Izvor: www.pastoralmladih.hr
Dragi ZKL– ovci,
raspored za listopad je sljedeći:
Lectio Divina: 1.10. 2013. i
redovni mjesečni susret: 15.102013.
Podsjećamo:
1.10. Sv. Mala Terezija od djeteta Isusa
USPON
15.10.Sv. Terezija Avilska,
Veselimo se Vašem dolasku!
Vaše Uredništvo.
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15,
10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450
E: [email protected]
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Rujan (39) 2013.
8
UVODNIK
DUHOVNE PRIČE
Svakidanje jadikovke
Bio neki siromašan i jednostavan čovjek. Uvečer, nakon zamornog
Dragi članovi Zajednice karmelskih laika…
ali i svi drugi do kojih dođe ovaj naš listić, prigoda je uz početak 5.
obljetnice našeg djelovanja napraviti malu rekapitulaciju, ali još više
dati nove ideje i poticaje.
Uistinu, svima sam zahvalna za svako dobro koje su učinili: osobito
onima koji su vjerno i ustrajno dolazili na naše susrete, duhovne obnove i druge sadržaje. Vrijedi se sjetiti svih lijepih i plemenitih događaja prošlih godina koji su osnažili naše zajedništvo: karmelsko, župno i obiteljsko. Iz zajedništva i crkvenosti svi smo obogaćeni: potvrdili smo kroz svoje vrijeme i okolnosti da Božja milost, ako mu se
obraćamo, čini među nama lijepa djela. Nadam se da će tako biti i u
ovoj budućoj godini djelovanje.
Pred nama je, zapravo pred svakom kršćanskom dušom je
svaki novi dan uvijek novi izazov: posvjedočiti i izdržati u dobru.
Imamo sreću i bremenit duhovni polog na koji se možemo osloniti i
gdje možemo crpsti snagu i ideje. Karmelski duhovni put nudi nam
mnoštvo poticaja. Ponajprije, neka nam djelo i djela naše Bl. Marije
Terezije od Sv. Josipa budu prva inspiracija da činimo dobro, a onda
dolaze i drugi karmelski svetački primjeri– junaci vjere i života - kao
što su: Sv. Terezija Avilska, Sv. Mala Terzija, Sv. Ivan od Križa…
Krenimo u još jednu godinu ponizno i mirno, duhom Božjim oplemenimo svoje dane i obogatimo svoje crkveno zajedništvo.
To je put Crkve kakav zagovara i papa Franjo! Velika je potreba
oživjeti Kristovim naukom male zajednice, donositi toplinu razumjevanja i milosrđa u okružju grozničave komercijalizacije, ekonomskog i svakog drugog nomadstva. „Počnimo, braćo, iz početka“, rekao bi Sv. Franjo, a i naš papa Franjo.
2
rada, vraćao se kući slomljen i neraspoložen. Zavidno je promatrao
ljude koji su se vozikali u automobilima ili sjedili u baru pijući pivo.
„Njima je dobro“, gunđao je čovjek u tramvaju stisnut bez daha.
„Oni ne znaju što znači trpjeti. Kad bi imali moj križ da ga moraju
nositi!“
Bog je s mnogo razumijevanja i strpljenja slušao svakodnevne jadikovke siromašnog čovjeka.
I jedne večeri dočeka ga pri povratku kući.
-O to si ti, Gospodine! - reče čovjek iznenađen. – Nemoj me prekoravati. I sam znaš kako je težak križ koji si mi navalio na leđa.
Gospodin se blago nasmiješi:
- Dođi sa mnom. Dat ću ti mogućnost da izabereš drugi križ.
Čovjek se nenadano nađe u velikoj plavoj špilji. Arhitektura je odavala božanski izgled. Unutra je bilo naslagano mnogo križeva: malenih, velikih, obloženih biserjem, glatkih, hrapavih, teških, lakih…
- To su križevi koje ljudi nose. Odaberi slobodno koji želiš.
Čovjek radosno skine svoj križ i počne prebirati križeve.
Najprije je iskušao lagani križ, ali je bio poveći, neudoban za nošenje.
Uze križ koji nosi biskup, ali je bio neobično opterećen odgovornošću i žrtvom. Pokuša staviti glatki križ, ali osjeti da ga silno žulja.
Opazi i srebrni križ, ali osjeti samoću i napuštenost kad ga stavi na
sebe. I tako ih iskuša sve, ali na svaki je imao prigovor.
Napokon, u zapećku pronađe jedan križ, prilično istrošen od duge
uporabe. Učini mu se kao stvoren za njega. Stavi ga na leđa i klikne:
- Uzimam baš ovaj križ. Dobro mi pristaje
A Gospodin mu uputi blagi pogled i toga časa čovjek prepozna križ:
bio je to njegov vlastiti križ, koji je bio odložio ulazeći u špilju i koji
je nosio čitava života.
Preuzeto s portala „Duhovne priče“
Pripremila: Snježana Krčelić-Savić
7
Duhovna zimnica
Gledam crvene jabuke kako
blistaju, okupane kišnim kapima i
mame svojim mirisom. Prekrasno
ih je vidjeti na granama koje se
savijaju do zemlje pod težinom
sočnih plodova. A onda pogled
skrene na one koje su pale na
zemlju…neke su zaprljane , neke
su počele trunuti, neke imaju ozljede od pada i ako nečija ruka
posegne i vidi takvu jabuku brzo je odbaci. Srećom ima i ruku koje
te jabuke brižljivo skupljaju, čiste , a onda gle cijelu zimu uživamo u
džemovima, kompotima, sokovima i nikome ne smeta što su to delicije od onih ružnih, prljavih, odbačenih plodova. I svaki put kada
pečemo palačinke za djecu ili drage ljude i stavimo na stol teglicu
slatkog džema sjetim se onih lijepih mirisnih plodova okupanih suncem i kišnim kapima.
Zar i naša duša nije poput tih jabuka? Dok se kupamo u Božjoj blizini, On nas kupa i čisti pa naša čista duša privlači poglede. Kada padnemo skupljamo na sebe svašta: blato i crve i trulež…a onda
opet dolazi On. Čisti nas od truleži, liječi nam rane pa opet mirišemo
i postajemo predragocjen dar jedni drugima.
Recepte za zimnicu svi rado dijelimo bez obzira na sve. Možda bi ove godine mogli dijeliti i recepte za „duhovnu zimnicu“ da
nas i drage ljude kojima ćemo darovati po koju teglicu sjete kakvi se
trebamo truditi biti. Tako se rodila ideja da na teglicu zalijepimo dvije naljepnice. Jednu koja će nas podsjetiti od kojih smo plodova napravili sadržaj teglice da nahranimo naše tijelo, a drugu sa duhovnim
citatom da nahranimo našu dušu kako bi nam dugi i tmurni zimski
dani bili vedriji i ljepši.
Pripremila: Rafela Mrdjen-Hodžić
6
Otisnimo se u neizvjesnost duhovne pučine... Naša je
šansa naša crkvenost, ljubav prema Bogu, naše karmelsko zajedništvo koje je utkano u duhovni polog Crkve. Posvjedočimo i pokažimo da je naše kršćanstvo plodno i
neiscrpno, da kroz naše zajedništvo može uroditi ljubavlju i svakim drugim blagoslovom.
Nadam se da će i naša nova web stranica – zahvaljujem svima koji su je uredili - doprinijeti
takvim nastojanjima.
Neka nas u tim stremljenjima prati Svemogući Bog, kojeg sigurno
naši karmelski sveci, osobito naša Bl. Marija Terezija mole za naš
uspjeh pred Njegovim prijestoljem. A sve naše ideje i dobre namjere
stavljamo pred oltar naše drage Gospe, kojoj ćemo i ovog listopada
molitvom krunice iskazati posebnu čast, da nas u našim nastojanjima
prati i zagovara.
Vaša Renata.
3
SASTANAK VODSTAVA
ZAJEDNICA KARMELSKIH
LAIKA BSI I
MLADIH KARMELA BSI
Održan je sastanak vodstava i predstavnika svih zajednica karmelskih laika BSI te Mladih Karmela BSI s ciljem koordinacije rada u
ovoj godini 31.kolovoza 2013. na Vrhovcu. Voditelji zajednica podnijeli su izvješća o radu u protekloj godini, te su dogovorene teme za
predavanja, duhovnu obnovu i zajedničko hodočašće.
Članovi zajednice iz Hrvatskog Leskovca obaviješteni su da
s. Mirjana, kojoj smo zahvalni na poticajnom vođenju Lectio Divina
u protekloj godini, odlazi u Bibinje, a naše vodstvo dobit će novu
sestru. Drugim zajednicama predstavili smo Lectio Divina kao još
jedan mjesečni susret naših članova.
Naša najmlađa zajednica, ona iz Strmca predstavila je svoj
rad na buđenju duhovnosti u obiteljima u mjestu gdje djeluju.
Zajednica iz Slavonskog Broda vrlo je aktivna. Postavljaju
scenske prikaze na biblijske teme (“Propovijed na Gori”, “Peto blaženstvo”) koje prikazuju u župama tijekom propovijedi na sv. Misi.
Organizirali su molitveni vijenac sv. Josipa – srijedom mole i poste
za članove u potrebi, duhovni rast zajednice te na nakane Pape Benedikta. Pokrenuli su i akciju “posvajanja” svećenika iz svog kraja,
tako da cijela obitelj moli za pojedinog svećenika.
U Splitu imaju iskustvo žarke molitve za potrebite. Klanjanje
je najčešći oblik njihovih molitvenih susreta jer to njihove članove
najviše privlači.
4
S. Maja Pavla izvijestila je o radu Mladih Karmela BSI. Redovno se sastaje oko 140 mladih. Treća zajednica osnovana je u Bibinju 8.6.2013. i ima dvadesetak članova.
Prilog godini vjere bili su scenski prikazi “Razgovor s karmelskim svecima” i “Noć vjere”. Na nacionalnom hodočašću mladih
u Mariji Bistrici predvodili su klanjanje. Bave se kreativnim radom u
karitativne svrhe. X. Karmelijada održana je u Rimu uz prisustvo
stotinjak naših mladih uz najavu XI. Karmelijade koja će se održati
2014. u Hrvatskom Leskovcu.
Što se tiče koordinacije rada u
ovoj godini, obzirom da sestre ove
godine obrađuju 6. blaženstvo (Blago
čistima srcem, oni će Boga gledati. /
budnost nad mislima, djelima…) kao
pripravu za obilježavanje 100 godina
sestara u Hrvatskoj (2017.) i Laici prihvaćaju ovu temu duhovnih obnova.
Zajednička tema će objedinjavati sve zajednice, dok će mjesta održavanja i predavači biti različiti. Priprava za jubilej u Avili 2015. nastavlja se obrađivanjem tema iz knjige Put savršenosti Terezije Avilske.
Zajedničko hodočašće je predviđeno za ožujak, tijekom Korizme, a odredište je Gabela Polje i Međugorje.
Zaključeno da će svi informativni “lisitći” imati zajednički
naziv “Uspon”, ali će svaka zajednica izdavati svoj sa sadržajem bliskim njihovom djelovanju i članovima. Tijekom sastanka je predstavljen i novi logo Zajednice a u tijeku je izrada i uređenja internet stranice.
Pripremila: Suzana Plavec
5
Dragi ZKL-ovci!
Čestitamo Vam blagdan Bl. Marije Terezije od Sv. Josipa i četvrtu
obljetnicu ZKL-a – Hrvatski Leskovac, koji ćemo proslaviti svečanom svetom Misom 30. listopada u 19,00 sati. Misno slavlje predvodit će naš duhovnik o. Mato Miloš. Neka nas ovih duhovno uspješnih četiri godine ohrabri da i u budućnosti posvjedočimo svoju vjeru, ljubav prema Bogu i Crkvi, kako nas uči i naša Bl. Marija Terezija:
« Želja svih nas bi trebala biti trpljenje, rad i žrtvovanje za Crkvu, za
spas duša, za širenje Kraljevstva Božjeg na zemlji».
Vaše vodstvo!
OBAVIJESTI
Raspored za studeni je sljedeći:
Lectio Divina: 5.11 2013. i
redovni mjesečni susret: 19.11. 2013. s početkom u 20,00 sati
Stalna karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
Godišnja duhovna obnova održat će se 16. 11. 2013.
USPON
s početkom u 9,00 h i trajanju do 15,30,.
Duhovnu obnovu vodit će pater Niko Bilić,D.I.
Kotizacija je 60 HRK.
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Listopad (40) 2013.
4
PAPA FRANJO
GOVORI
Svakome je potrebno reći neka se zagleda u sebe. Rastresenost upućuje na nekakvu unutarnju pukotinu. Ona osobi nikada neće dopustiti
susresti se sa samom sobom, jer joj priječi pogledati u ogledalo vlastita
srca. Sabrati se, označuje početak. Tu započinje dijalog. Ponekad osoba
vjeruje kako samo ona posjeduje pravi odgovor, ali to nije slučaj. Poručio bih ljudima današnjice neka potraže iskustvo ulaska u prisnost svoga
srca, i dožive to iskustvo, iskustvo lica Božjega. Radi toga mi se sviđa
što Job kaže nakon svoga teška iskustva i silnih razgovorâ koji mu nisu
niti najmanje pomogli: „Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te
moje oči vidješe“ (Job 42,5). Ono što želim ljudima reći nije da Boga
upoznaju samo po čuvenju. Živi Bog je Onaj kojega možete vlastitim očima vidjeti u svome srcu. (...)
Čovjekova veličina leži nedvojbeno u čovjekovoj sposobnosti misliti
na Boga i promišljati Boga te time sposobnost svjesnoga i odgovornoga
odnosa prema njemu. Pritom je riječ o odnosu između dviju zbiljnosti.
Bog – a to odgovara mišljenju i iskustvu samoga autora te mnogih pojedinaca iz prošlosti, sadašnjosti – nije neka puka ideja. Bog nije rezultat
čovjekova mišljenja. Bog je realnost, pisana velikim „R“. Isus nam ga
objavljuje kao Oca puna dobrote i milosrđa. Stoga Bog ne zavisi od našega mišljenja. Makar čovjekov život na zemlji ima svoj svršetak – a
sukladno kršćanskom vjerovanju u svakom je slučaju unaprijed određen
i nestanak ovoga svijeta kakva poznajemo – čovjekova egzistencija nastavlja živjeti i to na način nama posve nepoznat te s njime i ovaj stvoreni univerzum. U Svetome pismu govori se o „novim nebesima i novim
zemljama“ te o tome da će Bog na kraju, u onome mjestu i onome vremenu onkraj nas, za čime u nadi i iščekivanju žudimo, biti „sve u svemu“..
(Iz pisma uredniku lista La Repubblica, Eugeniju Scalfariju)
2
MARIJIN MJESEC LISTOPAD
Mjesec listopad je posebno posvećen
MajciBožjoj i pobožnosti krunice - molitvi koja je vrlo često neshvaćena ili
krivo shvaćena, pa je mnogi smatraju i
dosadnom i besmislenom i zastarjelom... A sve to samo zato što je ne poznajemo ...
Krunica je u teškim trenucima često
bila vrlo snažan znak religioznosti koji
čovjeka potiče na razmišljanje te na
povjerenje u Boga i ljude, dakle vodi ga vjeri. Listopad je posvećen pobožnosti Krunice, molitvi koju je Blažena Djevica toliko preporučivala tijekom
svojih ukazanja. Listopadska pobožnost nastala je povodom bitke kod Lepanta kada je, 1571. godine, Zapadu zaprijetila opasnost od turske najezde.
Papa Pio V. uputio je poziv kršćanima da mole Krunicu.
Kako svjedoče povijesni dokumenti, narod je velikodušno odgovorio na
Papin poziv da se po njezinome zagovoru otkloni opasnost turske invazije.
Papa je molitvi Krunice pripisao posredovanje Blažene Djevice u otklanjanju turske najezde. Pobožnost Krunice nastala je iz potrebe srca da razmišlja o otajstvima Kristova života. Mislim da su se Apostoli više puta nakon
Uskrsnuća zaustavili razmišljati o Kristovome životu, a kako je prolazilo
vrijeme, možda je postala spontana navika obraćati se Mariji da bude voditeljica
u
razmišljanju
Kristovih
otajstava.
Molitva 'Zdravo Marijo' popraćena otajstvima Krunice, zahtjev je srca, jer
ponavljanje nije znak dosade, nego veselja i ništa ljepšega nema nego je
moliti s Majkom, meditirajući s Marijom Otajstva Isusova života koja ona
najbolje poznaje. Riječ pobožnost označava zajednički oblik molitve, koji
nije strogo liturgijski, već više pučki. Jednostavnijim molitvama i vježbama
(primjerice klečanjem, naklonom, i ponavljanjem nekih molitava kroz neko
vrijeme i sl.) sakupljeni vjernici iskazuju poštovanjem pojedina Božja svojstva ili Isusa Krista, Duha Svetoga, Majku Božju Mariji ili pojednog sveca.
Tako, primjerice, postoje i pobožnosti Srcu Isusovu, simbolu Kristove ljubavi prema čovječanstvu, svetom Josipu i drugim svecima. Cilj svih pobožnosti je da vjernik unaprijedi svoju vjeru i odanost Bogu.
Pripremila: S.Krčelić-Savić ( preuzeto s nekoliko portala )
3
OBAVIJESTI
Raspored za studeni je sljedeći:
Lectio Divina: 3.12. 2013. i
redovni mjesečni susret: 17.12. 2013. s početkom u 20,00 sati
Stalna karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
USPON
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Studeni (41) 2013.
8
Kristova teologija tijela kroz pet osjetila
(original:
Sestre i braćo u Kristu i u ljubavi prema
duhovnosti našeg Karmela BSI,
srdačno Vas pozdravljam na četvrtu obljetnicu ZKL-a Hrvatski Leskovac. Radosno, na ovaj blagdan naše drage Bl. Marije Terezije od
Svetog Josipa, pozdravljam sve nazočne časne sestre karmelićanke, a
s posebnim poštovanjem časnu majku Angelinu, provincijalnu poglavaricu sestru Kristinu, leskovačku poglavaricu sestru Emanuelu i
Christ's Theology of the Body Applied to the Five
Senses)
U ovom te sljedećim izdanjima Uspona donosimo Vam molitve za
pet osjetila, oca Williama Serra, koja se mole u sklopu Euharistijskog
klanjanja. Kako je i sam otac Serra naznačio, ovo su molitve pozivi
kako bi se dopustilo Kristovoj prisutnosti da oživi u svakom ljudskom osjetilu i tada ga možemo uzdići na osjetila naše duše.
VID
“Gledam te i ti gledaš mene”.
časnu Karlu Mariju, generalnu savjetnicu. I Vama dragi ZKL-ovci,
svakom ponaosob, zahvaljujem što postojano i ustrajno, svojom molitvom i dolascima na naše sastanke i pobožnosti, iskazujete ljubav
prema Bogu, a ujedno time jačate naše zajedništvo, našu crkvenost i
svjedočenje vjere, baš ovdje i danas.
Velik je to prinos koji će svakako biti važan čimbenik i pri kanonizaciji naše Bl. Marije Terezije od Svetog Josipa.
Tvoja osamljenost i ranjivost duboko me dotiču. Dopusti mi da Te
pratim svojim očima; iako ograničene, slabe i grešne, želim da se odmore u Tebi.
Kao želju da Te vidim u stvaranju i u mojim odnosima s drugima, primi
moj pogled. Želim tvoju Euharistiju, želim da Budeš moj “filter”. Želim
vidjeti sve i svakoga s Tobom i putem Tebe. Pročisti moj vid, poboljšaj
moje oči. Želim dopustiti Vjeri da ih očistiti i zaštiti od bilo koje privlačnosti svijeta. Neka moj pogled bude dubok i temeljit tako da prenosi
mir, ljubav, spokoj i radost.
Gledajući u Tvoje oči, vidim Nebo,
čujem ih da govore o Bogu Ocu,
mijenjaju moje srce i odišu nježnošću.
Neka Božji pogled, Blagoslovljene
Kristove oči, pročiste moj vid i neka
moj pogled bude uvijek usmjeren na
Tebe!
Odabrao: Petar Krešimir Hodžić
2
7
Priča jedne svijeće
Ona je svoj apostolat započela duhovno
Zapalili
ste me i gledate moje Ali znajte i to da za ovo morate
dati nešto od sebe samih, nešto
svjetlo.
Radujete se jasnoći i toplini koju od svoje radosti, od svoje srčanosti, od svojega smijeha, možda
darivam.
Veselim se da smijem gorjeti za i nešto od svoje tuge.
vas,da nije tako, ležala bih možda I ne treba bojažljivo razmišljati o
negdje u staroj kutiji bez ikakve tome kako ćete sačuvati sami sebe.
koristi.
Smisao dobivam tek po tome što Mislim da samo onaj koji druge
veseli, postaje još veseliji.
gorim.
Samo
onaj koji je svjetlo drugima,
Ali, dobro znam, što dulje gorim,
to kraća postajem, to se više bli- sam će primati svjetlo.
Što više gorite za druge, to će
žim svojem kraju.
- Izgorjela je! – reći ćete, a ono svjetlije biti u vama samima.
što je od mene ostalo, bacit ćete. Mislim da su mnogi ljudi samo
Znam, za mene postoje uvijek zato tmurni i neraspoloženi jer se
ove dvije mogućnosti: ili ostajem plaše biti ovdje za druge, donositi
u kutiji nedirnuta,zaboravljena u drugima svjetlo.
tami, ili gorim, postajem sve kra- Tuže se i neprestano mrmljaju na
teška vremena. Još nisu shvatili:
ća, dajem sve što imam.
U korist svjetla i topline dovodim ovo jedno jedino svjetlo koje gori
sebe kraju. Ipak mislim da je ljep- više je vrijedno nego sva tama
še i pametnije ako smijem nešto svijeta. Dopustite, dakle, da vas
dati od sebe nego ostati hladna i malo Ohrabrim ja, sitna, mala
svijeća.
ležati u mračnoj kutiji…
- Gledaj, isto je tako s vama ljudiAutor: A. L. BALLING
ma: ili se povučete, ostanete sami
Preuzeto: http://www.katolici.org/
za sebe i sve je hladno i prazno,
ili se približite ljudima i darujete
im od svoje topline i ljubavi i tek
onda dobiva vaš život smisao:
On je ispunjen.
6
duboko, ali i široko, otvorena srca i duše.
Stoga, njegujući tu duhovnu, katoličku širokogrudnost i mi danas rastemo.
U naše karmelsko zajedništvo primamo
nove članove. Njima izražavam iskrenu zahvalnost , čestitku i dobrodošlicu. Interesantno, baš dok se bliži stota obljetnica dolaska Bl.
Marije Terezije od Sv. Josipa na ovaj Brijeg i naš broj članova je otprilike takav.
Što to zapravo znači i što nam taj podatak poručuje? Poručuje nam
jednostavnu istinu: sveci, poput naše Bl. Marije Terezije jesu i bit će
uvijek aktualni, životni i plodonosni! Oni oplemenjuju život vjernika!
Stoga, sestre i braćo, zahvalnost Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetomu,
što se danas među nama uzdižu hvale i blagoslovi.
Sretna Vam četvrta obljetnica ZKL-a!
Bl. Marijo Terezijo od Sv. Josipa koja si oplemenila ovaj brežuljak
nadomak Zagreba, u srcu Hrvatske, i naše duše, moli za nas, danas i
u vijeke vjekova, amen!
Voditeljica Renata Krajina Ivoš
3
Šutnja-duhovna obnova
Jeste li ikad šutjeli na dan, dva? Ja nisam.
Uz poticaj naše voditeljice i potporu mojih ukućana odlučila sam otići
na duhovne vježbe koje su se održavale u Zagrebu na Vrhovcu, u samostanu dragih nam karmelićanki BSI od 18.-20.listopada 2013. sa temom „Blago čistima srcem, oni će Boga gledati“. Voditelj je bio o. Miljenko Sušac SMM.
Nisam imala nikakvu predodžbu kako će to izgledati, koliko će nas
biti, što ćemo raditi. Bio je prekrasan dan, sunce je grijalo, a na dvorištu
nas je dočekala s. Maja Pavla otvorenih ruku i vesela srca. Pokazala mi
je smještaj, lijepu malenu jednokrevetnu sobicu jer „ovo su vježbe u
šutnji i nema pričanja.“ Polako smo se okupili, a bilo nas je sa raznih
strana lijepe nam naše od Dalmacije do ravne nam Slavonije. Stigao je i
naš voditelj o. Miljenko. Sjeli smo u dvoranu, kratko se predstavili i krenuli čistiti srca. Pater nas je uveo u temu i već je prvim riječima dao do
znanja koliko je važno ozbiljno shvatiti potrebitost šutnje. Previše je
buke u svijetu oko nas i u nama samima da ni sami sebe više ne čujemo.
Ne čujemo što nam duša govori, viče pa ju hranimo svim i svačim samo
ne onim što joj treba. Potrebno je čuti sebe, potrebno je čuti Onoga
koji nam ustrajno i tiho nježnim glasom govori kako dalje. Tek u šutnji
možemo dublje zaroniti i približiti se sebi.
Izmjenjivala su se tako redom predavanja osobno razmatranje, sveta
misa, klanjanje i zajednički obroci. Predavanja su bila kratka, jasna i pogađala su u srž, nisu ostavljala mjesta dvojbama. Sad više nismo mogli
reći da nam nitko to nije rekao. Bila su pravi poticaj za ono što je slijedilo.
Naime, uz predavanja podijeljeni su nam i tekstovi za osobno razmatranje koji su obrađivali: Čistoću srca, Duhovni život kao nastojanje
oko posvećenja temeljnih duševnih moći vlastitog bića – Razum i pamćenje, Duhovni život kao nastojanje oko posvećenja temeljnih duševnih
moći vlastitog bića – Osjećaji, volja i mašta te Čišćenje duše – put analogan u vremenu i vječnosti.
4
Svatko od sudionika pokušao je pronaći svoj mali kutak - meni
je nekako najljepše bilo u vrtićkom dvorištu. Ponekad na ljuljačci ili klupici pored bazena s pijeskom okupanih sunčevim zrakama. Prvo razmatranje mi se učinilo jako dugo. Teško se bilo usredotočiti tih sat vremena, a da mi misli ne vrludaju. Svako iduće mi se činilo sve kraće. Tada
mi je postalo jasno koliko je nužno bilo potrebno šutjeti. Ne znam što
bi nas moglo u tako kratkom vremenu otrgnuti od misli, poteškoća i
svih briga da možemo rezervirati misli samo kako postići čistoću srca.
Obroci su bili posebno iskustvo, jelo se u tišini, slušajući laganu
meditativnu glazbu. Posluživali smo jedni druge, a komuniciralo se pantomimom uz koju riječ. Trudili smo se šutjeti i više-manje izgleda da
smo uspjeli. Vikend se bližio kraju, osnaženi i obnovljeni, nahranjeni i
puni poticaja vratili smo se svojim najbližima.
Zahvalna za ovo iskustvo ohrabrila bi sve da daruju sebi malo
vremena i odu na jednu izazovnu šutnju-iznenadi se čovjek kako je rječita šutnja.
Pripremila: Rafaela Mrdjen-Hodžić
5
Izvor: www.pastoralmladih.hr
OBAVIJESTI
Raspored za siječanj je sljedeći:
Lectio Divina neće se održati
redovni mjesečni susret: 21.01. 2014. (u 20,00 sati).
Stalna karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
USPON
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Prosinac (42) 2013.
8
BOŽIĆNA ČESTITKA
Dragi ZKL-ovci!
«Dijete nam se rodilo, Sina dobismo!» (Iz 9,5)
Ljubav i spasenje, radost i nada u Kristu Djetetu nam se očitova. On
postade mir i nadahnuće naše. Dolazi da navijesti Radost i da čovječanstvo pozove na slobodu.
«On je savršena slika Boga nevidljivoga, prvorođenac svakoga stvorenja, jer je u njemu sve stvoreno…» (Kol 1, 15-16)
Ovoga Božića, kada čujemo na polnoćkama riječi:
«Božja se milost očitovala u svoj spasiteljskoj snazi za sve ljude» (Tit
2, 11) duboko naklonimo glave u molitvi, otvorimo se izvorima Božje milosti, da osnaženi dostojnije i časnije, i u ime Onoga, čije rođenje slavimo, živimo bolje i razboritije. Neka svetkovanje Božića odjekuje na svim razinama našega života, osobito u našim obiteljima.
Božić je dan očitovanja Božje milosti. Neka naše crkve budu prepune, okićeni domovi i trgovi, da svi u ozračju radosti i mira zapjevamo
iz dna duše: «Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje!» (Lk 2,
14)
Neka novo svjetlo obasja naše duše i od Božića sve postane bolje,
ljepše i plemenitije.
Sretan Božić i novu 2014. godinu žele Vam
Vodstvo ZKL-a.
2
Zatim bi se izmolila molitva koju je potpisao krčki biskup Valter Župan, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj, a susret bi završavao
još jednom pjesmom. Tri posljednja dana bila su obogaćena dodatnim sadržajima. Tako je u četvrtak 28. studenog, na preporuku našega nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića, upriličeno i Euharistijsko
klanjanje. U petak 29. studenog nakon molitve dr. Petar-Krešimir Hodžić održao je
kratko izlaganje iznoseći neke važne činjenice vezane uz referendum, a u subotu 30.
studenog devetnica je imala svoj vrhunac u
molitvenom bdijenju od 20-22 sata koje su
animirali Mladi Karmela BSI iz Hrvatskog
Leskovca. Osim članova ZKL-a, sestara
karmelićanki i Mladih Karmela BSI u devetnici su aktivno sudjelovali mladi i djeca iz
doma sv. Josipa te vjernici koji su željeli
dati svoj molitveni doprinos. Predivno je
bilo tih dana posvijestiti duhovno zajedništvo sa svim drugim moliteljima u Hrvatskoj i izvan nje te osjetiti kako se naše molitve uz zagovor Blažene Djevice Marije i sv. Josipa uzdižu Gospodinu.
Naposljetku, kada smo u nedjelju saznali rezultate koji su pokazali da
se hrvatski narod većinski opredijelio za Boga i Njegov plan čovjeka
i brak znali smo da smo tome i mi doprinijeli svojim molitvama, svojim potpisima, glasovima i konkretnim zauzimanjem. Preostaje nam
još, ako to već nismo učinili, Gospodinu i našoj nebeskoj Majci iskreno zahvaliti na tome kako ne bismo bili poput onih 9 gubavaca iz
Evanđelja nego poput onoga koji se vratio i zahvalio Isusu za iskazano milosrđe i ozdravljenje. Nastavimo s molitvom za duhovno i svekoliko jedinstvo kako bi se u našem narodu, razvezujući čvorove
grijeha, nastavio odvijati duhovni i moralni preporod koji jedini može dovesti do istinskog blagostanja i mira.
Pripremio: Petar-Krešimir Hodžić
7
ZKL-ova molitvena potpora uspjehu referendumu
Posljednji dani mjeseca studenog bili su obilježeni završnim pripremama za prvi narodni referendum kojim se, nakon svibanjskog prikupljanja dovoljnog broja potpisa u organizaciji građanske inicijative,
željelo u Ustavu Republike Hrvatske definirati brak kao životnu zajednicu žene i muškarca. Naša Zajednica karmelskih laika u Hrvatskom Leskovcu odgovarajući na poziv naših biskupa, a uz potporu
sestara karmelićanski, organizirala je devetnicu prema predlošku Molitvene mreže mladih za obitelj. Od petka 22. do subote 30. studenog
svaku večer u 20 sati, u isto vrijeme
kad i mladi na Kamenitim vratima u
Zagrebu i drugdje po Hrvatskoj, okupili bi se u našoj kapelici sv. Josipa da
i mi pružimo molitvenu potporu uspjehu referenduma. Devetnica je bila
zamišljena tako da se svaki dan razveže jedan od čvorova grijeha koji guši
naš narod. Sjedinjeni s Blaženom
Djevicom Marijom tako smo u molitvi razvezivali čvorove: nevjere i
nepouzdanja, kulture smrti, pesimizma i beznađa, nepraštanja, socijalne neosjetljivosti, nacionalnog srama, korupcije, struktura grijeha
te naposljetku čvor obezvrjeđivanja obiteljskog života. Kako bi sve
bilo čim stvarnije oko Gospinog kipa bila je obješena velika krunica s
crvenim, bijelim i plavim kuglicama, a na kojoj je špagicama bilo zavezano 9 čvorova. Svaki je čvor, uz to, imao i cedulju s nazivom
čvorova. Susret bi započeli pjesmom, potom bi se pročitalo koji se
čvor taj dan razvezuje te nastavilo molitvom krunice pri čemu su se
izmjenjivali molitelji za svako od pet otajstava. Jedan dan zgodilo se
da su svi predmolitelji bili muškarci što se inače ne viđa tako često
pa je bilo osobito upečatljivo. Nakon molitve krunice dvoje djece u
bijelim haljinama pristupilo bi Gospinom kipu. Jedno od njih razvezalo bi čvor, a drugo bi pročitalo naziv čvora te zgužvalo cedulju.
6
Kristova teologija tijela kroz pet osjetila
(original:
Christ's Theology of the Body Applied to the Five
Senses, otac William Serra
SLUH
Slušajući Tebe znači otvarati moj unutarnji sluh i stvarati unutar
sebe prostor tišine, umirujući svoje srce ganuto ljubavlju, kako bih
mogao slušati Tvoje srce i prilagoditi svoje otkucaje srca s Tvojima,
sjedinjujući svoju volju s Tvojom.
Tvoja tišina glasno govori!
Ona je sadašnjost, sjećanje, snaga, plodonosan jezik koji ispunjava
moj život.. Euharistija je tvoja Riječ koja postaje jeka ljubavi:
“Volio sam te, Volim te i Voljet ću te. Ovdje sam da te podržim
i govorim ti riječima vječnog života”.
Kroz tišinu, želim svoj život dovesti u red, zadržati samo osnovne stvari, riješiti se buke, vijesti, snova i planova koji ne dopuštaju da Te čujem.
Želim naučiti Tvoj jezik, jezik djela i aktivnosti. Ostati s Tobom, slušajući Tvoj pogled i gledajući Tvoje riječi kako se primiču
iz Tvog srca u moje.
Riječi Božja,
Ljubavi tišinom potkrepljena,
govori mom srcu!
Odabrao: Petar Krešimir Hodžić
3
DUHOVNA OBNOVA
U HRVATSKOM LESKOVCU
Koji su plodovi takve vjere, kako nam Bog odgovara? Spoznajemo
Boga kao svevišnjeg i stvoritelja koji nam sve daruje, dobivamo novo
znanje, Bog sklapa savez s nama, ne bojimo se, slobodni od straha
imamo čisto srce, Gospodin ulazi u naš život i mijenja nas, ono što
ne možemo riješiti s ljudima, stavljamo u molitvu te tako i naši neprijatelji dolaze do spoznaje Boga.
Nakon svakog od predavanja uslijedila je radionica na kojoj
su sudionici u tri skupine vrlo aktivno raspravljali o poticajnim pitanjima.
Duhovna obnova završila je prilikom za Sv. Ispovijed te
Sv.Misom na kojoj smo iznijeli svoje molitve, ali i zahvalnost.
Zahvaljujemo p. Biliću za ugodno i plodonosno vodstvo na
našem putu kroz ovu duhovnu obnovu, a svima onima koji ove godine nisu mogli prisustvovati nudimo pitanja s radionica za razmatranje:
Abraham i Mojsije gledali su u nebo, u Boga. Što je meni najviše
pred očima, u što ja gledam?
Nedostatak je često onaj dio nas kroz koji Bog djeluje. Koji je moj
glavni nedostatak?
Abrahamu i Mojsiju Bog je dao obećanje. Što meni Bog obećaje?
Izraelci su s Mojsijem doživjeli veliki osjećaj spasenja. Imam li ga ja?
Nepravedno su napali Mojsija kad su bili u strahu. Kada su mene
napadali i optužili?
Bog je mojsiju rekao: „Ja ću biti s tobom!“ i na tome se temeljio
Mojsijev autoritet. Na čemu se temelji moj autoritet?
Toma je morao vidjeti i opipati, tada je povjerovao. Koji je moj
„uvjet“ za vjeru u Krista?
Toma je stekao iskustvo jer je čeznuo da spozna Boga. Što je mene
obilježilo na vjerničkom putu?
Isus uvažava Tomine želje, prepoznaje što mu je potrebno i prilagođava mu se, daje mu nalog (prinesi, pogledaj, stavi) i Toma vjeruje.
Kakvi su plodovi Kristove pedagogije sa mnom?
Pripremila: Suzana Plavec
Prema dogovoru na zajedničkom sastanku svih vodstava ZKL-a,
svaka zajednica će ove godine održati svoju godišnju duhovnu obnovu. Razlog je veliki broj laika i udaljenost zajednica. Ali, budući da
nam je važno naše zajedništvo dogovorili smo zajedničku temu koja
će nas ove godine povezivati na duhovnim obnovama, a to je:
VI. Blaženstvo: BLAGO ČISTIMA SRCEM, ONI ĆE BOGA
GLEDATI.
Tako je 23. studenog 2013. od 9 do 16 h u Hrvatskom Leskovcu
održana duhovna obnova za članove Zajednice karmelskih laika iz
Hrvatskog Leskovca.
Duhovnu obnovu predvodio je p. Niko Bilić, SJ na temu:
Gledati Boga – Put do vjere u Svetom Pismu. Duhovnoj obnovi prisustvovalo je 34 laika iz naše zajednice. P. Bilić donio je i gitaru te je
cijela duhovna obnova bila prožeta pjesmom.
Započeli smo zazivom Duha Svetoga, a zatim nas je pater vodio
kroz Sveto Pismo od Abrahama preko Mojsija do apostola Tome.
Kroz razvoj njihove vjere razmišljali smo o razvoju svoje i naše zajedničke vjere. Neki od postupaka koje su na
tom putu primjenjivali proroci i apostol
Toma, a koje i mi trebamo koristiti na svom
putu vjere, su: gledati u Boga, govoriti Bogu, moliti, pitati „Kako će to biti?“, slijediti
Božje „upute“, pouzdati se u Boga, pokloniti mu povjerenje, steći iskustva, aktivno
blagoslivljati, biti smiren i spreman primiti,
priznati svoje nedostatke, vapiti, poštivati
svoju čežnju za Bogom, preusmjeravati pozornost prema dobrome, zahvaljivati Bogu
i vjerovati da smo pozvani, da nas Bog bira
i zove po imenu.
4
5
Izvor: www.pastoralmladih.hr
OBAVIJESTI
Raspored za veljaču je sljedeći:
Lectio Divina: 4.2. 2014. i
redovni mjesečni susret: 18.2. 2014. s početkom u 20,00 sati
Stalna karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
Siječanj (43) 2014.
8
Dan života
Za mjesec veljaču u kojemu obilježavamo Dan života (prve nedjelje)
i Svjetski dan braka (druge nedjelje) donosimo prigodna Obiteljska
blaženstva koja, između ostalog, lijepo uključuju i pitanje poštovanja
života i dostojanstvo braka.
1. Blago obitelji u kojoj se članovi okupljaju
na zajedničku molitvu da bi se Bog nastanio među njima: "Gdje su dvojica ili trojica
sabrani u moje ime, ja sam među njima" (Usp. Mt 18,20).
2. Blago obitelji koja svetkuje Dan Gospodnji, u kojoj svi članovi idu
na svetu misu, često se ispovijedaju i pričešćuju; oni će biti pozvani
n a
g o z b u
v j e č n o g a
ž i v o t a .
3. Blago obitelji u kojoj se supružnici vole, poštuju život i rađaju djecu; oni grade kuću na čvrstoj stijeni i ostaju postojani u nevoljama.
4. Blago obitelji u kojoj nema psovke, svađe, ružnih riječi, loših filmova i časopisa koji narušavaju dostojanstvo braka i obitelji; njoj je
zajamčena budućnost.
5. Blago obitelji u kojoj nema rasipništva i oholosti života, u kojoj se
djeca i mladi uče raditi, moliti, razgovarati i voljeti vlastiti dom. Oni
su oaza zdravog okruženja.
6. Blago obitelji u kojoj se uče: poštenje, radne navike i vedro raspoloženje; ona će uvijek, zagovarana zaštitnicima svete nazaretske obitelji, pronaći rješenja svojim problemima.
Pripremio: Petar Krešimir Hodžić
Kristova teologija tijela kroz pet osjetila
(original:
Christ's Theology of the Body Applied to the Five Senses)
U ovom te sljedećim izdanjima Uspona donosimo Vam molitve za pet osjetila, oca Williama Serra, koja se mole u sklopu Euharistijskog klanjanja.
Kako je i sam otac Serra naznačio, ovo su molitve pozivi kako bi se dopustilo Kristovoj prisutnosti da oživi u svakom ljudskom osjetilu i tada ga možemo uzdići na osjetila naše duše.
NJUH
Gospodine, dao si mi miris vječnosti putem po svom utjelovljenju. Želio si
biti naša dnevna hrana, tako potreban i poznati miris. Mirišeš na dom, sladak miris kruha života u mom životu.
Topao kruh, svježe pečen što izlazi iz pećnice tvoje žrtve ljubavi i milosti.
Euharistija ljubavi.
Neka te moja duša hvali mirisom ruže, jasmina i ljiljana. Oni čine moju
dušu osjetljivijom da bi bih te mogao uvijek blagoslivljati. Neka te moja
duša veliča, blagoslivlja i zahvaljuje za miris tvoje Euharistije: Tijelo i Krv
Božju, miris božanske ljudskosti koji
me nosi u visine boli i omogućuje mi
promišljanje o vječnom krajoliku Tvoje ljubavi.
Tom osjetljivom, nježnom i vječnom perfemu. Mirise Krista, Vječna
Riječi, mirise vječnosti, preplavite moje
srce svojom prisutnošću! "
Odabrao: Petar Krešimir Hodžić
2
7
Bračna komunikacija
Ljubav je poput zdenca –
što je dublje otkrivaš, čistija je. (Augustin Korpar)
Jedna od najvažnijih osobina po kojoj se razlikuju sretni i nesretni parovi je
način na koji međusobno komuniciraju. Sretni partneri otvoreno i iskreno
komuniciraju, trude se rješavati probleme, iznose svoje misli, izražavaju
svoje osjećaje, pokazuju međusobno razumijevanje te nastoje probleme
sagledati iz perspektive partnera. Nesretni partneri izbjegavaju, ublažavaju
ili ignoriraju sukobe, ne žele raspraviti problematične stvari, destruktivno
komuniciraju (kritiziraju, ne slažu se, tuže se, daju sarkastične primjedbe
itd.), a za probleme u odnosu okrivljuju partnera. Komunikacija se uvijek
odvija na dvije razine: verbalnoj (govorno sporazumijevanje) i neverbalnoj
(ton i boja glasa, kontakt očima, držanje tijela, mimika, gestikulacija…).
Neverbalna je komunikacija često značajnija od verbalne, jer ju je vrlo teško kontrolirati i “cenzurirati”. Neusklađenost verbalne i neverbalne komunikacije (npr. govorite jedno, a u držanju i tonu glasa se vidi da zapravo ne
mislite tako) je najčešći okidač za sukob partnera. Zato govorite ono što
pokazujete! Nadalje, jedan od glavnih preduvjeta dobre komunikacije, uz
poštovanje i zainteresiranost za partnera, jest aktivno slušanje. Ono se odnosi na stalno praćenje verbalnih i neverbalnih poruka partnera, ponavljanje primljene poruke vlastitim riječima (kako bi se izbjegao nesporazum) te
traženje dodatnih objašnjenja. Sukobi su neizbježni i normalni u bilo kojem
dugotrajnom odnosu, pa tako i u braku. Stoga ih ne treba izbjegavati, već
ih treba rješavati. Izbjegavanje razgovora o međusobnim neslaganjima obično dovodi do porasta nezadovoljstva i neraspoloženja, što u konačnici
najčešće rezultira potpunim emocionalnim udaljavanjem partnera. Dakle,
način na koji supružnici izlaze na kraj s konfliktima određuje kvalitetu i
trajanje njihova odnosa. Komunikacija je sposobnost izražavanja osjećaja,
misli ili ideja s povjerenjem da će ih partner otvoreno prihvatiti. Komunikacija je temelj bračnog odnosa, ključ zajedništva i funkcioniranja svake
uspješne veze. Tri pravila komunikacije:1. Partneru morate dopustiti da
svoje osjećaje izrazi bez prekidanja, ispravljanja, primjedbi ili neslaganja. Pri
tom je važno da ga pažljivo slušate. 2. Izjave ne započinjati s TI iskazima,
nego govoriti o vlastitim osjećajima. Ne reći: “Ti si me povrijedio/la!” nego: “Osjećam se povrijeđen/a!” Ne reći: “Ti ne mariš za mene!” nego:
“Osjećam se zanemareno!” 3. Izbjegavati upotrebu riječi koje guše svaku
komunikaciju: “uvijek” i “nikad”.
Preuzeto s www.nasa-obitelj.com
6
Kako ostvariti dobar brak?
Koliko je samo drukčiji brak koji se temelji na iskrenoj ljubavi prema drugoj osobi, na stalnoj želji da se sreća te druge osobe štiti, podupire i održava. Takav brak ne može postati otrovna zmija razočaranja koja ždere vlastiti gorki rep nezadovoljstva. Takav brak, ukorijenjen u uzajamnoj ljubavi,
postaje djelo predivne ljepote u kojem svaka strana traži nove načine iskazivanja ljubavi i sreće koju on ili ona spoznaje. Ovdje je u igri svaka vrsta
simbolizma, a svijet postaje bogat neočekivanim iznenađenjima. Slika braka
postaje predivna sa svakim novim podijeljenim iskustvom; muž i žena pokušavaju nadmašiti jedno drugo u pronalaženju novih načina iskazivanja
svoje ljubavi. Ono početno verbaliziranje ljubavi, čarobna i romantična
lirika ljubavnih pisama, dugi telefonski razgovori do kasno u noć – sve se
to ostavlja za sobom. Čak i stalno ponavljanje ljubavnih riječi pokazuje da
muž i žena priznaju jedno drugom kako riječi nisu dovoljne da kažu ono
što bi htjeli reći. I tako verbalni simboli ustupaju mjesto stotinama varijacija konkretnih simbola: dar iznenađenja, poruka na hladnjaku, večer potpuno posvećena bračnom drugu – uvijek s ciljem da se u toj drugoj osobi
otključa onaj tajni ormarić radosti. Stvarajući svoje remek-djelo, zapravo
“svoje životno djelo”, i muž i žena vode računa o potrebama onoga drugog. Svatko od njih nastoji razumjeti ono drugo, udovoljiti drugoj osobi i
odazvati se njezinu pozivu u bilo kojem trenutku. Ovo za muškarca znači
kako mora biti svjestan da žena kojom se oženio nije samo “neka žena” –
nego sasvim posebna, jedinstvena žena. Stoga mora napustiti svoje lakomislene predodžbe i površne ocjene o “ženama” i iskreno nastojati razumjeti
i ljubiti tu posebnu ženu. Brak je, dakle, stvaralački posao. Obje strane moraju uporno raditi na stvaranju dobrog braka. Razlog za raspadanje loših
brakova, koje danas možemo vidjeti posvuda oko sebe, uglavnom je taj što
jedna ili druga strana, ili obje, nisu znale – ili nisu imale zrelosti ili psihološke slobode postupiti prema toj spoznaji – da učiniti brak uspješnim znači
raditi na uspjehu braka. Ako je samo jedna strana voljna ili sposobna tako
postupati, često se zna dogoditi da se ona nastavlja žrtvovati, pa je brak
tako barem sačuvan od katastrofe, kad već nije preobražen. Savjet iz Prve
Petrove poslanice ženama poganskih muževa podjednako se može primijeniti i na muževe čije žene nisu kršćanke: “Ako su neki od njih možda neposlušni Riječi, da i bez riječi budu pridobiveni življenjem vas žena, pošto
promotre vaše bogoljubno i čisto življenje.” (1 Pt 3,1–2)
Izvor: Clayton C. Barbeau (Preuzeto iz knjige Glava obitelji – Verbum)
3
Dan začeća – Stvorendan
Velika većina ljudi na ovaj ili onaj način obilježava svoje rođendane,
iako još uvijek postoje neke starije osobe koji nisu sigurne u točan
dan. (Najgore ili najbolje, ovisno s koje se strane se gleda, prolaze
oni koji su rođeni 29. veljače pa rođendane mogu slaviti tek u prestupnim godinama.)
Dobar dio vjernika obilježava i imendane, no pitanje je koliko ih je
svjesno da većina svetaca ima svoj spomendan na dan smrti odnosno moglo bi se reći “rođendan za nebo”. (Neka imena poput Ivana
ili Terezije javljaju se i više puta u kalendaru, pa pojedini zgodno iskoriste tu situaciju ako ih se pozove da počaste.)
Nažalost, i među vjernicima, malo je onih koji prigodno obilježavaju
dan svoga krštenja ili roditelja koji obilježavaju dan krštenja svoje
djece. Zaboravlja se pri tom da smo po krštenju oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, da postajemo Kristovi udovi i
pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja (usp.
KKC 1213). Stoga bi prisjećanje na taj dan uz paljenje krsne svijeće
trebao biti važan događaj koji se može iskoristiti i za katehizaciju članova obitelji, a poglavito djece. Postoje još i drugi dani tijekom godine, poput različitih godišnjica, kojima se u većoj ili manjoj mjeri pridaje pozornost, no o danu začeća u našem se društvu gotovo uopće
ne progovara. Jedan od razloga jest zasigurno taj da mnogi nisu sigurni koji bi to dan bio, a drugi ne uvažavaju činjenicu da svaki čovjek svoje ovozemaljsko postojanje počinje začećem i da sve što se od
tada s njime događa biva zabilježeno u njegovom biću, ili, bolje rečeno, u njegovoj duši. U nekim zemljama Dalekog Istoka, poput Južne
Koreje, uobičajeno je da se pri rođenju računa da je dijete u prvoj
godini života, uvažavajući time vrijeme provedeno pod majčinim
srcem.
To kod nas nije tako, makar bi za vjernike taj koncept trebao biti
sasvim prihvatljiv jer odgovara učenju Katoličke crkve da je dostojanstvo ljudske osobe nužno priznati svakom ljudskom biću od začeća do prirodne smrti (naputak Dignitas Personae, 1). Naime, na dan
začeća smo stvoreni, ne kao plod slučajnosti, nego nas je, upravo
ovakve kakvi jesmo, želio naš nebeski Otac. On nas je otpočetka
neizmjerno ljubio urezavši nas u svoj dlan. Stoga je opravdano taj
dan nazvati stvorendan i obilježavati ga, osobito djeci. Za njih je to
dragocjeno jer time dobivaju prvu pouku o vrijednosti i o dostojanstvu ljudskog života te se tako u najranijoj dobi promiče kultura života na što nas je pozvao papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici
Evanđelje života iz 1995. To će biti utoliko lakše ukoliko su se roditelji, poštujući načelo odgovornog roditeljstva, aktivno pripravili za
začeće na duhovnom, psihičkom i tjelesnom planu jer će time povećati vjerojatnost da žena u svom biću osjeti da je došlo do začeća. U
tome duhovna dimenzija čovjeka možda igra i presudnu ulogu.
Zanimljivo je da su u literaturi opisani slučajevi kada su mala djeca
od treće do pete godine svojim majkama ili odgojiteljicama znala priopćiti kako je u njihovoj utrobi dijete, prije negoli su one uopće krenule obavljati neke testove. Mnogi imaju iskustva. Uz to, od velike
koristi bit će i prakticiranje prenatalnog roditeljstva počevši od samog začeća. Na taj način, osim brojnih dokumentiranih dobrobiti za
djecu, roditelje pa i čitavo društvo moglo bi se očekivati i promjena
mentalnog sklopa u kojem se pri rođenju roditeljima upućuje čestitka
“Čestitam! Postali ste mama!” i “Čestitam! Postali ste tata”, kao da to
nisu bili i prethodnih mjeseci dok je čedo još bilo u majčinoj utrobi.
Istina, nisu ga mogli uzeti u ruke, ali su s njime itekako mogli komunicirati, igrati se i učiniti ga tako istinskim članom obitelji.
Izvor: http://karmelbsi.hr/
4
5
OBAVIJESTI
Raspored za ožujak je sljedeći:
− Lectio
−18.3.
Divina: 4.3. 2014. i
2014. neće se održati susret - Trodnevnica sv. Josipa
− Stalna
karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
HODOČAŠĆE - MEĐUGORJE
−
28.3. 2014. (petak) u 23,00: polazak iz Hrv. Leskovca.
− Cijena: 300
HRK (uključeno noćenje subota/nedjelja s do-
USPON
ručkom). Ostali obroci u vlastitom aranžmanu.
−30.3.2014.
(nedjelja): povratak do 23,00.
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
Veljača (44) 2014.
8
Uz blagdan
Bl. Alojzija Stepinca
NOVOSTI
UNIŠTILI SU NJEGOVI TIJELO, ALI
NE I LJUBAV!
Imamo li pravo kao vjernici, kao slobodni
građani u slobodnoj Republici Hrvatskoj,
postaviti i ovo pitanje: Gdje su tisuće pisama kojima su vjernici svome, mržnjom i
trpljenjem okovanom, nadbiskupu Alojziju Stepincu u Lepoglavu
slali potporu, utjehu, ohrabrenje, stvarajući molitvenu povezanost i
gradeći duhovno zajedništvo? Što su sve pretrpjeli oni koji su ta pisma poslali? Nažalost, ni jedno od tih pisama nije našem Blaženiku
uručeno. Dok ih je Udba u Zagrebu otvarala i provjeravala, istodobno je komunistički režim pred novinarima i stranim svijetom glumio
pravdu i humanost. Gdje su pisma i stvari koje je Udba na putu ili u
svom sijelu na Zrinjevcu otuđila krašićkom župniku Josipu Vranekoviću svukavši ga do gole kože i zaplijenivši mu pisma ili darove koje
je nosio za zatočenog Kardinala? Zašto ta pisma nisu vraćena zakonitom nasljedniku? Što je bila i što jest sudbina tih pisama? A ona su
nama drago sjećanje, neuništivo kao i Stepinčevo srce koje je Udba
zaplijenila i spalila. Neuništive su u kostima blaženog Stepinca ostale
i otrovne supstancije kadmija, kroma, olova i arsena, koje su uništile
njegovo tijelo, ali ne i ljubav. I mi vjerom u Isusa Krista Sina Božjega
opraštamo sva ta bezakonja jer je ljubav neuništiva, jer »Bog je ljubav« (1 Iv 4,8). Ali ne možemo i nemamo pravo zanijekati istinu što
i kako se dogodilo. Sveto pismo nas uči »istinovati u ljubavi« da bismo prispjeli do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega (usp. Ef 4,15).
I blaženi Alojzije nas opominje da je Isus u najtežoj muci molio za
svoje mučitelje i one koji su mu se rugali: »'Oče, oprosti im jer ne
znaju što čine!' Mi ne bismo bili dostojni učenici svoga Učitelja kad
ga ne bismo nasljedovali i u ljubavi prema neprijateljima.
2
Dragi Zkl-ovci,
28. siječnja u 15 sati na Šalati održan je inicijalni sastanak molitvenih
zajednica na nacionalnoj razini. Radni prijedlog naziva za tu novu inicijativu jest: SVEHRVATSKA MOLITVANA MREŽA
"ZAJEDNO U KRISTU". Predstavnike zajednica je pozdravio krčki biskup msgr. Valter Župan, predsjednik Vijeća za obitelj HBK, te
održao uvodnu riječ u kojoj je pojasnio osnovne ciljeve nove inicijative. Nakon toga govorio je predstojnik Ureda za obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić koji je iznio budući operativni plan, a potom nazočni
predstavnici su predstavili svoje zajednice i njihove karizme.
Zaključeno je sljedeće:
1. Osnovni cilj - Uspostaviti molitvenu mrežu koja bi predstavljala
podlogu svim nastojanjima na evangelizacijskom, pastoralnom, građanskom i političkom planu.
2. Sastavnice - Organizirani molitelji u pokretima, slušatelji katoličkih
radiopostaja i pojedinačni molitelji
3.Molitelji - Molitelji mogu biti sve osobe koje se kroz molitvu, pokoru, djela pobožnosti žele uključiti u molitvu za naš narod i Crkvu.
4. Način djelovanja - - kontinuirani - po modelu i zajedničkom dogovoru - interventni - brzo aktiviranja u slučaju potrebe
5. Potreba otvaranja kapela sveudiljnog euharistijskog klanjanja
- O tome će odlučivati biskupi i redovnički poglavari.
6. Primjeri dobre prakse i uslišanih molitvi - Npr: molitva za generale, devetnica uoči Referenduma i sl.
7. Konkretno djelovanje kao plod duhovnog angažmana
Ohrabrivati i uključivati vjernike koji su pozvani na pastoralni,
građanski ili politički angažman.
Nazočni predstavnici su pozvani da provedu rasprave u svojim zajednicama i donesu konkretne prijedloge koje treba poslati na Inicijativni
odbor (HBK). Molitvom Sv. Josipu za Domovinu susret je završen.
Srdačan pozdrav svima i Gospodin bio s vama!
Renata Krajina-Ivoš
7
Kristova teologija tijela kroz pet osjetila
(original:
Christ's Theology of the Body Applied to the Five Senses)
U ovom te sljedećim izdanjima Uspona donosimo Vam molitve za pet osjetila, oca Williama Serra, koja se mole u sklopu Euharistijskog klanjanja.
Kako je i sam otac Serra naznačio, ovo su molitve pozivi kako bi se dopustilo Kristovoj prisutnosti da oživi u svakom ljudskom osjetilu i tada ga možemo uzdići na osjetila naše duše.
DODIR
"Gospodine, ti znaš da nisam dostojan ući u tvoju kuću. Ne mogu
te niti dotaknuti, no dotaknuti samo rub tvoje haljine biti će dovoljno da me izliječi. Želim te dotaknuti svojom vjerom, dopusti mi dotaknuti tvoju prisutnost, tvoj pogled, tvoju Riječ i sladak miris tvog
prijateljstva.
Tvoja ruka u mojoj, tvoj mekan dodir na mom licu, da te liječe i tješe
moje ruke u tvojim ranama, moja koljena na podu da peru tvoja stopala suzama mog pokajanja. Sve dok mogu biti blizu tebe i slušati
tvoje otkucaje srca, spreman sam osjetiti hladan pod na kojem ću
klečati.
Ovaj svijet je hladan i pod je tvrd,
ali znam da tvoja toplina i Ti blažite sve svojom prisutnošću.
Kad bi me samo dotaknuo svojom
milosrdnom i beskonačnom ljubavlju, mogu nositi svaki teret.
Nježnost Božje ljubavi, ruka koja
me podiže i oprašta mi, uvijek me
drži u tvojoj prisutnosti!"
Njima je vodič i lozinka mržnja. Nama mora biti ljubav koja ostaje i
preko Groba, kad nema više mjesta vjeri i ufanju, jer ćemo biti u posjedu Onoga koga sad vjerom i ufanjem tražimo.«
I mi vjerom u Isusa Krista Sina Božjega opraštamo sva ta bezakonja
jer je ljubav neuništiva, jer »Bog je ljubav« (1 Iv 4,8). Ali ne možemo
i nemamo pravo zanijekati istinu što i kako se dogodilo. Sveto pismo
nas uči »istinovati u ljubavi« da bismo prispjeli do jedinstva vjere i
spoznaje Sina Božjega (usp. Ef 4,15). I blaženi Alojzije nas opominje
da je Isus u najtežoj muci molio za svoje mučitelje i one koji su mu
se rugali: »'Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!' Mi ne bismo bili
dostojni učenici svoga Učitelja kad ga ne bismo nasljedovali i u ljubavi prema neprijateljima. Njima je vodič i lozinka mržnja. Nama mora
biti ljubav koja ostaje i preko Groba, kad nema više mjesta vjeri i
ufanju, jer ćemo biti u posjedu Onoga koga sad vjerom i ufanjem
tražimo.« Braćo i sestre! Kao sinovi i kćeri Katoličke Crkve i hrvatskoga naroda s pravom ponavljamo Isusovo pitanje: »Zašto, Oče, ova
gorka čaša boli?« Zašto se katoličke vjernike opet ponižava tutorstvom onih koji su im radili o glavi? Proničući zloću svojih progonitelja i uzimajući u ruke kalež muke Gospodnje, blaženi je Stepinac
posvjedočio: »Nije nama zabranjeno težiti za slavom jer je ta težnja
srasla s našom dušom. Ali tražiti slavu mimo volje Božje, tražiti slavu
izvan Boga, tu se skriva grijeh i čudnost!« O divne li nauke! O sretnog li naroda kojemu predvodnici u vjeri utiru staze vječnosti pijući
kalež muke Gospodnje, ne iz metalnog posuđa, nego iz izvora probodenog Isusova Srca koje, umirući poput zrna, donosi plod, život
uskrsnoga jutra. To će iskusiti svi koji mu nastoje biti vjerni. Suočen
s takvim iskustvom blaženi je Alojzije posvjedočio: »I mene su sudili
– u ime naroda, ali [je] glavno da nisam osuđen u ime Presvetoga
Trojstva za izdaju Crkve!« To je potvrdio i 31. srpnja 1952. rekavši:
»Proglasili me zločincem. Ali na Božjem sudu vidjet će se da imena
ratnih zločinaca drugačije glase nego na narodnim sudovima.«
(Iz izvrsne propovijedi dr. Jurja Batelje u Krašiću 10. veljače 2014.)
Odabrao: Petar Krešimir Hodžić
6
3
Sv.Valentin
Što se sve slavi u veljači ?
IZMEĐU OSTALOG ........
Svjetski dan braka (SDB) posvećen je
bračnom paru, mužu i ženi kao stupu obitelji,
koja je temelj društva. Time se želi proslaviti
sakrament braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u
svakodnevnom bračnom životu. Zamisao o obilježavanju dana braka
započela je u Luisiani, SAD, 1981. godine,kada su bračni parovi potaknuli gradonačelnika, guvernera i biskupa da proglasi Valentinovo
danom «vjere u brak».
Obilježavanje je naišlo na veliki odaziv, a zamisao je predstavljena i
nacionalnom vodstvu Bračnih susreta, koje ga je rado prihvatilo. Godine 1983. uveden je naziv „Svjetski dan braka“ (eng. World Marriage Day) s namjerom da se svake godine diljem svijeta obilježava druge nedjelje u veljači. Sv. Otac Ivan Pavao II. podijelio je 1993. godine svoj apostolski blagoslov Svjetskom danu braka. Inicijativa se iz
godine u godinu nastavlja širiti u sve više zemalja. Simbol Svjetskog
dana braka govori o poslanju i vrijednostima koje zastupa. Muž i žena su simbolično predstavljeni kao dvije svijeće, podsjećajući da su
kao bračni par pozvani da budu svjetlo u svijetu. Par je spojen srcem
koje pokazuje da je ljubav snaga koja čuva bračno jedinstvo, pojačava spremnost za darivanje života te nadahnjuje druge na vjernost i
jedinstvo.Kao misao vodilja SDB-a odabrane su riječi “Ljubite jedni
druge”. Ta Isusova zapovijed ljubavi zapisana je u 15. poglavlju Ivanova evanđelja (usp. Iv 15,12). Ona na jednostavan ali izazovan način govori o tome kako naš nebeski Otac želi da živimo. Ljubiti odnosno voljeti jedno drugo je svakodnevna odluka – jednostavna, ali
zahtjevna.
4
Tek od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama. Car Klaudije II. začudio bi se što današnji svijet sv.
Valentina štuje kao zaštitnika ljubavi između mladića i djevojaka,
muževa i žena. Na suđenju u Rimu 269. godine, kad je svetac osuđen
na smrt, nije bilo govora o ljubavi, nego o Isusu Kristu. Nije Valentin ni za života bio savjetnik zaljubljenih parova. Zapamćeno je da je
sveti biskup izliječio jednog padavičara, ali ljubav je nešto drugo. Tek
od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama,
a blagdan mu je baš u doba pokladnih svečanosti, kad je posebno
važno baš zaljubljivanje. Tako mučenik ni kriv ni dužan postade zaštitnikom zaljubljenih. Ako mu se netko od njih u ovo doba baš kao
svecu moli, mogao bi se nadati prosvjetljenju da je prava ljubav daleko od onoga što se danas o njoj govori. Možda bi to trebala biti poruka Valentinova kao dana zaljubljenih. Uvijek bi iznova trebalo učiti
da ljubav nije puka požuda. Budući da praktički cijela godina pripada
izopačenju ljubavi, možda bi baš karneval mogao primicati njezino
drugačije humanije shvaćanje i življenje. Onda se ni sveti Valentin ne
bi čudio što mu se zaljubljeni parovi posebno mole, jer premda se
nije bavio ljubavlju između muškaraca i žena, promicao je Isusov
stav kao sveobuhvatnu nesebičnu ljubav koja želi promijeniti svijet.
Ne bi valjalo da kršćani Valentinovo kao Dan zaljubljenih smatraju
nečim što zapravo nema veze s tim svecem.
Pripremila: S.Krčelić-Savić ( preuzeto s nekoliko portala)
5
OBAVIJESTI
Raspored za travanj je sljedeći:
− Lectio
−15.
Divina: 1.4. 2014. i
4. 2014. redovni mjesečni susret
− Stalna
karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
HODOČAŠĆE - MEĐUGORJE
−
USPON
28.3. 2014. (petak) u 23,00: polazak iz Hrv. Leskovca.
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
Ožujak (45) 2014.
8
Sveti Josip i Papa Franjo
Mjesec ožujak nam donosi svetkovinu sv. Josipa koju slavimo 19. ožujka. Ta je
svetkovina osobito važna nama - članovima Zajednice karmelskih laika – jer je
Blažena Majka Terezija od Sv. Josipa, kako joj i ime kaže, gajila osobitu pobožnost prema tome najvećem od svih svetaca odmah nakon Blažene Djevice
Marije. Nadalje, puni se i prva godina pontifikata Papa Franje koja je uvelike
obilježena upravo sv. Josipom. U prilog te tvrdnje možemo pronaći nekoliko
znakovitih podudarnosti i činjenica: Njegova inauguracija za rimskog biskupa
– Papu - bila je na svetkovinu svetog Josipa 19. ožujka 2013. godine, a njegova
prva propovijed bila je posvećene upravo svetom Josipu pri čemu papa Franjo
ističe da je ta "podudarnost vrlo bremenita značenja". Nadalje, očito je da cijela Homilija počiva na Apostolskoj pobudnici «Otkupiteljev čuvar» Ivana Pavla
II., a započinje ju istim riječima kao i Ivan Pavao II. svoju pobudnicu. U donjem se dijelu štita pape Franje osim zvijezde koja simbolizira Djevicu Mariju
nalazi se i cvijet lavande, koji u hispanističkoj ikonografskoj tradiciji označava
sv. Josipa. Na blagdan sv. Josipa Radnika 1. svibnja 2013. Papa izdaje Dekret
da se ime sv. Josipa uvede u sve misne Kanone, a ne samo u 1. - Rimski kanon, kako je odredio Drugi vatikanski sabor. U prisutnosti Benedikta XVI.,
pape u miru, 5. srpnja 2013., uz sv. Mihaela Arkanđela, papa Franjo proglasio
je sv. Josipa zaštitnikom države grada Vatikana. Uz to, u papinim nastupima i
govorima, a ponajviše u njegovim gestama i pomalo nekonvencionalnom ponašanju za jednog papu kao da gledamo suvremenog sv. Josipa. Ne treba sumnjati da je papa Franjo pomno birao riječi iznoseći odlike i ponašanje sv. Josipa
u svojoj prvoj pontifikalnoj propovijedi. U tom tekstu možemo pronaći sljedeće riječi i izraze: diskretno, ponizno, u tišini, sa stalnom prisutnošću i potpunom vjernošću, okrenut Bogu, otvoren Njegovim znakovima, spremno prihvaća i provodi Njegov naum, zna slušati Boga, prepušta se Njegovoj volji, osjetljiv na osobe koje su mu povjerene, zna čitati s realizmom događaje, pažljiv
je prema onima oko njega, zna donijeti mudre odluke, na Božji poziv odgovara
s raspoloživošću i spremnošću, snažan i hrabar, radnik, u duši ima velike nježnosti. Valja nam dobro proučiti te riječi odnosno odlike sv. Josipa, potrudite se
svakim danom sve ga bolje upoznavati, s njime prijateljevati i potom ga nasljedovati. To se poglavito odnosi na nas muškarce koji smo nekako poljuljani u
našoj ulozi i potrebna nam je čvrsta ruka sv. Josipa da nas podrži i uputi da
uistinu budemo čuvari i duhovni hranitelji svojih obitelji. Zato dobro iskoristimo ovo milosno vrijeme moleći devetnicu sv. Josipu i aktivno sudjelujući u
trodnevnici u našoj kapeli u Hrvatskom Leskovcu.
Korizma je…
želiš li postiti?
Posti od zavisti…
Posti od površnosti… Posti od laži…
Posti o kruhu i vodi…
Posti od neljubaznosti.
Budi susretljiv prema drugima i prema samom sebi.
Posti od srditosti i moli:
„Isuse blaga i ponizna srca, učini
srce moje po srcu svome.“
Posti od gunđanja i nezadovoljstva.
Otvori oči za sve dobro koje te okružuje
i raduj mu se.
Posti od gorčine.
I budi zahvalan za ono što imaš.
Posti od nestrpljenja i pretjeranih
očekivanja.
Prihvati ljude kakvi jesu.
Posti od pustih i nepotrebnih briga.
I usudi se imati povjerenja u Boga.
Posti od ogovaranja.
I otkrij Isusa koji živi u ljudima.
Posti od sebičnosti.
I otvori se svojoj okolini.
Posti od osvetoljubivosti.
I pruži ruku pomirnicu.
Posti od nepotrebnih riječi.
Saslušaj druge.
Posti od želje za posjedovanjem
i raduj se postojanju.
Posti od oholosti.
I otkrij vrijednost ljudi koji te okružuju.
Posti od ponavljanja pobožnih riječi.
I uroni u molitvu.
Posti od škrtosti.
I otvori srce za potrebe onih koji
imaju manje od tebe.
Posti od zavisti.
I veseli se tuđoj radosti.
Posti od laži, otkrij ljepotu istine.
Ona će te osloboditi.
Posti od nepravde.
I otkrij radost pravednosti.
Posti od površnosti.
I savjesno se posveti onomu što
radiš.
Čini drugomu
što je tebi drago da ti drugi čini.
Ljubi Boga nadasve.
Ljubi bližnjega svoga
kao samoga sebe.
Tada će ti KORIZMA donijeti ploda.
Amen! Tako neka bude!
P.S. Iskoristi šansu koju ti dragi Bog
pruža!
Pripremila: Suzana Plavec, preuzeto: društvena mreža-Pape Franje
Pripremio: Petar-Krešimir Hodžić
2
7
Korizma
OČINSTVO u 21.st.
Ulazimo u posvećeno, sveto korizmeno vrije-
Uloga očeva u 21. stoljeću drastično se promijenila.
me. Vrijeme intenzivnije molitve, vrijeme posta,
odricanja, vrijeme kad svatko od nas stvara neke
posebne osobne odluke. Pokušavamo biti nešto
kao duhovni olimpijci, ili pak želimo nekakav
spartanski način odricanja od svega. Nerijetko
se znamo time hvalisati pred drugima. A upravo
je to ono što Isus žigoše i osuđuje. Sve se u korizmi mora odvijati između mene i moga Boga,
između mene i Isusa Krista. Ne činiti ništa da bi
čovjek pred drugima stvarao dojam nekoga ili nečega, većega nego što zapravo
jest.
Na početku korizme Crkva nam daje kao uvertiru središnji dio iz Isusova Govora na gori gdje je riječ o molitvi, milostinji i postu. Nakon što je u prvom dijelu
Govora na gori (peto poglavlje) Gospodin uredio međuljudske odnose na posve
novim temeljima - na ljubavi koja se rađa u srcu i dolazi iz srca, jer smo svi
djeca istoga Oca - u drugom dijelu riječ je o čovjekovu odnosu pred Bogom.
Kako se odnositi prema Bogu? Kako mu se obraćati te kako živjeti pod Božjim budnim okom? Riječ je o pobožnosti, milostinji, postu, a potom iz Isusovih usta slijedi govor o posjedovanju, brigama, vjeri u Providnost, suđenju,
molitvi. Isus želi reći: Uopće nije bitno što će ljudi reći, uopće nije bitno da nas
netko vidi kako činimo dobro, kako molimo, dajemo milostinju, postimo. Ne
smijemo se voditi duhom reklame i promidžbe kao suvremeni proizvodi. Ništa
se ne smije činiti zbog ljudi. Sve treba biti usmjereno prema Bogu i odnos prema Bogu određuje odnos prema bližnjemu. On želi da nestane bilo kakve granice i zaprjeke između Boga i čovjeka. On nas jednostavno želi uroniti u ozračje povjerenja prema Ocu, Ocu koji nas vidi, koji nas poznaje, koji poznaje
naše misli i prije nego otvorimo usta, koji ne treba naših nabrajanja i ‘pridika’
te dugih molitava. Molitva znači jednostavno kao dijete stupiti pred Boga Oca. Molitva - istinska i prava - počinje tek onda kad svijet oko tebe postane
nebitan, kad potražiš mir i tišinu, gdje si zaštićen, te gdje počinješ vjerovati da
se Bog zanima za tebe. Ti si mu dragocjenost, poseban biser i dar. To treba
biti tvoj molitveni stav. Molitva je mjesto gdje se naša duhovnost zgušnjava, a
duhovnost je druga riječ za moj odnos s Bogom. To je mjesto gdje se do kraja
okrećem Bogu i za njega živim i postojim. Pred Bogom postajem svjestan samoga sebe i svoje uloge u svijetu.
Pripremio: dr. fra Tomislav Pervan (Izvor: List „MI“)
Očevi su sve više aktivno uključeni u brigu i njegovanje djeteta, a mnogo ih koristi mogućnost korištenja porodiljnoga dopusta. Od današnjih se očeva
očekuje da mnogo više znaju o djeci i njihovim potrebama te da aktivno sudjeluju u životu svoje djece.
Prostora je za to danas više, jer obitelji imaju manje
djece, a to znači da se više pozornosti može posvetiti svakom djetetu. Nadalje, majke su danas zaposlene, što znači da očevi moraju dijeliti mnoge zadaće roditeljstva i brige za kućanstvo. O tome kako je
poželjno da otac bude uključen u podizanje djece od samoga početka svjedoči
i podatak da je u mnogim sredinama gotovo pravilo postala nazočnost oca na
porodu djeteta, ne zato što očevi to moraju - već jer to žele. No suvremeni
očevi prolaze kroz svojevrsnu krizu, jer nitko ih nije pripremao za roditeljsku
ulogu. Naime, većina današnjih očeva rasla je pod dojmom da djecu podižu
isključivo majke i očinsku su ulogu preuzeli očekujući uživanje u plodovima
majčinskih nastojanja. Stoga se nerijetko događa da muškarci u ulozi očeva ne
mogu pomiriti posao (karijeru) i brigu za obitelj te se događa da ih ta dvostruka uloga nadilazi. Stoga mnogi očevi postaju nezadovoljni pa im se javlja osjećaj krivnje što nisu uspjeli zadovoljiti ulogu uspješnoga radnika i uspješnoga
oca. K tomu, poslodavci često ne idu na ruku očevima. Koliko god deklarativno pokazivali naklonjenost obitelji, tvrtke ipak žele da njihovim zaposlenicima
poslovna obitelj bude na prvom mjestu. Zato ne treba čuditi to što će poslodavci mnogo ulagati u takozvano izgrađivanje ekipe (teambuilding), a očeve obiteljima rado će »krasti« vikendom i blagdanima. Iako se junacima smatraju ljudi
koji čine izvanredne stvari, na terenu se nalazi mnogo očeva koji se junački
nose s egzistencijalnim pitanjima, bolestima, stradanjima i brojnim drugim
izazovima. Jedan otac petero djece ističe: »Kad kažem petero djece, svi misle
na materijalnu stranu. Mislim da nije u tome problem nego je problem biti s
djetetom. Primjerice, moj sin koji se sada oženio ima svoje probleme, a najmlađi koji je osmi razred ima svoje probleme. Najvažnije je svakoga od njih
pratiti. Ako se tu uspije, onda mislim da se uspjelo u roditeljskom poslanju. Od
malih nogu nastojali smo ih naslanjati na Crkvu. Tako su od malih nogu osjećali i razumijevali sakralni prostor. Onda se tu kreću i druže s tim društvom.
Što se više kreće među tim društvom, više će poprimiti te vrijednosti.«
Pripremila: S.Krčelić-Savić ( preuzeto sa stranica „Glasa koncila“)
6
3
Očinstvo i Vjera
Otac se može prestrašiti čitavoga niza stvari: bolesti, siromaštva, kaosa, izolacije, rušenja krova, ponovna kvara na automobilu, vlastite smrtnosti... ili, bolje
rečeno, bespomoćnosti u suočenju sa stvarnošću. U toj zastrašujućoj tami može otkriti tajnu: u dubini svoje duše osjetiti kako on sam nije Bog i kako mu je
potreban Spasitelj. U nevoljama života očevi tanki živci mogu početi pucati, a
njegovi strahovi i skrivene neuroze nicati iz mraka poput gljiva poslije kiše.
Nebrojene male kušnje i napetosti vezane uz podizanje obitelji mogu se udružiti u popriličan teret, osobito ako, kroz pravu
oluju tisuća svakodnevnih zahtjeva, otac pomalo počne zaboravljati odakle mu dolazi
snaga. Otac, naime, znade da mora biti jak.
Jest! Ali otac mora znati također i kako biti
slab. Jer, slabost nam svima dolazi te predstavlja blagoslov ili prokletstvo – ovisno o tome kako na nju reagiramo.
Pouzdanje
Čovjek živi po vjeri i upravo dar vjere nam je najpotrebniji. Vjera oplemenjuje
naše duše kao što se zlato kuša u vatri. Kada nas sve druge snage iznevjere, u
dubini svoje prazne duše možemo otkriti čudesno tiho bogatstvo. Ondje, na
dnu posude, leži stvarna snaga, koja se ne sastoji niti u sili niti u sredstvima;
niti u ovozemaljskoj mudrosti niti u čvrstu obrambenu sustavu, već u odlučnosti da nastavimo ljubiti i živjeti u istini. Kada ostanemo bez ičega i spoznamo svoju temeljnu ljudsku slabost, vjera nam prošapće blagu, začudnu i vrlo
radosnu vijest kako mi nismo Bog, već nam je potreban Spasitelj. Štoviše, da
taj Spasitelj uistinu i postoji.
Sv. Josip
Sv. Josip nam je bio sličan. Nešto je od ovoga zacijelo i sam morao naučiti na
težak i mučan način. Je li osjetio svoju slabost? Je li ga na trenutak u tmini preplavio nemoguć zadatak štićenja i čuvanja tog tajnovitoga Djeteta kojega je
svijet već mrzio i kojega se već bojao? Je li Josip zaplakao? Je li zavapio u tišini
pustinje ili podigao oči ka noćnom nebu u potrazi za znakom nade? Je li molio
Boga za riječi ohrabrenja? Je li ih možda i primio? Možda je pretraživao drevne
pjesme i zazive svoga naroda u potrazi za riječima utjehe. Je li Josip pjevao
drevne psalme, govoreći: "Pohitaj, Gospodine! Pomoći moja, Spasitelju moj,
Gospodine moj, ne kasni!"
Pripremio: Michael D. O'Brien
4
Kristova teologija tijela kroz pet osjetila
(Izvornik: Christ's Theology of the Body Applied to the Five Senses)
U ovom Usponu donosimo posljednju od molitava za pet osjetila, oca
Williama Serra, koja se mole u sklopu Euharistijskog klanjanja. Kristova
ljudskost i božanstvo dane nam su nam u Euharistiji kao spomen-činu Njegove muke, smrti i uskrsnuća. Ponuđene molitve su odgovor kako moliti
pred euharistijskim Kristom s naših pet osjetila.
OKUS
Svaki put kada Te vidim, čeznem te primiti. Imaš okus kruha i vina, ali to si
TI, prisutan, živ i djelatan koga s rado primam u moje srcu. Znao si da ću
se bojati okusiti te, no skromno si ostao sa mnom u kruhu i vinu kako bi
bio bliže, kako bi bio više moj, kako bi me učinio više svojim. Hvala ti na
tvojoj nježnosti.
Imaš zemaljski okus, ali Ti si utjelovljena vječnost. Ti si poput mene i želiš
da budem jedan od tvojih. Pomozi mi da te primam u pobožnosti, vjeri,
nadi i ljubavi. Okusiti Te znači radosno se pripraviti za najvažniji banket.
Primiti Te znači brinuti o svim drugim osjetilima kako bih Te mogao ugostiti kao svog milog gosta: očisti moje srce, namiriši moju dušu, pročisti moj
vid, utišaj moj sluh i smekšaj moj dodir.
Hvala ti što si toliko potreban , toliko
blizu, toliko moj, toliko naš! "Tijelo i
Krvi Kristova, nahrani moje tijelo i
posveti moju dušu kako bih mogao
uvijek uživati u čarima tvoje ljubavi!"
Odabrao: Petar Krešimir Hodžić
5
OBAVIJESTI
Raspored za travanj je sljedeći:
− Lectio
−20.
Divina: 6.5. 2014. i
5. 2014. redovni mjesečni susret
− Stalna
karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
Travanj (46) 2014.
8
Uskrsna čestitka
Dragi članovi Zajednice karmelskih laika,
Uskrsnuće Kristovo objavljuje konačnu pobjedu Božjeg
kraljevstva. To je radosna vijest, to je temelj vjere, Crkve i naše radosti. Uskrsna poruka ulijeva nadu, "nadu koja ne postiđuje" (Rim 5,
5). Nadu koja je kao "pouzdano i čvrsto sidro duše što ulazi u unutrašnjost iza zavjese, kamo je kao preteča za nas uzašao Isus" (Heb 6,
18).
On "prvina usnulih" koji ulijeva sigurnu nadu da ćemo i mi jednom s
njime uskrsnuti. Uskrsna poruka i vedri Aleluja javljaju sigurnu radosnu vijest, poruku o stvarnoj, ljepšoj i sretnijoj budućnosti. Kršćanin
u toj vjeri diše uvijek svježi zrak,
puninu slobode, istinsku radost.
Nije "uzaludna naša vjera" potvrđuje nam apostol Pavao.
Sigurni smo da "trud nije neplodan u Gospodinu" (1 Kor 15, 1428).
Ništa nas više ne može rastaviti
od pobjednika smrti i podzemlja.
Ne lutamo više u mračnom očaju
i ne ledi nas više hladan vjetar
ništavila.
Nastalo je iz potrebe prihvata i skrbi za djecu koja su u to ratno i poratno vrijeme pogođena gubitkom doma i roditeljske skrbi. Službeno je
započelo s radom 8. rujna 1996. godine. „Majčino selo“ sagradili su i
održavaju ga hodočasnici i dobročinitelji iz cijelog svijeta (s web stranice www.mothersvillage.org). Ovdje smo slavili sv. Misu i družili se uz
pjesmu. Uslijedilo je slobodno poslijepodne za kupnju suvenira, razgledavanje i pobožnosti. Dan je završio Klanjanjem u crkvi. sv. Jakova
koje su, na više svjetskih jezika, predvodili međugorski mladi. Iako
umorni bili smo sretni i zadovoljni te se s neopisivim mirom u srcu otputismo na počinak. Ujutro prije svitanja velik broj hodočasnika uputio
se na Križevac. I mladi i oni nešto stariji u osobnoj molitvi Križnog
puta popeli su se do križa uz izlazak sunca. Mnogi su ovo jutro iskoristili za ispovijed prije sv. Mise na kojoj smo se oprostili od Kraljice Mira,
svatko uz svoje obećanje. Na povratku smo posjetili naše sestre Karmelićanke BSI u Gabela Polju. Dočekale su nas sa svojim župnikom, don
Markom Kutlešom koji nas je oduševio svojom poticajnom pozdravnom riječi punom ljubavi za domovinu i ljude te optimističnim pogledom u hrvatsku budućnost. Družili smo se neko vrijeme uz pjesmu i
ples, a zatim nastavili prema Zagrebu.
Sretan i blagoslovljen Uskrs od
srca vam želi
Uz uživanje u ljepotama delte Neretve i pjesmu Gospi od Puta
na Skradinu završilo je još jedno hodočašće ZKL-a. Zahvaljujemo sestrama na organizaciji i animaciji te svim hodočasnicima na dobroj volji i
ugodnom druženju u molitvi i zajedništvu.
Vaše vodstvo.
Pripremila: Suzana Plavec
2
7
HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE
PROPOVIJED IZ SVETE MARTE
Zajednicu karmelskih laika sada čine članovi iz svih krajeva Lijepe naše – iz Zagreba, Hrvatskog Leskovca, Slavonskog Broda, Splita i
Strmca Samoborskog. Prema Statutu, jednom godišnje okupljaju se na
zajedničkom hodočašću. Prijašnjih godina hodočastili smo stopama bl.
Marije Terezije od sv. Josipa u Berlin, Sandow, Rim i Budimpeštu. I ove
godine odlučili smo poći njenim stopama, ali u duhu, Majci Božjoj koju
je Blaženica štovala i ljubila. Moto hodočašća bio je: „Evo ti Majke!“.
Tako se rano ujutro 29. ožujka 2014. u vanjskom svetištu u Međugorju
okupilo oko 250 članova ZKL-a i simpatizera. Nakon pozdrava i skupne fotografije uputili smo se na Podbrdo. U molitvi i promišljanju uspeli smo se do mjesta ukazanja. Ovdje smo u tišini, molitvi i meditaciji
proveli vrijeme do podneva. Svatko je u svom srcu iznosio Majci zahvale, ali i prošnje za sebe, obitelj, sve one koji su iskazali potrebu da za
njih molimo, za cijeli svijet. Nakon smještaja u pansione, posjetili smo
Majčino selo.
„Majčino selo“ je jedna velika obitelj koja okuplja više zajednica
i udruga (dječji vrtić, dom za nezbrinutu djecu, zajednica za liječenje
ovisnika i sl.). Pripada hercegovačkoj provinciji Franjevaca Uznesenja
Blažene Djevice Marije, Mostar, BiH. Djeluje od 1993. godine, od vremena rata u Bosni i Hercegovini. Gradnju i djelovanje započeo je fra
Slavko Barbarić zajedno sa Školskim sestrama franjevkama hercegovačke provincije „Svete obitelji“.
Isusov je život bio borba. On je došao pobijediti zlo, pobijediti Kneza
ovoga svijeta, pobijediti Đavla – rekao je Papa na početku propovijedi ističući da se svaki kršćanin s Đavlom treba sučeliti i boriti. On je često napastovao Isusa, i On je te napasti osjećao, kao i progone. Ako mi, kršćani, želimo slijediti Isusa, onda tu istinu trebamo dobro poznavati – opomenuo je
Papa. I mi smo napastovani, i nas Đavao napada, jer ne želi našu svetost;
ne želi kršćansko svjedočenje; ne želi da budemo Kristovi učenici. A što
Đavao poduzima da bi nas odvratio od Isusova puta? – upitao je Papa objašnjavajući kako napast djeluje: započinje blago i postupno raste: prenosi
zarazu na drugu osobu, prenosi se tako na drugoga, nastoji da ta zaraza ili
napast bude zajednička. I na kraju, da bi umirila dušu, opravda se. Raste,
zaražava i opravdava se – ponovio je Papa. Prva Isusova napast u pustinji
„gotovo izgleda zavođenje.“ Đavao nagovara Isusa da se baci s Hrama jer
će onda svi reći: Evo Mesije!. Isto je učinio s Adamom i Evom: zavođenje.
Đavao govori kao da je duhovni učitelj. A ako se napast odbije, raste i vraća se još snažnija, o čemu Isus govori u Lukinu evanđelju: kad je đavao
odbijen, okuplja oko sebe druge i vraća se još snažniji. Napast raste i zaražava, a na kraju se opravdava. Papa je podsjetio na Isusovo propovijedanje
u Sinagogi, kad su se svi udružili protiv Isusa: zar ovo nije sin drvodjelje, s
kojom vlašću to govori? Nije pohađao škole. A vrhunac opravdanja je u
svećenikovim riječima: Bolje je da umre jedan čovjek, nego cijeli narod –
istaknuo je Sveti Otac. Razmislimo, primjerice, o kleveti,: malo sam zavidan nekoj osobi, najprije to osjećam u sebi, ali taj osjećaj valja dijeliti, osoba ide kod druge osobe i veli: Jesi li vidio onu osobu? Napast raste i nastoji
zahvatiti druge osobe. To je mehanizam klevetâ, a svi smo bili napastovani
na klevetu. Od vas, možda, netko i nije, ako je svet; ali i ja sam bio napastovan da ogovaram. To je svakodnevna napast. Započinje tiho, kao blagi
mlaz vode, širi se poput zaraze i na kraju se opravdava – objasnio je Papa.
Budimo pozorni kada u srcu osjetimo nešto što bi moglo uništiti druge
osobe. Budimo pozorni, jer ako taj blagi mlaz vode na vrijeme ne obuzdamo, kad nabuja i zarazi, postat će bujica i poticat će nas da opravdavamo
zlo, upravo kako su se opravdavale osobe koje su rekle da je bolje da umre
jedan čovjek nego cijeli narod. Svi smo napastovani, jer zakon duhovnoga
života, našega kršćanskoga života, jest prava i trajna borba. Knez ovoga
svijeta – Đavao – ne želi našu svetost, ne želi da slijedimo Krista. Možda bi
netko mogao reći: Ma, oče, staromodni ste: u dvadeset i prvom stoljeću
govoriti o Đavlu…?! – Ali, pazite, Đavao postoji. I u dvadeset prvom stoljeću Đavao postoji! Ne budimo naivni; naučimo iz Evanđelja kako se boriti protiv Zloga – zaključio je Sveti Otac. (Izvor: www.bitno.net).
6
3
Uskrs
Kristovim uskrsnućem došlo je svjetlo na svijet. Možda nam je govor o Uskrsu i uskrsnuću odveć 'familijaran' da i ne mislimo na sve što
je zbilja Uskrsa donijela u svijet. Kolika je nada došla u svijet beznađa,
jer već Pavao karakterizira svoje suvremenike-pogane kao ljude koji su
bez ikakve nade! U svijet beznađa unijeti nadu znači izvršiti istinski
prevrat. Nakon prvoga stvaranja na početku - uskrsnuće je Isusovo
ono iskonsko, izvorno Božje djelo u stvorenju i stvaranju. Bog sam
nakon Isusova uskrsnuća dobiva novi atribut. Dok, naime, u Starom
zavjetu imamo redovito izričaj da je Bog Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, i kao takav se objavljuje Izraelcima i Mojsiju, dotle u Novome zavjetu taj Bog naših otaca postaje Bog koji je uskrisio Isusa od mrtvih. Danas se
često rabi izričaj o promjeni paradigma. U uskrsnuću je izvršena najveća promjena i obrat u povijesti svijeta i svemira. Naći ćemo taj izričaj
na toliko mjesta u Pavlovim spisima. Pavao govori o Duhu onoga koji je
Isusa Krista uskrisio od mrtvih, Pavao ima svoje apostolstvo od Isusa
Krista i Boga, Oca, koji je njega uskrisio od mrtvih (usp. Rim 4,24; 8,11; Gal
1,1; 1 Sol 1,1; 1 Kor 15,15; 1 Pt 1,21), a prvi navjestitelji shvaćali su
sebe i svoje poslanje kao svjedoke Kristova uskrsnuća (usp. 1 Kor
15,15; Dj 1,22; 2,32; 3,15; 4,33).
Ono se stanje dade prenijeti i na naše osobno, nutarnje stanje i raspoloženje. U svakome od nas postoje grobovi. Čvrsto zacementirani,
neprobojni. Imamo svoje navike, svoj stil, svoj život. Nazivamo se
vjernicima, kršćanima, a praktični nam život nerijetko nema ni 'k' od
kršćanstva. Živimo kao da Boga nema; kršteni jesmo, ali smo iznutra
nerijetko tvrdi granit, okamine, petrefakti.
Računamo li u životu s potresom koji bi mogao razvaliti naše grobnice? Trebamo li čekati tešku bolest ili smrt drage nam osobe, da nas to
osvijesti i potrese, da uskrsnemo iz svoga mrtvila, beznađa, svoje smrti? U svakome postoji ona sila teže koja vuče dolje, u dubinu. Grijeh
koji nas uništava. Moramo se trgnuti, prenuti, iz toga sna, otrijezniti se.
Kao oni za potresa na trusnom području. Uvidjeti promašenost vlastitoga života, svoje grijehe i pogrješke. Gospodina moliti da pošalje svoga anđela te odvali kamen s groba naših srdaca. Tako se možemo susresti s Gospodinom, Uskrslim i Proslavljenim. Jer, ne zaboravimo:
Zemlja se trese, Uskrs potresa (ne samo Händela, koji je nakon što je
čuo zvonjavu uskrsnih zvona, dotle do kraja zahvaćan iznutra depresivnim stanjem, skladao besmrtno djelo, oratorij Messias)!
Gospodin je uskrsnuo! Doista je uskrsnuo te živi i kraljuje u vijeke vjekova! – kako u završnici izriče i pjeva himan uskrsne noći Exultet – Neka
sad odjekne. Uskrsna radost treba od-zvanjati, naš život treba biti živa
jeka uskrsne radosti.
Dr. fra Tomislav Pervan
Bog koji je na početku stvorio sve te koji će na kraju sve preobraziti
u vremenu je Isusa od mrtvih uskrisio. Na tome počiva cjelokupno
kršćansko svjedočanstvo, to je temelj Crkve i Novoga zavjeta. Bog koji
je Isusa uskrisio, dovršit će svoje djelo konačnoga uskrsavanja svih i
novoga stvaranja. Toga Boga Pavao imenuje jednostavno i kratko: Bog
nade! (Rim 15,13). Stoga Uskrs i od nas iziskuje osobni obrat, iz beznađa u nadu, iz nedohoda i životnoga bespuća na pravi, Kristov put. Preusmjeriti trebamo svoje navigacijske uređaje prema onomu što se dogodilo na uskrsno jutro. I u nama se treba dogoditi onaj potres za kojega trebaju popucati svi navaljeni kameni (danas redovito mramorni ili
granitni poklopci) i rastvoriti se naši životni grobovi.
4
5
OBAVIJESTI
Raspored za lipanj sljedeći:
− Lectio
−17.
Divina: 3.6. 2014. i
6 2014. redovni mjesečni susret
− Stalna
karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
USPON
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
Svibanj (47) 2014.
8
MAJKA SVIH MAJKI
Katkada nam dođe da kažemo Mariji: »Ti doista imaš sreću što si
Isusova majka! Tvoj sin nije bio neposlušan, nikada nije lagao, nije se
svađao s drugima, izlazio, skupljao loše ocjene…“ Pa ipak, od Marije, majke nad majkama, možemo mnogo naučiti.
Marija nam najprije pokazuje neizrecivu vrijednost malih stvari. Nekako bi se moglo reći da ona nije učinila ništa posebno. Ona je
majka Spasiteljeva, što nije malo, ali nije učinila ništa spektakularno,
niti je držala pametne govore. Bit je njezina života u poniznim svakodnevnim stvarima: uzimanju vode iz bunara, priređivanju hrane,
metenju poda, brizi za svoje dijete, pomaganju susjedima ili razgovaranju s Josipom uz krpanje odjeće. Marija nije učinila ništa izvanredno, ali sve što je učinila bilo je s izvanrednom ljubavlju. Ljubav – i
samo ljubav – životu daje kvalitetu. Kod majke obitelji ili žene bez
djece, kod domaćice ili ravnateljice poduzeća, uspjeh i plodnost života ne mjere se brojem djece ni profesionalnim uspjesima nego ljubavlju s kojom sve čini.
Gledajući unazad – kazao je Papa – kršćanin dobro pamti: moli za
milost pamćenja, uvijek. Gledajući naprijed, kršćanin je muškarac i
žena nade. A u sadašnjosti, kršćanin slijedi Božji put i obnavlja savez
s Bogom.
Neprestano Bogu govori: da, želim zapovijedi, želim tvoju volju,
želim te slijediti. On je čovjek saveza, a savez uvijek slavimo u misi:
kršćanin je euharistijski muškarac i žena – istaknuo je Papa.
Danas će nam dobro učiniti razmišljanje o tomu kakav je naš kršćanski identitet. Pripadnost narodu: Crkvi, to je naš kršćanski identitet. Bez toga, nismo kršćani. Po krštenju smo ušli u Crkvu: kršćani
smo u Crkvi. Stoga trebamo gajiti naviku da molimo milost pamćenja, pamtiti povijest Božjega naroda; također i osobnu: što je Bog sa
mnom učinio, u mom životu, kako me je vodio… Treba moliti za
milost nade, koja nije optimizam: ne! Nada je nešto drugo. Treba
moliti za milost svakodnevnog obnavljanja saveza s Gospodinom.
Molimo Boga da nam udijeli te tri milosti, koje su potrebne za kršćanski identitet – potaknuo je papa Franjo.
Preuzeto: www.bitno.nett
Marija nas uči i radosnom predanju Providnosti. Biti majka Spasiteljeva nije značilo odmarati se: svoje je dijete rodila u štali, daleko
od kuće, morala je bježati da bi izbjegla Herodov ubilački bijes, i sve
je to tražilo čvrsto povjerenje u Boga. Kad se moramo seliti ili napustiti kuću koja nam je draga, kad nezaposlenost ili promjenjiva sreća
dovedu u opasnost naše životne uvjete, zamolimo Mariju da za nas
izmoli milost mirnog prihvaćanja.
Marijin je život katkada bio težak, ali je ona uvijek »tražila najprije
kraljevstvo Božje i pravdu njegovu«. Sve ostalo bilo joj je nadodano.
Marija želi samo jedno: činiti Božju volju. Ona traži Boga i samo Boga, a sve se ostalo usklađuje s tom jedinom željom. Naši životi nisu
komplicirani: mi ih sami kompliciramo kad naše želje postanu složene, rastrgane, oprečne.
2
7
IZ DOMA SVETE MARTE
Papa Franjo: Kršćanin bez Crkve je ideja,
a ne stvarnost
Polazeći od prvoga čitanja, Papa je rekao da apostoli u naviještanju Isusa polaze od povijesti naroda. Zaista, Isus nije shvatljiv bez te
povijesti, jer On je cilj povijesti, povijest ide prema njemu. Ni kršćanin nije shvatljiv izvan Božjega naroda. Kršćanin nije monada, nego
pripada narodu: Crkvi. Kršćanin bez Crkve je ideja, a ne stvarnost –
primijetio je Papa dodajući:
Ne može se shvatiti kršćanina samoga, kao što se ne može
shvatiti samoga Isusa. Isus Krist nije pao s neba kao neki heroj koji
dolazi da nas spasi. Ne. Isus Krist ima povijest. Možemo dakle reći i
istina je ovo: Bog ima povijest, jer je želio hoditi s nama. Bez povijesti se ne može shvatiti Isus Krist, tako se ni kršćanina ne može
shvatiti bez povijesti, bez naroda, bez Crkve. Bio bi to kršćanin iz
laboratorija, nešto umjetno što ne može dati život – istaknuo je Papa.
Božji narod hodi – dodao je Papa – s jednim obećanjem. Važno
je da u svom životu imamo prisutnu dimenziju pamćenja. Kršćanin
pamti povijest svoga naroda, narodni hod, pamti svoju Crkvu. Pamćenje… Pamćenje cijele prošlosti. Zatim, kamo ide ovaj narod? Prema konačnom obećanju. Taj narod ide prema punini, izabrani narod
ima obećanje u budućnosti i ide prema tom obećanju, prema ispunjenju toga obećanja. I stoga, u Crkvi je kršćanin muškarac ili žena s
nadom: nada u obećanje, a to nije iščekivanje: ne! Nada je nešto drugo, ona ne vara – ustvrdio je Papa.
6
Marija nas vodi u šutnju. Ona nije vikala s krovova što joj se događa, nije na sav glas pričala što Gospodin čini u njoj i po njoj, nego je
»sve te stvari čuvala u svom srcu«. Njezina je šutnja puna Boga. Kad
pred Elizabetom pjeva od radosti, Marija uzima Božju riječ koja u
njoj živi: na njezine usne naviru riječi iz knjige o Samuelu (usp. 1
Sam 2,1−10) kao da želi naglasiti da ono što joj se događa nju samu
potpuno nadilazi. Marija ne govori o sebi, ona govori o Bogu.
»Šutnja u Bogu moćnija je od vikanja« (sveta Terezija Avilska). Mnoge su majke obitelji izvrsne evangelizatorice snagom šutnje ispunjene
Bogom. One ne svjedoče svojim riječima, nego žive u Bogu i tako
dodiruju srca svojih muževa, djece,
cijele okoline.
Marija je majka nade. Njoj je Šimun
rekao: »A i tebi će samoj mač probosti
dušu« (Lk 2,35). Njezino je srce bilo
beskrajno ranjivo zato što je bilo tako
puno ljubavi. Kad je tri dana tražila
svojega dvanaestogodišnjeg Sina koji
je bio ostao u Jeruzalemu, kad ga je
slijedila tijekom njegova javnog života, kad ga je gledala izloženog neshvaćanju ili neprijateljstvu, i posebno kad
ga je pratila na Kalvariju, Marija je
trpjela više od ikoje majke. Pa ipak,
usred patnje, sačuvala je nepokolebljivu nadu. Unatoč patnji, bila je sigurna
da je Bog ljubi. Ostala je sigurna u njega. Marija, koja bolje od ikoga
poznaje i razumije trpljenja nas, majki, uči nas kako živjeti u miru.
Ne zaboravimo da su naša djeca i Marijina djeca. Ona s nama dijeli
našu majčinsku odgovornost. S nama ona nosi trpljenja i poteškoće
naše djece. S nama, čak i više od nas, ona želi njihovu sreću. Oslonimo se na nju, Majku svih majki.
Pripremila: Snježana Krčelić-Savić
(preuzeto iz knjige ”Vjera u obitelji” Christine Ponsard)
3
Gospa nas poziva na bolji put
Od čovjekova su pada svi ljudi (s iznimkom Isusa i Marije) zakinuti u svojoj sposobnosti biranja u savršenoj slobodi. Nitko od nas
nije sposoban savršeno ljubiti, savršeno se dati drugome. Bog je htio
da bude stvorena žena oslobođena od istočnoga grijeha, kako bi – u
ime sviju nas – mogla reći DA u savršenoj slobodi. Imala je savršenu
slobodu reći NE. Ali, rekla je DA. Bezgrješno je Začeće Božji dar
čovjeku, a njen odgovor čovjekov dar Bogu. No, sve je započelo u
srcu Očevu, sve je plod Njegova milosrđa. Začeta je bez grijeha po
zaslugama Sinovljeve Žrtve. Bog je izvan vremena. Vrijeme je u Njegovim rukama poput neznatna češera. Može ga zaobići, u kojem god
pravcu želi. Sam ga je stvorio te može s njime činiti što god Ga je
volja.
Kada se Bog utjelovio u ljudskome obličju, rođen je u siromašnoj
i poniznoj obitelji. Trideset je godina vodio skroviti život. Bio je radnik, radnički sin, stanovnik mala i "beskorisna" sela u podjarmljenoj
zemlji. "Može li iz Nazareta doći išta dobro?" upitao je Njegov učenik Natanael prije no što Ga je upoznao. Riječju, Isus je bio
"običan."Toliko običan da su se – kada Mu je došlo vrijeme započeti
s javnom službom – njegovi suseljani sablažnjavali, uvjereni kako sin
Josipa, drvodjelje, nikako ne može biti Mesija.
Zašto je Bog odlučio to tako učiniti? Prije svega, držim kako nam
je želio pokazati da obično nikada nije obično te da i najneznatnije
životne uloge imaju vječni značaj, ako li nismo slijepi. Nadalje, siromaštvo u svojim brojnim oblicima, ako se živi u zajedništvu s našim
raspetim Spasiteljem, ima dioništvo u otkupljenju svijeta. Siromaštvo
nam omogućuje uvelike se približiti temeljnu ljudskome stanju, a to
je upravo — siromaštvo. Kada odlučimo ljubiti u kakvome se god siromaštvu nalazili, suradnici smo Kristove moći preobraženja te činimo obratno u odnosu na grijeh Adama i Eve.
4
To ne možemo učiniti vlastitim snagama, niti voljom, niti osobnim vrlinama, niti krijepostima značaja, niti stjecanjem znanja ili pak
moći. Jednostavno rečeno, ne možemo sami sebe spasiti. Nismo
Bog. Sotona nam je lagao te će nam posljedice te izvorne laži i dalje
nanositi štetu, sve dok budemo odbijali Božju milost. Posvjetovljivanje suvremena svijeta, golemi plimni val lažne kulture koja je preplavila Zapad, a sada svoju boleštinu širi diljem globusa, smrtonosni je
plod toga odbacivanja. Sotona je sve to učinio toliko privlačnim, toliko "razumnim." Kao posljedica svega toga, moderni se čovjek uvelike bavi ustoličenjem sama sebe na božansko prijestolje - suvereno,
autonomno biće, odgovorno jedino sebi i više nikome. Razumije se
kako društvo sastavljeno od takvih suverenih osobnosti nužno mora
sve više i više tonuti u nasilje. Ukoliko nema pokajanja, nasilju sve
sklonije društvo zahtijevat će kontroli sve skloniju vladu kako bi se
održao red, što će nas onda dovesti do totalitarističke države. U takvoj će, pak, državi, biti vrlo malo prostora za nešto što nas istinski
oplemenjuje.
Gospa nas poziva na jedan
bolji put, onaj koji vodi ka punoj i
vječnoj plodnosti. Ponizno služiti,
pokazuje nam Ona, znači otkriti
tko uistinu jesmo: sinovi i kćeri
Kralja, Gospodara svega stvorenoga. Ako su Kralj i Njegova
Kraljica Majka živjeli među nama
kao sluge, zašto i mi ne bismo
činili tako?
Bio siromah ili predsjednik
države, ponizni sluga odgovara s
"da" na izvorni plan što ga je Bog
upisao u njegovo biće. Biti tako
malen, istinska je veličina.
Autor: M. O'Brien
5
OBAVIJESTI
Najava:
Raspored za rujan:
− 2.9.
−16.
USPON
2014. Lectio Divina
9. 2014. redovni mjesečni susret
− Stalna
karitativna akcija 1. nedjelje u mjesecu
ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA
HRVATSKI LESKOVAC
Zajednica Karmelskih Laika
Hrvatski Leskovac
Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac
T/F:+385 1 6578 450, E: [email protected]
Lipanj (48) 2014.
8
UVODNIK
Dragi članovi ZKL-a!
U kreativnom radu i duhovnom zajedništvu odradili smo još
jednu godinu u kojoj smo se savjesno držali zacrtanog plana
naših mjesečnih susreta, hodočašća i duhovnih obnova.
Radosno možemo zaključiti da naš rad postaje sve plodniji, posebice zahvaljujući svima vama koji sudjelujete na različite načine, a osobito u liturgijskom i molitvenom zajedništvu.
Sada je vrijeme godišnjih odmora, pa naš apostolat poprima
novu dimenziju, jer svatko se pita kako se uspješno odmoriti i
stići do potrebne tišine. Zgodno je to vrijeme za dublje promišljanje o vlastitoj duši i povezanosti s Bogom. Baš u vrijeme odmora treba do
izražaja doći naša istinska osobnost, a pronaći
svoje „ja“ možemo samo kroz
molitvu.
2
Drugo mjerilo koje nam daje Isus jest mjerilo istine – rekao je papa Franjo te istaknuo da ogovarajući nekoga, ubijamo ga, jer je u korijenu ista mržnja. Ubijaš ga, ali na jedan drugi način – brbljanjem,
klevetama, ogovaranjem. I Isus nas upozorava: „Onaj tko bratu kaže
‘Glupane!’, taj ubija brata, jer je tu u korijenu mržnja.
Danas mislimo da ne ubiti brata znači ne prekinuti mu život, ali
ne: ne ubiti ga znači ne uvrijediti ga. Uvreda – prema Papinim riječima – proizlazi iz korijena zločina. Ako ne mrziš, i ne želiš ubiti svojega neprijatelja, svojega brata, nemoj ga ni vrijeđati. Međutim, tražiti
uvrede, vrlo je raširen običaj među nama – primijetio je Sveti Otac.
Ima ljudi koji imaju posebnu, zadivljujuću sposobnost za izražavanje
svoje mržnje prema drugoj osobi. A to je loše. Važno je mjerilo realizma. Mjerilo dosljednosti. Nemoj ubiti, nemoj vrijeđati – rekao je
papa Franjo.
Treće mjerilo koje nam daje Isus jest mjerilo filijacije, rodbinske
povezanosti. Ako ne smijemo ubiti brata, to je stoga što nam je on
brat, odnosno imamo istoga Oca – objasnio je Papa. Ne mogu ići
Ocu ako nisam u miru sa svojim bratom. Ne razgovaraj s Ocem ako
nisi u miru sa svojim bratom, barem kroz neki dogovor – potaknuo
je Sveti Otac te ponovio tri važna mjerila: mjerilo realizma, mjerilo
dosljednosti, odnosno ne valja ubijati, ali ne valja ni vrijeđati, jer tko
vrijeđa taj ubija; te mjerilo filijacije, odnosno, ne mogu govoriti s
Ocem ako ne mogu razgovarati sa svojim bratom.
To znači nadvladati pravednost farizeja i zakonoznanaca – istaknuo je Papa te primijetio da taj nacrt nije lagan, ali je put koji nam
pokazuje Isus kako bismo išli naprijed. Molimo od Njega milost da
možemo ići naprijed u međusobnom miru, pa makar i kroz dogovore, ali uvijek u dosljednosti i u duhu filijacije – rekao je na kraju papa
Franjo.
Preuzeto: www.bitno.net (Radio Vatikan/Bitno.net)
7
PROPOVIJED IZ SVETE MARTE
Papa Franjo: Ne ubija se samo oružjem
nego i uvredama, klevetom i ogovaranjem
Isus nam daje tri mjerila uz pomoć kojih možemo nadvladati
međusobne sukobe: zdravi realizam, dosljednost i rodbinsku povezanost – istaknuo je papa Franjo u propovijedi u Domu svete
Marte, u kojoj je govorio o bratskoj ljubavi kojoj je Isus poučavao
svoje učenike.
***
Sveti je Otac u propovijedi govorio o odlomku Evanđelja
o Gospodinovu razgovoru s učenicima o bratskoj ljubavi.
Isus nam govori – primijetio je Papa – da imamo ljubiti bližnjega, ali ne poput farizeja koji nisu bili dosljedni i koji su davali više,
gotovo neosjetno različitih ideja, jer su bili ideolozi. Njihovo ponašanje nije bila ljubav – napomenuo je Papa – bila je to ravnodušnost prema bližnjemu.
Isus nam, međutim, daje tri mjerila. Prvo je mjerilo zdravi realizam. Ako imaš nešto protiv nekoga i ne možeš to riješiti, potražiti
neko rješenje, barem se sporazumi sa svojim protivnikom. To nije
idealno rješenje, ali svaki je dogovor dobra stvar. To je realizam –
napomenuo je Sveti Otac.
Potreban je napor kako bi se postigao dogovor, iako ima onih
koji ga smatraju previše priprostim – primijetio je Papa te dodao
da dogovor može spasiti mnogo stvari. Jedan napravi korak, drugi
napravi još jedan korak, i barem vlada mir; to je vrlo privremeni
mir, ali je mir dogovora – istaknuo je Sveti Otac napominjući da
Isus ističe upravo sposobnost za uspostavljanje međusobnih dogovora, i važnost nadvladavanja farizejske pravednosti. Brojne su
ljudske situacije u kojima se valja dogovoriti, dok smo u hodu,
tako ćemo zaustaviti mržnju i međusobnu borbu – dodao je Papa.
6
Nama koji koračamo karmelskim putem, molitva, tišina i kontemplacija nisu strani jer upravo to je naša specifičnost: tko s
Bogom želi razgovarati mora se naučiti stati i doslovce zašutjeti. Tada ćemo u pozitivnijem svjetlu gledati svoju okolinu i osigurati da Bog dođe do naših srca.
Kroz dane odmora važno je ostati i u liturgijskom zajedništvu s
Crkvom, jer pred nama se niže toliko lijepih blagdana, osobito
onih marijanskih. Neka nama na srcu bude posebno blagdan
naše Gospe karmelske pod čije skute i zaštitu stavljamo sve naše djelo i sve naše članove.
Također, uz poniranje u duhovno bogatstvo naše Bl. Marije
Terezije od Sv. Josipa, dostojno se uključimo svakovrsnim angažmanom u Karmelijadu (susret mladih) koja će se u kolovozu
održati na Leskovačkom brijegu. Neka to slavlje zaokruži naš
odmor i osnaži naš apostolat, da i u budućim danima vjerno
slijedimo geslo naše Blaženice: „Boga u svima gledati, Bogu u
svima služiti, Boga u svima ljubiti!“
Vaše vodstvo
3
MORE
Nije uvijek djelotvoran onaj život koji na se svraća pozornost.
Besplodan je život oholice koji izbjegava svaku poteškoću,
mjesto da ih uklanja s puta.
Naprotiv - život poniznosti pod okom Gospodinovim, obasjan njegovom milošću koja se i na druge prelijeva
uvijek je djelotvoran.
"Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne
hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne traži svoje, ne razdražuje se, zaboravlja i prašta zlo, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve ispričava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi"(1 Kor 13,4-7)
Gospodine, gledao sam kako se tmasto i divlje more
valja na hridine.
Već iz daleka valovi uzimaju zalet;
uspravno, naduto skaču naprijed,
udaraju jedan od drugoga pretičući se
i valjaju sve bliže.
Drugi puta, vidio sam more mirno i tiho.
Valovi su dolazili iz daljine; maleni, slabašni,
nisu pobuđivali nikakvu pozornost.
Čudesno su prilazili ruci, nečujno su s nje
skliznuli i pružali se uzduž po pijesku,
dotičući uglađenu obalu samo svojim
lijepim pjenastim prstima.
Sunce ih je nježno milovalo, a oni su se,
primajući podatljivo njegove zrake
razbacivali na sve strane svojim sjajem.
Gospodine, udjeli mi milost da uspijevam
odbijati iznenadne udarce, jer oni iscrpljuju i ranjavaju- a da se
ne osvećujem.
4
Iskorijeni iz mene bučne ispade bijesa,
koji doduše svraćaju pažnju, ali me posve iscrpljuju;
Ne dopusti da druge s visoka gledam,
gazeći one koji su mi na putu;
Razvedri moje smrknuto lice spremno na oluju.
Gospodine, podaj da tiho ispunjavam svoje dane,
kao što more lagano prekriva svu obalu,
Da budem kao ono ponizan, dok tiho i blago
prožima sve- neopazice.
Nauči me čekati na svoju braću,
uskladiti korak s njima, uspinjati se u
zajedništvu s njima.
Oboružaj me pobjedonosnom ustrajnošću valova,
Da mi svako povlačenje bude prilika za novo uspinjanje;
Podaj mom pogledu jasnoću bistre vode,
a duši bjelinu morske pjene.
Obasjaj moj život kao, kao što zrake tvoga sunca
pozlaćuju vodeni plašt;
A prije svega Gospodine, ne daj da taj sjaj
zadržim za se, već da se svi koji mi se
približe- vraćaju domovima puni
čežnje za kupanjem u tvojoj vječnoj milosti.
Izvor: Michel Quoist (Pred tobom Gospodine)
5

smrt nije kraj - Zupa

PRIČA O LJUBAVI, JANU I SREĆI Ima jedan dječak imenom

(36), ožujak 2015. Dragi župljani, blagdanom PEPELNICE ušli

Gkk-331-13 - Župa Kraljice svete Krunice

Uspon, listopad 2013. - Karmelićanke Božanskog Srca Isusova

“Riječ za tebe” - listić policijske kapelanije sv. Vida

[C1 - C2] LJUBAV (KKC 1822 – 1829) OPIS KREPOSTI: Ljubav je

“Riječ za tebe” listić policijske kapelanije sv. Vida

“Riječ za tebe” listić policijske kapelanije sv. Vida

ZKL-BSI Strmec Uspon - Karmelićanke Božanskog Srca Isusova

Press book 300 Uspon carstva SKRACENI