Kratki pregled proračuna EU-a za 2014. / Osnovne činjenice o

Kratki pregled
proračuna
EU-a za 2014.
Džepna brošura
KV-01-13-742-HR-C
Europe Direct je usluga koja vam omogućuje pronaći odgovore
na pitanja o Europskoj uniji
Besplatni telefonski broj (*):
00 800 6 7 8 9 10 11
(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli
mogu naplaćivati pozive).
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu
(http://europa.eu).
Kataloški podatci navedeni su na kraju ovog izdanja.
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.
ISBN 978-92-79-33986-8
doi:10.2761/84511
© Europska unija, 2014.
Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Slike na omotu: © Rido – Fotolia.
Ostale slike: © Europska unija; str. 6´: © bonninturina – Fotolia;
str. 7´: © PhotoRack.
Printed in Belgium
Tiskano na recikliranom p apiru izbijeljenom bez kl ora (PCF)
Uvod
Ovo je prvi proračun novoga financijskog
okvira (2014.–2020.), nastao u vremenima oskudnih javnih proračuna u državama članicama EU-a. On odražava trenutačno raspoloženje u Europi: vidljivi su
prvi znakovi gospodarskog oporavka, ali
još nismo izvan opasnosti.
Zbog toga želim da se proračunom EU-a
za 2014. pridonese gospodarskom oporavku te ulaže u rast i radna
mjesta. Istina je da je proračun gotovo 6 % niži nego u prethodnoj godini, ali ima i neke nove elemente, poput Inicijative za zapošljavanje mladih – za pomoć mnogim mladim Europljanima koji
traže posao, ili Instrumenta za povezivanje Europe – za poboljšanje prekograničnog prometa, energetike i priključaka na širokopojasni internet.
Proračun EU-a ostat će sredstvo solidarnosti s najranjivijim osobama i siromašnijim regijama u EU-u. Slijedom besprimjernog
broja kriza, npr. tragedije na Lampedusi, priljeva sirijskih izbjeglica,
tajfuna na Filipinima i mnogih drugih, želim da EU bude spreman
odgovoriti u slučaju da se slične tragedije dogode u 2014. godini.
Zato ćemo imati više novca za humanitarnu pomoć i migracije.
Osim toga, reformirana kohezijska politika imat će presudnu
ulogu u ulaganju u siromašnije regije EU-a i povećanju životnog
standarda siromašnijih Europljana.
Ukratko, fondovima EU-a pomoći će se u rješavanju najhitnijih
potreba Europe.
Međutim, započinjemo i jedno iznimno razdoblje. Države članice
nastavljaju Europskoj uniji povjeravati nove dužnosti (useljavanje, energetika, klima, nadzor europskoga bankovnog sektora),
dok istodobno mnoge od njih zahtijevaju smanjenje proračuna. To
je veliki izazov, ali siguran sam da ćemo pronaći način da učinimo
više s manje sredstava. Proračun za 2014. godinu to i dokazuje.
Janusz Lewandowski,
povjerenik za financijsko programiranje i proračun
1
Proračun EU-a za 2014.
godinu u brojkama
PROCJENE IZDATAKA ZA POLITIKE EU-a
ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA
1. PAMETAN I UKLJUČIV RAST
1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje uključujući
Europski satelitski navigacijski sustavi (EGNOS i Galileo)
Obzor 2020.
Program Euratom za istraživanje i osposobljavanje
Konkurentnost poduzeća i MSP-a (COSME)
Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport (Erasmus+)
Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)
Instrument za povezivanje Europe (CEF)
1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
uključujući
Kohezijski fond
Strukturne fondove
2. ODRŽIVI RAST: PRIRODNI RESURSI uključujući
Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) — Izdaci
povezani s tržištem i izravna plaćanja
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)
Djelovanje za okoliš i klimu (LIFE)
3. SIGURNOST I GRAĐANSTVO uključujući
Fond za azil i migracije (FAM)
Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
Pravosuđe
Prava i građanstvo
Zaštita građana
Europa za građane
Hrana i stočna hrana
Zdravlje za rast
Zaštita potrošača
Kreativna Europa
4. GLOBALNA EUROPA uključujući
Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA)
Europski instrument za susjedstvo (ENI)
Instrument za razvojnu suradnju (DCI)
Instrument za partnerstvo (PI)
Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR)
Instrument za stabilnost (IfS)
Humanitarna pomoć
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (CFSP)
5. ADMINISTRACIJA
od čega: administrativni izdaci institucija
od čega Komisija
6. NAKNADE
UKUPNO
POSEBNI INSTRUMENTI
UKUPNO
Proračun
za 2014.
(milijuna eura)
63 986,3
16 484,0
1 326,2
9 043,7
287,2
275,3
1 555,8
122,8
1 976,2
47 502,3
Promjena
u odnosu
na 2013.
– 9,7 %
4,8 %
– 11,3 %
10,0 %
– 10,5 %
8,8 %
11,7 %
30,8 %
– 13,8 %
8 950,2
38 044,9
59 267,2
43 778,1
– 28,4 %
– 10,4 %
– 1,0 %
0,3 %
13 991,0
1 017,3
404,6
2 172,0
403,3
403,3
47,0
55,3
28,2
25,4
253,4
58,6
24,1
180,6
8 325,0
1 578,4
2 192,2
2 341,0
118,9
184,2
318,2
920,3
314,5
8 405,1
6 798,0
3 266,4
28,6
142 184,3
456,2
142 640,5
– 5,5 %
3,1 %
10,3 %
– 8,1 %
– 18,6 %
– 17,0 %
– 1,4 %
– 25,8 %
20,1 %
– 15,2 %
– 7,7 %
5,5 %
2,4 %
– 4,8 %
– 10,9 %
– 16,9 %
– 11,3 %
– 11,4 %
65,3 %
4,1 %
– 2,2 %
6,4 %
– 20,7 %
– 0,2 %
– 0,8 %
– 1,7 %
– 61,9 %
– 5,8 %
– 61,3 %
– 6,2 %
Prethodno navedeni iznosi predstavljaju procjene izdataka za politike EU-a
izražene u odobrenim sredstvima, koji su zakonske najave zahtjeva za osiguranje
financiranja, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Samo se tada plaćanja –
kao što su to gotovinska plaćanja ili bankovni transferi korisnicima – mogu izvršiti.
2
Na što se troši novac?
Ukupno 94 % proračuna EU-a troši se na projekte u državama članicama EU-a i izvan njih. Svaki od 508 milijuna
Europljana, na ovaj ili onaj način, ima koristi od proračuna EU-a.
Njime se pomaže milijunima studenata, tisućama istraživača,
gradovima, regijama ili NVO-ima.
94 %
Europska poduzeća,
studenti,
znanstvenici,
regije,
gradovi,
poljoprivrednici,
NVO-i…
6%
Administracija EU-a
Proračunom EU-a pridonosi se zdravijoj i sigurnijoj hrani; novim
i boljim cestama, željeznicama ili zračnim lukama, čišćem okolišu,
većoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a, povećanoj pokretljivosti studenata, pomoći u obrazovanju, kulturnim razmjenama
i dr. EU također pomaže i pruža humanitarnu pomoć u cijelom
svijetu.
U proračunu EU-a prikupljaju se sredstva država članica
i njima se donose ekonomije razmjera. Financiraju se djelovanja koja države članice ne mogu samostalno financirati ili koja
mogu učinkovitije financirati radeći zajedno, npr. u područjima
energije, prometa, informacijskih i komunikacijskih tehnologija,
klimatskih promjena i istraživanja. Na primjer, projekt takvog razmjera poput europskog sustava za satelitsku navigaciju Galileo
ne bi mogla financirati samo jedna država članica.
Proračun EU-a je uglavnom investicijski proračun. Za razliku
od nacionalnih proračuna, proračun EU-a ne
financira izdatke za obranu ili socijalnu zaštitu.
Ne plaća upravljanje školama ili rad policije, kao
što to čine nacionalni proračuni.
3
Proračun EU-a za 2014.
godinu – 6 % manji nego
u 2013. godini
U usporedbi s bogatstvom svih država članica EU-a zajedno,
proračun EU-a razmjerno je mali. Proračun za 2014. godinu
suočava se sa značajnim smanjenjem od 5,8 % u usporedbi
s 2013. godinom. Usprkos tome, proračun EU-a uistinu čini razliku.
Čini oko 1 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a.
100 %
80 %
60 %
40 %
20 %
0%
1 % Ukupni godišnji prihod EU-a
Proračun EU-a
IZDATCI U 2014. GODINI
142 640,5 milijuna EUR
Odobrena sredstva u milijunima EUR
1.b Gospodarska, socijalna
i teritorijalna kohezija
47 502,3 33,3 %
1.a Konkurentnost za
rast i zapošljavanje
16 484,0 11,6 %
Posebni instrumenti
456,2 0,4 %
6. Naknade
28,6 0 %
5. Administracija
2. Održivi rast:
prirodni resursi
8 405,1 5,9 %
59 267,2 41,6 %
3. Sigurnost i građanstvo
2 172,0 1,5 %
4. Globalna Europa
8 325,0 5,8 %
Usprkos rezovima, u proračunu za 2014. godinu očito je povećanje u mjerama za borbu protiv nezaposlenosti i stvaranje rasta.
Proračun za 2014. godinu uključuje:
►
►
9 milijarda EUR za istraživanje i inovacije;
3,4 milijarde EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih;
4
275,3 milijuna EUR za pomoć MSP-ima da pristupe
kreditiranju i budu konkurentniji;
► 1,9 milijarda EUR za bolje povezanu Europu;
► 1,6 milijarda EUR za obrazovanje;
► 47,5 milijarda EUR za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu
koheziju;
► 59,3 milijarde EUR za prirodne resurse uključujući
404,6 milijuna EUR programu za okoliš LIFE;
► 2,2 milijarde EUR za sigurnost i građanstvo;
► 8,3 milijarde EUR za Globalnu Europu;
► 8,4 milijarde EUR za administraciju.
►
Što će se financirati
iz proračuna EU-a za 2014.?
ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE
Proračunom EU-a financiraju se istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj u cilju
poboljšanja kvalitete života
Europljana i unapređenja globalne konkurentnosti EU-a.
Novom programu za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
pripast će 9 milijarda EUR
u 2014. godini.
Tim financiranjem trebalo bi
se pridonijeti poboljšanju ključnog položaja EU-a u suvremenim znanostima i njezinom vodstvu u industrijskim inovacijama.
Zajedničkim europskim istraživačkim naporima rješavat će se
veliki problemi poput klimatskih promjena, potreba za održivim
prijevozom i pokretljivošću, pristupačnije obnovljive energije, kvalitete i sigurnosti hrane ili izazova globalne konkurentnosti. Osim
toga, ovim programom pomoći će se premostiti jaz između istraživanja i tržišta poticanjem inovativnih poduzeća na razvoj njihovih tehnoloških napredaka u održive proizvode sa stvarnim trgovinskim potencijalom.
5
RADNA MJESTA
Jedan je od glavnih pri­
oriteta EU-a pomoći državama članicama da stvaraju
radna mjesta u otežanome
gospodarskom kontekstu uz
svladavanje rekordnih stopa
nezaposlenosti svakoga dana
u cijeloj Europi. U 2014. godini
poseban je naglasak na zapošljavanju mladih.
Inicijativi za zapošljavanje
mladih namijenjene su 3,4 milijarde EUR u 2014. godini.
Iz Fonda se pomaže nezaposlenim mladim ljudima u regijama
s visokom stopom nezaposlenosti mladih (iznad 25 % u 2012.
godini). Njime bi se trebalo pridonijeti povećanju prilika za mlađe
od 25 godina da primaju ponude za zapošljavanje ili da nastave
svoje obrazovanje u roku 4 mjeseca bez posla. Svaka će država
članica EU-a dostaviti plan provedbe jamstva za mlade u kojem
će utvrditi način djelovanja plana u praksi i način financiranja.
EUROPSKA MALA I SREDNJA
PODUZEĆA
Mala i srednja poduzeća (MSP-i) okosnica su europskoga gospodarstva. Suočavaju se s poteškoćama pri traženju kredita u trenutačnom gospodarskom stanju i potrebna im je pomoć.
Novi program EU-a za MSP-e, COSME, vrijedi 275,3 milijuna EUR-a u 2014. godini.
Cilj mu je povećanje konkurentnosti europskih MSP-a i trebao bi pridonijeti poboljšanju njihovog pristupa financiranju i olakšanju njihovog ulaska na tržišta u cijeloj Uniji, kao i
diljem svijeta. Dva su nova instrumenta postala dostupna u 2014.
godini: vlasničkim instrumentom za rast osigurava se rizični kapital poduzećima, posebno u fazi njihovog rasta. Instrumentom za
kreditna jamstva pokrivaju se zajmovi do 150 000 EUR i dostupan je za sve vrste MSP-a. Jedan euro za koji jamči proračunom
EU-a može predstavljati do 12 EUR koje prikupi neko malo ili
srednje poduzeće.
6
ULAGANJA
Infrastrukturna ulaganja od presudne su važnosti za rast i zapošljavanje u Europi. Građani i poduzeća prečesto su zakinuti jer su
infrastrukturne mreže u cijeloj Europi, bilo u prometu, energetici
ili komunikacijama, nedovršene, neučinkovite ili jednostavno ne
postoje. Proračun EU-a usmjeren je na strateška infrastrukturna ulaganja na europskoj razini.
Za infrastrukturni program Instrument za povezivanje Europe
(CEF) osigurano je 1,9 milijarda EUR u 2014. godini. To je povećanje od 30,8 % u usporedbi s 2013. godinom.
Cilj je tog financiranja poboljšati prometne, energetske
i digitalne mreže Europe.
U području prometa, Instrument za povezivanje Europe usredotočuje se na projekte povezane s novom osnovnom prometnom mrežom izgrađenom na devet glavnih koridora: dva koridora
sjever–jug, tri koridora istok–zapad i četiri dijagonalna koridora.
Oni će preobraziti veze između istoka i zapada, ukloniti uska grla,
nadograditi infrastrukturu i pojednostavniti prekogranične operacije prijevoza za putnike i poduzeća u cijelom EU-u. Projektima
će se poboljšati veze između različitih vrsta prijevoza i pridonijeti
ciljevima klimatskih promjena EU-a.
Zemljovid središnje mreže TEN-T (transeuropska prometna
mreža) i devet glavnih koridora
Turku Naantali Helsinki
Oslo
Örebro
Hamina Kotka
Tallinn
Stockholm
Ventspils
Riga
Göteborg
Glasgow
Edinburgh
Kopenhagen
Belfast
Dublin
Bordeaux
Bilbao
Valladolid
Vitoria
Novara
Torino Milan
Perpignan Marseille
Zaragoza
Barcelona
Tarragona
Madrid
Lisabon
Sevilla
Antequera/Bobadilla
Vilnius
Temišvar
Udine
Verona Trst
Bologna
Genova
La Spezia
Livorno
Braşov
Sulina
Bukurešt
Ljubljana Zagreb
Venecija Koper Rijeka
Constanţa
Craiova
Ravenna
Burgas
Sofija
Ancona
Rim
Bari
Solun
Taranto
Napulj
Valencia
Sines
Kaunas
Birmingham
Lyon
Porto
Aveiro
Gdynia/Gdańsk
Rostock
Bremen
Szczecin/Świnoujście
Hamburg
Amsterdam
Poznań
Felixstowe
Utrecht Osnabrück MagdeburgBerlin
Rotterdam
London
Varšava
Hanover
Frankfurt na Odri
Zeebrugge Antwerp
Düsseldorf
Dover
Wrocław
Dresden
Southampton Calais Gent
Köln
Prag
Lille Bruxelles
Le Havre
Katowice
Liege Frankfurt Würzburg
Ostrava
Nuremberg
Mannheim
Luxembourg
Brno
Žilina
Stuttgart Regensburg
Metz
Passau
Pariz
Beč
Bratislava
Strasbourg
München
Wels/Linz
Dijon
Innsbruck
Budimpešta
Arad
Basel
Klagenfurt Graz
Manchester
Liverpool
Cork
Malmö
Trelleborg
Klaipėda
Igoumenitsa
Gioia Tauro
Palermo
Murcia
Cartagena
Patras
Nikozija
Atena/Pirej
Limassol
Algeciras
Izvor: Službe komisije.
Valletta
BASED ON THE OUTCOME OF THE INFORMAL TRILOGUE OF 27th JUNE 2013
BALTIČKO-JADRANSKA
ISTOČNA/ISTOČNOSREDOZEMNA
ATLANTSKA
SJEVERNOMORSKO-BALTIČKA
SKANDINAVSKO-SREDOZEMNA
SJEVERNOMORSKO-SREDOZEMNA
SREDOZEMNA
RAJNSKO-ALPSKA
RAJNSKO-DUNAVSKA
7
U području energetske infrastrukture, Instrument za povezivanje Europe važan je za ispunjenje glavnih ciljeva energetske
politike, pristupačne energije za sve potrošače, sigurnost opskrbe
i održivost.
Kada je riječ o digitalnim mrežama, CEF-om se osigurava
financiranje i tehnička pomoć za projekte infrastrukture i usluga
širokopojasnog pristupa internetu. Od 2014. godine nadalje, to
će se financiranje koristiti za lakšu pokretljivost građana i poduzeća pružanjem cjelovitih prekograničnih javnih usluga poput
e-nabave, e-zdravstva ili otvorenih podataka.
OBRAZOVANJE
Obrazovanje
predstavlja
ključno dugoročno ulaganje
EU-a za poboljšanje konkurentnosti Europske unije.
Novi program za obrazovanje,
osposobljavanje, mlade i sport
Erasmus+ dobiva 1,6 milijarda EUR. To je povećanje
od 8,8 % u usporedbi s 2013.
godinom.
U okviru Erasmusa+ obuhvaćeni su svi postojeći programi EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Cilj je programa jačanje vještina i zapošljivosti te potpora modernizaciji sustava obrazovanja,
osposobljavanja i mladih.
Dvije trećine proračuna Erasmusa+ namijenjeno je za potporu
pojedincima za učenje u inozemstvu, unutar EU-a i izvan njega.
Ostatkom se podupiru partnerstva između obrazovnih ustanova,
organizacija mladih, poduzeća, lokalnih i regionalnih tijela i NVO-a,
kao i reforme za modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja
i promicanje inovacija, poduzetništva i zapošljivosti.
Erasmusom+ osigurat će se financiranje profesionalnog razvoja
obrazovanja i osposobljavanja zaposlenih i mladih radnika.
Studenti koji planiraju magisterij u inozemstvu, za koji su nacionalna nepovratna sredstva ili zajmovi malokad dostupni, koristit
će se novim programom jamstava za zajmove koji vodi Europski
investicijski fond.
U 2014. godini stotine tisuća ljudi primit će potporu za studiranje, osposobljavanje, rad ili dragovoljni rad u inozemstvu zahvaljujući Erasmusu+.
8
OKOLIŠ
Okoliš je više no ikada glavni
prioritet za EU. Najmanje
20 % cjelokupnog proračuna
potrošit će se na projekte
i politike povezane s okolišem
u višegodišnjemu financijskom
okviru (VFO) 2014.–2020., što
označava veliki korak naprijed u preobrazbi Europe u čisto
i konkurentno gospodarstvo
s niskom razinom ugljikovog
dioksida.
Program za okoliš LIFE vrijedi 404,6 milijuna EUR. To je povećanje od 10,3 % u usporedbi s 2013. godinom.
Financiranjem se podupire biološka raznolikost i zaštita
okoliša, s posebnim naglaskom na klimatsku politiku.
Projekti programa LIFE o biološkoj raznolikosti imaju cilj očuvanje više od 400 ugroženih vrsta. U projektima programa LIFE za
očuvanje okoliša naglašava se sprečavanje, smanjenje onečišćenja zraka i buke, bolje gospodarenje otpadom i oporaba, poboljšanje kvalitete podzemnih voda, zaštita tla, gospodarenje šumama
i sprečavanje šumskih požara. Usmjereni su također i na mjere
„ekologizacije” za posebne usluge poput javne uprave. Promiče
se uporaba inovativnih čistih tehnologija u raznim vrstama industrije i drugim gospodarskim sektorima. U potprogramu klimatske politike dolazi do velikog povećanja u usporedbi s 2013.
godinom (+ 338 %). Projektima se istražuju inovativni načini
za smanjenje stakleničkih plinova, usmjereni su na tehnologije
obnovljive energije i energetske učinkovitosti u područjima poput
industrije, usluga, zgrada, prijevoza, rasvjete i opreme.
Osim programa LIFE, ključni je cilj svih glavnih programa EU-a rješavanje klimatskih promjena. Na primjer, u okviru istraživačkog
programa Obzor 2020., EU posvećuje 221,4 milijuna EUR za
potprogram „Pametni, zeleni i integrirani prijevoz” i 297,4 milijuna EUR za potprogram „Sigurna, čista i učinkovita energija”
u 2014. godini.
Osim toga, zajednička poljoprivredna politika reformirana je
kako bi ispunila izazove kvalitete tla i vode, biološke raznolikosti
i klimatskih promjena. Trideset posto izravnih plaćanja povezano
je s tri poljoprivredne prakse prihvatljive za okoliš: diversifikacija
usjeva, održavanje trajnih travnjaka i očuvanje 5 %, a poslije 7 %,
područja od ekološkog interesa.
9
REGIJE
U svrhu stvaranja rasta, EU
treba pojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu
koheziju i donijeti rast i
razvoj posebno regijama koje
još uvijek zaostaju za drugima.
Kohezijskoj politici dodijeljene
su 47 502 milijarde EUR
u 2014. godini.
Kohezijskom politikom smanjuju se razlike u stupnju
razvoja između regija i država članica u EU-u. Dugoročno
donosi korist cijelom EU-u, posebno zahvaljujući povećanju trgovinskih tokova unutar zajedničkog tržišta.
Različiti fondovi koriste se za financiranje nove infrastrukture, programa osposobljavanja ili prekogranične suradnje.
Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), kojem je dodijeljeno 24,9 milijarda EUR u 2014. godini, jača se gospodarska i
socijalna kohezija ublažavanjem regionalnih neravnoteža.
Kohezijski fond (KF) s 8,9 milijarda EUR u 2014. godini namijenjen je državama članicama s bruto nacionalnim dohotkom
(B ND) po stanovniku manjim od 90 % prosjeka Unije. Služi za
smanjenje njihovoga gospodarskog i socijalnog deficita, kao i za
stabilizaciju njihovoga gospodarstva.
Europski socijalni fond (ESF) dobiva 13,1 milijardu EUR. Za
razliku od druga dva fonda koji su suočeni s nominalnim smanjenjem, njegova su se sredstva povećala za 10 %, što pokazuje jasnu usmjerenost EU-a na zapošljavanje. ESF pomaže milijunima Europljana da poboljšaju svoj život učenjem novih vještina
i pronalaženjem boljih radnih mjesta. Nova Inicijativa za zapošljavanje mladih djelomično se financira iz ESF-a (1,8 milijarda EUR za 2014. godinu).
10
POLJOPRIVREDA
EU
potiče
proizvodnju
sigurne, visoko kvalitetne
hrane, promiče europske
poljoprivredne
proizvode,
kao i inovacije u uzgoju
i preradi hrane i podupire
poljoprivrednike.
Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP)
dodijeljeno je 43,8 milijarda EUR. To je povećanje od
0,3 % u usporedbi s 2013. godinom.
EFJP financira izravna plaćanja poljoprivrednicima i mjere za
odgovor na poremećaje tržišta, poput privatnog ili javnog skladištenja i izvoznih subvencija. Od 2014. godine nadalje 30 %
izravne potpore plaćene poljoprivrednicima povezano je s poštovanjem poljoprivrednih praksi kojima se čuva biološka raznolikost, kvaliteta tla i okoliš općenito. Štoviše, sve izravne potpore
isplaćuju se poljoprivrednicima pod uvjetom da poštuju pravila
povezana s okolišem, sigurnošću hrane, zdravljem biljaka i životinja i dobrobiti životinja, te da općenito održavaju svoju zemlju
u dobrom proizvodnom stanju. Između 2014. i 2020. godine bit
će uloženo više od 100 milijarda u poljoprivrednu proizvodnju kako bi joj se pomoglo da udovolji izazovima kvalitete
tla i vode, biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama.
RURALNI RAZVOJ
EU podupire ruralni razvoj posebno poticanjem gospodarskog
potencijala ruralnih područja.
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) dobiva
14 milijarda EUR u 2014. godini.
Iz tog se fonda podupire razvoj ruralnih područja, uključujući šumarstvo i poljoprivrednu proizvodnju. Također se
potiče i stvaranje novih izvora dohotka za stanovnike tih područja
zahvaljujući diversifikaciji njihovih aktivnosti. Cilj mu je oživljavanje ruralnih područja i zaštita ruralne baštine EU-a. Nadalje,
EPFRR je usmjeren na sve važnija pitanja poput klimatskih promjena, obnovljive energije, biološke raznolikosti i gospodarenja
vodama. Od 2014. godine najmanje 30 % proračuna programa
ruralnog razvoja trebat će dodijeliti poljoprivredno-okolišnim mjerama, potpori za organski uzgoj ili projektima povezanim s ulaganjima ili inovativnim mjerama prihvatljivim za okoliš.
11
RIBARSTVO
EU radi na zaštiti i razvoju bogate pomorske baštine Europe,
dok istodobno osigurava da naši morski resursi ostanu održivi.
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) dobiva 1 milijardu EUR. To je povećanje od 3,1 % u usporedbi s 2013. godinom.
Ovim se fondom promiče održiva budućnost ribarske industrije i priobalne zajednice. Obnavlja se riblji fond, smanjuje
utjecaj ribarstva na morski okoliš i progresivno uklanja neekonomična praksa bacanja dijela ulova. Financiraju se projekti
kojima se stvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta
života duž europskih obala. Na primjer, povećavaju se ulaganja u ribarstvo malog razmjera i akvakulturu kao izvore budućeg
rasta. Osigurava se lakši pristup financiranju.
SIGURNOST
EU nastoji osigurati da svijet bude sigurnije mjesto
zahvaljujući brojnim programima ili fondovima kojima
je cilj održavanje sigurnosti i
stabilnosti.
Fond za azil i migracije
dobiva 403,3 milijuna EUR
u 2014. godini.
Fond za unutarnju sigurnost
vrijedi 403,3 milijuna EUR u 2014. godini.
Zahvaljujući tim fondovima, EU pridonosi učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima unutar svojih granica, podupirući
djelovanja kojima se rješavaju svi aspekti migracije, uključujući
azil, zakonitu migraciju, integraciju i povratak građana zemalja
koje nisu članice EU-a koji nezakonito borave u nekoj državi EU-a.
EU podupire suradnju policije, sprečavanje i borbu protiv kriminala, krizno upravljanje, kao i upravljanje vanjskim granicama i vizama.
12
PRAVOSUĐE
EU se bori za više pravde.
Program Pravosuđe dobiva 47 milijuna EUR.
Financiranje ima za cilj pridonijeti stvaranju istinskog područja
pravosuđa kroz promicanje pravosudne suradnje u građanskim
i kaznenim predmetima.
SLOBODA I LJUDSKA PRAVA
EU promiče slobodu i ljudska
prava unutar svojih granica i
daleko izvan njih.
Programu o pravima, ravnopravnosti i građanstvu
dodjeljuje se 55,3 milijuna EUR u 2014. godini.
Europski instrument za demokraciju i ljudska prava vrijedan
je 184,2 milijuna EUR.
EU ima cilj učiniti prava i slobode ljudi djelotvornim u praksi
time što ih čini poznatijim i dosljednije primijenjenim u cijelom
EU-u. Promiče i prava djeteta, načela nediskriminacije (rasno
ili etničko podrijetlo, vjeroispovijest ili uvjerenje, invalidnost, dob
ili spolno usmjerenje) i rodnu jednakost (uključujući projekte za
borbu protiv nasilja nad ženama i djecom). Podupire promicanje
demokracije i ljudskih prava u zemljama koje nisu članice EU-a.
GRAĐANSTVO
EU je usmjeren na jačanje pojma europskoga građanstva.
Program Europa za građane vrijedi 25,4 milijuna EUR.
Njime se podupiru aktivnosti podizanja svijesti i znanja građana o EU-u, njegovim vrijednostima i povijesti. Potiču se part­
nerstva između gradova (bratimljenje gradova). Programom
se također pomaže ljudima da postanu uključeniji u građanske
i demokratske aktivnosti kroz debate i rasprave o pitanjima povezanima s EU-om.
13
ZDRAVLJE
EU dopunjuje politike država članica
kojima je cilj poboljšanje zdravlja
građana EU-a i smanjenje zdravstvenih nejednakosti u cijelom EU-u.
Program Zdravlje za rast dobiva
58,6 milijuna EUR. To je povećanje od 5,5 % u usporedbi s 2013.
godinom.
Cilj mu je promicati zdravlje kroz poticanje inovacija, povećanje održivosti zdravstvenih sustava i učinkovito
odgovaranje na prekogranične zdravstvene prijetnje.
ZAŠTITA POTROŠAČA
EU se brine o zdravlju, sigurnosti i gospodarskom interesu
potrošača.
Program Zaštita potrošača
vrijedan je 24,1 milijuna EUR
u 2014. godini.
Potrošače stavlja u središte
jedinstvenog tržišta EU-a.
Programom se potiče aktivno
sudjelovanje građana na
tržištu. Aktivnosti su usmjerene na nadzor i provedbu sigurnosti robe; pokretanje informativnih i edukativnih inicijativa kako bi potrošači postali svjesni svojih prava, donošenjem zakonodavstva kojem je cilj unapređenje
potrošačkih prava i vođenjem provedbene aktivnosti kako bi se
vidjelo gdje su prava potrošača narušena ili uskraćena.
14
KULTURA
Proračunom EU-a promiče
se i štiti europska kulturna
baština, jačajući osjećaj identiteta Europljana.
Kreativna Europa prima
180,6 milijuna EUR u 2014.
godini. Program u razdoblju
2014.–2020. dobiva povećanje od 9 % u usporedbi
s prethodnim razdobljem
(2007–2013.).
Kreativnom Europom podupire se europski kulturni i stvaralački sektor. Od njega će imati koristi desetci tisuća umjetnika,
djelatnika i organizacija u kulturi u izvedbenim umjetnostima, slikarstvu, nakladništvu, filmu, televiziji, glazbi, interdisciplinarnim
umjetnostima, baštini i industriji videoigara. Program im omogućuje djelovanje u cijeloj Europi, dopiranje do novih publika i razvoj
vještina potrebnih u digitalnom dobu. Osim toga, pridonosi očuvanju i promicanju europske kulturne i jezične raznolikosti. Očekuje
se da će dati poticaj kulturnom i stvaralačkom sektoru, koji su
veliki izvor zapošljavanja i rasta.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Utjecaj fondova EU-a ne prestaje na našim vanjskim granicama.
EU pomaže u osiguranju stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta
u cijelom svijetu.
Instrument za stabilnost vrijedan je 318,2 milijuna EUR
u 2014. godini.
Instrument za razvojnu suradnju dobiva 2,3 milijarde EUR
u 2014. godini.
Zahvaljujući tim instrumentima, EU može intervenirati u kriznim stanjima ili povesti aktivnosti za rješavanje globalnih ili
transregionalnih prijetnji poput organiziranog kriminala, terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. EU podupire mnoge
zemlje u razvoju u njihovoj borbi protiv siromaštva. Pomaže im
potaknuti održiv gospodarski, socijalni i okolišni razvoj. Potiče
demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava.
15
PROŠIRENJE I SUSJEDSTVO
Cilj je europske politike susjedstva uspostaviti područje stabilnosti, blagostanja i dobrosusjedskih odnosa na vanjskim
granicama EU-a.
Instrument za pretpristupanje vrijedi 1,6 milijarda EUR
u 2014. godini.
EU financijski podupire zemlje
u programu proširenja u njihovim pripremama za pristupanje EU-u. EU također nastoji politički i gospodarski surađivati
s drugim susjednim zemljama.
Europski instrument za susjedstvo može iskoristiti 2,2 milijarde EUR u 2014.
ADMINISTRACIJA
Tek oko 6 % proračuna EU-a troši se na funkcioniranje institucija EU-a, što znači na plaće i mirovine zaposlenika EU-a, pisano
i usmeno prevođenje, osiguranje, objekte i IT sustave, itd. Taj izdatak potreban je kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje EU-a.
Ukupni izdatak u 2014. godini za administraciju procjenjuje se
na 8,4 milijarde EUR (– 2 % u usporedbi s proračunom za 2013.
godinu).
Već drugu godinu za redom, Komisija je smanjila broj zaposlenih za 1 %. Komisija će također provesti rez od 1,1 % u diskrecijskim područjima vlastitih administrativnih izdataka. Očekuje se
da će sveobuhvatna reforma zaposlenih Komisije donijeti uštedu
od 8 milijardi EUR do 2020. godine, čime će se broj zaposlenih
smanjiti za 5 %, dok će istodobno povećati sate rada.
16
Kalendar za 2014.
Siječanj
Srpanj
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
28
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
31
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
31
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
Veljača
Kolovoz
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
 3
10
17
24
 4
11
18
25
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 1  2
 7  8  9
14 15 16
21 22 23
28
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
31
Ožujak
Rujan
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
 3
10
17
24
31
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
Travanj
Listopad
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
 7
14
21
28
 6
13
20
27
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
28
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
31
 4
11
18
25
 5
12
19
26
Svibanj
Studeni
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
 5
12
19
26
 3
10
17
24
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
31
 4
11
18
25
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
Lipanj
Prosinac
Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned
Pon Tu Sr Čet Pet Sub Ned
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
 1
 8
15
22
29
 1
 8
15
22
29
 2
 9
16
23
30
 3
10
17
24
31
 4
11
18
25
 5
12
19
26
 6
13
20
27
 7
14
21
28
17
Osnovne činjenice o
proračunu
EU-a
Džepna brošura
Saznajte više o financijskom programiranju i proračunu EU-a redovito
posjećujući naše internetske stranice:
http://ec.europa.eu/budget
Želite li saznati više o našim publikacijama i biti obaviješteni
o najnovijim publikacijama, predbilježite se slanjem poruke e-pošte na:
[email protected]
Pratite nas na:
https://www.facebook.com/EUBudget
https://twitter.com/EU_Budget
http://goo.gl/wXZrq
Ne propustite!
Strip: Na putu do pobjede
Kako funkcionira proračun
EU-a?
VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR
Glavni prioriteti proračuna EU-a planiraju se tijekom duljega
vremenskog razdoblja kroz višegodišnji financijski okvir
(VFO). Tim se proračunskim planom utvrđuju najveća godišnja
ograničenja (poznata kao „gornje granice”) izdataka EU-a u više
područja politika (koja se nazivaju „naslovi”) tijekom najmanje
petogodišnjeg razdoblja. Okvirom za razdoblje 2014.–2020. utvrđuju se godišnje gornje granice za šest naslova i dva podnaslova.
Unutar svakog naslova financiranje se uglavnom osigurava kroz
programe (kao što su obrazovni program Erasmus+ ili program za
okoliš LIFE i mnogi drugi) ili fondove (kao što je to Kohezijski fond)
uz odredbe dogovorene za isto vremensko razdoblje.
Dogovorom o VFO-u politički prioriteti koje utvrđuju države
članice i institucije dobivaju financijsku i pravnu dimenziju. Tim se
financijskim programiranjem EU-u osigurava dugoročno stabilno
okruženje, dok se instrumentima fleksibilnosti osigurava sposobnost reagiranja na nepredviđene događaje.
KAKAV JE ODNOS IZMEĐU
FINANCIJSKOG OKVIRA
I GODIŠNJIH PRORAČUNA?
Pri pripremanju nacrta godišnjeg proračuna Komisija mora poštovati ograničenja određena VFO-om. O godišnjim proračunima
odlučuju države članice i Europski parlament. Oboje čine proračunsko tijelo EU-a i zajedno odlučuju o tome koliko će se potrošiti
na svaku od 1 800 proračunskih linija koje obuhvaćaju detaljne
aktivnosti u okviru svakog programa, projekta ili fonda. Proračun
EU-a se može pogledati na internetu: http://eur-lex.europa.eu/
budget/www/index-en.htm
1’
Što je novo u VFO-u
za razdoblje 2014.–2020.?
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza – u milijunima EUR
(u tekućim cijenama)
1.a Konkurentnost za rast
i zapošljavanje
1.b Gospodarska, socijalna
i teritorijalna kohezija
142 130 13,1 %
366 791 33,9 %
6. Naknade
29 0,0 %
5. Administracija
69 584 6,4 %
4. Globalna Europa
66 262 6,1 %
3. Sigurnost i građanstvo
2. Održivi rast:
prirodni resursi
17 725 1,6%
420 034 38,9 %
EU će posvetiti bilijun EUR za pomoć Europi u prevladavanju gospodarske i financijske krize, borbi protiv nezaposlenosti i potpori
gospodarskom rastu. Koji su glavni elementi VFO-a za razdoblje 2014.–2020.?
Povećana ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije,
kao i poboljšanje europskih prometnih, energetskih i digitalnih
mreža.
► Usmjerenost na rast i zapošljavanje i posebno na pomoć
nezaposlenim mladima.
► Učinkovitija kohezijska politika koja regijama nudi razne
mogućnosti financiranja s naglaskom na rezultatima i dodanoj
vrijednosti EU-a.
► Reformirana zajednička poljoprivredna politika kako bi
europska poljoprivreda postala konkurentnija i prihvatljivija za
okoliš.
► Borba protiv klimatskih promjena kao neizostavni dio
svih glavnih politika EU-a kroz 20 % izdataka povezanih
s politikama povezanima s klimom.
► Bolji pristup financiranju za građane, poduzeća
i organizacije EU-a zahvaljujući jednostavnijim pravilima.
► Jasna usmjerenost na ostvarenje i bolji nadzor načina
na koji se proračun EU-a koristi, uključujući mogućnost
obustavljanja financiranja ako neka država članica EU-a ne
provede dobre gospodarske i fiskalne politike.
►
2’
►
Inovativni financijski instrumenti, kao što su projektne
obveznice, koji će omogućiti stvaranje dodatnih financijskih
sredstava kroz sudjelovanje privatnog sektora.
Otkud dolazi novac?
Na početku svakoga novog VFO-a sve države članice EU-a moraju
konsenzusom odlučiti o vrstama i najvišim iznosima vlastitih sredstava koja EU može prikupiti tijekom pojedine godine te o metodama izračunavanja tih sredstava. To se zove donošenje odluke
o vlastitim sredstvima. Moglo bi se reći da države članice suverenom odlukom pristaju osigurati određeni iznos prihoda proračuna
EU-a tijekom cjelokupnog razdoblja koji time postaju zajednička
„vlastita sredstva” Europske unije.
Postoje tri vrste vlastitih sredstava.
Tradicionalna vlastita sredstva – ona se uglavnom sastoje
od carina na uvoz s područja izvan EU-a i pristojbi na šećer.
U razdoblju VFO-a 2007.–2013. države članice zadržale su
25 % iznosa kao troškove naplate.
► Vlastita sredstva na osnovi poreza na dodanu vrijednost
(PDV) – to je jedinstvena stopa od 0,3 % koja se uz nekoliko
iznimaka primjenjuje na usklađenu osnovicu PDV-a svake
države članice.
► Vlastita sredstva na osnovi bruto nacionalnog dohotka –
svaka država članica prenosi određeni postotak svojega
ukupnog prihoda (izraženoga kao bruto nacionalni dohodak,
2012. to je bilo 0,7554 %) u proračun EU-a. Iako je osmišljen
kao izravnavajuća stavka, taj je sustav postao najveći izvor
prihoda proračuna EU-a. Na njega otpada oko 70 % ukupnih
prihoda.
►
Ostali izvori prihoda (oko 6,2 % u 2012.) obuhvaćaju porezne
i ostale odbitke od plaća osoblja EU-a, bankovne kamate, doprinose iz trećih zemalja određenim programima, kamate na kasna
plaćanja i novčane kazne.
3’
Prihod EU-a 2012.
PDV vlastita sredstva
Tradicionalna vlastita
sredstva (TVS)
10,7 %
11,8 %
Višak
iz prethodne godine
1,1 %
Ostalo
BND vlastita sredstva
6,2 %
70,3 %
Jeste li znali?
Proračunska disciplina temeljno je načelo, a izdatci EU-a moraju
odgovarati njezinim prihodima na godišnjoj osnovi. EU ne može
posuđivati novac za financiranje svojih aktivnosti. Zbog toga EU
nema dug.
Tko upravlja novcem EU-a?
Krajnju odgovornost za provedbu proračuna snosi Europska komisija. U praksi, najveći udjel sredstava EU-a (oko 80 %) troši se
u okviru onoga što je poznato kao podijeljeno upravljanje.
U okviru tih sustava izdacima iz proračuna EU-a upravljaju tijela
u državama članicama, a ne Komisija.
Načini upravljanja (u 2013.)
78 %
7%
15 %
Komisija
i izvršne agencije
(izravno)
4’
Tijela
država članica
(podijeljeno)
Međunarondi
partneri i javna tijela
(indirect)
Kako se nadzire novac?
Proces pregovaranja, donošenja, provedbe i ocjenjivanja
proračuna EU-a vrlo je transparentan. Postupci za dodjelu
nepovratnih sredstava i nadmetanja EU-a slijede stroga pravila.
Informacije o korisnicima financiranja EU-a redovito se objavljuju.
http://ec.europa.eu/contracts_grants/beneficiaries_en.htm
Osim toga, proračun EU-a podliježe unutarnjim i vanjskim
revizijama. Ako Komisija tijekom revizije utvrdi da je novac iz
proračuna EU-a nepropisno isplaćen, mora se osigurati povrat
iznosa. Svake godine provodi se i neovisna vanjska revizija godišnjih financijskih izvještaja EU-a koju provodi Europski revizorski
sud.
http://www.eca.europa.eu
Države članice EU-a jednako
su odgovorne za zaštitu
financijskih interesa EU-a.
Ako se pronađu pogreške, one
se mogu trenutno ispraviti prije
izvršenja plaćanja. Ispravci se
mogu primijeniti i na konačna
plaćanja jer projekti EU-a
u pravilu traju više godina.
U tom se slučaju prvotno dodijeljeni iznos vraća Komisiji ako
država članica u međuvremenu ne dostavi drugi prijedlog. Samo tijekom 2012. Komisija je
na taj način ispravila ili povratila 4,4 milijarde EUR. Europski ured
za borbu protiv prijevara provodi istrage o mogućim slučajevima prijevara. Takvi slučajevi utječu tek na vrlo mali dio proračuna, što iznosi oko 0,2 % proračuna EU-a.
http://ec.europa.eu/anti_fraud
Na osnovi godišnjeg izvješća Revizorskog suda provedbu proračuna EU-a ocjenjuju Vijeće i Europski parlament. Parlament zatim odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu. Razrješnica se može shvatiti kao odobrenje načina na koji
je Komisija provela proračun u toj financijskoj godini i zatvaranje toga proračuna.
5’
Proračun EU-a u mojoj
zemlji
Proračunom EU-a financiraju se djelovanja koja države članice
ne mogu samostalno financirati ili koja se mogu ekonomičinije
financirati zajedničkim radom. Taj projekt ima dodanu vrijednost
za europske države jer omogućuje udruživanje resursa u području
istraživanja.
NOVI REVOLUCIONARNI MATERIJAL
(17 DRŽAVA ČLANICA)
Očekuje se da će grafen
postati čudotvorni materijal
21. stoljeća koji će imati jednako važno mjesto kao čelik
i plastika. Među glavne primjene ubrajaju se brzi elektronički i optički uređaji, fleksibilna
elektronika, lake funkcionalne
komponente i napredne baterije. U projektu Grafen sudjeluju
istraživačke skupine na akademskoj i industrijskoj razini,
uključujući zagrebački Institut za fiziku, koje su se okupile kako bi
istražile i iskoristile jedinstvena svojstva tog materijala. Projektu
će se dodijeliti sredstva EU-a u iznosu od 54 milijuna EUR.
EU podupire brojne projekte u vašoj zemlji. Da biste saznali
više o njima, pogledajte našu publikaciju objavljenu na internetu:
Proračun EU-a u mojoj zemlji.
http://ec.europa.eu/budget/mycountry/
6’
Mogu li ja imati koristi
od financiranja EU-a?
Ako ste mlada osoba, možete imati koristi od obrazovnog programa EU-a Erasmus+. Program vam daje priliku za studiranje u inozemstvu, podupire učenike koji su pri kraju srednjoškolskog obrazovanja i daje vam priliku za strukovno osposobljavanje
u drugoj zemlji. Možete također pronaći sufinanciranje za projekte
koji potiču uključivanje građana, dobrovoljni rad i širi višekulturni
pogled.
http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/index_en.htm
Ako ste istraživač, nepovratna sredstva dostupna su
u obliku sufinanciranja istraživanja. U okviru dvogodišnjih
programa rada najavljuju se
konkretna područja koja će se
financirati iz programa Obzor
2020. Potražite ih na mrežnom portalu za sudionike jer
u njima možete pronaći kalendar poziva na podnošenje prijedloga koji će se objaviti tijekom godine.
http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/
home.html
Ako ste poljoprivrednik iz EU-a, najvjerojatnije ćete moći dobiti
izravna plaćanja u svrhu potpore dohotku. Možete koristiti i druge
fondove, poput Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj ili programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
http://ec.europa.eu/clima/policies/finance/budget/life/index_en.htm
Ako ste malo ili srednje poduzeće, možete koristiti financiranje EU-a u obliku nepovratnih sredstava, zajmova te, u pojedinim slučajevima, jamstava i instrumenata za rast u okviru programa COSME.
http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cosme/index_en.htm
Ako se smatrate običnim europskim građaninom, ako pripadate javnom tijelu ili NVO-u, možda i vi možete koristiti financiranje EU-a, pod uvjetom da ste vi ili vaša organizacija aktivni
7’
u područjima politike EU-a. Više informacija možete pronaći na
posebnoj internetskoj stranici namijenjenoj programima:
http://ec.europa.eu/budget/mff/programmes/index_en.cfm#cfpi
Europska komisija priprema novi vodič za početnike u području
financiranja EU-a, čija se objava planira u 2014. Ako želite primati informacije o toj publikaciji, pratite proračun EU-a na internetskoj stranici ili na Twitteru, Facebooku ili Googleu+.
Kako da ja dođem
do sredstava EU-a?
Sredstva iz proračuna EU-a dostupna su svakome europskom
građaninu, vama, vašoj tvrtki, školi, selu, regiji ili NVO-u koji
podupirete.
Proračunom EU-a osiguravaju se dvije glavne vrste financiranja brojnim dionicima.
1. Nepovratna sredstva, koja se dodjeljuju za financiranje ili
sufinanciranje određenih projekata ili ciljeva, obično putem poziva
na dostavu prijedloga. Zainteresirani za financiranje EU-a trebaju
pokazati na koji će se način dostupnim sredstvima ostvariti utvrđeni ciljevi. Financiranje iz strukturnih i investicijskih fondova osigurano je putem nepovratnih sredstava koja dodjeljuju regionalne
i lokalne uprave.
2. Javni ugovori dodjeljuju se putem poziva na dostavu ponuda
(javna nabava) za nabavu usluga, robe ili radova u svrhu osiguranja djelovanja institucija ili programa EU-a.
8’