GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA PUTOVI I STRANPUTICE Đe je Livno? A mi svi skupa u nesretnoj Bosni i Hercegovini i samo malo manje nesretnoj Hrvatskoj, dokle ćemo se zgražati tek nad, i slijepcu i budali, vidljivim posljedicama, a previđati također očigledne, zar ne, uzroke? Više volim (iza)zov stranputice nego izvjesnost (auto)puta. Pa ako se moje raspoloživo vrijeme poklopi s pristojnim atmosferskim, teško ću odoljeti. Baš tako izazovna bila je sunčana neđelja 08.lipnja. Krenuo sam iz Zagreba oko podne, pa skrenuo s autoputa već u Karlovcu, pa mi pred Plitvicama opet ruka poletjela na lijevi žmigavac, pa u Izačiću uš’o, a neđe oko ponoći na Ivanici izaš’o s te deboto najduže cestovne bosanskohercegovačke dijagonale. I ni to mi nije bilo dosta, već sam se u Bugojnu sjetio da se ne mogu sjetiti kad sam zadnji put bio u Livnu, pa preko Kupreških vrata, Kupresa, Duv…, pardon, Tomislavgrada, e da bih protegnuo noge i okrijepio se baš u Livnu. Livno mi je ostalo u sjećanju kao tipična bosansk(ohercegovačk)a multinacionalna i multikulturalna sredina. A toga prekrasnog nedjeljnog popodneva, uspjevši prošetati tek poslovnim centrom grada stekao sam dojam da je u međuvremenu svaki (pra)povijesni hrvatski kralj ili knez, svaki otac hrvatske domovine, svaki hrvatski svetac, fratar, Matica, prijestolnica, gradheroj, pa čak i pjesnik uspio dobiti svoju ulicu. Četiri dana uoči početka svjetskog nogometnog prvenstva i „povijesne“ inaugurativne utakmice Brazila i Hrvatske, činilo se da je svaki drugi od mnogobrojnih šetača, i još mnogobrojnijih sjedača po kafićima, razigrane djece u centralnom parku nosio nešto „kockasto“ na sebi, a većina automobila da je već bila zakićena hrvatskim zastavicama odnosno „kockastim“ navlakama po retrovizorima. I tako došetah do zgrade policije. Iznad glavnog ulaza tri držača za zastave,ali popunjen je samo srednji i to zastavom, koliko me sjećanje služi, bivše, odavno ukinute, a odnedavno u Haagu (posredno) osuđene tako-onda-nazivane Hrvatske zajednice odnosno Hrvatske republike HercegBosne. Čim sam „iako iscrpljen od puta“ u ponoća došao doma otvaram Internet i saznajem da je to zapravo službena, aktualna i (ustavnopravno) važeća zastava desete, teritorijalno najveće, Hercegbosanske bosanskohercegovačke županije/kantona, kojoj da je Kupres (sic!) sjedište, a Livno tek sjedište vlade, a Duv…, pardon Tomislavgrad sjedište skupštine, a u kojoj su i nekad „čisto srpske“ općine Glamoč, Grahovo i Drvar. Dakle, ukinuta i u Haagu osuđena HZ / HR Herceg-Bosna i njezini simboli, zastava i grb, nastavljaju živjeti i djelovati kamuflirani u Hercegbosansku županiju i njezine simbole. Ima bit da je ključna caka koja je, po svoj prilici, zamazala oči svim relevantnim faktorima, od Visokoga predstavnika do Ustavnoga suda izostanak one crtice između „Herceg“ i „Bosna“. Naime, pokušavajaći odgonetnuti tajnu onih triju držača, postavio sam dvije hipoteze. Ako datiraju još iz „Juge“, onda je jedan bio predviđen za „državnu“, drugi za „republičku“, a treći za „partijsku“ zastavu. Ako su novijega datuma, onda bi jedan trebao biti za državnu (pitanje svih pitanja u BiH: staviti ovu riječ pod navodnike ili ne?), drugi za „entitetsku“, a treći za „županijsku“ zastavu. Međutim, Internet me informira da je Ustavni sud BiH ukinuo simbole, zastave i grbove, i Federacije BiH i Republike Srpske jer da oni ne simboliziraju sve bosanskohercegovačke narode, već samo „bošnjački“ i „hrvatski“ u Federaciji, odnosno „srpski“ u RS. Pa kako onda da je i za Visokoga predstavnika i za Ustavni sud BiH i za sve one koji bi to pitanje mogli i/ili trebali pred njima potegnuti sasvim u redu: a) da su zastava i grb teritorijalno najveće i (izvorn- om, predratnom) strukturom stanovništva jedne od najizmješanijih županija/kantona „pravo“ (s bosanskim naglaskom i bosanskim značenjem tog pojma) jednonacionalni; b)da se uz tu jednonacionalnu zastavu u jednom od ona dva prazna držača na zgradi livanjske policije ne vije i državna zastava Bosne i Hercegovine? Ako je sve to u redu, kako očekivati od livanjskog državnog odvjetništva i policije da savjesno provedu istragu oko nedavnih slučajeva javnog spaljivanja državnih zastava Bosne i Hercegovine u Livnu i okolici? Prvi put, ako se dobro sjećam, to je učinjeno kao satisfakcija zbog poraza „naših“ (reprezentacije Hrvatske), a drugi put kao izraz likovanja zbog poraza „njihovih“ (reprezentacije BiH). Odnosno, ako nad ulazom u livanjsku policiju „vihori“ samo zastava Hercegbosanske županije odnosno kantona odnosno zajednice odnosno republike, a ni u jednom od dva prazna držače nema mjesta za državnu zastavu Bosne i Hercegovine, po čemu bi uopće za mentalni sklop policajaca i državnih (sic!) odvjetnika koji svakodnevno ulaze i izlaze ispod te jedne i jedine zastave, kao i njihovih političkih mentora, bilo neprilično uklanjanje državne zastave BiH iznad ulaza u jedan obični livanjski kafić? A mi svi skupa u nesretnoj Bosni i Hercegovini i samo malo manje nesretnoj Hrvatskoj, dokle ćemo se zgražati tek nad, i slijepcu i budali, vidljivim posljedicama, a previđati također očigledne, zar ne, uzroke? Ma i one spaljene zastave su makar nekoliko sati budile sjećanja na izvornu bosansk (ohercegovačk)u dušu Livna, za razliku od ona dva stalno prazna držača ponad porte zgrade livanjske policije. Darko Kaciga Dubrovčanin Mrš kleroustašiji, sloboda (hrvatskoj) naciji! PS Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik. OTVORENO PISMO KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA I DNŽ, LUČKOJ KAPETANIJI DUBROVNIK I KONZERVATORSKOM ODJELU DUBROVNIK Zabrinuti smo Evo što su nam naši sugrađani dojavili proteklih dana na Zeleni telefon Eko-Fon 020/453-850: Posječene 24 topole u Velikom Stonu, kanalizacija smrdi na putu kod Hotela u Donjem Čelu, trava 70 cm na plaži u uvali Lapad, na Lokrumu samo 40 m od Maksimilijanova samotana niknuo „drveni čardak ni na nebu ni na Zemlji„- buduće barake, još uz to se uništava povijesna baština, betonizacija i nasipanje Omble i dalje napreduje, jahte i jedrilice se sidravaju nasred Omble... i prijete i prometu i zagađenju Omble Vjerujemo našim sugrađanima i dijelimo njihovu zabrinutos, te vas molimo za žurno očitovanje. Voditeljica Zelenog telefona Eko-fona Jadranka Šimunović 2 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. MALOGRAĐANŠTINA I KOMPLEKSI „Naškoj“ nepismenosti nikad’ kraja... Koliko se žuči prolilo u polemikama za i protiv Belvedera, na nastojanje da magistrala zaobiđe Grad. Još odzvanjaju zapomaganja gospođe Bebe Beritić da se zaštiti Grad od betonskog okova, da puninu svoje autentičnosti istakne u zelenom vijencu padina Srđa i plavetnila mora. I da je onda bila tako snažna i glasna svijest struke i građanske razboritosti nikada se ne bi sagradio ni „Neptun“, ni „Belveder“, a možda niti „Excelsior“ Bio je tu nekad restoran „Pergola“ . Očito da je nekome zvučalo ljepše i privlačnije nego naški odrina. Uostalom strano je pa je i time malograđanski kompleks nakratko potisnut . A i talijanski gosti će ga razumjeti i dakako navaliti, ko u svoje . Očito nije se baš tako dogodilo jer je poduže bio zatvoren. Ali zato sada u novom ruhu i s novim „domaćim“ imenom „ Pantarul “. I slika prikazuje što to znači. Da ne treba interprete. Nastojanja su bila dobronamjerna ali je pismenost , ko u puno slučajeva naškoga izostala. I priklonila se novokomponiranom dubrovačkom govoru. Jer sve te naške riječi koje čujemo i čitamo, iz srama prema svome a iz oduševljenja prema tuđemu bez razmišljanja pružaju ruke preko granica Republike i ponosno ih unose u njedra Grada. Da se zna ‘ko je gazda ! Ama nije pantarul nego pantaruo. Taj karakteristični dubrovački samoglasnik „O“ kojim završava ( a i počinje; ožica, oliganj, odviše … ) puno riječi jest naša prepoznatljivost koja nije standardna ali nije ni nepravilna. Pa tako imamo bezpotrebno posuđeni mul, mirakul , skandal, karneval ...umjesto naškoga : Muo , mirakuo , skando , karnevo ... , i pribor za jelo: nož, ožica i pantaruo. A kad se sklanja postaje pantarula- lu, mula-lu, mirakulalu, skandala-lu, karnevala-lu. Pa kad je vjekovna prikla prikonoći postala fritula zašto i dobrojutro ne bi bilo good morning? U samim počecima turizma , stari čovjek, moj susjed prije 50 godišta zn’o mi je rijet : „Sinko, više ti vrijedi jedan „Gut morgen“ nego stotinu „Dobro jutro“ . I tako: „Hrvatsku ni za što “ a za solde sve! Šetamo dalje prema predivnoj izložbi „Hrvatska iz zraka“. I uzput, u srcu Lapada na mjestu nekada kamene ville u sivilu izniklo zdanje čudnih oblika. Školski primjer kontrasta ljepote i nakaze. Villa prekoputa koja je izdržala nasrtaj ponude ostala je svjedočanstvo produhovljene arhitekture, ugođaja i ukrasa Lapada. A kako nazvati ovaj zločin ? Možda „Blidinjsko geto“. ili unakaženi Lapad . I koliko sarkazma u ponudi „cvijeta nekretnine“. Privodi se kraju na temelju svekolikih dozvola „nepotkupljivih“ stručnjaka premazanih mirisom tisuća orhideja. U cvjetnom polju „ podmazanog “ betona!? Impresivnost izložbe navodi na razmišljanje. A dolaskom doma kao u nastavku romana. Na DUtv intervju našega znanoga građanina . O svemu. O Gradu. Kako bi to sve moglo, a i trebalo izgledati. Što bi smetali neboderi na Srđu, zašto ne graditi iznad magistrale, a što bi tek bilo da je magistrala išla po samome Srđu, kako ne smeta Belveder, Excelsior...? Slušati i naslušati se. Misliti, razmisliti i zabrinuti se. Naručeni razgovor u potvrdu svojih bolesnih stremljenja kratkovidnih ideja materijalističkog poriva, na snazi Berluskonijeve medijske moći postaje opasan, za Grad. Za Baštinu. Pa i za prisjetiti se; koliko se žuči prolilo u polemikama za i protiv Belvedera, na nastojanje da magistrala zaobiđe Grad. Još odzvanjaju zapomaganja gospođe Bebe Beritić da se zaštiti Grad od betonskog okova, da puninu svoje autentičnosti istakne u zelenom vijencu padina Srđa i plavetnila mora. I da je onda bila tako snažna i glasna svijest struke i građanske razboritosti nikada se ne bi sagradio ni „Neptun“, ni „Belveder“, a možda niti „Excelsior“. Naravno ovako napadni. Ali tak’a razmišljanja treba odagnati režiranim nastupom građanske osobe, spustiti je u polje prostodušnog puka i uvjeriti ga u zlatnu budućnost tuđega Grada. I gledano iz kuta priučene ugostiteljske struke u kojoj su sazdane sve znanosti krajobraza, arhitekture, estetike, povijesti umjetnosti, društvenih i inih znanosti,širokog pogleda od trpeze do blagajne , a kao glasnogovornika „uzdanice naše budućnosti“ ostaje nam više nego se zabrinuti Davor Mage DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Kanal bez željeznih rešetki Furesti s kruzera, nakon razgledavanja stare gradske jezgre, sa Straduna prolaze između konopa kroz vrata prema Pilama. I sve bi bilo dobro da se nije ispriječio jedan problem uza sami prolaz, pogotovo za invalide u kolicima. Nedostaju željezne rešetke. Ako invalid u kolicima nije oprezan, vrlo lako može upasti u kanal i, ne daj, Bože zaraditi kakvu ozljedu. Nadam se da će se za dobro svih, ovaj problem što prije riješiti. Zdravko Trojanović Trojo Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA „PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (15) Gdje je dokaz o „blagoslovu“ biskupa Severina? Kako bi, dakle, biskup Severin po svojoj struci, biskupskoj službi, kršćanskoj savjesti i tragičnom obiteljskom iskustvu mogao htjeti da se kosti iz dubrovačke katedrale prebace iz vjekovnoga počivališta na neko drugo mjesto? Neprihvatljivo je da se za uklanjanje otkopanih ljudskih kostiju iz katedrale rabi časna uspomena blagopokojnoga msgr. dr. Severina Tomislava Perneka, dubrovačkoga biskupa od 1967. do 1989. i dubrovačkoga biskupa u miru od 1989. do 1997. On je u doba arheoloških istraživanja katedrale i Bunićeve poljane jedini bio ovlašten zastupati Dubrovačku biskupiju, pa tvrdnja da su kosti premještene „uz blagoslov Dubrovačke biskupije“ (Glas Grada, 483, 20.6.2014., str. 5) ide na njegov račun. Nažalost, već je postalo poslovično izvlačiti se na one koji se, jer su pokojni, sami više ne mogu braniti, i kriviti biskupa Severina za promašaje civilnih struktura oko obnove katedrale. U Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku priznaju da još nisu utvrdili pisani trag o navodnom odobrenju Dubrovačke biskupije da se kosti pohrane u kosturnicu na Boninovu. Je li previše tražiti dokaz za iznesenu tvrdnju? Neka se objavi tobožnja isprava dubrovačkoga biskupa kojom se on u ime Biskupije odriče posjeda tih kostiju i ustupa ih Zavodu za obnovu ili Zavodu za zaštitu spomenika ili gradskom groblju, ili kojom daje dopuštenje da se kosti njegovih prethodnika na katedri dubrovačkih nadbiskupa i drugih pokojnika iz katedrale i njezina narteksa odvezu u bezimenu zajedničku kosturnicu, ili kojom ustupa tisućljetno pravo na grob pokopanih u katedrali i uz nju! Sumnjam da takva isprava postoji. Evo i zašto. Severinova oca Frančišeka (55), rođena u Ptuju u Sloveniji 20. siječnja 1889., dana 20. kolovoza 1944. pokraj Banje Luke pogubila su dva pijana partizana s pet metaka u zatiljak. Mještanima su rekli da mu leš bace u Vrbas, ali ga je jedna obitelj privremeno pokopala u svoj vrt. Nakon protjerivanja partizana iz Banje Luke njegov tada 20-godišnji sin Severin ostavio je studij, došao, otkopao očevo tijelo i pokopao ga na groblje Sv. Marka u Banjoj Luci. Bilo mu je stalo da se s mrtvima postupa dolično. Severinova starijega brata Franja (21), rođena 18. siječnja 1923. u Kotor-Varošu, studenta prava, u kolovozu 1944. uhitili su partizani u Banjoj Luci, zatvorili i mučili u podrumu direkcije rudnika ugljena; to je zadnje što obitelj o njemu zna. Kad su u predjelu tzv. Rakovačkih bara otkrivene masovne grobnice, JNA je na tom prostoru odmah napravila vojni poligon s velikim asfaltiranim površinama, vjerojatno kako bi se onemogućilo pronalaženje mjesta partizanskih zločina. Sljedeće 53 godine Severin je živio s činjenicom da bratu ne zna grob. 4 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. Severinova majka Anna Augusta, djevojački von Schneeberg, rođena 10. ožujka 1895. u Zürichu u Švicarskoj, a umrla u Dubrovniku 26. svibnja 1979., do smrti je živjela sa sinom Severinom i do zadnjega dana svaku je večer ljubila sliku najstarijega sina o kojemu nije znala je li i gdje je pokopan. Nju je pak sin Severin pokopao kraj njezina muža u Banjoj Luci. Kao doktor pravnih znanosti biskup Severin je znao da uljudbe svih vremena smatraju kako je pravo na dostojan sprovod i pokop pokojnika temeljno ljudsko pravo. Kosti imaju pravo na grob. Štovanje mrtvih jedno je od prvih pokazatelja kulture i religije. Rimski su zakoni određivali da svatko ima pravo na ukop Rimski biskup sveti Ivan Pavao II. i dubrovački biskup Severin I. u Vatikanu 18. ožujka 1983. Obojica su rođeni nakon Prvoga svjetskog rata, obojica mladi ostali bez brata i izgubili oca u Drugom svjetskom ratu, obojica doktorirali u Rimu, obojica duhoviti i skromni, a uvjereni protivnici bezbožnoga ateizma i jednoumlja, obojica briljantni pravni umovi i učitelji kršćanskoga morala; obojica mladi postali biskupi; obojica pastiri iz daleka (Severin Tomislav Pernek u Dubrovniku, a iz Travnika, a Karol Józef Wojtyła u Rimu, a iz Poljske); obojica nisu svjedočili samo riječima nego i bolovali, više puta i u bolnicama. Obojica počivaju u crkvama uz koje su vezali svoje djelovanje. Lijevo se vidi štaka, trajna potreba nakon što je Biskupa na pješačkom prijelazu u Lurdu 6. listopada 1980. zgazio francuski taksist (pa i osuđenici na smrt poput Isusa), a bilo je kažnjivo oskvrnjivanje grobova. Stari su Rimljani grob smatrali religijskim mjestom, pa ako je tko pokopan „bespravno”, na tuđem zemljištu, vlasnik ga nema pravo ukloniti da ne bi oskvrnuo grob. Od rimskoga prava potječe, a vrijedi i danas da je groblje izvan pravnoga prometa, pa se nad grobom ne može steći vlasništvo. No, onomu tko je zemljište ukopom posvetio za grob priznaje se pravo groba, ius sepulcri, koje se sastoji u pravu nadzirati grob, posjećivati ga i obavljati vjerske obre- de kraj njega. Kako bi, dakle, biskup Severin po svojoj struci, biskupskoj službi, kršćanskoj savjesti i tragičnom obiteljskom iskustvu mogao htjeti da se kosti iz dubrovačke katedrale prebace iz vjekovnoga počivališta na neko drugo mjesto? On može biti kriv samo zato što je vjerovao da su ljudi koje mu je socijalistička vlast slala kao pregovarače i koje je angažirala – u svojem poslu stručni, savjesni i odgovorni. Ni prikrivanje tragova nije mu svojstveno jer je, između ostaloga, sve svoje propovijedi imao napisane iako ih je uvijek govorio bez čitanja, a jedini razlog bila je obrana od doušnika koje su mu pokušavali prišiti ono što nikada nije rekao. Ako je ovdje dao suglasnost, ona mora postojati u pisanom obliku. Povrh svega, promjena namjene korištenja nekretnine (podzemlja katedrale iz groblja u muzej), konzervatorska sanacija i izvanredno održavanje crkve te svaki čin koji se odnosi na dobra povijesne ili kulturne vrijednosti smatraju se poslovima izvanrednoga upravljanja, pa je za davanje suglasnosti da se te kosti prenesu, prema kanonu 1277. dijecezanski biskup morao imati pristanak Biskupijskoga ekonomskoga vijeća i Zbora savjetnika (konzultora). Nema ni naznake da su spomenuta tijela ni Biskup dali takvu suglasnost. Dubrovačka biskupija nije bila u posjedu katedrale od 1. travnja 1981. do 24. studenoga 1986. pa odgovornost za upravljanje u tom razdoblju snosi činjenični posjednik. Predlažem da se isprave objave i da se suočimo s prošlošću. Biskup Severin bio je čovjek pravnih savjeta, jasan i nedvosmislen. Nije mogao shvatiti one u Crkvi koji su se neodgovorno propisima prema crkvenim odnosili i sigurno ih nije kršio. Njemu je propis doista bio zakon, a ne prostor za traženje zakonske rupe. Geslo koje je odabrao: „služiti istini u ljubavi“ (Caritati in veritate), stvarno je i živio. Bio je pravičan čovjek, stručan u kanonskom i rimskom pravu, a doktorat je napisao o obiteljskom zakonodavstvu SFRJ. Nije se pogađao ni činio kompromise u bitnim stvarima. Nitko nije bio tako velik i moćan da bi ga se biskup Severin bojao i nitko tako malen i nemoćan da ga ne bi poštovao. Vrijeme njegova biskupovanja bilo je doba teškoga vandalizma prema čovjeku, vjeri i svemu što je sveto i kršćansko; doba u kojem je ideologija bila jača od pameti, a politika od iskonskih svetinja. Razdoblje progona vjere i tradicije bilo je izjednačavano s „oslobađanjem čovjeka“. U doba arheoloških istraživanja katedrale javno je prosvjedovao zbog prikazivanja na Ljetnim igrama predstave koja „teško vrijeđa najsvetije osjećaje katoličkih građana, ironizira Katoličku Crkvu i kršćansku kulturu“. Govorio je istinu bez šminke. Prema Knjizi narudžbi Pogrebnoga poduzeća Boninovo i Dnevniku arheoloških radova Josipa Stošića koji se čuva u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, prijenos kostiju obavljen je na Uskrsni ponedjeljak 8. travnja 1985., a to je zapovjedni blagdan, neradni dan u crkvenom kalendaru. Biskup Severin nije mogao željeti da se na Uskrsni ponedjeljak obavlja takav sprovod, tj. prijenos. Mogao je jedino biti doveden pred gotov čin tuđom voljom i odlukom te pustiti da se jedan svećenik barem pomoli za pokoj duša pokojnika čije su kosti prebačene, još se ne zna u koju kosturnicu. No, teško mi je pojmiti da je i to dopustio. Ne vjerujem da se msgr. Pernek mogao složiti s premještanjem kostiju bez točno utvrđenih modaliteta, napismeno utanačenih. Takav se čin ne može odobriti samo usmeno. Gdje je pisana isprava? Djelatnici Arhiva Dubrovačke biskupije pregledali su početkom srpnja 2014. službeno glasilo – Obavijesti Dubrovačke biskupije iz 1983. (kad je počelo sustavno iskopavanje grobova u Katedrali), 1984. i 1985. godine (kad je dio kosti prenesen na Boninovo) i utvrdili da u njima nema nikakva spomena o tim kostima ni njihovu prijenosu. Pregledali su i Urudžbeni zapisnik Biskupijske kurije (Biskupskoga ordinarijata u Dubrovniku) u razdoblju 1983.– 1985. i utvrdili da se ni tamo ne nalazi ništa o kostima, odnosno da nitko od Biskupa ili Ordinarijata nije tražio suglasnost, dopuštenje, odobrenje, potporu ili pristanak za prijenos kostiju iz Katedrale na Boninovo, niti je ono samoinicijativno dano. Rimski je pravnik Ulpijan kao pravno načelo postavio da umrli ne smije ostati nepokopan. Stoga su teologa i pravnika poput biskupa Severina tadašnje vlasti i mjerodavna tijela mogle samo dovesti u zabludu tvrdnjom da se kosti iz katedrale nikako ne mogu vratiti kamo bi trebale, odakle su iskopane, i kao jedino moguće mjesto pokopa ponuditi gradsko groblje. To isto čine i nama danas. Onda je „razlog“ da se kosti „ne će zatrpavati“ bila ideja da se od svega otkopanoga moraju prezentirati samo arhitektura i freske. Danas je „razlog“ što zacrtani projekt „nije predvidio vraćanje kostiju u podzemni prostor Katedrale, niti su za to uspostavljeni ikakvi uvjeti“. Uspostavite uvjete, a časne ljude ostavite na miru! Petar Marija Radelj DUBROVNIK NEKAD I SAD Komu se obratiti? Kako su humanizam i renesansa obilježili kasniju srednjevjekovnu povijest, tako su primitivizam i korupcija obilježili početak 21 stoljeća, u nas. Netko će reći, pa bilo je toga uvijek, i jest ali oni su danas postali glavno obilježje društva u kojemu se sve drugo izgubilo i nestalo, ili postalo raritet, poput morala, etike, skladnosti ili pak kreativnosti. Naročito je to došlo do izražaja u našemu Gradu koji je oduvijek bio oličenje sklada i skladnosti, kulture i umjetnosti, štovanja lijepog, pa je kontrast prevelik, jer Grad je danas samo ružna suprotnost svega što je nekad bio. Zašto sad opet o ovome govorim? Pa svi znamo što se u Gradu događa i mislimo kako nas više ništa ne može iznenaditi, da ne može biti gore, ali sinoćnji (3.7. 2014.) me događaj zgrozio i pokazao da ipak uvijek može biti gore. Govorim o događaju NOĆ GLADIJATORA koji se 3.7., vjerovali ili ne, odigrao ni manje ni više nego na taraci od Revelina, usred Grada, u prostoru kojega su još i nazvali CULTURE CLUB REVELIN-smiješno i jadno, a nadasve neadekvatno, jer tu nema ni K ni C od kulture. Naprosto je nevjerojatno i nezamislivo tako nešto prizemno dovest u Grad i to na taracu od Revelina! Neviđena je to sramota i poniženje s kakvom se ne može saživit nitko tko imalo pozna i voli ovaj Grad! Možete li uopće zamislit, nešto tako primitivno i krvoločno na taraci jednog Revelina!? Sve je to još bilo popraćeno pjesmama „velikih hrvata“ na tuta forca razglasima da se cijeli kotar Ploče iza Grada tresao, a čujem da su onima bliže Revelinu iskakali i prozori iz štokova. Stvarno kulturno, kako i samo ime club-a kaže. Počelo je to oko 22 sata i trajalo do ranih jutarnjih sati. Prava zabava okorjelih primitivaca ali na ekskluzivnoj lokaciji, za kakvu ti i takvi misle (potpuno krivo) da zaslužuju u današnjem društvu. Slična manifestacija, vjerojatno za istu ,“biranu publiku“, također sa zaglušnom bukom i sličnim izborom pjesama, bila je organizirana na istom mjestu i za vrijeme nekih nogometnih utakmica. Svi stanovnici Ploča i Konala su morali slušati navijanje tih pijanih primitivaca i zaglušnu muziku po njihovom izboru i to preko mega-razglasa, umjesto da imaju mirnu noć. Nikome od organizatora nije palo na pamet da većinu građana u okruženju uopće ne interesira takva vrsta zabave, nego da ih možda smeta i ometa u noćnom odmoru, na koji imaju puno pravo. Ali od primitivizma ne možete očekivat empatiju. Taj razumije samo - zaradu. Ali odakle izvire ta bezobzirnost, bahatost i primitivizam u našemu Gradu? Odakle, nego iz gradske uprave, jer DOZVOLU za sva ova, tobož kulturna događanja, dava –GRADONAČELNIK. ON bi, po svojoj funkciji trebao bit čelnik svih građana a ne samo onih od kojih ima koristi. Ali, gradonačelnik je odmah podijelio građane u 2 grupe: prvi su oni što činu što ih je volja, stvaraju nered, buku i galamu po cijelu noć, ali od njih se ima koristi, pa je on na njihovoj strani, a oni drugi,od kojih nema koristi, moraju sve to trpjet bez mogućnosti bilo gdje se žaliti. Ti drugi su, kako bi se reklo, građani drugoga reda! Kad me sinoć (3.7.) uznemirila ta strašna galama od razglasa s tarace Revelina, najprije sam zvala policiju. Naravno, od njih sam dobila očekivani odgovor kako oni nijesu nadležni, a dozvolu je dao Grad Dubrovnik, t.j. gradonačelnik (koji je uostalom daleko od Revelina u svakom pogledu). Kad sam pitala komu se mogu žaliti radi te buke, dežurni policiot me uputio na Državni inspektorat, nemajući pojma da je ta institucija ukinuta prije Nove godine i nema je! Znači, policija nije nadležna za buku po noći ali ne zna ni tko jest?! Sutradan, onako neispavana, krenula sam iznaći komu se čovjek, “silovani“ građanin Dubrovnika ima obratit za pomoć u slučaju tih „kulturnih„ događanja praćenih bukom. I ukratko SAVJET: gradonačelniku svakako nemojte ići jer on je idejni začetnik i „zaštitnik“ svekolike buke, galame, nereda i „kulturnog primitivizma„ po Gradu, pa neće imat razumijevanja za vaše probleme i samo ćete gubit vrijeme. Kako saznajem SANITARNA INSPEKCIJA odgovorna je za buku, ali na broju 351-124, nadležna inspektorica gđa Cvjetković, rekla je da je sve u nadležnosti Grada, koji dava dozvolu, a nadzor nad dozvoljenim, provodi tko? Opet naše KOMUNALNO REDARSTVO, pa mi je dala broj 640604. Zvala sam i tamo. Gosp. Cumeljan je bio ljubazan i rekao kako nijesam dobila baš pravu informaciju od sanitarnog inspektora, jer je Sanitarna inspekcija ta koja je dužna mjeriti razinu buke pa i u ponoća ako treba (samo ne znam kako onda doći do bilo kojega inspektora). “Brigo moja pređi na drugoga“! Ipak smo ostali na obećanju kako će komunalno redarstvo sve izvidjeti, a i podnijela sam pismenu prijavu Sanitarnoj inspekciji, pa ćemo vidjeti što će biti! Svakako, dragi građani, sad znate, komu se trebate obraćati, kad je u pitanju buka, iako sumnjam da ćete išta postići, jer je sve podređeno „idejama i željama vizionarskog gradonačelnika“, kojega svakako treba u startu zaobići zatreba li vam bilo kakva pomoć. I policiju možete odmah preskočiti, ona spava i ništa ne zna. Ovi ostali, komunalno redarstvo i sanitarna inspekcija, možda nešto i učinu ali samo ako budete dovoljno uporni (ipak i oni moraju bit poslušni). Dakle, pokušajte, naoružajte se upornošću i strpljenjem i izdržite do izbora novoga gradonačelnika, za kojega se samo možemo nadat da možda neće imati tolike afinitete za komercijalizirana, bučna i prizemna događanja („kulturni primitivizam“) preko razglasa diljem Grada, a naročito na mjestima koja su nama iz Grada uvijek bila nekako –sveta. Jedno od tih svetih mjesta je i REVELIN, koji nikad nije bio toliko jadan, ponižen i obezvrijeđen kao sada, za vrijeme vladavine A.Vlahušića. Što nam Vlahušić još može ponudit i priuštit za svoga mandata? Borbu pasa na taraci Revelina, ili trku bikova kroz ulice Grada? Ili borbu bikova ispred Crkve sv.Vlaha? Zašto ne? Sve bi se to sjajno uklopilo u Vlahušićevu viziju Grada i donijelo veliki INKAS, a što je važnije od inkasa? Bome, ništa, pa ni vlastita familija. Dr Dorina Mitić-Šoša P.S. Upravo sam sad na portalu DU NET pročitala da su noć prije ovog „kulturnog“ događaja na Revelinu, tj. 2.7., gladijatori-zaštitari u tom t.zv. Culture clubu Revelin, PREBILI mladoga Amerikanca toliko da još leži na Medarevu, ali svi o tome šute, i policija i mediji, pa i gradonačelnikovi glasnogovornici!? Hoće li se pokrenut istraga? Da li će biti odgovornih? Što mislite??? GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 5 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA PLANOVI I PLANERI Na dugom štapu Dio Riječke ulice je i dalje u katastrofalnom stanju, pogotovo kada pada kiša, još malo pa će Grad u tom slučaju trebati zaposliti gondolijera Po svemu sudeći vrlo je teško nekim planerima gledati Grad realnim pogledom prosuđujući stvarne njegove potrebe. Na jednoj strani se grad uređuje i uljepšava a na drugoj strani se ne vide ili previđaju ekološki propusti što u nekim slučajevima traje čak i više godina. Ekološka svijest nekih naših sugrađana nije dovoljno razvijena ili je uopće nema, ali nije jasno zašto se nadležne službe ne javljaju kada je to stvarno opravdano i ne postupaju po postojećim zakonima, planovima i programima. Ovih dana smo bili svjedoci jedinstvenog povijesnog nastupa komunalnih redara na Solitudu gdje su izdali nalog da se u blizini ljetnikovca Ghetaldi-Gundulić pored šetnice otklone oštećene brodice, ali mi se čini i ispravne koje tamo leže već duže vrijeme pored manjeg željeznog kontejnera. Međutim one i dalje stoje na istom mjestu, premda neke brodice imaju i svoj registracijski broj. Istovremeno komunalni redari nisu valjda imali vremena proći pored ljetnikovca Riječkom ulicom da bi tamo konačno registrirali dugogodišnje odlagalište građevinskog otpada koje se stalno obnavlja. U zadnje vrijeme tamo je vjerojatno nanesen i iskop izvađen iz mora pored šetnice na Solitudu. Iz nekih za sada nepoznatih razloga ovo nelegalno odlagalište nije na popisu u Programu zaštite okoliša Grada Dubrovnika 2012. – 2015. Prema svemu viđenom problem je nadležnima proći i ostalim dijelovima Babin kuka, možda, kako sam već spominjao, jer je to za njih Terra incognita ili možda eksteritorijalno područje u koje se ne smije doći bez dozvole. A možda je namjera Grada da ovo odlagalište proglasi Arheološkim nalazištem gdje će se jednog dana pronaći Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i moguće Program o zaštiti okoliša Grada Dubrovnika. Na okuci Riječke ulice prema ljetnikovcu se izvode neki nedefinirani radovi jer nema zakonski obavezne informacijske table tko radi što i za koga radi, tamo je nakon odvožnje zemlje iskrsnuo i potporni zid iza kojeg se poravnava zemljište. Ovaj dio Riječke ulice je i dalje u katastrofalnom stanju, pogotovo kada pada kiša, još malo pa će Grad u tom slučaju trebati zaposliti gondolijera. Put od ulice V.Lisinskog do lučice Solitudo je u istom KIP DOMOVINE IZRAĐEN BROJKAMA Treba vjere i nešto pameti Hrvatska dobno spolna piramida zapravo i nije nalik piramidi već nečemu trbušastom što nam pokazuje da je glavnina stanovništva sabrana od 30 - 65 godina, dok je broj “seniora”(iznad 65) znatno veći od broja “pionira”(0 - 15),u odnosu 20% prema 14%. Radno aktivno pučanstvo čini 42%, uzdržavano 35%, a umirovljenici 23%. Od 1990. do 2011. izgubili smo pola milijuna ,tj. sa 4,7 mil. pali na 4,2. Prema djelatnostima primarne čine 9%, sekundarne 33%, tercijarne 58%. U prijevodu činovnici, konobari, trgovci i pokoji obrtnik. Visokoobrazovanih je svega 8% unatoč bujanju fakulteta i poznatim aferama. Selo odumire, a tragično stanje stočnog fonda te “žitna” politika su posebna tema; dočim aromatske biljke i potražnja zdrave hrane pružaju nove prilike, osobito jugu zemlje (60% obradivih površina je pod žitaricama). 6 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. lošem stanju s ukrasima od otpada. Sada se utvrdilo na GV da je poduzeće Vrtlar posjeklo borove na nelegalno započetom gradilištu na početku šetališta I.Zajca o čemu je već bilo riječ prije više mjeseci. Kako se to smjelo dogoditi, tko je to odobrio? Sada imamo veliki prosjek na glavici Solitudo i sa strane mora. Na obali sa strane ljetnikovca pored šetnice postoji veliki zarđali kontejner kojeg koristi Ronilački klub, pa valjda ovaj važan klub zaslužuje bolji dodatni radni prostor, a kontejner se tamo ne bi trebao nalaziti. Kako sam već u prošlom osvrtu pisao šetnica od vile Franice do vile Mladinov nije uređena, a kante za smeće su sve punije i smeća imamo i oko staze. Hotelsko poduzeće Valamar je sva svoja tri odlagališta građevinskog otpada u tolikoj mjeri saniralo da se ne primjećuje da je tu bio razni otpad takve vrste, pa se uvjetno može prihvatiti takvo stanje. Međutim, put koji ide od hotela Argosy ka istočnom ulazu na plažu Copacabana nije još popravljen, a kod ulaza na plažu za vrijeme kiše stvara se tolika bara da jedva prolaze i automobili. Ni rasvjeta na ovom putu nije postavljena. Mogao bi se ponešto urediti i onaj odvojak prema plaži Cava. Šetnica od hotela Dubrovnik President ka zapadnom ulazu na plažu Copacabana treba daljnja uređenja, nedostaje i rubno kamenje uz šetnicu kako se ne bi rasipao U strukturi energije(HEP 2012) NE Krško čini 14%, TE 25%, HE25%, te vjetroel. 2% sa tendencijom rasta. Očito je slaba uporaba biomase, solara i “smeća”. Razvidna je litoralizacija (selidba prema obali) te težnja ljudi da idu u veće gradove. Tako je u Zagrebu pola dječjih vrtića u državi, a sigurno i nadpolovičan broj znanstvenika, umjetnika, poduzetnika. Cijela područja(manji gradovi, otoci, sela) ostaju raseljeni i prepušteni odumiranju. Dosta te crne statistike, Hrvatska je bogomdana zemlja za život - samo treba drugačiju politiku, a ako to ne budemo sposobni promijeniti ima čeljadi koja će doći i nastaviti život. Neke zanimljive statistike za kraj. 1945. Hrvatska i Irak imaju otprilike isti broj žitelja. Danas Bagdad ima 7 milijuna stanovnika a cijeli Irak 25 milijuna. U 16 stoljeću Lopud sa 3000 duša je div prema Zagrebu koji je na 500. naneseni agregat. Nedostaju i neke kamene klupe. Čuli smo i o još jednom novom planu za glavicu Babin kuka (tu i tamo se primijeti da postoji Babin kuk u Lapadu, ali samo u ovakvim i sličnim planovima) planira se gradnja atletskog stadiona na glavici. Prvo je bilo planirano dječje igralište, pa sportsko rekreacioni centar, sada atletski stadion, a moguće da ćemo u doglednoj budućnosti izgraditi našu Olimpiju (ko u staroj Grčkoj). Dok nam istovremeno Nogometni stadion izgleda kao malo bolje uređena seoska livada, Sportski centar u Gospinom polju čeka veće decenije uređenje i opremanje, igralište ispod Minčete još nije dovršeno, nije dovršena ni rekreaciona staza na Velikoj i Maloj Petki, a Sportsko rekreacioni objekti na Srđu na dugom štapu. Što se tiče glavice Babin kuka ne bi li trebalo znati koliki je interes građana i turista, te kakav bi bio utjecaj na okoliš. Isto tako bi trebali znati zašto zelenilo na Babin kuku nije u Katastru zelenila Grada Dubrovnika? Trebalo bi također postaviti i oznake pored šetnica da se zna je li novi dio za pješake i eventualno za bicikliste ili možda za motoriste koje se povremeno provozaju, to isto važi za dio šetnice od plaže Copacabana ka plaži Cava, gdje se pojavljuju i automobili. Marko Tomić Ljeta gospodnjeg 1871. ima Meksiko 9 milijuna (danas 100), Austro Ugarska 38 naprema SAD sa 37, San Francisco i LA su manji od Cavtata, Princip se još nije rodio, Turci su još u BiH, ali su već napustili Beograd... Od 1 milijarde Zemljana 1805. dolazimo za 200 godina, tj.2014. do 7 milijardi. Najveća europska(i katolička) nacija su 1805. Francuzi, kojih ima tek zeru manje od Rusa (Rusija je većim dijelom u Aziji). What a wonderful world, čudesan je svijet samo treba vjere i nešto pameti. Josip Trostmann P.S Kome pripada Zemlja - trgovcima, znanstvenicima, bankarima, industrijalcima ili sirotinji (uvijek najbrojnijoj)? Zemlja pripada onome tko je najviše voli! Ili kolega Kaciga, kako kaže stara hercegovačka poslovica - čije ovce toga i planina! PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA Županije koje vode HNS-ovi župani među prve četiri na ljestvici konkurentnosti Zagreb, 9. srpnja 2014. godine - Prema podacima mjerenja konkurentnosti hrvatskih županija Nacionalnog vijeća za konkurentnost, među prve četiri najkonkurentnije županije dvije su na čelu s HNS-ovim županima – Varaždinska na drugom mjestu, na čelu s HNSovim Predragom Štromarom i na četvrtom mjestu Međimurska županija, na čelu s Matijom Posavcem. Podaci su to koji daju jasnu sliku o perspektivama i potencijalima hrvatskih županija i predstavljat će vrijedan orijentir i vodič svima koji žele investirati u Hrvatsku, poručio je potpredsjednik HNSa i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. „Ti podaci svjedoče i potvrđuju kvalitetu HNS-ove politike, HNSovih župana i daju čvrstu sliku o tome kako u Hrvatskoj pod istim zakonima i istim uvjetima konkurentnosti postoje oni koji rade svoj posao za građane, investitore i poduzetnike, zapošljavaju ih i daju im potporu i postoje oni drugi koji rade nešto drugo, ali se vrlo često znaju žaliti na to kako im centralna država to onemogućuje“, istaknuo je Vrdoljak čestitajući HNS-ovim županima. „Ponosni smo na njih i na sve njihove suradnike koji su očito pre- poznali kako se i u današnjim, teškim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj može napraviti vrlo dobar posao“, rekao je potpredsjednik HNS-a i podsjetio i na nedavno hvalevrijedno priznanje HNS-ovom gradonačelniku Ivanca, Milorad Batiniću, kojeg je ugledniFinancial Timessvrstao među deset najkonkurentnijih malih europskih gradova. “To je politika HNS-a na kojoj ćemo i u budućnosti ustrajati. Tamo gdje vodimo imamo vidljive rezultate.“ Među više od sto parametara istraživanja Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Varaždinska županija prednjači u kvaliteti usluge lokalne uprave poduzetnicima, istaknuo je župan Varaždinske županije i predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Predrag Štromar. Od najvažnijih ostvarenja koja su doprinijela rezultatu izdvojio je i korištenje sofisticirane proizvodne tehnologije, zastupljenost proizvodnje više dodane vrijednosti, ulaganje poduzeća u istraživanje i razvoj, suradnju poduzetnika sa sveučilištima i institutima, korištenje suvremenog marketinga u poduzećima te odabir menadžera prema kvaliteti, a ne prema rodbinskim vezama. „Indeks konkurentnosti govori o tome da mi stvaramo PRIOPĆENJE HSLS-a OGRANAK DUBROVNIK Primjenjivati važeće propise Da se Pravilnik primjenjuje u Dubrovniku, kao što se primjenjuje u Zagrebu, vlasniku psa ne bi palo na pamet da ostavi svog ljubimca kad mu dosadi odnosno ponestane volje za brigu o njemu Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika 5. srpnja 2014. god., u okviru rasprave o izvješću o radu Sanitata Dubrovnik d.o.o. za 2013 godinu, osvrnuo sam se i na način brige o napuštenim psima u Dubrovniku. Rekao sam i ponavl- jam da se taj problem može i treba riješiti primjenom važećih zakonskih propisa. O eutanaziranju ja nisam govorio. Naime, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je na temelju članka 37. stavka 8. Zakona o veterinarstvu (‘Narodne mARKETIN [email protected] T: 020 358 980 F: 020 311 992 okruženje koje potiče konkurentno poslovanje poduzećima. Mislimo da je to i najbitnije i da je to posao politike na lokalnom nivou“, poručio je Štromar. Za Međimursku županiju, koja je uvijek u vrhu, rezultati Nacionalnog vijeća nisu novost. Međimursko gospodarstvo u posljednjih šest, sedam godina otkad se govori o krizi, bilježi pozitivne trendove, istaknuo je župan Međimurske županije i član Predsjedništva HNS-a Matija Posavec. Županija bilježi svakogodišnji rast prihoda i povećanje izvoza, pogotovo od sredine 2013. godine otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Međimursko gospodarstvo čini 4,2posto hrvatskog izvoza, a tek 1,9 posto hrvatskog uvoza. „Drugim riječima, više nego dvostruko više izvozimo, nego uvozimo. Već šestu godinu imamo suficit robne razmjene s inozemstvom, rastu nam investicije, u zadnjih šest mjeseci čak je i 1450 novih radnih mjesta otvoreno“, istaknuo je Posavec. Uspjeh pripisuje efikasnosti u izdavanju dozvola koje se, prema sadašnjem rekordu Županije izdaju u roku sedam dana, te efikasnosti javne prave. „Kod nas investitor koji dolazi otvarati tvornicu i nova radna mjesta novine’, broj 41/07), donio Pravilnik o označavanju pasa. Ovaj Pravilnik je stupio na snagu 1. lipnja 2010. god., dakle, prije više od 4 godine. Da se Pravilnik primjenjuje u Dubrovniku, kao što se primjenjuje u Zagrebu, vlasniku psa ne bi palo na pamet da ostavi svog ljubimca kad mu dosadi odnosno ponestane volje za brigu o njemu. Ako bi nekome nehumanom vlasniku to nedjelo i palo na pamet, ljubimac bi mu bio vraćen i prije nego što ga je i napustio. Kad bi se u Dubrovniku primjenjivali važeći propisi, na Žarkovici ne bi bilo 360 pasa, o kojem broju govori djelatnik iz Sanitata. Činjenica je da u Zagrebu nema 20 (dvadeset puta) više mjesta nego što je broj pasa sada na Žarkovici, kako tvrdi za sedam dana dobije apsolutno sve potrebne papire koji su u ingerenciji regionalne i lokalne samouprave“, rekao je Posavec. Nadalje, Međimurska županija ima razrađen takozvani post investment care, odnosnoinvestitora se prati i nakon završene investicije. Posavec je istaknuo i postojanje e-građevinske dozvole, sustav županije bez papira, gdje u svakom trenutku svatko od trenutka predavanja dopisaonline može provjeriti tko ga rješava i u kojem roku, sufinanciranje kamate poduzetnicima na kredite, sufinanciranje sajmova, postojanje razvojne agencije koja je servis svim poduzetnicima i obrtnicima, bespovratna sredstva Europske komisije i niz drugih ostvarenja koja su doprinijela odličnoj poziciji na ljestvici konkurentnosti. „Ako čovjek radi u općem iu najboljem javnom interesu, onda ne treba biti uplašen hoće li neka odluka biti ovakva ili onakva i evo rezultata koji mogu biti primjer“, istaknuo je Posavec uz poruku da u Međimurju nemaju strah od donošenja odluka i da će nastaviti još snažnije i hrabrije. Zahvalio je Ministarstvu gospodarstva na podršci i praćenju dobrih projekata, a kao zanimljiv podatak za kraj istaknuo je činjenicu da Varaždinska i Međimurska županija imaju manji prosjek plaća nego ostatak Hrvatske. Ured za odnose s medijima Sanitatov djelatnik, tj. 7200 (sedamtisuća i dvjesto), nego se broj kreće oko 180 (stotinuosamdeset), upola manje nego što ih je sad u Dubrovniku. /I s brojevima treba znati!/ Istinitost ovog broja može provjeriti svatko tko se potrudi nazvati tel. broj 01 658 5663. Posebno ističem da nitko gradonačelnika nije ovlastio da se razbacuje novcem iz proračuna uz poruku s govornice Gradskog vijeća da će osigurati sredstava za sve pse, ma koliko ih bilo na Žarkovici. Obveza gradonačelnika je da se trudi i potiče na primjenu zakona i propisa. Ali nažalost, to mu, što je svakodnevno očigledno, nije jača osobina. Vijećnik HSLS-a u GV Grada Dubrovnika, Ivo Gjaja, dipl.ing. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 7 KONZULAT MAĐARSKE U DUBROVNIKU Počasna konzulica dr.sc. Katja Bakija Za počasnu konzulicu Mađarske u Dubrovniku imenovana je dr.sc. Katja Bakija iz Dubrovnika. Tim povodom je u četvrtak, 10. srpnja održano svečano otvorenje počasnog konzulata Mađarske u Atlant Poslovnom Centru (III. kat), kojemu je nazočio i mađarski ministar vanjskih poslova Tibor Navracsics te izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Mađarske dr. Gabor Ivan. Životopis - dr. sc. Katja Bakija Rođena u Splitu, osnovno i srednje (opća gimnazija) obrazovanje završila u Dubrovniku. Diplomirala kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon završenog poslijediplomskog studija magistrirala na zagrebačkom sveučilištu s temom iz dubrovačke književne i jezične baštine (Časopis “Dubrovnik cviet narodnog književstva (1849.- 1852.)”). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je i doktorirala s temom Medo Pucić i njegovo djelovanje između književnosti i politike. Bila je i predavač na međunarodnoj Zagrebačkoj slavističkoj školi i na Diplomatskoj akademiji Ministarstva RH. Predavala je na više europskih sveučilišta – na Odsjeku za kroatistiku i slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska), na Institutu za prevoditelje i tumače u Grazu, (Austrija), na Filozofskom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu, kao vanjski suradnik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za kroatologiju, a od prošle akademske godine zaposlena je na Sveučilištu u Dubrovniku na Odjelu za komunikologiju. Veliki dio svog radnog vijeka provela u Mađarskoj. Za vrijeme svog sveučilišnog rada u Pečuhu uz redovnu nastavu na Institutu za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu kroz izvannastavne aktivnosti (promocije, književne susrete i tribine, video projekcije, filmske večeri) studentima je nastojala pružiti što više informacija o zemlji čiji su jezik odlučili studirati i svojim aktivnostima poma- gala i u razvijanju i unaprjeđenju kulturnih veza i prijateljstva između Mađarske i Hrvatske. U tom kontekstu sudjelovala na brojnim znanstvenim skupovima, u književnim i teatrološkim publikacijama, znanstvenim zbornicima pisala o književnopovijesnim i kulturnim vezama između dvaju zemalja. Sa svojim fakultetskim kolegama i danas surađuje na zajedničkim projektima. Tijekom diplomatskog mandata u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske na mjestu konzulice odgovorne za kulturu, znanost i obrazovanje u Generalnom konzulatu Repub- like Hrvatske u Pečuhu posebice se kao Dubrovkinja trudila poticati i podržavati suradnju Pečuha, europske prijestolnice kulture za 2010. godinu i grada Dubrovnika. Željela da što više umjetnika (glazbenika, slikara, glumaca, umjetničkih fotografa, folklorista) iz obje države upozna prelijepe gradove Pečuh i Dubrovnik, da razmjene iskustva i predstave se na najbolji način. Surađivala je s vodstvom projekta EPK na realizaciji brojnih kulturnih projekata. U sklopu programa kulturne suradnje u Pečuhu su se tada predstavili Kazalište Marina Držića, Studentski teatar Lero, Klavirski trio Dubrovnik, umjetnički fotograf Goran Vranić, a u Dubrovniku je gostovalo Hrvatsko kazalište iz Pečuha. To su i razlozi zbog kojih će kao upravo imenovana počasna mađarska konzulica u Dubrovniku biti u prilici nastaviti surađivati u ostvarivanju programa kulturne suradnje mađarskih i hrvatskih umjetnika i razvijanju tradicionalno dobrih odnosa između dviju zemalja i dvaju naroda. DUBROVNIK Biskupova čestitka novom provincijalu kapucina Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, čestitao je fra Juri Šarčeviću na izboru za novog provincijalnog ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića. Također je čestitao cijeloj kapuncinskoj provinciji kao i fra Goranu Rukavini, novoizabranom vikaru Provincije, i novoizabranim savjetnicima: fra Željku Cestaru, fra Ivici Vrbiću i fra Ivici Petanjku. „Ovom prigodom želim preko Vas zahvaliti Hrvatskoj kapucinskoj provinciji za njezinu nazočnost na području Dubrovačke biskupije, čiju GODIŠNJA SKUPŠTINA INFORMATIČKOG KLUBA FUTURA Podijeljena uvjerenja polaznicima besplatnih radionica programiranja Godišnja skupština Informatičkog kluba Futura i dodjela uvjerenja polaznicima besplatnih radionica programiranja Od ideje do aplikacije održala se u Sveučilišnom kampusu 2. srpnja 2014. U proteklih godinu dana od osnivanja udruge članovi Future, između ostalih, nastavnici i studenti Odjela za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku, održali su 28 radionica namijenjenih svim 8 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. uzrastima, počevši od osnovne škole do umirovljenika. Najavljene su nove radionice programiranja, ali i osnivanje Centra robotike koji bi trebao okupiti sve zainteresirane učenike osnovnih i srednjih škola i studente. Potporu Futurinom ulasku u svijet robotike već su dali Sveučilište u Dubrovniku i Grad Dubrovnik, a slijede dogovori i s drugim sponzorima i donatorima. Uvjerenja su dobili: Dino Avdić, Igor Bajo, 100. obljetnicu od dolaska kapucina u Dubrovnik obilježavamo upravo ove godine,“ dodaje dubrovački biskup zahvaljujući bivšem provincijalnom ministru fra Anti Logari na svemu što je učinio za Hrvatsku kapucinsku provinciju. Čestitku završava blagoslovom i molbom za nebesku zaštitu „Majke Marije, koju u dubrovačkom svetištu štujemo kao Gospu od Milosrđa i sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika Vaše Provincije.“ A.T., dubrovacka-biskupija.hr Matko Batoš, Marin Begović, Petar Bubica, Žana Bulat, Josip Curić, Frano Čaveliš, Dubravko Daničić, Stjepan Di Reda, Mato Đović, Kristina Fiedler, Roko Franetović, Filip Ivanović, Dubravko Jakovljević, Frano Jančić, Anamarija Jelić, Dživo Jelić, Pavao Kaštelan, Ivana Klečak, Petar Kotlar, Luka Krnetić, Hrvoje Lucianović, Marin Lucianović, Vicko Lukšić, Ivica Mezei, Nikša Mihaica, Đivo Miloslavić, Romualdo Miljak, Maris Mirović, Dora Nikolić, Iva Nikolić, Milan Pantović, Ivana Papac, Filip Pažanin, Ivana Petrović, Pero Radić, Stijepo Radić, Katarina Regjo, Andrej Šarić, Igor Šarić, Merica Šimunović, Ivan Ucović, Tomo Vodnica i Ivana Zadro. Sandra Buratović GRAD DUBROVNIK 8.SRPNJA 2014. 65. IGRE U obilasku Solituda Generalna proba Otvaranja Plaža je središnji dio projekta uređenja šetnice od Orsana do Copacabane, a Grad konačno dobiva jedan uređeniji lungomare, kazao je gradonačelnik Andro Vlahušić novinarima 8.srpnja na novouređenoj plaži Mandrač smještenoj pokraj lučice u Solitudu, a na kojoj radovi još nisu gotovi. -Plaža je samo središnji dio. Na ovoj plaži je bilo smetlište godinama. Ovdje se radilo skoro dvije godine. Odlagali smo i mi dok Generalna proba Svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara tradicionalno se održala dan prije Otvaranja, u srijedu, 9. srpnja u ponoć ispred Crkve sv. Vlaha. Nakon velikog lanjskog uspjeha, režije Otvaranja ponovno se prihvatio Krešimir Dolenčić, uz koreografkinju Larisu Lipovac i kostimografkinju Doris Kristić. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je Filip Pavišić, a nastupio je i Udaraljkaški ansambl Sudar s Matejem Meštrovićem koji je napisao glazbu za ovu prigodu, zatim Gradska limena glazba Dubrovnik, Akademski pjevački zbor Pro musica iz Mostara, Zbor Libertas, Folklorni ansambl Linđo, KUD Stjepan Radić iz Pridvorja, Triko cirkus teatar i Dubrovački trombunjeri. Festivalskom dramskom ansamblu pridružili su se članovi kazališne družine Kolarin, učenici dubrovačkih srednjih škola, baletni odjel Umjetničke škole, članovi više plesnih studija, juniorski igrači Vaterpolskog kluba Jug CO i dubrovačka dječica. Generalna proba Otvaranja događaj je koji se svako novo festivalsko ljeto s nestrpljenjem iščekuje i tradicionalno privuče veliki broj građana kako bi se na tribinama ispred Svetog Vlaha začuo i njihov glas. Karla Labaš je ovdje Vodovod radio. Ja bih se zahvalio ljudima koji su ovdje vrijedno radili čak dvije godine. - rekao je između ostalog Vlahušić, dodavši kako radovi još nisu okončani. -Ovo je prostor koji nastaje, nije gotov. GUPom je predviđeno da se plaža proteže od Mandrača do Babina kuka, a od ove plaže do Osrana bit će uređena lučica za domaće stanovništvo. Ovu malu lučicu još ćemo urediti. Mogli bi tijekom sezone izdvojiti nešto novca da se dovede kamen i ona dodatno uredi. - istaknuo je Vlahušić. www.dubrovnikpress.hr, N.M. GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA Josipa Pavlović umjesto Dubravke Sarić Gradsko vijeće na sjednici, održanoj 5.srpnja, uz ostalo, većinom je glasova razriješilo Dubravku Sarić s mjesta ravnateljica Folklornog ansambla Linđo. Prema odluci Vijeća ansambl će do imenovanja ravnatelja voditi v.d. ravnateljica Josipa Pavlović. Dugogodišnja plesačica Linđa zaposlena je u jednoj od dubrovačkih hotelskih grupacija. Prije imenovanja Pavlović neki od vijećnika iznijeli su svoje stavove o stanju u Ansamblu, ali i načinu na koji ga je vodila Sarić. - Nije mi namjera braniti ravnateljicu jer je stvar završena, ali kako je Linđo u nadležnosti Grada Dubrovnika za očekivati je da je i ponašanje sukladno onom u instituciji, a ne u amaterskom klubu. - kazala je Matija Čale Mratović (HNS) na Gradskom vijeću tijekom rasprave o razrješenju Dubravke Sarić s mjesta ravnateljice FA Linđa. - Uvjeti poslovanja Linđa kad nisu imali svoj prostor bili su izuzetno dobri i uz to se radilo jako puno na promidžbi. Neki su koristili nošnje privatno, a o tome nema riječi u niti jednom zaključku niti je Upravno vijeće smatralo da treba dati mišljenje o tome. Kad se nešto dogodi uvijek postoji pitanje zašto i zašto baš sad. Samo želim podvući i reći da Upravno vijeće ima svoj udio u cijeloj ovoj priči. - rekla je Čale Mratović. - Ne stavljajući se ni na stranu ravnatelji ni na stranu amatera, kad se dođe do situacije kad dijalog više nije moguć, logika nalaže da se promijeni trenera, a ne igrače.- rekao je Igor Miošić (KLGB Srđ je Grad). - Zašto su o stanju u Linđu morali znati svi prije gradskih vijećnika koji su ljudima u Upravnom vijeću dali povjerenje. Zašto je moralo doći do usijanja u vrijeme turističke sezone. Ovo je znak za uzbunu gradskoj upravi, ali i Ana Hilje Vama kao pročelnici. – poručila je Olga Muratti gradskoj pročelnici za kulturu Ani Hilje. - Dolazimo u situaciju da nekome skidamo glavu. Ja sam glasala za odluku Upravnog vijeća jer tko smo mi da im ne vjerujemo ako smo im dali povjerenje. Meni kao čovjeku su loši međuljudski odnosi zadnje što se može tolerirati. - kazala je nezavisna vijećnica Olga Muratti. www.dubrovnikpress.hr, N.M. U SLUČAJU JAVNE GARAŽE DUBROVNIK Značajan napredak u pregovorima Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić predsjedao je 3.srpnja sjednicom Povjerenstva za predmet javna garaža na Ilijinoj glavici u gradskoj vijećnici. U radu povjerenstva sudjeluju gradonačelnik Andro Vlahušić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Niko Bulić i svi predstavnici klubova vijećnika i stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću. Gradonačelnik je članove povjerenstva izvijestio o pregovorima u Zagrebu s predstavnicima Privredne banke Zagreb i Midia grupe. Ostvaren je značajan napredak u pregovorima i sudeći prema dosadašnjim pokazateljima, gradska uprava će do rješenja arbitražnog spora naći zadovoljavajuće rješenje za gradski proračun i građane Grada Dubrovnika, rekao je gradonačelnik Vlahušić. Cilj pregovora je da se smanji iznos nadoknade štete prema Midia grupi, te usuglasi povoljno rješenje za sve stranke uključene u postupak. EUROPEAN BUSINESS GAME Sudjelovale i učenice iz Gimnazije Dubrovnik Učenice Gimnazije Dubrovnik Elena Vračarić, Dora Kržić i Ana Džakula, u pratnji koordinatorice projekta prof. Nikice Anić te stručnog suradnika u projektu Miha Glavinića, upravo su se vratile iz Perugie s natjecanja European Business Game. European Business Game je međunarodni projekt koji za cilj ima promicanje poduzetništva i razvijanje poduzetničkog duha kod mladih, a u kojem učenici Gim- nazije Dubrovnik sudjeluju vć 13 godina uzastopno. Ove godine su uz dubrovačke gimnazijalce sudjelovali i učenici škola iz Italije, Francuske, Škotske, Engleske, Danske, Češke, Slovačke i Farskih otoka. Zadatak učenika je izraditi kompletan poslovni plan te simulirati otvaranje tvrtke pri čemu se učenici upoznavaju sa stvarnim svijetom poduzetništva. Učenice Gimnazije Dubrovnik predstavile su se svojim projektom Solar- E, mobilnim uređajem koji se puni na solarnu energiju i za kojeg su sigurne da postoji mjesto kako na hrvatskom tako i na europskom tržištu. Tijekom pet dana boravka u Italiji sudionici ovog projekta su se upoznali s ljepotama Umbrije , posjetili poznatu tvornicu čokolade Perugina, obrte proizvodnje keramike te posjetili Assisi, te otok Polvese. Jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta je u tome što su, sudjelujući u njemu, stekli nova znanja i iskustva te sklopili mnoga prijateljstva s vršnjacima diljem Europe.- 486 - petak 11. 7. 2014. 9 GlasGrada GRAD DUBROVNIK NASTAVAK KOMUNALNIH RADOVA U ULICI STJEPANA CVIJIĆA: STAV GRADA DUBROVNIKA I OPĆINA SUVLASNIKA: Grad voljan sufinancirati još jednu garažu za Libertas Dubrovnik d.o.o stanare po modelu javno-privatnog partnerstva ostaje jedinstvena tvrtka S predstavnicima stanara stambenih zgrada Stjepana Cvijića 16, Stjepana Cvijića 18 i Sustjepanska 5, sastao se 7.srpnja gradonačelnik Andro Vlahušić. Sastanak je održan u prostoru bivšeg kina Gruž, a tema je bila gradnja privatne garaže u blizini navedenih kućnih brojeva. Jedan od predstavnika stanara susjede je podsjetio kako uskoro ističe ishođena građevinska dozvola, te kako je vrijeme za realizaciju projekta i gradnju garaže na postojećem parkingu, a koja bi po projektnoj dokumentaciji imala oko 50 parkirnih mjesta. Po uzoru na projekt izgradnje garaže Stjepana Cvijića 32, Grad Dubrovnik voljan je pružiti potporu stanarima kako bi se u Ulici Stjepana Cvijića izgradila još jedna garaža po modelu javno-privatnog partnerstva, rekao je gradonačelnik Vlahušić okupljenim stanarima. Grad Dubrovnik financirao je izradu cjelokupne projektne dokumentacije, oslobodio investitore plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa, pokrio troškove izmještanja infrastrukture i instalacija te pružio podršku u pregovorima s izvođačima i nadzornicima radova, podsjetio je gradonačelnik. Riječ je o projektu na privatnom zemljištu na kojem je izgrađena privatna garaža, ali prepoznajemo javnu korist ovog projekta jer on uvelike zadovoljava komunalne po- trebe stanara ovog dijela Gruža, rekao je gradonačelnik Vlahušić naglasivši kako je Grad voljan pomoći pojedincima koji se nisu u financijskoj mogućnosti uključiti u zajednički građevinski pothvat na sve zakonom raspoložive načine. Realizacija ovog projekta značila bi nastavak komunalnog uređenja Ulice Stjepana Cvijića. Nakon nedavno izgrađene garaže čiju je gradnju sufinancirao Grad Dubrovnik, uređeno je i potpuno novo parkiralište sa oko 40 mjesta, a u tijeku je i proširenje nogostupa na dijelu ulice. Na istom dijelu ulice postavit će se rubnjaci i označiti horizontalna signalizacija na kolniku. Navedeni radovi učinit će ulicu prohodnijom, te će se stvoriti prostorni preduvjeti za uvođenje naplate parkiranja i sankcioniranja nepropisno parkiranih automobila, što će u konačnici dovesti do veće razine prometnog reda u ovom dijelu Gruža. SVJETSKO UDRUŽENJE TURISTIČKIH NOVINARA I PISACA – FIJET U DUBROVNIKU Gradonačelniku Vlahušiću „Povelja Zlatne jabuke“ Konferencija za medije Svjetskog udruženja turističkih novinara i pisaca FIJET održat će se u petak, 11. srpnja u 11.00 sati u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), a na konferenciji će govoriti predsjednik FIJET-a Tijani Haddad, predsjednica FIJET-a HR Tina Eterović Čubrilo, članica Izvršnog odbora FIJET HR Paulina Peko Šalja te novinar Slobodan Nano Vlašić, urednik i novinar emisije Radio Dubrovnika “Zlatna jabuka” nazvanoj po nagradi FIJET-a koja se emitira od 1996. godine nakon dodjele ove nagrade Gradu Dubrovniku. Ove godine navršava se 60 godina otkako je u Parizu osnovano Svjetsko udruženje turističkih novinara i pisaca (putopisaca) u turizmu F.I.J.E.T. (Federation Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme). To je najstarije udruženje turističkih novinara koje trenutačno okuplja članice iz 30 zemalja s oko 1000 članova. Povodom cjelogodišnjeg obilježavanja šest desetljeća FIJET-a predsjednik Tijani Haddad (publicist, novinar i bivši ministar turizma Tunisa) i savjetnik za medije Generalnog tajnika Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Taleba Rifai na Otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara dolaze kao 10 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. gosti dubrovačkog gradonačelnika i TZ-a Grada Dubrovnika, a za vrijeme boravka u Dubrovniku gradonačelniku Andru Vlahušiću uručit će “Povelju Zlatne jabuke”. Pored navedenoga, teme konferencije su certifikat za osnivanje “FIJET hotela” (nekoliko hrvatskih hotela već je potpisalo takav ugovor) te aktivnosti FIJET HR u široj regiji. Karla Labaš UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK Izložba „Galateja“ Fadila Vejzovića Izložba akademskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića pod nazivom „Galateja“ otvorena je u srijedu, 9. srpnja u Galeriji Dulčić Masle Pulitika gdje se nalazi jedan dio izložbe, dok se drugi ciklus iste nalazi u Atelijeru Pulitika. Opisujući izložbu, autor ovog izložbenog projekta, Andrija Seifried u katalogu je zapisao: „Ovi radovi oslanjaju se na lik Galateje koja se gubi u prostoru i vremenu koji kod Fadila Vejzovića nisu omeđeni, već su svevremenski, gotovo univerzalni. Ovdje se radi o sigurnoj ruci školovanog „arhitekte“ i senzi- Na Skupštini Društva Libertas, održanoj 8.srpnja, usvojeni su rezultati poslovanja za 2013. godinu te je dana razrješnica Upravi. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić upoznao je ostale suvlasnike da je u lipnju isplaćena zadnja rata kredita za EBRD, tako da društvo Libertas Dubrovnik sada posluje bez kreditnih opterećenja, osim leasinga za dio novih autobusa. Obzirom da je istekom ugovora prestala važiti klauzula o obračunu plaćanja za susjedne općine, potrebno je uvesti novi model obračuna koji vrijedi za određivanje cijene koja se treba plaćati Libertasu, rekao je gradonačelnik Vlahušić. Usuglašeno je da to bude cijena po kilometru koja će se posebno obračunavati na području Grada Dubrovnika za gradsku vožnju, te prigradsku vožnju za općine Ston, Dubrovačko primorje i Grad Dubrovnik. Zajednički stav Grada Dubrovnika, općina Konavle, Dubrovačko primorje i Mljet je kako je u interesu svih građana juga Hrvatske, da Libertas ostaje jedinstvena tvrtka, s jedinstvenom ponudom voznih linija. Kada suvlasnici prihvate ekonomske cijene prijevoza po kilometru i prestane isplata dodatnih sredstava, restrukturiranje Libertasa u zadanim financijskim okvirima bit će nužno, usuglasili su se sudionici skupštine. Općine Konavle i Župa dubrovačka također će u dogovoru sa Libertasom odrediti dvije razine cijena, jednu za glavni pravac od Dubrovnika do Cavtata, te drugu cijenu za prijevoz do manjih odredišta na području ove dvije općine. Grad Dubrovnik i općine će sukladno mogućnostima potrebama stanovništva odrediti i cijene za svoje građane, kao i vozni red. Prijevozniku Libertas će se redovito plaćati razlika sredstava koja će nastati između prihoda i rashoda u poslovanju. bilitetu slikara za kojeg je umjetnost beskrajna, božanstvena sloboda stvaranja.“ Fadil Vejzović rođen je 1943. u Sarajevu. Od 1962.-1966. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1969. do danas djeluje samostalno i kao član grupe Brezovica. Od 1970. do 1975. polazio je postdiplomski studij grafike i slikarstva na Akademie der bildende Künste u Nürnbergu. Od 1976. do 1986. radio je u magazinu Start kao ilustrator i grafički urednik. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a izložbe redovito održava diljem Hrvatske i svijeta te je od 2007. u stalnom postavu Moderne galerije Zagreb. Živi i radi u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 10. kolovoza 2014. Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h. GRAD DUBROVNIK 6. MEMORIJALNI BICIKLISTIČKI MARATON VUKOVAR – DUBROVNIK Deset biciklista uspješno savladalo dugo putovanje Članovi biciklističke udruge Brod vozili su ukupno pet i pol dana krenuvši na put 28. lipnja s Ovčare, preko Vinkovaca, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Okučana, Novske, Kutine, Popovače, Siska, Petrinje, Gline, Vojnića, Karlovca, Duge Rese, Senja, Starigrad Paklenice, Zadra, Šibenika, Splita, Makarske, Ploča, Stona, Slanog. Posljednju etapu bicklisti su vozili do Dubrovnika gdje su stigli 3.srpnjaoko 12.00 sati. 6. Memorijalni biciklistički ultramaraton Ovčara – Dubrovnik ima za cilj odati počast palim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata u najviše pogođenim dijelovima Hrvatske. Članovi udruge Brod komentirali su kako je put bio naporan, ali su poneseni entuzijazmom i svojim ciljem – da se ratno vrijeme ne zaboravi – uspješno savladali ove zahtjevne HRVATSKI CRVENI KRIŽ Donacija Kluba Dubrovčana iz New Yorka Dana 30. lipnja uručena je donacija Kluba ’Dubrovnik’ iz New Yorka u iznosu od 4 000 dolara za pomoć poplavljenom stanovništvu u Slavonije. Donaciju Hrvatskom Crvenom križu uručila je Maja Mozara voditeljica Hrvatske Matice iseljenika - podružnica Dubrovnik. Ovu humanitarnu akciju pokrenuo je Ivo Lupis (82), najstariji član Kluba Dubrovčana. Donacija će biti proslijeđena nekim od najugroženijih obitelji, s većim brojem djece s područja općine Gunja i Rajevog sela. Predsjednik kluba Šime Šimunović izrazio je zadovoljstvo u ime članova kluba Dubrovnik iz New Yorka, što mogu na ovaj način pomoći stradalim sunarodnjacima u Hrvatskoj, odnosno Slavoniji, vjerujući da će njihov klub i dalje podržavati humanitarne projekte kao i do sada. U toj vjeri Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik i Hrvatska matica iseljenika zahvaljuju donatorima. dionice. Biciklistička udruga Brod ovim putem promovira i biciklizam, a pored sportskog, rekreativnog i povijesnog cilja 6. Biciklistički Ultramaraton također želi povezati županije panonske i jadranske Hrvatske te potaknuti regionalni razvoj, turizam i suradnju na svim područjima gospodarskog i društvenog života. Predstavnici TZ grada Dubrovnika dočekali su bicikliste na Pilama, koji su zatim koji pošli na izlet žičarom na Srdj te će se prošetati gradskim zidinama. Za njih je organizirana večera u restoranu Kopun. Ana Orlović IZ DJEČJIH VRTIĆA DUBROVNIK Obavijest Od 01.srpnja do 31.kolovoza 2014. na raspolaganju su sljedeći objekti: Dječji vrtić ‘Pčelica’, Nova Mokošica, B. Kašića - formirane su tri jasličke i tri vrtićke grupe, ukupno djece tijekom ljeta će biti 120. Dječji vrtić ‘Ciciban’, Solinska 1 - formirane su tri jasličke i tri vrtićke grupe, ukupno djece tijekom ljeta će biti 80. Dječji vrtić ‘Škatulica’, Medarevo, Dr.Roka Mišetića 2 - formirane su tri jasličke i tri vrtićke grupe, ukupno djece tijekom ljeta će biti 120. Dječji vrtić ‘Palčica’, Iva Vojnovića 34 formirane su tri jasličke i sedam vrtićkih grupa, ukupno djece tijekom ljeta će biti 200. Dječji vrtić ‘Izviđač’, M.-Blažića 5, uključujući i dječji vrtić ‘Pile’, Ivana Kukuljevića b.b. - formirane su tri jasličke i tri vrtićke grupe, ukupno djece tijekom ljeta će biti 90. Djeca koja ne pohađaju jaslice ili vrtić tijekom cijelog mjeseca srpnja i/ili tijekom kolovoza 2014. plaćat će 50% cijene, ukoliko već do sada nisu koristili dio godišnjeg odmora u tekućoj godini. UDRUGA KINOOKUS I KINEMATOGRAFI DUBROVNIK KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA „Okusi drugačije kino“ ponovno u Slavici Mate s onoga svita na Makarskom ljetu I ove se godine nastavlja projekt koji su prošlog ljeta pokrenuli udruga Kinookus i Kinematografi Dubrovnik kako bi pokušali vratiti publiku u ljetno kino Slavica. Prošlogodišnji pilot projekt postigao je veliki uspjeh: za neke se od projekcija dokumentarnih filmova po izboru Kinookus Food Film Festivala čekalo u redu za kartu, što se ne pamti od zlatnog doba ovog kina. Hrvatski audiovizualni centar i Grad Dubrovnik prepoznali su važnost ove inicijative za očuvanje vrijednog prostora Kina Slavice i za razvijanje filmskog ukusa, prije svega mladih, za dokumentarni i autorski film. Stoga su odlučili podržati nastavak filmskog programa koji je počeo u srijedu 9. srpnja u 21 sat prikazivanjem dokumentarnog filma posvećenog čovjeku koji je nedavno, prigodom Terra Madre Balkan susreta, po prvi puta posjetio Dubrovnik i Hrvatsku. Riječ je o Carlu Petriniju, utemeljitelju i predsjedniku Slow Fooda, najvećeg svjetskog ekogastronomskog pokreta za očuvanje dobre, čiste i tradicijski uzgojene hrane. Slow Food Story, talijanskog redatelja Stefana Sarda, koji je producirala umjetnička direktorica Kinookusa Ines Vasiljević, na originalan način izlaže povijest pokreta kroz životnu priču jednog od najvećih vizionara našeg doba. Cijena ulaznice za projekcije srijedom je 25 kuna. Za više informacija: [email protected]. Kazalište Marina Držića gostovalo je na Makarskom ljetu s predstavom „Mate s onoga svita“. Ova kulturna manifestacija održava se po 21. put, a upriličit će preko 80 različitih kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija na različitim predjelima grada Makarske. KMD je 6. srpnja izvelo uspješnu komediju Jasena Boka u režiji Zorana Mužića. “Mate s onoga svita” temelji se na narodnoj priči o vragolanu Eri, te poprima elemente suvremene komedije i prerasta u kabaret prepun pjesme, smijeha i plesa. Bitan element je razigrana glazba skladatelja Mate Matišića. U pred- stavi igra cijeli ansambl KMD-a: Branimir Vidić Flika, Glorija Šoletić, Izmira Brautović, Zdeslav Čotić, Edi Jertec, Hrvoje Sebastijan, Mirej Stanić, Boris Matić i Nika Burđelez uz gostovanje glumice Petre Kovačić Pavline i ‘dubrovačkog brazilca’ Emersona de Souze Cruza. Ž.D. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 11 GRAD DUBROVNIK KONFERENCIJE ZA MEDIJE O ODLIČNIM TURISTIČKIM REZULTATIMA, DOČEKU 2015. i INOVATIVNOJ MOBILNOJ APLIKACIJI ‘’LAST MINUTE DUBROVNIK’’ Odlični rezultati prve polovice 2014. Na konferenciji za medije u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika na Pilama, održanoj 3.srpnja, predstavljeni su odlični rezultati prve polovice turističke 2014. godine s jedanaest posto više gostiju, raznovrstan program dočeka Nove 2015. godine te inovativna mobilna aplikacija ‘’Last minute Dubrovnik’’ Direktorica TZ Dubrovnik-a Romana Vlašić započela je konferenciju za medije s turističkim rezultatima za prvih 6 mjeseci 2014. s ostvarenih 317 669 turističkih dolazaka i 1 042 168 noćenja, odnosno povećanje od 11 posto u dolascima i 9 posto u noćenjima te također povećanje u svim vidovima smještaja. Lošije vrijeme u predsezoni očigledno nije išlo na štetu Dubrovnika, a poglavito jer kako je direktorica Vlašić naglasila Dubrovnik nije camping destinacija već se brendirao u nešto mnogo više te da su su rezultati potvrda atraktivnosti Dubrovnika kao turističke destinacije na zapadnoeuropskim tradicionalnim tržištima, ali i u cijelom svijetu. Siniša Žakula, voditelj Odjela za promociju i online strategiju TZ grada Dubrovnika predstavio je novu mobilnu aplikaciju koja je zaista inovativna jer je prva u Hrvatskoj tog tipa. Aplikacija je tehnički vrlo zahtjevna te je TZ grada Dubrovnika realizirala ovaj projekt uz pomoć informatičke tvrtke Planet 1107. Predstavnik tvrtke Nikša Vlahušić prezentirao je kako sama aplikacija funkcionira. TZ grada Dubrovnika je također kao podršku aplikaciji uvela 20 minuta, unutar 24 sata, besplatnog interneta unutar i ispred zgrade TZ na Pilama. O bogatom novogodišnjem programu govorio je Zoran Milić, prestavnik agencije Scardona, službenog organizatora ovogodišnje manifestacije. Kako je sam rekao, raznovrstan četverodnevni program u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Gradonačelnik grada Dubrovnika je rekao da Dubrovnik može biti veoma zadovoljan s ostvarenim rezultatima te da Grad drži u vlastitim rukama svoju sadašnjost i budućnost, a sve zahvaljujući sinergiji privatnog i hotelskog smještaja. Programi i planovi za ovu godinu su kompletirani i bit će jako uspješna sezona te je gradonačelnik rekao da Dubrovnik već radi na programima i planovima za iduću 2015.godinu. Ana Orlović „Doček Nove godine 2015. na Stradunu“ četverodnevna manifestacija PONEDJELJAK, 29.12.2014. Koncert PRLJAVO KAZALIŠTE I VALETUDO UTORAK, 30.12.2014. Koncert ŽELJKO BEBEK I DARIVA DOČEK NOVE GODINE 2015. SRIJEDA 31.12. - jutarnji program a. Dubrovačke klape – kolenda b. Cocktail show c. Čestitka gradonačelnika d. „Dječja Nova godina“ sa Tonijem Cetinskim i 30 nagrada za najmlađe 31. 12. /01.01. 2015 večernji program SILENTE, TONY CETINSKI, PETAR DRAGOJEVIĆ I BEND ČETVRTAK, 01.01. 2015. Dubrovački simfonijski orkestar (tradicionalni novogodišnji koncert) Klapski koncert - klapa CAMBI (K.Kambelovac) i klapa Sv. JURAJ- HRM LAST MINUTE DUBROVNIK Nova mobilna aplikacija Pregled i rezervacija raspoloživog privatnog i hotelskog smještaja u roku od 24 sata omogućen je putem mobilnih aplikacija za iOS i Android mobilne uređaje, a aplikacije su prilagođene i za mobilne telefone i tablete. Pregled u aplikaciji omogućen je prema vrsti smještaja: apartmani, hoteli ili sobe. Aplikacija je dostupna na 7 jezika: hrvatski, engleski, francuski, njemački, ruski, japanski i španjolski. Pregled smještaja omogućen je putem interaktivne karte ili putem liste, koje pokazuju trenutnu lokaciju korisnika što omogućava lakše snalaženje. Uz naziv smještaja na ovim pregledima vidljive su i skraćene informacije o smještaju (adresa, cijena...), te kontakti za rezervaciju. Prva polovica turističke godine s jedanaest posto više gostiju Odlični rezultati dubrovačkog turizma u prvih šest mjeseci turističke 2014. 317 669 turističkih dolazaka i 1 042 168 ođer je i kinesko tržište ostvarilo značajno noćenja, odnosno povećanje od 11 posto povećanje broja turista. Gosti iz Kine su u dolascima i 9 posto u noćenjima, potvr- ostvarili 3 386 dolazaka, odnosno 86 posto da su atraktivnosti Dubrovnika kao turističke više nego prošle godine i 6 508 noćenja, destinacije na zapadnoeuropskim tradicio- što čini 84 posto više noćenja za razliku od nalnim tržištima, ali i u cijelom svijetu. 2013. godine. Top-listu država iz kojih dolaze dubrovački Dubrovnik također bilježi porast prometa iz turisti predvode već tradicionalno gosti iz SAD-a s ostvarnih 23 238 dolazaka što čini Ujedinjenog kraljevstva s 44 490 dolazaka 15 posto povećanja u dolascima i ostšto čini 10 posto više od 2013.g. te 14 pos- varenih 69 275 noćenja, odnosno 17 posto to udjela u ukupnom broju dolazaka i ost- više u noćenjima. varenih 216 277 noćenja što čini 11 posto Gosti iz Rusije su na prošlogodišnjoj razini više nego 2013. , što čini 20 posto udjela u dolazaka i noćenja, odnosno 3 969 dolaukupnim noćenjima. Slijede gosti iz Hr- zaka i ostvarenih 22 007 noćenja. vatske, Njemačke, SAD-a, Francuske, Ko- Posebno veseli porast dolazaka španjolskih reje, Švedske, Finske, Japana, Španjolske gostiju, s 10 280 dolazaka, 16 posto više te itd. ostvarenih Povećanja broja turista očita su ove god- 28 695 noćenja, odnosno 21 posto više ine posebice s tržišta Koreje koje je utros- noćenja u odnosu na prošlu 2013. godinu tručilo dolaske kao i noćenja. Ostvareno je što je potvrda oporavka španjolskog tržišta. 23 886 dolazaka te 39 939 noćenja. Tak- Mjesec lipanj je za sve dionike turističkog 12 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. godine s ostvarenih gospodarstva u Dubrovniku bio jako dobar jer je kroz protekli mjesec u našem gradu ostvareno 119 628 dolazaka i 443 045 noćenja, što je 11 posto više dolazaka i 9 posto više noćenja nego u istom mjesecu 2013. godine. Zabilježen je porast u u svim vidovima smještaja. Hotele je kroz mjesec lipanj posjetilo 77 132 gostiju, što je 2 posto više nego prošle godine, s ostvarenih 272 462 noćenja, odnosno 2 posto više nego 2013.g. Privatni smještaj i dalje nastavlja s rastom. Kroz lipanj je ostvareno 27 007 dolazaka što čini 54 posto više dolazaka u odnosu na 2013.g. te 99 624 noćenja što čini 38 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu. Dubrovački turistički djelatnici očekuju da će i vrhunac turističke godine koji je pred nama biti jednako tako uspješan i pozitivan. DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO PRIMORSKO KULTURNO LJETO U MAJKOVIMA ODRŽANE RADIONICE Večer klapske pjesme i folklora Odgovorno branje ljekovitoga bilja U sklopu programa Primorskog kulturnog ljeta u subotu 5.lipnja održana je priredba ispred crkve svetoga Jeronima u kojoj su sudjelovali KUD Lijerica Slano i muška klapa Staglin iz Slanoga. Okupljeni gosti i domaća čeljad uživali su uz klapsku pjesmu slanjske afirmirane muške klape Staglin i zvuke lijerice i primorskoga linđa. Bila je ovo prigoda pokazati i domaćima i strancima kako Primorci čuvaju, njeguju i prezentiraju svoju nematerijalnu kulturnu baštinu. Svakako je ova večer bila zabava za izvođače, a posebno za publiku iz koje su neki rado pokušali naučiti korake ovoga jedinstvenoga plesa. Lj.Šimunović Udruga Škola Majkovi, koja je nastala s ciljem očuvanja tradicijskog života na selu, u subotu 28. lipnja i u subotu 5. srpnja organizirala je radionice odgovornoga branja ljekovitoga samonikloga bilja. Ovoga puta radionice su se prvenstveno odnosile na branje i preradu smilja. Budući da je tijeku branje smilja, koga otkupljivači veoma dobro plaćaju, veliki broj stanovništva je zainteresiran i na ovaj način popuniti kućni budžet. I tu onda stradaju staništa ove aromatične ljekovite vrste. Ivana Penjak Kasavica, voditeljica Udruge i voditeljica radionica, kazala je kako je istinito i tužno to što berači smilja rade. Čim se u nešto umiješa novac i zarada ,ljudi izgube kontrolu. Tako je primijećeno kako na nekim lokacijama u Dubrovačkom primorju, smilje više ne raste jer su ga neodgovorni berači sjekli u korijenu. A odgovorno branje, kazala je, podrazumijeva branje trećine biljke s cvijetom, kako bi sljedeće godine biljka još bujnije rasla. Odgovorno znači biti svjestan svoga posjeta prirodi i uzimanja iz prirode onoliko koliko smijemo te ostaviti i prirodi i čovjeku onoliko koliko prirodni zakoni dozvoljavaju. Prirodu , kaže gospođa Penjak Kasavica, treba ostaviti u istoj ljepoti i ravnoteži u kakvoj smo je prilikom posjeta i zatekli. No, na žalost odgovornosti prema prirodi sve je manje pa tako i prema svemu drugome što nas okružuje. Program radionica obuhvaća odlazak u prirodu i prepoznavanje ljekovitoga bilja: smilja, pelina, Gospine trave, sjekavice, žuke, vrijesa, majčine dušice, lovora i mnogog drugog ljekovitog raslinja kojima nas je Bog blagoslovio, kazala je voditeljica. Nakon branja na radionicama su sudionici učili pripravu macerata i destilata od smilja koje su poslije radionica sa sobom ponijeli. Budući da se u zgradi majkovske škole, gdje su se radionice održavale,nalazi i Majkovska kuća meda, posjetitelj su se uz susretljivost gospođe Ružice Tepšić mogli detaljno informirati i o životu pčela i nastajanju primorskoga ljekovitoga meda. U radionice su uključene i najmlađe Primorke koje su posjetitelje učile pletenju lavande i izradi mirisnih kušinčića od smilja i lavande. Interes je bio veliki ,kazala je Ivana Penjak Kasavica, koja smatra kako bi se ovakve radionice trebale organizirati za sve koji se odluče za branje smilja jer inače će ga neodgovorni berače za kunu više iskorijeniti kao što su iskorijenjene mnoge biljne i životinjske vrste na ovomu planetu kako bi stekli što veću zaradu. Tužno je jer novci zarađeni od takvoga neodgovornoga odnosa prema prirodi se brzo potroše, a priroda ostaje zauvijek uskraćena za još jedan Božji blagoslov, poručila je Ivana Penjak Kasavica. Lj.Šimunović PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI DUBROVAČKO PRIMORJE Odgovorno razvrstavanje Plan gospodarenja otpadom po europskim pravilima zadana je obveza svih lokalnih zajednica, općina, gradova i županija da se isti realizira do određenoga roka. Općina Dubrovačko primorje Plan gospodarenja otpadom donijela je u lipnju 2007. godine, a u tijeku je priprema revizije Plana za razdoblje do 2020. godine.Proteklih godina Općina je ulagala sredstva i omogućila građanima odgovorno razvrstavanje otpada. Tako u Primorju postoji 21 zeleni otok, a planirano je postavljanje još 17 zelenih otoka koji bi omogućili savjesno razvrstavanje otpada.S pravilima razvrstavanja građani su već upoznati i uglavnom ih se i pridržavaju kako sve ono što iznesu iz svojih sprema, garaža, kuća i dvorišta ne bi završilo u smeću. Pravilno razvrstavanje otpada preduvjet je recikliranja. Zeleni otoci u osnovi podrazumijevaju plavi kontejner za odlaganje papira i kartona, žuti kontejner za metalnu i plastičnu ambalažu, a zeleni za staklo.Stotinu sedam postavljenih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada po vrstama veliki su korak u odgovornom odnosu po pravilima gospodarenja otpadom, a u planu je postavljanje i dodatnih. Planirana je i nabava mobilne jedinice za odvojeno prikupljanje otpada, a sredstva su sufinancirana putem FZOEU-a(Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti). Budući da su općine i gradovi dužni krenuti u realiziranje Plana gospodarenja otpadom u RH do 24. srpnja, Općina Dubrovačko primorje je odgovorno poštovala zadani rok, a ostalo je na građanima koliko će se pridržavati pravila i sami poštovati i iskoristiti ono što im je omogućeno. Lj.Šimunović ŽUPA DUBROVAČKA ŽUPSKO LJETO Stari splitski plesovi KUD-a Marko Marojica Pred velikim brojem okupljenih posjetitelja, u sklopu programa Župskog ljeta na ljetnoj pozornici ispred restorana Oleander u Mlinima, župski KUD Marko Marojica u prošlu nedjelju je po prvi put izveo novu koreografiju Starih splitskih plesova. Premijera novog plesa u repertoaru župskog KUD-a dogodila se na kraju jednosatnog programa koji je počeo župskim, pa konavoskim plesovima, a upotpunio ga je i nastup tamburaša KUD-a. Župski KUD je s uvježbavanjem Splitskih plesova počeo početkom godine kad je s njima tri dana radio poznati splitski koreograf i etnograf Branko Šegović. Već tada vidjelo da su članovi KUD-a brzo usvojili koreografiju, te da će novi osmominutni program biti spremni zaplesati već ovu sezonu. Da bi se novi ples mogao izvesti, bilo je potrebno uvesti i tamburice. Tako je u veljači s vježbanjem počelo 12 tamburaša predvođenih iskusnim voditeljem Ivanom Vlašićem. Uskoro je počeo rad na spajanju tamburaša i plesača, a rezultat svega je prezentiran u nedjelju na ljetnoj pozornici u Mlinima. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 13 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA NA TEMU PRIPREME PROJEKATA ODRŽIVIH PROMETNIH SUSTAVA URBANE REGIJE Održana radionica Uz predstavnike nadležnog ministarstva i JASPERSA sastanak je okupio županijske gradonačelnike i načelnike, predstavnike županijskih institucija te sve relevantne čimbenike za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom zemlje U organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA u hotelu Valamar Lacroma 9.srpnja je održana radionica na temu: “Priprema projekata održivih prometnih sustava urbane regije”. Uvodno su o temi “Dubrovačko-neretvanska županija u nacrtu Strategije prometnog razvoja RH” govorili Dubravka Đurkan Horvat, načelnica Sektora za fondove EU, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) i Olja Budisavljević, koordinator za izradu Strategije prometnog razvoja RH u MPPI, Voditeljica odjela za izvješćivanje, Služba za programiranje i izvješćivanje, Sektor za fondove EU, dok je o sadašnjim dokumentima o prometu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prezentaciju održala Marina Oreb, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje. O pojmu funkcionalne regije i oblikovanju projektnog koncepta govorio je Rafael Alcayde Ferrus, predstavnik Zajedničke tehničke podrške projektima europskih regija (JASPERS-Joint Assistance to Support Projects in European Regions), a o izradi planova i projekata – pravilnoj pripremi uključujući i pitanja zaštite okoliša govorili su njegovi kolege Sarah Duff, stručnjakinja za zaštitu okoliša i Neri di Volo, stručnjak za promet. Župan je zaključujući sastanak, isti ocijenio uspješnim i korisnim te je zahvalio svim sudionicima na konstruktivnom doprinosu. Također, Župan je istaknuo kako je rasprava još jednom potvrdila da postoji prometna nepovezanost Županije prema ostatku Hrvatske i EU te unutar nje same. Pokazala je, također, da ne postoji uvjerenost da je Strategija (Nacrt) odgovorila na sve promet- ne potrebe Dubrovačko-neretvanske županije. To se posebno odnosi na vezu autocestom od Ploča do Dubrovnika, koja nije jasno naznačena te Pelješki most za koji se ponovno spominje potreba izrade Studije s više rješenja. “Dobro je da je Nacrt Strategije, kao što smo to i mi u Županiji, prepoznao Dubrovačkoneretvansku županiju kao jednu prometnu funkcionalnu regiju. Na konceptu Dubrovačko-neretvanske županije– funkcionalne regije, radit ćemo zajedno s Jaspersom i Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, a kako bi napravili Strateški razvojni plan prometa Županije (Master plan) u kojem će se pristupom „odozdo prema gore“ utvrditi najbolja prometna rješenja i slijedom toga pripremiti projekte za financiranje od strane fondova EU.”- zaključio je župan Dobroslavić. Uz predstavnike nadležnog ministarstva i JASPERSA sastanak je okupio županijske gradonačelnike i načelnike, predstavnike županijskih institucija te sve relevantne čimbenike za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom zemlje. 4.SRPNJA 2014. Dodijeljene oznake Dubrovačke gastro kvalitete Zamjenik župana Davorko Obuljen i zamjenik pročelnika za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Maro Kristić sudjelovali su na svečanosti dodjele oznaka Dubrovačke gastro kvalitete ugostiteljima koji prema stručnoj komisiji na najbolji način predstavljaju dubrovačku gastro ponudu. Nakon čestitki svim dobitnicima oznake, zamjenik pročelnika Kristić se zahvalio svim ugostiteljima i članovima komisije koji su 14 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. obilazili i bodovali dubrovačke ugostiteljske objekte. Veliki broj ugostitelja prepoznao je ovaj projekt kao mogućnost ulaska u društvo najboljih, na području koje predstavlja najbolje od Hrvatske i hrvatskog ugostiteljstva, a to je Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija. Organizatori ovog projekta su Dubrovačko – neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije,Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko – neretvanske županije i Udruženje obrtnika Dubrovnik. ŽUPANIJSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA DUBROVAČKA BISKUPIJA Izabrano Turističko vijeće Gospa od Orašca “U prvih šest mjeseci ove godine na području Dubrovačko- neretvanske županije zabilježeno je 9 posto više dolazaka i 6 posto više turističkih noćenja, nego lani. To je ohrabrujući ulazak u glavnu sezonu i nadamo se da ćemo do kraja godine ostvariti još jednu uspješnu turističku godinu”, kazao je predsjednik Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, župan Nikola Dobroslavić na izbornoj skupštini održanoj 3. srpnja 2014.. Skupština je bila izbornog karaktera te su u Turističko vijeće županijske Turističke zajednice izabrani: Mario Boras, Draženko Čolić, Mladen Đelum, Mihajlo Grgić, Frano Luetić, Stanko Ljubić, Nike Marušić i Željko Miletić, a u Nadzorni odbor Maja Milovčić i Marino Sardelić. Župan Dobroslavić ovom je prigodom zahvalio dosadašnjim članovima Turističkog vijeća, izrazivši uvjerenje u kontinuitet i kvalitetan rad novih članova. Gospa od Orašca svečano je proslavljena na njezin blagdan, 2. srpnja u crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije u Orašcu. Uoči blagdana misu je predvodio don Franjo Tomić, a nakon mise koncert u crkvi održao je Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem profesora Franja Krasovca. Na sam blagdan je bilo više misa u crkvi, a predvodili su ih don Ivan Borić, policijski kapelan, fra Emanuel Jurić, bivši župnik, fra Mijo TURISTIČKI PROMET U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI Džolan, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, fra Veselko Grubišić, gvardijan franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku i fra Drago Ljevar, župni vikar iz Rožata. Liturgijsko pjevanje na misama tijekom dana predvodili su zborovi iz Zatona i Orašca, a sudjelovao je i zbor iz Male braće. Uz misu u 9 sati i večernju misu na blagdan je bila procesija oko crkve te blagoslov djece, roditelja i hodočasnika. Kao i svake godine veliki broj vjernika hodočastio je Gospi od Orašca sa svojim molitvama, potrebama, izvršavajući zavjete ili zahvaljujući za uslišane molitve. Gospa od Orašca časti se od 16. stoljeća kada je na izvoru Dobra voda izgrađena crkva, po preporuci starca iz Orašca kojem se, prema njegovom svjedočanstvu, ukazala Blažena Djevica Marija i to od njega tražila. Vjernici od tada svjedoče o brojnim uslišavanjima i zagovoru Gospe od Orašca u zaštiti ovoga kraja. dubrovackabiskupija.hr U prvih šest mjeseci 9 posto više dolazaka, 6 posto Gospa za lugom – blagdan Pohođenja Marijina više noćenja Tijekom lipnja 2014. godine u turističkim odredištima na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema evidenciji turističkih zajednica gradova i općina, ostvaren je promet od 195.529 dolazaka i 839.924 noćenja što je 9% više dolazaka i 5% više noćenja nego u lipnju prošle godine. Od početka godine do kraja lipnja registrirano je 455.583 dolazaka i 1.694.136 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od 9% a u noćenjima 6% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Domaći turisti su ostvarili 14%, a strani 5% više noćenja nego 2013. godine. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Ujedinjenog kraljevstva, zatim iz Njemačke, domaći turisti, turisti iz Francuske, SAD-a, BiH, Poljske, Švedske, Češke, Koreje, Norveške, Finske, Slovenije, Belgije, Japana, itd. Od početka godine u hotelskom smještaju je ostvareno 1.134.617 noćenja što je porast od 3% dok je u kućanstvima ostvareno 434.455 noćenja što predstavlja porast od 18% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vjernici iz konavoskih župa Pridvorja, Grude i Čilipa okupili su se u srijedu, 2. srpnja poviše Konavoskog polja za lugom (šumicom) u crkvici posvećenoj pohodu Blažene Djevice Marije Elizabeti kako bi zajedno proslavili istoimeni blagdan Pohođenje Marijino. Iako se blagdan još od novog rimskog kalendara (1969. g.) slavi 31. svibnja, ipak u Konavlima je i nakon te godine ostao običaj hodočašćenja crkvi Gospe za lugom početkom srpnja. Misa se slavi na novopostavljenom vanjskom oltaru okrenutom prema Konavoskom polju. Ove godine misno slavlje predvodio je don Josip Barišić, župnik župe Čilipi uz koncelebraciju don Josipa Mazarekića, župnika župe Gruda. Jedna od najstarijih crkava u Konavlima, Gospa za lugom vjekovima je okupljala vjernike koji su u pokorničkim procesijama s barjacima i križevima hodočastili za Svetog Liberana, Prosne dane, Vidov dan i blagdan Pohođenja Marijina. Župe su se zavjetovale Gospi da Ona čuva sve posijano i posađeno u Konavoskom polju, nakon što su prije zavjeta mnogo pretrpili od nevremena i raznih štetočina. Osobito se svečano slavio blagdan Pohođenja Marijina koji bi okupio hodočasnike ne samo iz Konavala već i šireg područja. Budući da je crkva bila uz ceste i putove znalo bi se okupiti i dosta trgovaca koji bi za hodočasnike priredili banke s oruđem i kućanskim potrepštinama. Izvor: Ivana Mazavac, dubrovacka-biskupija.hr GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 15 GLAS PLOČA 16 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. GLAS PLOČA TENIS KARATE Tenisači Ploča na završnici državnog prvenstva u Zagrebu Teniski klub Ploče pobjedom u Opatiji protiv istoimenog predstavnika riječke regije pobjednik je regionalnog prvenstva za tenisače do 18.godina. Mladi pločanski tenisači na gostujućem terenu deklasirali su domaćina sa visokih 8:1, te ovom pobjedom izborili su pravo nastupa među osam najboljih u finalnom dijelu natjecanja Na Svjetskom kupu u karateu Borna Petrović osvojio brončanu medalju koje će se održati u Zagrebu. Ovo je ujedno i osmi uzastopni nastup tenisača Ploča na završnom turniru prvenstva Hrvatske. Za Ploče su igrali: Marko Galić, Ante Zovko, Mile Matić, Filip Džakula, Dominik Dodig, Andrej Grubišić, Dominik Medak, voditelj - Ivan Galić, trener - Hrvoje Galić. Pripremio: Sana RAGBI Ragbijaši Ploča četvrti u Tomislavgradu Pred velikim brojem gledatelja na Buškom jezeru kod Tomislavgrada ragbi klub Tomislav sa udrugom Dobri ljudi organizirao je 4.međunarodni "Beach rugby fest 2014" na kojem je sudjelovalo 12 ragbijaških klubova iz BiH i Hrvatske. Igralo se u četiri skupine sa po tri ekipe, raggbijaši Ploča bili su u skupini sa Vitezom i Atletikom (Sv.Filip Jakov), te završili kao pobjednici skupine i plasirali se u polufinale. Rezultati skupine:Ploče - Vitez 2:1, Atletiko - Ploče 3:6. Polufinale: Ploče - Šibenik 6:8 Utakmica za 3.mjesto: Sinj 1 Ploče 6:2. Poredak prve četiri ekipe: Čelik(Zenica), Šibenik, Sinj, Ploče. Za Ploče su igrali: Boris Bajnoci (kapetan), Josip Mustapić, Boris Kulidžan, Željko Barbir, Toni Grle, Zoran Mrgić, Rino Rebac, Fernando Rakušić, Zvonimir Bikić, voditelj - Ante Dropulić Panta. Pripremio: Sana Nakon šest uspješnih izdanja ove godine je Hrvatska odnosno grad Umag bio domaćin sedmog po redu WKF Trening kampa i Svjetskog kupa (7th WKF Training Camp-Karate I Youth World Cup) za uzrast od 10 - 17. godina u organizaciji Svjetske karate federacije (WKF - World Karate Federation) te održana jedna od najprestižnijih i najmasovnijih karate manifestacija. Na Svjetskom kupu sudjelovao je i mladi Borna Petrović iz karate kluba Porto Tolero te nakon tri dobivena susreta i jedan poraz ostvario senzacionalan uspjeh osvajanjem 3.mjesta u kategoriji kadeta do 57.kg. U prvom kolu pobijedio je reeprezentativca Latvije sa 1:0, u drugom kolu gubi od odličnog Crnogorca koji je došao do finala te tako Bornu povukao u repesaž, gdje najprije pobjeđuje predstavnika Slovenije sa 8:1, te u borbi za medalju sudačkim preglašavanjem pobjeđuje reprezentativca Slovačke. Pripremio: Sana GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 17 Predavanja na inozemnim sveučilištima Na temelju Erasmus programa mobilnosti, nastavnici Sveučilišta u Dubrovniku imaju priliku biti gosti priznatih inozemnih, europskih, sveučilišta. U ovoj akademskoj, 2013./2014. godini, nastavnici s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Odjela za komunikologiju i Odjela za elektrotehniku i računarstvo posjetili su europska sveučilišta i na njima su održavali nastavu. Prof. dr. sc. Srećko Krile boravio je na Prometnom fakultetu Jan Perner u Pardubicama, Republika Češka, od 10. do 17. svibnja 2014. Profesor Krile održao je nastavu studentima u sklopu kolegija iz područja ekspertnih sustava u transportu. Tema predavanja bila je Multi-destination routing problem, u kojemu je pojasnio mogućnosti novih tehnika da se s pomoću njih optimalno određuju prijevozne rute s više ukrcajnih i iskrcajnih odredišta. Prezentirao je studentima i njihovim nastavnicima suvremene razvojne alate za aplikacije kojima se koristi u potpori pri odlučivanju. Pročelnica Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju izv. prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž i nastavnici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju doc. dr. sc. Ivo Šper- anda i doc. dr. sc. Matea Matić održali su nekoliko predavanja od 12. do 16. svibnja 2014. na Odjelu ekonomije Sveučilišta u Palermu, Italija. Predavanja izv. prof. dr. sc. Ivone Vrdoljak Raguž obuhvatila su teme iz Vodstva i Korporativnog upravljanja fokusirajući se na empirijska istraživanja provedena u Republici Hrvatskoj i zemljama Jugoistočne Europe, a izlaganja doc. dr. sc. Matea Matić obuhvatila su više kolegija: Menadžment prodaje i E-marketing povezanih s ponašanjem potrošača i čimbenicima u internetskom okruženju. Doc. dr. sc. Ivo Šperanda predavao je o temi „Utjecaj redukcije rizika na konkurentnost izvoza“. S nastavnicima Sveučilišta u Palermu dogovorena je suradnja za daljnje znanstveno-nastavne aktivnosti na izradbi zajedničkih članaka, za sudjelovanja na međunarodnim konferencijama, uključivanje u zajedničke projekte i studije te učlanjenja u međunarodne asocijacije financija, menadžmenta i marketinga. Doc. dr. sc. Marija Dragičević, nastavnica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, boravila je od 13. do19. svibnja 2014. na Odjelu za turizam Sveučilišta u Ljubljani. Održala je dva predavanja: Croatian hospitality industry - the state and future trends i Managing Quality in Hospitality Industry - the case of Croatian Hotels. Mr. sc. Zorica Krželj-Čolović, asistentica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, posjetila je od 7. do 11. travnja 2014. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani i predavala je studentima preddiplomskog studija na kolegiju Learning and Knowledge Management. Tema je bila Strategic networking in small and medium hospitality enterprises. 18 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. Doc. dr. sc. Nebojša Stojčić, nastavnik na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, bio je na Business School Staffordshire University, Stoke-On-Trent, Velika Britanija, od 16. do 22. ožujka 2014. Održao je predavanja s temom Keynesian Economics and Monetarism u sklopu kolegija Macroeconomic policy na preddiplomskom studiju Business Economics i s temom Microeconomics of market and competition u sklopu kolegija Risk and Financial Analysis na diplomskom studiju Masters in Business Ad- ministration (MBA). Tijekom njegova boravka dogovorena je suradnja s nastavnicima Sveučilišta Staffordshire na prijavama novih projekata, što je rezultiralo i uzvratnim posjetom prof. Carol Southall, koja je boravila na Sveučilištu u Dubrovniku u svibnju. Izv. prof. dr. sc. Tihomir Luković, nastavnik na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, bio je na Bremerhaven University of Applied Sciences, Faculty of Economics and Business, Njemačka. Mobilnost je ostvario u razdoblju od 21. do 27. siječnja 2013. i održao je tri predavanja: Environmental Impacts of Cruising in Dubrovnik and the Future, Dubrovnik as a Cruise Destination and the Economic Impacts in the Region, Cruise Tourism Niches: Beyond Mega-Cruise Vessels. Paralelno uz predavanja, izv. prof. Luković sudjelovao je i na 5. Međunarodnoj Cruise konferenciji, koju organizira međunarodno udruženje Cruise Research Society (CRS), u kojemu je i jedan od članova - osnivača. S kolegom dr. sc. Antonom Asićem održao je izlaganje s temom Port dues as element of cruise port competitiveness, kao rezultat zajedničkoga istraživanja što su ga proveli u Dubrovniku. Izv. prof. dr. sc. Mato Brautović boravio je na Linnaeus Sveučilištu u Švedskoj, gdje je održao seriju predavanja studentima preddiplomskih studija za novinarstvo i medijski menadžment, upoznavši ih s radom MIT App Inventora što služi za razvoj aplikacija za Android platformu i s osnovnim tehnikama data scrapinga s Interneta. Također, sudjelovao je na znanstvenom seminaru namijenjenome za nastavnike Odjela za novinarstvo i medije gdje je prezentirao znanstvena istraživanja na Sveučilištu u Dubrovniku i mogućnosti suradnje između sveučilišta. Doc. dr. sc. Natalia Stagl Škaro, nastavnica na Odjelu za komunikologiju, bila je na Sveučilištu u Beču od 6. do 10. siječnja 2014. Održala je predavanja studentima diplomskog studija Komunikologije o kulturologiji i metodologiji. U sklopu njenog boravka dogovorena je suradnja u razmjenama nastavnika i studenata, pa je ovaj semestar na studiju na Sveučilištu u Dubrovniku studentica iz Beča. Proteklih nekoliko godina primjećuje se porast interesa nastavnika za odlazak na inozemna sveučilišta pa će se taj trend nastaviti i u sljedećoj akademskoj godini, kad započinje novi program Europske komisije Erasmus+. Program Erasmus+ obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. STATISTIKA - LIPANJ U prvih 6 mjeseci više putnika Lipanj je na dubrovačku zračnu luku dovezao više putnika nego što je to bilo lani i to za 4,95%. U proteklom mjesecu je na dubrovačkom aerodromu zabilježeno 234.887 putnika. Najprometniji dan u lipnju bio je 29., nedjelja kada je u jednom danu preko aerodroma prošlo 12.576 putnika. U lipnju je i popunjenost zakoplova dosegnula visokih 89%, u svibnju je bila 80%. Zbog izuzetno uspješnog lipnja rezultati prvog šestomjesečja su dobri - putnički promet je povećan za 1,86%, čime se uspjelo anulirati smanjenje broja putnika u zimskim mjesecima, nastalo zbog manjeg broja naleta prema Dubrovniku. - Zadovoljni smo i očekujemo ispunjenje ovogodišnjeg plana putničkog prometa u povećanju od 2-3% u odnosu na lanjski, rekordni promet - kazao je Frano Luetić, zamjenik direktora Zračne luke Dubrovnik. DOBRA VIJEST Reinvestiranje dobiti u razvoj dubrovačkog aerodroma Na sastanku Skupštine Zračne luke Dubrovnik održane u Zagrebu pod presjedanjem ministra Siniše Hajdaš Dončića donesena je odluka o reinvestiranju dobiti, odnosno, njenom ulaganju u daljnju izgradnju i razvoj. Takvom odlukom će se omogućiti nastavak realizacije projekta "Razvoj i obnova Zračne luke Dubrovnik 2020.", što je važan korak u planovima dovršetka izgradnje putničkog terminala i popratnih sadržaja u Čilipima. Ovo je svakako dobra vijest, pogotovo nakon najave kako će se sva dobit državnih poduzeća preusmjeriti u državni proračun, čime bi se razvojni planovi ozbiljno doveli u pitanje. LETOVI ŠPANJOLSKE IBERIE American Airlines u code share suradnji i u Dubrovniku Američki zrakoplovni prijevoznik American Airlines i član OneWorlda pored code share suradnje na liniji britanskog nacionalnog prijevoznika British Airways-a Zagreb - London Heathrow ima code share suradnju i na linijama španjolskog nacionalnog prijevoznika Iberije iz Zagreba za Madrid, te takodjer iz Dubrovnika za Madrid, piše AEROCROATIA. Obzirom da je American Airlines kupio konkurentnu tvrtku US Airways iz Star Alliance-a, te ju preselio u udruženje OneWolrd, takodjer US Airways sada ima code share suradnju sa British Airwaysom na liniji Zagreb - London Heathrow. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 19 PRIMJERI DRUGIH MALE DESTINACIJE Ulaganje u infrastrukturu Na posljednjoj Skupštini dioničara zadarske Zračne luke, 2. srpnja, kojom je predsjedao ministar Siniša Hajdaš Dončić donijeta je Odluka o investiranju dobiti od 7,7 milijuna kuna. Tom odlukom će ostvarena dobit nakon plaćanja poreza državi, u iznosu od 7.700.000 kuna, umjesto u njen proračun završiti u investicijama, među kojima je i dogradnja terminala za putnike uz obvezu odvajanja putnika iz zemalja EU i ostalih. Iako je dosadašnji predsjednik Nadzornog odbora, Ivo Dunatov, dio sredstava htio potrošiti za plaćanje oglašavanja Ryanairu, to se nije prihvatilo. Čarteri iz Velike Britanije Britanska turistička agencija Newmarket Travel koja već nekoliko godina organizira kratkotrajne charter letove iz manjih britanskih gradova prema Dubrovniku će ove godine imati 2 nova odredišta, Inverness i otočić Man izmedju Engleske i Irske. Charter letovi su organizirani jednom tjedno ponedjeljkom a odredišta iz Britanije se u tijeku sezone mijenjaju. Na ovim charter letovima lete zrakoplovi Boeing 737-300 litvanskog zrakoplovnog prijevoznika Small Planet Airlines (S5/LLC). (izvor:aerocroatia) PARKING I OSTALO Novotiskani plan Zračne luke Dubrovnik Tiskan je novi plan Zračne luke Dubrovnik, s prikazom zgrada i okolnog zemljišta, te smještajem parkirališta. Svakako je potrebno istaknuti kako se na parkingu ispred tzv. zgrade B dozvoljava parkiranje vozila u maksimalnom trajanju do 2 sata, te kako sat zadržavanja na tom mjestu košta 20 kuna. Na velikom parkingu 20 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. koji se proteže ispred upravih zgrada zadržavanje do 15 minuta se ne plaća, parking u trajanju do jednog sata košta 10 kuna, do 2 sata 20 kuna. Od dva do četiri sata parking se plaća 25 kuna, a od 4 do 12 sati 30 kuna. Ukoliko imate potrebu svoje vozilo ostaviti na parkingu aerodroma od 12 do 24 sata, to ćete platiti 50 kuna. STRATEGIJA CROATIA AIRLINES Financiranje iz novih izvora U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture je održano javno izlaganje nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće joj Strateške studije utjecaja na okoliš koje su u procesu javne rasprave od 26. lipnja do 27. srpnja 2014. godine. Uvodnu prezentaciju nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske održao je ministar Siniša Hajdaš Dončić u kojoj je obrazložio potrebu izrade nove prometne strategije koja će biti temelj sveobuhvatnog, intermodalnog, razvojnog i društveno odgovornog prometnog sustava. „Potreba za izradom Strategije prometnog razvoja, tem eljnog i sveobuhvatnog dokumenta koji definira ciljeve razvoja i prioritete za ulaganja u prometnu infrastrukturu nametnula se iz nekoliko razloga. Prvi je činjenica da je postojeća Strategija promet- nog razvoja donesena još 1999. godine, s prognozama u pojedinim prometnim područjima do 2010. godine. Ta Strategija temelji se na podacima starim gotovo 20 godina. Velik dio prometne infrastrukture (posebno u dijelu cestogradnje, u prvom redu autocesta) u međuvremenu je izgrađen, a neke zračne luke danas u jednoj godini ostvare promet kakav su nekad ostvarile sve zajedno na godišnjoj razini. U posljednjih 15 godina, doživjeli smo razvoj novih tehnologija koje mogu doprinijeti boljim i bržim uslugama, potrebe i navike stanovništva za mobilnošću su se promijenile, kao i količina tereta koji se prevozi. Sve to zahtijeva jasno definiranje potreba za ulaganjem u prometnu infrastrukturu.“, naglasio je ministar te kao drugi razlog naveo hrvats ko članstvu u Europskoj uniji. „Hrvatska je prošle godine prihvatila svoju najveću prometnu reformu uspostavom jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T mreže i dodatnog CEF fonda za financiranje prometnih prioriteta do 2020. godine. Definiranjem TEN-T mreže (Osnovne i Sveobuhvatne), rascjepkana mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) ujedinjena je u jedinstvenu infrastrukturu te su definirani prometni pravci i infrastruktura čiji razvoj je predviđen do 2030, odnosno 2050. godine.“ Kao jedan od važnih razloga za donošenje Strategije ministar Hajdaš Dončić istaknuo je mogućnost financiranj a prometne infrastrukture iz novih izvora – fondova Europske unije. „Dosad je prometna infrastruktura najveći dijelom bila financirana od strane države, kreditnim zaduženjima. Moramo naći način za drugačiji izvor za prometna ulaganja, posebice u politici mjera prekomjernog deficita. Po prvi puta smo u jednom programskom razdoblju kao država članica i imamo pravo na korištenje strukturnih i kohezijskog fonda te smo proces izrade Strategije započeli i kako bi ispunili jedan od preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta) Europske komisije za sufinanciranje kroz EU fondove za programsko razdoblje 2014.-2020“, dodao je ministar i kazao da je izrada strateškog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš upravo ta obveza. „Na ovaj način, imamo temelj za financiranje svih postojećih projekata do 2016. godine iz Strukturnih, Kohezijskog, CEF fonda, EIB i EBRD kredita te projekat a u financijskom razdoblju od 2014.-2020. Budući da Strategija definira ciljeve do 2030. godine, uz određene izmjene, ona će služiti i kao temelj za buduća financijska razdoblja.“, zaključio je ministar. (Ministarstvo prometa) DUBROVNIK ZAGREB ZAGREB DUBROVNIK PET 11.7. 6:25-7:20 12:35-13:40 12:55-13:50 SUB 12.7. 6:25-7:20 6:55-7:50 19:25-20:30 NED 13.7. 6:25-7:20 7:30-8:35 13:35-14:30 PON 14.7. 6:25-7:20 12:35-13:40 13:00-13:55 UTO 15.7. 6:25-7:20 12:15-13:20 SRI 16.7. 6:25-7:20 13:15-14:55 ČET 17.7. 6:25-7:20 12:55-13:50 16:50-17:55 20:55-21:50 PET 18.7. 6:25-7:20 12:35-13:40 12:55-13:50 13:15-14:20 20:55-21:50 SUB 19.7. 6:25-7:20 16:15-17:20 19:25-20:30 21:20-22:15 NED 20.7. 6:25-7:20 13:20-14:25 13:35-14:30 20:55-21:50 PON 21.7. 6:25-7:20 12:35-13:40 13:20-14:25 UTO 22.7. 6:25-7:20 12:55-13:50 SRI 23.7. 6:25-7:20 13:50-14:55 12:55-13:50 ČET 24.7. 6:25-7:20 16:50-17:55 20:55-21:50 PET 11.7. 14:45-15:40 21:10-22:05 SUB 12.7. 5:55-6:50 17:45-18:50 21:10-22:05 NED 13.7. 5:50-6:55 21:10-22:05 PON 14.7. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 UTO 15.7. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 SRI 16.7. 5:50-6:45 14:30-15:35 14:45-15:40 21:10-22:05 ČET 17.7. 5:50-6:45 14:45-15:40 15:00-15:55 21:10-22:05 PET 18.7. 5:50-6:45 14:45-15:40 21:10-22:05 SUB 19.7. 5:55-6:50 17:45-18:50 21:10-22:05 NED 20.7. 5:50-6:55 10:35-11:40 15:00-15:55 21:10-22:05 PON 21.7. 5:50-6:45 11:40-12:45 21:10-22:05 UTO 22.7. 5:50-6:45 13:45-14:50 14:45-15:40 21:10-22:05 SRI 23.7. 5:50-6:45 12:10-13:05 14:45-15:40 21:10-22:05 ČET 24.7. 5:50-6:45 12:10-13:15 14:45-15:40 15:00-15:55 21:10-22:05 Informacije o ostalim polascima i odlascima možete dobiti na telefon 773 377, 773 100 ili na: www.airport-dubrovnik.hr Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za- 486 dbv- info’. GlasGrada petak 11. 7. 2014. 21 22 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Kako nam je? Kroničar svoga vremena bi, iz svoje suhe perspektive, zaključio kako je poplava nekima odnijela sve što su imali, a nekima donijela sve, što inače nikad’ ne bi imali Naš Gradonačelnik je bio neutješan, dok je čit’o osmrtnicu pokojnoga zbora Maloga Raspjevanoga Dubrovnika. Svi smo je pročitali i nikome nije bilo svejedno. Ni onima, čija su to bila djeca, ni onima, koji su i sami nekad’ bili mala - raspjevana djeca. A onda se je Gradonačelnik pribr’o, i subito smislio utjehu svima ucviljenima, obećavši, da će ON osnovat’, sasvim novi, Mali Raspjevani Dubrovnik. Glazbeni stručnjaci očekuju, još manji i još raspjevaniji. Govore ugostitelji i iznajmljivači, da, ako se po jutru dan poznaje, bolje da nije ni svanulo. Zabrinuti su i žale se, kako nema pola turista od lani. Je li to radi fuzbala, vremenskih delumbija ili su to neke nove, crne rupe usred sezone. A školovani stručnjak za crne rupe, naš Ministar turizma, govorio je, zašto je temu tako. Pa nam je objasnio, da se te rupe događaju onima, koji nemaju destinacijski menadžment. Tu smo mi falili. Taj čovjek jednostavno zna. Ma kako samo, ta njegova dijagnoza , uvjerljivo, a opet prefinjeno zvuči. Bez tih modernih, stranski nazvanih institucija, moraš se pomirit’ s rupama. Možeš jedino molit’ Boga, da ti gosti dođu. A poznata je ona stara, slikovita narodna, da u vinogradu ne pomaže molitva, nego - motika. Turistička zajednica Grada, nema razloga za brigu. Ili puno mole, ili puno broje. Pa su, nepogrešivo brojeći goste, nabrojili puno više, nego zabrinuti iznajmljivači, taksisti, trgovci i ugostitelji. Pa ovi zadnji prigovaraju državnim turističkim znalcima, kako im politička matematika, nešto škrokava. Pa petljaju o nekakvim rekordima. K’o da zadnji konobar ne zna, koliko su priganih liganja prodali lani, a koliko ove godine. Zato su uvjereni, da bi bilo najbolje, kad’ bi oni sami uzeli turizam u svoje ruke. Trebaju pod hitno u Sabor i Ministarstvo turizma, postavit’ svoje stručnjake. Od kako su počele suše, malo se spominju poplavljena područja. Tek vijest o temu, kako Crveni križ, manirom novčarskog stručnjaka, ‘oplođuje’ milijune, a Caritas prodaje tone robe, koja više Slavoncima ne treba, jer su svoju robu osušili. Mora bit’ da su se zasitili i konzervi, pa je dio hrane, njima namijenjene, svršio u samoposlugama, a jedan ‘’trgovac’’, što su ga na pjaci uhitili kako prodaje humanitarnu pomoć, pravd’o se je riječima, da jes’ prodav’o humanitarnu pomoć, ali samo onima kojima je pomoć - najpotrebnija! Kroničar svoga vremena bi, iz svoje suhe perspektive zaključio, kako je poplava nekima odnijela sve što su imali, a nekima donijela sve, što inače nikad’ ne bi imali. A imat’ ili ne imat’, pitanje je koje muči uzgajivače kokoši. Nije im više bitno, je li prvo bila kokoš, ili jaje. Jer, ako ne budu kokošima ugađali, prema uputama iz Europe, čeka nas strašna odmazda. Ostat’ ćemo bez jaja. Već i samo duhovito pučko pjesništvo nabraja, kako se jaja mogu spravit’ na mali milijun načina: i u tvrdo i umeko, i u gusto i u rijetko, u sorbulu i isprigano na oko... a ovi novokomponirani euroskeptici nezadovoljno repaju onu: to je nama naša borba dala, da imamo državu bez jaja. Eto ti vraga. Članstvo u Europskoj Uniji, donijelo nam je Europska pravila za kokošji komoditet. Oni su odlučili, da kokoš ne može bit’ sretna u premaloj kajbici, pa ako uzgajivači ne podignu smještaj koka nesilica, na barem četiri zvjezdice, ostat’ ćemo bez jaja. Status kokota nije točno definiran, za sad’. Valjda zato što oni ne nose jaja?! Dok se ne formira Državno kovjerenstvo za kokošinjce, kontrole još nema, pa je teško reć’, kako će se kaznit’ one, čije koke nemaju komforne kajbice. Moram priznat’, meni je bilo čudno, kako su naši Vatreni glatko i obilato napunili mrežu Kameruna. A opet, što ja znam? Koji sam ja stručnjak za nogomet, nisam siguran, je li u onemu fuzbalu gumena anima, ili je po principu tubles mješine. Ili je to bila reklama za pivu iz Karlov- Piše: Mario Klečak ca... sve jedno. A onda mi je iznova bilo čudno, kako je, onaj njihov, podmuklo opičio našega, s leđa, i to s laktom. A naš se sronco na ledinu, s bolnim krikom. Lopta bila na drugom kraju igrališta. Da ga možda nije htio zagrlit’, pa se spotaknuo o kakav busen trave i tako mu nehotice uvalio lakat u škinu. Ne bi valjda namjerno? Ma zamisli ti, sad’ kažu, sve je bilo - namješteno. Da bi neki u kladionicama zgrnuli velike solde, Kamerun je nama u stvari puštio da ih pobijedimo. U ime Oca i Sina...! Kosooka kladioničarska mafija s Dalekoga Istoka je kriva za sve. Oni su znali točan rezultat dan prije. Znali su i za crveni karton, onega njihovoga podmuklice. Naturalo, naši nisu ništa krivi. Jes’ da se u njih, tamo na Dalekom Istoku sviće, sedam osam ura prije, nego li u nas, ali svejedno, nisu mogli znat’ rezultat prije nas. Što je puno, puno je. A ima još! Šuška se, da su Meksikanci namjestili da pobjede nas, a da mi o temu nismo pojma imali. Sve namješteno. Ovo ti ga dođe, k’o Pjesma Eurovizije. Predsjednik Republike nema nikakve veze s aferom Barbika, koju su mu podvalili besprizorni protivnici. I on radi tega ne perikula puno, jerbo nije riječ ni o kaznenom djelu, ni o ugrožavanju nacionalne sigurnosti. Ma je isto, onako, za svaki slučaj, hitno sazv’o presicu. Za to, što on voli pravednost? Ma nekima se isto činilo, da je malo zabrinut. Reklo bi se, da ga brine još pet godina novoga mandata, ali ga je strah o temu govorit’, da ne bi širio paniku među građanima. A ovi iz opozicije, što ga pogrdno nazivaju imenom omiljenog morskog mekušca, zamjeraju mu, da se nije sjetio sazvat’ izvanrednu presicu, radi stotina tisuća nezaposlenih, jednakog broja blokiranih računa, smrznutoga Gorskog Kotara i potopljene Slavonije. Nego radi predizbornih škeraca. Svjetska banka kritizirala Hrvatsku Vladu. Govore, kako je nesposobna i rijedak fenomen, što državu vodi u šestu godinu recesije. Nisu po imenu spomenuli Premijera, pa neću ni ja. Ma, za rijet’ pravo, lako je Svjetskoj banci pričat’. Njima nije pukla cijev u kući, k’o našemu Premijeru. A tobože, oni misle da znaju kako je nama. A i mi, samo mislimo, da znamo, kako nam je. Jer nam, u stvari i nije tako, kako mislimo da nam je. Nego kako? Onako nam je nikako! GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 23 BAŠTINA PO DUBROVAČKI Piše: Mirjana Urban Stonske kamenice suproj papinoj skomuniki (leđenda) Papa se subito ugrize za jezik, ma njegov blagosov se nije više mogo ni tornat (vratiti) ni skančelat (poništiti) Prezentavam (predstavljam) jed- mijali i namignivali. Soprakomit like sv. Marka (Venecije) i ispo- a tako i dubrovački brodi. Navenu pripovjes koja se nahodi u li- je ostavio Grad i domalo se vidio im kako je hotio Mlečićima gali (plovili) su s crnom bandjerbru skrovane (nepoznate) nomi- ukrco na najveću galiju, onu zlat- konsenjat Grad. om (zastavom). Spačali (propanacijoni (imena, naslova), perke noga kjuna. Ma galije njesu „Junaci će zidine. Kad tamo li) su merkanti (trgovanja) po sam je arivala zaimat (posuditi), partile, ostale su đe su i bile. Mlečići jurišaju, a Sveti Vlasi stoji kršćanskijem zemjama i intjera ma ona je brez zameta (počet- Pridveće tega dana bila je velika na bedemima te ih turka štapom, situacijon u Gradu je bila u veka) i svrhe. Upisana je i štampa- crkovna solenitat (svečanost, a oni padaju i tope se onđe u likon perikuli (briga, strah, bojana apeno neđe okolo početka slavlje) pa se sjatilo vele čejadi. moru ...“ zan). Svi po svijetu su se evitavali 1900. godišta. Trata se (tiče se) Uz vlastelu bilo je i onije hrom- Oni što su još stali na galijama, (klonili) te skomunike zemje i Dubrovnika u srednjemu vijeku. ijeh i čoravijeh ko i svekolikoga subito su isali jedrija i partili iza njezine čejadi. Bila mi je interesanta po vele običnoga božjega svijeta. Puna Lokruma. Arčibiskupa je infotani Zaludu su u Rim hodile deleg(mnogo) leđendi koje vazda ko Sveta Marija popova, fratara, do- (razljućeni) narod dopotezo acijoni i konsuli s mitom i molprozirnom retom (mrežom) im- minikana, beneditina s arčibisk- (dovukao) Velikomu Vijeću i isko bama Papi da digne skomunibakukavaju (omotavaju) ovi naš upom. (tražio) da ga stavu na karu (stup ku. Osto je na sve to gluh i njem. stari Grad pa ću stega ođe i I dokle su sva ta čejad bogojub- srama) i da ga smaknu za tradi- I tako je pasalo intjero (cijelo) prenotat (predbilježiti) koju od no stala i slušala prediku jednoga menat (izdaju). Narod se nije godište. njih, onako ukratko i tilo (brzins- fratra o Isusovoj smrti, prije nego hotijo smirit, a vlastela nijesu zna- Trefilo (dogodilo) se da je Papa ki). se ima uputit prečesijun (procesi- la što bi. Jedan od njih, najstariji, u Rimu činijo festu za Veliki četvrU brijeme kad leđenda počimlje ja) s upaljenijem dupljerima (vrs- je zaisko da ga ubiju matrakom tak, a na fraju (provod, veselje Dubrovnik se nahodi pod Mleci- ta svijeće lojanice) i buktinjama, (batom). Vlastela se iznebušila uz gozbu) je invito (pozvao) Ivama (dunkve, trata se o bremenu arčibiskup je samo stojo ko kip, (snebivala), perke bi tokalo prije na Stojkovića (dubrovačkoga prije 1358., oli prije Zadarskoga njem i smrknut ne svećenika). Ma ti pop mira, kad smo se finalmente hajući za sve što se u nije došo praznije (nasvrhu) deliberali (otarasili, crkvi zgađa (zbiva). ruka. Nešto je donijo oslobodili) mletačke uprave i Auktor, kaonuti sobom, ma tako da kad Dubrovčani sami elegraju perkazo, (za slučaj) se ne obada (primije(biraju) kneza iz svojije redova, kontinuava (nastavlja) ti) što. Intanto (uglavnprečizije (točnije) redova vlaste- pripovjes s patetikim om), trpeza je u Rimu le, čijem su defešte (napokon, (žalosnim) udesom bila prikrcana raznije naposlijetku) i prihitili za se starice Deše, kojon je delicija i svi su gustali svukoliku vlas). feročo (okrutno) more (uživali) u njima. Od Auktor, ko goj to bijo da bijo, u odnijelo tri sina umasvega blaga božjega ovoj leđendi senjava (zapisuje) lo bremena. Sveđ bi na trpezi su bile i kada je to bilo na Veliki petak, na u more gledala uz menice. Papa je, ma dan kad su suproj (nasuprot) iz- molitvu ne bi li kojene samo on, navalio točnoj bandi grackijeh mira, a ga od njih ugledala. na njih tako da mu je kala Lokruma, izvandzora (prije Zvala hi je, ne bi li hi curak (slina) sveđ klzore) akostale (pristale) četiri dozvala. Držali su svi izio niza bradu. (Mlveliške mletačke galije. Naveg- da je partila (krenula) jac, mljac!) Stojković ale (plovile) su ko bi rijet (tko bi glavon. Tako je i u tu je aprofito (iskoristio) rekao) supre Iztoku pa, konuti, svečan večer umalo tu situacijon (trenutak) (slučajno) fermale da u Gradu pala doli s mira od i obratio mu se: profestižaju (proslave) Skrsenje Pusjerne, dokle hi je Povelja za osvojenu nagradu bila je “Grand Prix – Gold Medal” “Sveti oče je li da mer(Uskrs). iskala po moru i krivi- na međunarodnom natjecanju u Londonu 1936. godine. ita (zaslužuje) blagosTega istoga dana subito la se za njima. Foto: www.peljesactravel.com ova ona zemlja đe se (odmah) dzorom (zorom) na kraj Perikolozo (opasno) prignutu pri- iskat oprost od Rima, ma in se goje ovake kamenice?“ se iskrco (iskrcao) soprakomit ko mira, neko je potego za rame narod nije do. Na svrhu stari Papa će ko nehote: „Pa da je po (zapovjednik), kako bi se intro i zdrico (uspravio) supre sebi. gospar Nikša zakomanda: „Pr- sto puta blagosovjena!“ Kad to (susreo) s knezom i arčibisk- Bijo je to jedan starac, pjunuti oni ije neka se ubije arčibiskup reče podigne ruku i blagosovi. upom (nadbiskupom). Toka rijet što čuva Grad na svijem grack- matrakom, a onda neka se ište u Na to će mu Stojković umijato: da su to svo troje u to brijeme ijem vratijima i mirima – sveti Vla- Rimu proštenje.“ „Slava ti Bože! To je Sveti oče bili Mlečići. Knez ga je trato onon si. Spjegavo (govorio) jon je da Razmoždanili su mu glavu i onda moja domovina Dubrovačka posnon hranom, kako se priliči hoće salvat (spasiti) Grad od ne- ga začeprjali (pokopali) neđe u državica!“ Velikomu petku, a arčibiskup je prijateja i da zato ona toka (tre- zemju na Pločam, ma njesu ćeli Papa se subito ugrize za jezik, imo ambudanat (dugi, veliki, ba, mora) subito spjegat (reći) rijet đe. ma njegov blagosov se nije više opširni) diskoras (razgovor). Per- vlasteli da im Mlečići spremaju Kad je Rim obazno (saznao, mogo ni tornat (vratiti) ni fin ga je u podne akompanjo atak (nasrtaj, napad). Žvelto se doznao) kako su se Dubrovčani skančelat (poništiti). (pratio) do Maloga mula i do dr- (brzo, hitro) movila (zaputila se) deliberali (odstranili) arčibiskupa, I tako su Dubrovčani kamenicaijeva (brodića) uz rivu. Prije nego u crkvu đe su se još svi nahodili Papa jim je konsenjo (predao, ma, lukavo, dobavili Papin blašto je partijo, arčibiskup mu je uz i prinjela im ti aviz (poziv, uručio, dostavio) skomuniku gosov što je anulalo (poništilo) nekakvu ačenatu (mig) reko: obavijest) parca (zaštitnika). Kad (prokletstvo). Redovnici i skomuniku, koja hi je tremendo „Hodie mecum eris in paradiso.“ ju je čuo arčibiskup vas se is- svećenici su se odmetli i štr- (jako, teško) kostala (stajala, za(danas ćeš sa mnom biti u raju, pavento (prestrašio), počeo maknuli (razbježali) iz Grada. padala). Luka 23,43). Doklen se svjetina meškojit i znojit od straha i Niko nije mogo učinjet matri- P.S. Malostonska vrsta kamenipripala tezije (tih) diskorasa božjega kastiga (kazne). Subito monij (vjenčanje), oli krstit djete. ca poznata je po kvaliteti još iz (razgovora) i ačena (signala), oni je klečeći na zemji izvadijo bokun Nijesi se, perfin mogo ni ukopat razdoblja Ilira. Ukras trpeza dilsu samo jedan drugome (komad) knjige (pisma) Repup- ko čejade. Grad se zavijo u crno, jem Europe. 24 seGlasGrada - 486 - petak nas11. 7. 2014. DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI Neki nikada ne nauče Dakle, još jednom, jer povjesničar Karamarko očito nikako da nauči lekciju: antifašisti su stvorili hrvatsku državu koja je bila dijelom jugoslavenske federacije. I još jednom: na čelu antifašista bili su komunisti čiju je partiju vodio Josip Broz Tito. Ako je, dakle Tito za nešto kriv, onda je kriv za to što je Hrvatska u novoj Jugoslaviji, za razliku od one monarhističke, dobila atribute države i – u krajnjoj liniji – pravnu mogućnost da iz federacije izađe Ovaj naslov nosi tekst koji je proteklih dana objavio internetski portal „tacno.net“ iz pera Stjepana Mesića, bivšeg hrvatskog predsjednika i počasnog predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. On spada među rijetke hrvatske političare koji „bez dlake na jeziku“ često reagira na neprimjerene izjave, napise i, sve u svemu laži o NOB-i i njenim borcima i općenito o antifašizmu po kojem je Hrvatska poznata kao jedna od zemalja pobjednica nad nacifašizmom u Drugom svjetskom ratu, antifašizmu koji bi trebao biti u temeljima Lijepe naše. Tekstom o kojem je riječ Stjepan Mesić je reagirao na najblaže rečeno neodmjerenu izjavu Tomislava Karamarka, predsjednika HDZa u kojoj „Crnimarko“ bubnuo da bi on kada bi bio stanovnik Pantovčaka, hoće reći, kada bi on bio predsjednik RH, da bi kao prvo uklonio Titovu bistu iz Predsjedničkih dvora. Bubnuo Kara Marko i ostao živ, ali na sreću ovoga naroda, hrvatskoga, nikada on kao predsjednik RH neće ući u ured dvora na Pantovčaku. U rečenom tekstu Stjepan Mesić je, uz ostalo napisao: „Izjava g. Karamarka kao da sugerira da naše društvo nepovratno skreće udesno, odričući se ideja i ideala koji su nosili generacije naših očeva i djedova u epskoj borbi za slobodu što je i danas priznaje i cijeni cijeli svijet. U prilog tome kao da govore i brojne publikacije, od knjiga što se prodaju po sumnjivo niskim cijenama, preko dnevnika i tjednika i više nego diskutabilne vrijednosti, pa do komentara koji se od vremena do vremena pojave i u ono malo preostalih medija što zaslužuju da im čovjek posveti pozornost, a u kojima se Tita po kratkome postupku otpisuje kao zločinca i diktatora. Odbijam prihvatiti da je zaokret Hrvatske udesno nep- ovratan. I siguran sam da u tome imam potporu većine građana naše zemlje. Jer. bitno je shvatiti jedno: nije u pitanju Tito, ili da budem precizniji, nije u pitanju samo Tito. On je simbol, uništavajući kojega desnica želi uništiti i antifašizam kao podlogu društva što bi ga trebalo graditi u današnjoj Hrvatskoj. Pokušaj g. Karamarka da to sakrije izjavom kako je “Tito ukaljao antifašizam svojim zločinima” i više je nego jeftin i proziran, ako znamo da dolazi od čovjeka koji je ne tako davno izjavljivao kako bi smatrao uvredom da ga se nazove antifašistom. I sada bi on branio antifašizam, i to od Tita? Smiješno i žalosno. No, u svemu tome ima i logike, koliko jasne, toliko i opasne. Na području bivše Jugoslavije antifašističku su borbu poveli i završili uspješnije, nego u bilo kojoj zemlji okupirane Evrope, komunisti. Tito je bio komunista. I jedno, i drugo, činjenice su koje čak ni g. Karamarko ne bi mogao zanijekati. Doduše, on će vjerojatno reći da je antifašistička borba bila pobuna protiv hrvatske države, što je omiljena teza današnje hrvatske desnice preuzeta od ekstremne ustaške emigracije koja se uspješno integrirala u tkivo Republike Hrvatske. Međutim, tu već imamo problem. Ako je NDH bila hrvatska država, a svakome kome je stalo do časti hrvatskog imena jasno je da nije, niti je smijemo takvom smatrati, onda koji je to antifašizam što ga g. Karamarko brani od mrtvoga Tita? Jer, antifašistički su se borci digli kako protiv nacističko-fašističke okupacije, tako i svih koji su je – objektivno – pomagali i podržavali, a to su u Hrvatskoj nedvojbeno bili ustaše (u ovome kontekstu ne zanimaju me ni četnici, ni belogardejci, ni balisti, govorimo o Hrvatskoj). Iz antifašističke borbe proizašla je federativno uređena Jugoslavija u kojoj je Hrvatska bila federalna jedinica s nekim bitnim atributima države, da i ne spominjem to da je i u prvome poslijeratnom ustavu, kao i u onome iz 1974. bila izrijekom priznata kao država. Dakle, još jednom, jer povjesničar Karamarko očito nikako da nauči lekciju: antifašisti su stvorili hrvatsku državu koja je bila dijelom jugoslavenske federacije. I još jednom: na čelu antifašista bili su komunisti čiju je partiju vodio Josip Broz Tito. Ako je, dakle Tito za nešto kriv, onda je kriv za to što je Hrvatska u novoj Jugoslaviji, za razliku od one monarhističke, dobila atribute države i – u krajnjoj liniji – pravnu mogućnost da iz federacije izađe.“ Kl Izlet – četiri dana u Lici Udruga antifašista Dubrovnik priprema jesenski izlet za svoje članove i druge zainteresirane, autobusom, četiri dana, od četvrtka do nedjelje, 25. do 28. rujna. Odredište je Lika sa smještajem u hotelu „Zvonimir“ u Otočcu (tri noćenja na bazi dva puna pansiona i jednog polupansiona. Planirano je posjetiti NP Plitvička jezera, NP Sjeverni Velebit, i otok Rab, odnosno tamošnji Memorijalni centar, koji sjeća na fašistički logor „Kampor“. Cijena izleta je 1200,00 kuna i može se platiti u tri obroka. Rezervacije s uplatom prve rate primaju se do zaključno 15. kolovoza, ponedjeljkom, srijedom i petkom u Udruzi antifašista Dubrovnik, od 10 do 12 sati. www.effect-dubrovnik.com PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 25 mali OGLASI KUĆE Prodajem novu kuću na dvije etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. GSM: 095 87 49 371 STANOVI Prodajem/Dajem u najam stan u Novoj Mokosici 55m2, kontakt: 099 754 7239 Iznajmljujem stan kod Cavtata, potpuno opremljen,i iznajmljem sobe s kuhijom i kupatilom slobodno od 8.08. Tel.098 92 11995. APARTMANI Iznajmljujem apartman na duže vrijeme. Kompletno opremljen, osobni parking. 099 441 0808 ZEMLJIŠTA RENAULT MEGANE 1.4, 1998.g., prešao 155000 km, reg. do 6/’15. 099 674 1005 AUDI A3 1.9, diesel, regist. do 11/ ’14. 098 285 582 SEAT Cordoba reg. do 5/’15, 2005g. dizel 184000 km crni, prvi vlasnik, klima, prodajem za 30000 kn ili mjenjam za barku. 098 138 8391 BEVERLY 500, 2005.g. za 16000 kn. 098 192 7649 APRILIA ATLANTIC 125, 2004.g., 27000 km, prvi vlasnik, u odličnom stanju, garažiran, kufer. 091 795 3240 VESPA PX 150, stara godinu dana, reg. do 07/2015., 2700 km. 098 186 7621 PLOVILA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107 Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107 CAVTAT Mećajac Prodajem dvije građevinske parcele, vlasništvo 1/1. 099 242 2122 Prodajem barku maestral 6, kabina, nadkabina, krmena platforma, motor albin 10 ks 4500 eu. 091 521 3458 VOZILA RENAULT MEGANE CLASSIC 1.4, 1999.g., prešao 164000 km, reg. do 8/’14., benzinac, 55 kw. Cijena 14000 kn. 098 192 7649 POSAO Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413 795 Uređujem vrtove i đardine, Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. dipl.ing.agr. 098 958 1993. Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593 5256. Ozbiljna pouzadana sa iskustvom čuva djecu na području grada.098 176 1360 Kućni majstor 24 sata u vašem životnom prostoru. Svi fini zavrčni radovi u gradevini (pituravanje stanova i kuća, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pločastog namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311 6363 ZIDAR s iskustvom izvodi sve vrste gradjevinskih radova, zidanje šalovanje žbukanje iskop betoniranje i sl. 098 699 655 KAMENOKLESAR-Izrada Grobnica, Spomenika, Vaze, skaline, klupice, ograde povoljno 091 728 5208 Čistila bih apartmane, spremala kuće, Ploče - Stari Grad. 098 169 2692. RAZNO Iznajmljuje se vez za barku u Rijeci dubrovačkoj uz osiguran parking. Informacije na broj 091 173 9666. Poklanjam štenca mužjaka starog 4 mjeseca mješanac hrvatskog ovčara i labradora. Očišćen od parazita, cijepljen i sa putovnicom. Kontakt broj 091 562 7283 Prodajem mobitel HUAWEI U8650 dekodiran sve mreže za 250 kuna i digitalni fotoaparat NIKON za 150 kuna. 091 915 8049 POMOĆ I NJEGA Njegovateljica traži posao za pokretne i nepokretne ljude 098 176 1360 Čuvala bi djecu na području grada 098 176 1360 Tražim posao na recepciji u uredu i vikendom čistm apartmane. Samo ozbiljne ponude 099 855 6807 Njegovateljica za pokretne i nepokretne ljude. 091 720 3257 OSOBNI ODNOSI Čekam te u sutonu da mi ohladiš ljetne noći. Mlad i komunikativan željan zabave. 091 548 7644 Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected] ULICAMA MOGA GRADA Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljakpetak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected] 26 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. Kino Visia TRANSFORMERSI 3D POŠTAR PAT Kino Jadran WALKING ON SUNSHINE PJESMA KOJA LJUBAV ZNAČI IZBAVI NAS OD ZLA Kino Slavica PROGRAM 65. DLJI: SUDAR U DVORCU PEDRO U GOSTIMA PRIČAJ S NJOM PROGRAM 65. DLJI: “Ljetne igre iz arhiva Hrvatske televizije” 40. GODINA DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA OKUSI DRUGAČIJE KINO: Ciklus dokumentarnih filmova u organizciji Kinookusa i Kinematografa Dubrovnik Sveučilište i Grad zajedno u ulaganje u Botanički vrt na Lokrumu Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić održao je danas sastanak s rektoricom dubrovačkog sveučilišta prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah, ravnateljem JU Rezervat Lokrum Mariom Tevšićem i stručnjacima iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Dr. sc. Valterom Kožulom koji je i ravnatelj ovog instituta i Dr. sc.Nenadom Jaspricom. Tema sastanka bio je razvoj i perspektiva Botaničkog vrta na Lokrumu, o kojem se brine Institut. Gradonačelnik Vlahušić rekao je kako je Lokrum idealno mjesto za razvoj mediteranske znanosti, istaknuvši kako svi resursi na otoku stoje na raspolaganju Sveučilištu za znanstvene, istraživačke i edukativne svrhe te dodao kako bi bilo idealno kada bismo, radom stručnjaka dubrovačkog sveučilišta mogli stanje flore i faune na otoku podići na najvišu razinu. Botanički vrt treba stalna ulaganja, a Grad i Rezervat spremni su u tome pomagati Sveučilištu, počevši od tehničke pomoći u održavanju do dugoročnih zajedničkih ulaganja, rekao je ravnatelj Rezervata Mario Tevšić. Rektorica Vrtiprah prihvatila je inicijativu naglasivši da Sveučilište, kroz Institut za more i priobalje te Zavod za mediteranske kulture, ima sasvim dovoljno stručnog znanja i kapaciteta koji mogu hortikulturu i botaniku vrta održavati i unapređivati znanstvenim radom, istraživanjima i inovacijama. Ravnatelj Instituta za more i priobalje Valter Kožul kazao je kako će u najskorijem roku, zajedno sa Zavodom za mediteranske kulture izraditi elaborat ulaganja u Lokrum koji će biti osnova sporazuma o dugoročnoj suradnji između Grada Dubrovnika, Javne ustanove Rezervat Lokrum i Sveučilišta u Dubrovniku. Prioritetna ulaganja su novi staklenik i ograda Botaničkog vrta, a dugoročno ulaganje u biljni fond i znanstvena istraživanja omogućit će razvoj znanosti, komentirao je Nenad Jasprica. HPD DUBROVNIK Izrađen interaktivan zemljovid Suradnjom među planinarskim savezima udruženim u Balkansku planinarsku uniju (BMU) izrađen je interaktivan zemljovid koji prikazuje sve planinarske domove, kuće i skloništa na prostoru Balkana. Hrvatski planinarski savez i udruge udružene u HPS danas upravljaju sa 150 planinarskih do- mova, kuća i skloništa. Na interaktivnoj karti se nalaze objekti kojima upravlja Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik, a to su Planinarska kuća Škola Kuna Konavoska u Kuni Konavoskoj i Planinarski dom Vrbanj koji se nalazi na Vrbanju u Crnoj Gori. Članovi HPD Dubrovnik sudjelovat će na Memorijalnom skupu planinara “Ivica Plazonić” u Masnoj Luci koji se održava od 18-20.07.2014. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 27 Izvadci iz knjige: „Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“ Uvod Ivo Perić u svojoj knjizi „Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici“ piše kako je u starom dijelu grada, u Ulici od Mula, otvorena u prvoj polovici 1893. gostionica »Lacroma«. Radom te gostionice (s imenom otoka Lokruma) rukovodio je gostioničar Robert Odak. Gostionica je bila veoma dobro posjećena. U toj gostionici je 1. VII 1893. bila i svečana večera u čast kipara Ivana Rendića i njegove supruge. Ta je večera priređena po nalogu Odbora za podignuće Gunduliće- va spomenika i Pododbora za organizaciju svečanosti otkrića tog spomenika. U lokalnom listu je o toj večeri zabilježeno: »Večera je počela u 9 sati a trajala je do iza ponoći«. Gostionica »Lacroma« bila je ujedno i konačište. Ona je potkraj 1893. ovako oglašavala svoje konačišne usluge: »Gostionica Lacroma u Dubrovniku - Po sred grada - Sa pogledom na more Nova zgrada i novo pokućstvo - Prostrane sobe - Tačna služba - Kupelji u kući u morskoj i slatkoj vodi i ruske kupelji - Cijene umjerene«. Uređena, dakle, kao hotel, ta se gostionica ubrzo potom i prozvala »Hotel Lacroma« najviše zaslugom Roberta Odaka. Kasnije on otvara restoran i hotel „De Lukša Lucianović Povijest dubrovačkog hotelijerstva la Ville“, uzima u zakup Gradsku kafanu, gradi i otvara hotel „Odak“ na Pločama te potom opet gradi i otvara hotel u Korčuli. Bio je to jedan od najznačajnih hotelijera u povijesti dubrovačkog hotelijerstva. Feljton br. 27 Hotel „Odak“ - preteča današnjeg hotela „Excelsior“ Hotel „Odak“ (60 postelja) otvoren je 1913. godine a izgradio ga je Robert Odak iz Knina koji je u Dubrovnik došao 1887. kad je imao samo 29 godina. No radeći uporno, i vjerujući u svoje poslovne sposobnosti ,stekao je povjerenje bogatijih ljudi koji su mu posuđivali novac za njegove poslovne poduhvate. Hotel „Odak“ (danas hotel „Excelsior) je u to vrijeme bio drugi hotel u Dubrovniku po komforu, s vrlo lijepo uređenim vrtovima i plažnim objektom. Ovaj hotel nastavio je raditi i poslije Prvog svjetskog rata, prvo kao hotel „Odak“, a onda kao hotel „Excelsior“ sve do današnjih dana uz brojne promjene, adaptacije i nadogradnje. Jedna zanimljiva priča u burnoj povijesti ovog hotela: kako je Antun Račić sačuvao inventar hotela „Excelsior“. Kapetan Jugoslavenskog Lloyda Antun Račić vodio je hotel “Excelsior” 1940. g. i sa svojim suradnicima, uoči nadolazećeg rata a pretpostavljajući što bi se moglo dogoditi, sav je vrijedan posrebreni (alpaka) hotelski inventar sakrio u jednu prostoriju i dao je zazidati. U svezi toga postoji priča kako je nekolicina radnika hotela, kako ne bi bilo ništa sumnjivo, svaki dan donosila u torbi po jednu ciglu i drugi materijal za gradnju, a kada su sve to skupili zazidali su tu prostoriju. Poslije rata, zbog oskudice, dobro je došao taj inventar, ne samo hotelu “Excelsioru”, već i drugim hotelima. Fitness Bazen Sauna· Parna kupelj·Power Plate 28 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. Hotel Hilton Imperial tel: 020 320 389 USPJEŠNA PREDSEZONA: Turisti više dolaze i duže noće Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je ovih dana na konferenciji za medije u Puli podatke sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu za prvih šest mjeseci ove godine. Kumulativni podaci za razdoblje siječanj-lipanj govore o porastu od 6,6 posto u dolascima (3,95 milijuna dolazaka) i 4,7 posto u noćenjima (15,96 milijuna noćenja) turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. „Uspjeh ovogodišnje predsezone je rezultat predanog rada svih turističkih djelatnika. Činjenica jest da imamo konkurentan proizvod i odlične resursne osnove, ali mi smo konstantno rastuća destinacija upravo zbog predanog rada i truda svih turističkih djelatnika, a ja im se ovim putem na tome zahvaljujem“ – izjavio je ministar turizma Darko Lorencin prilikom predstavljanja rezultata. Strani su turisti ostvarili porast od 7 posto u dolascima (3,4 milijuna dolazaka) i porast od 4,3 posto u noćenjima (14,21 milijun noćenja). Rast su ostvarili i domaći turisti od 3 posto u dolascima (550 tisuća dolazaka) i 7,6 posto u noćenjima (1,74 milijuna noćenja). Porast turističkog prometa (noćenja), u razdoblju od siječnja do lipnja, ostvaren je na emitivnim tržištima Njemačke (+4%), Austrije (+8%), Italije (+10%), Velike Britanije (+7%), Francuske (+8%), Švedske (+11%), Finske (+9%), SADa (+17%), Kanade (+17%), Koreje (+250%) i Kine (39%). „Uz naša tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Austrije i Češke, optimizam nam daju i tržišta poput Velike Britanije koja se sve više penje na ljestvici najjačih tržišta. Veseli i povratak talijanskih turista te činjenica da je Hrvatska sve prepoznatljivija i na dalekim tržištima poput Koreje, iz koje nas je do lipnja posjetilo 128 tisuća turista, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od čak 250 posto“ – rekao je Lorencin komentirajući podatke s emitivnih tržišta, dodavši kako će se na pojedinim tržištima provoditi sustavna ulaganja, posebice za periode pred i posezone. U Istri je ostvareno 1.043.082 dolazaka što je 5,4 posto više i 5.232.542 noćenja što je 4,3 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Na Kvarneru je ostvaren rast od 2 posto u dolascima (668.733 dolazaka) i rast od 1,2 posto u noćenjima (2.666.723 noćenja). U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih šest mjeseci ostvareno 609.223 dolazaka što je porast od 8,5 posto i 2.566.657 noćenja što je porast od 5,3 posto. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je ostvaren porast od 8,6 posto u dolascima (460.186 dolazaka) i porast od 5,2 posto u noćenjima (1.723.037 noćenja). Zatim slijedi Zadarska s 333.442 dolazaka što je 11,7 posto više i 1.603.368 noćenja što je 13,5 posto više nego lani. U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 203.309 dolazaka što je pad od 0,6 posto i 952.032 noćenja što je pad od 3,8 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine. U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 8,6 posto u dolascima (143.838 dolazaka) i porast od 7,8 posto u noćenjima (368.726 noćenja). U razdoblju od siječnja do lipnja 2014. godine u Gradu Zagrebu ostvareno je 10,3 posto više dola- zaka (378.588 dolazaka) i 8,5 posto više noćenja (665.694 noćenja). 10,7 posto više noćenja u lipnju Prema službenim podacima za mjesec lipanj, na Lukša Lucianović Jadranu i u Gradu Zagrebu www.dubrovnikostvareno je 1,87 milijuna turistinfo.com dolazaka (porast od 8,9 posto) te 9,38 milijuna noćenja (porast od 10,7 posto) u odnosu na lipanj prošle godine. U Istri je ostvareno 522.339 dolazaka što je 12 posto više i 3.195.497 noćenja što je 17,3 posto više nego u lipnju 2013. godine. Na Kvarneru je ostvaren rast u dolascima turista za 4,3 posto (324.547 dolazaka) i rast u noćenjima za 8,3 posto (1.616.771 noćenja). Splitsko-dalmatinska županija u lipnju je ostvarila 323.563 dolazaka što je rast od 7 posto i 1.610.412 noćenja što je rast od 6 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Zadarska županija bilježi 183.300 dolazaka i 1.018.808 noćenja što u odnosu na lipanj prošle godine predstavlja rast u dolascima od 13,2 posto i rast u noćenjima 10,8 posto. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 198.350 dolazaka i 856.370 noćenja što predstavlja porast od 8,4 posto u dolascima i 4,5 posto u noćenjima. U Šibensko-kninskoj županiji je u lipnju ostvareno 115.217 dolazaka (porast od 5,3 posto) i 613.534 noćenja što je 3,1 posto više nego u lipnju 2013. godine. U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 77.457 dolazaka što je 17,4 posto više i 255.891 noćenje što je 23,8 posto više u odnosu na lipanj prošle godine. U Gradu Zagrebu ostvareno je 92.139 dolazaka što je 7,8 posto više i 154.531 noćenja što je 6 posto više u odnosu na lipanj 2013. U turističkim djelatnostima ostvareno 15 posto više prihoda Na dobre rezultate turističkog prometa u predsezoni, odlično se nadovezuju i financijski pokazatelji. Tako prema podacima Porezne uprave, ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja, u prvih pet mjeseci 2014. godine, iznose 8,14 milijarde kuna što predstavlja rast od 15 posto u odnosu na istom periodu 2013. godine. „S porastom prihoda od 15 posto u prvih pet mjeseci smo izuzetno zadovoljni. Važno nam je i to što se lagano približavamo tempu hvatanja zacrtanih investicija do 2020. godine. Ipak, osim investicijskog ciklusa, prema Strategiji razvoja turizma trebamo raditi i na prilagodbi sustava prema DMO modelu, koji će se bazirati na PPS konceptu i izmjenama Zakona o turističkim zajednicama“, zaključio je ministar turizma Darko Lorencin. Najveći prihod zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima, u kojoj su pravne i fizičke osobe ostvarile ukupno 3,5 milijarde kuna ili 41 posto više nego lani. Rast prihoda bilježi se također u odmaralištima i objektima za kraći odmor (+57 posto), kampovima (+27 posto), djelatnostima pripreme i usluživanja pića (+6 posto) te u restoranima (+3 posto). Delegacija SUH - a Dubrovnik na godišnjoj skupštini Matice umirovljenika Dubrovnik Na Skupštini Matice umirovljenika Dubrovnik prisustvovala je i delegacija Sindikata umirovljenika Hrvatske - podružnica Dubrovnik u sastavu Josip Zedniček, Ilija Franković i predsjednik Lukša Lucianović. Na Skupštini je Luce Gvozden podnijela izvještaj o radu ove Matice s napomenom, na početku, kako je to humanitarna, neprofitna i izvanstranačka organizacija, čiji je cilj poboljšati položaj i životnih uvjeta umirovljenika, kao i pomoć najugroženijim članovima. Predsjedah SUH-a Dubrovnik Lukša Lucianović je pozdravio skup te napomenuo kako treba nastavati dobru suradnju između ove dvije umirovljeničke udruge. Nakon toga pročitan je plan rada za period od 2014. do 2016. g. koji je jednoglasno prihvaćen. Rezervirajte vrijeme za ovaj izlet ZADAR – NIN Od 27. do 28. rujna (Dva dana i jedna noć) Predbilježba tek od 1.9. ove godine. Muzej Soli u Ninu www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka) GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 29 UNESCO PISAO ZELENOM FORUMU I EKO OMBLIĆIMA Proces nominiranja Omble za upis na Listu svjetske baštine Proteklih dana stiglo nam je pismo od UNESCO-a na našu adresu a u svezi naše nominacije rijeke Omble- najljepše i najmanje ponornice svijeta na Svjetsku listu prirodne baštine. Nominaciju Omble naše rijeke života smo poslali 14.svibnja 2014 na adresu UNESCO-a, Pariz, a odgovor i prijevod UNESCO-a je u privitku. Poštovana gospođo Šimunović, ponajprije se želim zahvaliti na Vašem pismu od 14. svibnja 2014. godine, a koje se odnosi na lokalitet rijeke Omble sa njezinim izvorom i Vilinu špilju. Sukladno članku 3. Konvencije o svjetskoj baštini svaka država mora identificirati i predložiti lokalitete smještene na svom teritoriju za Tentativnu listu, koja je prvi korak potencijalnom upisivanju lokaliteta na Listu svjetske baštine. Spomenuta „Tentativna lista“ je popis onih lokaliteta smještenih na teritori- ju države, a za koje dotična država smatra da imaju najveći potencijal za upis na Listu svjetske baštine. Tentativna lista se uvijek može nadopunjavati. Upis lokaliteta na Tentativnu listu je vrlo važan korak u procesu, obzirom da Odbor za svjetsku baštinu neće uzeti u obzir nominacije za Listu svjetske baštine ukoliko nominirani lokalitet nije registriran na Tentativnoj listi države na čijem se teritoriju nalazi, barem godinu dana. Također, dopustite mi da Vas podsjetim da Odbor za Sve je to zbog lošeg krvotoka Poštovani Doktore Janjiću, povodom Vašeg osvrta na moj članak od 20. lipnja 2014, moram Vam zahvaliti što ste tako lijepim riječima pohvalili moj članak. Oprostite ako sam Vas povrijedio svojim, po Vama nestručnim tezama. Samo Vama na znanje da sam 18 godina od moje 14-32 slušao tako velikoumne i školovane doktore kao što ste i Vi, i svake godine primao 15-20 blokada, te onda 2-3 sedmice Kalosa koji je po mojem skromnom mišljenju sigurno najkvalitetnija rehabilitacijska ustanova u Hrvatskoj. I tako punih 18 godina. Sa 32 sam operirao kičmu, iako me mjesec dana pred operaciju nije boljelo ništa, ali ja sam slušao školovane doktore, jer su za male ljude doktori uvijek u pravu. Svi ti doktori što su činili na meni, činili su s najboljom namjerom i činili su ono što su učili i što su znali. Napomena da blokade nikada nisam primao u Kalosu, već u ambulanti u Blatu od svojega liječnika opće prakse. Mojih 18 godina provedenih na liječenju u Kalosu, nisu bili samo moje liječenje, već i stano istraživanje. Danas tvrdim da je onaj koji je izumio blokade nehotice ratni zločinac sa najboljim namjerama. Blokade uništavaju bol što je bit vama doktorima kao i pacijentima jer nemate drugog rješenja, ali one ujedno uništavaju funkciju mišića jer se daju u stražnjicu upravo u onaj mišić koji drži zdjelicu na okupu, a koji po Vašem dugogodišnjem školovanju i 30-godišnjoj praksi, ne postoji. O tom mišiću koji zatvara zdjelicu otraga čitao sam i počeo istraživati 1992. godine. To je pisao Vaš uvaženi kolega iz Ljubljane, reumatolog Branko Popović, koji je o tome pisao stidljivo, kako mi je i sam kasnije nakon 10 godina kada smo o tome telefonski razgovarali, jer su i njemu zbog tih njegovih tvrdnji govorili kolege da je lud. Još u Blatu sam radio po njegovim napucima, ali samo otraga na leđima, jer sam to istraživao po drugima. Kad sam došao uj Dubrovnik 1.9.1999. nakon dva mjeseca rada sam blokirao. Ništa me nije boljelo, ali ništa nisam mogao raditi. Znao sam gdje je problem, ali nisam mogao sam po sebi raditi. Tražio sam od mojih kolega pomoć, ali nitko nije htio raditi na meni. Po meni je strah staviti ruku na čovjeka koji nešto zna. Isto tako ni Vaši kolege, od kojih je jedan kasnije govorio po bolnici da mi neće doći niti jedan sportaš dok je on živ, a trebala mi je doći Janica Kostelić na preporuku profesora Iva Banca kojem sam još prije 10 godina riješio gangrenu desne noge. Nakon mjesec dana bolovanja počeo sam opet raditi bez obzira na moje probleme i počeo istraživati po sebi. To istraživanje na sebi i reanimacija moga tijela prvih 6-7 godina je bilo ludilo od problema. Sve me je počelo boljeti i morao sam raditi i šutjeti. Sada dolazimo do Vaše famozne atrofije. Ja sam bio skroz mišićno atrofirao i nestao, a što stalno govorim da nije problem riješiti, bar meni, ono što boli već ono što ne osjećate. Danas sa 30 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. svjetsku baštinu ne može uzeti u obzir nominaciju za upis ukoliko nominacijska dokumentacija nije izrađena prema propisima zadanim u Operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije svjetske baštine od strane vaše državne vlasti (http:// whc.unesco.org/en/nominations/). Za više informacija o procesu upisa na Listu svjetske baštine i o Konvenciji svjetske baštine, stojimo Vam na raspolaganju. Također, možete se konzultirati sa svojim vlastima koje vode brigu o Svjetskoj baštini u Hrvatskoj, Nacionalno središte za svjetsku baštinu, gosp. Bruno Diklić (bruno.diklic @minkulture.hr). Također, želim iskoristiti priliku da Vam zahvalim na Vašoj potpori u implementaciji Konvencije svjetske kulturne baštine. Petrya Totcharova, Voditeljica odjela Jedinica za Europu i Sjevernu Ameriku Centar za svjetsku baštinu svojih 60 godina, bez sata teretane i vježbanja na spravama, ja sam po izgledu bilder od 30-35 godina s daljnjom intenzivnom fizičkom reanimacijom. Ali to nije došlo samo od sebe, već je rezultat krvavih 14,5 godina istraživanja na sebi i svojim pacijentima, to jest na živim ljudima a ne kao što Vi anatomiju oduvijek istražujete na mrtvacima. Iza svake svoje tvrdnje i teze stojim i mogu ih dokazati. Svaka atrofija se može riješiti kao što se mogu i svi reumatski problemi riješiti, ali onda se treba raditi a ne pripisivati farmaciju. Sada je upravo kod mene Vaša 15-godišnja bivša pacijentica Marija kojoj ste Vi zbog bolova u koljenu dva puta u veljači vadili vodu iz koljena, kao i još jednom, jedan Vaš poznati kolega. Doktor Nemec joj je 30. travnja operirao koljeno, a problemi su i dalje ostali isti. Njezina mama je pročitala u Glasu Grada upravo, po Vama moj famozni članak o atrofijama, i do današnjeg dana smo riješili njezino, ali i sve ostale probleme koje Vi niste gledali. Problem nije bio u njezinom koljenu, već u drugim dijelovima tijela koji su bili atrofirali. Njezino koljeno nije trebalo operirati, kao što je i pogrešno vađenje vode iz koljena. Ja sam takva koljena i sve otečene zglobove rješavao još u Blatu prije 20 godina i bez ovog 14,5 godišnjeg istraživanja na sebi u Dubrovniku. Sokrat je rekao kad je umirao: „Tek sad znam da ne znam ništa“. Nakon 10-ak godina istraživanja rekao sam - tek sad znam da nisam znao ništa. Sve moje pretpostavke su se i potvrdile i stojim iza svake svoje tvrdnje, jer su to činjenice koje mogu lako pred svim medicinskim autoritetima dokazati. Ja ne znam pisati latinskim rječnikom jer nisam završio medicinski fakultet kao Vi. Ja sam po struci strojar, a mi strojari moramo doći do uzroka problema a ne uništiti problem. Mene je moja nevolja natjerala da se 45 godina igram i istražujem medicinom. Ne sa farmacijom već stalnim i svakodnevnim radom na pacijentima. Moja istraživanja nisu počela jučer, već su plod dugogodišnjeg istraživanja na živim ljudima, a ne na mrtvacima i na zamorcima sa farmacijom. Ja nisam medicinski stručnjak kao Vi, ali stojim iza svake svoje riječi i svog postupka. Za razliku od Vas ja moram kod svakog pacijenta gledati i raditi cijelo tijelo, a najnoviji Vam je primjer mala Marija, koja sada nema nikakvih problema, a što nije problem provjeriti. Uskoro ću izaći u javnost s jednom Vašom pacijenticom kojoj ste još prije rata operirali lijevi lakat i koja je odavno u invalidskoj penziji. Na njoj sam napravio preko 600 besplatnih sati samo da mogu dokazati da se sve atrofije i sva ukoštavanja, kao i sve reumatske bolesti mogu riješiti, jer su sve to problemi lošeg krvotoka, što Vi kategorički pobijate. Za divno čudo zove se isto Marija i ima 52 godine. Dragi doktore, budite ponizni a ne bahati. Sa štovanjem, Franko Bačić ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI Mrzitelja zelenila sve više Nismo još došli sebi od prošlotjedne (ili točnije na Dan državnosti 25.lipnja 2014.) namjerne sječe 50 godišnjih zdravih pitaspora i to ukupno 7 (sedam) radi budućeg restorana na prostoru omiljenog dječjeg igrališta iza Jezutita u Novoj ulici u gradskoj jezgri, a evo su nam stigle dojave naših sugrađana preko našeg Zelenog telefona Eko-Fona kako su namjerno otrovana 3 zdrava bora u Kinu Slavica na Boninovu. To nije prvi put da dobijamo dojave o trovanju vrijednih stabala u našeg Gradu, prisjetimo se trovanja stabala na Domobranskom groblju, trovanju zdravog duba na Lapadu, trovanju zdravog bora u naselju 7 smrtnih grijeha. Mišljenja smo da bi se trebale uvesti odmah velike kazne za sve one koji namjerno truju ili prstenuju stabla ili ih sijeku bez dozvole Komunalnih službi Grada. Treba vidjeti kako to EU radi. Pa već smo godinu u EU ali nikakvih pomaka ne vidimo što se tiče zaštite zelenila i okoliša općenito. Prestrašno je što se događa u zadnje vrijeme u našem Gradu s njegovim vrijednim zelenilom, nemilice se sječe, uništava, truje, bezdušno prikraćuje a sve da bi se uzeo prostor za parkinge, restorane, trgovine...prisjetimo se samo sječe vrijednog zelenila na Batali i u parku Batala na moru, sječe kod Hotela „Stadion“, Hotela „Park“, sječe u Šipčinama, sječe u vrtu Skočibuha na Boninovu, sječe u parku Đivović... sječe u parku oleandri uz Posat. Izgleda da je mrzitelja zelenila ovdje kod nas sve više… Predsjednica Eko-centra Zeleno Sunce & Eko-Omblića Jadranka Šimunović TRI VALAMAROVA DUBROVAČKA HOTELA DOBILA PRIZNANJA HOLIDAYCHECKA Za visoku kvalitetu usluge Nakon što je deset hotela grupacije Valamar u svibnju ovjenčano certifikatima izvrsnosti koje dodjeluje TripAdvisor, najveći svjetski portal za putovanja i ocjenu kvalitete usluga u turizmu, i drugi slični portali HolidayCheck i Zoover nagradili su vodeće Valamarove hotele s brojnim priznanjima i nagradama za visoku kvalitetu usluge. Zooverovu nagradu temeljenu na recenzijama gostiju “Zoover Award 2014” za jedan od najboljih hotela u Hrvatskoj četvrtu godinu zaredom ponosni nosi obiteljski hotel Valamar Club Tamaris 4* iz Poreča. Rabački hotel Valamar Bellevue 4* dobio je priznanje “Zoover Highly Recommended 2014”, koje dobivaju objekti koje gosti najviše preporučuju nakon svog boravka. Istovremeno, priznanje “Zoover Recommended 2014” odlazi hotelima koje gosti rado preporučuju, a ove godine to su porečki Valamar Zagreb 4* i Pical 3* te apartmani Lanterna 3*, kao i rabački hotel Miramar 3*. Dobitnici HolidayCheck nagrade za 2014. u kategoriji “Najbolji hotel uz plažu” su hoteli Valamar Sanfior 4* iz Rapca i Valamar Koralj 3* iz Krka te novoobnovljeni hotel Valamar Zagreb 4* iz Poreča. Dobitnik njihova priznanja za Top Hotel 2014. je porečki sportski hotel Valamar Pinia 3*. Dobitnici HolidayCheck priznanja “2014 Quality Selection” su rabački hotel Valamar Bellevue 4* te u Dubrovniku novoobnovljeni dubrovački hotel Valamar Argosy 4*, obiteljski hotel Valamar Club Dubrovnik 3* i hotel Tirena 3*. Marina Majić Crnković HRVATSKA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA Oprez maslinova muha Samim maslinarima najteže će Piše: Antun Kotlar, dipl. inž. agr. biti donijeti odluku treba li uopće raditi zaštitu ili ne, s obzirom na ovogodišnji urod maslina i prelazak tzv. ekonomskog praga zaštite Pored svih nedaća koje su zahvatile maslinare ove godine nedostajao je samo problem maslinove muhe. Po prvim uočenim simptomima te brojnosti leta maslinove muhe kao i nešto sniženim temperaturama za ovo doba godine, izgledno je da ih niti on neće zaobići. U samom startu, na ekstremno kišni, jesensko-zimski period nadovezalo se kišno proljeće a posljedica je manje-više kompletan izostanak uroda pri čemu je zabilježen iznimno jak napad paunovog oka i maslinovog medića kao izravna posljedica blage i kišovite zime. Maslinici koji su na nešto povoljnijim položajima odnosno na položajima manje podložnim napadu bolesti i štetnika i koji su „imali sreću“ pa da u vrijeme cvatnje nije bilo oborina, nešto obećavaju s ovogodišnjim urodom. Međutim, kad se podvuče crta, takvih maslinika neće biti puno. Na problem paunovog oka i medića nadovezuje se problem maslinovog moljca (kao konstanta na određenim lokalitetima) i problem maslinovog svrdlaša kojeg su mnogi maslinari „po zlu“ zapamtili prošle godine. Dugo se očekivao i na kraju dočekao pripravak koji ima dozvolu za suzbijanje svrdlaša u nekim maslinarskim zemljama EU. Riječ je o pripravku pod trgovačkim nazivom Imidan 50 WP koji osim dozvole za suzbijanje svrdlaša ima i za maslinovu muhu i moljca. Iako je u trgovine stigao s malim zakašnjenjem zbog neophodne birokratske procedure puštanja u promet, maslinari su ga spremno prihvatili. Kad spominjemo svrdlaša, treba reći da je napad zabilježen i ove godine na mnogim lokalitetima, ali intenzitet napada nije bio niti blizu tako jak onome iz prošle godine. Da i oni rijetki maslinici koji bilježe iole značajniji urod ne mogu biti mirni, pobrinula se maslinova muha, koja obično u našim sušnim, mediteranskim uvjetima čini značajnije štete tek kao treća generacija, kroz rujan i listopad. Kako joj ove godine temperature pašu i tijekom srpnja, nakon prezimljenja u uvjetima blage zime i malog roda maslina, mogu se očekivati velike poteškoće i s njom. U prilog tome govore i prva očitanja na feromonskim lovkama gdje je zabilježen brojan let pa stoga upozoravamo maslinare na oprez. Prvenstveno je potrebno u ovoj fazi obratiti pozornost na plod u maslinicima uz more jer je koštica odrvenjela i plod je kao takav „interesantan“ za muhu. U udaljenijim maslinicima od mora plod će u tu fazu doći kroz naredne dane. Dozvolu za suzbijanje maslinove muhe imaju Succes bait i sredstva na bazi fosmeta (Imidan 50 WP) i dimetoata (Rogor 40, Zagor, Chromgor 40, Perfekthion, Calinogor, Ritam, Sistemin E-40). Osim navedenih sredstava mogu se u tu svrhu koristi i Eco-trapovi. Što će se izabrati ovisi o tome o kojem se sustavu proizvodnje radi (konvencionalni, integrirani ili ekološki) a samim maslinarima najteže će biti donijeti odluku treba li uopće raditi zaštitu ili ne, s obzirom na ovogodišnji urod maslina i prelazak tzv. ekonomskog praga zaštite. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 31 ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA -KAKO SU ŽENE IZBORILE PRAVO GLASA(2)? Ženski svijet Priredio: Damir Račić Osobno mislim, da je Eva (Evita) Peron, 1919.-1952. najviše pozitivnih stvari učinila za svoj narod. Istina bila je žena predsjednika, pa joj je bilo daleko lakše da svoje zamisli ostvari, ali je svojom nepokolebljivom snagom i razumijevanjem za siromašne potakla gradnju škola, stanova za siromašne, bolnice... U maju me osudiše na devet mjeseci, a odležala sam samo šest nedjelja. Morali su me pustiti, jer bih umrla, da su me držali još samo malo. Znam što me čeka. Jadnu ženu vežu dva puta dnevno i privežu je za postelju, pa ipak se brani jezikom i zubima. Juče je Donji dom morao protiv nas žena donijeti novi zakon. Gospodine sudijo i vi gospodo porotnici, na vas bacam svu odgovornost za sve što će biti! Ženskinje će se boriti, i dalje, pa mene bilo ili ne bilo na svijetu, Naš pokret napreduje. A, kad sudija po nekom vremenu izreče presudu, da je mistres Penkhorstova osudjena na tri godine robije, diže se urnebes, kakvog ne pamte ni najstarije sudije. Prisutno ženskinje skoči sa stolica i povika: „Sramota! Grozno! Užasno! Slava našoj zastavi!“ A kad osudjenicu izvedoše iz sudnice sa svih strana zaori se: „Živila!“ Penkhorstova je bila u licu blijeda kao krpa. Sufražetkinje otpjevaše Marseljezu, pa se razidjoše plačući, uzdišući i grdeći. Mistres Penkhorstova ode u zatvor. Ne prošlo par dana pa je moradoše pustiti na slobodu; ona je štrajkovala gladom (gladju) i žedju! Što sada? Nije lako s ženama boj biti. Pankhurstova je imala dvije kćeri. Njena starija kćer krenula je stopama svoje majke, pa evo i o njoj nekoliko osnovnih podataka iz Hrv. enciklop. Christabel Harriette Pankhurst (Manchester, 1880-1958. Los Angeles, California). Starija kći Emmeline Pankhurst. Drži se da je ona tvorac agresivne taktike sufražetskog pokreta. Poslije se okrenula vjerskom radu u Evangelističkoj crkvi. Posmrtno (1963.) dobila je od britanske kraljice Elizabete II. odličje, naslov Dame of the British Empire. Ideja o ženskom pravu glasa proširila se Europom naročito nakon I. svjetskog rata, pa je našla pristalice i medju hrvatskim ženama. Aktivistkinje obilazile su gradove i održavale predavanja. Jedna od njih posjetila je i naš grad. Evo, što o tome donosi lokalni tisak. „Dubrovački list“ od 17.08.1927. godine, broj 26. ŽENSKI POKRET 32 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. U utorak u 7 sati uveče predavala je u Sokolani g.ca Dr. Perić iz Splita o ženskom pokretu. Predavanje održalo se je pred pozvanim gostima, ali je unatoč toga pobudilo veliki interes medju cijelim dubrovačkim ženskim svijetom, jer je ideja o pravu glasa žene već i ovdje postala popularna. One, koje su bile sretne, da su mogle lično prisustvovati predavanju g.ce Perić, bile su ushićene odličnom spremom kojom je predavačica obradila svoju temu. Nakon predavanja nastala je diskusija, te je jednoglasno prihvaćen prijedlog, da se i u Dubrovniku osnuje ogranak društva „Ženski pokret“. U tu je svrhu izabran odbor,koji će sazvati konstituirajuću skupštinu. Istaknuto je i to, koliko je važno, da se u Dubrovniku osnuje društvo „Ženski pokret“, kao u svim većim gradovima naše domovine, za da se unaprijedi jedna, ne samo za žene već i za političku i socijalnu dobrobit cijelog naroda korisna ustanova. Ona daje ženama najviše mogućnosti da sudjeluju u javnom radu, a pošto ima mnogo učenih, naobraženih i do skrajnosti požrtvovnih i savjesnih žena, nadati se je, da će se žene pokazati dostojne svoje velike zadaće, koju su same sebi postavile. Predavanju su prisustovale i članice Ženske Zadruge te Društvo Anice Bošković. Veliki interes koje je polučilo predavanje g-djice Perić, obilazeći gradove, ipak nije snažnije aktiviralo žene u borbi za dobijanje prava ženskog glasa u Kraljevini Jugoslaviji. Pravo glasa žene su dobile tek 1945. godine, tj. nakon rata. Zanimljiva je činjenica, naime, pravo na glasovanje žena u Švicarskoj ostvarile su tek 1971. godine. „Crvena Hrvatska“ od 23.2.1907. godine, broj 16. ŠTO MOGU ŽENE? Dne 14. o. mj. dogodili su se u Londonu nevjerojatni skandali, što su ih žene izazvale. Poznato je da se je u Engleskoj sve više emancipuju pa bi htjele sada da imadu i one pravo glasa. Osobito ih je u velik broj, koje se bore za to pravo. Tako su dne 14. držale javnu skupštinu pred parlamentom, gdje su vikale, bučile, demonstrirale i t.d., a iza upravo divljih govora što su neke izrekle prihvatila se nekakva rezolucija. Imala se sada izabrati deputacija, da ministru predsjedniku preda(ju) rezoluciju, ali na jednom skoči njih 700-800, koje su sve htjele da idu k ministru. Ogromna deputacija pjevajući i vičući dođe do kuće ministrove te htjede silom da prodre, ali ih je policija stala razgoniti, na što se razvila interesantna borba (za one koji su gledali sa strane – kom. D.R.). Kiša je rosila, te žene sa kišobranima navališe na policiste, a poznato je kakvi su to divovi, i jamačno bi one njih rastjerale, da nije došao odio (odred) konjanika, koji su ih raspršili. Kad im to nije uspjelo vratile su se u još većoj množini i uz veće nerede pred parlament, gdje su buku ponovile, a neke su htjele silom da prodru u parlament. Policisti su počeli da (h)apse, na što su se one dale upravo kao (ratnice) amazonke da reagiraju. Šeširi ženskijeh počeli su padati, ali i kacige policista. Konačno su ipak bile rastjerane. U(h)apšeno ih je oko 60 ženskijeh, a prva među njima Miss Despard, koja je četu vodila, sestra generala Frencha i mnoge druge odlične dame. Poznato je da policija protiv prosvjednika koristi različita sredstva kako bi rastjerala sudionike demonstracija, prosvjeda. Protiv sufražetkinja koje su demonstrirale u Londonu kako bi prisilile političku vlast da se i ženama omogući dobijanje pravo na glasovanje, upotrebljena je jedna doista neobična i originalna metoda koja se je pokazala veoma učinkovitom. Naravno, upitno je, je li stvarno bila primjenjena kako je u sljedećem tekstu opisana protiv ženskih demonstracija. „Crvena Hrvatska“ od 16.12.1908. godine, broj 101. MIŠEVI I ŽENE U Londonu su ondješnje pobornice za pravo glasa obdržale neku skupštinu. (Prosvjed na javnom prostoru – nap. D.R.). Policija ih je htjela odstraniti, ali nije bilo moguće. Tada se dogodi nešto neočekivano! Jedan detektiv, koji dobro zna, da se sve žene od prirode boje miševa sabrao je (sakupio je) negdje miševa, te ih je pustio nenadano medju sufražetice. Ove su se sve razbježale i policija ih je (za)tim mogla potisnuti... Kad su se sabrale, htjele su ponovno da se sakupe, ali su već miševi policije (tj. policija) zaposjeli teren. Je li ova vijest istinita, to naravno ne javljaju novine, ali svakako je – zabavna. (Komentar uredništva „C.H.“ – nap. D.R.) Različitim metodama političke borbe žene su dobile pravo glasa, ali predrasude prema ženama još su duboko ukorijenjene u svijest muškaraca, a to je najteže promijeniti. Osobno mislim, da je Eva (Evita) Peron, 1919.-1952. najviše pozitivnih stvari učinila za svoj narod. Istina bila je žena predsjednika, pa joj je bilo daleko lakše da svoje zamisli ostvari, ali je svojom nepokolebljivom snagom i razumijevanjem za siromašne potakla gradnju škola, stanova za siromašne, bolnice....“Neslužbeno je upravljala ministarstvima rada i zdravstva, a osnovala je i Zakladu Eve Peron za socijalnu pomoć, kako bi pomogla onima kojima je potrebno. Bila je također i otvorena zagovornica ženskih prava. Evitu tu siromašni i izvlašteni smatrali sveticom.“(!) Za koju se to političarku može danas reći?! – op. D.R. uzetost». Ali, po tome, svi smo mi Amerikanci. AmeriPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, paroh dubrovački kanci su samo simbol prezauzetih ljudi. Kažu da ime «bijeli čovjek» u Keniji Kad je Bog na Božić došao u svijet, ljudi ga prevedeno znači «neko ko se vrti ukrug». nisu primili. Nisu imali vremena. Bili su Negdje je zapisano kako je neki Kenijac prezauzeti. Za Njega nije bilo mjesta ni u rekao jednom misionaru iz Amerike, koji je prihvatilištima. Svojima dođe i svoji ga ne nosio sat na ruci: «Vi, Amerikanci, imate primiše. Izgleda da sve do danas nemamo satove, a mi, Kenijci, imamo vremena». Tremjesta za Boga. Potiskujemo ga sa mnogim ba da shvatimo da brzina nije sve. Kad bi stvarima, naročito s tzv. biznisom. bilo tako, onda bi zečevi upravljali svijetom. Kod evanđelista Luke postoji zapisana priča Gandi je rekao da je «važniji život nego da Gospoda Isusa Hrista o zaposlenim ljudi- mu razvijamo brzinu». Mi danas imamo ma. Kaže kako je neki čovjek zgotovio veče- mnogo više aparata u kući nego ikada, a ru i mnoge pozvao. Jedan po jedan, od onih opet se žalimo da nemamo vremena. Brzo koje je pozvao da večeraju, izvinjavali su življenje je brzo umiranje. se da ne mogu da dođu. Svi su bili prezauzeti; jedan sa njivom, drugi sa ženom, treći s volovima. Ono što Hristos hoće da kaže jest da čovjek postaje toliko zauzet kako živjeti da zanemari život. Bog se tako lako može potisnuti trivijalnošću i neozbiljnošću. Isus nam kaže da važne dužnosti u životu, koje nas udaljavaju od Boga, nisu uopće dužnosti, nego grijesi. Đavolski zanat Ljudi iz priče su se svi izvinili. Svi su svalili krivicu na zauzetost poslovima. Jedan Bog je zauzet s nama mudri hrišćanski mislilac primjećuje da Mi očekujemo od Boga da ima vremena za đavo lovi mnoge, ne sprečavanjem du- nas – i On ga ima. Jer, ako je Bog ikada hovnog susreta sa Bogom, nego šaputan- zauzet, On je zauzet zbog nas i u našu jem da upravo tad budu zauzeti. Možda, korist. Međutim, velika većina nas nema drugi put? Uistinu je istinita poslovica da vremena za Njega. Treba da se suočimo s «kad đavo ne može da te učini rđavim, on tom činjenicom. Neko je rekao: «Tvoj rokte učini prezauzetim». ovnik je tvoj Simbol vjere. Za ono u šta Neko je rekao da je «američki posao preza- vjeruješ imaš vremena». Evo šta kaže jedan SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK Jesmo li prezauzeti? pjesnik čime smo zauzeti: Zauzeti smijanjem, zauzeti igrom zauzeti dangubom svakodnevno, prijatelji i neprijatelji sve što znaju reći jest «Prezauzet sam.» Uspori me, Gospode Jedan nepoznati autor je napisao molitvu koja odgovara potrebama mnogih hrišćana: «Uspori me, Gospode! Smanji lupanje mog srca mirnoćom uma. Smanji moj zahuktali tempo. Daj mi smirenje usred smetenosti dana. Opusti napetost mojih nerava istinskom muzikom Tvoje ljubavi, koja živi u mom sjećanju. Nauči me vještini ‘uzimanja minuta odmora’ da se pomolim za prijatelja, ili da pogledam neku prirodnu ljepotu. Pomozi mi da shvatim da je moj hrišćanski život važniji od brzine. Daj mi da pogledam na grane visokog hrasta, koji je visoko izrastao i postao snažan zato što je rastao polako. Uspori me, Gospode! Uspori me». Ako smo toliko zauzeti da nema mjesta za Isusa Hrista u našem životu, onda je naš život promašen. Test za sve u život u je mjesto za Hrista. Mjesto za Hrista! Bješe svjetlost istinita koja obasjava svakog čovjeka koji dolazi na svijet. U svijetu bješe, i svijet kroz njega postade, i svijet ga ne pozna...A onima koji ga primiše dade vlast da budu djeca Božija... (Jn 1,9-12). U nedjelju 13. VII u 20 sati u pravoslavnoj crkvi Sv. Blagovještenja održat će se koncert hora «Sveti Serafim Sarovski» iz Zrenjanina. Na repertoaru je pravoslavna duhovna Dobrodošli! GlasGradamuzika. - 486 - petak 11. 7. 2014. 33 ŠPORT VK JUG CO Pavo Marković potpisao VK Jug CO i Pavo Marković potpisali su novi ugovor na dvije godine, s opcijom jedan plus jedan, što znači da će nakon ove sezone ponovno sjesti za stol, zajednički analizirati učinak i obostrano dogovoriti što je najbolja opcija kako za klub, tako i za igrača. Pavo Marković je rođen 20. travnja 1985. godine. Kao senior igra za Jug od 2003. godine, dakle u kapici Juga ima devet osvojenih naslova prvaka Hrvatske, šest puta je bio osvajač Kupa Hrvatske, 2006. je osvojio naslov klupskog prvaka Europe. Svi se sjećamo 2007. i dva pogotka u finalu protiv Mađarske u Melbourneu kojima je Pavo Marković donio Hrvatskoj naslov prvaka svijeta. Iznimna mi je čast i zadovoljstvo potpisati novi ugovor s Jugom. Dakle, ljubav se nastavlja i svi smo sretni s takvim rješenjem. Jug je okupio momčad koja može pucati visoko. Jednostavno moramo isprati gorčinu prethodne sezone, a to možemo samo ako svi budemo imali isti cilj – rekao je Pavo Marković odmah po potpisu ugovora za službenu stranicu Kluba. D.Lopin VATERPOLO WTA LJESTVICA NOĆ GLADIJATORA 9: Ana Konjuh 137. igračica svijeta Spektakl na Revelinu Očekivano, na najnovijoj WTA ljestvici najboljih svjetskih tenisačica 16-godišnja Dubrovkinja Ana Konjuh je napravila veliki pomak. Sa 189. mjesta ‘spustila’ se na 137. mjesto. Najbolji renking karijere Ani je ostvarila zahvaljujući uspjehu prvo u kvalifikacijama Wimbledona, trećeg Grand Slam turnira sezone, a potom i s dvije pobjede u glavnom turniru protiv TOP 100 tenisačica svijeta, prvo protiv prvog novozelandskog reketa, Marine Erakovic te potom Belgijke Yanine Wickmayer. Konjuh je u Wimbledonu osvojila 170 bodova, a izgubila 50, budući nije branila naslov na turniru u Montpellieru, kojeg je osvojila točno godinu dana prije nastupa u kvalifikacijama najprestižnijeg teniskog turnira na svijetu te je na najnovijoj svjetskoj rang listi bogatija za 120 bodova. Dubrovkinja, najmlađa sudionica glavnog turnira Wimbledona, idući nastup će imati na WTA turniru u Istanbulu (250.000 američkih dolara), potom na isto toliko vrijednom WTA turniru u Bakuu nakon čega seli u Ameriku gdje će na US Openu, posljednjem Grand Slam turniru sezone, pokušati izboriti nastup u glavnom turniru, stoji na službenoj stranici mlade dubrovačke tenisačice. D.Lopin ‘Barakude’ osvojile turnir u Grčkoj PLIVANJE Hrvatska vaterpolska reprezentacija sjajnim je igrama oduševila u Ateni. Drugi osvojeni pripremni turnir zaredom najbolja je najava uzbudljivog ljeta uz Europsko prvenstvo koje nas očekuje od 13. – 27. srpnja u Budimpešti. Podsjetimo, Hrvatska je reprezentacija prije nekoliko tjedana osvojila i B.net kup u Zagrebu. Barakude su pod vodstvom izbornika Tucka bili najbolji među ljutim protivnicima u Grčkoj, bez poraza te s jednom neriješenom utakmicom u srazu sa domaćinom Grčkom. Rezultati hrvatskih utakmica su: Hrvatska – Srbija 10:, Hrvatska – Grčka 7:7, Hrvatska – Italija 12:4, Hrvatska – Španjolska 8:6. Odlične igra i pobjede nad Srbijom te Španjolskom dva puta u nekoliko tjedana, najava su oštre borbe koja nas očekuje u skupini na Europskom prvenstvu. Podsjetimo, uz Srbiju i Španjolsku, s nama su u skupini i domaćini, aktualni Svjetski prvaci Mađari, Francuska i Njemačka. Za Hrvatsku su u Ateni igrali: golmani Josip Pavić, Marko Bijač centri Nikša Dobud i Luka Lončar, bekovi Ivan Milaković, Kristijan Milaković, Andro Bušlje i Ivan Buljubašić, vanjski igrači Anđelo Šetka, Sandro Sukno, Petar Muslim, Maro Joković, Luka Bukić i Duje Živković. Ovog ljeta uz Europsko prvenstvo naše vaterpoliste očekuje i Svjetski kup u Almatyu. D.Lopin Plivačice i plivači Juga nastupili su na Regionalnom prvenstvu Hrvatske u Splitu proteklog vikenda. Natjecanje je trajalo tri dana s obzirom da su bili spojeni prvi i drugi dio u jedno natjecanje, umjesto u dva. Imali smo peh da su se nekolica plivačica i plivača razbolila,i s obzirom na činjenicu da je veći dio ekipe već u subotu bio u Gradu, rezultati su odlični! OSVAJAČI MEDALJA: Tanja Šmid - 5 zlata Frane Miloslavić - 3 zlata, 2 bronce, Adriana Marinović - 1 zlato, 2 srebra, Mihael Vidojević - 2 srebra, 1 bronca, Paula Garbin - 1 bronca. Kadetska štafeta 4x200 slobodno (Mihaela Đuho, Mihaela Hapan, Gracija Filipović, Adriana Marinović) – zlato. Kadetska štafeta sve u istom sastavu (Gracija Filipović, Doris Radošević, Adriana Marinović, Mihaela Đuho) 4x50 slobodno - zlato, 4x50 mješovito - zlato i 4 x 100 slobodno - srebro. Nastupili su: Mihaela Đuho, Gracija Filipović, Paula Garbin, Mihaela Hapan, Ana Lučić, Adriana Marinović, Đivo Matović, Marija Majić, Frane Miloslavić, Mihael Vidojević, Tanja Šmid, Petra Čikato, Lara Kakarigji, Filip Zalović, Michel Brassard i Lea Lučić. Treneri: Borut Petrič, Andrej Drobac i Joško Turk. D.Lopin 17 medalja za PK Jug Na borilačkom spektaklu Noć Gladijatora IX, a u glavnoj borbi večeri, dubrovački borac, član UFC Gladijator, Ante Delija ekspresno je stigao do svoje nove pobjede. U okršaju protiv Nizozemca Valentina Oveerema, Delija je već u prvoj rundi riješio pitanje pobjednika. Oveerem u borbi, koja je trajala oko dvije minute, nije pokazao niti jedan ozbiljan udarac. Rušenjem u parter te nizom snažnih udaraca Delija je ‘natjerao’ suca da prekine meč. Baldo Perak poražen je nokautom u prvoj rundi, nakon čega je u ring ušao Antun Račić. “Killer” je dominirao u parteru nad protivnikom koji je pristao na meč u posljednji čas, nakon čega ga je natjerao na tapkanje ‘arm-triangle’ gušenjem. Tada je na red došao Kristijan Perak, koji je odmah u početku susreta srušio svog protivnika čistom desnicom, no nije ga uspio dovršiti. Njegov protivnik je zaprijetio koljenom i s nekoliko up kickova, no Perak je naizgled vratio svježinu u trećoj i pobjeda je bila jasno u njegovom kutu. Borilački spektakl na otvorenom, na tvrđavi Revelin, okupio je borce iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Konga, Egipta, Albanije, Mađarske, Austrije, Nizozemske i Hrvatske. D.Lopin JUDO Matej Raguž nastupio na Prvenstvu Europe u Grčkoj Matej Raguž član Judo kluba Dubrovnik nastupio je za kadetsku reprezentaciju Hrvatske na Prvenstvu Europe za koje se održalo od 04.do 06. 07.2014. godine u Ateni. Matej je prvu borbu pobijedio predstavnika Litve (Tomas Luckus), ali nažalost nakon vodstva u drugoj borbi na kraju je ipak bolji bio reprezentativac Latvije Aleksejs Akimenko. Matej Raguž završava sezonu na 17.mjestu Svjetske kadetske rang liste. Ž.Đ. Dubčić i Jančić pobjednici 22. IZDANJE TURNIRA NA MALIH BARICA ‘MONTOVJERNA 2014’ Novi rekord ‘Malog Wembleya’ 22. izdanje Turnira na malih barica ‘Montovjerna 2014’ okupilo je nevjerojatne 77 momčadi! Nevjerojatan podatak je taj da će ove godine nastupiti preko 770 igrača iz 77 momčadi na popularnom igralištu ‘Mali Wembley’ koje je ove sezone zasjalo u novom ‘ruhu’. Uz novu podlogu, napravljene su izvrsne preinake oko terena te sada popularno igralište zaista izgleda fenomenalno. Momčadi su podijeljene u 16 skupina; u trinaest skupina je pet momčadi, a u tri skupine su po četiri momčadi. Prolazak dalje osigurati će dvije najbolje momčadi iz svake skupine. Utakmice u skupini traju 2×15 minuta, a od osmine finala 2x20minuta. Podsjetimo, najbolja momčad biti će nagrađena sa 10.000 kuna i pokalom, drugoplasirana sa 5.000 kuna i pokalom, trećeplasirana 3.00011. kuna i pokalom i 34 GlasGrada - 486 -sapetak 7. 2014. BRIDŽ KLUB DUBROVNIK četvrtoplasirana momčad sa 1.000 kuna. Uz tri najbolje plasirane momčadi, bit će nagrađeni i najbolji strijelac, najbolji igrač, fair-play momčad te najbolji pojedinac za najveću borbenost za turniru (pokal „Hrabro srce“). Do kraja skupina igrati će se čak osam utakmica dnevno, a prva je na rasporedu, svakog dana, s početkom u 18,20 sati. Amatersko sportsko društvo Montovjerna već četvrtu godinu uzastopno, na svojim službenim stranicama Društva, svim momčadima osigurava jedinstveno praćenje turnira. Naime, turnir će i ove godine na stranici www.asdmontovjerna.com biti online što znači da će svi zainteresirani u bilo kojem trenutku biti u mogućnosti pogledati LIVE rezultate svake utakmice, raspored utakmica i poredak momčadi po skupinama. D.Lopin U ponedjeljak 07.07.2014. u hotelu Neptun odigran je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo 9 parova uz Cross-Imps obračun. Pobijedili su Niko Dubčić i Frano Jančić. Rezultati turnira: 1.Niko Dubčić - Frano Jančić +28,20 2.Vinko Mijoč - Srđan Golubović +27,40 3.Cvjetko Kalauz - Vlaho Kalauz +24,10 4.Pero Jemo - Stijepo Čubela +11,00 5.Zdenko Stankovic - Vedran Košta -1,90 6.Velibor Puzović - Đivo Tikvica -3,60 7.Marija Jelčić - Boris Lovjer -5,40 8.Višnja Muratović - Sule Muratović -34,90 9.Rade Garić - Jerko Jerry Kovač -44,90 PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr www.dbksport.com BOĆARSKI TURNIR „RJEČINA - 2014. Pobjednici Ivo i Vlaho Butrica te Mato Miloslavić Završen je prvi ovogodišnji ljetni turnir parova Rječina – 2014. U Župi Dubrovačkom. Turnir su osvojili Ivo Butrica, Vlaho Butrica i Mato Miloslavić. Oni su u finalu bili bolji od Mata Batinića, Srećka Batinića i Stanka Matkovića. U polufinalnim utakmicama pobjednici turnira slavili su protiv Nikole Žeravice i Luka Ledinića, dok su u drugom polufinalu Batinići i Matković za nijansu bili bolji od Stijepa Violića, Pera Nadramije i Iva Karača. Najboljim igračem turnira proglašen je Ivo Butrica koji je nagrađen posebnim peharom. Na turniru je sudjelovalo 32 para, a turnir su organizirali i vodili Mateo Haićman, Nikola Zec i Mario Raguž. Najbolja 4 para nagrađeni su medaljama i peharima, te novčanim nagradama: 1. mjesto – 5.000,00 kuna, 2. mjesto – 2.500,00 kuna, 3. i 4. mjesto po 500,00 kuna. Nakon završetka finala upriličena je zajednička večera za sve sudionike turnira, sponzore i ostale prijatelje boćanja. Rezultati završnice: PRVENSTVO ŽUPANIJE KADETI-2014. Luka Bevanda najbolji kadet Na terenima u Rašici odigrano je prvenstvo Županije – kadeti (igrači do 14 godina) za 2014. godinu. Najbolji kadet bio je Luka Bevanda iz Donjeg Brgata koji je osvojio 3 prva mjesta, 1 drugo, 1 treće i 1 četvrto, što znači da je u svih 6 disciplina osvajao medalju. Prvo mjesto je osvojio u disciplini pojedinac i u parovima i štafetnom izbijanju sa klupskim kolegom Josipom Jerković, drugi je bio u brzinskom izbijanju, treći je bio u bližanju i izbijanju u krug, te četvrti u preciznom izbijanju. Odličan uspjeh ostvario je i njegov imenjak Luka Gašpar iz Ploča koji je ostvario dvije pobjede i to u bližanju i izbijanju u krug, te brzinskom izbijanju. Matko Pendo iz BK Komolac Ombla najbolji je bio u preciznom izbijanju. Završnica prvenstva Hrvatske za kadete odigrati će se u Rijeci sljedećeg tjedna. Plasmani po disciplinama (osvajači medalja): Bližanje i izbijanje u krug: 1. Luka Gašpar (Ploče) 2. Matko Pendo (Komolac Ombla) KUP HRVATSKE Komolac do polufinala Boćari Komolca kao pobjednici kupa Županije za 2014. godinu sudjelovali su na završnici kupa Hrvatske u Zadru. Iako nisu nastupili u najboljem sastavu, uspjeli su stići do polufinala. U četvrtfinalu ždrijeb im je dodijelio pobjednika kupa Slavonije BK Sveti Luka kojeg su pobijedili rezultatom 7:2. U polufinalu bolji od Komolaca bili su boćari BK Pule. U finalnoj utakmici BK Pula je izgubila od BK Gorčine koja je postala pobjednik Kupa za 2014. godinu. Rezultati: četvrtfinale: Sveti Luka – Komolac 2:7, Pula – Povljana 9:0, Zrinjevac – Lovran 4:5, Gorčina – Kijevo 9:0. Polufinale: Lovran – Gorčina 1:8, Komolac – Pula 3:6. Finale: Pula – Gorčina 2:7. polufinala: I.Butrica, V. Butrica(M. Miloslavić) – L. Ledinić, N. Žeravica 13:7, S. Violić, P. Nadramija – S. Batinić, S. Matković 9:10. Finale: I.Butrica, M. Miloslavić – S. Matković, S. Batinić (M. Batinić) 11:5. Luko Hendić 3. Luka Bevanda (Donji Brgat) 4. Marko Batinić (Hvidar Gromača) Precizno izbijanje: 1. Matko Pendo (Komolac Ombla) 2. Marin Batinić (Hvidra Gromača) 3. Stijepo Batinić (Hvidra Gromača) 4. Luka Bevanda (Donji Brgat) Brzinsko izbijanje: 1. Luka Gašpar (Ploče) 2. Luka Bevanda (Donji Brgat) 3. Matko Pendo (Komolac Ombla) 4. Marko Batinić (Hvidra Gromača) Pojedinac klasično: 1. Luka Bevanda (Donji Brgat) 2. Nikola Lučić (Hvidra Gromača) 3. Marko Batinić (Hvidra Gromača) 4. Matko Pendo (Komolac Ombla) Parovi: 1. Luka Bevanda, Josip Jerković (Donji Brgat) 2. Marin Batinić, Stijepo Batinić (Hvidra Gromača) 3. Marko Batinić, Dominik Batinić (Hvidra Gromača) 4. Matko Pendo, Nikola Lučić Štafetno izbijanje: 1. Luka Bevanda, Josip Jerković 2. Marko Batinić, Stijepo Batinić 3. Luka Gašpar, Matko Pendo 4. Marin Batinić, Nikola Lučić Izvješća sa utakmica BK Komolac: Sveti Luka – Komolac 2:7 Bližanje i izbijanje u krug: Jure Vasilj – Nikša Krijes 24:22(2:0), Ivan Kolak – Srećko Bajo 13:21(0:2). Pojedinac: Marko Buhinjak – Maro Monković 8:11(0:2). Par: Ivica Validžić, Damir Bošnjak – Mario Bajo, Stijepo Violić 4:13(0:3). Pula – Komolac 6:3 Bližanje i izbijanje u krug: Suad Zemunović – Nikša Krijes 17:17(1:1), Petar Barlian – Srećko Bajo 23:13(2:0). Pojedinac: Bojan Novak – Mario Bajo 3:13(0:2). Par: Dean Ikić, Mario Percan – Stijepo Violić, Pero Nadramija (Maro Monković) 13:4(3:0). Luko Hendić UČIMO HRVATSKI Novinarska patka Jednu od svakodnevnih radijskih obrazovnih emisija na Hrvatskom radiju pod nazivom Govorimo hrvatski urednica je započela pitanjem uzgajaju li novinari patke i odmah nastavila da će dr.Mihaela Matešić s Filozofskog fakulteta u Rijeci slušateljima odgovoriti na pitanje i objasniti o kakvim je patkama riječ. Njezino izlaganje je glasilo: “U svakodnevnom životu često rabimo izraze i frazeme o čijem podrijetlu ne znamo i ne razmišljamo mnogo. Iza ponekih se takvih riječi krije zanimljiva priča o njihovu nastanku. O jednoj takvoj riječi govorit ćemo danas. Na pitanje o tome koliko značenja u hrvatskom jeziku ima riječ patka, odmah bismo se dosjetili dvaju značenja. Prvo, domaća životinja i drugo, neistinita riječ - glasina. Prvo značenje ujedno je i prvotno značenje, a drugo je dodano - nastalo je kasnije. Kako? U počecima novinarstva, ako su novinari procijenili da je potrebno objaviti i vijest koju nisu uspjeli provjeriti, takve su neprovjerene vijesti u tisku označavali latinskim riječima ‘non testatum’ što znači ‘nije provjereno’. Kratica za taj izraz koja se sastojala od početnih slova izraza non testatum ‘n’ i ‘t’ nalazila se upisana kraj takve vijesti. Uobičajeni način čitanja te kratice kao ‘ente’ glasovno se podudarao s njemačkom riječi Ente, što u prijevodu znači patka. Odatle je nastao pojam novinarska patka ili novinska patka čime se obilježava senzacionalna ili neistinita vijest u novinarstvu. Takvi nepouzdani izvještaji i podaci nisu, dakako, bili značajke samo novinske struke, oni su oduvijek bili odlikom svih područja svakodnevne ljudske komunikacije, tako da je sintagma novinarska ili novinska patka ubrzo ostala bez svoga pridjeva i riječ patka počela je označavati svaku informaciju u čiju je istinitost opravdano posumnjati. No i više od toga, ona je sinonim za netočnu i izmišljenu informaciju, za glasinu općenito. Riječi koje smo primili iz stranih jezika i preveli ih nazivamo kalkovima ili prevedenicama. Riječ patka u značenju vodene ptice plosnata kljuna domaća je riječ, a njezino proširenje značenja potaknuto je prijevodom frazema novinarska patka, koji izravno dolazi iz njemačkog jezika”. Konačno smo evo saznali ono što do sada velikoj većini Hrvata nije bilo poznato. Čitanje slova n i t kao en te, izgovaramo ente što u njemačkom izgovoreno upravo tako (a napisano Ente) znači isto što u hrvatskom patka. T.K. GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 35 10.SRPNJA 2014. 65. Dubrovačke ljetne igre -Počelo je ljeto i stav’mo pam- dubrovačkog kneza pretvara u et na festival. Dobro nam došli virtualnog vodiča kroz Dubrovnik na 65. Igre. - zaključio je inten- i Igre. – rekla je Dubravka Jusić, dant Krešimir Dolenčić rukovoditeljica Korporativnih koPodizanjem festivalske zastave munikacija Vipneta. Libertas uz stihove „Himne slo- Dan nakon otvaranja, u sklopu bodi“ 10. srpnja u 21.00 sat popratnog programa i povodom ispred crkve sv. Vlaha svečano 65. obljetnice Igara, na dvije su otvorene 65. Dubrovačke ljet- lokacije - u atriju palače Sponza ne igre, koje će se i ove godine i u Multimedijalnom centru Visia tradicionalno održati od 10. srp- - bit će otvorena izložba Oblikonja do 25. kolovoza. U 47 dana, vatelji sjećanja – fotografi i dizana gotovo dvadeset ambijen- jneri Dubrovačkih ljetnih igara ostalnih lokacija, više od 2000 um- tvarena u suradnji s Muzejem za jetnika iz cijelog svijeta pred umjetnost i obrt iz Zagreba uz međunarodnom publikom izvest podršku Državnog arhiva u Duće oko 80 dramskih, glazbenih, brovniku, koja će istaknuti značaj baletnih, folklornih i drugih pro- brojnih fotografa Igara, nezaograma, istaknuto je na konferen- bilaznih imena hrvatske povijesciji za medije održanoj 7.srpnja ti fotografije, kao i likovnih umu atriju palače Sponza. Na kon- jetnika i dizajnera koji su kreirali ferenciji su govorili ravnateljica plakate,naslovnice ili cjelokupni Igara Ivana Medo Bogdanović, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanskog Davorko Obuljen, intendant Krešimir Dolenčić i rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Vipneta Dubravka Jusić. – Zahvaljem se Ministarstvu kulture, Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i svima koji su nas podržali i ovu godinu. Upravo zahvaljujući suradnji sa svim partnerima, sponzorima i donatorima, ali i umjetnicima koji su svjesni teških vremena za kulturu, uspjeli smo premostiti određene financijske vizualni identitet pojedinih godišizazove. Posebno se zahval- ta Igara te tako stvarali i oblikovjujem svim uglednim poslovnim ali pojedinačnu i kolektivnu vikućama na čelu s Vipnetom koji zualnu memoriju u šezdesetpepodupiru naša umjetnička nas- togodišnjem kontinuitetu. Zahtojanja i prepoznaju našu valjujući suradnji s Hrvatskom kreativnu snagu i potencijal. radiotelevizijom izložba je poNadam se da će i naša vjerna praćena dokumentarnim filmovpublika, naviknuta na izvrsnost i ima pod nazivom Ljetne igre iz kvalitetu, biti uz nas u narednih arhiva Hrvatske radiotelevizije u 47 festivalskih dana. – istaknula izboru Hrvoja Juvančića, a je na početku ravnateljica Igara pripremljeno je i nekoliko dokuIvana Medo Bogdanović. mentarno-igranih filmova koji će – Uz tradicionalni Vip program i imati besplatne projekcije u ljetpopust od 20% na ulaznice ku- nom kinu Slavica. Kroz srpanj će pljene u svim Vip centrima za tih se nizati koncerti Dubrovačkog osam odabranih izvedbi, već simfonijskog orkestra s gostima nekoliko sezona razvojem solistima, Zagrebačkih solista u posebnih, besplatnih mobilnih ljetnikovcu Skočibuha i aplikacija unapređujemo Vojvođanskog simfonijskog doživljaj Igara svim posjetiteljima orkestra pod ravnanjem BerislaDubrovnika i ljubiteljima umjet- va Skenderovića na Bošknosti. Tako uz lani predstavljen ovićevoj poljani. Tu su i oni namVip script predstave „Ekvinocijo“ ijenjeni mlađoj i široj festivalskoj te „Romeo i Giulietta“ gledatelji publici na atraktivnim lokacijama, mogu pratiti uz titl na mobilnim poput Sudar Percussion anauređajima, a od ove godine tu sambla s Matejem Meštrovićem su i dvije nove: aplikacija Vip DLJI ili Jazziane Croatice na Srđu, uz sa svim informacijama o festivalu dva gostovanja Akademije te Vip DSF guide koja koristi te- dramskih umjetnosti s hvaljenim hnologiju proširene i 2014. i nagrađenim produkcijama Nal36 GlasGrada - 486 -stvarnosti petak 11. 7. ješkovićeve Komedije V. te Molierovog Tartuffa. Premijerni dramski program 65. Igara otvaraju 25. kolovoza Shakespeareovi Romeo i Giulietta u režiji Jagoša Markovića, koji je jednu od najljepših ljubavnih priča smjestio u renesansni ljetnikovac Skočibuha na Boninovu, želeći ne samo obilježiti 450. godišnjicu Shakespeareova rođenja već nas i podsjetili koliko je vrijedna ljubav i koliki je grijeh mržnja. Držićeva najpoznatija i najizvođenija komedija Dundo Maroje u režiji Krešimira Dolenčića premijeru će imati 9. kolovoza na Držićevoj poljani. Dolenčićev Dundo 2014. godine postavlja aktualna pitanja o očevima i djeci, što ostavljamo u nasljeđe i kakav Grad ostavljamo svojoj djeci. Legendarni Vojnovićev Ekvinocijo u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festi- valskog dramskog ansambla i ove je godine na programu pokazujući svijetu vrhunce dubrovačkog ambijentalnog teatra. Studentski teatar Lero gostovat će sa svojim najnovijim uratkom Pomrčina nastalom prema zapisima Ruđera i Anice Bošković, što je ujedno i prvo uprizorenje njihovih zapisa u hrvatskom kazalištu uopće. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza u Akvariju, u režiji Ante Vlahinića, izvesti će se ulomci iz Ratnog dnevnika Džemile Bukovica, a uspješan prošlogodišnji projekt „Pisci u Sponzi“, ostvaren u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca, nastavlja se i ove godine. Uključivat će premijerne izvedbe ulomaka iz romana Ocean more u izboru i preradbi Mani Gotovac te izvedbi HNK Varaždin uz potporu Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, na kupalištu Šulić uz gostovanje samog autora Alessandra Baricca, koji će festivalskoj publici upriličiti i svoju književnu večer. Uz to, publiku očekuju teatralizacije djela Iva Brešana u režiji Vinka Brešana te večer autora Ivana Vidića. U sklopu projekta u Kneževu dvoru održat će se i večer Arsena Dedića uz glasovirsku pratnju Matije Dedića pod nazivom Pisac opće prakse. U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Festivala Ljubljana i Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, koreografi i redatelji Valentina Turcu i Leo Mujić postavit će na Boškovićevoj poljani neobarokni balet Opasne veze, po motivima romana Les Liaisons dangereuses Pierra Choderlosa de Laclosa na glazbu majstora baroka. Nakon praizvedbe u Dubrovniku, balet će biti izveden na Križankama na Festivalu Ljubljana, a zatim se seli na repertoar SNG Maribor. Ljubitelji baleta uživat će i u baletnom koncertu Preparation.... grand sissone Međunarodne ljetne baletne škole s velikim baletnim imenima poput Nine Semizorove i Aleksandra Lukjanova. Ambijentalne gradske prostore ispunit će ovo ljeto barokna glazba, kao i njene suvremene refleksije. Okosnicu glazbenog programa čine nastupi tri ugledna europska ansambla koji predstavljaju tri najznačajnija nacionalna barokna stila. Tako će talijanski barok predstaviti ansambl Concerto de’ Cavalieri pod umjetničkim vodstvom Marcella di Lise sa serenadom Erminia, Tancredi, Polidoro e Pastore Alessandra Scarlattija, dok će njemački barok, izvodeći svih šest Bachovih Brandenburških koncerata, predstaviti jedan od najslavnijih svjetskih orkestara – Bachov orkestar leipziškog Gewandhausa. Francuski barok će predstaviti Le Concert Spirituel, glasoviti vokalno - instrumentalni sastav pod vodstvom uglednog Hervéa Niqueta, izvodeći francusku sakralnu glazbu iz doba Luja XIV., Kralja Sunca, koja je rijetko izvođena na ovim prostorima. Vrhunske glazbene večeri jamče i Hrvatski barokni ansambl, talijanski pijanist svjetskog ugleda Andrea Padova te Dieter Flury, soloflautist Bečke filharmonije. Kako je jedan od presudnih utjecaja na današnju glazbu barok ostavio i na jazz, nastupit će trio Davida Gazarova, čije su improvizacije na Bachove teme poznate i cijenjene. Poslastica su i nastup Dubrovačkog gitarskog trija s mezzosporanisticom Renatom Pokupić koji će praizvesti skladbe Anđelka Klobučara i Zorana Juranića, pisane posebno za ovu prigodu, zatim nastupi pijanista Bojana Gorišeka, Kvarteta tuba XL s trubačem Ericom Aubierom te Kvarteta Tartini u Dvoru. Zvijezda jazz programa svakako je Nnenna Freelon, glasovita američka pjevačica, čiju karijeru krasi šest nominacija za nagradu Grammy. U suradnji s Gradom Zagrebom, 65. Dubrovačke ljetne igre će ispred crkve svetoga Vlaha, pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića, zatvoriti Zagrebačka filharmonija i bariton svjetskog ugleda Željko Lučić sa sopranisticom Lanom Kos. U sklopu popratnog programa bit će predstavljena i monografija Neve Rošić u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara te predstavljanje znanstvene monografije Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku i knjige O starome dubrovačkom govoru nazbilj autorice Ivane Lovrić. Filmski program Dubrovačkih ljetnih igara u suradnji s Pulskim filmskim festivalom uključivat će projekcije filmova iz međunarodnog programa kao i domaće filmove pobjednike u ljetnim kinima Jadran i Slavica. Tradicionalno, program obogaćuju i nastupi folklornih ansambala Linđo i Lado na taraci tvrđave Revelin. -Dubrovnik moramo čuvati. Šezdeset i pet godina Igara nije ništa prema onom vitezu Orlandu, koji svojim mačem, čuva svoj mali prostor ispred Sv. Vlaha. „Čuvajte se budućnosti!“ upozoravaju nas i Shakespeare i Držić više nego ikada do sada, dok se očevi zbog vlasti, besmislenih svađa, dinara, taštine, nadmudruju s djecom u Romeu i Giulietti, kao i u Dundu Maroju, a samo smo „mala zrnca pijeska dokle ti oko seže“, kako kaže Baricco. Sve je ovo jer trebamo čuvati ovaj Grad, pomoći mu našom tišinom i poštovanjem, poduprijeti ga ljubavlju i okupati glazbom, poezijom i riječima od kojih je i sam sagrađen. Počelo je ljeto i stav’mo pamet na festival. Dobro nam došli na 65. Igre. - zaključio je intendant Krešimir Dolenčić. Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, i ove su godine tradicionalno podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Dubrovnik, Dubrovačkoneretvanska županija te brojni sponzori, na čelu s generalnim sponzorom Vipnetom, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj. Karla Labaš TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA Tradicija i šarm Mediterana u programima ljetnih priredbi Doživjeti Mediteran kakav je nekad bio moguće je u malim turističkim mjestima okolice Dubrovnika i Elafitskih otoka, pitoresknim i mirnim naseljima, koje turisti odabiru zbog ugodne atmosfere, prekrasnih plaža, čistog mora i ljubaznih domaćina. Već dugi niz godina Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika, na Elafitskim otocima, u Zatonu i Orašcu organiziraju zabavno-glazbene programe, upravo kako bi turistima ponudili upoznavanje s mediteranskim melosom, folklorom i pučkim običajima koji se njeguju od davnina. Posebnim programima uz tradicionalne pučke feste i blagdane ovog ljeta gosti će moći uživati u tridesetak priredbi – koncerti dalmatinskih klapa, folklorni nastupi, koncerti klasične glazbe i nastupi hrvatskih estradnih zabavljača koji će biti izvedeni na Koločepu, Lopudu, Šipanu, u Zatonu i Orašcu. Raznovrsni večernji programi namijenjeni su i svim stanovnicima ovih lijepih mjesta i otoka, ali i svim ostalim Dubrovčanima koji se zateknu tamo. ZATONSKO LJETO 2014. 13. srpnja, nedjelja 21.00 h Zaton Mali, ljetna pozornica KLAPA MAESTRAL 20. srpnja, nedjelja 21.00 h Zaton Mali, ljetna pozornica PLESNI STUDIO LAZARETI I STEP & JAZZ 27. srpnja, nedjelja 21.00 h Zaton Veliki na rivi KLAPA RAGUSAVECCHIA KUD SV JURAJ OSOJNIK 30. srpnja, srijeda 20.00 h Zaton Veliki na rivi JADRANSKE IGRE KOLOČEPSKO LJETO 2014. 13. srpnja, nedjelja 21.00 h Villa Ruža KLAPA SUBRENUM 27. srpnja, nedjelja 16.00 h Donje Čelo 8. KUP ELAFITA – VATERPOLO 21.00 h Donje Čelo, na rivi GRUPA CABRIA 30. srpnja, srijeda 21.00 h Gornje Čelo, ispred crkve sv. Antuna KLAPA RAGUSAVECCHIA LOPUDSKO LJETO 2014. 19. srpnja, subota 21.00 h Ispred Župnog dvora KLAPA RAGUSA 12. srpnja, subota 21.30 h crkva sv. Nikole MJEŠOVITI ZBOR LIBERTAS 21. srpnja, ponedjeljak 21.30 h crkva sv. Nikole DORA KAMBER – violin, IVANA JELAČA - piano 13. srpnja, nedjelja 21.30 h crkva sv. Nikole ĐURO TIKVICA, klavir (Mozart, Chopin, Bach, Franck) 26. srpnja, subota 21.30 h crkva sv. Nikole DARIO ČAGALJ, gitara 18. srpnja, petak 21.30 h crkva sv. Nikole AIDA i MILO KRILANOVIĆ - mezzosopran i klavir (program sakralne vokalne glazbe) ŠIPANSKO LJETO 2014. 16. srpnja, srijeda 21.00 h Suđurađ, na rivi FESTA – GOSPA OD KARMENA GRUPA TREĆA SMJENA GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 37 MATO MALI I PERO NJIOV Andijo na konaku I Brazil je, kaže Pero, negda bijo drugo ime za fuzbal, a nakon Njemačke je… rekla bi Jane, u guzici Danaske malo komu prema, pripovijeda Mato, što je i đe negda bilo prem. I puva li komu ili ne puva ispo samara. Popruzi su, kaže on, popuštili, a nikog nema da i stegne. Današnji čoek je umislijo, ako ima u špagu, da mu ne treba još ima i u glavi. Tereti se gore brez potrebe. Kadarke vidiš, kaže on, da danaske zbrstani boje prolazu i mirnije živu, ondarke ti ne more ništa više zasmeta ko naše mudrijanje. Do juče nijesmo bili ni vlasni o svoga, činjeli smo i malu i veliku nuždu u oboru, pod podom, za busom, a danaske nam niko nije ni do kojena. Ko je ko mi! Doduše, bili smo i kadarke nijesmo zeričicu svoji, ali u sindžirima. Vengo, proj će i ovo, ko što je sve pasalo. I Brazil je, kaže Pero, negda bijo drugo ime za fuzbal, a nakon Njemačke je… rekla bi Jane, u guzici. Ti moreš, kaže Pero, i u današnja bremena sres čejad koja su išla među svijet, što im je svijet ušo i u kuću i u selo, koja su mogla i viđe i ču, obazna, nauči se na život, ali… nije im se dalo. Ne da im se ni danaske. Bi s narodom. Reko bi pokonji Jozo: Ne daju sebe sebi. Nijesu se, pa da i jesu, rodili zbrstani, ali jope imaju, pa i da nemaju, svoje dušmane. Oni kadarke i vozu, iz auta zapjuvaju za drugijem, suśedima skidaju gaće z guzice i udaraju se, govoru takve rječetine koje ne bi izragajo ni u najgoroj zabiti. Rdarogu i rdarozi, rekli bi Dunavjani, niko ne vaja. Nema s mirom ni uj u kuću, ni izaj. Svakoga zađes. A o te naše zabiti, na korak je Grad, đe se igraju i Držić i Šekspir, đe se davno pamet primila. E kadarke bi dzeru promojela, provirjela, ako ne more gore - barem dzeru doje, ali... Reko bi pokonji Jozo: ne do ti Bog ni večera ni leć s onijem kojemu špag kaže đe će i kako će. Pokonjik je, kaže Jane, umijo viđe i brez ura koja je ura, u koga je andijo na konaku, a u koga je vrag zapaso svoje. Oni kojima je, kaže Pero, vazdarke malo, a što su zinuli na tuđe, umrije će, a dušu pušti neće. Pokonji je Jozo vazdarke govorijo: Tuđa muka ne odrani unuka. Ne vidimo da se smičemo, ali nam se jope ne da. Ne veseli se tuđijem jadima. Pripovijeda Janin neput kako je i u ratu, u izbjeglištvu bilo više veseja, vengo danaske doma, u miru i za punom trpezom. Obijes je, govorijo je pokonjik, najgori rat. Još se iz tije bremena pamtu one našega Mijača. Ko bi i sve senjo, kaže Janin neput. Puca se, nema se, nema struje, nema ni rane za kupi, ali nekijem čudom radu telefuni. Mijač razgovara s jednijem čejadetom, pa ga u razgovoru pita što čini, a ovi mu odgovora kako pere zube. Mijač bi bijo puko, kaže Janin neput, da mu nije reko: A su čijem si i šporko, a? Mijač i on su jednom prilikom pošli i u Cr- POVODOM 3. OBLJETNICE PROSLAVE ROĐENDANA VLAHA BUKOVCA U SKLOPU FESTIVALA EPIDAURUS U CAVTATU Sretan Ti Vlahov rođendan Cavtate Kuća Vlaha Bukovca sijala je u svim duginim bojama u petak 4.lipnja 2014. I ne samo da je sijala osvijetljena za ovu prigodu specijalno probranim osvjetljenjem,a u organizaciji Epidaurus festivala, iz kuće Vlaha Bukovca širili su se zvuci probrane riječi i najfinije glazbe, radosti zajedništva, glazbene virtuoznosti, smijeha i osmjeha. Epidaurus festival u suradnji s Kućom Bukovac poklonili su nam za rođendan Vlaha Bukovca predavanje dr.sc.Rozane Vojvoda „Bukovčeve malene kolegice“ i koncert Ansambla Brevis iz Kalingrada-Rusija. Osobito me se dojmilo što je dr.sc. Vojvoda na kraju svog zanimljivog i sadržajnog predavanja o Vlahu Bukovcu i njegovim kćerima pozvala i Bukovčeve sugrađane da s publikom podijele malo znane detalje iz života ovog velikog umjetnika i njegovih kćeri. Uslijedio je jednosatni koncert mladih umjetnika iz Pianistica Ivana Marija Vidović okružena malim, velikim Rusije, starosti između 8 i 14 kolegicama i kolegama iz ansambla Brevis iz Kalingrada 38 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. veni križ, uze što robe. Mijač našo nešto repa, a Janin neput naletijo na paletun. Navuko ga, ali kratki Piše: go rukavi. Mijač jope vidi Antun Šva što je na stvari, pa će mu: Pokonjik je, mora bi, imo dzeru kraće ruke, a? Kadarke bi neko volijo krpit, prišivat, rekli bi: čudne laži, ubili je jadi. Ali ove su, kaže Pero, iz života. Kojijem se more prijegnu, i od kojije ne treba bježa. Od kojije i obijes bježi glavom brez obzira. Sva sreća, kaže Sele, da je danaske opala i ona pomama za sinovima. Kadarke je žensko dijete bilo tuđa sreća, tuđ ručak. E, nemaš se čemu veseli, moja Sele, odgovara jom Jane. Opala je pomama i za ćerima. U našoj je Vali 2011. službeno popisano 8577 čejadi, a lani je u Hrvackoj umrlo 10447 čejadi više vengo i se rodilo. Nestaje nas, i sinova i ćeri. Pokonji Jozo je vazdarke govorijo da ti je Bog najviše do ako si zno sta s mirom. I u ratu i u miru. Pripovijedo je i onu svoga rođaka, što mu se nije dalo nikako ima muško. Na kraju je, kaže, i Bog pogledo na nj, pa su mu se zajedno rodili i ći i sin. Da bi rođak na kraju reko: - Eto ti ga na! Nije ni on mogo doj bež nje… I sve našemu čejadetu ide od ruke, dok ga nešto ne štrapne, dog ga neko ne ferma i kaže: „našo si crkvu đe ćeš Boga moje“. Pokonjik je užo rije: Moli Boga, ali ne prećerivaj i su tijem, da ti se, ne do Bog, i pamet ne obije o glavu. Kako će ti ondarke andijo osta na konaku? godina, kojima se, kako su primjetile dugogodišnje profesorice glazbe iz Umjetničke škole Luke Sorkočevića, nije potkrala niti jedna jedina greška,unatoč zahtijevnom i obilnom programu. Za slatko rođendansko čašćavanje pobrinuli su se prijatelji i sponzori festivala Epidaurus i sve iznenadili svojom umješnošću. Tako je profesorica klavira Marija Kordić Pobran sve oduševila svojim čokoladnim pralinama u oblicima slikarske palete, ptičica, zvjezdica, riba, pahuljica, gitara, klavira... koji su svojim okusom bili ravni svom besprijekornom izgledu. Čokoladne torte iz slastičarnice Pupica i padišpanj kojeg je i Vlaho Bukovac najviše volio uokvirile su slatki rođendanski ugođaj, a zadovoljna lica posjetitelja potvrdila su da smo svi mi na rođendan Vlaha Bukovca dobili pregršt neočekivanih, a doista finih i nezaboravnih poklona. Zaboraviti spomenuti kustosice muzeja Kuće Bukovac bilo bi u najmanju ruku neprimjereno jer upravo Heleni i Luciji možemo čestitati na gostoljubivoj i prisnoj atmosferi koja vlada u ovom muzeju. Radujući se unaprijed svim budućim događanjima vezanim za muzej Kuća Bukovac i Epidaurus festival, svima od srca čestitam. Ivana Penjak Kasavica PRIOPĆENJE POLICIJSKE UPRAVE DUBROVAČKO NERETVANSKE Nakon svađe do tragedije - Jučer, 7. srpnja, oko 17.15 sati, u dvorištu kuće u Ulici Đura Baglivi u Dubrovniku, policija je zatekla 28-godišnjaka s vidljivim tjelesnim ozljedama koji je prevezen u dubrovačku bolnicu radi pružanja liječničke pomoći. U obiteljskom stanu ozlijeđe-nog, koji se nalazi u istoj ulici, pronađeno je mrtvo tijelo njegove 60-godišnje majke. Obavljenim očevidom kojim je rukovodila nadležna državna odvjetnica kao i do sada prikupljenim saznanjima utvrđene su osnove sumnje kako je oko 17 sati nakon kratke obiteljske svađe, 28-godišnjak zadao više ubodnih rana nožem svojoj majci uslijed kojih je ona preminula. Potom je pokušao izvršiti samo-ubojstvo skočivši kroz prozor sa visine od oko 4 metra na kameno tlo dvorišta. Zbog teških ozljeda opasnih po život zadržan je na liječenju u dubrovačkoj bolnici. U tijeku je kriminalističko istraživanje poradi utvrđivanja svih okolnosti ovog tragičnog događaja. Glasnogovornica Marija Gjenero (Iako u policijskom izvješću nisu navedena imena, Jutarnji list je objavio kako je riječ o Nedi Radić i njenom sinu Marku Oberanu) TRIPADVISOR Hotelu More priznanje za izvrsnost TripAdvisor jedan je od najuvaženijih i najvećih portala savjetnika za putovanja u svijetu, koji ima više od pedeset milijuna mjesečnih posjetitelja te preko šezdeset milijuna njihovih ocjena i mišljenja, i ove godine ponovno je dodijelio hotelu More priznanje za izvrsnost. Uz pohvalu za izvrsnost, koju već tradicionalno hotel More dobiva, ove godine dobili su još dva dodatna priznanja; za restoran More i špilju bar More. Sve ove godine u Hotelu More su se trudili da restoran i špilju bar More uslugom i ponudom približe što većem broju gostiju i posjetitelja. Ovim dobivenim certifikatima izvrsnosti “Trip Advisor Certificate of Excellence 2014” koja se temelje isključivo na ocjenama gostiju, ne samo da u Hotelu More dobivaju potvrdu i priznanje, već poticaj za što predaniji i kvalitetniji rad. UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto cvijeća za u spomen na pok. Antu Slade, 100,00 kuna prilažu Kate i Pero Mlinarić. U spomen na pok. susjeda Damira Banova, umjesto cvijeća 300,00 kuna prilaže Antica Pavlin. Umjesto cvijeća za pok. Joza Vuletića, našeg bivšeg kolegu, djelatnici hotela “Park” prilažu 400,00 kuna. Umjesto cvijeća za naše preminule članove: Antu Sladu i Vlaha Biankia, Lovačka udruga DUBRAVA prilaže 600,00 kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donira 1446,19 kuna. N.N. donira 100,00 kuna. Srđan Lakić donira 4 000 Eura. Djeca, roditelji i djelatnici od srca se zahvaljuju na svim prilozima. UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: u spomen na našu Jadru, Zoran i Majda s djecom, 300 kn. Dragoj Jadranki umjesto cvijeća dundo Martin Butigan s kćerima, 600 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Ž.R. kod OTP Banke 2407000–1100302492. Tekst objave na fax: 312 – 300 ili email: [email protected] UDRUGA “POSEBAN PRIJATELJ” DUBROVNIK - Branka Sekulo donacija 100,00 kn. Udruga se zahvaljuje na donaciji. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik 098608742 Obavijest o smrti MARE BOŠKOVIĆ, 1924. STIJEPO PERAK, 1929. STEFANIJA MILOSLAVIĆ, 1930. ANA MARGARETIĆ, 1931. BERNARDA NJIRIĆ, 1931. MITAR VLAHINIĆ, 1935. NIKOLA ČUČIĆ, 1936. JASENKA PUPPA, 1946. IVAN JARAK, 1947. DAVOR LACMANOVIĆ, 1961. VICKO LAZO,1961. MARIJA RUSO, 1968. MARIN MRAČIĆ, 1984. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr, arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/ GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 39 LOPUD DUBROVAČKE LJETNE IGRE Vandalizam u parku ‘Sudar’ u Slavici U zadnje vrijeme Lopud je postao poprište nereda. Prije nešto više od dva tjedna tijekom vikenda priređen je party na plaži Šunj koji organiziraju dvojica mladića s otoka. Kako saznajemo, kada se mladež vraćala s plaže prevrnuli su sve kante smeća, razbacali i uništili sve putokaze koji su bili postavljeni, i za plažu i za pješake. Šteta je otprilike dvije i po tisuće kuna. Protekli vikend došlo je do štete i u lopudskom parku. Rano ujutro otočane je dočekao nevjerojatan prizor. Stupovi su bili izvađeni iz zemlje, a tri su bila potpuno skršena. Najveća šteta je učinjena na sredini parka, gdje je slomljen jedan od stupova pokraj stola i klupe. Kako kažu mještani, pozvana je policija koja je obavila očevid. Igralište Kad je riječ o kupanju i bijegu od gradske vreve, većina se slaže kako je najbolje “pobjeći” na neki od Elafitskih otoka. Jedan od najposjećenijih je svakako otok Lopud sa svojom plažom Šunj. Ono što ne vide izletnici i posjetitelji Šunja, je dječje igralište koje je zapušteno i predstavlja opasnost za bezbrižnu dječju igru. Iako pripada Gradu, daleko je od uređenja kakva su se dogodila ostalim dječjim igralištima na užem području Grada. Nadamo se kako će i ovo igralište dobiti “novo ruho” kako bi se lopudska dječica mogla nesmetano igrati i zabavljati bez straha. A na Lopudu je djece sve više. M.Tvrdiša Dan nakon Svečanog otvaranja 65. Dubrovačkih ljetnih igara, u petak 11. srpnja, udaraljkaški ansambl Sudar Percussion uz pratnju Mateja Meštrovića na glasoviru nastupit će u 22:30 sati u ljetnom kinu Slavica. Publika će uživati u jedinstvenoj zabavnoj večeri u Slavici koja će započeti projekcijom tridesetominutnog glazbenog dokumentarca redatelja Arsena Oremovića o snimanju albuma „Eat suite“ spomenutih umjetnika u dvoru Sveti Križ Začretje u Hrvatskom Zagorju, nakon čega će Sudar Percussion i Matej Meštrović zacijelo publiku dići na noge kompozicijama s njihovog zadnjeg albuma „Eat suite“, a očekivano vrijeme početka koncerta su 23:00 sata. Jedinstvene skladbe naziva „Paprikash“, „Barbicue“, „Baklava’s dance“ i druge opisane su u hrvatskim medijima kao maštovite, razigrane i duhovite. Matej Meštrović spada među najsvestranije hrvatske umjetnike, uspješan je glazbenik i jedan od najutjecajnijih aktivnih skladatelja klasične glazbe. Sa Sudar Percussion ansamblom koji okuplja neke od najboljih udaraljkaša regije, Meštrović je stvorio potpuno novi glazbeni pravac – „pravo malo čudo ukusnog, lucidnog i intrigantnog kombiniranja sastojaka iz klasične, jazz, rock, pop i etno glazbe“. Na njegovom youtube kanalu dostupni su audio zapisi skladbi sa spomenutog „Eat suite“ albuma. Karla Labaš POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA Obavijest građanima povodom održavanja Croatia Foruma i godišnjeg sastanka Brdo - Brijuni procesa Povodom održavanja dvaju međunarodnih skupova i to Croatia Foruma, od 10. do 12.srpnja, te godišnjeg sastanka Brdo – Brijuni proces, 14. i 15.srpnja, u Dubrovniku i Cavtatu, kada se očekuje dolazak brojnih visokih dužnosnika i gostiju, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u suradnji s Ravnateljstvom policije provoditi će mjere osiguranja ova dva skupa. U sklopu mjera osiguranja dolaziti će do povremenih ograničenja u prometu na relacijama od Zračne luke Dubrovnik do Cavtata i Dubrovnika. Posebno će u večernjim satima 10. srpnja te tijekom dana 14. i 15. srpnja bit ograničenja na prometnicama koje vode prema starom Gradu kao i na platoima Pila i Ploča. Prilikom svih policijskih postupanja vodit će se računa da se promet najavljenih datuma odvija sa što manje zastoja i čekanja za građane kao ko je to moguće, izbjegavaju prometnice na kojima će se primjenjivati ograničenja u prometu. Pozivamo građane na strpljenje i razumijevanje te da poštuju upute policijskih službenika na terenu. Glasnogovornica Marija Gjenero U TRENUTKU KAD ČOVJEK POČNE SUMNJATI U SVOJ ŽIVOT I SVOJU VRIJEDNOST, ON POSTAJE BOLESTAN GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. misao tjedna 40 i da se što manje utječe na odvijanje ostalih aktivnosti i događaja u gradu. Na određenim mjestima u Dubrovniku zbog parkiranja vozila brojnih sudionika ova dva skupa koristit će se slijedeći parkirališni prostori: - 10. srpnja od 15 sati do 6 sati 11. srpnja cijeli parkirališni prostor od raskrižja Viktorija u Ulici F. Supila do ulaza na parkiralište „Žičara“ - 11. srpnja od 8 sati do 24 sata 12. srpnja cijeli parkirališni prostor od zgrade Gimnazije do ulaza na parkiralište „Žičara“ - 14 srpnja od 8 sati do 24 sata 15. srpnja cijeli parkirališni prostor od raskrižja Viktorija u Ulici F. Supila do ulaza na parkiralište „Žičara“ kao i 20 parkirališnih mjesta na parkiralištu Pile. Molimo građane da na vrijeme uklone svoja vozila sa navedenih parkirališta i da, koli- Sigmund Freud
© Copyright 2024 Paperzz