“TRAVANJ - SVJETSKI MJESEC KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE” 17. travanj 2011. Park Maksimir nakon 220 godina - gdje smo danas? prof. dr.sc. Branka Aničić rekonstrukcija 1989. - Zornbergove karte VRIJEDNOST PARKA MAKSIMIRA U KONTEKSTU PARKOVA TOG RAZDOBLJA U EUROPI JE: • Rano pojavljivanje sa svrhom javnog gradskog parka • Velika površina • Umjetnička vrijednost • MAKSIMIR I JAVNI PARKOVI U EUROPI • • • • • • • • • • • • • • 1630. HYDE PARK (LONDON), 1660.-85. / OTVOREN JAVNOSTI 1755. AUGARTEN (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI 1766. PRATER (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI 1787. BAROKNI MAKSIMIR 1807. ENGLISCHER GARTEN (MÜNCHEN) 1835. REGENT'S PARK (LONDON) 1843. ENGLESKI KRAJOBRAZNI STIL - PITORESKNI MAKSIMIR 1847. BIRKENHEAD PARK (LIVERPUL) - prvi javni park 1852. BOIS DE BOULOGNE (PARIZ) – ROMANTIČARSKA OBNOVA 1857. CENTRAL PARK (NEW YORK) 1862. STADTPARK (BEČ) 1867. PARC DES BUTTES-CHAUMONT (PARIZ) 1867-1872. SEFTON PARK (LIVERPOOL) 1870. PARC MONTSOURIS (PARIZ) POVRŠINA MAKSIMIRA : 400 HEKTARA / DANAS 316 ha ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA (POLOVICA BULONJSKE ŠUME U PARIZU; DVOSTRUKA POVRŠINA REGENT’S PARKA U LONDONU) ZAGREB – MAKSIMIR 400 HA LONDON – REGENT’S PARK 200 HA PARIZ – BOIS DE BULOGNE 800 HA MAKSIMIR – MAKSIMILIJANOV MIR – NAZIV PARKA U ČAST VRHOVCA Jurjaves – BISKUP JURAJ HAULIK Odnos plohe i volumena prema Zornbergovoj karti 1846. Građevine u perivoju GOSTIONICA MAKSIMIR Maksimirski paviljoni JEKA (LATERNE TEMPEL) RESTAURANT KIŠOBRAN (PARAPLUIE) - VRATARSKA KUĆA (PORTIRNICA) NA NJEGOVU MJESTU 1925. IZGRAĐENA MOGILA ŠVICARSKA (TIROLSKA) KUĆA HRAM PRIRODE (BELLEVUE, NATUR FAZANERIJA TEMPEL) KAPELA SV. JURJA NARODNI HRAM (VOLKS TEMPEL) BISKUPSKI LJETNIKOVAC NA NJEGOVU MJESTU IZGRAĐENA MIRNA KOLIBA (TIHI SAN) KAPELA SV. JURJA BREZOVA KOLIBA (RIBARSKA KUĆA) GLORIETTE JAMA ZA LED MAURSKI PAVILJON VIDIKOVAC (KIOSK) PERADARNIK MLJEKARA ŽITNICA S VRŠILICOM PIJAVIČNJAK MAJUR S PREDIONICOM SVILE PILANA BUBARA S DUDINJAKOM PČELINJAK BELEVUE Maksimirske skulpture KIP SV. MAJKE BOŽJE NAPULJSKI RIBAR Maksimirski vrtovi i gajevi RUŽIČNJAK (ROZARIJ) VRT BISKUPSKOGA LJETNIKOVCA VRT HORTENZIJA ŽETELICA (VRTLARICA) VRT ZA PČELE GRUPA DJEČAKA ZVJERINJAK (JELENJI GAJ) KIP SV. JURJA LABUDNJAK OBELISK DOLINA DALIJA RASPELO KAMENITO SJEDIŠTE ŠVICARSKA DOLINA DOLINA BOROVA VELIKA LIVADA LIVADA KUGLASTIH AKACIJA LIVADA KIŠOBRANA Vodeni motivi SLAVUJEV GAJ DRUIDSKI GAJ JEZERA (1-5, i 6) POTOCI SJEDIŠTE KOD LIPE SJEDIŠTE KOD DVA HRASTA VOČNJAK HMELJARNIK Pojmovna podjela parka:???? Kulturna baština INTEGRALNI DIO PARKOVNE BAŠTINE Prirodna baština Hortikulturni dijelovi ??? Sinonimi za krajobraznu arhitekturu Perivojna arhitektura Parkovna arhitektura Pejzažna arhitektura Hortikulturni razvoj parka ???? Odnos plohe i volumena 2000.godine u usporedbi sa situacijom iz 1846. Park Maksimir 2000.godine – zone ugroženosti Haulikov ljetnikovac (1839.- 1840.) najznačajniji objekt u parku Motiv stvaranja parka: “….da se siromasima koji hoće raditi da prilika za zaradu, da se pomogne marljivim obrtnicima i ostalim građanskim umijećima, da ja kao predstojnik Hrvatskog gospodarskog društva postavim neki uzor vođenja poljodjelstva po raznim gospodarskim načelima, da se potakne plemenitije vrtlarstvo, da se podigne ukus i ukrasi ne samo grad nego i cijela okolica i napokon da ovdašnji stanovnici imaju mjesta gdje mogu nedužnim prirodnim nasladama okrijepiti duše, umorne javnim ili ozbiljnim poslom.” Pismo Haulika od 12.IV.1843. Strategija obnove parka Maksimir kao krajobrazno arhitektonske cjeline je u duhu obnove zaštićene parkovne baštine (UNESCO World Heritage i ICOMOS): 1. Izrada dugoročnih strateških planova s programom obnove za: - Središnji dio parka - Područje Zoološkog vrta - Šumskog prostora 2. Prijedlog prioriteta u slijedu razvoja tog prostora je: - Provoditi restauraciju centralnog područja parka, bez ZOO. - Kompletna obnova biskupskog vrta uz Haulikov ljetnikovac. - Potaknuti upravljanje na širem području šume s vraćanjem proplanka (Velike livade). - Razviti područje Vinograda - Razviti područje Voćnjaka - Obnova pčelinjaka - Obnova dudinjaka - Na području Zoološkog vrta revitalizacija povijesnog parka - Vraćanje gospodarskih zgrada i njihove okoline. Iz primjera Parka Maksimir zamjetno je da su spoznaje o hrvatskoj parkovnoj baštini i kulturnom krajobrazu u cjelini, te njihovom udjelu u oblikovanju nacionalnog identiteta još uvijek skromne jer nema efikasnog djelovanja. Primjenom novog trenda proizvoljne estetike otuđene od socijalnih sadržaja zapostavljeno je osnovno načelo oblikovanja krajobraza prema starogrčkom idealu lijepo i dobro. Park će u budućnosti biti neizbježan sastavni dio grada, kako zbog svoje graditeljske uloge u oblikovanju skladnijeg gradskog tkiva, tako i zbog zadovoljavanja mnogobrojnih doživljajnih potreba urbanog stanovništva. U novim aglomeracijama park predstavlja simbol nadomjeska prirode, te okolinu za smještaj brojnih djelatnosti, koje se mogu naći samo u raznim oblicima organiziranog krajobraza. Parkovi su oduvijek tradicionalni i središnji projekti krajobrazne arhitekture. Njihovo oblikovanje ptedmet su rada krajobraznih arhitekta. GRADSKI PARK ŠPANSKO IDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE Impresivna ptičja samodopadnost GRADSKI PARK ŠPANSKO IDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE - otkup GRADSKI PARK ZAGORSKA – SELSKA- KRAPINSKA I nagrada GRADSKI PARK ZAGORSKA – SELSKA- KRAPINSKA - II nagrada GRADSKI PARK SELSKA – BAŠTIJANOVA 1. nagrada. prije danas hvala na pozornosti!