb, no očito je kako ga se ovdašnja publika ne može zasititi.
Marko KRAJNOVIĆ
manager 83/16 | 02/2011
47
LOUNGE
GOOGLE BODY BROWSER
3D mapa ljudskog tijela
Nakon revolucionarnih aplikacija „Google Earth“ i „Google Street View“, inženjeri iz Google Labs-a lansiraju novu aplikaciju koja donosi detaljan pregled ljudskoga tijela – „Google Body Browser“.
Google Body Browser omogućuje korisnicima kretanje kroz različite slojeve tijela, prijelaz kroz razne sustave organizma
i prikaz svih ljudskih organa.
Google inovacije
Zadnjih nekoliko godina tvrtka Google nas
redovito iznenađuje svojim novim vrhunskim aplikacijama. Najpoznatiji Internet
preglednik je u veoma brzom roku uspio
okupiti stručan i kvalitetan kadar inženjera
kojima je cilj stvarati aplikacije koji bi trebale donjeti razne novitete u ljudske živote
te još više približiti upotrebu Interneta i računala prosječnom korisniku. Nakon velikog
uspjeha aplikacije Google Earth koja omogućuje korisnicima virtualno pretraživanje
svijeta i detaljne preglede svakog djelića
zemaljske kugle, Google se upušta u dvije
nove inovacijske misije; poćinje testirati
automobile bez vozača koji koriste videokamere, radarske senzore, karte i lasere u svrhu budućeg stvaranja automobila koji sami
voze te radi aplikaciju Google Street View
koja vodi korisnike u 3D šetnju po različitim
gradovima. Nakon Google Street View-a,
Google nastavlja s razvojem suvremenih 3D
aplikacija te predstavlja novu aplikaciju Google Body Browser – 3D mapu ljudskog tijela koja uvodi korisnika u ljudsko tijelo. Google ovim 3D medicinskim preglednikom
Pomoću Google Body
Browsera korisnici mogu
ući u ljudsko tijelo i
detaljno ga pregledavati.
48
manager 83/16 | 02/2011
Veliku korist od ove aplikacije imati će prvenstveno
studenti i učenici kojima će profesori moći na lakši i
jednostavniji način pokazati složenu građu ljudskog
tijela.
donosi potpuno novu internet tehnologiju
WebGL, koja omogućuje prikaz 3D grafike
na internetskim stranicama.
Body Browser
Pomoću Google Body Browsera korisnici
mogu ući u ljudsko tijelo i detaljno ga pregledavati. Korisnik se može kretati kroz različite slojeve tijela i odabrati različite organe te izdvojiti različite dijelove tijela poput kostura ili živčanog sustava. Ovaj 3D
medicinski preglednik donosi jednostavnu
manipulaciju virtualnim ljudskim tijelom;
tijelo je moguće okretati i secirati samo uz
klik miša. Posebna prednost Body Browsera
je ta što korisnik može izdvojiti određeni
organ te ga detaljno proučiti iz različitih
kuteva okretanjem miša i vidjeti gdje se
točno organ nalazi u tijelu. Google Body
Browser nudi i različite sustave prikaza tijela; odnosno prikaz kostura tijela, prikaz krvožilnog sustava, prikaz živčanog sustava,
prikaz mišičnog sustava, prikaz probavnog
sustava te izbor muškog ili ženskog tijela.
Iako već postoje neki preglednici ljudskog
tijela oni su uglavnom rezervirani za specifičnu skupinu korisnika i plačaju se. Google
ovim 3D preglednikom omogućuje svakom
čovjeku da zaviri u ljudsko tijelo i nauči nešto novo o svome tijelu. Veliku korist od
ove aplikacije imati će prvenstveno studenti i učenici kojima će profesori moći na lakši i jednostavniji način pokazati složenu
građu ljudskog tijela. Osim studenata i učenika očekuje se da će brojni obični ljudi,
pogotovo hipohondri često koristiti ovu
aplikaciju kako bi se informirali i naučili razne stvari o vlastitom tijelu. Mnogi vjeruju
da će aplikacija čak biti korištena i u nekim
medicinskim istraživanjima, a pretpostavlja
se da će Google aplikaciju redovito nadograđivati novim dodacima i detaljima u pretraživanju ljudskoga tijela. Google Body
Browser već je dobio brojne pohvale i pozitivne kritike doktora i znanstvenika koji su
ga testirali. Ukoliko želite proučiti krvožilni
sustav ili vidjeti razne mišiće u tijelu, zanimljiv svijet ljudskog tijela u obliku 3D mape je dostupan na adresi http://
bodybrowser.googlelabs.com/.
Andrej HANZIR
LOUNGE
ZBORSKO PJEVANJE
Cantus Ante Omnia - Pridruži se, putuj i pjevaj!
Cantus Ante Omnia (Pjev prije svega!) je
pjevačka udruga osnovana u kolovozu
2007. godine kao neprofitna udruga građana s ciljem okupljanja i educiranja što
većeg broja mladih pjevača koji bi raznovrsnim i umjetnički zahtjevnim zborskim
repertoarom mogli pridonijeti boljoj slici hrvatskog zboraštva u nas i u svijetu.
Nagrade
U tri godine postojanja ove udruge, zbor je
osvojio mnoge nagrade, kako na državnim,
tako i na internacionalnim i međunarodnim
natjecanjima. Osim zapaženih zborskih i dirigentskih priznanja, Cantus Ante Omnia
bio je i gost na raznim smotrama, festivalima, u radijskim i TV emisijama te na mnogim društvenim događanjima, a između
ostalog je uljepšao i Dane Europske unije na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kroz razna gostovanja, nastupe i natjecanja, Cantus Ante Omnia ne samo da širi radost prema zborskoj glazbi i njeguje kulturu hrvatskog zborskog pjevanja, već i veliki naglasak stavlja na druženje, upoznavanje novih
ljudi i kultura, te na putovanja. Samo u ove
tri godine, zbor je sudjelovao na međunarodnim natjecanjima u Belgiji, gdje je osvojio prvu nagradu, u Petrinji, gdje je osvojio
Zlatni lipin cvijet dvije godine za redom te
na internacionalnom natjecanju u Beču, s
kojeg se također vratio s dva zlata i nagradom za najbolju dirigenticu. Na 53. glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Va-
raždinu, nakon što su osvojile zlato, oprostile su se od natjecanja i planiraju pohod
na nova, veća i teža.
Sponzori
Naravno, sva nabrojana putovanja i sudjelovanja ne bi bila moguća bez izvora financiranja, donatora i sponzora. Cantus Ante
Omnia, koji trenutno broji 25 pjevačica,
jednim dijelom se financira mjesečnim članarinama, a velikim dijelom zbor financiraju donatori. Redovite donacije od strane
Grada Zagreba i Ministarstva kulture ne izostaju kada je riječ o ovako značajnim rezultatima te daju naslutiti kako su grad i država još uvijek voljni pomoći mladim ljudima
koji se kvalitetno bave kulturom. U redove
donatora odnedavno se priključila i hrvatska tvornica obuće Borovo, koja je svim članicama donirala popularne Startas tenisice
iz njihove nove kolekcije, u prepoznatljivoj
boji udruge Cantus Ante Omnia – narančastoj. Pošto zbor ima velikih planova i za nadolazeću godinu i novu pjevačku sezonu,
donatori i sponzori su uvijek dobrodošli, u
bilo kojem obliku. Cantus Ante Omnia ovo
ljeto planira sudjelovati na Grand Prix of
Choral Music u Grazu, Austriji, natjecanje
najboljih svjetskih zborova. Također bi bilo
lijepo imati ih i za predstavnike 2012. u
Sjedninjenim Američkim Državama u Cincinnatiju na World Choir Games, zborskim
olimpijskim igrama. Sva ta natjecanja jedinstvena su prilika za hrvatsku kulturnu
promociju, ali i promociju poduzeća diljem
svijeta. Sponzori, javite se!
Pridruži se i ti
Cantus Ante Omnia
postoji isključivo radi
ljubavi prema zborskom
pjevanju!
Treba imati na umu kako je ovo amaterski
zbor te se od članova ne zahtjeva nikakvo
ranije poznavanje notnog zapisa, glazbene
teorije, prethodno glazbeno obrazovanje ili
sviranje nekog instrumenta. Cantus Ante
Omnia postoji isključivo radi ljubavi prema
zborskom pjevanju! Naravno, djevojke ne bi
imale tako dobre rezultate bez marljivog i
redovitog vježbanja te, kada sagledamo taj
aspekt ovog zbora, on se na probama, a pogotovo na pozornici doima apsolutno profe-
Ako Vam sve ovo zvuči
primamljivo i ako biste se
voljeli okušati u pjevanju
i zabavnom druženju u
Cantus Ante Omnia,
kontaktirajte nas!
sionalno. Ovaj zbor je također malo drugačiji od ostalih, ne samo zbog svojih mladih
i otkačenih članica i vrsne dirigentice, već i
zbog repertoara kojeg izvodi. On nipošto
nije jedan od onih dosadnih zborova koje
možemo čuti posvuda, već zbor koji pjeva
obrade Franka Sinatre, filmsku glazbu i
zborske skladbe mladih svjetskih skladatelja. Ne vjerujete nam? Uvjerite se sami na
YouTubu, web stranici www.cantusanteomnia.hr ili postanite Cantus prijatelji na Facebooku. Ako Vam sve ovo zvuči primamljivo i ako biste se voljeli okušati u pjevanju i
zabavnom druženju u Cantus Ante Omnia,
kontaktirajte nas putem Facebooka ili pošaljite email na [email protected]. Svi su pozvani!
Tajana ŠIKORONJA
manager 83/16 | 02/2011
49
LOUNGE
ZA ODVAŽNE – PUTOVANJA U VRIJEME KRIZE
Vodič kroz CouchSurfing i autostop
Ovaj vodič vam predstavlja tri elementa
niskobudžetnog putovanja krajnje opuštenog i nekomformističkog stila.
CouchSurfing
CouchSurfing (CS) je po definiciji svjetska
mreža povezivanja putnika i lokalnih zajednica koje oni posjećuju. Prevedeno, sve
osobe uključene u tu mrežu mogu kontaktirati lokalne ljude u gradu u koji putuju. Najčešće se kontaktira u cilju pronalaženja kauča i druženja s domaćim ljudima.
Način funkcioniranja jest da odaberete lokaciju i postavite preferencije (spol, dob i
sl.) te vam sustav izlista sve ljude na toj lokaciji. Pročitate njihove profile i po pročitanom zaključite koje osobe vam pašu te im
pošaljete zahtjeve za kauč. Sudionici nisu
obvezni primiti svakog tko dođe u grad –
samo objasnite da ste baš u to vrijeme zau-
zeti. Također, sudionici nisu obvezni uopće
primati putnike – nije rijetko da couchsurferi žive s u studentskom domu ili s roditeljima kojima se baš i ne sviđa ideja o vrzmanju stranaca u njihovom domu.
Iako se može pomisliti da je CS nesiguran,
postoji nekoliko načina postizanja sigurnosti. Prvi način jest potvrđivanje identiteta
putem simbolične online donacije desetak
eura – koja nije obavezna, ali vam pomaže
u gradnji vjerodostojnosti. Drugi način jesu
preporuke koje korisnici ostavljaju svojim
surferima, domaćinima, suputnicima ili pak
prijateljima koji su također CS-eri. Treći pak
način je najteže ostvariti, a to je jamstvo o
pouzdanosti korisnika. Prvi koji su mogli
jamčiti za druge korisnike bili su CS administratori. Svaka osoba koja dobije tri jamstva
može tada jamčiti za druge korisnike. Ukoliko je jamstvo dano korisniku za kojeg se
ispostavi kasnije da je nepouzdan, to utječe i na davatelja jamstva.
CS nije samo besplatan smještaj. CS je način upoznavanja destinacije u pravom svjetlu bez režirane prezentacije turističkih vodiča. To je način upoznavanja mentaliteta
stanovnika i njihovih običaja. CS je i način
putovanja bez putovanja – upoznavanje
drugih kultura kroz goste koji dolaze kod
vas prespavati ili koji vam se jave za
druženje.
Autostop
CouchSurfing je način
upoznavanja destinacije u
pravom svjetlu bez
režirane prezentacije
turističkih vodiča.
50
manager 83/16 | 02/2011
Autostop je najjeftiniji način prijevoza. I
najopasniji, rekli bi mnogi. No, mnoga
istraživanja dokazuju da su šanse susretanja serijskog ubojice ili silovatelja dok stopirate jednake šansama susretanja istih u
svakodnevnom životu. Također, većina kriminalnih djela vezana za autostop se dogodila nakon 19 sati u slučajevima stopiranja
na kratke udaljenosti. U prijevodu, autostop nakon noći u disku (s vrlo vjerojatnom
konzumacijom alkohola) i nije najpametnija stvar na svijetu. Nadalje, istraživanja bazirana na sociološkim aspektima kažu: «Rizik postajanja žrtvom prilikom stopiranja je
određen procesom interakcije između stopera i vozača.» Dakle, najbitnije je naoruža-
Dakle, najbitnije je
naoružati se pozitivnom
energijom, tolerancijom,
komunikativnošću i
osmijehom.
ti se pozitivnom energijom, tolerancijom,
komunikativnošću i osmijehom. Ali, ni pepper spray nije na odmet.
Ukoliko biste željeli stopirati, a ne znate
kako započeti – postoji rješenje za to. Budući da imamo Wikipedije za sve, tako postoji i HitchWiki (HW). HW obuhvaća mnoga područja, od savjeta za početnike do sigurnosnih savjeta. Prije samog stopiranja,
treba se pripremiti – proučiti sve savjete,
pripremiti kartu područja, nabaviti backpack (jer klasičan kofer i nije najzahvalnije
rješenje) te se pobrinuti za pronalazak dobrog početnog mjesta za stopiranje. Dobra
početna mjesta se također mogu naći za
svaki grad na HW. No, u pravilu su dobra
mjesta autobusna stajališta, naplatne kućice na autocestama, benzinske stanice i slično. Uz sve navedeno, nije ni loše pronaći
društvo za stopiranje. U slučaju da nemate
prijatelje avanturističkog duha, u pronalasku društva vam čak može pomoći CouchSurfing, u čijoj grupi Autostoperi ljudi
neprestano traže partnere za svoje rute. Jedino što vam onda preostaje jest, ako želite, napraviti znak sa svojom destinacijom
na kartonu. Jednom kad nabavite sve to što
vam je potrebno, spremni ste za polazak.
Sretan put!
Nikolina DODIG
LOUNGE
PARAGLIDING
Samo je nebo granica...
Pogled na brdovito zelenilo okupano
suncem i kristalno čisto nebo. Potrebno
je samo nekoliko koraka zaleta duž padine brda kako bi se izgubilo tlo pod nogama, a ti si se našao na 2500 metara
visine u malenoj sjedalici povezan samo
konopcima s ogromnim krilom iznad sebe od oko 10 metara dužine. Ime tog leta je – paragliding.
Povijest
Sve je počelo 1961. godine kad je francuski inženjer Pierre Lemoigne dizajnirao
oblik padobrana. Daljnji razvoj paraglidinga potaknuo je David Barish osmišljavajući jedro za spašavanje NASA-inih svemirskih kapsula. Za većinu inovacija ipak je
odgovorna lijenost. Tako je bilo i s paraglidingom. Na ideju o letenju s visokih Alpi
došli su alpinisti iz Francuske, Švicarske,
Njemačke i Austrije. Kako se nakon napornog uspona ne bi morali spuštati niz planinu, prikopčali su si padobransko krilo i u
trku se otisnuli u zrak.
U Austriji 1989. godine održano je prvo
svjetsko prvenstvo u paraglidingu.
Obuka se sastoji od praktičnog i teorijskog
dijela. Učenik se upoznaje s opremom i polako navikava na visinu, te uči osnovne
tehnike letenja. Visina se postupno povećava kako učenik napreduje. Postoji mogućnost da se prvi letovi izvedu u tandem
paragliderima koji su osmišljeni da nose
dvije osobe. To je najsigurniji način da se
sa instruktorom doživi prvi let. Teorijski se
dio odnosi se na učenje aerodinamike i
zrakoplovne meteorologije.
U ovom sportu se ne iskače iz aviona kao
što se često misli. Potrebna oprema se pakira u ruksak, te teži oko 15 kg. Obuhvaća
padobran za jedrenje, tj. krilo, sjedište i
sustav za povezivanje, rezervni padobran,
zaštitnu odjeću i obuću te opremu za vezu
i navigaciju. Opremu za vezu i navigaciju
čini prijenosna ručna radio stanica koja
Prije nego što poletiš –
obuka i oprema
Paragliding je natjecateljski i rekreacijski
zračni sport kojim se bave i muškarci i žene s tim da se u većini paragliding klubova zahtjeva da novi letači imaju minimalno 16 godina, dok gornja granica nije definirana te se neki paraglideri mogu pohvaliti s više od 70 godina života.
služi za uspostavljanje veze s rukovodiocem letenja i ostalim pilotima. Dodatna
oprema su uređaj za mjerenje visine i globalni pozicijski sustav prilagođen za letače paraglidinga.
S obzirom na to da let može potrajati i do
nekoliko sati, potrebna je zaštitna odjeća
i obuća koja štiti letača od udaraca, vjetra,
hladnoće te UV zračenja jer s porastom visine od 1000 m temperatura opada za 5-10
stupnjeva Celzijusa i UV zračenje se povećava za 30%.
Većina paragliding klubova zahtjeva da novi letači imaju
minimalno 16 godina dok gornja granica nije definirana
te se neki paraglideri mogu pohvaliti s više od 70
godina života.
Osim što paragliding ostvaruje želju za letenjem, sadrži i određenu dozu rizika, no
ona je izuzetno mala ukoliko se pravilno
procjene uvjeti i koristi ispravna oprema.
Naj, naj, naj...
Svjetski rekord u preletima postavio je u
južnoj Africi 2008. godine Nevill Hulett od
502,9 km. Let je trajao 7 h i 39 min, maksimalna brzina koja je postignuta iznosila
je 100 km/h.
Najveću udaljenost s određenim ciljem
ostvario je Slovenac Aljaž Valič u iznosu
od 368,9 km. S najvišom nadmorskom visinom od 7 750 m, postignutom u kontroliranim uvjetima, može se pohvaliti Amerikanac Brad Sander. Najvišu nadmorsku visinu u nekontroliranim uvjetima postigla
je Njemica Ewa Wisnierska, koju je usred
oluje zračni vrtlog podignuo u zrak brzinom od 20 metara u sekundi na visinu od
9 947 metara, gdje je ona pala u nesvijest,
ali je srećom došla sebi i uspješno sletjela.
Na takvim visinama temperatura zraka je
oko -40 stupnjeva Celzijusa, a zrak je toliko rijedak da je disanje praktički nemoguće. Francuska ima najveći broj pilota, oko
25 tisuća. Nakon nje slijede Njemačka, Japan i Austrija s oko 20 tisuća paraglidera.
Kao najznačajniji hrvatski paraglider ističe
se Marko Hrgetić. Odnedavno je otvoren
besplatan tečaj paraglidinga. Stoga, ako
ste dovoljno odvažni, okušajte se u ovom
uzbudljivom izazovu.
Maja ŠARENIĆ
Photos: Matija Puškar
manager 83/16 | 02/2011
51
LOUNGE
RADIONICE ZA KREATIVCE
Centar za kreativno pisanje – CeKaPe
Želite napisati kratku priču, ali ne znate kako? Napisali ste roman i pitate se
kome ga pročitati i gdje ga objaviti? Ili
ste možda negdje tijekom pisanja zapeli i ne znate što biste dalje s likovima?
Rado biste se prijavili na dramski natječaj, ali se bojite da tome još niste dorasli? Vaš prvi scenarij još uvijek kupi
prašinu ili je duboko zakopan u mračnoj
ladici? Centar za kreativno pisanje pravo je mjesto za vas!
počinju s pisanjem ponuditi mogućnost da
to iskustvo podijele s onima koje to zanima i da njihov rad 'ocijene' profesionalni
voditelji.”
Radionice su organizirane u trajanju od
jednog semestra (tri mjeseca), odnosno 30
školskih sati, jednom tjedno po dva školska sata. Zanima vas koje su to točno
radionice?
O Centru
Centar za kreativno pisanje mjesto je gdje
možete pronaći odgovore na sva pitanja
koja vas muče u vezi vaših likova, zapleta
radnje, kao i raspleta, inspiracije, ideje i
lakše prebroditi poteškoće s kojima se svaki pisac neizbježno ponekad susreće. Naročito ako ste u tom književnom svijetu tek
početnici, biti okružen ovakvim kreativnim
ljudima znači doista mnogo, a pogotovo
kada se nađete u privilegiranom društvu
već renomiranih književnika s kojima možete ugodno pročavrljati. Osim što su i sami voditelji radionica cijenjeni pisci, Centar organizira tribinu TKO NAM DOLAZI u
sklopu koje polaznici imaju priliku razgovarati s autorom o knjizi, pisanju, književnosti i o svim lijepim, ali i teškim trenucima koji se javljaju na putu od ideje do završenog rukopisa, i jednoga dana, do knjige u izlogu knjižare.
Radionice – za svakog ponešto
Sanja Vučković, voditeljica CeKaPe-a, imala je jasnu viziju pred sobom kada je prije
četiri godine osnovala Centar. “Polazeći od
ideje da je pisanje vještina koja se može
naučiti, željeli smo svima koji pišu ili tek
52
manager 83/16 | 02/2011
Centar za kreativno
pisanje mjesto je gdje
možete pronaći odgovore
na sva pitanja koja vas
muče u vezi vaših likova,
zapleta radnje, kao i
raspleta, inspiracije,
ideje i lakše prebroditi
poteškoće s kojima se
svaki pisac neizbježno
ponekad susreće.
Radionica romana – koja se održava u dva
termina tjedno, s dvoje različitih voditelja: Milanom Vuković Runjić i Marinkom
Koščecom, koji se dotiču i velikana svjetske književnosti, ali govore i o tome kako
i o čemu se piše u Hrvatskoj.
Radionica kratke priče – na kojoj će vas
Miroslav Mićanović svojim, pomalo strogim, ali pravednim kritikama čeličiti dok
ne uspijete usavršiti koncept kratke priče.
Radionica poezije – koju vodi Branko Če-
gec je savršena za vas ako vas fasciniraju
lirske teme i motivi, jezik lirike, pjesničke
figure, itd.
Radionica scenarija (filmskog pisma) –
je u rukama Gorana Ferčeca, čiji je cilj da
svaki od polaznika svoju početnu ideju za
kratki igrani film pretvori u jasno strukturirani predložak za snimanje.
Radionica drame – uz profesionalno vodstvo Tomislava Zajeca i kreativno okruženje
na radionici, lakše ćete doći do ideje, oblikovati dramsku strukturu i razviti likove.
Radionica Kako (pro)čitati knjigu? – na
kojoj vam Jagna Pogačnik odgovara na pitanja poput: Što je to što neku knjigu čini
dobrom i priznatom u profesionalnim krugovima, a neku drugu čini lošom?
Radionica Književno prevođenje – voditelj Tomislav Kuzmanović će vam pomoći
ako se pitate je li književno prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju.
LOUNGE
neka od pitanja na koja će polaznici pokušati odgovoriti na ovoj radionici.
Radionica Želim znati više i bolje (Hrvatski) – na kojoj ćete ispravljati greške u
pisanju hrvatskim standardnim jezikom,
koje su danas izuzetno česta pojava. Voditelj je Alemko Gluhak.
Novinarska radionica – na kojoj će vam
Karolina Lisak Vidaković otkriti tajnu na koji to način novinarstvo oblikuje naše nazore i naš svijet, u čemu su njegove draži i
opasnosti te sve one zanatske elemente tog
tako primamljivog, ali i danas osporavanog
zanimanja.
Radionica Uređivanje časopisa – što je to
časopis za književnost, kako u njemu objaviti tekst, tko odlučuje što će se u njemu
objaviti, kako ga urediti i voditi, kako raditi na časopisu – zna Tomislav Kuzmanović.
Najnovija je Radionica autobiografskog
romana – koju vodi mlada spisateljica Ivana Simić Bodrožić, i sama poznata po nedavno objavljenom vlastitom autobiografskom romanu Hotel Zagorje. Je li autobiografija ta koja određuje život ili obratno?
Čiji je život vrijedan pripovijedanja iz sasvim drugih razloga nego tuđi? To su samo
Pitali smo jednog od voditelja, Miroslava
Mićanovića, nekoliko pitanja:
-Imate li unaprijed razrađen program
po kojem radite?
Imam ideje i koncepte o pisanju kratke
priče koje na različite načine provjeravam
i provodim s polaznicima radionice kratke
priče. Ali početak je da smo mi u tim trenucima pisci koji pronalaze "put u središte
kratke priče", razmjenjuju iskustva i znanja, izlaze iz labirinta. Hoću reći da nemam jedinstveni obrazac i program nego,
prema potrebama, vrtim različita pitanja i
odgovore. Naravno, jedan od stalno ponavljanih i bitnih preduvjeta jest: nema
dobrog pisanja bez dobrog čitanja (čitanja
teksta svijeta i njegovih različitih praksi.)
-Koju literaturu koristite?
Sve ono što sam pročitao, što upravo čitam, sve ono što je upisano u mom vlastitom iskustvu čitanja i pisanja... More tekstova koje zatječemo i koji nas zatječu.
Najmanje čitam specijlizirane priručnika
tipa kako pisati kratku priču ili sve o radionici kratke priče, ali zavirim i u to. Razgovaram i s drugim piscima voditeljima radionica, između ostaloga. Rekao
bih da se ponašam kao da nisam voditelj
radionice, ali jesam!
-Stignete li pročitati i analizirati sve
rukopise koje Vam polaznici šalju ?
I pročitati i analizirati i raspravljati i vraćati se njima i njihovu problemu: kako dobiti priču, kako imati priču, koju?, kakvu?
Dakle, da.
Polaznici – šareno društvo
Ako se slučajno pitate da li vi pripadate
tom 'svijetu' i kako biste se uopće uklopili
u to okruženje – prestanite se pitati. Među
njima ćete naći one koji studiraju (poput
vas), možda i mlađe, one koji rade, one
koji su izgubili posao, one koji su već u
mirovini, one koji su na prvom mjestu roditelji i to ih odaje, ali svoju strast prema
knjigama ne mogu ignorirati... A zanimanja su jednako različita. Zabluda je vjerovati da su tamo svi oni koji po struci imaju veze s književnošću ili novinarstvom.
Polazeći od ideje da je
pisanje vještina koja se
može naučiti žele svima
koji pišu ili tek počinju s
pisanjem ponuditi
mogućnost da to iskustvo
podijele s onima koje to
zanima i da njihov rad
'ocijene' profesionalni
voditelji.
Dapače, ekonomista ima k'o u priči, a da
ne govorimo i onih koji studiraju ili su već
diplomirali u drugim područjima.
Što se tiče uspjeha dosadašnjih polaznika,
u lipnju 2010. izdavačka kuća Vuković&
Runjić je objavila prvu knjigu stand-up komičarke Marijane Perinić Gore ne može, uz
koju ćete se dobro nasmijati.
A ono što je stvarno izuzetno važno, jest
da je Centar osnovao i vlastitu biblioteku
u kojoj će izdavati knjige polaznika i u
prosincu 2010. prva je 'probila led' Ljiljana
Matković, britkog jezika, s knjigom autobiografske teme, Muška krv.
Novi semestar počinje početkom veljače,
ali možete se i naknadno upisati. Centar je
smješten na adresi Amruševa 10, Zagreb, a
web adresa je: www.cekape.com
I, za kraj, ono što bi vas moglo prilično interesirati: CeKaPe od ovog semestra organizira i Radionicu akademskog pisanja!
Znate kako vas profesori i asistenti znaju
gnjaviti s razno raznim zahtjevima oko citiranja, parafraziranja i navođenja izvora?
Ponekad znaju toliko cjepidlačiti da nam
se čini da sva ta pravila, koja nama zvuče
nebulozno, samo izmišljaju kako bi nama
zagorčali život. Bi li bilo lijepo kada biste
i sami bili upućeni kako pravilno napisati
sve te stručne radove, i bez natezanja na
konzultacijama dobiti peticu? ´
Daria KERŠIĆ
manager 83/16 | 02/2011
53
LOUNGE
HUMANITARNA AKCIJA HSA
Pomoć malom Nikiju
Ovih dana su se studenti ekonomskog
fakulteta angažirali na projektu u kojem
nastoje pomoći malome Nikici koji boluje od obostrane optičke displazije,
uzrokovane jako tankim i slabim očnim
živcima, a zbog koje ima teška vidna
oštećenja i ne vidi. U daljnjem tekstu
pročitajte na koji način i vi možete pridonjeti ovoj akciji i pomoći malom
Nikiju.
Ideja o akciji „Pomozimo malom Nikiju“ je
prihvaćena sa više nego očekivanim entuzijazmom. Udruga HSA je započela projekt
sa idejom da pomogne majci malog Nikija
na putu ka ozdravljenju. Uz samu uplatu
na žiro račun, bilo je potrebno nešto inovativno kako bi ova humanitarna akcija
imala većeg utjecaja. Tako se rodila ideja o
aukciji. Nakon mjesec dana prikupljanja
stvari za aukciju, postavljen je album koji
se vrlo brzo proširio facebookom te su se
licitiranjem na različite stvari prikupila
značajna novčana sredstva . Evo kako je
sve započelo. Niki sada ima 14 mjeseci i
boluje od teške bolesti očnih živaca. Ima
dijagnozu obostrane optičke displazije koja je uzrokovana jako tankim i slabim očnim živcima, i zbog jakih oštećenja, ne
može vidjeti. Uz očnu displaziju, javio se i
zaostatak na motorici zbog čega tri puta
„Niki sada ima 14 mjeseci i boluje od teške bolesti
očnih živaca“
tjedno mora ići na vježbe, i također mora
koristiti posebne igračke u svrhu pospješenja njegovog mentalnog razvoja. Center
for Ophthalmology, University hospital Tubingen u Njemačkoj je jedan od najboljih
centara na području oftamologije, i tamo
želimo uputiti maloga Nikija na specijalistički pregled. S obzirom da HZZO ne pokriva troškove specijalističkih pregleda i liječenja matičnim stanicama izvan zemlje,
potrebno je dosta financijskih sredstava.
Aukcija
Antonela Vrdoljak
Svrha uplate:
donacija za malog Nikija
Tekući račun:
2402006-3204952139
žiro račun:
2402006-3102025466
54
manager 83/16 | 02/2011
Na ovaj poziv Nikijeve majke, vrlo brzo se
odazvao Hrvatska Studentska Asocijacija i
tako je započeo projekt u kojeg su se uključili svi ljudi dobre volje u želji da se pomogne malom Nikiju. U moru raznoraznih
predmeta; od parfema, naušnica, dresova s
potpisima, pa sve do domišljatih ideja u
kojem se licitiralo za naše studente, nastojalo se napraviti prvi korak u pokretanju
ove akcije. Naši su ekonomisti nudili satove instrukcija iz statistike, matematike,
talijanskog, njemačkog, pa i profesionalni
fotoshooting. Svaka ponuđena stvar dobila je svog novog vlasnika, a zbog velike
potražnje instrukcija i fotoshootinga, iste
su se predlagale više puta kako bi što pri-
je mogli realizirati plan kojim bi se ostvarila svrha ove akcije. Već u prvih tjedan
dana licitacije na facebookovoj stranici
„Pomozimo malom Nikiju“ prikupljena je
određena svota novaca kako bi se pomoglo. Cilj je da se do 20.03. ove godine
ostvare novčana sredstva za put u Njemačku, na njegov daljnji oporavak i potrebnu
terapiju. Odlaskom u Njemačku, mali Niki
ide na pregled koji će omogućiti daljnju
analizu potrebne terapije, i koji će mu pomoći u njegovom zdravstvenom oporavaku. Stoga vam ostavljamo broj žiro računa
na koji možete uplatili novac kako bi i Niki imao svoj početak, za koji je potrebno
još vremena i truda da bi krajnje rezultiralo željenim ozdravljenjem. Iskreno se nadamo da će ova humanitarna akcija uspješno završiti i da će ova priča imat sretan
kraj. I dalje ćemo pratiti malog Nikija i naše studente koji su domišljatim idejama
pomogli i pridonjeli ovoj akciji. O ovakvim,
i sličnim akcijama i dalje ćemo vas obavještavati kako bi se i vi mogli uključiti, jer
svaku pomoć koju organiziraju studenti
treba poduprijeti i poticati da se i dalje
aktiviraju. Na mladima svijet ostaje, i jedno veliko bravo za udrugu HSA.
Ana KVESIĆ
LOUNGE
manager 83/16 | 02/2011
55
LOUNGE
NEFORMALNA IZLOŽBA KARIKATURISTE
Nik Titanik
Svatko tko se voli šaliti na račun političara, trenutačnih političkih i korupcijskih afera koje pogađaju zemlju te afera
naših „poznatih i slavnih“ pogledom na
zadnji list jednih hrvatskih novina i karikature Nik Titanika zacijelo dođu na svoje. Mnogi zaljubljenici u ovu, mogli bi reći, umjetnost, imaju ritual gledanja, smijanja i divljenja karikaturama svakog dana Ovom su izložbom, svi dobili priliku
vidjeti njegove radove iz 2009.godine sakupljene na jednom mjestu i ponovo im
se nasmijati; popričati i podijeliti mišljenje s ostalima.
Ne možete ni zamisliti kako je poznati hrvatski karikaturist Nikola Plečko čiji je pseudonim Nik Titanik jednostavno zamislio i
izveo ovu izložbu; svoje karikature isprintao
je na obični bijeli A4 papir, objesio ih kvačicama na konop, ukrug oko cijelog podruma kafića i izložbu učinio više no odličnom.
Na prvu bi pomislili kako dosadno i nezanimljivo, ali bilo je upravo suprotno. Intimni
interijer u podrumskom salonu kafića „Retro
Caffe“ u zagrebačkoj Savskoj ulici kao da je
stvoren za ovaj tip neformalnih događanja.
Posjetioci izložbe uglavnom su bili poznanici i širi krug autorovih prijatelja, te oni koji jednostavno vole Nikove karikature. Jednostavnost na svakom koraku, i dalje je to
bio jedan običan kafić u kojem su ostale nepomaknute stolice i stolovi, a svi su se osim
gledanja izložbe ujedno i dobro zabavili.
Ono što je davalo dodatnu čar ovoj naizgled
spontanoj izložbi, bila je njezina publika,
jedan mali svijet umjetnika i boema Znate,
onaj tip ljudi s dugom bradom i kačketom u
pariškom stilu koji sjedi u kutu prostorije te
uz zamišljeni pogled kroz polusmijeh ko-
56
manager 83/16 | 02/2011
Atmosfera u društvu duhovitih ljudi koji se ne boje
naglas reći ono što je zapravo „vox populi“ i to javno, u
utjecajnom mediju poput novina, je i više no zanimljiva.
mentira određeni izložbeni primjerak, naravno, s cigaretom u ruci. I većina vas, u
krugovima u kojima se obično kreće, nema
često priliku razgovarati s takvim ljudima;
ljudima koji se većinom opiru komercijalizaciji i onome čemu većina ljudi teži; njih
to jednostavno ne zanima. Obično su to razni umjetnici koji žive u nekom svom svijetu, ne podliježu trendovima, ali u sebi nose
nevjerojatnu strastvenost i ljubav prema
onome što rade. Osim što ćete ostati iznenađeni i oduševljeni publikom, zasigurno će
vas nasmijati Nikove karikature koje vjerojatno ne vidite prvi put, mogli ste ih susresti u novinama i na raznim portalima na internetu, a ovo je samo cjelokupan podsjetnik i pregled svih njih na jednom mjestu.
Zanimljiv je i redoslijed afera, te činjenica
da je znatan broj karikatura kao glavnog junaka imao bivšeg hrvatskog premijera Ivu
Sanadera. Neki bi rekli „Baš su ga se uhvatili!“, ali istina jest da je bilo toliko smiješnih i dosjetljivih karikatura na temu Sanadera i njegovih suradnika da se nikako ne bi
moglo reći da je autor pretjerao s temom.
Osmijeh kojega je Nik izložbom izmamio na
lica ljudi definitivno se cijeni, jer u ovim
vremenima kada većina građana ne vjeruje,
niti političarima, niti državi, što drugo preostaje nego šaliti se na njihov račun. Na
ovoj se izložbi osjećate apsolutno privilegirano, bez opterećenja, slobodni ste komentirati događaje i nagađati o ljudima vlastodršcima. Atmosfera u društvu duhovitih ljudi koji se ne boje naglas reći ono što je zapravo „vox populi“ i to javno, u utjecajnom
mediju poput novina, je i više no zanimljiva. Za Nikovu izložbu bilo je jako teško naći pokrovitelja, što nimalo ne čudi; jer zamislite samo da je neka banka ili ugledna
firma financijski podržala ovu izložbu, sigurno bi joj se u poslovnom smislu smanjio
uspjeh. Normalno za Hrvatsku, zar ne? Ali
iako pokrovitelja nije bilo, autora i njegove
suradnike to nikako nije uznemirilo, dapače, Nik se čak i našalio s tom činjenicom
dok je držao govor, te kazao kako su „zbog
besramne sprege političke i gospodarske
mafije sponzori otkazali suradnju“. Duhovitošću i sarkazmom Nik je ponovo uspio ono
što radi već godinama. Nasmijati ljude i
kroz šalu pokazati svima svoj stav o politici
općenito. Pa ako se osjećate izazvani ovim
riječima slobodno posjetite izložbu jer ona
još nije maknuta iz salona Retro Caffea u
Savskoj 180. Vjerujem da će vam se svidjeti
cjelokupna zamisao i koncepcija izložbe
Ulaz je besplatan, potrebna je samo dobra
volja i smisao za humor!
Ana SLADE – ŠILOVIĆ
LOUNGE
KULTURA I ZABAVA U KASNE SATE
Održana sedma Noć muzeja
Ove je godine održana sedma Noć muzeja. Svake godine, ovo sve popularnije
događanje, privuklo je sve one koji su
se u petak 28. siječnja odlučili posjetiti
neki od muzeja ili ipak nisu imali isplaniranu večer. Bilo to dogovoreno druženje, ili ipak spontani izlazak, u svakom
je slučaju uspješno rezultiralo.
Za početak malo onih „dosadnih“ informacija . Noć muzeja se održava od 2005. godine, i prvi je put zabilježeno 10 000 posjetitelja iz Zagreba kojima je bilo dostupno 30 muzeja, za prošlu godinu se navodi njih preko 278.000, a ove godine ju je
posjetilo rekordnih 314. 659 posjetitelja .
Također, ove je godine bilo pristupačno više od 150 muzeja, različitih galerija, arhiva, knjižnica i javnih ustanova u preko 60
gradova. Svaki je od njih za svoje posjetitelje pripremio poseban program koji se
odvijao između 18h i 1 sat poslije ponoći.
Umjesto uobičajenog razgledavanja predmeta i slika, bilo je tu filmskih projekcija,
performansa, predavanja, recitala, pa i
koncerata. Održavale su se i modne revije,
aukcije, glazbene slušaonice, promocije i
druženja sa umjetnicima. Najviše se očekivalo od Muzeja suvremene umjetnosti koji
je i potvrdio svoju potražnju, posjetila ga
je publika koji broji 23.000 članova, najviše u toj noći za jedan muzej. Među osam
najposjećenijih muzeja te večeri pronašli
su se i Arheološki muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Mimara, te Tehnički muzej koji se po broju posjetitelja našao na drugom
mjestu, sa preko 19.000 posjetitelja. Nadalje, brojne posjetitelje bilježe još Klovićevi dvori koji su po posjećenosti bili na
trećem mjestu, Hrvatski prirodoslovni muzej , Muzej grada Zageba, te Hrvatski povijesni muzej. Najposjećeniji dvorac te noći
bio je Trakošćan, a po prvi put u ovakvu
manifestaciju uključila su se i mjesta poput Crikvenice, Brača, Korčule, itd.
Zanimljiv i vizalno
privlačan sadržaj
očuvanih primjeraka
plesnih, dramskih i
svakodnevnih haljina,
modnih dodataka,
portreta, satova.
Posjetili smo
Umjesto uobičajenog
razgledavanja predmeta i
slika, bilo je tu filmskih
projekcija, performansa,
koncerata, održavale su
se modne revije, glazbene
slušaonice.
Muzej za umjetnost i obrt u kojem je nekoliko dana prije otvorena izložba Art deco,
čiji je naziv izveden iz naslova svjetski poznate izložbe održane u Parizu 1925. godine, i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata. Zanimljiv i vizalno privlačan sadržaj
očuvanih primjeraka namještaja, plesnih,
dramskih i svakodnevnih haljina, modnih
dodataka, portreta, satova i sličnih predmeta koji su u ono vrijeme prezentirali poseban stil i način življenja. Bilo je to vrijeme kada mediji doživljavaju svoj procvat, i
upravo su oni odigrali bitnu ulogu u pre-
Ove godine je kulturnu
zabavu posjetilo
rekordnih 314. 659
posjetitelja.
zentiranju toga stila i afirmiranju istog u
društveni život ljudi onoga vremena. Mogli
ste pogledati kako je izgledao filmski,
glazbeni, plesni, sportski i uobičajeni život ljudi između dva svjetska rata. Vrijeme
kada su zavladali plesovi, zahvaljujući pojavi radija i gramofona, popularizirali su
kabarete, koji su bili jedna od bitnih poveznica kulture u ono vrijeme sa ostatkom
Europe i Amerikom. Na naslovinm stranicama novina 20-ih i 30-ih godina prošloga
stoljeća bile su popularne glumice, pjevačice ili plesačice, poznate po skandaloznom životu. Svega po malo u muzeju za
Umjetnost i obrt. U sklopu izložbi, na samom ulazu izložen je jedan od najatraktivnijih primjeraka – crveni Peugeot 302 cabriolet iz 1936. godine koji je nakratko zaustavio svakog posjetitelja. Osim izloženih
primjeraka, u posebnom se prostoru održavala projekcija filma , a u jednoj od izložbenih sala, prikazivala se parodija o Hitleru, Charliea Chaplina. Osim ovog crno- bijelog aktera, našli su se tu portreti Grete
Garbo, i brojnih drugih glumica koje su
ostavile traga. U noći muzeja, na samom
ulazu, Ricardo Luqe, nekadašnji pjevač Cubisma izvodio je svoj muzički performans.
Art Deco se održava u MUO do travnja ove
godine, a za one s više vremena predviđene su filmske projekcije, plesne večeri, jazz
glazba i različita zabavna tematika.
Ana KVESIĆ
manager 83/16 | 02/2011
57
LOUNGE
LEPEZA – NAJBOLJA ZAŠTITNA OPREMA NA SKIJANJU
Student Lepeza Zagrebačke banke stoji samo pet kuna
mjesečno, a dobivate toliko usluga i pogodnosti da ćete svoj
financijski život dijeliti na onaj prije i ovaj poslije Lepeze
Čini vam se da stalno imate nekakvih problema s financijama, nikad dovoljno novca, a i kad stigne novac, vi ne stižete do
banke. Sve može biti jednostavnije, pristupačnije i ležernije.
Student Lepeza Zagrebačke banke stoji
samo pet kuna mjesečno, a dobivate toliko usluga i pogodnosti da ćete svoj financijski život dijeliti na onaj prije i ovaj
poslije Lepeze.
Među ostalim, u Student Lepezi dobivate
putno osiguranje u zemlji i inozemstvu.
To osiguranje pokriva mnogo više no uobičajena putna osiguranja, a uz to rješava
komplikacije koje mogu pokvariti sve čemu
ste se veselili.
Zaputite li se u inozemstvo, uloviti koji
dan skijanja ili provesti vikend koji će se
prepričavati, odličan je osjećaj znati da,
među ostalim, imate pokriće medicinskih
troškova do 2000 eura, medicinski prijevoz do bolnice u Hrvatskoj i pravnu
pomoć. Zatreba li, bit će riješen smještaj i
povratak vaših rođaka ako su se zatekli s
vama na putu. Dovoljan je jedan telefonski
poziv Servis centru i svaka nezgoda koja
vas može zadesiti, bit će riješena najbolje
što se može.
Putno osiguranje u zemlji i inozemstvu
jedna je od najvećih prednosti Student Lepeze, no nije jedina. U Student Lepezi su
kunski tekući račun s Maestro karticom, a
možete imati i kunski žiro-račun te devizni
tekući i žiro-račun s Visa Electron International karticom.
Poslovnicu banke ne morate ni vidjeti –
internetskim bankarstvom e-zabom i bankarstvom putem mobitela m-zabom, možete sve. Uvijek ćete znati što se događa
na vašim računima, je li sjeo novac, jesu li
58
manager 83/16 | 02/2011
dospjele obaveze, možete plaćati, prebacivati novac i to u hodu, gdje god se zatekli.
Dovoljan vam je samo mobitel.
sve to do 12 obroka, bez ikakvih kamata i
naknada. Prvi obrok je odgođen čak mjesec
dana!
Prekinite na tren učenje u gluho doba dana i za relaksaciju, sredite malo svoje financije. Ne morate se ni pomaknuti iz sobe, samo uključite računalo i cijela je banka na vašem stolu.
Studentski život ne mora biti pun financijskih ograničenja – može biti niz financijskih mogućnosti. Uzmite osobnu i indeks
ili X-icu i ugovorite Zabinu Student Lepezu
u najbližoj poslovnici. To je samo pet kuna
koje vrijede tisuću puta više.
Ako vam tako više odgovara, sve možete
vidjeti, doznati i platiti i na Zaba kiosku
ili Zabafonom, a o promjenama po vašim
računima banka vas može obaviještava i
SMS porukama.
Imate li redovita primanja na tekući račun,
dobivate i dopušteno prekoračenje po
računu te praktičnu mogućnost kojoj ćete
se prikloniti od prvoga dana – obročno
plaćanje Maestro karticom tekućeg računa. Tako si možete priuštiti više u stotinama trgovina, od supermarketa do parfumerija, od knjižara do trgovina biciklima. I
Servis centar
- za pozive iz RH 0800
222 384
- za pozive iz inozemstva 00431 52503 6547
www.zaba.hr
besplatni info telefon 0800
00 24
LOUNGE
PREGLED DOGAĐANJA – MEĐUNARODNI FESTIVAL DOKUMENTARNOG FILMA
ZagrebDox
Sedmi međunarodni festival dokumentarnog filma, održat će se od 27. veljače
do 6. ožujka ove godine. Na zagrebačkim će se platnima prikazivati aktualni
svjetski dokumentarni filmovi, raznovrsne tematike.
Najveći međunarodni festival dokumentarnog filma u regiji, održat će se u Movieplexu u Centru Kaptol sedmi put zaredom,
a u ovih osam dana bit će prikazano više
od 140 aktualnih svjetskih dokumentaraca. Ovaj festival gledateljima nastoji prikazati najbolje kreativne dokumentarne
filmove, a prvobitno je osnovan s ciljem da
se potakne nacionalna dokumentarna proizvodnja i regionalna suradnja, i upravo
zbog toga je i jedinstven. Poseban je naglasak na regionalni program, tako da na
festivalu sudjeluju filmovi iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Srbije, Makedonije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, itd., koji zajedno sa onim iz Hrvatske čine sastav regionalne konkurencije, koja čini natjecateljski program festivala. Tu je i međunarodna
konkurencija gdje se prikazuju najbolji
svjetski dokumentarni filmovi koji su snimljeni i producirani u posljednjih godinu
dana. U utrci za glavne nagrade natječu se
ukupno 53 filmska naslova. Bit će predstavljeni filmovi koji su već osvojili Cannes, Berlin i Sundance, i dva filma koja su
„Bit će predstavljeni
filmovi koji su već
osvojili Cannes, Berlin i
Sundance, i dva filma
koja su nominirana za
ovogodišnje Oscare.“
nominirana za ovogodišnje Oscare. Festival je osim na ovaj natjecateljski dio, podijeljen i na ne natjecateljski dio. Tu se
prikazuju filmovi s posebnim temama, tehnikama i žanrovima. Ove se godine, uz već
postojeće programe, ističe jedan sasvim
nov program pod nazivom „Majstori Doxa“,
a interesantan je iz tog razloga što će
glavni svjetski priznati autori dokumentarnog filma upravo ovdje predstaviti svoje
najnovije filmske uratke. Uz priznate američke i britanske redatelje, među Majstorima Doxa, naći će se i jedan hrvatski doku-
Raznovrsna tematika
dokumentarnih filmova
od priče
o Wikileaksu,
trogodišnjem praćenju
umjetnika,
sve do priče koja
rasvjetljava buntovni i
kontroverzni jezik hiphopa.
mentarist Eduard Galić, jedan od najproduktivnijih hrvatskh filmskih i televizijskih
redatelja, režirao je dosta naših televizijskih serija, tv-drama, igranih filmova i dokumentaraca. Iz programa „Majstori Doxa“
posebno se ističe film pod nazivom „Pink
saris“, čija je autorica poznata po tome što
bira kontroverzne teme iz visoko rizičnih
društava. Upravo zbog izazova prikazivanja diskriminacije i kršenja ljudskih prava,
njezini filmovi portertiraju snažne likove
diljem svijeta. Pink saris donosi priču iz
Indije u kojem se glavna akterica bori protiv tamošnje tradicije. Dokumentarci različite tematike, od trogodišnjeg praćenja
umjetnika, dvanaestogodišnjeg dokumentiranja života jedne Indonezisjke obitelji,
preko priče o dvadesetogodišnjem praćenju tibetanskog učitelja i njegovog sina
koji odbija prihvatiti svoju sudbinu reinkarniranog učitelja, te odlazi u Italiju gdje
odabire svoju karijeru, do priče o bivšoj
miss Wayominga, države u zapadnom dijelu SAD-a, koja se zaljubila u mormonskog
svećenika, te zbog ne prihvaćanju prekida
njihove ljubavne veze, odlučuje se na to
da ga otme. Raznovrsna tematika dokumentarnih filmova, predstavit će gledateljima filmove koji se bave najintrigantinijim osobama i najizazovnijim zbivanjima
današnjice, od priče o Wikileaksu, pa do
priče o odnosu Vlade Divca i Dražena Petrovića. Također jedan od interesantnijih
programa, „Glazbeni globus“, predstavlja
sedam glazbenih priča iz raznih krajeva
svijeta. Od priče koja otvara privatnost nedavno prekinutog rock-dueta The White
Stripes, preko priče o okupljanju sedmorice bubnjara koji su odlučili educirati mlađe generacije glazbenika, pa sve do priče
koja rasvjetljava buntovni i kontroverzni
jezik hip-hopa kroz glazbu, ples i umjetnost grafita, sniman sve od New Yorka pa
do Senegala. Prošle godine, festival je posjetilo 25 tisuća gledatelja, i ove se godine očekuje velik broj posjetitelja.
Ana KVESIĆ
manager 83/16 | 02/2011
59
LOUNGE
NAJAVA FILMOVA
Boksač
Priča o vraćanju ponosa i ujedinjenju
obitelji, bazirana na sportskoj tematici,
sa određenom dozom humora u kombinaciji sa odličnim performansom glavnih glumaca. Dicky kao bivši ovisnik o
cracku, pomaže bratu Mickyu kako bi se
iskupio za grijehe iz prošlosti, i kako bi
zajedno vratili ponos.
Drama prema istinitoj priči o dvojici braće
boksača koji zajedno treniraju za povijesni
naslov. Dicky (Christian Bale) je Mickyev
polubrat, i nekad davno je bio simbol boksačke legende njihovog grada Lowella, ali
Dickey zapadne u probleme, nakon izgu-
“He’s a fighter!
Break his hand!”
NAJAVA FILMOVA
Kraljev govor
Engleski kralj George VI. nakon što je
njegov brat abdicirao, dolazi na prijestolje, ali ne sa tolikim oduševljenjem.
Odrastavši u kraljevskoj obitelji, odvijek
je bio povučen zbog govorne mane, svjestan svog problema, nastoji ga prikriti
jer je svijet pred Drugim svjetskim ratom, a govori u javnosti su neizbježni. U
pomoć mu pristiže govorni terapeut Lionel, koji mu zapravo pomaže da se George pokaže kao osoba koja on ustvari je.
bljenog meča protiv svjetskog šampiona,
sav njegov uspjeh pada u drugi plan i za
sebe ostavlja sve loše. Našavši se razapet
između nekadašnje slave i problemima sa
drogom, talent mu je netragom ugasnuo, a
grad je izgubio svog sportskog heroja i
umjesto pobjednika dobio još jednog gubitnika. U kaosu izgubljene hvale na nekadašnji talent, njegov brat Micky ( Mark Wahlberg) u međuvremenu postaje boksač, ali
baš kao i on, trenutno nema najblistavije
trenutke. Nakon niza neuspjelih pokušaja
da dobije neke borbe, Micky naniže samo
poraz za porazom, i svakim trenutkom je
sve dalje od titule naslova prvaka. Usprkos
svemu, ipak mu se ukaže prilika za nastup
na svjetskom prvenstvu, i tada cijela obitelj dobiva šansu da se ponovno ujedini.
Uz Mickya, tu se nalaze njegova majka i
gomila sestara. Tako ova realistična, goto-
„Prebrodivši mucanje, postao je inspiracija svojoj zemlji
u Drugom svjetskom ratu.“
Film se temelji na istinitoj priči o Albertu,
Vojvodi od Yorka. Bio je drugi po redu u nasljeđivanju krune u Velikoj Britaniji 30-ih
godina dvadesetog stoljeća. Kako je njegov
brat bio prisiljen abdicirati, George (Colin
Firth) je bio taj koji je trebao očuvati čitavu svoju zemlju tijekom Drugog svjetskog
rata. Kralj je, što zbog svog položaja u društvu, što zbog svog mucanja, imalo vrlo malo iskustva sa prijateljima. Izbjegavavši razgovore sa ljudima, povukao se u sebe, i tako zapravo započeo bitku sam sa sobom,
podijeljen između svoje nesigurnosti, odgoja u kraljevskoj obitelji i definiranja njega
samoga kao osobe. Nakon što se pronašao u
središtu pozornosti, govorna terapije je bila i više no neizbježna. Sama snimka njegovog govora zabilježena na arhivskoj snimci
„ Liječim tebe kao osobu,
a ne kao kralja.“
60
manager 83/16 | 02/2011
vo dokumentaristička drama, okreće kartu
u kojoj se cijela obitelj paralelno bori za
ponos, uspjeh i za očuvanje jedinstva koje
je jednom davno nestalo. Sve to u kombinaciji sa duhovitim štihom. Film je dobio
brojne nagrade, i nominiran je za Oscara.
Osim same radnje, ističu se Christian Bale
i Mark Wahlberg koji su odlično utjelovili
glavne likove. Christian Bale je za ovu ulogu skinuo trideset kilograma, i u potpunosti ostvario narkoizgled, koji je u kombinaciji sa njegovim performansom prema nekima u većoj mogućnosti da osvoji Oscara,
od samog filma.
Ana KVESIĆ
iz 1939., emitirana iz Buckinghamske palače, pokazuje koliko mu je bilo teško govoriti u javnosti. Međutim, svaki je pokušaj terapije završio neuspjehom sve dok na scenu
ne dolazi njegova supruga Elizabeth ( Helena Bonham Carter), koja se predstavlja lažnim prezimenom Johnson, i pronalazi idealnog učitelja za svojeg muža, terapeuta Lionela Loguea ( Geoffrey Rush) iz Australije.
Scenarij se temelji na istraživanjima i iskazima u prvom licu, na arhivskim snimkama,
te na neobjavljenom dnevniku terapeuta Lionela Loguea. Priča svakako nije usredotočena na mucanje, već simbolično predstavlja stvarne životne situacije, u kojima mi
sami rušimo postavljenje barijere. Doza
„nepostojeće“ emotivnosti ukomponirana
je sa sklapanjem novog prijateljstva, i pokazivanjem kraljeve osobnosti. Prebrodivši
mucanje, postao je inspiracija svojoj zemlji
u Drugom svjetskom ratu. Film je nominiran
za 12 Oscara.
Ana KVESIĆ
LOUNGE
INTERVJU
Čovjekom koji se
bavi startup projektima
Donosimo vam intervju sa Gabrielom Weinbergom, čovjekom koji se bavi startup
projektima, a svoj prvi projekt, bazu podataka prodao je stranici classmates.com
za deset milijuna dolara. Završio je MIT,
privatno istraživačko sveučilište u Cambridgu, iz kojeg su između ostalog izašla
63 nobelovca. Saznajte kakvu prednost
nudi njegov projekt DuckDuckGo naspram
Googlea, te kakav savjet daje svim studentima koji razmišljaju o svom vlastitom startup projektu!
1. Tell us something about yourself to
present “Gabriel Weinberg” to our
readers.
I'm a dad (of an almost 2 year old) - :).
2. DuckDuckGo is the project you are
working on right now? Is that your first
startup project or were they some
before?
I've been doing Internet startups since college, for about 11 years now. Before DuckDuckGo, I did Opobox (d/b/a NamesDatabase), which was sold to United Online in
2006. Before that was a string of stuff,
most notably learnection, an educational
software company.
3. Tell me something about your first
startup and explain your latest project
DuckDuckGo.
My first startup tried to increase parental
involvement in elementary education
using the Internet (back in 2000-2002).
DuckDuckGo is a general purpose search
engine designed to serve as your primary
start page.
4. You are trying to defeat Google. So
tell me what DuckDuckGo gives me that
Google dont?
DuckDuckGo has more instant answers, real privacy, and less spam. On top of that
we've tried to de-clutter the search experience and get back to basics: good search
results.
5. Why Duck? How you got the idea to
call it DuckDuckGo?
It just popped into my head one day and I
liked it!
6.Do you think that internet privacy will
become one of the bigest issues of our
time?
I think it is a real issue and that there will have to be a balance, probably somewhat enforced by governments. Once educated, people do and understandably care
about the issues.
7.What is your goal for the future? Becoming Nr. 1 search engine in the world
or can we look forward for another great
startup?
My focus is solely on DuckDuckGo right
now. The goal is to be the primary search
engine for as many people as possible.
We're not necessarily trying to become #1,
but we think what we've done appeals to a
significant portion of people.
8. What would you suggest to us students that have nice startup ideas but
are afraid to make them real?
Jump in and start making it happen.
Everything changes when you actually
start doing it.
NOVITETI
PlayStation Phone
Sony je u prosincu u Parizu prezentirao ideju o smartphoneu s naprednijim mogućnostima igranja igara. Riječ je o PlayStation
Phoneu, uređaju kliznog dizajna koji bi trebao biti izdan pod tržišnim imenom Xperia,
a zasnovan na operacijskom sustavu Android. Iako glavni direktor Bert Nordberg ne
želi otkrivati previše, dao je naslutiti da bi
se o ovom uređaju moglo više razgovarati
upravo u veljači, u Barceloni na Mobile
World Congressu .
Nakon što je Apple predstavio svoj iPada
još prošle godine, proizvođači su već tada
započeli utrku kako bi pružili što bolja ta-
blet računala. Unatoč kritikama, neki su ga
proglasili indikatorom ekonomskog razvoja.
Nakon što su mnogi korisnici tužili Apple da
se iPad pregrijava i gasi, Toshiba je najavila svoje izdanje tablet računala, navevši kako će umjesto 9,7 –inčinog Appleovog ekrana, njihov imati preko 10, te kako će biti
opremljen sa novom verzijom operativnog
sistema Android, i kako će jednako kao i tablet računalo Samsung Galaxy podržavati
Flash video format, što nije slučaj kod iPada. Toshiba još navodi da će za razliku od
Applea, njihov uređaj imati ugrađenu jednu
2-megapikselnu kameru s prednje strane, te
drugu sa zadnje strane od 5 megapiksela.
Iako ovo nije Toshibino prvo tablet računalo, bit će prvo po tome što će ga kompanija
prodavati na američkom tržištu. Appleov
iPad ovih je dana došao u Hrvatsku, a može
se kupiti u ovlaštenim trgovinama u Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Ivica JELIČIĆ
manager 83/16 | 02/2011
61
LOUNGE
KOLUMNA
bAbA
Valentinovo u babinom svemiru
Valentinovo je u biti izmišljen blagdan
kako bi se muški rod podsjetilo da je uredu ljepšu polovicu tu i tamo izvesti na piće ili pokloniti joj neku dranguliju (samo
da se razumijemo; nas ne vesele šljašteći
medeki, jednorozi i tome slično ali nam je
jasno da su u lokalnom dućanu samo na
te artikle nalijepili „Valentinovo“ pa se
niste ni potrudili pogledati dalje od toga). Kao što sam već rekla, kako očito nije išlo drugačije, nekad davno kada je
svjetski poredak stavljao žene tamo negdje iza makovog zrna jedna odvažna sirota se dosjetila kako jednom u godini prebaciti lopticu i zahtijevati malo pažnje. I
tako je izmišljeno Valentinovo. Otkrićem
marketinga sve se pretvorilo u sveopći
cirkus. Plišana srca, jastučići, crvene ruže
i ostale popratne bedastoće su nas drage
moje dovele ponovno u pretpotopno doba. Umjesto da dobijemo malo (zaslužene!) romantike sve se svelo na komad crvene sintetike (made in China). I tako
ponovno na početku pitam se sasvim nevino da li je dotični (lanjska berba) pazio
na satu te da li uopće zna koje mi je najdraže cvijeće ili ću i ja dobiti opasno preplaćen buket crvenih ruža. Evo sada već
vidim bistre muške glavice kako se bune.
Da, jasno mi je da ste potrošili iljade kuna i da, jasno mi je da ste prehodali pola
grada jer su svi „Valentinovo“ artikli u
kvartu rasprodani, ali da niste bili takve
ljenčine cijele godine brzo biste zbrojili
dva i dva i napisali voljenoj debilni haiku
i to sve kombinirali s kilom sladoleda i
vaša bi se voljena osjećala kao kraljica.
Nije bitna ni cijena ni količina ni veličina, važno je da vam je stalo. A Vama dra-
ge moje, želim da budete lijepe i pametne, posebno za Valentinovo ( možda je izvještačeno, ali se ipak računa), a ako dobijete medeka i ruže nabacite osmjeh jer
ipak se potrudio ´
PS. Za sve singlice puštam jedan „Girls
Just Wanna Have Some Fun“ uz standardnu best friend-trač-girl night out.
S ljubavlju
Baba
N
O
j
L
O
P
A
A
N
M
KOLU
Valentinovo je jedan prekrasan dan u godini.
Izmišljen je iz čisto jednostavnog marketinškog razloga: prevelika je vremenska razlika između Božića i Uskrsa. To je
dan kojem se sve žene na svijetu raduju, kao što se narodi raduju u blaženi čas, te ga jedva iščekuju. Nemojte biti u zabludi, ženama je najdraži blagdan na svijetu ikada Valentinovo. Toga dana muškarci kupuju razne nepotrebne i svjetlucajuće poklone,
samo s ciljem da spriječe cjeloživotno kvocanje i prigovaranje:
„Sjećaš li se onog Valentinova prije 19 godina, nisi mi ništa poklonio.“. U nastavku ću Vam opisati jedno obično Valentinovo u
životu običnog muškarca kojem se žena popela preko glave s
kvocanjem.
Buđenje ujutro, odlazak na fax, posao ili što već, standardna rutina. No, nakon toga slijedi problem, iako ja želim doći doma,
izvaliti se na kauč i gledati neku snimku NBA lige, toga dana ja
moram ići u potragu za poklonima. Pokloni koji se inače poklanjaju su plišani tapiri i druga plišana stvorenja; ruže, jer su ipak
ruže, a ne kukurijeci ili tratinčice, simbol svega što postoji pa
tako i ljubavi i prijateljstva i ljubomore itd; i bombonijere, koje
samo žena i nešto jako nalik na nju može pojesti u roku od nanosekunde. Primjetite uzorak na tim poklonima. Svi ti pokloni
imaju nekoliko zajedničkih osobina: nepotrebni su, svjetlucavi
62
manager 83/16 | 02/2011
su te su troškovi izrade 9
puta manji od prodajne cijene. Nijedna žena ne gleda
cjelokupnu sliku tih poklona, jer nakon 2 dana, a najkasnije do kraja veljače, ti
isti pokloni će služiti samo
za skupljanje prašine i kao
smetnja cjelokupnom životnom prostoru. Zapitajte se,
koliko puta ste morali premjestiti nekog njenog najdražeg medvjedića ili zekonju da biste uopće mogli leći u krevet, pa makar i za
seksanje; koliko puta ste
bacili ružu u smeće jer je istrunula.
Eto, nadam se da sam Vam i ovaj put osvjetlao staze i da naredne godine nećete slaviti Valentinovo, jer po svemu sudeći, a ja
sam uvijek u pravu, taj blagdan ljubavi uopće nije potreban i ne
služi nikojoj svrsi.
APOLJON

Preuzmi - Univerzitet u Travniku

Konkurentni iu 2011.

Natječaj za Erasmus+ program u akademskoj godini 2014/15

prilogu - Visoka škola za informacijske tehnologije

IW Zagreb - Manager Magazine

Ured za međunarodnu suradnju Prvi rezultati Erasmus SMS

Pravo i mediji - program rada.pdf

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

Natječaj - Studenti praksa siječanj 2015

Poslovna mobilnost

Cjenik vozila i dodatne opreme za model 351 - FIAT