GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 1 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA DUBROVNIK PLOVI ZA BANTUSTAN Politika je pitanje novca Nema više izvlačenja, nema povlačenja, sve dolazi na naplatu kako Velmožama i Poklisarima tako i njihovima od interesa podrepašima Bio sam na Srđu. Prava meka za turiste, ali zbog raznih interesa, sve to gore je Grad, skupa sa njegovim prvim Pitanikom, zapustio. Kiša saprala proširenja na uskoj cesti do vrha. Vozila se jedva mimoiđu. Nervoza i snalaženje, ipak turisti žele, i idu gore. Pohode danas zapuštenu, nekad njenih Branitelja, tvrđavu. Karikirat ću izraz Našega župana Nikole Dobroslavića, koji brani Srđ koliko to može, i reći, Dubrovnik plovi za Bantustan. Treba to zaustaviti! Čak i Oni, koji su Velmože i Poklisare dizali u nebesa sa Bosanke, nakon gustanja po svjetskijem mondenim ljetovalištima, sad Ih prozivaju za potpuni nemar i najavljuju „barikade“. E, ali moglo bi se i Vama gore a ne samo gradu postupno dogoditi „humano“ preseljenje. Ovo je samo nastavak igre, koju su vam Gospoda? pripremila. Na kraju s podsmjehom bi vam mogli reći kako nije bilo dobro imat oči veće od usta... gramzivost od razuma. Moje najiskrenije mišljenje je da ste izigrani i iz manipulirani a to je u ovom primjeru, ko misli glavom, i više nego očito. No imate vi tamo gore onih pojedinih, koji skupa s vama sjedeći pomogoše Velmoži i Poklisarki da vas uvaljaju u med i perje. Pada mi na pamet kako je gadna stvar imati zmiju u njedrima, još k tome okatu otrovnicu. U igri je i Nuncijata za branitelje, kao manipulacija. Širenje gradnje na padinama Srđa je cilj a ko bi na kraju tamo živio? Pogodite! Možda bi među onima, koji se penju uz padine Srđa na račun branitelja ostao čak i poneki branitelj. Borba se vodi oko toga tko će gledati na Grad iz vila sa Srđa (Bosanke). Pretendenti nisu samo stranci imaju i neki „Naši“ s tim u vezi ozbiljnih namjera ali o tome nekom drugom prigodom. Ako zaostajete koji korak ispred onih, koji jamljaju pregazit će vas a onda nam se dockan žaliti. Treba zato „zviždati“ puno prije. Savjest je čudo, zajednička svijest o tome pogotovo! Sve što rade Njima je od koristi a Nama na štetu ali ta šteta i Njih zahvaća, kad tad. Zbog svojih „malih“ interesa naveliko štete zajednici. Uspjeli su Nam zapapriti i naplatiti Tunel (trafostanicu?) usred mraka bez svjetlost na njegovom kraju. Osim one iluminatne. Pored Garaže, osvanula nam je još jedna Podzemna!!! malverzacija neviđenih razmjera, koju smo usput trebali i financirati. Nakon što Im je zapeo Golfograd na Srđu, zbog obranjene Omble našli su se u problemima. Ako smo Mi, ili buduće generacije, zadužene do ropstva, po nalogu i odlukama prodanih političara što uzimaju stvar u svoje ruke i džepove, bili naganjeni platiti 2 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. gradnju hidroelektrane za vodu Golfogradu onda je to izdaja. Veleizdaja. A kad se bolje promisli i zbroji još odvod i kanalizaciju, za koju lažu da im ne treba. Zavili bi nas u crno. Bespredmetno je spominjati razvidnu „sitnu“, dali i jeftinu, Sramotu razrovane obale zaštićene?, sada uz to još freško poplavljene, Rijeke dubrovačke i jade njenih stanovnika. Ipak još Nam nije omrklo. Ništa od “velebnih” projekata. U međuvremenu zaboravljeni, Gradonačelnikov bogati? „Grad“ je, na žalost, u kolapsu, tek povremeno u rasulu. Prometnice, “parkovi”, ulice i sporedne uličice, koje bi trebale biti u “zlatu”, nalaze se u zapuštenom stanju a služe, kao strašilo za turiste. Teško se oteti dojmu da se radi o razini selske kaldrme a ne o cesti, kojom se silazi u nekad Grad pod upitnim patrona- tom UNESCO-a. Gospoda još uvijek grize malverzacijama na provizije u nedostatku tajnih ugovora, dok se sve pomalo raspada (mikroasfaltom je isparilo 5 i puno više milijuna kuna). Pojeo sam sebe a lova ostala u džepovima. Na veliko Nas se vara, laže i maže. Jedino su famozne galge (vješala) ostale na mjestu. Možda bi trebale biti i u funkciji. A dolje u Gradu i oko njega Neki pošteni?!? ljudi rade izravno ili posredno, sa strane, za sebe, svoje porodice i pajdaše, korištenjem političkih položaja pokriveni Svojim partijama pod krinkom demokracije, koja to nije. Kako bi uspješno slijedili trend snalaženja u državi oličenja nepotizma i korupcije bave se sa dva i više poslova odjednom. Malo na Državnim jaslama, malo u dobro pozicioniranom privatnom „biznisu“, ako ne ništa veće a onda barem lokal ili butižica. Sukob interesa? Ne diraj ga, zna se ko mu je otac, brat, rođo, punac, „prijatelj“, a i koliko teži pošteno? „stečenih“ nekretnina. USKOK, DORH, tajne službe i sudovi, istražuju, gone, sude… i smanjuju, po Za- konu!, kazne Čačićima, Sanaderima, Vićanima, Vlahušićima… i ne samo njima jer smo pred Zakonom očito svi jednaki? Pogotovo oni Gore. Što znači da svi Oni, kao dio iste vrhuške i trodiobne Vlasti, unapređuju i čine boljom? Hrvatsku, a podržava ih u tome EU-ropski i NWO-ropski visoki trend „mode“ napretka bez pokrića . Svijet je bio, i prije, bahatošću bogate manjine pretvaran u ludo mjesto a cilj je da nas Danas, i pored sve veće pameti, ostavi dalje ludima?!? Bit će gusto i neka Bog, ili što je već za neke ta viša sila dobra, bude na pomoći, i nama i našoj mladosti. A Mi svojim primjerom i ukazivanjem na zlo, koliko znamo i možemo. Interesi dukata i škuda sa teme zapuštenog razvoja i održavanja Dubrovnika prebacuju se na druge kolosijeke i parkirna mjesta. Priča o produktivnosti proizvodnje parfema u ovolikoj kanalizaciji, koju rade nadležni od Grada, prestaje. Nakon hladnoga tuša su shvatili i potom zašutjeli o ideji da bude jedan od gradova prijestolnica EUropske kulture jer je za tako nešto prvi uvjet da Grad ima stanovnike. Nema više izvlačenja, nema povlačenja, sve dolazi na naplatu kako Velmožama i Poklisarima tako i njihovima od interesa podrepašima. Istina je da je politika pitanje novca i da se bez njega u njoj ne može uspjeti. Inače do toga novca vidjeli smo da se ne može baš na pošten način. S toga je i pitanje izbora trenutno ograničeno na uski krug ljudi za koje je očito da su u strukturi korupcijske piramide dobro uigrani. Ne zanima ih struka, koja misli svojom glavom nego plaćeni poslušnici po diktatu. To što odavna govorimo potkrijepio je i Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci rekavši nedavno u Dubrovniku da su danas na jednoj strani plaćenici, koji se u struci prostituiraju za novac dok smo s druge strane mi amateri, koji za svoj trud ne dobivaju ništa. Jeli to ta poštena i „demokratska borba“. Jasno je odavna a sad je važno da osviješteni postajemo oštrica snage za pravdu zajedno s pukom, koji muku muči kako opstati a da se ne zamjere bahatoj bandi. Skupa smo sve više. Grad u srcu, Marko-Mišo Mujan, mag.pol. P.S. Cinkajući Pitanika zbog njegovih Osobnih dijela? predlažem novu nagradu UNICEFu… Crvenu papriku za Njegovo guranje Čaćićeve zamisli financiranja hidroelektrane Ombla u korist Golfograda, koje će, ako bude sreće, ostati neostvareno. Pomalo već od svekolike javnosti „shvaćeni“ Umjetnik iluzije na naš račun za vlastite interese odlazi u ropotarnicu ali kaže da uvijek gine do kraja! Pošteno? Ipak, da je sve u redu ne bi ga ovoliki grčevi hvatali od UNICEF-a. Srećom?!? Vekselberg i Fridman bi mogli zapapriti Frenkelu i sačuvati Srđ od apartmanizacije. Napokon ravnoteža... neka malo i ruskoga kapitala. Dovoljno jasno !?! Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. EKOLOGIJA I DUŠOBRIŽNICI Što dalje od mene i moga vidokruga Točno je da se neki od energetskih giganata i u Njemačkoj i u SAD zatvaraju odnosno planiraju zatvoriti neke od svojih (mnogo)brojnih termoelektrana. Međutim, oni to rade isključivo iz ekonomskih razloga, jer je sve veća proizvodnja (jeftinije) energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar) učinila neke njihove termoelektrane nekonkurentnim Svi ekološki i/ili populistički čimbenici u Županiji, posebice u dolini Neretve unisono su i bezrezervno osudili samu mogućnost, ideju izgradnje mega termoelektrane na ugljen u Pločama. Argumenti energetskih i ekonomskih stručnjaka ih uopće, ali baš uopće, ne zanimaju, pa ih tako ne mogu ni pokolebati u njihovu apriornom stavu da bi ta elektrana bila „apsolutno“ (nerado koristim ovaj u nas već do otrcanosti obezvrijeđeni pojam, ali u njihovu slučaju skoro da i ne zvuči pretjerano) štetna za dolinu Neretve i šire okolno područje, za zdravlje tamošnjeg stanovništva, te proklamirane agrarne, turističke i marikulturne gospodarske prioritete. Uzalud se ljudi iz Luke Ploče, koji u ovoj investiciji vide priliku za gospodarski oporavak i razvitak svoga poduzeća, ali i šire lokalne, pa i najšire nacionalne zajednice (govori se o ukupnoj vrijednosti investicije od vrtoglavih 1,2 MILIJADRE EURA-a, iznosu od čak 40 mil. kuna godišnje energetske rente lokalnoj zajednici, 70 mil.kuna poreza, 150 mahom visokokvalificiranih radnih mjesta u samoj TE, te nekoliko puta toliko u pratećim djelatnostima, pa tu su brodari koji će dovoziti ugljen, pa brodogradilišta koja bi gradila takve brodove itd.) upinjali ukazati da nikakva, ni preliminarna, studija utjecaja zamišljene termoelektrane na konkretni okoliš Ploča i okolice (još) nije (u)činjena, svi oni, u rasponu od metkovskog gradonačelnika gosp.Boža Petrova i njegova Mosta nezavisnih lista, slavodobitnika zadnjih lokalnih izbora, do njihovih dubrovačkih kolega organiziranih u zdrugove građanskih (Srđ je naš) odnosno ekoloških (Zelena akcija, Eko Om- blići) udruga, nemaju ama baš nikakve dileme da bi te studije pokazale katastrofalne posljedice i za ljude i za zemlju i za vode, i za, dakako, turizam! – apsolutni (neću ni navodnike staviti!) prioritet i polazište u svim našim „gospodarskim“ promišljanjima. Štoviše, gospar Petrov je „apsolutno“ siguran da, kako ih srđevci tituliraju, „tzv. investitori“već imaju tu studiju i da su njezini rezultati porazni i za narod i za turizam, i da je stoga kriju kao zmija noge… Pred par ljeta sam s prijateljima iz Planinarskog kluba Split otpenjao makedonsku turu od Šar planine i Koraba, do…Babe i Pelistera, gdje su nam domaćini u domu (zapravo hotelu) REK Bitola na samoj planini bili kolege iz Planinarskog kluba REK Bitola. I sve se u Bitoli, drugom gradu po broju stanovnika,a, stekao sam dojam, prvom po „gradskosti“ u Makedoniji vrti oko toga REK-a – Rudarsko-energetskog kombinata, 12 kilometara od Bitole udaljenih rudnika ugljena (lignita, ne baš najkvalitetnijeg ugljena ni u energetskom ni u ekološkom pogledu), te termoelektrane na taj ugljen izgrađene sad već davnih 1980-tih godina (govorilo se o nužnosti modernizacije i rekonstrukcije koju da će obaviti neka njemačka tvrtka, koja da ima vlasničke veze i s našim Đurom Đakovićem), a koja zadovoljava preko 70 posto makedonskih (elektro) energetskih potreba. Može biti da su toga dana kad smo se kroz, očigledno zdravu i „kiselim“ kišama netaknutu, šumu penjali na 2601 metar visoki vrh Pelister u istoimenom, koliko sam mogao uspoređujući zaključiti, najčišćem i najbrižnije održavanom makedonskom nacionalnom parku, kao i sutradan u opuštajućoj šetnji pitomom Bitolom u pratnji više nego ljubaznih domaćina, mahom inđenjera u REK-u, puhali neki nama nečujni povoljni ekovjetrići, ali nitko od nas ni u planini, ni u samoj Bitoli, ni u poljoprivredno vrlo aktivnoj okolici, ni u pričama naših domaćina, ni njihovih sugrađana koje smo slučajno kontaktirali, nije stekao dojam neke posebne ugroženosti od te tehnološki zastarjele ekološke nemani udaljene manje nego Metković od Plača. A s druge strane lako je bilo zaključiti da su gospari inđenjeri iz REK-a pri vrhu piramide bitolskog (makedonskog) srednjeg sloja, a njihovi direktori da su valjda najutjecajniji i najmoćniji ljudi u gradu, a vjerojatno i šire. Još veći pa snazi i proizvodnji struje je sistem termo elektrana „Nikola Tesla“ (TENT) o Obrenovcu, u nedavnim poplavama katastrofalno stradaloj beogradskoj gradskoj općini, udaljenoj od centra dvomilijunske srbijanske prijestolnice jedva 30-tak kilometara. Sami pogoni elektrana, nadam se da se ne varam, nijesu ozbiljnije stradali, ali ima bit da jesu kolubarski površinski rudnici iz kojih se internom željeznicom doprema također, kao i u Bitoli, niskokalorični i ekološki (CO2) „sumnjivi“ lignit. TENT proizvodi oko 50 posto srbijanske struje, a Beograđani, pretežni korisnici te struje, zasigurno od nje imaju puno više praktične (ekonomske) koristi nego (ekološke) štete. Točno je, što naši ekološki dušobrižnici ne propuštaju naglasiti, da neki od energetskih giganata i u Njemačkoj i u SAD zatvaraju odnosno planiraju zatvoriti neke od svojih (mnogo)brojnih termoelektrana. Međutim, to mARKETIN T: 020 358 980 F: 020 311 992 Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. dušobrižnici neće reći, oni to rade isključivo iz ekonomskih razloga, jer je sve veća proizvodnja (jeftinije) energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar) učinila neke njihove termoelektrane nekonkurentnim, između ostalog i zbog rastućih troškova radi udovoljavanja sve strožim ekološkim standardima. No, bez obzira na silna ulaganja i u SAD i u Njemačkoj, i u ostatku (zapadne) Evrope u obnovljive izvore, zasigurno će se energetska stabilnost tih ekonomski najrazvijenijih, ali i ekološki najsvjesnijih zemalja još dugo temeljiti, između ostalih, i na termoelektranama. Ali naši će ekobrižnici učiniti sve da mi ni po tom pitanju nikad ne dostignemo razvijene. Kao npr.na Pločama nasuprotnom Pelješcu, gdje se pojavio investitor („tzv.investitor“ za „srđevce“) voljan uložiti u vjetropark na brdu Ćućin baš iznad turističkog Trstenika i čuvenih vinogorja Dingač i Postup. Jer da će to strahovito nagrditi jedinstveni (sve je u nas jedinstveno, pa i građanski elitizam odnosno egoizam tipa: sve ekološki i/ili estetski iole sumnjivo što dalje od mene i moga vidokruga) krajobraz spomenutih vinogorja, ugroziti turističke perspektive Trstenika, te pomlatiti sve sjevernoevropske ptice koje baš preko Ćućina prelijeću na svom putu prema toplijem jugu. Mrš kleroustašiji, sloboda hrvatskoj naciji! Darko Kaciga Dubrovčanin PS Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik. [email protected] GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA „PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (11) Repatrijacija ljudskih ostataka i ljudska prava Uklanjanje ljudskih ostataka iz grobova i drugih mjesta ukopa smatra se vrlo uvrjedljivim, ostavlja dubok osjećaj nepravde zbog načina na koji su oni uklonjeni iz njihovih počivališta te je štetan za dobrobit cijele zajednice Problem koji imate s ljudskim ostatcima u Dubrovniku podsjeća me na prijepor u Velikoj Britaniji o tom gdje treba pokopati ostatke kralja Rikarda III. (1452.-1485.) iz vladarske loze Plantagenet (njoj je pripadao i legendarni darivatelj dubrovačke katedrale Rikard I. Lavljega Srca), koji su otkriveni u rujnu 2012. na parkiralištu u Leicesteru. Sveučilište u Leicesteru, koje ga je otkopalo, želi da bude pokopan u Leicesterskoj katedrali, a Savez Plantagenet da mu kosti budu položene u katedrali u Yorku jer je Rikard III. imao najuže veze s Yorkom. Slučaj je završio na Visokom sudu koji je 23. svibnja 2014. presudio da Sveučilište u Leicesteru treba pokopati kraljeve posmrtne ostatke u Leicesterskoj katedrali. Ponovni je ukop predviđen u proljeće 2015. Važan element u vjerovanjima i kulturi većine naroda jest da ostatke njihovih mrtvih treba poštovati i s njima odgovarajuće postupati. U većini kultura polaganje mrtvaca obavlja se uz sprovodni obred, ljudski i dostojanstveno. U mnogim religijama duše ili duhovi preminulih i dalje žive, a običaj pokapanja oblikovan je tako da umrlima olakša prelazak u zagrobni život. Repatrijacija čovječjih ostataka nije samo duhovna potreba, nego je isto tako bitna za očuvanje kulture i načina života tih ljudi. Mnogim je starosjediteljima odnos prema predcima dio njihovih vjerskih uvjerenja. Uklanjanje ljudskih ostataka iz grobova i drugih mjesta ukopa smatra se vrlo uvrjedljivim, ostavlja dubok osjećaj nepravde zbog načina na koji su oni uklonjeni iz njihovih počivališta te je štetan za dobrobit cijele zajed- 4 nice. Stoga je njihov povratak na mjesto pokopa način ispravljanja počinjene nepravde i početak zacjeljivanja. Većina religija uči da čovjek ima dušu ili duh koji živi nakon smrti i koji treba pokoj. Neke kulture i vjeroispovijesti pridaju osobitu važnost načinu postupanja s beživotnim ljudskim tijelom. Propust da se poštuje i pravilno odnosi prema truplu u skladu s predajama pokojnikove kulture ili vjeroispovijesti smatra se trajnim kršenjem pokojnikovih prava. No, što se pravnoga sustava tiče, pojam ljudskih prava namijenjen je osnovnim pravima i slobodama živih. Ipak, iako se za pokojne ne može reći da imaju ljudska prava, način na koji se postupa s ostatcima umrlih može utjecati na ljudska prava živih. Pojam žrtve nedvojbeno može uključivati ne samo bliske srodnike nego i starosjeditelje koji mogu biti pogođeni kršenjem zajamčenih ljudskih prava. Predstavnici takvih skupina mogu imati status žrtve u postupku zbog kršenja ljudskih prava. Oni mogu tvrditi da je nastavljanje zadržavanja čovječjih ostataka pogrješno. Odbijanje povratka ljudskih ostataka starosjeditelja može dovesti do primjene članka 3. europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine (zaštita od nečovječnoga ili ponižavajućega postupanja). Zabrana zlostavljanja je apsolutna, ne dopušta nikakva odstupanja. Međutim, razina poniženja ili obezvrjeđivanja mora postići određeni stupanj težine da bi bila riječ o kršenju toga prava. Što točno tvori nečovječno ili ponižavajuće GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. postupanje prosuđuje se prema mjerilima onih koji trpe od takvoga postupanja. Pravo na poštovanje obiteljskoga i privatnoga života zajamčeno člankom 8. Konvencije uključuje zaštitu načina života starosjeditelja, pa i zahtjev da se poštuju njihove tradicije kad je riječ o raspolaganju ostatcima njihovih pokojnika. Ustaljena je praksa Europskoga suda za ljudska prava da je pojedinčevo pravo odabrati mjesto i utvrditi način i oblik ukopa u djelokrugu prava na poštovanje privatnoga života. Ometanje toga prava bilo bi opravdano samo ako ima zakonitu svrhu, ako je nužno i razmjerno. Duboko usađeno vjerovanje starosjeditelja u pogledu raspolaganja ostatcima njihovih umrlih predstavlja očitovanje njihove vjeroispovijesti i vjerovanja zajamčeno člankom 9. Konvencije. To pravo obuhvaća slobodu da se vlastita vjeroispovijest ili uvjerenje očituje pojedinačno ili zajedno s drugima, javno i privatno, bogoštovljem, obavljanjem obreda, prakticiranjem i poučavanjem. Odbijanje vraćanja čovječjih ostataka „doma“ može kršiti članak 9., osim ako je to opravdano zbog javnoga interesa, nužno i razmjerno. Svaki slučaj treba meritorno razmotriti i odvagnuti pravo starosjeditelja na povratak ljudskih ostataka u odnosu na javni interes kojem bi služilo njihovo zadržavanje. Zaštita od diskriminacije zajamčena člankom 14. Konvencije nije samostojna. Ona dolazi u obzir u odnosu na uživanje drugih zajamčenih prava i sloboda. Diskriminacija iziskuje da se drukčije postupa s osobama u sličnim ili sličnoznačnim položajima. Budući da se povoljnije postupa s rodbinom osoba koje su umrle u bolnici u pogledu zbrinjavanja čovječjih organa i tkiva, u usporedbi s ograničavajućim i nerazumijevajućim stajalištem nekih kulturoloških ustanova kad je u pitanju zadržavanje ljudskih ostataka pod njihovim nadzorom, to zadržavanje (neomogućavanje pokopa) postaje diskriminacija. S obzirom na široko tumačenje pojma imovine iz članka 1. Prvoga protokola uz Konvenciju, pravo na povrat posmrtnih ostataka moglo bi predstavljati posjed, a odbijanje da se ostatci vrate kršiti pravo na mirno uživanje imovine. Ustanova bi trebala pokazati da je zadržavanje ostataka u javnom interesu i razmjerno (britansko Ministarstvo kulture, medija i sporta, The Report of the Working Group on Human Remains, 2003.). Kevin Chamberlain, odvjetnik, stručnjak za međunarodno pravo, ljudska prava i pravo u kulturi; Kingswood, Surrey, UK „PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TR Očuvati grobove zb Ako u Kneževu dvoru trebamo zamišljati prošlost Republike u njezinoj snazi i životnosti, tada grobove ispod prvostolnice treba čuvati kako zbog pijeteta tako i zbog kontinuiteta vrjednovanja Ako tekst gospođe Baće(Glas Grada, 483, 20.6.2014., str. 5) donosi korektne i istinite podatke o zbivanjima prije trideset godina, tada dijelom i razumijem stajališta konzervatora, koji su se odlučili poštovati neke odluke ili koncepte zacrtane prije Domovinskoga rata. Ključno je ipak pitanje što o zahvatima na katedrali iz toga vremena misli u međuvremenu razvijena javnost (vjernička, građanska i stručna), konačno i župa. Moje je mišljenje u svakom slučaju nepromijenjeno: držim da su radovi 1980-ih godina doveli do osiromašenja katedrale, kako uklanjanjem legitimnih slojeva nastalih u 19. i „PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (12) Bez grobišta nestaje i uljudba Duboko sam zabrinuta zbog nastojanja onih koji bi trebali štititi kulturu kontinuiteta i poštovanja prema našim pokojnicima, da poput nepoželjnoga viška na neko odlagalište daleko izvan mjesta pokopa zapravo izbace kosti pronađene na bilo kojem lokalitetu Početak pretpovijesne uljudbe u arheologiji vanja prema i živima i mrtvima, kada nestaje pokojnicima, da poput nepoželjnoga viška pratimo i prema pojavi prvih pokopališta. Čak kontinuiteta grobišta...? Treba li uopće pružiti na neko odlagalište daleko izvan mjesta tisućama godina prije nego su zaživjele prve taj uzaludni, nemoćni, tek verbalni otpor?! pokopa zapravo izbace kosti pronađene na urbane kulture, čovjek je počeo pokapati Ima li od toga ikakve koristi ako nema i poli- bilo kojem lokalitetu na koji su s poštovansvoje mrtve na za to određenim mjestima, tičke snage?! Pa ipak, ako je otpor nem- jem sahranjene dok su još bile tijelo nekokoja su okolnom stanovništvu bila i svojevr- oćnih, koji se služe samo riječima, doista i mu bliskoga pokojnika. sna središta poštovanja predaka, pa time i nemoćan dok je usamljen, možda mnogo Jer, pitam se, što će tada uskoro ostati i od proslave trajanja svoje živuće zajednice. Os- upornih riječi s mnogo strana može stvoriti i Židovskoga groblja u Dubrovniku. Židovska jećaj kontinuiteta je, tako, prvi temelj kulture. stvarnu snagu, kojom se mogu zaštititi (i) groblja svuda su u Hrvatskoj pregažena Čak i vjerojatno najinteligentnija životinja, grobišta naših starih... kojem god središtu i „novim vremenima“, koja su počela 1941., slon, desetljećima nakon smrti bližnjega obi- strani svijeta se oni bili okretali radi upući- nastavila se 1945., a nalaze svoj kontinuitet i lazi njegove kosti prigodom svakoga prolas- vanja svoje molitve. danas, s manje ili više uspjeha (srećom naka uz njegovo počivalište, prebire po tim ko- Kao diplomirani arheolog, ali i kao Židovka, jčešće manje). Zar će u novoj navali na grostima i očito tuguje, sjećajući se... a prije svega kao osoba koja njeguje pošto- bišta predaka uskoro pasti i to groblje u kojeKultura grobova je kultura sjećanja, a bez vanje prema živima i mrtvima, kako ga i Tal- mu su kosti starih židovskih gospara i njisjećanja nestaje i uljudbe. I što učiniti kada mud propisuje, duboko sam zabrinuta zbog hovih bližnjih, čija imena su dragocjen dođu, kao danas, u nas i drugdje, ta poslov- nastojanja onih koji bi trebali štititi kulturu spomen na dubrovačku starinu? ična „nova vremena“, kada nestaje pošto- kontinuiteta i poštovanja prema našim Julija Koš, Zagreb „PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (13) Analiza, predočena građanstvu, natpis tko je tu pokopan U rješavanje tih problema uvijek treba uključiti lokalnu zajednicu, Crkvu i mjerodavne institucije, ali i vlasnika kulturnoga dobra koji ima u ključnu ulogu u odlučivanju Pitanje pohrane kostiju naših pokojnih uvijek je važno pitanje preko kojega se nikako ne može samo tako prijeći. Kosti iz dubrovačke katedrale svjedok su funkcije koju je ta prvostolna crkva imala stoljećima, dio su baštine u širem smislu i predmet pijeteta. Prema ljudskim ostatcima treba postupati tako da se poštuju, ako je ikako moguće, najviši standardi. Svjestan sam da to nije uvijek moguće jer je to vrlo često u svezi s materijalnim mogućnostima. Važno je da postoji dobra volja! Treba odrediti pravu mjeru! Uobičajena praksa u hrvatskoj arheologiji je da se, ako je ikako moguće, kosti pohrane na mjestu događaja, a ako to nije moguće treba osigurati posebno prikladno mjesto drugdje. Vrlo često je to mjesno groblje, ali tada se očekuje da se to mjesto posebno obilježi i da se označi da su tu pokopani oni koji su ekshumirani s toga i toga mjesta i još ponešto o njima. U dugogodišnjoj praksi nekoliko sam se RAJNO“ (14) bog pijeteta i kontinuiteta 20. stoljeću, tako i nedovršenim konceptom prezentiranja arheoloških nalaza. Dubrovačka katedrala nije privatna kapelica na posjedu ograđenom zidom. Jedinu sličnost s takvom građevinom vidim u potrebi poštovanja posljednjega počivališta. Ako ćemo poštovati mir pokojnika (a imamo grozna iskustva u Hrvatskoj, primjerice kod Mira junaka na Trsatu) i konzervatorsko načelo očuvanja izvornoga značenja artefakata, tada počivališta u katedrali vidim kao iznimno važan trag povijesne slojevitosti kulturne baštine Dubrovnika koja se ne sastoji samo od onoga što je vidljivo nego i od onoga što je skriveno, a za što znamo da u svojoj skrivenosti javnosti postoji kao neka vrsta vrijednosti za zajednicu. Ako u Kneževu dvoru trebamo zamišljati prošlost Republike u njezinoj snazi i životnosti, tada grobove ispod prvostolnice treba čuvati kako zbog pijeteta tako i zbog kontinuiteta vrjednovanja. Nisam za to da se oko svih stvari gložimo, niti da se zbog ljudskih pogrješaka trebamo dijeliti. To je najlakše. Mislim da kolege iz dubrovačkoga Konzervatorskoga odjela treba argumentima i djelovanjem na javnost uvjeriti da preispitaju prethodne koncepcije. prof. dr. Marko Špikić, Zagreb puta susretao s tom poteškoćom i nikad nije bilo lako odlučiti. Najčešće nije bilo mjesta da se kosti pohrane u blizini mjesta gdje su iskopane. Bilo je više puta bilo prijedloga da se kosti izlože, no, to mi uvijek činilo podosta dvojbeno nisam siguran da je etičnije od ponovne pohrane, uz obvezatan kršćanski obred, pa makar i na dislociranoj lokaciji, gdje će u miru počivati. Jedan od najboljih primjera u mojoj praksi kad nije bilo moguće kosti vratiti na mjesto jest ono u Đakovu kad je zbog gradnje poslovnoga centra trebalo premjestiti cijelo groblje, više stotina grobova. Nakon što je na njima napravljena iscrpna analiza, koja je predočena građanstvu, sve su kosti pohranjene u grobnici koja se nalazi na jednoj od najboljih točaka na Đakovačkom groblju, nedaleko od središnjega križa. Tabla svjedoči tko je tu pokopan. U rješavanje tih problema uvijek treba uključiti lokalnu zajednicu, Crkvu i mjerodavne institucije, ali i vlasnika kulturnoga dobra koji ima u ključnu ulogu u odlučivanju. Najbolje rješenje je ono kojim je zadovoljeno da su ekshumirane kosti s pijetetom ponovno pohranjene i da je spomenik dobio zadovoljavajuću novu funkciju, ako je to bio cilj. prof. dr. Krešimir Filipec, predstojnik Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 5 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA IZ MOG KUTA GLEDANJA Smoći snage za… Ovo što se danas događa s Gradom i ostacima njegovog stanovništva, nezaustavljivo vodi u konačnu kulturnu katastrofu Sinoć (29.6.) sam gledala DU TV, interesirala me emisija Zrcalo, zbog meni posebne gošće, gđe mr.sc.Maje Nodari. Oduvijek volim slušati njezine emisije, jer pored velikog stručnog znanja, gđa Maja zna i lijepo pričati, slikovito se izražavati, tako da se uz užitak slušanja puno može i naučiti o Gradu ali i općenito o njezinoj struci. Ali poslije te divne emisije, došla je PRDELJUSKA u liku ugostitelja Iva Rudenjaka. Poslušala sam i to, bolje bi bilo da nijesam a evo i zašto. Poslije emisije nametala su mi se mnoga pitanja na koja zapravo svi mi u Gradu znamo odgovore, i na kraju se sve svede na pitanje: pa zar smo spali na to da nam na dubrovačkoj tv javno, ugostitelj Ivo Rudenjak podastire svoje ograničene ideje o razvoju Dubrovnika? Pa komu prema što on misli i kakve ideje mu se motaju po glavi? Tko je on da se uopće usudi javno raspravljati o toj temi? Naime, svi znamo da se gospodin I.Rudenjak svako malo pojavljuje na DU TV, možda češće i od sveprisutnog nam gradonačelnika (govori se da on kupi svako svoje pojavljivanje), u maniri „profesura almeno sa Sorbone“, i to iz svih klasa, jer nema u što se taj ne razumije. Svaku drugu riječ poprati mu poštapalica „paste“, što je skraćeno od „pazite“, i vjerojatno ima nesvjesni cilj cijelom nastupu dati jednu dodatnu važnost i upozoravajući ton. Tako on upozorava na opasnost od stručnih i obrazovanih ljudi, koji zapravo koče razvoj Dubrovnika kakav zamišlja ON i njemu slični. Pa tako Dubrovnik, po njemu, nikad nije bio bolji, jedino je problem što se oni koje on naziva“ tko su oni (na pr. Srđevci)„ protive i koče izgradnju na padinama Srđa, golf i mega marine, pa je to i razlogom što gospodin ima poremećen san, ne može spavat radi toga zaustavljanja„razvoja“Grada. E sad, da je sve ovo slušo netko tko nije iz Grada, ne bi shvatio svu tu nakaznost razmišljanja i možda bi promislio: vidiš, čovjek zna nešto o Gradu, i želi mu dobro, ali onaj ko se rodio u Gradu, a pogotovo netko tko ima znanja, obrazovanja i zna bar nešto o Dubrovniku, može biti samo zgrožen takvim stavovima i vizijama. Jer sam je rekao, citiram: “ko djeca smo trčali po Prijekomu, igrali se....“, a što je On učinio tom Prijekom? Zahvaljujući NJEMU i njegovim nezajažljivim apetitima, PRIJEKO se više niti ne vidi, zakrčeno je uglavnom njegovim stolovima toliko da se ne može ni prolazit, a tende su razapete preko cijele širine, da se ni nebo ne vidi. Pa ni to nije dosta, nego se trpezica stavi na vrh ulice na sred Prijekoga. Nikad dosta tog širenja, poput zle trave! Čovjek, čije se znanje svodi uglavnom na nižu matematiku, na javnoj Tv raspravlja u kojem smjeru bi se trebao razvijat jedan Dubrovnik?! Pa đe to ima? U tom (i ne samo tom) svom nastupu sam je rekao da ne zapošljava domaće stanovništvo, nego strance, reko je i da se u Gradu bavljenje ugostiteljstvom prije smatralo sramotno, tako da je stalno zapravo sam sebi skakao u usta, što i nije za se čudit. Dajući sebi važnost, uz neizostavno PASTE, nabrajao je on poznanstva sa poznatim i važnim ljudima, kako da se ne zna da je sve to kupljeno sa par objeda, večera ili marenda, i da svi oni na kraju o njemu imaju mišljenje koje i zaslužuje. Znam pa i donekle razumijem da se u nas sve može kupiti s parama, ali ovakvi nastupi na javnoj Tv, pogotovo u Gradu „đe se sve zna“ nijesu od koristi ni televiziji, a niti gospodinu ugostitelju I.Rudenjaku. Njegovi nastupi sramota su za svakoga tko imalo nešto zna o Gradu i njegovoj povijesti. Ne bi se upuštala u gospodinovu ugostiteljsku stručnost, jer nijesam mjerodavna, ali znam da se i o tome po Gradu pričalo i priča u ne baš svijetlim tonovima. Zato je dobro i pametno, svakomu, a ne samo njemu, biti svjestan svojih dosega i mogućnosti, znanja i obrazovanja, pa se staviti tamo gdje mu je mjesto, jer će jedino tako zaslužit poštovanje drugih. Uporno se tiskat tamo đe ti nije mjesto (ima za to i izraz:ko gaćica u guz...), potpuno je kontraproduktivno s negativnim konačnim ishodom. Što se tiče DU TV, smatram da bi, ovisno o objektivnim mogućnostima, trebala pokazati veću odgovornost i zrelost, pa više prostora davati stručnim, pametnim i dobronamjernim osobama, kako bi pomogla Dubrovniku smoći snage za krenuti pravim putem, jer ovo što se danas događa s Gradom i ostacima njegovog stanovništva, nezaustavljivo vodi u konačnu kulturnu katastrofu. Dr Dorina Mitić-Šoša PARKING U DUBROVNIKU Iz dobiti obeštetiti oštećene građane Ima novaca za obeštećenje građana koji su oštećeni naplatom parkiranja po gradskoj Odluci o naplati parkiranja koja je nedavno ukinuta kao nezakonita. “Zlatna koka”, gradsko javno poduzeće, “Sanitat Dubrovnik d.o.o.” ostvarilo je u prošloj 2013. godini naplatom parkiranja po gradskoj Odluci o naplati parkiranja koja je nedavno ukinuta kao nezakonita dobit od 2.947.164 kune. Dobit bi bila i veća da iz dobiti ost- varene naplatom parkiranja nije trebalo pokriti loše poslovanje iz drugih djelatnosti “Sanitata” u kojima je ostvaren gubitak (“pauk” služba, upravljanje tržnicama). Za očekivati je da će gradonačelnik i Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, dobit “Sanitata” iz 2013.g. ostvarenu naplatom parkiranja po gradskoj Odluci o naplati parkiranja koja je ukinuta kao nezakonita u cijelosti iskoristi za obeštećenje građana koji su oštećeni nezakonitom naplatom parkiranja po toj odluci. Da se podsjetimo ranija gradska Odluka o naplati parkiranja je ukinuta kao nezakonita iz razloga što su parkirališna mjesta po toj odluci bila određena protivno propisima o sigurnosti prometa, te što je odluke o parkirališnim mjestima i cijenama parkiranja po toj odluci protivno zakonu donosio gradonačelnik. Ivica Ban PISMO ZAHVALE Hvala osoblju doma Grad Dubrovnik smješten na Balkanu najpoznatiji je na čitavom Mediteranu. Poznaje se od Rimljana i Mlečana po kulturi starih Dubrovčana i kulturnoj svjetskoj baštini koju cijeli svijet hoće i želi vidjeti, vidjeti blago koje napraviše stari Dubrovčani. Sveti Vlaho je zaštitnik Grada koji se svake godine slavi kao tradicija starih Dubrovčana. U Dubrovniku, u Gradu, se nalazi starački dom, najpoznatiji na lije6 GlasGrada - 485 - petaki najstariji 4. 7. 2014. pom Balkanu, u Europi, kao poznata i dobra kulturna baština u njemu je živjeti milina. Osoblje i službenici, svi ko jedno, korisnicima pomažu i njeguju, svaku pohvalu svi zaslužuju. Kad bolesnik nazove sestre, i po dvije idu, ne zna se koja će prije. Veselje u Domu, ako želiš zapjevati, tu je vesela Ankica, Dubravka i Slobodan sa zvukom harmonike, sve uz organizaciju najglavnije vesele Mirjane ravnateljice doma, spremne zapjevati i zaplesati s korisnicima i raspoložiti svakog pojedinca. Također Jelena, socijalna radnica, i ostali službenici kao i spremačice i kuharice. Što se tiče toga Mato Dučić svakog lijepo gleda, nek osoblje kaže kad im Mato treba. Hvala na lijepom ponašanju službenicima Doma prema meni, a posebno ravnateljici gospođi Mirjani Vujnović i socijalnoj radnici gospođi Jeleni Vrtiprah Atijas. Mato Dučić- Račo PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD Zadovoljni vijestima iz Dohe Druga činjenica koju smo čuli u Dohi, i zbog koje smo zadovoljni, jest da je Ministarstvo kulture RH konačno pristalo na punu suradnju s UNESCO-om po pitanju Dubrovnika, što je bilo upravo ono što su nevladine i stručne udruge, koje su se zauzele za pitanje Srđa, neprestano zahtijevale Vrlo smo zadovoljni rezultatima 38. zasjedanja Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a koje se od 15. do 25. lipnja održao u Dohi u Kataru. Najprije, zadovoljni smo što je UNESCO krajnje ozbiljno shvatio upozorenja građanskih i strukovnih udruga vezana uz katastrofalan odnos Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture RH prema baštini upisanoj na listu UNESCO-a. O tome kolika se nebriga sustavno pokazuje prema Dubrovniku bilo je kazano i u samom uvodu sjednice: „Ovo je prvi put od 1998. da je iz Hrvatske stigao izvještaj o Dubrovniku. Dugi niz godina nikakvo izviješće o Dubrovniku nismo dobili“ (!). O razini ignoriranja obaveza prema UNESCO-u od strane našeg ministarstva svjedoči i činjenica da Hrvatska nikad nije prijavila UNESCO-u namjeru izgradnje na Srđu, dakle na lokalitetu u neposrednoj blizini zaštićene svjetske baštine, a bila je to dužna napraviti prema članku 172. Operativnih smjernica za primjenu Konvencije o svjetskoj baštini (Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention), te s obzirom na mogući utjecaj na iznimne univerzalne vrijednosti (Outstanding Universal Values) dubrovačke baštine, prema članku 179. No, i kada su im bili dostavljeni konkretni upiti o slučaju, iz ministarstva na njih nisu odgovarali. Tek kad je UNESCO „zaprijetio“ Listom ugroženih spomenika kulturne baštine, poslan je dio dokumentacije. O površnosti Ministarstva kulture RH svjedoči i činjenica da čak niti osnovni sažeci materijala nisu bili prevedeni: ‘’Sve informacije dobili smo nedavno, ali Vladin izvještaj sadrži obimne informacije. Većina nije ni prevedena na engleski i francuski. Tražili smo prijevode dokumenata, na žalost do danas ih nismo dobili…“ Radi li se ovdje o nemaru ili neznanju Ministarstva ili pak o namjernom izbjegavanju obveza kako bi se pogodovalo raznoraznim investitorima, neka ostane građanima na prosudbu. Druga činjenica koju smo čuli u Dohi, i zbog koje smo zadovoljni, jest da je Ministarstvo kulture RH konačno pristalo na punu suradnju s UNESCO-om po pitanju Dubrovnika, što je bilo upravo ono što su nevladine i stručne udruge, koje su se zauzele za pitanje Srđa, neprestano zahtijevale. Predstavnici nadležnih institucija ovo su, pak, nastojanje da „institucije rade svoj posao“ medijski pokušali prikazati kao „cinkanje“. Podjednako neupućen u UNESCO-ve procedure unutar kojih građanske udruge i zainteresirana javnost igraju ključnu ulogu, pokazao se i sam hrvatski predstavnik pri UNESCO-u, Ivo Goldstein, tražeći da se „provjeri vjerodostojnost autora pisama na temelju kojih je UNESCO sastavio svoje zaključke.“ Sramotan pokušaj hrvatskog diplomata da se difamira niz ne samo građanskih, već i stručnih udruga (Udruženje hrvatskih arhitekata, Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, i dr.), kao i medijski pokušaji zataškavanja oštrog tona UNESCO-a i ICOMOS-a prema hrvatskoj delegaciji, nimalo ne umanjuju veliki uspjeh postignutim zaključkom zasjedanja u Dohi. Što nam konkretno donosi zaključak iz Dohe? Prije svega, da se prije bilo kakvih radova na Srđu moraju izraditi tri stručne studije: 1.) Studiju utjecaja izgradnje golf resorta na Srđu na povijesnu baštinu (Heritage Impact Assessment) 2.) Plan upravljanja povijesnom jezgrom (Management Plan) 3.) Strategiju cruiserskog turizma, kao i njegovu zakonsku regulativu. Nadalje, do veljače 2015. mora biti predano izvješće o stanju očuvanosti lokaliteta, a do veljače 2016. Izvješće o implementaciji gore navedenih studija. Bitno je naglasiti i to da UNESCO i ICOMOS neće prihvatiti paušalno sastavljene studije poput onih koje se za projekt na Srđu sastavljalo do sada. Metodologija i standardi u poimanju baštine u zadnjih su se pola stoljeća razvili u smjeru poimanja baštine kao cjeline arhitekture i prirodnog okoliša koji ga je povijesno oblikovao. Ne zaboravimo i činjenicu da se na prostoru Srđa nalazi i dio vrlo vrijednog obrambenog tvrđavnog pojasa koji je nakon pada Dubrovačke Republike bio dio jedne nove povijesne definicije u kome su Grad ispod Srđa i Srđ potvrdili kontinuitet nerazdjeljive cjeline. Sve to bit će predstavljeno i stručnom monitoringu UNESCO-a i ICOMOS-a. Oni će, između ostaloga, utvrditi nalazi li se Srđ “… jako jako daleko od povijesne jezgre Dubrovnika” kako je to izjavio na konferenciji predstavnik RH Ivo Goldstein. No, pravi razlog zašto se šalje misija za monitoring može se iščitati iz riječi njemačke predstavnice koja je kazala kako UNESCO nema potpune informacije o situaciji u Dubrovniku. Upravo zato što nema dovoljno vjerodostojnih podataka odustalo se od spominjanja stavljanja na Listu ugroženih spomenika kulture, dakle, samo zbog toga, a ne, kako nam se medijski podvaljuje, jer je, navodno, sve u redu. Nažalost, ništa nije u redu. U narednom periodu KLGB Srđ je Grad u suradnji s Inicijativom Srđ je naš i ostalom zainteresiranom stručnom javnošću sustavno će nastaviti svoj rad na prikupljanju podataka relevantnih za rad misije UNESCO-a i ICOMOS-a. KLGB Srđ je Grad DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Moglo bi bolje, ali nije Hodajući Ulicom Mata Vodopića skrenem u Ulicu Petra Zoranića. Da je kojim slučajem bilo lijepo vrijeme, možda ne bih primijetio da je cesta sva u lokvama punim vode, a da je na mjestima i oštećena. Isto tako, kontejneri za smeće bi se mogli malo bolje rasporediti, odnosno urediti prostor. Pješačke prolaze su zauzeli automobili, a javna rasvjeta je tu i tamo. Odgovorni, zauzmite se malo za ovaj predio Grada. Mogao bi biti bolji i ljepši, ali nije. Zdravko Trojanović Trojo GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 7 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA ITALIJA PREUZELA PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU Projekt Jadransko - jonske makroregije Nakon šestomjesečnog grčkog predsjedanja Europskom unijom, 1. srpnja 2014. Italija je po 12. put preuzela predsjedanje Vijećem EU-a, a pred europarlamentarcima te visokim dužnosnicima Vijeća i Komisije grčki premijer Antonis Samaras izložio je ostvarene rezultate za vrijeme predsjedanja od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. Tom prigodom zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica zahvalila se grčkom premijeru Samarasu za napore koje je Grčka ostvarila u proteklom razdoblju budući su se uz brojne interne probleme zalagali i za Europske vrijednosti, te je istaknula: “Javila sam se za riječ na početku vašeg predsjedanja i drago mi je što ste stavili naglasak na pomorsku politiku, no niste spomenuli vašu važnu ulogu u osnivanju Jadransko - jonske mak- roregije. Bilo bi mi drago da nastavimo zajedno raditi na tom projektu, stoga se veselim što će Italija preuzeti predsjedanje EU s obzirom da smo susjedi i da ćemo nastaviti raditi na tom projektu”. Glavni prioriteti talijanskog predsjedavanja Vijećem EU-a od 1. srpnja do 31. prosinca 2014. bit će gospodarski rast i zapošljavanje, migracijska i energetska politika EU, zajedničko digitalno OTVORENI APEL ZELENOG FORUMA KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA Fekalije u Ombli, sječa čempresa u Čokolinu Dana 30.lipnja smo dobili uznemirene dojave naših sugrađana, na Zeleni telefon Eko-Fon, s predjela Sustjepana kako je rijeka Ombla u popodnevnim satima bila žuta od fekalija, i uz to je na ove vrućine jako smrdilo. Mještani Sustjepana su ogorčeni, i kažu da su kanalizacijske cijevi kroz Sustjepan loše postavljene, tako da su fekalije istjecale nedaleko jedinog sustjepanskog restorana i zadnjih kuće kod ex Schella. Budući je ljeto, djeca se kupaju, s pravom se boje za zdravlje svoje djece. Molimo žurno očitovanje! Od 30.lipnja također dobivamo ljutite dojave na naš Zeleni telefon Eko-Fon naših sugrađana, s predjela Čokolina, kako su vidjeli nemilu sječu zdravog 40-godišnjeg čempresa u malom parku za djecu u Čokolinu, radi kopanja i traženja kanalizacijskih cijevi. Građani se pi- ATROFIJE i nadriliječništvo Nakon višegodišnjeg školovanja i više od 30 godina staža u medicini nisam mogao ne reagirati na jedan tekst u Glasu Grada broj 483 od petka 20.lipnja 2014. pod nazivom Atrofije u kojem netko, očito nestručan, govori o tom i drugim medicinskim terminima. Kako se tekstopisac bavi i anatomijom, patofiziologijom i terapijom ozbiljnih medicinskih problema moram citirati neke dijelove koji su tako karakteristični. U tekstu se kaže: “Atrofije se smatraju bolestima, a u stvarnosti nisu. Svaka se atrofija može vratiti, jer je sve to nedostatak krvotoka”. Dalje navodi: ... “sve se to događa zbog zatvorenosti mišićnog sustava u zdjelici, a koji službeno ne postoji”. Ovo su već i anatomska otkrića za koje mi medicinari nismo znali!!! Dalje se tvrdi:...” ima navodno oko 700 reumatskih bolesti. To nisu bolesti. Ali mogu dovesti do bolesti. Sve su to anomalije mišićnog sustava.” Ovo je već ozbiljno otkriće!!! Atrofija ili lat. atrophia,-ae,f.= smanjenje veličine stanice, tkiva ili organa zbog gubitka stanične tvari. Tekstopisac misli da je atrofija samo u mišićima i da je to ključni problem svih atrofija, pa čak 8 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. navodi i cerebralne i dječije paralize, a vjerojatno i reumatskih bolestiju. Ne zna da postoje atrofije mozga, kralješnične moždine, živaca, mišića, kože, pojedinih organa kao jetre, bubrega, jajnika, testisa, koštane srži, očne jabučice, atrofija dojenčeta i mnoge druge koje nemaju veze s mišićima. U tekstu se navodi da medicina smatra da je krvotok samo vene i arterije, te sada doznajemo da u krvotok spada i cijeli mišićni sustav. Tekstopisac dalje kaže: “ Ove moje tvrdnje ne treba napadati, već ih osobno provjeriti, jer su sve lako dokazive, a plod su dugogodišnjih istraživanja. Kod većine atrofija problemi nastaju ako se dobije na kilaži, pa onda bole zglobovi i mišići.”. Tekstopisac dalje tvrdi da je njemu sve probleme lakše riješiti sa kilima, nego bez kila, jer su navodno kile (pretpostavljam da je riječ o prekomjernoj tjelesnoj masi) dodatni krvotok za lakše vratiti muskulaturu. Pa dalje tvrdi da se to odnosi na sve atrofije kao i cerebralnu i dječju paralizu, te sve reumatske bolesti!!! Iz ovoga se da zaključiti da je rješenje svih paraliza u prekomjernoj težini, pa čak i svih reumatskih bolestiju uz vjerojatno dodatnu masažu tekstopisca. Tako jednostavno riješenje postoji za tako složene i jako ozbiljne bolesti na kojima desetljećima rade mnogi stručn- tržište i klimatske promjene te financijske usluge. “Pozdravljam sve što ste napravili u gospodarskom smislu, međutim, treba napomenuti da se nezaposlenost mladih i nezaposlenost općenito nije smanjila i da ostaje trajni problem. Slažem se s predsjednikom Barrosom da na tome planu moramo nastaviti raditi jer EU sada ima niz instrumenata koje može koristiti i vjerujem da ćemo zajednički nastaviti raditi na čelu s talijanskim predsjedništvom kako bismo i ovaj problem riješili,” zaključila je Šuica. Alen Legović taju zašto se svaki put kada se tako kopa moraju posjeći vrijedna stabla (tako su se posjeklo stabla nekoliko puta i u Mokošici prije godinu dana, u Ulici od izvora 72 i 77) te dodaju da valjda postoji neki učinkovitiji način tehnike kod traženja kanalizacijskih cijevi a ne odmah sjeći stabla koja su vam na putu. I ovoj sječi molimo žurno očitovanje! Predsjednica: Jadranka Šimunović jaci različitih specijalnosti i nisu uspjeli dobiti zapaženijih rezultata. Mi nismo znali da u našem gradu postoji rješenje za takve ozbiljne probleme. To mi se čini kao revolucionarno otkriće nepoznatog znanstvenika. Mislim da bi se neimenovani tekstopisac morao malo prestati baviti medicinskom teorijom, jer nije educiran za to i vratiti se svom zanatu, a to je masaža za koju treba kratki tečaj. Znamo da u Gradu postoje slični znalci koji nemaju nikakvu medicinsku naobrazbu, pa liječe ljude čak i pojedinim injekcijama za koje oni ne znaju ni način djelovanja, ni indikacije, a osobito ne kontraindikacije, a da o zakonskom pravu i ne govorim. Ne ostavljaju nikakav trag da su ordinirali bilo kakve injekcije, i to bi sigurno poricali ako bi došlo do eventualnih komplikacija kojih uopće nisu svjesni. Ali jako dobro znaju naplatiti to obmanjivanje pacijenata, kao što pojedini obmanjuju pacijente čuvenim telefonskim konzultacijama s poznatim stručnjacima u prisustvu naivnih pacijenata i usmeno hvalisanje o diplomama pojedinih visokih škola obično iz inozemstva, da se ne može lako provjeriti. Zato toplo preporučam pacijentima neka navale s ozbiljnim bolestima kod takvih “stručnjaka” kojih u Gradu ima sve više i više. GRAD DUBROVNIK 28.LIPNJA 2014. Obilježen kraj razminiranja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Gradonačelnik Vlahušić s premijerom Milanovićem razgovarao o aktualnim gradskim projektima Na svečanosti predaje Potvrde o razminiranosti Dubrovačko-neretvanske županije, održanoj 28.lipnja 2014. u muzeju Domovinskog rata na Srđu, nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje, Sindikat Humanitarnog razminiranja, Udruge poslodavaca za humanitarno razminiranje te predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije. Sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić. Zoran Milanović i Neven Karas, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje gradonačelniku Vlahušiću su uručili simboličnu „zadnju minu“, repliku posljednje mine očišćene s dubrovačkog područja, koja će od 28.lipnja biti izložena u muzeju na Srđu. Županu Nikoli Dobroslaviću uručena je potvrda o razminiranosti Dubrovačko-neretvanske županije. Gradonačelnik Andro Vlahušić u svom se obraćanju zahvalio svima koji su omogućili razminiranje županije, a posebno je naglasio zaslužnost samih građana i onih koji su riskirali svoje živote. Grad Dubrovnik je za Večeru od Kandelore donirao novac za razminiranje Ličko-senjske županije ,a u projekt se uključio i grad prijatelj Bad Homburg, podsjetio je gradonačelnik i rekao kako tvrđavi na Srđu predstoji obnova nakon čega će se od svake prodane ulaznice dio odvajati za Memorijalni centar u Vukovaru. Vi ste nama pomogli, sad je vrijeme da Grad Dubrovnik i njegovi posjetitelji uzvrate, istaknuo je. Nakon svečanosti gradonačelnik Vlahušić i premijer Zoran Milanović zadržali su se na Srđu u razgovoru oko aktualnih gradskih projekata. Gradonačelnik je Milanoviću pokazao rekonstruiran kompleks Lazareta, te ga tom prilikom pozvao na svečano otvorenje u srpnju, kao i na otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara. Temeljem nedavno donesenog Zakona o žičarama napokon je omogućeno da koncesijska naknada pripadne jedinici lokalne samouprave, zahvalio je gradonačelnik Milanoviću. Hotel Belvedere dobio je novog vlasnika, izvijestio je gradonačelnik premijera Milanovića, usvojen je GUP i UPU i obnova bi trebala započeti uskoro. Rekao je i kako su stečeni svi preduvjeti za skori početak gradnje komunalne i komercijalne marine u Gružu, te zahvalio premijeru na brzom postupanju po tom pitanju. U PRIGODI OBILJEŽAVANJA DANA DRŽAVNOSTI Položeni vijenci Potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti i gradski vijećnici Mira Buconić i Slobodan Vukotić položili su 24.lipnja vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjedi na lokalitetu Vjetreni mlin u Stupi u Dubrovačkom primorju, te potom i kod Spomen križa na groblju Boninovo, a u prigodi proslave Dana državnosti Republike Hrvatske. Vijence su položili i predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije, Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ratne mornarice. GRAZ I DUBROVNIK OVE SUBOTE Nova suradnja Predstavnici upravnih odjela Grada Dubrovnika i Razvojne agencije DURAe u okviru studijske posjete boravili su u gradu Grazu u Austriji od 22. do 24.lipnja 2014. godine. Cilj posjete bio je osnažiti veze dva grada koji imaju status gradova prijatelja još od 1994. godine kroz zajedničke projekte. Oba grada također imaju zajedničko prepoznavanje osobitosti kulturne i povijesne baštine koja je zaštićena i od strane UNESCO-a. Tijekom posjeta održani su radni sastanci na kojima su se obradile teme vezane za promet, otpad, plan upravljanja povijesnom jezgrom grada, biciklističke staze i kulturnu baštinu. Posebno je zanimljiva i poveznica da je Graz proglašen europskom prijestolnicom kulture 2003.godine, a da Grad Dubrovnik namjerava aplicirati na istu 2020-te godine Sjednica Gradskog vijeća Deveta sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se u subotu 5. srpnja 2014., s početkom u 10 sati. Sjednica će se održati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, a na dnevnom redu je 29. točaka dnevnog reda, među kojima su: Prijedlog odluke o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone Orašac – Vrtovi sunca, kao i izvješća o poslovanju gradskih tvrtki i td. Prometna mladež te da od Graza može dobiti mnogobrojna korisna iskustva iz prakse. Graz je također korisnik i niza projekta financiranih iz EU fondova koji će se Hrvatskoj kao novoj zemlji članici tek otvoriti na korištenje, kao što je primjerice program URBACT putem kojem se mogu izraditi relevantne studije budućeg razvoja i planiranja prostora. Od 1. srpnja u organizaciji gradskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more i Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije na dubrovačkim ulicama započela je s radom prometna mladež koja će biti ispomoć prometnim policajcima. Ovaj projekt provodit će se u srpnju i kolovozu, a financira ga Grad Dubrovnik. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 9 GRAD DUBROVNIK 30.LIPNJA 2014. Održano Povjerenstvo za žičaru, očekuje se zahtjev za izdavanjem koncesije Na temu ozakonjena rada postojeće žičare na relaciji Ploče-Srđ, gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić sa suradnicima sastao se 30.lipnja s predstavnicima trgovačkog društva Excelsa nekretnine d.d.. Zasjedalo je i Povjerenstvo za žičaru za prijevoz osoba, koje je po dostavljenom financijskom vještačenju usvojilo određene zaključke, izvijestio je sudionike sastanka gradonačelnik Vlahušić. Financijsko vještačenje i zaključci povjerenstva će se dostaviti trgovačkom društvu Excelsa nekretnine d.d. u roku od 24 sata. Predstavnici Excelsa nekretnina d.d. još su jednom zamoljeni da Gradu Dubrovniku up- UPRAVNI ODJEL ZA PODUZETNIŠTVO, TURIZAM I MORE Brodska linija Gružhotel Lapad-SolitudoCopacabana-Štikovica Grad Dubrovnik po prvi put uveo je od 1. srpnja brodsku liniju na relaciji Gruž (gruška „placa“) - hotel Lapad - novouređena plaža Solitudo – Copacabana – plaža Štikovica i obrnuto. Polazak se planira svaki dan u 9,00 i 10,00 sati iz Gruža te povratak iz Štikovice u 18,00 i 19,00 sati istom rutom. Cijena povratne karte za građane Grada Dubrovnika prodavat će se po cijeni od 10 kuna, a ostatak troškova subvencionirat će Grad Dubrovnik. ute zahtjev za izdavanjem koncesije kako bi im se sukladno Zakonu o žičarama za prijevoz osoba omogućilo daljnje obavljanje aktivnosti. 2.SRPNJA 2014. Uređuje se Ulica Stjepana Cvijića OBNOVLJEN KULTURNO-KONGRESNI CENTAR LAZARETI Vrata se otvaraju u srpnju Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić 26.lipnja je s projektantima i predstavnicima izvođača i nadzora obišao završne radove u Lazaretima. Svi radovi na rekonstrukciji kompleksa su završeni, predstoji još završna faza čišćenja i ispitivanje svih instalacija za tehnički pregled kako bi se izdala uporabna dozvola. Otvaranje se očekuje u srpnju nakon ishođenja uporabne dozvole i atestne dokumentacije kada će novi kulturno-kongresni centar čija je obnova stajala 34 milijuna kuna otvoriti vrata građanima i gostima Grada Dubrovnika. Rekonstrukcija je uključila sanaciju sedam lađa, postavljanje novih krovova, podnog grijanja, novu rasvjetu i ventilaciju te multimedijsku opremu. Pet lađa su napravljene kao polivalentne dvorane koje će koristiti gradske institucije u kulturi. Osmu i devetu lađu i dalje koriste Galerija Otok i Art radionica Lazareti, dok su u desetoj smješteni Deša Dubrovnik i teatar Lero. Nakon što je prošlog tjedna završeno uređenje parkinga s oko 40 novih mjesta u Ulici Stjepana Cvijića, započeli su radovi na uređenju nogostupa na sjevernoj strani ulice. 2.SRPNJA 2014. - GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ PISAO ŽUPANU DOBROSLAVIĆU Potrebna hitna sanacija onečišćenja mora na gradskom području Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je dopis Dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću na temu onečišćenja mora na dubrovačkom području. Gradonačelnik je naznačio kako je more na gradskom području onečišćeno plastičnim i ostalim otpadom, te je zbog sezone početka kupanja potrebno odmah pristupiti akciji čišćenja plaža i akvatorija kako bi se ublažila nastala šteta. Grad Du10 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. brovnik stavit će na raspolaganje sve svoje službe, te apelira na Dubrovačko-neretvansku županiju i njen stožer za izvanredne situacije kako bi se onečišćenje saniralo. Turistička zajednica Grada Dubrovnika će se također uključiti s financijskom potporom kako bi se mogli angažirati dodatni zaposlenici izvan organizacija, a akcija će se zajednički koordinirati, navodi gradonačelnik Vlahušić. Nogostup će se urediti i proširiti za tridesetak centimetara od križanja s Čilipskom ulicom do križanja s Ulicom Augusta Cestarca čime će se ulica učiniti prohodnijom, te će se postaviti rubnjaci i označiti horizontalna signalizacija na kolniku. Navedeni radovi uvod su u daljnje komunalno uređenje ulice čime će se smanjiti gužva u ovom dijelu grada. Za parkiranje na novom parkingu stanari će moći koristiti povlaštenu parking kartu čija će cijena iznositi 60 kuna mjesečno. GRAD DUBROVNIK UREĐENJE LAPADSKE OBALE Od parka na Batali do Babinoga Kuka Ono što je već sada moguće, jest prošetati se od parka na Batali do Babinoga kuka uređenim šetnicama, a tako je Dubrovnik prvi put dobio svoj lungomare, rekao je, uz ostalo, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji je sa suradnicima 2.srpnja obišao radove na parku na Batali. - Park na Batali dio je jedinstvenog uređenja Lapad stanice. Na jesen ćemo nastaviti i s uređivanjem otoka gdje je Atlantska plovidba i benzinska. U ovoj fazi uloženo je oko milijun i 800 tisuća kuna, ali uredit ćemo još bolje i dječja igrališta, postaviti sprave, zamijenit ćemo žale... Također, s braniteljima ćemo razgovarati o postavljanju određene platforme koja bi trebala voditi do ratnoga broda kako bi i djeca bila upoznatija s Domovinskim ratom. Tako će prostor parka na Batali ujedno postati i park branitelja kojega Dubrovnik nema. - kazao je Vlahušić. Direktorica Vrtlara Ana Matušić izrazila je zadovoljstvo s radovima na parku na Batali te je kazala da je uređen po uzoru na gruški park. Uređenje parka na Batali početak je priče uređenja Lapadske obale, najavio je gradonačelnik Andro Vlahušić novinarima nakon što se uvjerio u intenzitet radova na uređenju samog parka. Nije naveo kada će se Grad upustiti u uređenje poprilično zapuštenog prostora Lapadske obale, ali je istaknuo kako 1.SRPNJA 2014. je ekološka studija gotova. - Grad razrađuje elemente detalja ekološke studije. Lapadsku obalu do Ekonomskog fakulteta u cijelosti će urediti Grad, a od Fakulteta do Solituda je prostor privatne marine i oni su zaduženi za uređenje obalnog dijela. - rekao je Vlahušić. Poslao je poruku i županu dubrovačko-neretvanskom Nikoli Dobroslaviću i čelnicima Županijske lučke uprave, a koja se odnosi na početak radova na komunalnoj lučici za građane, odnosno projekt čiju je realizaciju, doduše sa znatno više vezova, Andro Vlahušić građanima obećao u kampanji 2009. godine. - Pozivam župana i Županijsku lučku upravu, ako nemaju sredstava ili ne žele realizirati taj projekt da se izjasne. Grad će uložiti 15 milijuna kuna i izgraditi komunalnu marinu za domaće ljude.istaknuo je Vlahušić. www.dubrovnikpress.hr MLADI I GRAD SKUPA Otvorena ambulanta u Gradu “More prijateljstva” i ove godine spojilo dubrovački i slavonski kraj Ambulanta u Androićevoj ulici u povijesnoj jezgri otvorena je 1.srpnja, a otvorenju je prisustvovao i gradonačelnik Andro Vlahušić te predstavnici Doma zdravlja Dubrovnik na čelu s ravnateljem Brankom Bazdanom. Za otvaranje navedene ambulante, Grad Dubrovnik je izdvojio oko pet milijuna kuna. - Ambulanta će biti na usluzi turistima i domaćima za neke hitne situacije. To neće biti hitna pomoć, ali liječnica će po potrebi izlaziti na teren, kazao je Vlahušić te dodao kako će ambulanta biti svima na usluzi, a sama će zarađivati budući kako će se usluge naplaćivati. Bazdan je pojasnio kako navedena ambulanta ne može prikupiti minimalnih 1 250 pacijenata, stoga nije bilo moguće da započne raditi kao ambulanta opće medicine. Međutim, ujedno se nada kako će se s vremenom iznjedriti određeni kompromis. U ambulanti će raditi liječnica Tea Lujo kao voditelj ambulante i medicinska sestra Edita Majder. dubrovackidnevnik.hr / foto: dubrovacki.hr More prijateljstva naziv je projekta koji se održava već drugu godinu za redom u sklopu programa Mladi i Grad skupa Grada Dubrovnika. Na inicijativu Udruge pedagoga tehničke kulture i Zajednice tehničke kulture, Grad Dubrovnik ugostio je djecu iz Slavonije koja se bave nekom od djelatnosti tehničke kulture. Ove godine Dubrovnik i okolicu je posjetilo 36 djece i njihovih mentora iz Vukovara, Vinkovaca, Andrijaševaca, Županje, Privlake, Cerna i Nuštra. Projekt se također oslanja na suradnju gradova prijatelja Vukovara i Dubrovnika. Program koji je trajao od 20. do 26. lipnja započeo je s druženjem u Sv. Klari u subotu, 21. lipnja, gdje su im riječi dobrodošlice poželjeli u ime Grada Dubrovnika pročelnik Miho Katičić, u ime Dubrovačko-neretvanske županije župan Nikola Dobroslavić te ispred Društva naša djeca dječja gradonačelnica Vega Haklička. U šest dana programa djeca i njihovi mentori su uživali u edukativno-zabavnim aktivnostima koje potiču razvoj tehničke kulture kod djece i mladih. Kako bi boravak slavonske djece protekao u najboljem redu pobrinuli su se: Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Župa dubrovačka, Općina Konavle, Zajednica tehničke kulture Dubrovnik, Caritas Dubrovačke biskupije, Ženski đački dom Dubrovnik, Elite travel i Kinematografi Dubrovnik. U PONEDJELJAK 7. SRPNJA 2014. Argentinska pijanistica prvi put u Dubrovniku U ponedjeljak, 7. srpnja s početkom u 21h u palači Sponza u Dubrovniku održat će glasovirski recital argentinska pijanistica i pedagoginja Monika Zubczuk. Prijateljstvo s dubrovačkom pijanisticom Ivanom Marijom Vidović koja je česti gost južnoameričkih pozornica, ponukalo je pijanisticu iz dalekog Buenos Airesa da podari ovaj koncert Gradu Dubrovniku u kojemu će nastupiti prvi put s velikim zadovoljstvom. Na programu će biti zastupljena uglavnom djela argentinskih skladatelja: Aguirrea, Ginastere, Guastavina što je razlog više da ne propustimo recital ove argentinske umjetnice. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 11 GRAD DUBROVNIK FORUM MLADIH Festival umjeteonstva i mladeži Porporela Peti po redu Festival umjeteonstva djece i mladeži Porporela održao se i ove godine u sklopu gradskog programa Mladi i Grad skupa. Zbog lošeg vremena samo se prvi dan, 24. lipnja, održao na Porporeli, dok se 25. lipnja cijeli program preselio u kino Visia. Djeca, mladi i njihovi roditelji mogli su uživati u izvanrednoj izvedbi mladih glumaca, pjevača, recitatora i plesača. U ovogodišnjem programu Festivala nastupili su: Anica Ovčina, Đive Stjepović i Nikola Srebrović; Katarina Kolgjeraj, Paško Rodić, Plesni studio 3V, Fani Skvrce, Vedran Ljubenko i Tomislav Vukšić, Orsat Kljajić, Plesni studio Lazareti, prva tri razreda baletne osnovne škole Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Zlatan Avdić, 3. razred Opće gimnazije Dubrovnik, Gabrijela Lakić i Senia Pekaz, Antun Tomašević i Antonia Merčep, Osnovna škola Lapad – plesna skupina Šminkerice, ženska klapa Lux Aeterna, Petra Šeparović, dramska grupa Kluba mladih Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik i kao posebni gosti učenice Osnovne muzičke FOTO IZLOŽBA GODINE ‘’NATIONAL GEOGRAPHIC HRVATSKA IZ ZRAKA’’ KRENULA NA PUT PO HRVATSKOJ Prva stanica Dubrovnik Pokrovitelji izložbe u Dubrovniku su Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika škole˝Mladen Pozajić˝ Sarajevo, koje su izvele baletnu prestavu “Mali maslačak”. Izvan konkurencije nastupio je mladi dubrovački bend Neverin, koji je također sudjelovao u ovogodišnjem Forumu mladih, još jednom potvrdivši da se radi o velikim nadama dubrovačke glazbene scene. Nagrade su osvojili Katarina Kolgjeraj u pojedinačnoj konkurenciji, Plesni studio Lazareti s točkom Cellomania za grupnu izvedbu, učenice Osnovne muzičke škole ˝Mladen Pozajić˝ Sarajevo dobile su posebnu nagradu festivalskog ocjenjivačkog žirija, dok je plesni studio Lazareti dobio nagradu publike za izvedbu točke „National Geographic - Hrvatska iz zraka“, izložba i fotomonografija Davora Rostuhara o dosad neviđenim kulturnim i prirodnim ljepotama Hrvatske, premijerno su predstavljeni u Zagrebu od 4. do 26. lipnja i srušili su sve rekorde posjećenosti izložbi u Meštrovićevom paviljonu – domu HDLU. Nakon Zagreba izložba je krenula na turneju po Hrvatskoj, a prva postaja na trogodišnjem putu je upravo Dubrovnik. UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK Izložba „Otok u duši“ Jože Ciuha Izložba svestranog slovenskog suvremenog umjetnika Jože Ciuha pod nazivom „Otok u duši“ otvorena je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 3. srpnja. Opisujući ovu izložbu, kustosica iste, Vesna Delić Gozze u katalogu je zapisala: „Izložba obuhvaća stvaralački period od ranih šezdesetih godina prošloga stoljeća i uključuje raznorodne materijale autora koji je oksimoronski povezao danse macabre u ljupki, zavodnički zov fragilne igre života.“ Akademik Tonko Maroević u katalogu je ovako opisao izložene radove: „...od virtuoznih crtačkih krokija, preko blistavih ritmiziranih površina na pleksi staklu ili dinamično artikuliranih akrilika na platnu pa do istančanih kromatskih nanosa akvarela na papiru, značajni su tehnički i izvedbeni rasponi, pomireni i ujednačeni živim temperamentom autorova rukopisa i znalačkim kompozicijskim rješenjima, prikladnima svakom odabranom mediju.“ „Njegov umjetnički izraz 12 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. sadrži oblikovne i koloritne doživljaje Bliskog i Dalekog istoka, Azije i Amerike i, dakako, Europe, u rasponu od rane i kasne talijanske renesanse, do španjolske zlatne ere i – možda najjače – do strogog rituala Bizanta, bez da bi bilo koji od tih elemenata osjetio kao strano tijelo ili ih smatrao kao ograničavajući i nespojiv“, zapisao je u katalogu izložbe slovenski likovni kritičar Zoran Kržišnik. Jože Ciuha rođen je 1924. u Trbovlju (Slovenija). Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na više od 500 samostalnih i 400 grupnih izložbi. Za svoj rad primio je mnoga priznanja, među ostalima nagradu Prešernovog sklada, Jakopičevu nagradu, Francuski orden viteza likovnih umjetnosti i književnosti, te Austrijski počasni križ znanosti i umjetnosti prvog reda. Član je Ruske akademije umjetnosti. Osim slikanja bavi se grafikom, mozaikom i literaturom. Izložba ostaje otvorena do 10. kolovoza 2014. godine. Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 9-20 h. Za razliku od Zagreba gdje je izložba bila postavljena u galeriji, putujuća izložba biti će postavljena po najatraktivnijim javnim prostorima hrvatskih gradova – rivama, trgovima, parkovima – kako bi snažnu poruku o nevjerojatnoj raznolikosti ljepote hrvatske kulturne i prirodne baštine, poslala što većem broju posjetitelja. To je i prva energetski samoodrživa izložba koja na taj način putuje Hrvatskom. Naime svaki od 30 postamenata s fotografijama na sebi ima solarne ploče koje preko dana skupljaju energiju da bi po noći fotografije bile rasvijetljene. Projekt je od početka prepoznao najprestižniji svjetski fotografski časopis National Geographic, a dvije od šest dosada objavljenih reportaža, nagrađene su prestižnom nagradom National Geographica. Zasebno izdanje knjige na engleskom jeziku „National Geographic – Croatia from above“ ujedno je prva hrvatska fotomonografija koja će kroz brand National Geographica doživjeti svjetsku distribuciju putem mreže ovog priznatog magazina. Zbog nedovršenih radova na Lazaretima, gdje je izvorno dogovorena lokacija za održavanje izložbe, dubrovačka publika će moći izložbu pogledati na Šetalištu Kralja Zvonimira u Lapadu, od 1. do 13. srpnja. Nakon Dubrovnika, izložba putuje u Split, Hvar, Zadar, Rijeku, Varaždin i Osijek, a u naredne dvije godine posjetiti će i druge veće gradove u Hrvatskoj. Pokrovitelji izložbe u Dubrovniku su Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika te su gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić otvorili izložbu u utorak 1. srpnja ispred hotela Kompas. DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO ZAPOČELO PRIMORSKO KULTURNO LJETO DIREKTOR TZO DUBROVAČKO PRIMORJE SLAVEN ZVONO Koncert pod svijećama Uspješna predsezona U sklopu programa Primorskog kulturnog ljeta već godinama TZO Dubrovačko primorje i Općina Dubrovačko primorje organiziraju niz kulturno-zabavnih događanja tijekom turističke sezone. Ovoljetni program započeo je Koncertom pod svijećama u crkvi sv. Jeronima u nedjelju 29. lipnja u 21 sat. Okupljenim obožavateljima ozbiljne glazbe večer su ispunili glazbenici Slobodan Begić na violini i Tomislav Žerovnik na gitari. Već sljedeće subote program se nastavlja nastupom slanjske muške klape Staglin i nastupom Kud-a Lijerica iz Slanoga. Bit će to prigoda za sve koji uživaju u tradicionalnoj baštini. U 21 sat ispred crkve sv. Jerinima Staglin će pjevati izvorne klapske pjesme i modernije pjesme u Analizirajući uspjeh turističke predsezone, direktor TZO Dubrovačko primorje Slaven Zvono stanje i dosadašnje rezultate ocijenio je veoma uspješnim. Budući da je od početka godine na području Dubrovačkoga primorja ostvareno 2% više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, Zvono smatra kako bismo trebali biti zadovoljni. Iako su se na početku ove turističke sezone županijski hotelijeri pribojavali kako neće ponoviti prošlogodišnji uspjeh te da neće ostvariti prošlogodišnji broj noćenja i da je prošlogodišnja hotelska prodaja teško ostvariva jer je bila rekordna u broju noćenja, ali ne i u prihodima, Zvono ipak vjeruje u uspješnost ove turističke sezone. Po statističkim pokazateljima za prvo polugodište primorski hoteli su ostali na razini prošlogodišnjeg uspjeha dok su kampovi i privatni smještaji ostvarili više nego dobro povećanje u odnosu na isto vrijeme u 2013. godini. Od početka godine Dubrovačko primorje je posjetilo 10838 gostiju koji su ostvarili 41937 noćenja. U primorskim hotelima boravilo je 9038 gostiju koji su ostvarili 31638 noćenja. Kampovi bilježe porast od 20% u odnosu na 2013. godinu u isto vrijeme i ostvarili su 464 dolaska i 2404 noćenja dok je u privatnom smještaju zabilježeno 7895 noćenja i 1336 dolazaka. U lipnju je na području TZO klapskoj obradi, a folkloraši će balati primorski linđo i po običaju animirati publiku, kako su to činili i prethodnih godina. Ulaz je slobodan za sve koji večer žele provesti uz slanjske čuvare tradicije. Slijed kulturnih događanja nastavlja se Županijskom smotrom folklora u subotu 12. srpnja kada će se na slanjskoj rivi okupiti veliki broj KUD-ova iz županije i njihovih gostiju iz ostalih dijelova Hrvatske i BiH. Zaljubljenici u „bilu boju“ već se mogu polako zagrijavati za najluđu i najzabavniju noć u Županiji, za „Bilu noć“ u Slanomu 19. srpnja. Program kulturnog ljeta u Dubrovačkom primorju svakako će i ove,kao i prethodnih godina, privući veliki broj posjetitelja željnih dobre zabave. Lj.Šimunović Dubrovačko primorje boravilo 5756 gostiju koji su ostvarili 24857 noćenja što je približno isti rezultat kao u lipnju 2013. godine. Hoteli bilježe pad noćenja za 3% i ovoga lipnja ostvarili su 17178 iako su ostvarena 4492 dolaska. Lipanj je za kampove bio izuzetno dobar u ostvarivanju čak 25% više noćenja nego lani u lipnju. Odmor u kampovima provelo je 362 gostiju i ostvarili su 2080 noćenja. Privatni smještaj je u lipnju ugostio 902 gosta koji su ostvarili 5599 noćenja. Najviše nas posjećuju susjedi iz BiH te gosti iz Njemačke, Poljske, Češke Republike i Ruske Federacije, a u lipnju su u Dubrovačkom primorju boravili i gosti iz Japana i Južne Koreje. O uspješnosti sezone i predviđanjima teško je govoriti, kaže Slaven Zvono, ali za sada nema sumnje kako će se ovaj uspjeh iz predsezone nastaviti i tijekom čitavog ljeta, naglašava Zvono i nada se kako će konačnim rezultatima na kraju sezone svi turistički djelatnici biti zadovoljni. Lj.Šimunović ŽUPA DUBROVAČKA DJEČJI VRTIĆ ŽUPA DUBROVAČKA-OBJAVLJENA BODOVNA LISTA Na jesen se upisuje 108 djece Upravno vijeće Dječjeg vrtića Župa dubrovačka nakon razmatranja i bodovanja prijava na oglas za upis djece u jaslice i vrtić u pedagošku 2014./2015. godinu, donijelo je odluku sukladno kojoj će se na jesen u župski vrtić upisati 108 najmlađih župljana. Njih 56 bit će upisano u jasličke skupine (od 1 do 3 godine), u vrtićki uzrast (od 3 do 6 godina) 45 djevojčica i dječaka, a u popodnevnu skupinu njih 7. U vrtić u sljedećoj pedagoškoj godini nije primljeno 50 prijavljenih, od toga 25 djece u uzrastu od 1 do 3 godine, te 25 djece u uzrastu od 3 do 6 godina. Odluka s popisom primljene djece i brojem bodova može se vidjeti na oglasnoj ploči na ulazu u glavnu zgradu vrtića. www.zupcica.hr GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 13 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA NAJLJEPŠA VIJEST Dubrovačko - neretvanska županija - županija bez mina! U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića, savjetnik u Vladinom Uredu za razminiranje Hrvoje Debač uručio je 28.lipnja u Muzeju Domovinskog rata na Srđu županu Nikoli Dobroslaviću potvrdu o razminiranosti Dubrovačko – neretvanske županije. ‘Krajem prošle godine i prva četiri mjeseca ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije su izvođeni najvidljiviji poslovi razminiranja te se razminiralo ukupno oko tri i pol milijuna metara kvadratnih pri čemu je uklonjeno 319 protupješačkih mina te više od 90 komada raznih ubojitih sredstava. Ukupno je na području Dubrovačko-neretvanske županije s minskim problemom bilo suočeno šest jedinica lokalne samouprave Grad Dubrovnik, Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston i Lastovo s minama zaostalima iz II. Svjetskog rata. Prilikom razminiranja se nažalost do- godilo i stradavanja, točnije ono iz 2007. godine’ kazao je između ostaloga u svom prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja HCR-a, Neven Karas koji se prisjetio svih branitelja stradalih u Domovinskom ratu, ali i svih žrtava mina. Na prvom mjestu zahvalio je pirotehničarima, ali i ostalima koji su pomogli i doprinijeli projektu razminiranja u kojem je uklonjeno 1020 protupješačkih mina, sedam protuoklopnih i više od 1200 ostalih ubojitih sredstava. Župan Nikola Dobroslavić zah- valio je svim dosadašnjim vladama koje su kontinuirano radile na razminiranju, donatorima te pirotehničarima sa svih područja naše županije. Prisjetio se i onih koji su u tom procesu stradali. ‘Ovaj prostor gdje smo danas, nama predstavlja pobjedu nad agresorom i podsjetnik na zlo koje je posijalo mine. Ne zaboravimo to, okrenimo se budućnosti, štitimo i Grad i Županiju.’ – zaključio je župan Dobroslavić. Zadnju minu koju su pirotehničari našli na našem području Neven Karas darovao je gradonačelniku Vlahušiću, a ona će imati posebno mjesto u zbirci Muzeja Domovinskog rata. Do sada su u cijelosti razminirane Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska županija, a do kraja iduće godine trebale bi biti i Brodskoposavska te Vukovarsko-srijemska županija.Za potpuni dovršetak procesa razminiranja Hrvatske potrebno je osigurati još oko četiri milijarde kuna. Prigodnoj svečanosti na Srđu nazočili su i saborski zastupnici Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Marelić, europarlamentarka Dubravka Šuica, v.d. pročelnik Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Blaž Pezo, zamjenik gradonačelnika Željko Raguž i predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić. NA KONFERENCIJI “STRATEGIJA ZA JADRANSKO-JONSKU REGIJU I SINERGIJA SA DIREKTNIM FINANCIJSKIM PROGRAMIMA EU“ sjednik talijanske regije Molise Paolo di Laura Frattura, koordinator za Jadransko-jonsku strategiju pri Općoj upravi za regionalni razvoj Europske komisije Giannantonio Balette, direktor za regionalnu suradnju pri Općoj upravi za proširenje Europske komisije Gerhard Schumann-Hitzler, direktorica za Mediteran i Crno more u Općoj upravi za more Europske komisije Carla Montesi, prva tajnica za proširanje EU i Zapadni Balkan iz Stalnog predstavništva Republike Italije pri EU Giorgia de Parolis, bosanskohercegovački diplomat Ivan Orlić, te predsjednik regije Skadar Maxhid Cungu. Na konferenciji su sudjelovali i brojni predstavnici regija i relevantnih institucija smještenih u Bruxellesu te predstavnici Europske komisije koji su i prezentirali programe financiranja Europske unije koji su dostupni za provedbu sterategije. Župan Dobroslavić panelista Na Plenarnoj sjednici Odbora regija EU u Briselu, 25. i 26. lipnja, sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić. Na sjednici je između ostalog izabran novi predsjednik Odbora regija gosp. Michele Lebrun, a usvojeno je i Mišljenje o Strategiji EU za Jadransko jonsku regiju. Župan je također sudjelovao kao panelist na konferenciji pod nazivom „Strategija za Jadransko – jonsku regiju i sinergija sa direktnim financijskim programima EU“. Cilj ove konferencije bio je predstaviti programe i inicijative Europske unije i utvrditi kako fondovi koji su pod direktnim upravljanjem Europske komisije mogu doprinjeti implementaciji Strategije. Ovom prilikom Župan je istaknuo značajnu ulogu regionalne i lokalne razine u samoj provedbi strategije te posebno naglasio potrebu za boljim prometnim povezivanje Jadransko – jonske makroregije u kojoj je trenutno Dubrovnik eksklava. Na panelu su sudjelovali još i Ministrica za inovacije i javnu upravu Republike Albanije Milena Harito, pred- IZVRŠNI ODBOR JADRANSKO JONSKE EUROREGIJE O Strategiji EU za Jadransku i Jonsku regiju Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je 26. lipnja 2014. u Briselu na sjednici Izvršnog odbora Jadransko jonske euroregije, kojoj je i podpredsjednik. Sjednicom je predsjedao predsjednik regije Molise Paolo di Laura Frattura, a prisustvovali su članovi iz talijanskih, hrvatskih, crnogorskih i albanskih regija. Na sjednici se razmatralo Priopćenje o Strategiji EU za Jadransku i Jonsku regiju i Akcijski plan koje je usvojila Europska komisija, razmatrala se uloga Jadransko jonske euroregije u provođenju te Strategije, s posebnim naglaskom na korištenju EU fondova kojima se mogu doseći razvojni ciljevi, među kojima posebno prometna povezanost kao i ravnomjeran razvoj svih regija na području Jadranskog i Jonskog mora. 14 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA U SPOMEN NA POGINULE IMOĆANE POTPISANI UGOVORI Položeni vijenci u Trstenome Dodatni medicinski timovi u sezoni Povodom 22. obljetnice oslobađanja Golubovog kamena, u spomen na Imoćane poginule u Domovinskom ratu na širem dubrovačkom području, Župan Nikola Dobroslavić, zamjenica župana Marija Vučković i pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić položili su 2.srpnja vijenac i zapalili svijeću. Ujedno obilježivši i 17. obljetnicu njegova podizanja, svijeće su kod spomen obilježja u Trstenome zapalili i vijence položili i predstavnici udruga roditelja poginulih branitelja iz Imotskog i Dubrovnika, 3. Imotske bojne – Imotskih sokolova, Hvidre Imotski i 115. brigade Imotski, zatim predstavnici UDVDR-a „Imotska krajina“, Hvidre Dubrovnik, Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran kao i predstavnici Grada Dubrovnika, Grada Imotskog te općina Podbablje, Proložac, Lokvičići, Lovreć, Cista Provo, Zmijavci, Runovići, Zagvozd, Udruga NK Gošk Jug Veteran 79 i Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku. Misu zadušnicu, održanu u mjesnoj crkvi sv. Vida, predvodio je don Stanko Lasić. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DNŽ Treće ispitivanje kvalitete mora Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode obavijestio je kako je tijekom trećeg redovnog ispitivanja mora na 110 županijskih plaža utvrđeno kratkotrajno onečišćenje na plaži u Kuparima. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je ispitivanje mora na plažama od 20. do 27. lipnja 2014. godine. na plaži u Kuparima u Župi dubrovačkoj 20. lipnja utvrđeno je kratkotrajno onečišćenje. Obavljeno je dodatno uzorkovanje te su od 21.-23. lipnja svakodnevno uzimani dodatni uzorci mora. Analizom dodatnih uzoraka mora za kupanje na plaži u Kuparima ustanovljeno je da je došlo do prestanka kratkotrajnog onečišćenja. Od ukupno 110 plaža, more na 96 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. Dobra kakvoća mora za kupanje utvrđena je na Župan Nikola Dobroslavić s načelnicima općina i ravnateljima domova zdravlja potpisao je ugovore o financiranju dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni vrijedne 538 tisuća kuna. Dubrovačko-neretvanska županija izdvaja 250 tisuća kuna, Ministarstvo turizma 125.136 kuna, a gradovi i općine sudjeluju s 162.900 kuna. Ugovore su potpisale općine Mljet, Ston, Lumbarda, Orebić, Trpanj i Slivno te gradovi Ploče i Korčula. Općina Mljet Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Mljet zajednički će financirat jedan dodatni tim obiteljske medicine pri ambulanti Mljet kojeg čine liječnik, medicinska sestra i vozač u periodu od 01. srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. Općina Ston Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Ston zajednički će financirati dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri ambulanti Ston u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. Grad Korčula i Općina Lumbarda Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Korčula i Općina Lumbarda zajednički će financirat dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri Domu zdravlja Korčula, u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. Općina Orebić Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Orebić zajednički će financirat dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri ambulanti Orebić (Dom zdravlja Korčula), u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. Općina Trpanj Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Trpanj zajednički će financirat dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri ambulanti Trpanj (Dom zdravlja Korčula), u razdoblju od 01.srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. Općina Slivno Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Slivno zajednički će financirat pripravnost liječnika i medicinske sestre pri Zavodu za hitnu medicinu-Metković u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. Grad Ploče Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče zajednički će financirat dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri Domu zdravlja Ploče, u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza 2014. godine. plažama Kupalište VK Cavtat i Mlini u Župi dubrovačkoj, Ušće Ploče i Portina u Pločama, Okuklje i Prožura na Mljetu te Duboka u Slivnom. Zadovoljavajuća kakvoća mora utvrđena je na plažama Polače i Hotel Odisej na Mljetu, Hotel Dubrovnik President, Mali Zaton, Slađenovići i Klek. Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://www.izor.hr/ kakvoca/ ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 15 GLAS PLOČA ZAJEDNO U RATU, ZAJEDNO U MIRU PLOČANSKI BRANITELJI UZ SVOJ GRAD ODRŽANA 2. IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE BRANITELJA GRADA PLOČA Željko Čović predsjednik, Markota i Tolj dopredsjednici, Vjeko Pirjevac predsjednik Suda časti U Pučkom otvorenom učilištu u Pločama održana je 2. izborna skupština Udruge branitelja Grada Ploča. Izmijenjen je Statut Udruge i odlučeno kako se ustanovljuje počasno i pridruženo članstvo. Kroz Izvješće o radu izneseni su podaci o mnogobrojnim akcijama na području Grada Ploča u kojima je Udruga sudjelovala. Posebno se treba istaknuti humanitarne akcije u kojima vrijedni branitelji sudjeluju, a velik broj njih upravo samostalno i organiziraju. Primjerice, već tradicionalna akcija “Branitelji Ploča djeci Vukovara”, a nesebično i požrtvovno pristupili su i pomoći poplavljenim dijelovima slavonske Posavine. Skupštini se odazvalo devedeset troje članova Udruge. BRANITELJI OBILJEŽILI SVOJ DAN Dan započeli prisjećanjem na suborce, sve poginule branitelje Svečanim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Centralnom križu, Spomeniku hrvatskih branitelja, te kod kipa svetog Nikole, branitelji su započeli obilježavanje svoga dana. Svečanost su pjesmom pratili pučki pjevači Rogotina, a na svakom spomen mjestu duhovnu riječ je uputio don Petar Mikić. “Oni su najdragocjenijom tekućinom natopili naša polja, svojim životima i žrtvom svojom zadužili nas da čuvamo spomen na njih. Zato svaki svečan dan treba se naših vitezova prisjetit i odat im počast.” Svečanosti su prisustvovali i vijence u ime Grada Ploča položili i gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić, dogradonačelnici Mate Dugandžić i Zdenko Mateljak i predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević, a u ime Dubrovačkoneretvanske županije zamjenica župana 16 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. Marija Vučković. Udruga branitelja Grada Ploča, koordinacija braniteljskih udruga, cvijeće je položila i ispred lučke zgrade i zgrade HŽ-a. Ovo polaganje vijenaca, čin kojim su se branitelji prisjetili svojih prijatelja, suboraca koji su svoje živote ostavili u zalog slobodnoj Domovini, proteklo je uistinu na posebno svečan i dostojanstven način, a u njemu su sudjelovale sve braiteljske udruge. Uistinu ovaj braniteljski dan prošao je u potpunom zajedništvu svih njih., a taj prizor na ponos je gradu i svim njihovim sugrađanima. Branitelji su na prigodnom domjenku zahvalili svima koji su pomogli u radu udruge, a diplome dodijelili nagrađenima na sportskim natjecanjima, koja već tradicionalno organiziraju ususret Danu branitelja. Sportska natjecanja redovito upotpuni dobro druzenje na kojima sudjeluju sve braniteljske udruge. Ova vrlo aktivna pločanska udruga i njeni članovi redoviti su pomagači i prijatelji velikog broja akcija u gradu, i svojim zalaganjem daju značajan doprinos svakom događanju u gradu. Dobrom suradnjom s ostalim udrugama grada ostvarili su i omogućili značajne humanitarne akcije. GLAS PLOČA TRAKAVICA OKO MORH-a I NAPLATE KOMUNALNE NAKNADE MEDIJI RAZNIM NAPISIMA ŠPEKULIRAJU Grad Ploče inzistira: i država je obvezna plaćati, pred zakonom svi smo isti Trakavica oko naplate komunalne naknade Grada Ploča MORH-u se nastavlja, ali ponajprije putem medijskih napisa posljednjih dana otkad se pojavio još jedan primjer u kojem je grad Slunj također prisilnim putem ovršio račun Ministarstva obrane. Iz Ministarstva najavljuju traženje povrata ovršenih sredstava. U Gradu Ploče smatraju da je MORH obveznik plaćanja komunalne naknade, jer Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom RH uređuje da su RH, nadležna tijela te pravne osobe u vlasništvu RH oslobođene plaćanja ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Po našem mišljenju posebni zakon je Zakon o komunalnom gospodarstvu koji određuje obveznike plaćanja te oslobađanja od plaćanja a po tom sadržaju je Ministarstvo obrane obvezno plaćati komunalnu naknadu. Pravno mišljenje Ministarstva graditeljstva je samo mišljenje i nije izvor prava u RH. Priložena je i presuda Visokog upravnog suda uz mišljenje ravnatelja DUUDI-a, međutim iz teksta presude koji je nama dostavljen, Visoki upravni sud samo ustvrđuje da se radi o javnim davanjima, ali ne tumači i ne primjenjuje odredbu i to zadnji dio članka zakona na koji se poziva Ministarstvo obrane, a koji upućuje na drugačije propisivanje drugačijeg zakona, kada i u kojem slučaju ne vrijedi oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. Stoga, mišljenja smo da je Ministarstvo obrane obveznik plaćanja. To što Ministarstvo obrane PREDSJEDNIK UDRUGE ČOVIĆ PORUČIO: “Prije svega zahvalio bih svojim prijateljima, članovima Udruge na ukazanom povjerenju za predsjednika Udruge. Iako sam osobno mišljenja da novo vodstvo, odnosno ovi izbori, neće donijeti ništa bitno drugačije po pitanju aktivnosti Udruge, jer mi nastavljamo i dalje istim tempom, koji je moram priznati u nekim situacijama bio podosta zahtjevan. Najbolja nagrada za uloženi trud u bilo kojoj akciji ili situacijama u kojima smo sudjelovali, upravo je uspjeh istih. Veseli nas i ono nasmijano lice djece u Vukovaru, koja već znaju da ih Pločani svake godine iznenade, veseli i uspješno organizirana akcija kojoj smo pridonijeli. Ne bih posebice isticao niti jednu od njih niti našu ulogu u njima, Udruga branitelja Grada Ploča i dalje će biti uz svoj Grad. Zajedno u ratu, zajedno u miru”. nema novaca, odnosno što se smanjuju rashodi u državnom proračunu, nema nikakve veze s primjenom zakona, jer i druge fizičke i pravne osobe su obveznici plaćanja komunalne naknade, kažu u Gradu Pločama, gdje ne misle odustati od borbe za naplatom od Ministarstva. ODRŽANE KONSTITUIRAJUĆE SJEDNICE Imenovani glavari mjesnih odbora Na području Grada Ploča imenovani su novi glavari mjesnih odbora nakon što su održane konstituirajuće sjednice vijeća mjesnih odbora. Zoran Bule-Ploče, Ivan Kušurin-Staševica, Teo DropulićCrpala-Spilice-Gnječi, Duško Grgurinović-Baćina, Aleksandar Ostojić-Peračko Blato, Željko Kujundžić-Plina Jezero, Matko Zmijarević-Stablina, Ante Šunjić-Rogotin, Tihomir Nikolac-Šarić Struga, Jurica Zmijarević-Banja i Jure Kraljević-Komin. IZ NARODNE KNJIŽNICE PLOČE POZIVAJU Čestitke braniteljima povodom njihovog dana, a veliko hvala za trud i zalaganje!! GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 17 USUSRET 65. DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA INTENDANT KREŠIMIR DOLENČIĆ ZA GLAS GRADA Bogat dramski program, vrhunski koncerti i brojni popratni programi - Svaki puta kad se radi u Dubrovniku, „Dundo“ je izraz vremena u kojem nastaje, unutrašnji dijalog sviju nas koji ga radimo kroz Držića, tog najžešćeg kritičara i zaljubljenika u svoj Grad – kazao je, uz ostalo za Glas Grada, Krešimir Dolenčić Nakon velikog lanjskog us- Na svakoj probi smo imali na očeve, a oci sinove zbog di- Provlači se kroz desetljeća pjeha, ove godine ponovno desetke Dubrovčana, a na nara. Nahvao nam je vrijeme, bogate tradicije Igara. Dodajrežirate ceremoniju otvaran- predstavu bi se naguralo i pa ga tako i čitamo danas. mo tome i nekoliko teatralizja. Što ste pripremili za dvostruko više ljudi nego je Imam sjajnu ekipu glumaca, iranih večeri pisaca (Brešana, Svečano otvaranje ovog ju- moglo stati u gledalište. Poslije probe su izuzetno inspirativne Dedića i Vidića), zatim „Ocean bilarnog 65. festivalskog Dubrovnika (gdje smo ga ig- i zanimljive. Kao da taj tekst more“ u Šulića, u koprodukciji izdanja? rali tri sezone) taj „Dundo“ se radim prvi puta. s varaždinskim HNK i TalijanCeremonija otvaranja bit će u odigrao preko sedamdeset skim institutom za kulturu te na konceptu slična prošlogodiš- puta u Gavelli. Što publika može očekivati kraju ljeta praizvedbu baleta njoj. Zašto mijenjati konja koji Svaki puta kad se radi u Du- od ovogodišnjeg dramskog (premda to nije dramski propobjeđuje? Osim toga, ideja brovniku, „Dundo“ je izraz vre- programa Igara? gram, ali je napravljen prema da je Otvaranje povezano s mena u kojem nastaje, unu- Pored „Dunda“ o kojem sam literarnom predlošku) građanima Dubrovnika i na du- trašnji dijalog sviju nas koji ga sada mnogo rekao, tu je i veli- „Opasne veze“ u koprodukciji hovit način spaja ono najbolje radimo kroz Držića, tog ki projekt „Romea i Giuliette“ s Festivalom Ljubljana i SNG što Grad ima i može ponuditi najžešćeg kritičara i zaljubljeni- u Skočibuhi na kojeg smo svi Maribor. Imamo i Lera s „Pomiz svoje prošlosti i sadašnjosti ka u svoj Grad. Naš ovogodiš- vrlo ponosni. Ne treba uopće rčinom“ u obnovljenim Lazaje svakako održiva. No, bit će nji „Dundo“ bit će i pitanje o govoriti koliko je taj tekst i ta retima. Tu je i teatralizirani zanimljivih iznenađenja. U sva- času u kojem djeca prodaju tema itekako „dubrovačka“. „Ratni dnevnik“ Džemile Bukkom slučaju, opet je tu i ovice u Akvariju, kroz koji fenomenalni udaraljkaški anćemo se prisjetiti i odati pošsambl Sudar, koji će nastupiti tovanje onima koji su doživjeli zajedno s Gradskom i živjeli ratne godine u gradu. glazbom. Odajmo samo to, za Autorske ekipe su sjajne i ako sada. Oni će dan poslije, 11. nas dobro vrijeme posluži, ne 07., održati i koncert s Matetrebamo se bojati. Osim jem Meštrovićem u fantastičnbogatog dramskog programa, om ambijentu kina Slavice, na imat ćemo oko dvadeset kojem svima obećavam fanvrhunskih koncerata i brojne tastičnu zabavu. popratne programe. Osim Otvaranja, radite i režiju „Dunda Maroja“. Prošlo je gotovo 20 godina od vaše zadnje dubrovačke režije ove Držićeve najizvođenije komedije. Kako „Dunda“ čitate 2014. godine? Ovo je vrlo kratko pitanje s mogućim vrlo dugim odgovorom. Najbolje će na to odgovoriti predstava. „Dundo Maroje“ u Dubrovniku nije samo premijerni naslov. To je puno više od toga. Prvi puta sam ga kao student radio na Lovrjencu 1984. Bili smo mladi, šašavi i uspjelo nam je tu našu energiju spojiti s osjećajem časti i ponosa da možemo u Dubrovniku raditi „Dunda“. 1995. godine radio sam ga na danas nepostojećoj pozornici, Gundulićevoj pjaci, kao prvu komediju nakon rata, u tada još itekako ranjenom gradu. Te probe i ta predstava su mi ostali nevjerojatno urezani u sjećanje. Cijeli grad je živio s nama i kazalištem Gavella koje je bilo nositelj te predstave. 18 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. Primijetili smo da su ste i ove godine zadržali lanjski dizajn plakata. Naime, srce s mapom grada i slogan „walls of stone, heart of art“, iako nešto drukčije, koristite i ove godine? Taj dizajn lani je postigao veliki uspjeh i postao prepoznatljiv. Radili su ga sjajni Marko Šesnić i Goran Turković u suradnji s Marom Pitarevićem. Za ovu godinu je malo redizajniran, ali i srce i slogan su još tu. Lani su aplicirani na suvenire koji su bili veliki hit, a nedavno su stigle majice i torbe s novim dizajnom i za njima već vlada veliki interes, kako mi kažu. Drago mi je što na Igrama i danas imamo velika dizajnerska imena i umjetnike koji pomiču granice i stvaraju vizuale Igara koji se pamte. Tako je bilo u svih ovih 65 godina, što će dobro prikazati izložba „Oblikovatelji sjećanja – dizajneri i fotografi Dubrovačkih ljetnih igara“, koju otvaramo 11.7. G.G. TRSTENO Komemoracija poginulim Imoćanima Dubrovnik, Imotski i cijela Hrvatska u srijedu 2. srpnja, još jednom su se prisjetili žrtve branitelja te činjenice da je u obrani šireg područja Dubrovnika poginulo 36, a teže ranjeno stotinjak branitelja s područja Imotske krajine 22. obljetnica oslobođenja Golubova kamena i 17. godina od podizanja spomen obilježja poginulim Imoćanima obilježena je u srijedu 2.srpnja u Trstenom. Komemoracija se i ove godine kao i do sada održala uz suorganizaciju Mjesnog odbora Trsteno, foto: dubrovniknet.hr dubrovačke Udruge roditelja poginulih branitelja, Grada Dubrovnika te Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku. Naime, ove godine obilježavanje se događa i u jubilarnoj, dvadesetoj godišnjici osnutka Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku. Program obilježavanja počeo je u Trstenom kod spomen križa ispod platana te se nastavio svetom misom zadušnicom u mjesnoj crkvi Svetoga Vida. Koncelebriranu svetu misu, uz sudjelovanje više svećenika iz Imotske krajine, predvodio je don Stanko Lasić, katedralni župnik u Dubrovniku. Početak srpnja za brojne je Imoćane, poglavito imotske dragovoljce i branitelje podsjetnik na ratne dane provedene na Južnom bojištu te time i neodgodiv odlazak u Trsteno kraj Dubrovnika. Tamo je naime prije sedamnaest godina Zavičajni klub Imoćana u Du- Sudionici komemorativnog skupa prisjetili su se poimence poginulih branitelja Imoćana: Mladena Aračića, Borislava Bašića, Frane Bubala, Mate Čaglja, Milana Draguna, Ante Jerkovića, Marijana Jonjića, Dražena Jukića, Mate Juroša, Đondina Krnića, Ivice Kujundžića, Anđelka Kutleše, Branka Kutleše, Zorana Lendića, Jure Ljubičića, Zdravka Malenice, Željka Mandića, Joška Novovića, Milana Mustapića, Marka Raka, Miodraga Perkušića, Blažena Rimca, Vlade Šurlina, Milana Trutina, Marijana Šute, Mate Vučka, Ante Ujevića, Vladimira Vukovića, Joška Vukovića, Josipa Zdilara, Franka Zagorčića, Petra Žaje, Ivana Znaora, Vinka Žužula, Mate Zeca i Milana Sičenice. DUBROVAČKA BISKUPIJA Imenovanja Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić potpisao je dekrete kojima se svećenici, redovnici i vjernici laici razrješuju pojedinih službi i/ili imenuju na druge. Don Marin Lučić razriješen je službe pročelnika Ureda za mlade i Biskupijskog vijeća za mlade, te upravitelja Biskupskog doma i imenovan rektorom Biskupijskog sjemeništa i župnim vikarom katedralne župe Gospe Velike. Don Marinko Šljivić imenovan je upraviteljem Biskupskog doma i tajnikom Katehetskog ureda. Mons. Mirko Maslać razriješen je službe ravnatelja Svećeničkog doma. Mons. Petar Palić, generalni vikar, imenovan je v.d. ravnateljem Svećeničkog doma. Don Grgo Tomić razriješen je službe župnika župe sv. Ilara Mlini i umirovljen. Don Bernardo Pleše, ravnatelj Biskupijske klasične gimnazije, razriješen je službe rektora Biskupijskog sjemeništa i imen- ovan župnikom župe sv. Ilara u Mlinima. Don Mario Karatović razriješen je službe upravitelja župe sv. Marije Magdalene u Putnikovićima. Don Stipo Miloš razriješen je službe upravitelja župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu i imenovan župnikom župe sv. Marije Magdalene u Putnikovićima. Željko Batinić imenovan je upraviteljem župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu. Don Mato Karamatić razriješen je službe upravitelja župe sv. Jurja u Stravči. Fr. Mario Škrtić, OSPPE, imenovan je upraviteljem župe sv. Jurja u Stravči. Don Ivan Bolkovac, SDB, razriješen je službe župnika župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Don Ivo Zečević, SDB, razriješen je službe župnog vikara župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici i imenovan župnikom iste župe. Don Ante Guberac, SDB, imenovan je župnim vikarom župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Don Hrvoje Katušić razriješen je službe potpredsjednika Organizacijskog odbora SHKM-a i vraća se na studij u Rim. Don Aleksandar Kovačević razriješen je službe pastoralnog suradnika župe sv. Mihovila na Lapadu u Dubrovniku i stavljen svom Ordinariju na raspolaganje. Ana Marčinko imenovana je pročelnicom Ureda za mlade i Biskupijskog vijeća za mlade. Sanja Šanje imenovana je v.d. zamjenicom ravnatelja Caritasa Dubrovačke biskupije. Prof. Romana Đuka-Alemani razriješena je službe tajnice Katehetskog ureda. brovniku podigao spomen obilježje 36-orici branitelja iz Imotske krajine koji su tijekom rata poginuli na širem dubrovačkom području. Mještani Trstenoga, prema izjavama imotskih branitelja, bili su im više od obične logistike, prava zamjena najbližnjima i roditeljskom domu. Zato spomenik u Trstenome, podignut ispod platana- zaštićene prirodne baštine- pored svoje osnovne poruke za trajni spomen poginulim na Južnom bojištu- svjedoči i o zajedništvu i duhovnim vrijednostima snage Hrvata u obrani Domovine. Za datum komemoracije, na kojeg svake godine osim brojnih Dubrovčana dolazi i rodbina, prijatelji, suborci te predstavnici lokalnih vlasti iz Imotskog i Imotske krajine, odabran je 2. srpnja, kada su hrvatski branitelji u ljeto 1992. godine, predvođeni Imotskim bojovnicima osvojili najokorjelije neprijateljsko uporište Golubov kamen. Time je stanovnicima Dubrovnika osigurana nesmetana kopnena komunikacija sa ostatkom Hrvatske ali i navješteno konačno oslobođenje dubrovačkog zaleđa. Tako se i ove godine u Trstenom obilježava dvadeset i druga obljetnica oslobođenja Golubova kamena. Vijence i cvijeće na spomen obilježje položili su kao i proteklih godina predstavnici brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici civilnih vlasti iz Imotskog i Imotske krajine te Dubrovnika. Tradicionalno druženje nakon komemoracije obilježeno je ove godine i popodnevnom prijateljskom utakmicom nogometnih veterana Dubrovnika i Imotskoga na igralištu u Lapadu. MASKE NA LICE I PUT CAVTATA Cavtatski ljetni karneval Već četrnaestu godinu za redom, karnevalska udruga Dominali iz Cavtata i TZ općine Konavle organiziraju Cavtatski ljetni karneval. Za razliku od prijašnjih godina, ove godine je promijenjen datum održavanja karnevala. Ovogodišnji karneval počinje u subotu, 5. srpnja u 21sat karnevalskom povorkom. Nastavlja se plesom uz grupu Teatar na ljetnoj pozornici, dok će cijela riva postati pozornicom bubnjarima, žonglerima i akrobatima kao što su Capoeira Amazonas, HRAM, Saraswati. U 1 sat svi maškarani i nemaškarani pozvani su na maškarani after party u cafe bar Cool. Nedjelja je rezervirana za dječji karneval. Već u 20:30 djeca će karnevalskom povorkom proći Cavtatom do ljetne pozornice gdje će moći uživati u mađioničarskoj predstavi “Svijet čarolije”. Za to vrijeme odrasli mogu uživati u bogatom programu na cavtatskoj rivi. Nakon završnog plesa djece i roditelja ponoćnim vatrometom završit će i ovaj, XIV Cavtatski ljetni karnevo. Dubrovniknet team GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 19 MALA BRAĆA - FRANJEVAČKI SAMOSTAN U DUBROVNIKU: OPĆI DIO S LEGENDAMA (DIO 3.) Piše: Mirjana Urban Leđenda o maskeronu Kad bi kontinuala govorit o fratrima ko zna đe bi finula, a uputila sam to apena, onako sogredon da riprezentam ove diferente pripovjesti oli leđende i da hi malo i serijim pisanjem inkorunam Franjevački samostan Male braće oli po naški manastjer crnijeh fratara ima se sučijem pofalit. Na jedan primjer, tu je stara spičarija. Upisano je kako se nahodi među najstarijijem u Europi i po bremenu nastanka, ma spečalmente i za to što je duranjem u funcijoni od kad je formana pa do danaske. Ne fidan se vele u to što pišu diferenti ‘turistički vodiči’ i neka druga libra o temu kako je spičarija-aromatorij (perke je to i bijo aromatorij) bila već u funcijoni od 1317. godišta, perke to nije đusto brijeme, a niti može bit. Tega godišta apena je bijo srušen oni manastjer u Jaminama. Možebit da se u to brijeme i uputila operat na novon paizu crkva, ma ništa drugo. Stega se komodamente može konkludat diretamente ovo: spičarija je možebit bila apeno intonana ko ideja u brijeme gradnje crkve, 1317. Ma njezina fatiga bila je sikuramente apeno iza kako je crkva zgrađena. Ovaj konkluzion je ezat i poradi lokacijoni spičarije-aromatorija, ma i poradi tega perke je svaka notacija o njon nestala u ognju. Niđe se ne nahodi kadarke je crkva definitivamente zgrađena, dunkve, nema ni ezate informacijoni o organizacijoni i acioni aromatorija. noga (porto franko) fatiganja. Crkva je takve posle zabranjivala manastjerima, ma sve je finulo imenso i nije sutijen bijo ferman od nje rad sve do dolaska Frančeza. Ovi su subito počeli komandat ko smije, a ko ne fatigat u spičarijama (trata se svije grackije spičarija). Tako su zapoviđeli da se mora finut spečale skule da bi neko smijo bit spičar. Prvi spičar sa skulon u Gradu bio je fratar Ivan Evangelista Kuzmić (1807 - 1880.). Apena početkom 20 stoljeća spičarija je vraćena u pjanterin, tamo đe se i sad nahodi. Harnos za regulacijon i traget uz svekolike solde za te posle, zapada gosparu Ignaciju Amerlingu, vitezu Svetoga Groba Jeruzalemskog. On i njegova fameja su je iznova koltivali i mobijali. Prenda mi Ameringe znamo najviše po dvije grajske fontane, benemerita te fameje je fakat abudanata u vele dobrije djela kako na javnijem tako isto i na crkovnijem dobrima u Gradu. Na finimentu, nova narodna vlas pokonje Jugoslavije je, 1947., arivala je uzet spičariju fratrima i posvojit ko narodnu. Spašeni retaji antikoga aromatorija, spremjeni su u fratarski muzeo, đusto tamo, đe je bila i konstituiškana u 14. st. Prvi se aromatorij nahodio iza Kad bi kontinuala govorit o fratrisakristije, a blizu kapitula oli u nje- ma ko zna đe bi finula, a uputila mu, što jopet hoće rijet da su u sam to apena, onako sogredon brijeme njegova formavanja ti da riprezentam ove diferente pridjelovi crkve već bili sgrađeni i u povjesti oli leđende i da hi malo i funcijoni. Ma, deresto, nekoliko serijim pisanjem inkorunam. godišta prije oli kašnje, kad se Samo iz tega potonjega judicija trata od kvazi 800 godišta koliko ću ođe zasenjat zeru o još jedezisti, ništa se esencijalo ne noj largo čelebroj deliciji – fratarmjenja, osim istine. skoj bibljoteci. Znano je da je Dakordo fratarskijeh regula aro- izgorjela kad i crkva, a š njome i matorij je imo penasu služit samo vele čelebritati i fakata. Bremenfratrima. Ma to nije bilo tako, om je arivala nakupit krcato blaperke su fratri pomagali grajskoj ga pisane riječi (harnošću fratara čejadi u svijem nećesitatima, od merita, a spečalmente fratra tako isto i u medičini. A imali su Vitala Andrijaševića ,17. st. i ‘fratbogaremi s tega i sami koris. In- ra gluhog’ oli fratra Inocenta tanto spičarija je služila svjema. Ćulića iz 19. st.). Kroz svoju dugu povjes, nekoli- Fratar Vital Andrijašević je napko je puta i mijenjala lokacijoni. iso: Tako je 1681. bila uz fratarski „Ne mogu se sjetiti knjižnice, a ošpedo na gornjem klaustaru. U da mi se oči ne orose suzama, 18. stoljeću bilo je nekakvije na koje uređenje sam utrošio kvestijoni s papama okolo njezi- osam godina. Knjižnice sa 7.500 20 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. svezaka iz svakog područja književne djelatnosti ljudskog duha. Ovdje su bili sakupljeni izabrani dragulji starijih, a nije manjkalo ni glavnih poznatih djela modernih; sve je ovo okruživala kruna dragocjenih slika; po sredini je bio smješten arhiv pun dokumenata i spisa bilo kojeg vremena, a sve to uništi neprijatelj oganj”. Apostrofat ću kako je ova bibljoteka, ativitati fratra gluhoga, kojega su scijenili i spijom AU Monarhije, imala popis svije libara i manuskripata i to sve po sortama, 1860. godišta, što je zasikuro bio i prvi u Hrvaskon. Samo ću spečifikat najvažnije oli jedan dijo tega blaga: Štanpanijeh libara ima više od 60.000 (J. Sopta, a neđe stoji upisano i 70.000); 216 inkunabula ; arhivijo rukopisa s priko 3.000 ređistriranijeh, najstariji s kraja 10. ili početka 11. st. Specijalo spominjen prvi prijepis Gundulićeva “Osmana”, ma i prvotisak Marulićeve “Judite”, Venecija, 1521. Tu su jope i 22 jakon lijepa koralna libra s bogatijem iluminacijonima i incijalima u koži uvezanijeh s metalnim fibijama fiksanijeh. Toliko su veliška i pizahna da hi fratarski bibljotekar mora donosit na zidarskon karijoli. Ovo san sama viđela pa je to moja esperijenca, a ne nikakva prikazijon oli pripovjes. I na svrhu imadu i arkivijo od mužike. Vaja znat da hi ima 7500 u rukopisima. O muzičkon vestariju starijije mužikanskijeh strumenata neću, pošla bi udugo premda je meraviljozo viđet stare strumente od pifera, do vijoline, a ima hi više od stotine. Leđenda o maskeronu Tamo đe se sad pasava u spičariju, klauster i manastjer crnijeh fratara, oli koridurom između Crkve Male braće i Crkve sv. Spasa, a na samom kantunu fratrske crkve nahodi se jedan maskeron. Maskeron je defato masketina, pjutosto nekakvo zdepasto rugo, aparecom nalik živini oli čejadetu. U prijašnje doba te su maske u kamenom riljefu ko dekoracojon zdavali u arkiteturi diferenti graditeji, ma prestapoko bi š njima zabulali buže kud je prohodila voda oli kišnica Ona bi se iz skrivene gurle izljevala kroz njihova otvorena usta. Nahodimo hi najviše na Onofrijevon fontani (16), fontani na Gundulićevon placi, a perfin i na zapadnon bočnon strani Crkve sv. Vlaha, ... . Avertila san se, dokle ovo pišen, kako su za metaforiku oli samo komparcijon, konfrontali s jednin maskeronon na Sv. Vlahu glavu poete Iva Vojnovića („Kad ga gledate pravi Ivo Vojnović ...“ Foji od pazara). Nominacijon maskeron nan dohodi preko talijanskga mascherone, ali i frančezoga mascaron, kako pišu Anić i Goldstein. Odi je riječ o maskeronu na fasadi Crkve Male braće u Dubrovniku. Ti se maskeron još zove (biće apeno intonano u novije doba) ‘skakač’. On je jedna velika i prava atracijon. Onako vas izlizan para ko da je od mrmora oli sedefa. Zašto je on taka atracijon, nijesam znala, a možda i ne bih da me furesti to nijesu pitali, a ja samo brezpomoćno slegla ramenima. Kopala san zato po librima u bibljoteci, spečalmente tamo đe se nahodu povjesnice i leđende i niđe ništa. Iskala san informacijon u čičerona (Udruženje i privatno), ma ni od njih ništa. Muk! Neznadu. Dunkve, za nešto što se nemože neviđet kad pasavaš mimo njega, oli kad spjegavaš furestima o Onofrijevoj fontani, Crkvi sv. Spasa, spičariji Male braće i štotiga ja znam čemu sve, perke i dokle to spjegavaš okolo tebe u svako doba dana i noći na ti maskeron skaču mladi, stariji, muški i ženske i dječurlija, a ti o temu ne znaš ni beknut. Nije me interesalo što se to i danas fatiga, perke to znam. To je ono što bi se po naški spjegalo: „Viđela žaba đe konja kuju ...“ Specijalo me interesalo obaznat kad je uputilo to skakanje uz kurijozitat, radi česa. (Legendu o maskeronu objavila sam na internetu, 2006. Novinar(ka) potpis inicijalima D. M. u Dubrovačkom vjesniku, objava, 4. 07.2009., prisvojio(la) je pod naslovom Maskeron za sretnu ljubav. Novinarstvo od trešnje! Srpske forume ni ne računam, iako su mi uz maskeron pokupili mnogo tekstova o Gradu i fotografije štoviše s iznimkom samo jednog iz 2012., koji je prenoseći, naznačio izvor - oror od lupeštine! Ovo navodim da ne bi netko promislio kako sam ja plagijator, za nerijet lupež). Ako bandunamo čičerone, koji verglaju napamet sve o Gradu, fjasko je nama koji smo u tu od prije oli odvazda, što o puno atracijoni pa i maskeronu malo oli ništa neznamo. Prije sam već upisala da obično kala nečega antikoga pasavamo i ne obadamo, jerbo je to nešto odvazda tu. Mirakulamo, perke smo isti ko i oni spetati što s pojmom iščekuju, hoće li se žvelat mladac, koji je arivo skočiti na maskeron, tu fermat i koliko će ostat ; hoće li arivat svuć priko glave majicu oli otpet puce na košuji, kako bi hi svuko i osto go dopasa pa onda stavijo raširene ruke uz mir od crkve, trepereći na dijelu poplata, kvazi na prstima od noga po već izlizanoj kosoj glavi maskerona i čertamente sve to iznova obuć na se. Ako ariva baren dijo (a ovo je sve usve intjeri i kompletamenti protokolari rituo), prolomit će se od zadivjenih spetata štucanje ruka. Utoliko, već neko drugi nepacento apostava za učinjet to isto. Naturalmente to je samo jedna bravuroza egzibicijon za spetate i ništa drugo. tula, perke se strašu da bi ga voda još više učinila derutim. Iako se ne zna ezato brijeme kad je intonan ovi ritual skakanja na vr maskerona, prema njegovon prezentanoj nam figuri, sikuramente je bilo odamno. Intanto vas ritual, koji san već zasenjala, bijo je jakon komplikan za azardat se i učinjet sve što toka, dokle se nesikur cujaš na pola poplata na njegovon onda plitkon vrhu, a tratenjat se na njemu bilo je i trudno i perikolozo. Opisani ritual, prema leđendi, uputio se ko objet jednoga mlađahnoga berekina, koji još nije bijo arivo nać svoju jubav. Dunkve, do je objet da će vas upisani ritual na vr maskerona provjivat sve dokle ga ne ariva ezegviškat, ne bi li imo sreće u amorima. Berekinić je hotio pratikom akvistat maskeron za sretnu jubav. Kolikod to bio trudan i kapričoz poso, mladac, protogonista leđende, arivo je dofinut svekoliko i domalo iza tega našo je i svoju amoretu. Pripovjes o njegovon opstinacijoni ma i fortuni brzo se rastrumbetala po Gradu, što je dalo skuzu drugijem da to isto provivaju. Danas je popet se na maskeron, samo atracijon. Para se, kako je ona više interesanta furestijem nego domaćjema i strahovito im figura, perke nije hi briga hoće li i sprofitat, gus je samo to i provat. Pripovjes, koja spjegava zašto je počelo skakanje na maskeron Male braće, stoji ko leđenda o zavjetu za fortunu u jubavi. O ton leđendi koju ću napisat doznala sam diretamente od tadašnjeg priora Samostana Male braće u Dubrovniku, oca Marija Šikića, 2006., a ne iz libara, ćićerona, interneta oli kakvoga drugoga vrela. Maskeron o kojemu pišem imo je negda lineju sove, ali se je toliko izlizo i snizijo da mu se više ne može ezato dečifrat oriđinala figura. Stavjen je tu da se skrije buža kuda se s kupjerte od crkve sljevala kišnica iz konala preko skrivene kantule. Danaske se ispod njega vidi nova rotonda kan- Dubrovačke riječi korištene u kontekstu abudanta - velika ; akvistat – osvojiti, pridobiti; amoreta - ljubovca (djevojka); amorima – ljubavima ; aparec- vanjština, izgled ; pojave neke živiotinje ili osobe; apena - tek ; apostavat- čekati, vrebati ; apostrofat – naglasiti ; argatanje – težak rad; argatat – teško raditi; arivat - stići (uspjeti) ; arkivijo - arhiv ; aromatorij - biljna ljekarna; at - akt, čin, djelo; atracijon – zanimljivost, atrakcija ; avertila - sjetila, prisjetila ; azardat se usuditi se; bandunat – zanemariti (istozn.: obandunat, abandunat) ; beknut - prosloviti ; benemerit - doprinos ; berekin - mangup, osoba slobodnog ponašanja, vragolan, deran, obješenjak, spadalo ; bravurozo - ono što je izvedeno s velikom vještinom, osobito efektno ; buže - rupe ; cujaš - ljuljaš; tratenjat se – zadržati se; čelebre - slavan, na glasu, glasovit, čuven ; čelebritati - glasovitosti, slave, čuvenosti ; čertamente dakako, naravno ;ćićeron – turistički vodič ; dakordo - dogovorno; dečifrat odgometnuti; kupjerta - krov; definitivo - konačno, neopozivo; delicija specijalitet, poslastica ; derutim - potrošenim; diferento - različito ; diretamente - izravno ; dofinut - završiti, dovršiti neki rad ; durom - bez prestanka, stalno; đusto - baš tako, upravo tu ; đusto točno; esperijenca - iskustvo ; ezat točan; esegvěškat - izvršiti, obaviti, ostvariti, isporučiti narudžbinu ; (glazb.) izvesti ; prikazati, igrati, prirediti; esencijalo - bitno ; fakat - činjenično, stvarno ; faljenon - hvaljenom ; fatigat- raditi ; ferman - zausravljn ; fibija - metalna kopča ; fidat se - pouzdati se; figura - izgled; fjasko - sramota ; forman - osnovan, uspostavljen formiran; fortuna sreća; Frančezi - Francuzi ; funcijon funkcija, djelatnost, djelovanje, uloga, zadatak; go - gol ; gurle - cijev ; gus – užitak, zadovoljstvo; harnos - zahvalnost ; iluminacijoni - ukrašene rukopisne knjige ornamentima, inicijalima i minijaturama ; imenso - izvanredno (dobro) ; incijali - početna slova poglavlja likovno ukrašena ; informacijon -informacija ; inkorunat - ukrasiti ; inkunabule - knjige tiskane do 1500. godine ; intanto uglavnom; sve u svemu ; intonana - potaknuta; izlizo (se) – izgladio (se); jope opet ; kadarke - kad; kapitula - dvorana za sastanak redovnika ili za duhovno čitanje; kapričoz - uporan, tvrdoglav; karijola kolica s jednim kotačem ; kašnje - nakon, kasnije; klaustar - četverokutno unutarnje dvorište samostana okruženo trijemom sa stupovljem; koltivat - kultivirati, urediti ; komandat - zapovijedati, naređivati ; komodamente - komotno, bez zadrške, žurbe; komparcijon - usporedba ; komplikan – složen, kompliciran; konkludat - zaključiti; konkluza - zaključak; konstituiškana - uspostavljena, konstituirana ; kontinuat - nastaviti ; kompozitur - skladatelj ; koralna libra - notni zapisi za jedno- glasno liturgijsko pjevanje konačno uobličeno krajem 6. st ; koridur – hodnik, prolaz ; kurijozitat - radoznalost ; kvestijoni - problemi, nesuglasja, sporovi; largo - daleko ; libra - knjige; lineju - obličje; lokacijon - mjesto, pozicija, položaj; lupeština - lupežarija ; manuskripti - rukopisi; maskeron – točak (dugo uzl. akc. na ‘o’) ; meraviljozo – predivno, veličanstveno ; merit zasluga ; metaforika - metaforična ; mirakulat - čuditi se, iščuđavati se ; mladac - momak; mobijat - opremiti namještajem ; možebit – možda, može biti; mrmor -mramor; muzeo - muzej ; mužike -glazbe ; nahodit - nalaziti ; nahodit - nalaziti; nahodu - nalaze ; najstarijom - najstarijom; namurana - zaljubljena ; nećesitat - potreba, nevolja; nekakvije - nekakvih, nekih; nepacento - nestrpljivo ; nesikur - nesiguran, nepuzdan; notacija - bilješka (dokument) ; obaznat - saznati ; objet – zavjet (L. Zore) ; odvazda - oduvijek ; operat raditi; opstinacijon - upornosti, tvrdoglavosti; organizacijon - organizacija; oror - strahota, sablazan ; pasava - prolazi ; penasa - zadaća, obveza; perfin - čak, štoviše,dapaće ... ; perikolozo, perikulozo - opasno, brižno, bojazno; persona - osoba ; personalo - oosbno ; pifer - puhački instrument sličan flauti ; pizahna - oteža , poteža ; pofalit - pohvaliti; pojma - pažnja ; pokli - nakon; pokonja - pokojna ; ponaški - našim govorom; poplat - taban ; poradi - zbog, radi; porto franko - otvoreno, slobodno, nezaštićeno(fraza); potonji - posljednji ; povjes - povijest; prestapoko - prilično, približno, po prilici, skoro, u grubo rečeno ; prezentana - predstavlejna ; prikazijon - izmišljotina ; prior - poglavar samostana nekih katoličkih redova; prohodila - prolazila ; provat/ provivat – pokušati/kušati; puce - dugmad ; rastrumbetat - proširiti, razglasiti (nešto); regula – pravilo, interno običajno pravo; regulacijon - uređenje ; retaji – ostaci, otpaci ; riprezentam - predstavim ; rugo - čudno, smiješno, nakazno, karikirano ; sakristije - prostorija uz crkvu ili unutar crkve u kojoj se drže stvari potrebne za bogoslužje; scijenit - držati, cijeniti ; serijim - ozbiljnim ; sikuramente - zasigurno ; skula - škola ; skűza - izgovor, isprika, izlika, opravdanje ; sogredon usputno ; sortama - vrstama ; spečala posebna, specijalna ; spečalmente posebno, osobito ; spečifikat - imenovati ili spomenuti točno, pojedinačno, eksplicitno i bez eventualnih dvojbi ; spetati - gledatelji, promatrači ; spičar ljekarnik ; spičarija - ljekarna; spija špijun ; spjegavat -govoriti, objašnjavati; sprofětat -uspjeti ; subito - odmah; sučijem - čime; sutijen - time ; svjema - svima; štucanje ruka - pljesak ; traget - prijenos ; tratčnjat (se) - zadržati se, zabaviti se provoditi ; udugo - u dugo, opširno ; uputila - započela ; vestarijo zbirka (srednjevjekovna, ovdje: zbirka starih glazbenih instrumenata, M. Deanović, Molier) ; zabulat - zatvoriti ; zasikuro -zasigurno ; zdavali - stvarali, gradili ; žvelat - spretan. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 21 22 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Igranje države I baš je dobro ne’ko rek’o, da, jao onemu ‘ko radi, da ga svijet hvali. Jer, svijet je loš platiša, a i kad’ plaća, plaća - nezahvalnošću Povijesna kronika bilježi 23. obljetnicu odluke Hrvatskoga Sabora, o razlazu Hrvatske od ostalih, bivših bratskih naroda i njihovih Republika i proglasio suverenu i samostalnu Hrvatsku. Svi smo bili ponosni. Zapravo, nije uopće bilo dozvoljeno - ne ponosit’ se. Da bome! Oni koji nisu bili ponosni, i danas se još smatraju izdajnicima. I tako sad’ oni, koji su u to doba bili među najponosnijim, cijepaju dlaku na pola i pitaju se, đe je nestala naša država? Pa tako tvrde, da ovaj veliki dan trebaju slavit’ isključivo lažni vojni invalidi i političari svih boja. Umjesto prenošenja svečane proslave ( barem k’o na Dan Antifašizma), mediji su bili puni potrošenih nogometaša i kockica, a tek negdje u dnu, usputna vijest o Danu državnosti. Zato zaključuju, da nam je službeno, prošle godine bio zadnji Dan Državnosti. Jer smo od tad’, pod nekom čudnom zastavom, punom zvjezdica. Oni, koji su tu zastavu jedva čekali, bili su sigurni, kako im people must trust. A vražji people im ne vjeruju, i uopće nije zadovoljan, ni vladajućima, ali ni opozicijom. Pa su se mnogi predomislili i više nisu - ponosni. Domovina ionako više ne traži od nas, da ginemo za nju. A što bi i ginuli - nizašto? Zato su predložili, da se fino Srbima da u koncesiju Krajinu, a Talijanima, Mađarima i Slovencima - sve ostalo. Jer ovaj pokušaj ‘’igranja države”, fakat nema smisla, kažu oni. Navode i primjer Crvenoga Križa, koji, umjesto da podijeli naše solde poplavljenim Slavoncima, u Gunji, uz visoko pokroviteljstvo Predsjednika države, otvaraju pučku kuhinju. Kažu, tako svečano nije bilo ni kad’ se je otvarala pučka kuhinja u Saboru. Koju još i danas koriste Saborski zastupnici. Top of FormFinancial Times nam je dodijelio titulu, ekonomski najnesposobnije i najsiromašnije europske zemlje, koja treba pomoć drugih EU zemalja. Lako je njima pričat’ ludosti i rugat’ se s nama i našim porođajnim mukama, kad’ su se oni rodili sa zlatnom ožicom u gubici. Zato i k’o prvo ne razumiju, da smo mi još mlada država. K’o drugo, ne razumiju, da se u takvim državama, povijesni napredak mjeri generacijama. I k’o treće, ne razumiju, da smo mi, za Europom trčali k’o unuci, a stignut’ ćemo ih - k’o djedovi. Aa, eee, još su rekli, kako nam sunce, more, otoci i krasne plaže, ne daju da sagledamo probleme. Nego smo imađinali, da nam POLITIČARI PUČANSTVO je život ugodan. Tobože, hoće rijet, nisu nam svi doma. Ma zamisli samo, koji injoranti! To su oservali. A nisu oservali, kako se u nas, ovih dana slavi godišnjica plaćanja članarine za EU klub. Altroke, da oni nama pomažu. A naš Predsjednik- glazbenik, godišnjicu našega povijesnog članstva, proslavio je odlikujući one, koji su nas upisali i pokupili nam članarinu. Bilo je svečano i svi su bili fino obučeni. Vidi se, da su oni već odavno u Europi. Sve važnije su postale ove razne ankete, koje u zadnje vrijeme pokazuju, da markantnoga čelnika HDZ-a, pozitivnim smatra par postotaka ispitanika više, nego Predsjednika Vlade. Govore, kad’ bi sad’ bili izbori, dilema birača bila bi, da se odluče, bi li radije, da ih kučak ugrize za lijevu ili desnu nogu. I tako je Predsjednik Vlade zauz’o prvo mjesto liste najnepopularnijih političara u zemlji. Kažu da ga podržava jedva 18 posto birača. Uključujući širu rodbinu. A dolaze vrućine, pa neke prognoze govore, da će do kraja ljeta, jedino Premijer, sam sebe podržavat’. A opet, do tad’ se svašta može dogodit’. Može on nekim odlučnim potezima i popravit’ rejting. Evo, baš je ovih dana svrnuo u Grad, kako bi našemu Županu, ali i svima koji se kreću po sumnjivim terenima, Piše: Mario Klečak donio potvrdu o razminiranosti Dubrovačko – neretvanske županije. Onima, koji bi se radije kretali autoputem, rek’o je, da nas nema 12 milijuna, ali bi bilo dosta i devet. Skupa sa Kosovcima, Albancima, Crnogorcima. Taman koliko treba za nastavak izgradnje auto puta. Pa eto, ljudi smo. Dogovorit’ ćemo se. Sve se svodi na to, da se radit’ - ne isplati. O temu postoje i vickaste Balkanske poslovice. Ono, naprimjer, ‘ko voli radit’, radilo mu se o glavi. Ili, živio rad, živio trud, nek radi ‘ko je lud. Ma ne misle svi tako. Eto, recimo, svi znaju, koliko naš Gradonačelnik radi. Ne da radi za dvojicu...ma što ludo govorim... nego radi bora mi, za nas deset. Može ga se u svako doba viđet’ na putima. I to, ne samo mikro - nedovršenima, freško raskopanima, pa asfaltiranima lokalnima, nego i na međunarodnim. I onda, za sve te napore, umjesto priznanja i medalje, u medijima mu broje, teško zarađene solde, kuće, dionice, umjetnine, ušteđevinu u banci... K’o da je to njemu sve palo s neba. I što je najgore, svi misle, da bi i oni, njegov pos’o obavili, za neveliku plaću, od nepune 22 tisuće kuna. Ma znamo mi takve. To su oni, što bi radili osam sati i spavali osam sati. Po mogućnosti istovremeno. I baš je dobro ne’ko rek’o, da, jao onemu ‘ko radi, da ga svijet hvali. Jer, svijet je loš platiša, a i kad’ plaća, plaća - nezahvalnošću. Mercator je naš! Dobro, nismo ga baš mi kupili, ali k’o da i jesmo. Kupio ga je, (kažu zlobnici), hrvatski Princ Tame, kralj Kulmerovih dvora. I to je, govore ček’o, da se pažnja javnosti ohladi od nogometnih iluzija, pa da mu se mediji mogu potpuno posvetit’. A to se eto, slučajno poklopilo. Oni, što ga znaju, još od njegove prve cvjećarnice, hvale ga i tvrde, kako mu je cvijeće moralo, kad’ tad’ procvjetat’. Jes’ da se je obogatio u delikatnim vremenima, ali se je obogatio pošteno. Ili je to preskromno rečeno; obogatio se je on, dragi moj, više nego - pošteno. A Ministar gospodarstva mu je hitro uputio čestitku, jer ga gazdin uspjeh veseli, k’o da je i državna firma. Sigurno ga gusta, gospodarska vizija, kojom njegov prijatelj pojačava monopol, a smanjuje konkurenciju na Hrvatskom tržištu. Uz to, spominju oni zlobnici, njegova se, gospođa Ministarka, kolekcionarka, možda nada još jednoj Ledovoj škrinji. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 23 POSEBNA NAGRADA IVAN KUKULJEVIĆ ZA KNJIGU DR.SC. NADE GRUJIĆ Veliko priznanje za dubrovački ogranak Matice hrvatske Ukoliko sami ne postanu svjesni potrebe njezina očuvanja, sve sam sigurnija da će od dubrovačke gotičke i renesansne stambene arhitekture uskoro ostati samo knjige - rekla je, uz ostalo, za ‘Vijenac’ nagrađena Nada Grujić Matica hrvatska ogranak Dubrovnik dobitnik je velikog priznanja - posebne nagrade Ivan Kukuljević Sakcinski, kojeg Glavni odbor Matice hrvatske dodjeljuje najboljem ostvarenju u izdanju nekog od ogranaka. A to najbolje ostvarenje u 2012. i 2013. jest knjiga prof. emeritus dr. sc. Nade Grujić ‘Kuća u Gradu - studija o dubrovačkoj stambenoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća’, koju je dubrovački ogranak objavio koncem 2013. godine. Nagrada je autorici te uredniku izdanja Danku Zeliću i dubrovačkoj Matici uručena na glavnoj, ujedno i izbornoj skupštini Matice hrvatske u Zagrebu, gdje je za novog predsjednika izabran akademik Stjepan Damjanović. Riječ je o šestoj knjizi povjesničarke umjetnosti Nade Grujić, a drugoj koju je izdala u izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. Knjiga sadrži studije o dubrovačkoj stambenoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća, a objavljena je u sklopu biblioteke ‘Prošlost i sadašnjost’ s uredničkim potpisom Danka Zelića. Obogaćena fotografijama, arhitektonskim nacrtima, presnimkama, pojmovnikom, dokumentima, kazalom građevina i osoba te sa sažecima na engleskom i talijanskom jeziku, knjiga na gotovo 500 stranica postiže interakciju teksta i slikovnih priloga. Nada Grujić jedna je od najrevnijih proučavateljica hrvatske povijesne arhitekture, posebno na području Dubrovnika. U karijeri na Institutu za povijest umjetnosti i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrenula je više znanstvenoistraživačkih projekata u vezi s graditeljskom baštinom 15. i 16. stoljeća, sudjelovala u interdisciplinarnim istraživanjima (koja su podrazumijevala suradnju povjesničara umjetnosti, konzervatora, restauratora, arhitekata, arheologa) te obradila brojne spomenike i spomeničke sklopove. Uz šest knjiga, autorica je i mnogih znanstvenih radova, uglavnom s područja javne i stambene arhitekture gotike i renesanse. - Ova je knjiga nastala nakon dugogodišnjega rada na dubrovačkoj stambenoj arhitekturi. I dok naslovi knjiga koje sam prethodno objavila pokazuju da je za ljetnikovce postojao veći interes izdavača, o kućama na dubrovačkom teritoriju pisala sam dosad samo u znanstvenim časopisima. Ostali su neobjavljeni mnogi rezultati istraživanja na kućama unutar dubrovačkih zidina i velik broj arhivskih dokumenata koji se odnose na njih, ali i na one koje su u međuvremenu nestale. Treba uzeti u obzir da dinamika pregradnji u gradskim kućama nadilazi onu što je nalazimo u ladanjskim. Sliku sveukupne stambene izgradnje Dubrovnika nisu mijenjali samo požari i potresi, već i potrebe, navike te ukus njihovih stanovnika. Stoga je moj pristup temi ponajviše odredila činjenica da iz 15. i 16. stoljeća i nije ostalo mnogo cjelovito saču24 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. vanih kuća. O njihovu podrijetlu, rasporedu i izgledu njihovih prostorija pa i pročelja moglo se suditi samo uvidom u brojne ugovore o gradnji ili izradi klesanih elemenata i onih kuća iz prethodnih stoljeća koje nisu sačuvane. Okupiti i povezati tako opsežnu građu moglo se samo u knjizi. Prije četiri godine ponudila sam je za tisak ondašnjoj predsjednici dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, gospođi Ivani Burđelez. Zahvaljujući njezinu interesu za tu temu, ali i njezinu praćenju rada na knjizi, nastala je naša Kuća u Gradu. U studenom prošle godine, netom po dovršetku knjige, Ivana je preminula, a Kuća u Gradu bila je posljednja knjiga koju je u ime izdavača potpisala - kazala je povodom nagrade u razgovoru za ‘Vijenac’ autorica Nada Grujić. - U knjizi Kuća u Gradu namjera mi je bila predstaviti najbolje primjere stambene arhitekture 15. i 16. stoljeća, bez obzira na stanje u kojem se nalaze i na pogrešne planove. No što reći o sudbini kuća u gradu koji ostaje bez stanovnika? Komu objasniti da je njihovo premještanje iz grada u okolicu uzrokovalo ondje prekomjernu izgradnju koja je izbrisala ne samo stoljetne granice između gradskog i ladanjskog prostora nego je devastirala i krajolik – bitni kontekst ladanjske arhitekture? I Vrijeme ladanja i ova posljednja knjiga – Kuća u Gradu – namijenjene su ponajprije Dubrovčanima. Većina njih, pogotovo novih stanovnika, i ne zna što se nalazi iza zatvorenih vrata kuća njihova grada. Kada bi bolje poznavali vrijednosti svojih kuća, ne bi ih tako olako pregrađivali, oštećivali i uništavali važan dio povijesti Grada. Ukoliko sami ne postanu svjesni potrebe njezina očuvanja, sve sam sigurnija da će od dubrovačke gotičke i renesansne stambene arhitekture uskoro ostati samo knjige. U želji da knjiga Kuća u Gradu nađe čitaoce, zahvalna sam da ju je objavio dubrovački ogranak Matice hrvatske - rekla je za ‘Vijenac’ nagrađena Nada Grujić. O Nadi Grujić Nada Grujić rođena je 5. ožujka 1938. godine u Zagrebu. Pohađala je Klasičnu gimnaziju, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dvopredmetnu studijsku grupu Povijest umjetnosti, Fran- cuski jezik i književnost (1963.), magistarski rad (Ladanjsko-gospodarska arhitektura otoka Šipana) obranila je 1973., a 1980. godine i doktorsku disertaciju (Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja). Od 1964. radila je u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1966/ 67. boravila je u Parizu kao stipendist Francuske vlade usavršavajući se za područje ranosrednjovjekovne skulpture kod André Grabara. U okviru istraživačkih projekata i povijesno-umjetničkih studija sekcije «Povijest naselja» koju je na Institutu za povijest umjetnosti osnovao i vodio prof. dr. Milan Prelog obradila je preko 1500 objekata fortifikacijske, sakralne i stambene arhitekture na području od Istre do Dubrovnika. Od 1980. intenzivno je sudjelovala u istraživanju dubrovačkih spomenika predviđenih za obnovu nakon potresa 1979. i nakon rata. U zvanje višeg znanstvenog suradnika Instituta za povijest umjetnosti izabrana je 1985. a u zvanje znanstvenog savjetnika 1993. godine. Od 1990. godine radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao docent, od 1992. godine kao izvanredni profesor, a od 1997. kao redoviti profesor. Predavala je predmete «Osnove arhitekture», «Umjetnost renesanse», «Arhitekturu renesanse i baroka», te izborne kolegije iz urbanizma, arhitekture i teorije renesansnog razdoblja. Bila je predstojnica katedre za «Teoriju likovnih umjetnosti». Sudjelovala je u nastavi Poslijediplomskih studija Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku od 1986., a od 1993. do 1995. bila je i voditeljica studija «Kulturna povijest istočne jadranske obale». Redovito je sudjelovala i u nastavi Poslijediplomskog studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i bila je njegovom voditeljicom od 1997. do 1999. godine. Kao gost predavač održala je predavanja na Institutu za povijest umjetnosti Univerziteta J.W. Goethe u Frankfurtu (1986.), na Sveučilištu u Genevi i Lausanni (1992.), i na Univerzitetu u Paviji (1996.). Od 1984. godine redovito je sudjelovala u radu Centra za više renesansne studije u Toursu (CESR – Université François Rabelais, Tours), a od 2003. sudjeluje u radu novoosnovanog Centre André Chastel pri Institutu za povijest umjetnosti (INHA) u Parizu. Od 2002. redovito predaje u Rimu na Europskom poslijediplomskom studiju povijesti arhitekture (Master Europeo in Storia dell’Architettura) koji su osnovali: Universitŕ degli Studi Roma Tre, Université Paris 8, Universidad Politécnica de Madrid i Université de Provence-Aix-Marseille 1. Kao plod te suradnje tim ustanovama je od 2005. priključen i nominalno Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je referatima na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je voditeljica znanstveno-istraživačkih projekata: «Dubrovnik – modifikacije urbanog tkiva i tipologija stambene arhitekture XV. i XVI. stoljeća», «Gradska stambena arhitektura XV. i XVI. stoljeća na dubrovačkom području», «Knežev dvor u Dubrovniku», a 2006. voditeljica je projekta «Javna i stambena arhitektura u Dalmaciji i na dubrovačkom području». Objavila je brojne znanstvene i stručne radove te šest knjiga. Za knjigu «Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja» primila je nagradu «Josip Juraj Strossmayer» dodijeljenu za znanstveno djelo s područja društveno-humanističkih znanosti za 1991. godinu. Filozofski fakultet u Zagrebu dodijelio joj je 2005. godine Povelju za posebne uspjehe na unapređenju znanstvenog i nastavnog rada i širenju ugleda fakulteta. Za ukupna, izvanredna dostignuća i dugogodišnji predani rad na zaštiti hrvatske kulturne baštine Nada Grujić 2012. dobila je Nagradu Vicko Andrić za životno djelo koje dodjeljuje Ministarstvo kulture RH. O nagradi ‘Ivan Kukuljević Sakcinski’ Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna ustanova, čuvarica hrvatskog jezika, hrvatske kulture i hrvatskog identiteta od svoga osnutka 1842. godine do danas, a njezine nagrade obilježavaju život i nisu zbroj prošlih zasluga namijenjen za arhive, već se dodjeljuju za stvaralački potencijal. Nagrade Matice hrvatske dodjeljuju se od 1999. godine, a o strogim kriterijima izbora svjedoči činjenica da se ne uručuju svaki put za svaku od kategorija. Stoga laureati ugledne nagrade više nego zaslužuju biti pridruženi imenima velikana koja čine našu duhovnu baštinu. Nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski dodjeljuje se najboljemu ostvarenju u izdanju nekoga od ogranaka Matice hrvatske, a nosi ime velikog hrvatskog domoljuba, književnika i povjesničara koji je 2. svibnja 1843. prvi u Hrvatskom saboru progovorio na materinskom jeziku i tražio da se hrvatski jezik uvede u sve škole i državne ustanove. Baldo Marunčić Zlatni jubilej misništva don Joza Njavra Dana 29. Lipnja na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, don Jozo Njavro, svećenik Dubrovačke biskupije na službi župnika župe sv. Andrije u Dubrovniku, obilježio je 50. obljetnicu ređenja za svećenika. Posljednjih godina, tijekom srpnja i kolovoza don Jozo Njavro na Lokrumu služi misu ali i mnoge druge mise koje održavamo na Lokrumu u posebnim prigodama. Prigoda je to da uz dašak vjetra u hladovini ispod 300 godina starih maslina poslušate jutarnju misu i duhovno se obnovite. Savršen početak dana zasigurno uvijek učini don Jozo Njavro sa svojom propovjedi. Od prve nedjelje u srpnju opet počinju mise na Lokrumu. Sve ono što smo željeli izraziti ne može stati na papir ali može jedno veliko HVALA. Dragi naš don Jozo vjerujemo da ćemo još dugo slušati poučne propovjedi na Lokrumu, želimo Vam sretnu obljetnicu u mislima i molitvi sa Vama. 1.SRPNJA 2014.- U ČAST SLIKARA ĐURA PULITIKE EPIDAURUS FESTIVAL Otkrivena spomen ploča U povodu rođendana Vlaha Bukovca U organizaciji Družbe ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’ i Umjetničke galerije Dubrovnik, 1.srpnja je na Tvrđavi sv. Ivana pred mnogobrojnim prijateljima, poznanicima i štovateljima svečano otkrivena spomen ploča velikog dubrovačkog slikara Đura Pulitike. Pulitika je bio veliki umjetnik, slikar jasnog kolorizma koji je slaveći boju stvorio svoj vlastiti prepoznatljivi stil. I ne čudi stoga što se okupio veliki broj Dubrovčana, ljubitelja kulture, umjetnosti, a naročito njegovog stvaralačkog djela. Nakon otkrivanja spomen ploče, u Galeriji Dulčić Masle Pulitika uslijedio je koncert „Nocturno za Đura“ u izvedbi mlade klaviristice Ivane Jelače. Na programu su bili „Nocturna“ Ferda Livadića i Frederica Chopina. U njegovom Atelijeru u kojem je proboravio najveći dio svog života postavljena je i popratna izložba njegovih djela koja se može pogledati do nedjelje, 6. srpnja. Đuro Pulitika rodio se 1922. na Bosanki ponad Dubrovnika. Akademiju likovnih umjetnosti studirao je u Zagrebu od 1941. do 1947., a sa izlaganjem započinje od 1945. Njegovi profesori bili su: Zlatko Šulentić, Ljubo Babić, Krsto Hegedušić. Sudjelovao je na više od 250 izložbi u zemlji i inozemstvu, od kojih su 42 bile samostalne izložbe. Pulitika je dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada. Umro je u Dubrovniku 2006. portaloko.hr Povodom rođendana Vlaha Bukovca (4.srpnja 1855.23.travnja 1922.) Bukovac toujours organizira ovoga petka 4.srpnja u Kući Bukovac u Cavtatu likovno - edukativna radionicu, s početkom u 10 sati. Predavanje dr.sc. Rozane Vojvoda je na programu u 20 sati, a svečani koncert ansambla Brevis iz Kaliningrada u 21 sat. Epidaurus festival je projekt pokrenut 2012., na inicijativu hrvatske pijanistice Ivane Marije Vidović, da se zna ‘TKO je Vlaho Bukovac’. U svesrdnoj suradnji s Kućom Bukovac, Turističkom zajednicom Općine Konavle, Općinom Konavle, Hotelom Croatia, te brojnim dragim donatorima. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 25 mali OGLASI BEVERLY 500, 2005.g. za 16000 kn. 098 192 7649. KUĆE Vespa NV 150, reg. do 6/’15., dobro očuvana. 098 680 623. Prodajem novu kuću na dvije etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. GSM: 095 87 49 371 APARTMANI Dođite u malo misto na Braču! I veliki Tin i Smoje su voljeli MIRCA. Manji apartmani 150 m od mora. 095 393 6614 SOBE Iznajmljujem sobu, upotreba kuhinje i banje, na duže vrijeme ozbiljnoj zaposlenici. 091 884 6373. ZEMLJIŠTA Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747 107. VOZILA RENAULT MEGANE CLASSIC 1.4, 1999.g., 164000 km, reg. do 8/’14., benzinac, 55 kw. Cijena 14000 kn. 098 192 7649. AUDI A3 1.9, diesel, reg. do 11/’14. 098 285 582. SEAT CORDOBU 1996.g., ful oprema, klima. 099 441 0808. PLOVILA Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11100 Eura. 098 747 107 POSAO Trebam dimnjačara! 091 894 6130. Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958 1993. Fizioterapeut pruža usluge masaže. Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do 18. 099 593 5256. Vikendom čistim apartmane. Samo ozbiljne ponude. 099 855 6807. Svi završni radovi u građevini (pituravanje stanova i kuća, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi odrzavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pločastog namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311 6363. Ako želite sačuvati drage uspomene sa VHS kazeta, 8 mm, javite se. Presnimavamo na DVD, CD, USB. 099 441 0808. Dajem lekcije iz gitare. 099 441 0808. Tražim posao na recepciji, suvenirnica. POSTUPAK PREDAJE MALIH OGLASA Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. Vikendom čistim apartmane, govorim strane jezike. 099 855 6807. Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413 795 Drage mame i tate! Odgovorna sam, vesela i prilagodljiva osoba. Voljela bi čuvati i provoditi vrijeme s vašim dijetetom. 098 768 631. Prodajem laptop dobro očuvan. 099 855 6807. Prodajem nakit, disko haljine i torbice. 095 815 7019. KAMEN brački, Visočani-obloga bunja, štokovano, dostava i montaža, povoljno. 091 728 5208. Prodajem ronilačko odijelo med. 098 170 5535. KAMENOKLESAR-Izrada Grobnica, spomenika,vaze, skaline, klupice, ograde, kolone. 091 728 5208. Iznajmljuje se vez za barku u Rijeci dubrovačkoj uz osiguran parking. Informacije na broj 091 173 9666. Čistila bih apartmane, spremala kuće, Ploče - Stari Grad. 098 169 2692. OSOBNI ODNOSI Gospodin želi upoznati dame za druženje. Odličan džeparac. 099 826 1327. RAZNO Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected] ULICAMA MOGA GRADA Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljakpetak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected] 26 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. Kino Visia KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2 3D TRANSFORMERSI 3D Kino Sloboda 04., 08.srpanj / 21.30 „Linđo“ plesom i pjesmom kroz Hrvatsku 05., 07.srpanj / 21.00 Kazališna družina Kolarin : MATRIMONIJO Kino Jadran YVES SAINT LAURENT WALKING ON SUNSHINE Kino Slavica ZATVORENI KRUG 09.srpanj / 21.30 OKUSI DRUGAČIJE KINO: SLOW FOOD STORY - projekcija dokumentarnog filma uz razgovor s producentom SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK Piše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, paroh dubrovački Istina u ljubavi Ako Božja ljubav ne obitava u nama, nećemo imati pravilan pristup istini. Jer isti onaj Bog koji je Istina jest i Ljubav. Neko je rekao: «Vjerujem da tamo gdje je najveća istina jest i najveća ljubav» Govoriti istinu nije dovoljno. Samo govorenje istine nije Moramo je govoriti u ljubavi, veli dovoljno sv. apostol Pavle. Postoji Vrlo često izgovorimo bolnu i mnogo različitih načina go- štetnu stvar pod vidom govorenvorenja istine. Jedan sveštenik ja istine. Ovo je stara tehnika, i je za nekoga rekao: «Sreo sam ljudi koji se njome služe su rđavi ga i malo sam mu se naklonio.» i destruktivni. Naravno da je To što je on rekao vjerojatno je dobro govoriti istinu. Ali istina, bila istina, ali zasigurno nije kako je davno primijetio Blaženi izrečena s ljubavlju. Rečena je Avgustin, može biti «krvoločna» u ljutnji, možda začinjena ako je izgovorena bez ljubavi. zlobom. Međutim istina izreče- Često moramo opominjati ljude, na u ljutnji nije ista kao izrečena naročito djecu, ali se te u povjerenju, jer postoje jaki ra- opomene moraju davati u zlozi da ono što je izgovoreno u ljubavi i da ih prati molitva. U cilju ljutnji nikada ne može da bude da budu efikasne, iza opomedo kraja istinito. Ljutnja uvijek na mora uvijek da prosijava kvari i izopačuje istinu. ljubav. Jedan od najstarijih Kad govorimo istinu bez ljubavi, hrišćanskih dokumenata, Didasigurno se neće čuti. Svako dje- hi (80 godina poslije Hrista) lo učinjeno bez ljubavi je greš- kaže: «Ako je neophodno da no. Također govorenje istine, a ukorimo jedan drugoga zbog da nije obavijeno ljubavlju, čes- neke pogreške, učinimo to na to je veoma grešno. Malo je blag, pun ljubavi, način, ne ljutistvari koje mogu narušiti ljudske to ili zlurado.» Činimo to u duhu odnose više od izgovorene is- Evanđelja. tine bez ljubavi. Neophodno je stvoriti klimu koja će dozvoliti da se istina čuje i prihvati, ta klima jest ljubav, a istina s ljubavlju donosi iscjeljenje. Istina s ljubavlju osposobljava nas da sebe sagledamo onakvim kakvi uistinu jesmo. Istina s ljubavlju pridonosi promjeni na bolje. Čekić ponekad promaši cilj - buket nikada. Duhovna taktičnost je dar Duha Svetoga Dakle, nije dovoljno samo da hrišćanin govori istinu. Moramo je govoriti u ljubavi. Ona zahtijeva duhovni takt: zahtijeva, ništa manje, nego vođenje Duhom Svetim. Koliko je samo brakova zagorčano insistiranjem muža da mu žena kaže punu istinu o sebi, ili ženinim istrajavanjem da joj muž izbroji svoje mane. Veoma mnogo je istinitih stvari, koje znamo i ja i ti, o kojima moramo zauvijek ćutati, jer nemamo snage da ih izgovorimo u ljubavi. Stoga je dobro pravilo: Nikad ne govori istinu dok te ne nauči Duh Sveti da je govoriš u ljubavi. U čemu je najveća istina? Ako Božija ljubav ne obitava u nama, nećemo imati pravilan pristup istini. Jer isti onaj Bog koji je Istina jest i Ljubav. Neko je rekao: «Vjerujem da tamo gdje je najveća istina jest i najveća ljubav.» Najveći primjer govorenja istine u ljubavi jest Gospod Isus Hristos. Govorio je istinu kao što niko nije govorio. Pa i Njegovo govorenje istine se ne bi slušalo da nije ništa drugo činio, nego samo govorio. On je zaista govorio istinu, ali nam je govorio iz srca jedne ljubavi koja je stradala i umrla nas radi. On nam je govorio kao Onaj koji je bio pun blagodati i istine (Jn 1,14). Nego da govorimo istinu u ljubavi, da u svemu uzrastemo u Onoga koji je glava - Hristos (Ef 4,15). GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 27 Izvadci iz knjige: „Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“ Uvod Tokom kolovoza 1913. Dubrovnik je bio veoma dobro posjećen. O toj posjeti turista pisao je i lokalni list: »Ima nekoliko dana do našim gradom vrve stranci. Veoma ih je mnogo, a među njima je veći dio braće Čeha, koji naš grad s godine na godinu sve to veće posjećuju. O drugoj polovini studenog 1913. otvoren je još jedan novi ugostiteljski objekt - »Svratiste Domovina« u Lapadu. O tom svratištu bila je objavljena ova novinska informacija: »Ovo novo svratiste nalazi se na krasnom položaju u Lapadu, kod kolne ceste, u novoj zgradi između borja, uz more (u blizini palače conte Giorgi). Sasvim su moderno udešene sobe za iznajmljivanje, sa svim komforom i s pećima na paru, uz svu opskrbu. Uvijek ima hladnih i toplih jela, izvrsna vina i piva, kafe i ost. Cijene su umjerene. Četiri mjeseca kasnije, u drugoj polovici ožujka 1914, otvoren je u Lapadu i »Grand hotel Lapad« sa 76 soba. Vlasnik tog hotela bio je austrijski veleposjednik Wilhelm Lerch. Tom hotelu - koji ie tako nazvala dubrovačka štampa - vlasnik je inače dao ime »Weis- Lukša Lucianović Povijest dubrovačkog hotelijerstva ses Schloss«. Dubrovčanima ie s pravom smetalo to uvođenje njemačkog nazivlja, i reagirali su. Reagirala je i dubrovačka općinska uprava, pa je vlasnik bio prisiljen da taj naziv svog hotela prevede na hrvatski jezik. Tako se Lerchov hotel, umjesto »Weisses Schloss«, potom zvao »Bijeli dvorac«. Interes turista za Dubrovnik stalno se povećavao. Početkom travnja 1914. lokalni je list, u bilješci »Navala stranaca«, saopćavao: »Naš je grad postao pravim stjecištem stranaca. Tolika je navala već od nekoliko sedmica da nije moguće naći sobe sa svim novim hotelima i pensionima što su se u zadnje doba podigli«. O dolascima putnika (među kojima pretežno turista) sa putničkim parobrodima, koji su pristajali u Gružu, svjedoče brojni natpisi u lokalnom tisku iz tih godina. Feljton br. 26 „Grand hotel Lapad“ „Grand hotel Lapad“ otvoren je 1914. g. i nakon otvaranja bio nazvan „Weisses Schloss“, po želji vlasnika iz Austrije g. Wilhelma Lehra. Zbog stranog imena, kako smo u uvodu istakli, hotela javnost se pobunila, pa i lokalna vlast, pa je novoizgrađeni hotel morao promijeniti ime i dobiti novo: „Bijeli dvorac“. Tek poslije rata hotel je nazvan „Grand hotel Lapad“. Inače, W. Lerch kupuje dvorac od obitelji Đorđević koji su Dubrovčani zvali Picola Venezia skupa s kapelicom. U početku je hotel imao 73 postelje. Ovaj hotel nastavio je raditi sve do današnjih dana. Kako hotel „Lapad“ ove godine slavi 100 godina svog postojanja i rada uprava hotela planira krajem sezone organizirati „tjedan sjećanja na ovaj hotel“ s brojnim manifestacijama i tiskanjem monografije (biografije) ovog hotela. Fitness Bazen Sauna· Parna kupelj·Power Plate 28 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. Hotel Hilton Imperial tel: 020 320 389 ZANIMLJVOSTI Spomen obilježje Franji Ferdinandu na metkovskoj rivi - turistička atrakcija Metković je obilježio stogodišnjicu uplovljavanje jahte Dalmat, sa kojim su doputovali austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinad i njegova su- Lukša Lucianović pruga Sofija na putu za Sarajevo. Iz Metkovića su Franjo i Sofija nastavili www.dubrovnikturistinfo.com svoje posljednje putovanje vlakom. Nedugo zatim na istu jahtu Dalmat ukrcani su ljesovi carskog para, koje je u Sarajevu ubio Gavrilo Princip. Program je u nazočnosti gradskih i županijskih vlasti te konzula Republike Austrije, Marina Mrklića započeo svetom misom zadušnicom u crkvi Svetog Ilije a nastavljen je predavanjem povjesničara dr. Ivana Jurića u Gradskom kulturnom središtu o sarajevskom atentatu. U spomen na carski par Franju i Sofiju na rivi je postavljena „citylight vitrina“ na kojoj su zapisane osnovne informacije o njihovom boravku u Metkoviću uz popratne autentične fotografije iz toga vremena. Autor teksta je dr. Ivan Jurić, fotografije je ustupio Ivo Veraja a sve skupa je dizajnirao, Mislav Gluščević. Postavljanje obilježja Franji Ferdinandu na rivi obogaćena je turistička ponuda grada Metkovića. (SD) PO VRSTAMA SMJEŠTAJA I S USPOREDBOM PREMA PROŠLOJ GODINI Pregled noćenja za prvih šest mjeseci Odbor za kulturu, izlete i rekreaciju Zorana Koroman, koja je skoro četiri godine vodila ovaj odbor, zahvalila se na ukazanom povjerenju i od prvog srpnja netko drugi će biti zadužen za ovaj posao. Održana je u ponedjeljak i mala svečanost na kojoj joj je SUH podružnica Dubrovnik uručio prigodne poklone. Međutim, Zorana Koroman i dalje ostaje član ovog odbora. Izvješća o radu U četvrtak, 3. srpnja ove godine održat će se dva sastanka na kojem će biti govora o izvješćima o radu u prošloj godini. Tako će Matica umirovljenika Dubrovnik održati ovaj sastanak u 9,oo sati u Domu za starije osobe ispod stare bolnice a Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika u 11,00 sati u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Predstavnici SUH - podružnica Dubrovnik sudjelovat će na oba sastanka. Ljetni raspored rada SUH - podružnice Dubrovnik Ovim putem obavještavamo sve članove i prijatelj SUH-a kako kancelarije u Josipa Kosora br. 30 neće raditi tijekom srpnja i kolovoza. Prvi radni dan bit će 1. rujna pa onda svaki ponedjeljak, srijeda i petak od 9 do 11 sati. www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka) GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 29 PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK Predstavljanje kataloga Gyotaku i radionica Predstavljanje kataloga Gyotaku, u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, Androvićeva 1, održat će se u petak 4.srpnja u 10 sati. Nakon predstavljanja održat će se kratka radionica, namijenjena svima zainteresiranima, s praktičnim prikazom tehnike gyotaku. Gyotaku je tehnika koju su tijekom 19. stoljeća razvili japanski ribari kako bi zabilježili veličine i vrste riba koje su lovili. U vremenu kad fotografija nije bila široko dostupna razvili su tehniku dokumentiranja čiji je rezultat prikaz ribe po kvaliteti vrlo sličan fotografiji. Riba se premazuje bojama koje imitiraju njezine stvarne boje, prekrije papirom 30 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. te se utrljavanjem preslikava na papir. Moglo bi se reći da je tako dobivena zrcalna slika zapravo bogatija od fotografije jer se primjenom te tehnike na papir ne prenose samo oblik i boja nego doslovno i tekstura ribe. Radom u gyotaku tehnici može se dosta naučiti o vanjskim karakteristikama pojedine vrste riba jer većina ljudi bolje pamti kad nešto fizički stvara. Gyotaku je i vrlo zanimljiva umjetnička forma. Gyotaku radionice u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik održane su u studenome 2011. godine. U njima su sudjelovali učenici eko grupe Osnovne škole Cavtat i učenici slikarsko-dizajnerskog smjera Umjetničke škole Luke Sorkočevića iz Dubrovnika. Učeći o tehnici koja predstavlja spoj prirode i kulture te znanosti i umjetnosti, učili su i o vrstama riba čestim u dubrovačkom podneblju kao što su arbun, cipal, kanjac, luc, lumbrak, salpa i trlja. Uz svaku reprodukciju rada nastalog na radionicama, u katalogu Gyotaku navedeni su nazivi ribe na hrvatskom, engleskom i latinskom jeziku, kao i nazivi koji se koriste u dubrovačkom kraju, a koji se često razlikuju od standardiziranoga hrvatskog naziva. Za to što su i ti, lokalni nazivi, standardizirani, imamo zahvaliti dubrovačkom prirodoslovcu Baldu Kosiću. Ovaj profesor crtanja i kaligrafije u dubrovačkoj Nautičkoj školi te u gradskoj učionici i višoj gimnaziji, uz to znameniti prirodoslovac i upravitelj Dubrovačkog muzeja (1882. – 1918.), u nekoliko znanstvenih radova sastavio je popis gotovo dvije stotine riba dubrovačkog kraja, navodeći njihove dubrovačke i latinske nazive, kao i podatke o njihovu staništu, načinu lova i trgovine te vrijednosti i okusu njihova mesa: „Gradja za dubrovačku nomenklaturu i faunu riba“ iz 1889., „Dodatak Gradji za dubrovačku nomenklaturu i faunu riba“ iz 1891., „Gragja za dubrovačku nomenklaturu riba“ iz 1892. godine, „Nova građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu riba“, kao i dodatak ovoj gragji iz 1898., te rad „Ribe dubrovačke“ iz 1903. godine. S namjerom da se to prirodoslovno i kulturno blago sačuva od zaborava, uz svaku predstavljenu vrstu tiskani su, bez ikakve jezične ili leksičke intervencije, dojmljivi ulomci iz Kosićevih radova. Katalog će se prodavati po promotivnoj cijeni od 20, 00 HRK. K.Ivanišin UČIMO HRVATSKI Unutarnji interijeri Očito ponukana neopravdanom, ali prečestom uporabom pleonazama – istoznačnih riječi, kako u svagdašnjem govoru i razgovoru, tako i u javnoj komunikaciji, dr.Anđela Frančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu odgovara na upit možemo li urediti unutarnje interijere. “Poštanski sandučići svakodnevno su pretrpani reklamnim letcima kojima nas pozivaju u restorane, velike trgovačke centre, nude nam dostavu hrane u kuću, popravke roleta, emajliranje kada i sl. Među brojnim letcima našao se i jedan kojim se nudi uređenje unutarnjih interijera. Pitate se kakvi su to unutarnji interijeri? Pridjev unutarnji razumljiv je svim govornicima hrvatskoga jezika pa ga ne treba objašnjavati. Međutim, značenje imenice interijer očito nije poznato svima, ali to ih ne sprječava da je upotrebljavaju kao što to čine sastavljači reklamnih poruka. Interijer je riječ stranoga podrijetla koja znači unutrašnjost stana, dvorane i nekoga drugoga namjenskog prostora. Prema tome, kad kažemo unutarnji interijeri, rekli smo zapravo unutarnja unutrašnjost. Nepotrebno smo upotrijebili riječ unutarnji, jer je njezino značenje sadržano u samoj riječi interijer. Izraz unutarnji interijer jest pleonazam tj. suvišno gomilanje istoznačnih riječi. Ne znate li značenje koje riječi, posegnite za rječnikom. Učite da ne biste ispali smiješni govoreći o potencijalnoj mogućnosti, dječjem kinderbetu, realnoj stvarnosti ili pak o unutarnjim interijerima”. Lijepo rečeno i još ljepše objašnjeno. T.K. DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA Savjetodavni servis Dubrovačka Udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija – ‘DUSAB’ se osnovala i kao prvi cilj započela sa savjetodavnom servisom svakog radnog utorka od 14:00-15:00 na broj 020 431 524 Servis: Medicinsko stručni savjetodavni telefonski service Dan: Svaki radni utorak Vrijeme: 14,00 – 15,00 Telefon: 020 431 524 Voditelj: Dr. Denis Čerimagić – neurolog i dopredsjednik DUSAB-a Udruga DUSAB – Dubrovnik, je dubrovačka udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija, koja je registrirana 17.06.2014. Predsjednik udruge je Pero Kalinić, dopredsjednik Dr. Denis Čerimagić (za medicinsku struku), drugi dopredsjednik F. Beba Pažin (za skrbnike), tajnica J. Ana Pazin-Mitchell i blagajnik Diana Walker. Za prvi cilj, udruga DUSAB je započela telefonski savjetodavni servis u kojem sudjeluju medicinski stručni članovi DUSAB-a, a to su Dr Denis Čerimagić (spec. neurolog), dopredsjednik DUSAB-a i voditelj savjeto- davnog odbora, kao Dr. Grilec (psihijatar) i Dr. Lopižić (klinički psiholog). Svi skrbnici i članovi obitelji bolesnika različitih demencija mogu slobodno nazvati na broj 020 431 534 svakog radnog utorka između 14,00-15,00 za stručni savjet. Alzheimerova bolest najčešće se javlja u petom i šestom desetljeću života, a svojim napredovanjem dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. U svijetu približno 35,6 milijuna osoba ima demenciju, a procjenjuje se da će do 2050. godine taj broj narasti na više od 115 milijuna. U Hrvatskoj procijenjeni broj osoba sa srednjom i teškom demencijom iznosi više od 80.000 a u Dubrovniku, po statistikama krovne organizacije Hrvatska Udruga Alzheimore Bolesti (Zagreb), ima 2364 bolesnika. Molimo sve zainteresirane u Dubrovniku i županiji koji žele potporu, informacije i druženje, da se jave organizatorima Bebi Pažin ili Ani Pažin na mobitel 095 590 3096 ili 091 3446077 kako bi doznali o članstvu i aktivnostima. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 31 ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA Kako su žene izborile pravo glasa? Različitim metodama političke borbe žene su dobile pravo glasa, ali predrasude prema ženama još su duboko ukorijenjene u svijest muškaraca, a to je najteže promijeniti U povijesti skih članaka od prije jednog stol- budućim izborima predsjednika. čovječanstva, jeća. S obzirom, da je „igrala“ ve- Predsjednik Taft je pristaša Priredio: ustanke, bune, oma značajnu ulogu u svezi da izbornog prava žena. (William Damir Račić pučeve i se i ženama prizna pravo glasa Taft, republikanac, 1909-1913 demonstracije njena slava, ali i metode kojima predsjednik SAD-a – nap. D.R.) uglavnom su organizirali i pred- se služila donijele su joj „popu- „Crvena Hrvatska“ od 09. 03. vodili muškarci. Naravno, pos- larnost“ u mnogim tiskovinama 1912. godine, broj 20. ŽENSKI toje i iznimke u nekim političkim toga vremena. Interesantno je, DEMONSTRANTI U LONDONU previranjima kad je žena bila kako je dubrovački tisak in- U Londonu je u petak glavni pokretač i vođa značajnih formirao svoje čitatelje o u(h)apšeno 152 ženske, koje političkih promjena nasilnim spomenutoj ženi i metodama pripadaju redovima za žensko putem (borbom), prosvjedima i kojima su pribjegavale žene u pravo glasa, ali su većim dijelom štrajkanjem glađu. Svakako na- cilju ostvarivanja prava glasa. puštene na slobodu. Cjelokupjpoznatija žena koja je stala na Prenosim nekoliko tekstova ob- na šteta polupanih prozora ciječelo oslobođenja od tuđinske javljenih u dubrovačkom tisku u ni se na 80.000 maraka. Među vlasti putem oružane borbe bila svezi događaja koji su potresli zgradama, na kojima su poluje Ivana Orleanska (1412-1431) (konzervativnu) Englesku, ali na- pani prozori, nalaze se i one u pokušaju oslobođenja Fran- jprije kratka vijest iz Amerike. Hamburg-Amerika linije (pomorcuske od engleske vlasti. Za „Prava Crvena Hrvatska“ od ske kompanije – nap. D.R.), te ženu po imenu Emmeline 21. 10. 1911. godine, broj 347 sjeverno-njemačkog Lloyda. Pankhurst rijetko će tko znati što IZBORNO PRAVO GLASA Više njih je osuđeno na dva do je ona predstavljala u povijesti, a ŽENA U AMERICI tri mjeseca zatvora, dok za druge prouzrokovala je velike političke Uspjeh glasovanja u Kaliforniji slučajeve još nije pala osuda. probleme u prvim desetljećima pokazao je većinu od 3000 gla- „Crvena Hrvatska“ od 19. 04. XX. stoljeća engleskoj vlasti. O sova u prilog ženskog izbornog 1913. godine, broj 16. ENEmmeline Pankhurst može se prava glasa. Čitavo je pučanst- GLESKA NA STO MUKA SA danas lako saznati iz različitih iz- vo za to glasovalo. Kalifornija kao ŽENAMA vora, iz biografije njene kćeri, iz najznatnija zapadna država, bit Sufražetkinje (pristalice pokreta enciklopedije, s interneta i novin- će stoga veoma odlučna u za žensko pravo glasa – nap. PODRUŽNICA SUH-a DUBROVNIK U Udbini Na dvodnevnom izletu (21. i 22. VI. 2014.) umirovljenici su prvoga dana posjetili Udbinu, gdje su upoznati po obilježavanju Krbavske bitke i gradnji Crkve hrvatskih mučenika (od ideje do ostvarenja). Sažeto. Ideju prvo o obilježavanju Krbavske bitke, a potom i o gradnji crkve na Udbini, početkom 2002. godine javno je iznio mons. dr. Mile Bogović (povjesničar), nakon što je 25.V.2000. godine papa Ivan Pavao II. osnovao Gospićko-senjsku biskupiju i nje- 32 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. ga imenovao za prvog biskupa te biskupije. Ideja je prihvaćena i podržana i od Hrvatskog državnog sabora i od Katoličke crkve i puno šire u društvu, pa je već iduće 2003. godine 9. rujna obilježena 510. godišnjica Krbavske bitke. Dvije godine kasnije, 9.rujna 2005. (nakon što je vlada RH prenijela Gospićko-senjskoj biskupiji zemljište na lokalitetu bivše udbinske župne crkve sv. Nikole) položen je kamen temeljac za Crkva hrvatskih mučenika na Udbini (koji je 8.VI.2003. u Rijeci blagoslovio papa Ivan Pavao II.) i time je označen početak gradnje, koja je građevinski dovršena do rujna 2010., a 10. rujna 2011. Crkva je blagoslovljena. – Crkva je građena po uzoru i modelu na prvu hrvatsku katedralu – crkvu Sv. Križa u Ninu. – Crkva je spomen na sve poginule za slobodu Domovine od Krbavske bitke 1493. do Domovinskog rata 1991.-1995. i simbol svih žrtava svih totalitarnih režima kroz dugu hr- D.R.) u Engleskoj uzele su osobito maha. Prave nasilja, bacaju bombe, pale, - teroriziraju; Glav(n)a njihova (predvodnica) Penhorstova bila je u Londonu osuđena. (Emmeline Pankhurst, 1858-1928. Osnovala je 1903. Socijalno-političku uniju žena, radikalnu organizaciju u koju se do 1914. razvijala živa djelatnost za žensko pravo glasa, ostvareno tek 1920-tih. godina. (Izvor: Hrv. enc. 2006. g. str. 255). Kad je pretres svršen, povukli su se porotnici da se posavjetuju. Sudjelovanje je trajalo po sata. Predsjednik porote objavi, da je optužena doista kriva i u ime porotnika zamoli sudiju, da izrekne što blažiju osudu. Prije no što je sudija izrekao osudu, izgovorila je mistres Pankhurstova ove riječi: „Imam reći ovo: ma koliko me osudili, činiću sve moguće da se čim prije oslobodim tamnice. Osjećam da nijesam skrivila ništa. Smatram sebe za ratnu zarobljenicu. Moralno nijesam obvezana da pristanem ni na koju kaznu. Borba će dakako biti neravna (neravnopravna). Ali ću se boriti dok u meni bude i atom snage. Borit ću se, boriti, boriti od časa, u koji prijedjem tamnički prag. Boriću se s liječnicima, kada me htjedu vještački hraniti. Nastavlja se vatsku povijest (dakle, ne samo “etničkih Hrvata” nego i pripadnika drugih naroda i vjera). – Crkva ima dvije razine: gornji bogoslužni prostor (u sredini kojega je kopija Višeslavove krstionice) i donji prostor ispod crkve (kripta), gdje će biti svojevrsna “učionica hrvatske povijesti”. – Ispod trga pred crkvom je pastoralni centar, još nedovršena knjižnica hrvatskih mučenika i muzej (u kojemu je za sada slikom i riječju izložen put od ideje do ostvarenja i rukotvorine Stipe Božića - kanadskog Hrvata iz Podlapače). – Na trgu ispred crkve spomenik je papi Ivanu Pavlu II., koji prelazi prag tisućljeća s križem u ruci modeliranim prema Križu krbavskih biskupa s početka 13.stoljeća, a u lijevoj ruci nosi pastoral tj. pastirski štap modeliran prema pastoralu krbavskih biskupa iz 15. stoljeća. Na temeljima bivše udbinske župne crkve sv. Nikole uređen je vanjski oltar za Dan hrvatskih mučenika (posljednje subote u kolovozu), a iza temelja te crkve prema Krbavskom polju uređen je Memorijalni park s ogradnim zidom na kojemu su spomen kamenja s brojnih hrvatskih stratišta. Tu je na sredini postavljena replika Vukovarskog križa (koji je postavljen na ušću Vuke u Dunav, na kojemu je glagoljicom uklesano: Navik on živi ki zgine pošteno). – Nakon upoznavanja i razgledavanja navedenog, izletnici su posjetili temelje krbavske katedrale sv. Jakova (koje arheolozi i dalje svake godine postupno otkopavaju) i time je završena posjeta Udbini. Kruno Koroman DUBROVAČKA BISKUPIJA Zlatna misa fra Pija i fra Rafaela u crkvi Male braće u Dubrovniku Zahvalnim euharistijskim slavljem za 50 godina služenja Bogu, Crkvi i narodu u svećeničkom pozivu proslavili su u nedjelju, 29. lipnja u crkvi samostana Male braće u Dubrovniku dr. fra Pijo Pejić i dr. fra Rafael Romić, franjevci Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Propovjednik na misi bio je poznati franjevački propovjednik iz Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Mostara fra Ante Marić. Prisjećanje na mladu misu koju su slavljenici slavili prije pola stoljeća propovjednik je započeo čitanjem “Soneta mladomisnikovoj majci” zlatomisnika Romića. U propovijedi je govorio o svećeničkom pozivu i primjerima onih koji su se odazivali Bogu kroz povijest. I današnje svečare Bog je pozvao iz njihovih obitelji, kazao je fra Ante, i učinio ih svojim učenicima, poslanicima, svećenicima, redovnicima. Osvrćući se na ono što ih je dovelo do trenutka slavlja 50. obljetnice misništva propovjednik je istaknuo kako im je cijeli život bilo stalo do njihovog svećeništva, uz sve radosti i poteškoće. “Trebalo je doći do zlatne svete mise. Kako su ovi ljudi došli do toga? Sve dan po dan, suza po suza, uzdah po uzdah, smijeh po smijeh, bolest po bolest, čas po čas u koru, krunica po krunica, sveta misa po sveta misa, ukop po ukop, propovijed po propovijed. Bilo je dana, to sam siguran, u njihovim životima, kao što je to u životima svećenika, da su imali i krštenje i ukop i vjenčanje u istom danu. Valjalo se isti dan iz srca s nekim radovati, iz srca s nekim plakati, iz srca s nekim pjevati. Kako su to uspijevali? Nadahnuti svetim Franjom Asiškim, svojim serafskim ocem. Nisu tu tražili velike filozofije,” istaknuo je propovjednik te kroz primjere pokazao kako ljubav znači suosjećati s nekim čitavim svojim bićem. Slavljenicima su na kraju mise uručeni prigodni darovi, a fra Pijo se obratio nazočnima vjernicima istaknuvši zahvalnost Bogu za ovih 50 godina svećeništva kao i zahvalnost svima s kojima se u svom svećeničkom životu susretao. Od svih odgovornih službi koje je vršio posebice je istaknuo službu bolničkog kapelana koja je njegovoj naravi najviše odgovarala. Liturgijsko pjevanje u prepunoj crkvi predvodili su katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetinić. Nakon mise brojni vjernici u sakristiji crkve osobno su čestitali zlatomisnicima njihov veliki jubilej. Slavlje 50. obljetnice svećeništva ove dvojice franjevaca istoga dana navečer obilježeno je i prigodnim kulturnim programom tijekom kojeg je otpjevan “Sonet mladomisnikovoj majci” i predstavljena fra Rafaelova knjiga “Otuđenje banovina slobode.” Životopisi zlatomisnika Fra Pijo Mate Pejić rođen je 1937. u Sovićima, Hercegovina. Osmogodišnju školu završio je u Sovićima, a klasičnu gimnaziju u Pazinu. Svečane redovničke zavjete položio je u Zadru 1961. Teologiju je studirao u Zagrebu, Samoboru i u Zadru. Za đakona i za svećenika zaređen je godine 1964. u Zadru. Doktorirao je kanonsko pravo na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu, gdje je studirao od 1965. do 1968. godine. Doktorsku disertaciju: ,,De fontibus et argumentis iuridicis in Constitutione, Lumen Gentium“ (O izvorima i pravnom sadržaju u Konstituciji „Svjetlo Naroda”) obranio je 1968. i ona mu je u cijelosti objavljena u: „Edizioni Francescane“ - Roma Vjerski kutak Posljednja u prvom ciklusu radionica “Vjerskog kutka”, programa Obiteljskog savjetovališta Dubrovačke biskupije za djecu, održana je 26. lipnja u prostorijama Obiteljskog savjetovališta u Dubrovniku. To je 25. radionica ovog programa koji se od siječnja 2014. održavao svakog tjedna i koji je bio namijenjen najmlađima kako bi se oni, na njima najbliži način, upoznali s Božjom ljubavlju prema njima i imali je prigodu doživjeti. Radionice su svojim temama pratile crkvenu godinu. Mjesečno se obrađivala jedna glavna tema te je tako preko sto- 1969. Fra Pijo je vršio različite službe u Redu i u Crkvi. Bio je magistar bogoslova i profesor na Visokoj bogosloviji Dubrovnik – Makarska. Predavao je i na Teološko-katehetskom institutu u Dubrovniku. Obnašao je službe tajnika provincije, gvardijana, kateheta, predavača, crkvenog suca, vizitatora. Službu kapelana bolnice u Dubrovniku vršio je od 1987. do 2011. i njegovim nastojanjem uređena je, i umjetničkim djelima opremljena, bolnička kapelica. Napisao je brojne članke koji su tiskani u različitim časopisima. Jakov Rafael Romić rođen je 1939. godine u Rakitnu, Hercegovina. Niže i srednje školovanje završio je u Dubrovniku, Zadru i Pazinu, a filozofsko-teološki studij u Pazinu, Zadru i Zagrebu gdje je apsolvirao licencijatom 1966. godine. Kao član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru za svećenika je zaređen 1964. godine. Studij filozofije na sveučilištu Antonianum u Rimu završio je 1970. godine, postigavši akademski stupanj doktora filozofije. Nakon završenog studija do 1975. godine Romić je predavao na Franjevačkoj filozofiji u Dubrovniku, na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu sveučilišta Antonianum u Rimu. Od 1975. pola godine je vodio hrvatski televizijski program u New Yorku, a hrvatski vjerski radio do 1980. godine. Od 1980. do 2009. bio je župnik župe Sankt Kilian u Wiesbadenu (Njemačka). Nakon boravka u inozemstvu 2009. godine vratio se u Hrvatsku, a sada živi i djeluje u samostanu Male braće u Dubrovniku. Jakov Rafael Romić sudjelovao je u dijalogu kršćana i marksista, surađujući u časopisima: Svesci, Jukić, Crkva u svijetu, Journal of Ecumenical Studies i dr. Objavio je više knjiga, od onih stručnih do knjiga propovijedi i poezije, na hrvatskom i njemačkom jeziku. Angelina Tadić tinu dječice upoznato s različitim vjerskim sadržajima - od različitih putova koji vode do Isusa, zatim s blagdanima i spomendanima, ljubavlju i milosrđem Božjim, Svetim Pismom i molitvama, apostolima i svećeničkim pozivom, darovima i plodovima Duha Svetoga, Majčinskom ljubavlju i zagovorom pa sve do Božjeg milosrđa i neizmjerne ljubavi koja ljude uvijek zove k sebi i čuva ih od zla. Dječica su također sudjelovala i u akciji “Djeca djeci” te su igračkama, lijepim željama i molitvicama obradovala drugu djecu u potrebi. Uz vjerske sadržaje obrađene kroz niz priča, igara, kreativnih uradaka i ispjevanih pjesama, dječica su kroz program uživala u zajedništvu, timskom radu i novim prijateljstvima te su, kao i roditelji, izrazila želju za nastavkom programa. U izradi i izvedbi ovog prvog ciklusa radionica “Vjerskog kutka” sudjelovalo je na volonterskoj bazi 18 odgajateljica u vjeri, uz pomoć još 14 volontera, na čemu im Savjetovalište i stotinjak obitelji koji su s užitkom sudjelovale u programu od srca zahvaljuju. K.R. - 485 - petak 4. 7. 2014. 33 GlasGrada ŠPORT 7. ‘’MEĐUNARODNI FUTSAL TURNIR ZA KADETE I JUNIORE ZAGREB 2014”. VATERPOLO Malonogometaši Squarea u kategoriji kadeta osvojili su prvo mjesto na 7. ‘’Međunarodnom futsal turniru za kadete i juniore Zagreb 2014”. U finalnom ogledu Dubrovčani su za protivnika dobili zagrebački Alumnus - momčad s kojom su igrali u skupini (1:1) na samom otvaranju turnira. Kao i u skupini, nakon regularnih 25 minuta igre u finalu nije bilo pobjednika, također 1:1. Pogodak za Square postigao je Marko Kuraja. Pogotke iz ’penala’ postigli su Stjepan Skurić, Antonio Noković, Marko Kuraja, Bruno Šijaković i Marko Papac. Peti udarac Zagrepčana obranio je fenomenalni vratar Squarea Aleksa Čosović. Kadeti su do iznimno vrijednog uspjeha stigli nakon remija i tri pobjede. Prvo su kao što je već navedeno, odigrali bez pobjednika sa Alumnusom, a potom u drugom kolu skupina ‘A’ nadigrali KMF ‘Vesela (BiH) sa uvjerljivih 11:1. U četvrtfinalu su Dubrovčani za protivnika dobili NK Jarun i slavili 2:1. U susretu za ulazak u finale, Square je igrao protiv predstavnika iz Slovenije - MNK Extream. Slovenci su imali sve u svojim rukama, poveli 2:0, no Square se na krilima Stjepana Skurića i Antonia Nokovića vratio u utakmicu. Putnika u finale odlučivali su kazneni udarci, a Dubrovčani su, zahvaljujući vrataru Aleksu Čosoviću, bili uspješnija momčad (6:4). Square je do naslova stigao u Juniori Juga CO osvojili Kup Hrvatske Juniori Juga CO, koje vodi trener Veselin Đuho, u finalu su pobijedili Primorje EB s 10:7, te su se tako okitili naslovom pobjednika Kupa Hrvatske koji se od 26. – 29. 06. 2014. održavao u Zagrebu na plivalištu na Savi, te, nakon srebra na zimskom Prvenstvu Hrvatske u Dubrovniku, donose zlato u Gruž! Za Jug su pod vodstvom Veselina Đuha igrali Toni Jarak, Jacob Merčep, Ivan Jurić, Mateo Čagalj, Luka Jovanović, Ivan Šteta, Marko Buconić, Nikola Pavličević, Teo Dadić, Maro Gigović, Ivan Merčep, Loren Fatović, Toni Rozić i Antun Goreta koji je ujedno proglašen najboljim igračem turnira. D.Lopin POZNATI ŠPORTAŠI NA ODMORU NBA zvijezde u Dubrovniku Kadeti Squarea prvi MNK SQUARE Marinko Mavrović novi trener! Odlične vijesti stižu iz Zagreba za sve navijače malonogometnog kluba Square! Delegacija Squarea je 2. srpnja dogovorila jedan od najvažnijih transfera vezanih za vodstvo momčadi od sljedeće sezone! Naime, sljedeće dvije sezone trener dubrovačkog prvoligaša biti će Marinko Mavrović, pomoćnik izbornika Hrvatske futsal ‘’MALI WEMBLEY’’: Prijave još 2 dana! Zvijezde američke NBA lige DeAndre Jordan, Reggie Bullock i Blake Griffin, košarkaši LA Clippersa, koji u Dubrovniku provode svoj godišnji odmor 27.lipnja su uživali u morskim radostima na Banjama. Oduševljeni Dubrovnikom, spontani i pristupačni, košarkaši su skokovima s mula zabavljali kupače. Dubrovniknet team Conte u Slanomu Antonio Conte, bivši talijanski nogometaš, reprezentativac, od 2005. godine trener, a na klupi Juventusa od 2011. godine, odmara se nakon sezone u kojoj je po treći put sa ‘Starom damom’ uzeo Scudetto. Odmor Conte provodi na našoj strani Jadrana. Navratio je u Slano. Tu je gost svako ljeto. Nema tko u Slanome ne zna kako aktualni trener Juventusa svaku večer istrči nekoliko kilometara po zaljevu, do jednog kraja pa do drugog i natrag. Conte je izjavio kako ne želi napustiti Juventus, no, piše se kako će mu talijanski nogometni savez omogućiti da ostane u klubu i vodi od rujna ove godine reprezentaciju u kvalifikacijama za odlazak na Euro 2016., koji će se održati u Francuskoj. Tonći Vlašić, www.dubrovacki.hr 34 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. Još su samo dva dana ostala do početka najvećeg malonogometnog turnira u Dubrovačko neretvanskoj županiji, tradicionalnog turnira na male barice ‘’Čokolino 2014.’’. Početak turnira zakazan je, kao što je to već običaj prvog ponedjeljka u sedmom mjesecu. Tako će ove godine turnir započeti 7. srpnja na obnovljenom igralištu kojeg je u potpunosti financirao Grad Dubrovnik. Prijave se primaju do 6. srpnja do 17 sati, a izvlačenje parova je istog dana u 20 sati na igralištu ‘mali Wembley’. Svoju momčad možete prijaviti sastavu: Aleksa Čosović, Luka Papac, Antonio Noković, Marko Kuraja, Stjepan Skurić, Vinko Zvrko, Bruno Šijaković, Petar Kraljić, Kaim Džanković i Maro Sambrailo pod vodstvom Marija Puljića i Ante Kuraje. Što se tiče turnira, igra se već sedmu godinu, a ove godine se prijavio najveći broj momčadi u konkurenciji kadeta i juniora nastupalo je 24 momčadi iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine odlučeno je proširenje natjecanja i na starije pionire. S obzirom na klubove koji su sudjelovali na dosadašnjim turnirima, te listu pobjednika i osvajača trofeja, “Zagreb 2014” je stekao veliki rejting i ugled, te iz godine u godinu postaje sve značajniji, poznatiji i prepoznatljiviji na futsal karti Europe. Davor Lopin reprezentacije, desna ‘ruke’ našeg izbornika Mata Stankovića! Zasigurno jedan od velikih poteza Uprave Squarea koja je željna već ovu sezonu podignuti letvicu plasmana našeg jedinog županijskog kluba u najjačem rangu hrvatskog futsala! D. Lopin u prostorijama ASD Montovjerna, a sve informacije se mogu dobiti na broj 098 926 6514 i 097 793 4820. Kotizacija po momčadi je 600 kuna. Uz mnoštvo iznenađenja na terenu i oko njega, organizator turnira ASD Montovjerna, ove se godine pobrinuo i za duplo bolje nagrade. Ove godine će, za razliku od prošlih, nagradni fond biti duplo veći te iznosi 19.000 kuna! Sukladno tome nagrade su sljedeće; 1. mjesto 10.000 kuna + pokal, 2. mjesto 5.000 kuna + pokal, 3. mjesto 3.000 kuna + pokal te 4. mjesto 1.000 kuna. Na popularnom ‘malom Wembleyu’, a posljednji put na betonskoj podlozi, nastupilo je preko 750 igrača, odnosno 74 momčadi. D.Lopin BRIDŽ KLUB DUBROVNIK U lipnju najuspješniji Dubravka Zvrko i Frano Mozara U ponedjeljak 30.06.2014. u hotelu Neptun odigran je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo 13 parova uz Matchpoints obračun. Pobijedili su Toni Radić i Miho Jančić. Rezultati turnira: 1. Toni Radić - Miho Jančić 70,00%, 2. Velibor Puzović - Đivo Tikvica 59,58%, 3. Ana Čeović - Maja Mrša 55,83%, 4. Cvjetko Kalauz - Vlaho Kalauz 55,00%, 4. Frano Mozara Dubravka Zvrko 55,00%, 6. Pavo Handabaka Stijepo Čubela 54,17%, 7. Andrija Martić - Frano Jančić 51,25%, 8. Zdenko Stankovic - Joško Đilović 44,17%, 9. Vedran Košta - Srđan Golubović 43,75%, 10. Marija Jelčić - Boris Lovjer 43,33%, 11. Nikoleta Kravarević - Vanda Richters 41,67%, 12. Niko Dubčić - Jakup Selmanović 40,83%, 13. Višnja Muratović - Sule Muratović 35,42% S ovim turnirom završen je ciklus za lipanj. Pobjednici ciklusa su Dubravka Zvrko i Frano Mozara. Najuspješniji bridž početnik u lipnju je Zdenko Stanković. U četvrtak 26.06.2014 odigran je parski turnir. Pobjednici turnira su Frano Jančić i Jerko Jerry Kovac. Rezultati turnira: 1. Jerko Jerry Kovac - Frano Jančić +23, 2. Marija Jelčić - Boris Lovjer +15, 3. Željko Milić - Jakup Selmanović +3, 4. Nikoleta Kravarević – Srđan Golubović -5, 5. Višnja Muratović - Sule Muratović -36. PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI www.dbksport.hr www.dbksport.com NA CAVTATSKOJ RIVI Polaganje za učeničke pojaseve Polaganje učeničkih pojaseva za polaznike Judo kluba Konavle-Cavtat organizirano je ove subote, 28. lipnja, na rivi u Cavtatu. Osamdesetak dječaka i djevojčica pred mnoštvom okupljenih roditelja, prijatelja, građana i turista pokazalo je svoje športske vještine te su im uspješno dodijeljeni zasluženi bijelo-žuti, žuti, žuto-narančasti, narančasti, narančasto-zeleni i zeleni pojasevi i diplome. Sado Bečić, glavni trener Judo cluba Konavle-Cavtat, kazao je kako se polaganje učeničkih pojaseva, koje se tradicionalno organizira krajem školske godine, prijašnjih godina održavalo u Osnovnoj školi Cavtat. Obzirom na ljeto i lijepo vrijeme, ideja je bila ove godine polaganje organizirati na prelijepoj cavtatskoj rivi, što se pokazalo kao pun pogodak. ‘Presretan sam što je ovdje velik broj roditelja i drugih posjetitelja, kao i zbog naših članova kluba koji su polagali učeničke pojaseve,’ rekao je Bečić dodavši kako je izrazito zadovoljan zbog velikog interesa najmlađih za ovaj šport. ‘U Judo klubu Konavle-Cavtat imamo oko 80 djece, a sve skupa stotinjak, uz Judo klub Prevlaka,’ kazao je Bečić. Novi upisi u judo klub za zainteresirane kreću 1. rujna i trajat će do 1. listopada. Trener Matko Klarić također je ponosan na polaznike svog kluba. ‘Presretan sam, posebno zato što se radi o maloj djeci. Sve je ispalo BOĆANJE Komolac pobjednik Kupa Boćari Komolaca postali su pobjednici Kupa Dubrovačko-neretvanske županije za 2014. godinu. Oni su ostvarili 4 pobjede da bi postali pobjednici Kupa na dubrovačkom djelu županije gdje su u finalu slavili protiv Rijeke, da bi u Županijskom finalu pobjedili u Vrgorcu ekipu Umčana, koji su bili pobjednici Kupa na području Neretve. U svim utakmicama boćari Komolca pokazali su kvalitetu, najbolji dio ekipe bili su Mario Bajo i Stijepo Violić kao nepobjedivi par, te Branko Kežić koji je mnoge iznenadio igrama u krugu gdje je sve svoje protivnike uvjerljivo pobjedio. Treba spomenuti i Nika Sukna, Srećka Baja i Nikšu Krijesa i Iva Karaća koji su umnogome svojim igrama pridonijeli osvajanju Kupa. Kao pobjednici kupa Županije, boćari Komolca će nastupiti na završnici kupa Hrvatske sa još 7 pobjednika kupa županija, koji će se odigrati 05. 07. 2014. u Zadru. Rezultati: Grupa A 1. kolo: Donji Brgat – Uskoplje 7:2, Postranje – Ljuta 3:6 2. kolo: Donji Brgat – Ljuta 7:2 pobjednik grupe: Donji Brgat Grupa B 1. kolo: Hidroelektrana – Petka 7:2, Montovjerna – Strijelac 7:2 2. kolo: Hidroelektrana – Montovjerna 7:2 izvrsno, svi su uspješno položili, a njihov uspjeh predstavlja i moj uspjeh,’ rekao je Klarić dodavši kako je za uspjeh najmlađih u ovom športu za početak potrebna volja i uporan rad, što mladim Konavljanima s obzirom na postignute uspjehe očito ne predstavlja nikakav problem, nego izazov. POPIS DJECE: BIJELO-ŽUTI POJAS: Lucija Krilanović, Ivan Pavlin, Petar Toni Miličić, Sara Paula Ivušić, Stijepo Drobac, Dorotea Drobac, Ana Ramadan, Lea Orepić, Nina Banović, Orsat Obradović, Dora Obradović, Ivan Maleš, Doris Radelj, Iva Ladišić, Nikoleta Bijelić, Ivano Kutlić, Ivo Deranja, Antonia Brautović, Alesandro Bratoš, Jakov Cvjetković, Anton Penetra, Jelena Schmuch, Ana Schmuch, Dominik Zglav, Luka Fiorović, Ivan Đuraš. ŽUTI POJAS: Maro Kovačević, Antonijo Grmoljez, Anja Klečak, Josip Brautović, Luko Đurković, Petra Puljas, Brona Kralj, Duje Ereš, Marija Vlahutin, Mara Šabadin, Ivor Šabadin, Nikša Brautović, Miho Kipre, Božo Mortižija, Mario Blažić, Nikola Radonić, Luka Milan, Jakov Trković. ŽUTO-NARANČASTI POJAS: Josip Fragić, Luka Zlovečera, Marko Piplica, Antea Brailo, Josip Pendo, pobjednik grupe: Hidroelektrana Grupa C 1. kolo: Rijeka – Zrinski 9:0, Torcida Osojnik – Komolac Ombla 5:4 2. kolo: Rijeka – Torcida Osojnik 9:0(bb) pobjednik grupe: Rijeka Grupa D 1 kolo: Komolac – Epidaurus 7:2, Brgat – Sokol 6:3 2 kolo: Komolac – Brgat 9:0 pobjednik grupe: Komolac Polufinale: Donji Brgat – Komolac 2:7, Hidroelektrana – Rijeka 4:5 Finale: Komolac – Rijeka 5:4 Županijsko finale: Umčani – Komolac 2:7 IZVJEŠĆA: DONJI BRGAT - KOMOLAC 2:7 Boćalište u Rašici, sudac: Hrvoje Matić Bližanje i izbijanje u krug: Luka Bevanda - Branko Kežić 12:22(0:2), Antonio BK Komolac - pobjednik kupa 2014. Tina Azinović, Matea Brautović, Antun Brautović, Kristijan Pejić, Nika Brautović, Antonija Đurović, Hrvoje Obad, Orsat Martinović, Petra Đurković, Luka Uhodić, Laura Mulić, Petar Bijađija, Luka Bijađija, Lukrecija Novaković, Bruno Jurković, Luka Janković. NARANČASTI POJAS: Marin Zrno, Matija Radović, Ivuša Burđelez. NARANČASTO-ZELENI POJAS: Petar Vlahutin, Renato Marković, Bruno Županović, Antonio Štimac, Fran Obradović, Pero Burđelez, Marin Šućur. ZELENI POJAS: Luka Novak, Biserka Lončarek. L.K. Vojvodić – Srećko Bajo 11:12(0:2) ŽUPANIJSKO PRVENSTVO Pojedinačno: Ante Farčić – Ivo Karać KADETI - BOĆALIŠTE POD 13:4(2:0) RAŠICOM 04.-06.07.2014. Par: Pero Medo, Antun Šabadin – Mario Raspored i satnica natjecanja Bajo, Stijepo Violić 4:13(0:3) Petak, 04.07.2014. HIDROELEKTRANA - RIJEKA 4:5 BLIŽANJE I IZBIJANJE U KRUG Boćalište u Rašici, sudac: Hrvoje Matić 07,40 - prijava i ždrijeb Bližanje i izbijanje u krug: Antun Šimu- 07,50 - predstavljanje i otvaranje natjecanja 08,00 - krug – četvrtzavršnica nović - Antonio Prlaguzić 15:18(0:2), 11,00 - krug – poluzavršnica Stjepan Mikulić – Nikola Žeravica 12,00 - krug – završnica za 1. i 3. mjesto 13:12(2:0) 13,00 - dodjela medalja 13,30 - stanka za ručak Pojedinačno: Damir Ilić – Štefi Ljubimir ŠTAFETNO IZBIJANJE 13:0(2:0) 14,40 - prijava i ždrijeb Par: Pavo Matković, Mato Kesovija – 15,00 - prva serija Alen Franić, Ivo Butrica 6:13(0:3) 16,00 - završnica (4 štafete najbolje po rezultatu trče za plasman od 1. do 4. mjesta KOMOLAC - RIJEKA 5:4 17,00 - dodjela medalja Boćalište u Rašici, sudac: Luko Hendić Subota, 05.07.2014. Bližanje i izbijanje u krug: Srećko Bajo PAROVI – KLASIČNO Ivo Butrica 17:20(0:2), Branko Kežić – 07,45 - prijava i ždrijeb 08,00 - parovi – četvrtzavršnica Antonio Prlaguzić 17:12(2:0) 11,30 - parovi – poluzavršnica Pojedinačno: Ivo Karač – Štefi Ljubimir 13,00 - pauza za ručak 4:13(0:2) 16,00 - parovi – završnica za 1. i 3. mjesto Par: Mario Bajo, Stijepo Violić – 17,30 - dodjela medalja PRECIZNO IZBIJANJE Vido Beusan, Ivan Prlaguzić 17,50 - prijava i ždrijeb 13:0(3:0) 18,00 - precizno izbijanje – prva serija UMČANI - KOMOLAC 2:7 19,00 - precizno izbijanje – završnica Boćarska dvorana u Vrgorcu, 20,30 - dodjela medalja Nedjelja, 06.07.2014. sudac: Mirko Jakić POJEDINAČNO – KLASIČNO Bližanje i izbijanje u krug: Bran07,45 – prijava i ždrijeb ko Gašpar - Branko Kežić 08,00 – pojedinačno – četvrtzavršnica 14:20(0:2), Mario Gašpar – 11,30 – pojedinačno – poluzavršnica 13,00 – pauza za ručak Nikša Krijes 21:12(2:0) 16,00 – pojedinačno – završnica za 1. i 3. Pojedinačno: Željko Klinac – mjesto Niko Sukno 7:9(0:2) 17,30 – dodjela medalja Par: Ivo Rešetar, Davor Gašpar BRZINSKO IZBIJANJE 17,50 - prijava i ždrijeb (Ivica Mihaljević) – Mario Bajo, 18,00 - brzinsko izbijanje – prva serija Stijepo Violić (Srećko Bajo) 19,00 - brzinsko izbijanje – završnica 4:13(0:3) 20,30 - dodjela medalja. Luko Hendić Luko Hendić GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 35 tupe oživotvorenju Deklaracije te da analizom postojeće, do sada izrađene normativne regulative i shodno zahtjevima koji iz nje proizlaze, izrade i dadu prijedloge nadležnim državnim organima na usvajanje. Tražimo da se zakonodavna i izvršna vlast konačno izjasne o izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske o antifašizmu i zašto ne pristupaju njegovom oživotvorenju u svakodnevnom društvenom životu. To je briga, ali i zakonska i moralna obveza Vlade, ministarstava i Hrvatskoga sabora. Naša će briga biti da i dalje i još intenzivnije promičemo ideje antifašizma, što bez institucionalne i političke podrške svih razina vlasti i sistemskog rješenja nije moguće provoditi kvalitetno i uspješno. Zato ovim apelom još jednom želimo potaknuti državnu, zakonodavnu i izvršnu vlast na poduzimanje konkretnih akcija, kako bi antifašizam, udruge, zajednice i Savez koje ga baštine, dobili društveno-politički status koji im kao civilizacijskim vrijednostima i pripada, jer očuvanje vrijednosti i tradicije našeg i europskog antifašizma je opći, državni i društveni interes Republike Hrvatske, kao države koja je na antifašizmu i utemeljena.“ DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI Otvoreno pismo Saboru i Vladi Odnos vlasti prema hrvatskom antifašizmu i udrugama koje baštine antifašizam karakteriziraju obećanja i oportunizam, a nerijetko i politikantstvo Nezadovoljni nerješavanjem svog sve nep- ljudsko dostojanstvo. Istovremeno se, čak i ovoljnijeg položaja i statusa boraca NOR-a zakonskom regulativom, pod nazivom Hrte svojih udruga, zajednica i samog Saveza, vatska domovinska vojska, veličaju kvislinSavez antifašističkih boraca i antifašista Re- ške postrojbe kao rodoljubne, a njihovi pripublike Hrvatske uputio je otvoreno pismo padnici kao jedini borci za Hrvatsku. Na toj Saboru i Vladi Republike Hrvatske kojeg osnovi se gradi i odnos javnosti prema prenosimo u cijelosti: spomen-obilježjima i njegovanju tradicija an„Savez antifašističkih boraca i antifašista tifašizma, što je bez presedana u zemljama Republike Hrvatske (SABA RH) suočen sa Europe. sve većom pojavom raznih oblika diskrimi- Odnos vlasti prema hrvatskom antifašizmu i nacije pa i neofašizma (ispadi na stadioni- udrugama koje baštine antifašizam karakma, neprimjereni grafiti, devastiranje i rušenje teriziraju obećanja i oportunizam, a nerijetspomenika, neprimjereni istupi pojedinih na- ko i politikantstvo. To potvrđuje i činjenica zovi znanstvenika, svećenika i pojedinih da ni poslije gotovo 10 godina od donošenmedija uključivo i HRT, te općenito krizom ja saborske Deklaracija o antifašizmu, posebizazvanog jačanja političkih stranaka s neo- no točke 9. kojom se: „ Poziva državna tijela fašističkim idejama u nas i Europi) s jedne da zakonskim sredstvima i djelatnošću čustrane, te konstantnim izostankom volje in- vaju i unapređuju antifašističke stečevine, vrstitucija vlasti (Vlade RH i Hrvatskog sabo- ijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i ra) da implementacijom Deklaracije Hr- Republike Hrvatske te rade na očuvanju dosvatskog Sabora o antifašizmu, jednoglasno tojanstva i skrbi nad sudionicima antifašisdonesene 2005. godine, djeluju na afirmiran- tičke borbe na očuvanju antifašističke ju antifašizma kao civilizacijske vrijednosti, spomeničke baštine kao općeg te pristupe rješavanju društveno-političkog i kulturnog dobra i na ukupnoj materijalnog statusa Saveza, zajednica i zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijedudruga antifašističkih boraca i antifašista u nosti antifašizma kao zaloga civRepublici Hrvatskoj, SABA RH, odlučio je, ilizacijske budućnosti i Udruga antifašista Dubrovnik počinje pripremati jesennakon više od stotinu bezuspješnih apela demokratskog europskog ski izlet za svoje članove i druge zainteresirane, a prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, javnim opredjeljenja“, institucije vlasti planirano je posjetiti NP Plitvička jezera, NP Sjeverni istupom upoznati hrvatsku javnost s poten- nisu ništa poduzele u njenom Velebit, i otok Rab, odnosno tamošnji Memorijalni centar, koji sjeća na fašistički logor „Kampor“, te u.Gorskom cijalnim opasnostima koje mogu nastati provođenju u praksi i životu. nečinjenjem i tako ukazati na potrebu hit- SABA RH je uputio na desetke kotaru Delnice i Mrkopalj. Izlet je autobusom, četiri dana, nog poduzimanja konkretnih akcija kojima dopisa institucijama vlastima, s od četvrtka do nedjelje (tri noćenja na bazi polupanbi se nastali negativni trendovi zaustavili. prijedlozima za rješavanje poje- siona) i planira se krajem rujna ili početkom listopada. Od stjecanja hrvatske samostalnosti naroči- dinih problema, ponudama za Cijena izleta je 1200,00 kuna i može se platiti u tri obroto u prvom desetljeću, upravo udruge, zajed- suradnju u rješavanju problema, ka. Rezervacije s uplatom prve rate primaju se do zaknice i Savez antifašističkih boraca i antifašis- ili prijedlozima barem za razgo- ljučno 10. kolovoza, ponedjeljkom, srijedom i petkom ta svojim aktivnostima, samoprijegornim i vo- vore o problemima. Na žalost u Udruzi antifašista Dubrovnik, od 10 do 12 sati. lonterskim djelovanjem uspjeli su sačuvati nisu urodili plodom. antifašistički dignitet Republike Hrvatske, Zbog izostanka političke volje njeno mjesto u pobjedničkoj antifašističkoj Sabora i Vlade Republike Hrkoaliciji i bitno su pridonijeli primanju Hr- vatske da pristupe rješavanju S radom je počela Ljetna škola mira – Savudrija 2014, vatske u Vijeće Europe, NATO, EU i druge društveno-političkog i materijal- koju organizira Savez antifašističkih boraca i antifašismeđunarodne organizacije. nog statusa udruga, zajednica i ta Republike Hrvatske, a namijenjena je mladima od Odnos prema antifašizmu u Republici Hr- Saveza antifašista i antifašizma 16 do 24 godine, zainteresiranim za sadržaje o ljudvatskoj više od dva desetljeća karakterizira kao civilizacijske vrijednosti, pri- skim pravima, demokraciji i antifašizmu. Obradit će se minimiziranje, pa čak i kriminaliziranje anti- jeti nam opasnost nemogućnos- teme iz povijesti NOB-a, holokaust, ekstremna desnifašističke NOB-e i antifašizma uopće. Borci ti daljnjeg djelovanja, što ned- ca u svijetu i Hrvatskoj danas, antifašizam danas, meNOR-a se nerijetko prikazuju kao zločinač- vojbeno šteti i međunarodnom tode rada i organizacija SABA RH te zajednica i udruka komunistička vojska, tretiraju se kao ugledu Republike Hrvatske. ga antifašista s posebnim osvrtom na mlade antifašiste. građani drugog reda, a u pravima su svrstani Zato tražimo da odgovarajuće Organizirat će se i tribine, razgovori, druženja, te kulu resor socijalne skrbi, čime se gazi njihovo institucije vlasti konačno pris- turni i sportski sadržaji. Lika, Velebit, Rab… Ljetna škola antifašizma UPRAVNO VIJEĆE LUČKE UPRAVE DUBROVNIK Produženje koncesije Luci Dubrovnik Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik je na 88. sjednici, održanoj 1.srpnja, uz ostalo, donijelo odluku o produženju koncesije Luci Dubrovnik i to na rok od 30 godina, a koja se upućuje Vladi RH na suglasnost. Donesena je i odluka o objavi javnog natječaja za izgradnju terminalske zgrade za prihvat putnika s brodova na kružnim putovanjima, autobusni kolodvor i trgovački centar, sve kako je planirano UPU-om Gruž. I ova je Odluka također upućena Vladi RH na suglasnost, obzirom na predloženi rok koncesije od 40 godina. Investicija je vrijedna 60 milijuna eura – stoji u priopćenju Upravnog vijeća kojeg potpisuje predsjednica mr.sc. Nina Perko. 36 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. ILONA HAJDIĆ, DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO OPĆINE MLJET Dobra Vila otoka Mljeta Znam samo što će dobra naša tete Ilona promisliti i što će reći nakon svega ovoga... Ona će svoju dobrotu podijeliti na sve, a svoj ogromni doprinos odgoju i životu nas djece tada i svih kojima svojim angažmanom pomaže i sada, od uloge u crkvi, do pomaganja svih na koje naiđe, samo će reći: “Svi ste vi zaslužni za taj moj uspjeh i to je tako” Svi smo mi kao djeca gledali film o Petru Panu i o njegovoj maloj Vili...Svi smo mi nekoć bili mali i trebali svoje male vile...E, ali kada odrastemo, onda se malo tko sjeća Vile i Petra Pana koji može leti nebom zbog svojih sretnih misli koje ga prate...No, ipak nekada lijepe vijesti koje dopru do svih nas izazovu osmjeh na licu od uha do uha i radost u srcu, bez obzira što ne možemo biti svi tamo gdje želimo, u ovom slučaju da bi podijelili iskrenost sreće s našom učiteljicom, gospođom Ilonom Hajdić. Iskrena radost potaknuta viješću da je dobila nagradu otoka, općine, za životno djelo je potpuna, toliko lijepa da nema nikakvih drugih misli, ni primisli, osim realnosti i činjenice da je to zaslužila davno, odavno već... Svima koji su bili dio tima pri donošenju ove lijepe odluke: hvala, jer su sinergijom uma i srca učinili pravu stvar. Nagrada koju je naša dobra učiteljica uručena joj je na otočiću sv.Marije na otoku Mljetu, u lijepom dekoru mljetskih jezera i benediktinskog samostana iz 12. stoljeća. Želio bih u par rečenica ukratko opisati dio osobnosti naše učiteljice, tete, supruge, mame, bake, prijateljice, iz svog rakursa... Zapravo, većini nas koji smo svoje djetinjstvo proveli na otoku Mljetu je gospođa Ilona predavala u osmoljetki. Svi se sjećamo Njenih predavanja povijesti, zemljopisa, likovnog i glazbenog koja nisu išla samo po naputcima školskih pravila, već je u svim tim svojim predmetima kroz koje nas je vodila davala dio svoje duše i srca. Tako je nebrojeno puta uz sva ograničenja koja su se nalazila unutar 45 minuta školskog sata uvijek nalazila vremena da nam što bolje približi i prenese svoje znanje. Zato je između ostalog i kredama u boji crtala ono što predava, bez obzira radilo se o likovnom ili glazbenom odgoju, povijesti ili zemljopisu. S današnjeg stajališta, to je nezamislivo i neizvedivo, bez obzira što kompjutori zamjenjuju toliko puno i olakšavaju posao u svakoj sferi školskog rada... Valjda se potrebno roditi takav, pa onda uz urođenu inteligenciju, izučenu stručnost i dobrotu srca takav biti prema svima. Upravo tako, prema svima, a to nije lako ni moguće tek tako. Dovoljno je spomenuti se gorke istine, koja je također vezana za otočić sv.Marije na Mljetu i vidjeti spomen ploču ubijenih za vrijeme drugog svjetskog rata. Da, jer na toj ploči ubijenih i nedužnih civila upisano i ime oca naše tete Ilone. Mljetski antifašisti-tzv.“partizani“, koji su učinili prokazanje i ubijanje nevinog i nevinih, po znanom scenariju Dakse ili Jakljana, su kasnije slali svoju djecu i unuke na odgoj kćeri nevino ubijenog. Čak ni prema njima, nikada, naša učiteljica Ilona nije postupala drukčije, već prema svima isto, s puno topline. Što reći sada, kada se u grlu stisne, kada se čovjek sjeti svega toga... Znam samo što će dobra naša tete Ilona promisliti i što će reći nakon svega ovoga... Ona će svoju dobrotu podijeliti na sve, a svoj ogromni doprinos odgoju i životu nas djece tada i svih kojima svojim angažmanom pomaže i sada, od uloge u crkvi, do pomaganja svih na koje naiđe, samo će reći: “Svi ste vi zaslužni za taj moj uspjeh i to je tako”. Draga moja/naša tete Ilona, Vašoj skromnosti i dobroti nema kraja i zbog tog kad god Vas se sjetim ja opet postajem Petar Pan, a Vi zauvijek ostajete moja dobra Vila!!! Vaš mali Petar Pan; Silvio Market EUROPSKI DOM DUBROVNIK / EUROPE DIRECT DUBROVNIK Otvorena izložba za obljetnicu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju U Dubrovniku je u subotu 28. lipnja povodom prve obljetnice ulaska Republike Hr- vatske u Europsku uniju otvorena izložba “Dobrodošli u Europsku uniju!”. Izložba se sastoji od 29 panoa na kojima su predstavljene Europska unija i njenih 28 država članica, a organizirao ju je Eu- ropski dom Dubrovnik u okviru programa svog informacijskog centra Europe Direct. Otvaranju su uz predstavnike Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije nazočile i ravnateljice OŠ Lapad i OŠ Marina Držića čiji su učenici sudjelovali u izradi panoa. Uz njih, panoe su izrađivali i učenici i učenice osnovnih škola iz Stona, Orašca, Župe dubrovačke i Cavtata te Gimnazije Dubrovnik i Dubrovačke privatne gimnazije. Građani i posjetitelji Dubrovnika izložbu su mogli razgledati u prostoru Europskog doma Dubrovnik u ulici Nikole Tesle 9-10 do srijede 2. Srpnja. Izrađivače najljepših panoa, izabranih na temelju glasova posjetitelja izložbe i broja lajkova u albumu s fotografijama panoa na facebook stranici informacijskog centra Europe Direct Dubrovnik, očekuju prigodne nagrade, a nagrađeno će biti i troje najsretnijih glasača. GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 37 MATO MALI I PERO NJIOV Svakakav, a nikakav Nigda, žali Bože, kaže Mato, u naske rat i prvoborci neće ispijuga, isprca ili što bi rekli u nji doje iscapora Našemu je čejadetu, kaže Mato, negda nogo izbjeglica iz Rusije, iza kojega su došli duša bila i čista i mirna, i na mjestu, ka- jad i bijeda pod prvom Jugovinom. Jedino darke bi panuo kakav poso. Pa to bilo, ne što je vrijedno spomena jes put do na vr znam što bilo: istrapit peču, naves krtolu, Snježnice, što ga je Austrija onda probila, trsit vino i rakiju, udarit ploču… Negda je proširila, da more izvuj topove na vr vrva. I čejadetu, kaže Jane, najmilije bilo pomoj što tu, sinko moj, imaš za slavit, a? drugomu, a danaske mu je najmilije ne Nigda, žali Bože, rat s ovom pameti iz našije sres i ne viđet drugoga. glava ne more i neće izaj. A ako bi i provo Negda si, kaže ona, gledo i u naranču ko nekako izaj, jope ga mi brže boje vrnemo, na manu Božju, kadarke bi ti je skriveno u da ne bi, ne do Bog, pošo đe drugo. U štetu. traversi, donijela neka od žena u selu, što Žali Bože, ali tako nije samo u naske vengo bi tobože došla zaima dese deka kafe, i u našije suśeda. Zato na ovijem, kako bi malo kvasca, sirišta, radijona, perlina ili ne užo rije pokonji Jozo, vjetrojebinama, mira znam što već, a zauprav samo zato da bi nigda bi neće. Naš čoek ga neće naj ni s izagla iz kuće, ujitila malo zraka i da bi se Biblijom pod tunđelom, ko ni naš suśed s dzeru popričala. Ko žena sa ženom. Neg- livorom pod tunđelom. I neće, govorijo je da su male stvari činile velika djela i pokonji Jozo, dok je „vaki, svakakav, a nizadovojstva, a danaske je obrnuto. kakav“. Ko se nije snašo u ovijem mijenama, pro- Mato Mali se, kaže, nije samo radovo našoj pito mu nije i neće bi lako. Brijeme leti, a državi vengo još više temu što više nećemo nema ga stić. O svemu treba brzo misli, mora svaki dan slavi ove i one pobjede, budi za sve treba ima bremena, pa se nije za se s ovijem ili onijem praznikom, sluša prčudi što smo se i prije postarali vengo mla- voborce i njiove prvoboračke… a s nama je dos prošli. danaske – kaže – još i gore. Danaske su na Naš je čoek u svijem mijenama bijo trpeć, udaru oni koji ne mislu ko i današnji današna svoj način, baš – pušti me sta, nije mu njičari, i što oni mogu bi vengo izdajnici, i ko o glavu bila ni pulitika, ni ko je vodi ni ko je zna kako i sve ne krstu. Nigda se u naske, muti, a danaske se i on zaigro. Bože te ama baš nigda, kaže Mato, neće presta pjemili sačuvaj, kaže Mato, ali otkako smo va ona: to je nama naša borba dala, da imadobili tobože našu državu, kadarke i upa- mo njega za maršala. Pa bijo maršal u oneliš i ugasiš televiziju, iz glave ti ne more mu ili ovemu glavnomu gradu. Nigda, žali izaj rat. Ako nije ovi potonji, jes oni drugi, a Bože, kaže Mato, u naske rat i prvoborci neće ako nije oni drugi jes oni prvi. Sadarke su ispijuga, isprca ili što bi rekli u nji doje iscanam u glavu počeli utuviva i njega. Zuji u pora. Nekomu se caklicaju oči neka nijesu ušima, a ne znaš jesu li krijesovi ili što sijere, a nekomu se ne caklicaju neka su drugo. Ne znaš jesi li lud, magarac ili bu- sijere. Govorijo je pokonji Jozo: „s vaka nema dala, ili si sve to troje u jednomu. laka“. „Svijet ti je, sinko moj, pošo s naopaka“, Najviše je s nama u naske nagrajiso, prizna prisjeća se Sele što jom je đed Lukašin to i Pero, oni koji gleda živje od svojije dese negda govorijo. A što bi danaske reko? prsta, ko bi se gledo izmaknu pulitike i šupNegda se barem slavilo što je rat svršijo, i jije priča o jubavi i Domovini, ko u svom pršto su „naši“ pobijedili. A sad slavu sto- vom suśedu ne vidi neprijateja vengo tinu godina što je rat počeo, i to rat u koje- najbližega brata, ali to je u naske, piši promu je i naša Vala izgubila toliku mlados, palo. Sve je, kaže Jane, u naske, s nama od Soče do Galicije, da im se ni groba ne vakijem, žali Bože, piši propalo. zna. Izgubila ono nešto reda i krijance što Nema više ni one jubavi za bližnje, za kuću, je Austrija gurala, izgubila tolika stara zvo- za zemju, ukratko – ni za domovinu ni za na što i je vojska digla s preslica od crka- Domovinu, kadarke je progovorila donja va i sa zvonika, izgubila nahode. Iza koje- mjesto gornje, kadarke se sve radi samo za ga je došla španjolica, iza kojega je došlo svoj interes, a priča prodava za zajedničko STON Održan IV. Međunarodni festival puhačkih orkestara U Stonu je prošlog vikenda održan IV. Međunarodni festival puhačkih orkestara. Glazba Ston kao domaćini, Gradska glazba Dubrovnik, Mesni puhalni orkestar Škofja Loka iz Slovenije i Gradski puhački orkestar Stolac (BiH), sudionici su ovogodišnjeg veličanstvenog Festivala. 27.6. održan je nastup glazbe iz Škofja Loke dok su 28.6. posjetitelji mogli uživati u dvosatnom nastupu Gradske glazbe Dubrovnik, Gradskog puhačkog orkestra Stolac, Puhačkog orkestra Škofija Loka i naših domaćina - Glazbe Ston. Ovim festivalom najavljen je početak ljeta u Stonu uz dokaz svima nama da je glazba i dalje dio stonskog života. dubrovnik-turistinfo.com 38 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. dobro. Pa i stare priče se, kaže Sele, pričaju ne da bi bili boji judi vengo zato da bi neko mogo dignu glavu, a Piše: go neko nos… sve je u Antun Šva naske pod svoje uzo interes, pusti interes. U nas poso ne vaja, žali Bože, ako ga nijesi komu soto. Stara je priča, kaže Mato, kako je jedan naš manjak Ispo strane, što je u ona bremena služijo u jednoga gospara u Gradu, pratijo gospara na konju do Jute. Gospar se zaželijo malo jeguja, a malo lova, pa je pošo do svoga stranja u Jutu. Prošli su Ispo strane, blizu manjkove kuće, ali se nije smjelo doj iza viđela, pa manjak nije smijo ni promisli pita gospara može li se javi svojijem doma. Kadarke je gospar, umoran od jašenja na konju, zaspo ko zaklan, naš je manjak brže boje osamarijo Dorata, te ga naćero do Ispo strane, a još više Ispo strane do Jute. Nije vengo uveo Dorata u pojatu, te ga počeo timarit slamom, kadarke eto ti, ko za vraga, gospara s puškom na vratija. Svanulo, a gospar uranijo. U čudu pita manjka, što čini. On mu odgovori: „A moj gosparu, ne govorite ništa, nešto je Dorat zaslabijo. Nečega se prepo pa se uspuvo, oblijo ga je cijeloga cjelišatoga znoj, evo i ja sam cijelu cjelišatu noć ovako š njime, nijesam oka sklopijo“... Naravno, zaboravja se komu je u cijeloj ovoj priči bilo najteže. Doratu! U svijem našijem pričama i popričama vazdarke je najteže onemu trećemu. Nije Dorat, Bogu fala, izdanuo, a naš manjak je pokazo da se naše čejade neće izgubi ni vako ni nako. Pa ni tadarke kadarke ga prićeraš pri zid. Zna naš čoek, od pantivjeka, da se laži ne primaju, niti se anđeli na svijetlo skupjaju, ali ajde mu to reci. Ili još gore, ne reci?! Naše čejade, kaže Mato, vazdarke urta tamo đe je navalija. Đe ne treba. Ko one dvije strankinje iz Albatrosa, u kupaćijem kostimima, što su se ćele slikat s Vrbom, kadarke je ono oro s volovima malo poviše hotela. One se urtale slika, volovi se na onemu suncu pomamili, a Vrbo miran: - Sva sreća što sam ja osto priseban, pa i obuzdo. I tako je to s nama. Proćukali smo se i više vengo smo i mogli i smjeli. A i znali! Ko da nijesmo na zemji, a život leti. Ne pita te ni kako ćeš ni što ćeš. Ni moreš li. KREATIVNA MUZEJSKA RADIONICA U ŽITNICI RUPE Fantastična bića pučkih predaja Etnografski muzej Dubrovačkih muzeja u sklopu izložbe „ U stabru ti ljuti zmaje u granam’ ti soko sivi „ organizirao je kreativnu muzejsku radionicu na temu fantastična bića pučkih predaja. Radionica se održala u ponedjeljak, 30.06.2014. u žitnici Rupe. Tom prilikom djeca su imala priliku upoznati se s maštovitim svijetom naših narodnih priča, vjerovanja i bajki kroz kratko izlaganje kustosa Ivice Kipre. Nakon izlaganja uslijedila je radionica izrade lutkica vila, vještica i tintilina od pr- irodnih materijala koju je vodila Tanja Baletić. Radionica je namijenjena djeci od 5 do 11. godina. MLADI ZA MLADE Izložba Aleksandra Markovića U nastavku ciklusa “Mladi za mlade” u caffe Galeriji (Kunićeva 5) kojeg već 11 godina vodi Andrija Seifried u subotu 28. lipnja u 12 sati (podne) svojim radovima se predstavio mladi slikar iz Tuzle Aleksandar Marković kojemu je ovo druga samostalna izložba u Dubrovniku. Autor se predstavio s 20-tak radova na temu pejzaža u kombiniranoj tehnici na papiru. Nakon uspjelih izložbi mladog autora u BiH i Floridi, nakon izložbe aktova u ovom istom prostoru, Aleksandar Marković se ponovno predstavlja dubrovačkoj likovnoj publici. UDRUGA DVA SKALINA - Obitelj A.i B. Mojaš doniraju 120,00 kuna. U spomen na pok. Katu Bianki umjesto vijenaca i cvijeća 1400,00 kuna prilažu obitelji :Nikše Bianki, Ivice Ševelja, Borisa Karina, Sanje Potrebica,Boža Mišete, Pine Vukić, Janeta Emeršića, Jerenić, Sele i Katice Stjepčević. UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: u spomen na dragog dunda Vlaha Biankia, umjesto cvijeća Lile i Antun 200 kn, u spomen na rođaka Cvijeta Đikovića, umjesto cvijeća Niko Cvjetković 100 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Ž.R. kod OTP Banke 2407000-1100302492. Tekst objave na fax: 312 300 ili email: [email protected] Obavijest o smrti IVO HAJDIĆ, 1912. IVANA UCOVIĆ, 1923. ANICA ZUCALO, 1926. MATO ROZIĆ, 1926. DANICA BORE, 1928. BOŽO HAJMUT, 1930. MARE OREPIĆ, 1930. NIKO BELOČ, 1932. JELE ANDRIĆ, 1932. DAMIR BANOV, 1935. VLAHO BIANKI, 1937. KATE DRUŽIĆ, 1938. ANTUN RUDENJAK, 1938. ANTUN ŠPERANDA, 1939. NIKO ŠABADIN, 1940. ANTE SLADE, 1946. ANE ARNUGA, 1947. JADRANKA PRNJAT, 1962. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr, arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/ GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 39 INTERNACIONALNA SURADNJA „Medeja“ na Cipru otvara festival antičke drame Euripidova „Medeja“ u režiji Tomaža Pandura, premijerno izvedena na 63. Dubrovačkim ljetnim igrama, gostovat će na Cipru na Međunarodnom festivalu antičke drame, 4. i 6. srpnja. Ostvarena u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Pandur Theatersom, „Medeja“ je s velikim uspjehom premijerno izvedena na tvrđavi Lovrjenac, 2012. godine na 63. Igrama. Nakon dvije uspješne sezone na Dubrovačkim ljetnim igrama, tri u HNK u Zagrebu te nakon više gostovanja u Hrvatskoj i regiji, „Medeja“ je gostujući u travnju na uglednom Iberoameričkom kazališnom festivalu u Bogoti u Kolumbiji ispraćena ovacijama publike, a sada će otvoriti i ciparski 18. Međunarodni festival antičke grčke drame u odeonu u gradu Paphosu, 4. srpnja, dok će u amfiteatru Makariosa III. u Nikoziji biti izvedena 6. srpnja. Ciparski festival antičke drame godišnja je kulturna manifestacija koja okuplja dramske ansamble iz cijelog svijeta, a bogata internacionalna suradnja i interes mnogobrojnih država dokaz su univerzalnosti poruka i problematike grčkih drama te njihove suvremenosti i svevremenosti. Karla Labaš U GALERIJI SEBASTIAN ART “NOIR” Eugena Varzića Likovni umjetnik Eugen Varzić u petak 4.srpnja 2014. u Dubrovniku otvara samostalnu izložbu slika pod nazivom NOIR. Bit će izloženo dvadesetak likovnih radova, rađenih u tehnici akrila, srednjeg formata. Predgovor kataloga napisao je Vinicije B. Lupis, koji će uz Marija Dujića, voditelja Galerije Sebastian Art u 21 sat svečano i otvoriti izložbu. Nakon što se 2012. predstavio samostalnom izložbom u Palači Sponzi, ovaj puta umjetnik se predstavlja u dubrovačkoj Galeriji Sebastian Art. Izložba je rezultat niza suradnje Lupisa i Varzića na raznim kulturnim projektima od Istre do Dubrovnika, pa će tako i ove godine osim spomenute izložbe zajedno surađivati u Stonu na likovnoj koloniji u organizaciji Matice hrvatske. ZELENI FORUM- „MOJE LJETO U MOKOŠICI’’ Zavičajne priče Tereze Buconić Gović Pozivamo svu djecu i mlade Mokošice i Rijeke dubrovačke da se priključe našem prvom ovoljetnom kulturnom događanju u Mokošici u našem Eko parku Ombla,Od izvora 77 u sklopu našeg projekta za ovo ljeto „ Moje ljeto u Mokošici“ i to u subotu 5.srpnja 2014. u 21 sat . Tom prigodom čitat ćemo „Zavičajne priče “ Tereze Buconić Gović - naše dubrovačke spisateljice i zaljubljenice u dubrovačku baštinu, posebno u njezinu Rijeku Dubrovačku (nažalost, prerano preminule 2012.) te pričati legende i zapise o Ombli i Rijeci dubrovačkoj. Kaše najbolje po izboru publike U sklopu Kotor Arta održan je i 13. međunarodni festival klapa Perast 2014. na Trgu ispred Crkve svetog Nikole u Perastu nastupom ženskih i mješovitih klapa. Trodnevni festival okupio je ukupno 20 klapa u natjecateljskom dijelu, 7 ženskih, 9 muških i 4 mješovite klape. U kategoriji muških klapa po ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda drugo mjesto osvojila je dubrovačka klapa Kaše koja žanje samo nagrade gdje god puste glasa. Ono najbitnije svakom klapskom pjevaču je nagrada publike, gdje istinski ljubitelji klapske pjesme ocjenjuju najbolje i to rade odlično. I u Perastu su Kaše požnjele odlično - prema glasovima publike bili su najbolji! dubrovniknet team PRIJE NEGO ŠTO MOŽETE NEŠTO OČEKIVATI OD SVOG ŽIVOTA, Zig U NJEGA MORATE NAJPRIJE NEŠTO ULOŽITI Ziglar GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. misao tjedna 40 FESTIVAL KLAPA PERAST 2014.
© Copyright 2024 Paperzz
